Nacrt plan razvoja širokopojasne infrastrukture OPATIJA/OPATIJA...Plan razvoja otvorene...
Transcript of Nacrt plan razvoja širokopojasne infrastrukture OPATIJA/OPATIJA...Plan razvoja otvorene...
Rev A
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture
Liburnije
Lipanj 2019.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
Naziv dokumenta: Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture
Grada Opatije, općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga
Verzija: 2JR
Naručitelj: Grad Opatija
Maršala Tita 3, 51410 Opatija
http://www.opatija.hr/
Izvršitelj: Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb
Datum: 13.06.2019.
Ericsson Nikola Tesla d.d. je izradio „Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture“ na temelju
informacija za čije prikupljanje su odgovorne treće strane. Stoga Ericsson Nikola Tesla d.d. ne jamči za točnost
ili potpunost tih informacija. Podaci o izvorima informacija navedeni su u dokumentu koji je savjetodavnog
karakera i predstavlja podlogu za strateško planiranje razvoja otvorene pristupne širokopojasne komunikacijske
infrastrukture. Ericsson Nikola Tesla d.d. nije odgovoran za bilo kakve izravne, neizravne, posebne ili posljedične
štete nastale iz korištenja ovoga dokumenta ili oslanjanja na njega.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
SADRŽAJ
1 Svrha Izrade Plana 5
1.1 Uvod 5
1.2 Ključni faktori i polazišta 6
1.3 Glavni ciljevi plana razvoja 7
1.4 Struktura dokumenta 8
1.5 Širokopojasne mreže 9
2 Opis projekta 22
2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) 22
2.2 Prostorni obuhvat projekta 22
2.3 Ciljevi projekta 24
3 Detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi 25
3.1 Socio-ekonomska analiza Grada Opatije [] 25
3.2 Socio-ekonomska analiza Općine Lovran [] 50
3.3 Socio-ekonomska analiza Općine Matulji [] 74
3.4 Socio-ekonomska analiza Općina Mošćenička Draga [] 98
3.5 Analiza koristi od projekta 124
3.6 Prikaz postojeće infrastrukture 126
3.7 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture 167
4 Plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija 174
4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija 174
4.2 Potrebe krajnjih korisnika 174
4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže 177
4.4 Planirana širokopojasna mreža 185
4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa obrazloženjem odabira 198
4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga 205
4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga 207
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave 212
4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta 213
4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora (clawback) 214
5 Analiza implementacije nove širokopojasne infrastrukture 216
5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije 216
5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske analize 217
5.3 Ekonomski učinci projekta 227
5.4 Organizacijski plan provedbe projekta 230
6 ZAKLJUČAK 244
7 POPIS SLIKA 246
8 POPIS TABLICA 248
9 POPIS GRAFIKONA 252
10 REFERENCE 254
PRILOZI:
• IZL-EU-DP-NP-Ocitovanje na upit o demarkacijskim tockama_20191204 opatija
• Konzorcij Opatija izvješće o drugoj javnoj raspravi
• UL-PRO-TB-INTS-Prilog_1_Liburnija_rezultati_mapiranja_20190607
• Obrazac 4_MRRFEU_2019_Liburnija_P2MP_2JR
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
5 (255)
1 SVRHA IZRADE PLANA
1.1 Uvod
Ovaj dokument predstavlja plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće
generacije (u daljnjem tekstu PRŠI) na području Liburnije koju čine grad Opatija, općine
Lovran, Matulji i Mošćenička Draga (u daljnjem tekstu Konzorcij). PRŠI obrađuje područja u
kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja operatora elektroničkih
komunikacija (telekomunikacijskih operatora) i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdana
izgradnja širokopojasne infrastrukture sufinancirane javnim sredstvima, odnosno sredstvima
državnih potpora.
Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture na
području Konzorcija definira područje na kojem je, u skladu sa sveukupnim planovima i
potrebama razvoja područja, potrebno krajnjim korisnicima omogućiti pristup mreži.
Cilj izgradnje otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u
Konzorciju je da se, posebno u područjima gdje širokopojasna mreža odgovarajućih
karakteristika ne postoji i ne postoji komercijalni interes za njenu gradnju, omogući povezivanje
svih naselja Konzorcija i svih zainteresiranih krajnjih korisnika, te da se nova mreža po istim
uvjetima ponudi svim zainteresiranim operatorima i davateljima usluga.
Potrebe krajnjih korisnika identificirane su temeljem informacija stečenih kroz razgovor i
anketiranje na terenu, a usklađene su sa ciljevima i planovima razvoja šireg konteksta:
Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske i Europe.
Posebno je važan kontekst razvoja Primorsko-goranske županije gdje su u Razvojnoj strategiji
2016. – 2020 [1] definirana 3 strateška cilja (razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva,
jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj te razvoj ljudskih potencijala i povećanje
kvalitete života).
Upravo strateški cilj 1 kroz svoje prioritete i mjere definira i ulogu širokopojasne infrastrukture:
CILJ I PRIORITET Strateški cilj 1. ► Prioritet 1.5. Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
6 (255)
• MJERA 1.5.5. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
• Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta
informacija i najprodornija je generička tehnologija današnjice. Stoga je nužno ojačati
pristup te povećati korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije u svakoj grani
gospodarstva, ali i na razini županijskih, državnih i društvenih struktura. Zbog svojih
mogućnosti prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade informacija, informacijsko
komunikacijska tehnologija ima mogućnost dodatno unaprijediti i ojačati PGŽ. Svrha
mjere je stvaranje konkurentnog, održivog i tehnološki naprednog gospodarstva PGŽ
kao i unaprijediti uvjete življenja i rada na slabije naseljenim i udaljenim područjima.
Specifični ciljevi u sklopu ove mjere odnose se na: povećanu dostupnost, korištenje i
kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija, širok pristup širokopojasnim
mrežama velikih brzina, razvijenu informatičku pismenost, razvijene nove proizvode i
usluge temeljene na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.
Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja
projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa preuzima konzorcij navedenih JLS-
ova.
1.2 Ključni faktori i polazišta
Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupe mreže Konzorcija prati smjernice „Okvirnog
nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima
ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“ [2] (u daljnjem tekstu: ONP) koji je
usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih „Strategijom razvoja
širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2020.“[3], te ispunjenju
strategije Europske Unije „Europa 2020“[4] (u daljnjem tekstu: Strategija širokopojasnog
pristupa) i ciljeva „Digitalnog programa za Europu“[5] u razdoblju do 2020., posebno u dijelu
osiguranja dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa za stanovništvo na cijelom području
Republike Hrvatske.
Plan je ujedno i formalna osnova za provođenje postupka javne rasprave u skladu sa poglavljem
2.5 ONP-a.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
7 (255)
Osiguranje dostupnosti i povezanosti svih građana i gostiju JLS-ova Konzorcija brzom
širokopojasnom infrastrukturom početni je korak prema ispunjenju Europske strategije 2020
poticanja razvoja ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji koja učinkovito iskorištava
resurse, koja je zelenija i konkurentnija, a društvena i teritorijalna povezanost omogućava višu
stopu zaposlenosti.
Jedna od prioritetnih tema i sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje
do kraja 2020. godine je „Digitalni program za Europu“ (eng. Digital Agenda for Europe, u
daljem tekstu skraćeno DAE).
DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog
rasta u zemljama EU-a.
Unutar DAE navedeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti
napredne širokopojasne infrastrukture.
Ključni čimbenici u odluci da se izgradi širokopojasna mrežu u okviru javnog poziva i poziva
za financiranje od strane Europske unije (EU) za neekonomske mreže je nedostupnost
širokopojasnog povezivanja na specifičnom, izoliranom području koji sprečava skladan i
ujednačen razvoj cjelokupnog područja Grada. Utvrđeno je da takvih područja ima na dijelu
JLS-ova Konzorcija čime je ona kvalificirana za sufinanciranje iz sredstava Europskog fonda
za regionalni razvoj.
1.3 Glavni ciljevi plana razvoja
Plan identificira područja na kojima je krajnjim korisnicima potrebno omogućiti pristup do
otvorenih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, s obzirom da je na tim područjima pristup
nedostatan i ne postoji ekonomski interes komercijalnih operatora da bi potrebnu mrežu sami
izgradili.
Na temelju razgovora s lokalnim stanovništvom, utvrđeno je da postoji veliki interes kao i
potrebe krajnjih korisnika, posebice stanovnika u ruralnim/prigradskim područjima za
izgradnjom širokopojasne mreže.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
8 (255)
Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u JLS-
ovima Konzorcija usklađeni su sa aktualnom Strategijom širokopojasnog pristupa, te razvojnim
strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini.
Dostupnost nove širokopojasne infrastrukture Konzorcija omogućit će svim građanima,
gospodarstvu, turizmu i ustanovama Konzorcija brzi širokopojasni pristup internetu i preko
njega široki izbor usluga informacijskog društva. Dostupnost brzom internetu povećat će
konkurentnost gospodarstva Konzorcija i regije razvojem i ponudom novih informacijskih
usluga.
Nova infrastruktura omogućiti će pokretanje aktivnosti na transformaciji područja Konzorcija
u suvremenu elektroničku upravu uz uključivanje stanovništva u informacijsko društvo koje će
u konačnici rezultirati u višoj kvaliteti života iskorištenjem e–usluga kao što su e-obrazovanja,
e-zdravstvo, e-javne i upravne usluge uz veće mogućnosti obavljanja redovnog radnog posla iz
kuće.
Cilj projekta je jačanje umreženog društva koje će omogućiti svakom građaninu, gospodarstvu,
znanosti i drugim institucijama na području županije, gradova i Općina preko brze
širokopojasne infrastrukture uvođenje novih informatičko-komunikacijskih tehnologija uz
stalni razvoj novih servisa, bez kojih je nezamisliv novi način života i poslovanja u 21. stoljeću.
1.4 Struktura dokumenta
Ovaj dokument podijeljen je u šest poglavlja.
Nakon uvodnog poglavlja, u drugom je poglavlju okvirno opisan projekt. Također je određen
nositelj projekta (ONP) te je definiran prostorni obuhvat, a navedeni su i glavni ciljevi projekta.
U trećem poglavlju je dana detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi koje
projekt donosi, a u sklopu kojeg je analizirano socio-ekonomsko stanje Konzorcija, opisana
korist od projekta te priložen prikaz postojeće infrastrukture (među ostalom i širokopojasne).
Četvrto poglavlje odnosi se na plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija. Navedene su
karakteristike mreže te je definiran investicijski model. Analiza implementacije nove
širokopojasne infrastrukture dana je u petom poglavlju. Također su opisani financijski aspekti
implementacije te je dan organizacijski plan provedbe projekta. Za kraj je definiran okvirni
vremenski plan provedbe projekta. Šesto poglavlje je zaključak.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
9 (255)
1.5 Širokopojasne mreže
Širokopojasne mreže su okosnica vizije informacijskog društva koje proizlaze iz Digitalnog
programa za Europu. DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem
ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama europske unije (EU). DAE je sastavni dio krovne
europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine, a čija svrha je promicanje
reformi i modernizacija gospodarstava zemalja članica povećanje kapaciteta postojećih i
stvaranje novih institucija, poboljšanje globalne konkurentnosti i stvaranje uvjeta za provedbu
aktivnosti vezanih uz specifičan položaj zemlje.
Unutar DAE-a određeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti
napredne širokopojasne infrastrukture. Važnost širokopojasne mreže danas je usporediva sa
važnošću cestovne infrastrukture, željezničke i električne mreže i ključna je komponenta
svakodnevnom životu i razvoju suvremenog društva.
Današnji način života okružen digitalnim sadržajima širi se u svim područjima društva,
povezujući svakoga i sve. Novo umreženo društvo omogućuje ljudima da surađuju, inoviraju,
uče, zanimaju se i sudjeluju na načine za koje još prije nekoliko godina nismo mislili da će
ikada biti mogući. Jedan od najvažnijih preduvjeta ostvarenju potencijala umreženog društva je
elektronička komunikacijska infrastruktura dostupna svima. Infrastruktura velikih kapaciteta
koja će krajnjim korisnicima osigurati visoku kvalitetu i brzina prijenosa usklađenu zahtjevima
različitih vrsta informacija u realnom vremenu.
1.5.1 Elektroničke komunikacije
Elektroničke komunikacije i omogućene usluge jako su raširene u suvremenom svijetu, kao i
uređaji koji sudjeluju u procesu elektroničke komunikacije (televizija, radio, telefon,
računala...). Oni su postali uobičajena pojava i neophodni predmeti, bez kojih se život više ne
može zamisliti.
Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao i razvoj
prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Usluge konvergiraju prema
digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi o pametnim
telefonima i tabletima, osobnim računalima, digitalnom radiju ili televiziji visoke (HDTV) i
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
10 (255)
ultravisoke kakvoće (UHDTV). Predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaji
i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem mreža baziranih na Internet protokolu (IP).
Ovaj veliki potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije može se pokrenuti kroz dobro
uređen i djelotvoran ciklus aktivnosti. Atraktivni sadržaji i usluge moraju biti dostupne u
interoperabilnom okruženju i internetskom okruženju bez granica. To potiče veću potražnju za
pristupnim brzinama i kapacitetima, što opet stvara temelj za ulaganja u brze i ultrabrze
komunikacijske mreže. Primjena i prihvaćanje brzih i ultrabrzih komunikacijskih mreža u
praksi zauzvrat otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim
pristupnim brzinama.
Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove
učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju
konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge
širokopojasnog pristupa internetu, u smislu zemljopisne i financijske dostupnosti, kao i kakvoća
te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu
zemlju.
Veća učinkovitost i povećanje konkurentnosti u svim segmentima društva predstavljaju glavni
preduvjet razvoja društva znanja, što uključuje poticanje razvoja studijskih programa i
znanstveno-nastavnih djelatnosti usmjerenih podizanju razine znanja o širokopojasnim
tehnologijama i uslugama temeljenima na širokopojasnoj infrastrukturi u znanstveno-
nastavnim ustanovama, a osobito djelatnosti i programa u okviru koncepta cjeloživotnog
obrazovanja. Navedeno pridonosi gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, te u
konačnici dugoročnoj konkurentnosti na međunarodnoj razini. Stoga razvoj širokopojasnih
usluga mora predstavljati temelj razvoja Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave.
Ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa svakako jesu obećavajuća ako im se odgovorno
pristupi, o čemu govore i rezultati brojnih studija. Prema rezultatima studije izrađene za
Europsku komisiju[6] povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na
povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), a utjecaj je tim značajniji što je država razvijenija.
Procjene govore o mogućem rastu BDP-a za 0,47% u državama sa slabije razvijenim
širokopojasnim pristupom, 0,63% u državama u kojima je prisutan brzi razvoj širokopojasnog
pristupa, 0,70% u velikim industrijskim državama te 0,89% u najrazvijenijim državama, u
kojima se u potpunosti koriste sve mogućnosti društva znanja. Također se očekuje kako će
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
11 (255)
upravo ulaganja u širokopojasni pristup do 2020. godine u državama članicama Europske unije
omogućiti pristup brzom internetu za dodatnih 14,6 milijuna kućanstava za što će biti osigurani
poticaji u iznosu od 850 milijuna EUR iz EAFRD fondova.
Procijenjena vrijednost prihoda elektroničke komunikacijske industrije iz godine u godinu je u
porastu, za 2016. godinu kretala se oko 5,7 % EU BDP-a (UK 12,4 % !), što svjedoči o važnosti
i neophodnosti umreženosti društva, pojedine zemlje i njezinih stanovnika. Vidljiva i dokazana
je korelacija između moderne elektroničke komunikacijske infrastrukture i gospodarskog rasta
ekonomije, a time se olakšava razvoj zemlje koja ulaže u izgradnji elektroničke komunikacijske
infrastrukture, te razvoj i provedbu usluga. Internet, kao jedna od najvažnijih inovacija našeg
vremena, olakšava razvoj "usluga na daljinu" i prenosi usluge kao što su posao/rad na daljinu,
obrazovanje i svakodnevna interaktivna komunikacija u različitim formatima. Stvaranje novih
usluga otvara nova ulaganja i mogućnosti zapošljavanja, povećava produktivnost postojećih
procesa i uvođenje novih, što olakšava razvoj informacijskog umreženog društva koje se temelji
na znanju i informacijama.
1.5.2 Širokopojasna infrastruktura i usluge
Pod pojmom osnovne širokopojasne infrastrukture, odnosno mreže, smatra se odgovarajuća
elektronička komunikacijska infrastruktura, odnosno mreža, koja podržava pružanje
širokopojasnih usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju
priključne točke mreže putem kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu. Nadalje, pod
pojmom širokopojasnih usluga smatraju se sve elektroničke komunikacijske usluge za čije je
pružanje potrebno osigurati širokopojasnu infrastrukturu, odnosno mrežu.
Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s smatrala se osnovnim pragom za
širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu
širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, na taj način prateći razvoj širokopojasnih
tehnologija i usluga, budući da je brzina od 128 kbit/s objektivno postala premala za ispunjenje
osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar hrvatske Strategije
širokopojasnog pristupa preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra
brzina od 2 Mbit/s.
S obzirom na najveće podržane brzine na širokopojasnim priključcima, a temeljem podjele koja
je formalizirana unutar DAE-a, širokopojasni priključci podijeljeni su u tri skupine:
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
12 (255)
• osnovni (najveća podržana brzina manja od 30 Mbit/s),
• brzi (podržana brzina između 30-100 Mbit/s), te
• ultrabrzi priključci (podržana brzina iznad 100 Mbit/s).
Brze i ultrabrze priključke podržavaju samo pristupne mreže slijedeće (nove) generacije (eng.
Next Generation Access network, NGA mreža). Širokopojasni priključci osnovnih brzina često
se nazivaju i tradicionalnim širokopojasnim priključcima.
U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje,
vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane
napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji
širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava
bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom (Uredba EU br. 2832014).
Iako se radi samo o preporuci Europskog parlamenta, evidentno je zaostajanje EU za ostalim
globalnim ekonomijama u tom segmentu, stoga je veći broj EU zemalja već podignuo
specifikacije za izgradnju svoje širokopojasne infrastrukture pa je za očekivati da će to dogoditi
i u Hrvatskoj.
JLS na području Primorsko–goranska županije zahtijevaju izgradnju infrastrukture koja će biti
jednostavno proširiva u budućnosti na brzine preporučene od strane Europskog parlamenta, u
skladu sa time u četvrtom poglavlju se razmatraju samo tehnologije koje to omogućavaju.
Danas su usluge širokopojasnog pristupa, aplikacije i sadržaji značajan sastavni dio
informacijskog društva, odnosno društva znanja koje sustavno gradimo.
Razvoj širokopojasnog pristupa pospješuje razvoj različitih vrsta usluga:
• informacijske usluge (novosti, šport, vrijeme, prometne informacije, zabava,
zanimljivosti, lokalne informacije, elektronički programski vodič, itd.),
• komunikacijske usluge (trenutačno obavješćivanje, elektronička pošta, multimedijske
poruke, videokonferencije, forumi, pričaonice, društvene mreže, itd.),
• audiovizualne usluge (internetska televizija (IPTV), video na zahtjev, osobni uređaj za
video snimanje, audio na zahtjev, itd.),
• usluge za starije osobe i osobe s posebnim potrebama ("veza uživo", nadzor, itd.),
• e-obrazovanje, e-poslovanje (e-trgovina, e-bankarstvo), e-zdravstvo, e-uprava,
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
13 (255)
• zabavne usluge (igre, igre na sreću, interaktivni kvizovi, itd.),
• druge usluge.
Današnji razvoj ide u smjeru konvergencije svih oblika elektroničkih komunikacijskih usluga.
Rezultat su konvergencije integrirane platforme za poslovanje, rad, obrazovanje i zabavu.
Tablicom (Tablica 1-1) dan je orijentacijski pregled optimalnih brzina pri upotrebi pojedine
vrste usluge ili aktivnosti.
Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe
Aktivnost Optimalna brzina
(Mbit/s)
Pregledavanje Interneta 0,5
Rad na daljinu 2
Videokonferencija dva korisnika 1
Prijenos (eng. streaming) filmova u DVD
formatu
2 (noviji kodeci)
5 (MPEG2)
Prijenos (eng. streaming) glazbe 0,5
Igranje igara u realnom vremenu 1
e-kupovima 0,5
e-bankarstvo 0,5
Digitalna TV
(ovisno o kodeku i broju istovremenih
prijema programa)
5 (SD format)
6,5 (HD format)
20 (HD, MPEG2)
50 (4K, UHD)
M2M (eng. Machine-to-machine) usluge 2
1.5.3 Očekivana mrežna arhitektura i potencijalne tehnologije
Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih komunikacijskih
mreža.
Najznačajnije elektroničke komunikacijske mreže su:
• žične mreže:
• postojeće telefonske mreže (bakrene mreže),
o mreže nove generacije (svjetlovodne mreže),
o mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
14 (255)
o hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže.
o PLC i BPL mreže
• bežične mreže:
• GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,
o UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,
o LTE – pokretni sustav četvrte generacije,
o WiMAX – bežični pristup,
o satelitski širokopojasni pristup.
Širokopojasni pristup za samostalne male urede/kućne urede (eng. Small office Home office,
SoHo) u osnovi se osigurava putem tehnologija xDSL i kabelskih tehnologija, kao i nekih
alternativnih tehnologija (Wi-Fi, WiMAX, itd.). Za poslovne korisnike u pravilu se koriste
svjetlovodne pristupne mreže. Nove pristupne mreže u načelu se grade kao svjetlovodne mreže,
bez obzira na vrstu krajnjih korisnika.
Brzi i ultrabrzi pristup zajednički se smatraju NGA pristupom. Smjernice za primjenu pravila
državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža[7] pobliže identificiraju
osnovne širokopojasne tehnologije, te se daju okvirni zahtjevi za NGA mreže uz navođenje
nekih NGA tehnologija, redom:
• osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se, između ostalih, ADSL
(ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS 2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže te
pristup putem satelita;
• NGA mrežama smatraju se sve mreže koje se djelomično ili u potpunosti temelje na
svjetlovodnim vlaknima, te mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na
postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama;
• NGA mreže moraju pružiti značajno bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream,
uplink) u odnosu na osnovne širokopojasne tehnologije;
• NGA mrežama mogu se smatrati svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home –
FTTH) ili do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC), napredne kabelske mreže
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
15 (255)
(minimalno s DOCSIS 3.0 standardom), te određene napredne bežične mreže putem
kojih je moguće pouzdano osigurati velike brzine.
• NGA mrežama za ultrabrzi pristup, putem kojih je moguće pouzdano osigurati brzine
>od 100Mbit/s, po današnjem stanju tehnike mogu se smatrati:
o svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH);
o svjetlovodne mreže do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC) u kombinaciji sa
naprednim kabelskim mrežama (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom) ili VDSL,
sa ograničenjem udaljenosti od kabineta (eng. curb) do krajnjeg korisnika
maksimalno 1km i dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu;
o određene napredne bežične mreže u područjima niske gustoće naseljenosti, tj. s
dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu (eng. shared media)
čime se osigurava dovoljan bežični kapacitet po korisniku
Tablica 1-2 prikazuje kategorizaciju tehnologija prema ostvarivim razinama pristupa. Navedeni
su i prosječni rasponi brzina pristupa po krajnjem korisniku, s tim da su za tehnologije kod kojih
se pristupni kapaciteti dijele na više krajnjih korisnika, navedeni ukupni prosječni kapaciteti s
uobičajenim vrijednostima broja korisnika koji dijele taj kapacitet.
Kod bežičnih mreža broj korisnika koji dijele pristupne kapacitete u praksi ima velike varijacije,
ovisno o geodemografskim obilježjima područja koje je pokriveno baznim stanicama (gustoći
naseljenosti) i općenitim tehničkim postavkama bežične mreže, odnosno gustoći baznih stanica
na određenom području i prometnom opterećenju.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
16 (255)
Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa
Tehnologija (tržišni
nazivi) Standard
Prosječne brzine za
dolazni/silazni smjer
(eng. downstream,
downlink)
Prosječne brzine za
odlazni/uzlazni
smjer (eng.
upstream, uplink)
OS
NO
VN
I
BR
ZI
UL
TR
AB
RZ
I
ADSL (DSL) ITU-T G.992 2-20 Mbit/s 256-768 kbit/s •
VDSL (FTTC) ITU-T G.993 55 Mbit/s 3 Mbit/s •
VDSL-2 (FTTC) ITU-T G.993.5 100 Mbit/s 40 Mbit/s •
GPON (FTTH P2MP) ITU-T G.984 2488 Mbit/s dijeljeno
(do 64 korisnika)
1244 Mbit/s dijeljeno
(do 64 korisnika) •
10G-PON (XG-PON) ITU-T G.987 9953 Mbit/s dijeljeno
(do 128 korisnika)
2488 Mbit/s dijeljeno
(do 128 korisnika) •
FTTH P2P IEEE 802.3 ah 1000 Mbit/s 1000 Mbit/s •
Kabelski pristup
(DOCSIS, HFC)
DOCSIS 2.0
(ITU-T J.122)
56-445 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)
31-123 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)
•
Kabelski pristup
(DOCSIS, HFC)
DOCSIS 3.0
(ITU-T J.222)
1.029 Mbit/s dijeljeno
(100-200 korisnika)
31-246 Mbit/s
dijeljeno (100-200
korisnika)
•
UMTS/HSPA (3G) IMT-2000 14-21 Mbit/s dijeljeno
(po baznoj stanici)
1,4-5,7 Mbit/s
dijeljeno (po baznoj
stanici)
•
LTE (4G) IMT Advanced 100 Mbit/s dijeljeno
(po baznoj stanici)
50 Mbit/s dijeljeno
(po baznoj stanici) •
WiMAX IEEE 802.16 21 Mbit/s dijeljeno
(po baznoj stanici)
7 Mbit/s dijeljeno (po
baznoj stanici) •
Satelitski pristup
S-DOCSIS,
vlast. standardi
proizvođača
1-40 Mbit/s dijeljeno
(100-4.000 korisnika)
1-6 Mbit/s dijeljeno
(100-4.000 korisnika) •
U tablici su navedene bruto brzine. Kod xDSL tehnologija su navedene brzine tipično
dostupne na vrlo kratkim udaljenostima i izrazito ovise kvaliteti kabelske infrastrukture.
Iz tablice (Tablica 1-2) je vidljivo da različite tehnologije omogućavaju širokopojasne brzine
različitih brzina i kvaliteta. Svaka tehnologija ima svoje specifične prednosti i nedostatke. Ipak
zadovoljenje najviših brzina u dolaznom i odlaznom smjeru na dovoljnim udaljenostima (više
od 1 km) od centralnih čvorišta mreža omogućava isključivo svjetlovodna tehnologija.
Uz fizičko povezivanje korisnika, neophodno je povezivanje na logičkoj razini radi
usmjeravanja usluga, signalizacije, kontrole, sigurnosti, te integracije različitih tehnologija.
Integracijom klasičnih podatkovnih mreža, koje se temelje na IP (eng. Internet Protocol)
protokolu, s drugim korisničkim komunikacijskim mrežama i sučeljima stvaraju se nove
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
17 (255)
potrebe i zahtjevi u odnosu na mrežni protokol IP, koje sadašnja inačica IPv4 ne može
zadovoljiti. Primjerice, broj internetskih korisnika putem pokretnih komunikacijskih mreža
značajno se povećava zbog velike ekspanzije pokretnih uređaja nove generacije (PDA, MDA,
prijenosnici, tableti itd.). Budući da protokol IPv4 ne može više udovoljiti zahtjevima za sve
većim brojem internetskih korisnika, zbog svoje ograničenosti u adresiranju (IPv4 adresni
prostor omogućuje oko 4,2 milijarde IP adresa), nedostatak adresnog prostora djelotvorno će se
riješiti primjenom protokola IPv6. Količina raspoloživih (slobodnih) IPv4 adresa iscrpljena je
u 2012. godini, te je nužno pripremiti i poticati plan migracije na protokol IPv6, u skladu s
odlukama nadležnih europskih i međunarodnih tijela [8] [9].
Arhitektura temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima omogućava potpunu neovisnost
tražitelja pristupa u pružanju brzih širokopojasnih usluga, pa stoga potiče dugoročno održivo
tržišno natjecanje. Osim toga, NGA mreža temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima
podržava topologiju ‘od točke do točke’ (eng. point-to-point) kao i ‘od točke do više točaka’
(eng. point-to-multipoint), pa je dakle neutralna u pogledu tehnologije.
1.5.4 Otvorena širokopojasna mreža
Otvorenost elektroničkih komunikacijskih mreža znači, da svi operatori i davatelji usluga
elektroničkih komunikacijskih imaju omogućen ulaz u mrežu i da lako preko mreže ponude
svoje usluge svim krajnjim korisnicima mreže. Pri tome moraju biti osigurani za sve jednaki
uvjeti, u skladu s odredbama Zakona, Pravilnika i Direktivama EU.
S obzirom na oblik financiranja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija
razlikujemo tržišnu (komercijalnu) mrežu i mrežu izgrađenu djelomično ili u cjelini javnim
sredstvima. Tržišnu mrežu grade operatori elektroničkih komunikacija s vlastitim sredstvima a
kapacitete i usluge na svojim mrežama nude na tržištu na komercijalnoj osnovi, pri čemu mogu
ostvariti dobit. Javnim sredstvima izgrađene mreže grade se pomoću gradskih/Općinskih,
državnih i sredstvima europskih fondova. Operatori takvih mreža na ponuđene kapacitete ne
smiju ostvarivati prekomjerni dobitak čija vrijednost je određena od strane nacionalne
regulatorne agencije. Javna sredstva za izgradnju je dozvoljeno upotrijebiti samo tamo, gdje
dokazano, nema tržišnog interesa.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
18 (255)
1.5.5 Okvirni pregled troškova implementacije pojedinih tehnologija
Tablica 1-3 daje pregled okvirnih troškova izvedbe širokopojasnih priključaka putem pojedinih
tehnologija, odnosno jediničnih troškova po korisniku koji je pokriven širokopojasnom
infrastrukturom.
Potrebno je naglasiti da su navedeni rasponi troškova isključivo indikativne naravi, te da realni
troškovi implementacije pojedinih tehnologija ovise o brojnim čimbenicima, između ostalog,
gustoći naseljenosti, reljefnim karakteristikama područja i radnom frekvencijskom području
(kod bežičnih tehnologija) te mogućnosti iskorištenja postojeće linijske infrastrukture.
Pri tome postojeća linijska infrastruktura obuhvaća kabelsku kanalizaciju i stupove
elektroenergetske mreže kod nepokretnih tehnologija, odnosno antenske stupove kod bežičnih
tehnologija.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
19 (255)
Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po
tehnologijama
Tehnologija
(tržišni nazivi)
Raspon
investicijskih
troškova po
izvedenom
priključku1
Napomena
ADSL
(DSL) 100 - 300 EUR
Obuhvaća troškove uspostave odgovarajućeg infrastrukturnog
prostora za smještaj DSLAM-ova, kao i nabavku DSLAM-
ova.
VDSL
(FTTC) 200 – 500 EUR
Obuhvaća troškove uspostave novog čvora (kabineta), te izvedbu svjetlovodne veze do kabineta (FTTC), uključujući i
izgradnju kabelske kanalizacije.
GPON
(FTTH P2MP) 500 – 1.300 EUR
Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon
troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih područja.
FTTH P2P 600 – 1.500 EUR Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih
područja.
Kabelski pristup
(DOCSIS, HFC) 400 – 600 EUR
Obuhvaća troškove uspostave HFC čvora, te izvedbu
svjetlovodne veze do HFC čvora, uključujući i izgradnju kabelske kanalizacije. Nisu obuhvaćeni troškovi izgradnje
kabelske mreže u završnom pristupnom segmentu (razvod do
krajnjih korisnika).
UMTS/HSPA
(3G) 200 – 1.000 EUR
Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskih stupova. Raspon
troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.
LTE
(4G) 200 – 1.200 EUR
Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon
troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno
frekvencijsko područje.
WiMAX 300 – 1.200 EUR Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno
frekvencijsko područje.
Satelitski pristup 1.000 - 2.500 EUR2
Iznosi se odnose na maloprodajne potpore krajnjim
korisnicima na račun inicijalnih troškova instalacije i redovitih mjesečnih troškova u razdoblju do 5 godina, sa
svrhom da maloprodajni troškovi korisnika budu usporedivi s
istovrsnim troškovima u ostalim dijelovima Hrvatske.
1 Unutar raspona jediničnih troškova nisu prikazani troškovi za najrjeđe naseljena područja Hrvatske (naselja s manje
od 50 stanovnika).
2 Trošak nije izravno usporediv s jediničnim troškovima za ostale tehnologije, vidi napomenu uz satelitski pristup.
1.5.6 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni
iskorak)
Tablica 1-4 daje prikaz minimalnih brzina NGA širokopojasnog pristupa koje moraju biti
podržane na mrežama izgrađenim uz potpore u sklopu Okvirnog programa. Navedene
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
20 (255)
minimalne brzine predstavljaju zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka, koji mora biti
ispunjen na svim NGA mrežama koje će se graditi u sklopu Okvirnog programa
Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa
Buduće potrebe korisnika JLS-ova Konzorcija zahtijevaju minimalne brzine u skladu sa
ciljevima Digitalne agende za Europu i analizi potreba opisanih u poglavlju 4.1 i 4.2.
Buduća širokopojasna mrežna infrastruktura u JLS-ovima Konzorcija mora osigurati značajni
iskorak u kvaliteti i kapacitetima brzina prijenosa na cijelom području Grada i za sve vrste
korisnika. Pasivna infrastruktura mora biti nadogradiva kako bi već u kratkoročnom razdoblju
od 5 godina nakon izgradnje ponuditelji usluga mogli svim krajnjim korisnicima omogućiti
kapacitete prijenosa od najmanje 100 Mbit/s, a za 50% korisnika 1 Gbit/s.
1.5.7 Otvorenost mreža i veleprodajni pristup
S obzirom da se širokopojasne mreže u projektima iz Okvirnog programa grade uz državne
potpore, kojima se daje prednost jednom operatoru na tržištu, tj. izravnom korisniku potpora,
od izuzetne je važnosti osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi
za sve ostale operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Osim očuvanja
tržišne kompetitivnosti operatora, time se osigurava i mogućnost izbora više davatelja usluga
za krajnje korisnike.
Usporedno s postojećim vrstama veleprodajnog pristupa koje su propisane od strane regulatora
na tržištu elektroničkih komunikacija, a koje u pravilu treba slijediti i unutar projekata iz
Okvirnog programa, prema čl. 78g, 78h i 80a smjernica za primjenu pravila državnih potpora
koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža u projektima je poželjno implementirati i
širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje.
Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu
projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže
Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s
Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s
Zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka s obzirom na
minimalne brzine prema korisniku (download) i od korisnika (upload)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
21 (255)
koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su
funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga1.
Tablica 1-5 daje popis mogućih veleprodajnih proizvoda pristupa infrastrukturi, odnosno
dijelovima mreže, razvrstanih po pristupnim tehnologijama pri čemu ponuditelj definira okvir
njegove ponude u skladu sa poslovnim nacrtom.
Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama
Tehnologija (tržišni
nazivi)
Pristup
kabelskoj
kanalizaciji/
nadzemnoj
mreži
Pristup
neaktivnim
vlaknima
(dark fiber)
Pristup
izdvojenim
lokalnim
potpetljama
Pristup
izdvojenim
lokalnim
petljama
Bitstream
pristup
Pristup
antenskim
stupovima
ZIČ
NE
ADSL (DSL) • •
VDSL (FTTC) • • • • GPON (FTTH
P2MP) • • • • FTTH P2P • • • • Kabelski pristup
(DOCSIS, HFC) • • •
BE
ŽIČ
NE
UMTS/HSPA
(3G) • • LTE (4G)
• • WiMAX
• • Satelitski pristup
•
1 Npr. postojeći dijelovi agregacijske i jezgrene mreže operatora u investicijskom modelu A koji su potrebni za
pružanje bitstream usluga na višim hijerarhijskim razinama
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
22 (255)
2 OPIS PROJEKTA
2.1 Definiranje nositelja projekta (NP)
Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja
projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Konzorcija preuzima Grad Opatija.
Podaci o nositelju projekta (NP)
Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP)
Naručitelj:
Grad Opatija
Adresa:
Maršala Tita 3, 51410 Opatija
OIB:
99455464348
Telefon:
+385 51 680 123
Fax:
+385 51 701 313
E-mail:
Web stranica:
http://www.opatija.hr/
Odgovorna osoba:
Ivo Dujmić, gradonačelnik
Potpis:
Pečat:
2.2 Prostorni obuhvat projekta
Prostorni obuhvat projekta definiran ovim planom obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave
članice Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima, kao što je prikazano na slici (Slika 2-1).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
23 (255)
Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
24 (255)
2.3 Ciljevi projekta
Projekt slijedi glavni cilj i posebne ciljeve Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u
Republici Hrvatskoj.
Glavni cilj je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa
Internetu i uslugama za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti
daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga
širokopojasnog pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području RH.
Posebni ciljevi su osiguranje djelotvornog tržišnog natjecanja i osiguranje dostupnosti
širokopojasnog pristupa Internetu.
Tablica 2-2 prikazuje ciljane vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga
definiraju DAE i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.
Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa
Dokument
Pokazatelj / ciljna vrijednost
2020
DAE
Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim
pristupom minimalne brzine.
100 % (≥ 30 Mbit/s)
% kućanstava koja koriste širokopojasni
pristup minimalne brzine.
Barem 50 % (≥ 100 Mbit/s)
Dokument
Pokazatelj / ciljna vrijednost
2020
Strategija
širokopojasnog
pristupa
Udjel priključaka širokopojasnog pristupa
internetu putem nepokretne mreže velikih
brzina (30 Mbit/s) u ukupnom broju
nepokretnih širokopojasnih priključaka
80 % (≥ 30 Mbit/s)
Udjel kućanstava koja koriste ultrabrzi
nepokretni širokopojasni pristup (100 Mbit/s)
50 % (≥ 100 Mbit/s)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
25 (255)
Tablica 2-3 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta,
koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.
Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 godine
Cilj
Potrebna
pristupna
brzina
Domaćinstva
Manji i srednji
poslovni
subjekti
Javne ustanove
i veći poslovni
subjekti
Ostvarenje opće
pokrivenosti/dostupnosti
širokopojasnim pristupom
minimalne brzine
≥ 40 Mbit/s
(brzina prema
korisniku)
≥ 5 Mbit/s
(brzina od
korisnika)
100% 100% 100%
% korisnika s mogućnošću
ugovaranja širokopojasnog
pristupa minimalne brzine
≥ 100 Mbit/s 70% 100% 100%
Ciljevi definirani u tablici (Tablica 2-3) su u potpunosti usklađeni sa ciljevima definiranim u
DAE i Strategiji širokopojasnog pristupa Republike Hrvatske.
3 DETALJNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH,
SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI
U okviru ovog poglavlja dana je detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi
koje projekt donosi za svaku pojedinu JLS članicu Konzorcija.
3.1 Socio-ekonomska analiza Grada Opatije [10]
U današnjim uvjetima razvijena širokopojasna mrežna infrastruktura ne doprinosi isključivo
stvaranju kvalitetnijeg društvenog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego
predstavlja i temeljni preduvjet za uspješnije aktiviranje l lokalnih potencijala u funkciji
razvoja. U tom pogledu, primjereno je razvojne mogućnosti korištenja širokopojasne mreže
prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i ekonomskih obilježja danog područja.
Primjenjujući takav pristup, u okviru prvog dijela analize izneseni su osnovni podaci o
geografskom i prometnom položaju Grada Opatije te njegovih prirodnih i proizvedenih
(antropogenih) resursa, a posebna pozornost posvećena je analizi gospodarskih i demografskih
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
26 (255)
prilika na području Grada. U drugom dijelu prikazani su i analizirani stavovi i preferencije
mogućih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedene terenske ankete.
3.1.1 Opći podaci
Područje Grada Opatije sačinjava uže obalno područje i zaleđe. U obalno područje svrstana su
administrativna i statistička naselja koja su povezana s morskom obalom, a to su Opatija, Ika i
Ičići. Naselja Dobreć, Oprič, Pobri, Poljane, Veprinac, Mala Učka i Vela Učka područje su
zaleđa obale. Grad Opatija graniči s Gradom Rijeka te Općinama Matulji, Lanišće, Lupoglav,
Lovran i Mošćenička Draga. Položaj i makrolokacija Grada Opatije prikazani su na slikama u
nastavku (Slika 3-1 i Slika 3-2).
Slika 3-1 Položaj Opatije u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)
Područje Grada Opatije obuhvaća površinu od 80,92 km² od čega na kopnenu površinu otpada
67,20 km² a na morski akvatorij 13,72 km². Na obalno područje koje obuhvaća prostore Opatije,
Ičića i Ike otpada oko 6,4 km² a na ostalo područje oko 61 km² prostora.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
27 (255)
Slika 3-2 Makrolokacija Grada Opatije (Izvor: DGU)
3.1.2 Stanovništvo
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Opatija ima 11.659 stanovnika te prosječnu
gustoću naseljenosti od 173,49 stanovnika na km² koja znatno nadilazi prosjek Primorsko-
goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz
relativno veliku gustoću naseljenosti, prostor Grada Opatije karakterizira izrazita
neravnomjernost rasporeda stanovništva, pri čemu je većina stanovništva koncentrirana u
naselju Opatija (57,10%), koje obuhvaća svega 5,20% površine Grada. U razvojnome smislu
takvo stanje predstavlja ograničenje, te bi se ulaganjem u širokopojasnu infrastrukturu mogla
postići učinkovitija valorizacija prostora što bi u perspektivi utjecalo na ravnomjerniji raspored
stanovništva.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
28 (255)
U posljednjih 30 godina na području Grada prisutni su negativni generalni populacijski
trendovi, što je sukladno s populacijskim kretanjima na razini države, s tim da je Republika
Hrvatska u navedenom razdoblju imala nižu negativnu stopu promjene broja stanovnika. U
2011. godini na administrativnom području Grada Opatije zabilježeno je 14,36% manje
stanovnika nego 1981. godine, dok se istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske smanjio
za 6,8%.
Pregledom demografskih pokazatelja vidljivo je da je u posljednjem međupopisnom razdoblju
na području Grada Opatije prisutan pad broja stanovnika. Navedena kretanja prate populacijsku
dinamiku Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-1). U razdoblju
između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području Grada Opatije
smanjen je za 8,85%. Međutim, bitno je naglasiti da je to određenim dijelom i posljedica
promjene teritorijalnih granica Grada Opatije čime se smanjio prostorni obuhvat Grada, a
sukladno tome i obuhvat stanovništva prilikom provođenja Popisa stanovništva 2011. godine.
Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Opatiji 2001. i 2011.
godine (Izvor: izračun autora prema Popisu
stanovništva 2001. i 2011.).
Administrativna
jedinica
Broj stanovnika Broj kućanstava
2001. 2011. Indeks
2011/2001 2001. 2011.
Indeks
2011/2001
Grad Opatija 12.791 11.659 91,15 4.661 4.732 101,5
RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8
PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3
Iz dobne strukture stanovništva vidljivo je da Grad Opatija ima znatno manji udio mladog i
primarnog te veći udio starijeg kontingenta stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku
županiju (Tablica 3-2).
Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Opatija i Primorsko-goranske
županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva
2011.)
Dobni
razredi
Grad Opatija PGŽ
Broj Broj Broj Udio (%)
0-4 424 3,64 12.518 4,23
5-9 390 3,35 11.761 3,97
10-14 437 3,75 12.688 4,28
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
29 (255)
Dobni
razredi
Grad Opatija PGŽ
Broj Broj Broj Udio (%)
15-19 455 3,90 13.792 4,66
20-24 612 5,25 16.780 5,67
25-29 720 6,18 20.121 6,79
30-34 800 6,86 21.370 7,21
35-39 751 6,44 19.565 6,61
40-44 729 6,25 19.268 6,51
45-49 722 6,19 21.121 7,13
50-54 873 7,49 23.607 7,97
55-59 1.020 8,75 24.773 8,36
60-64 1.070 9,18 22.827 7,71
65-69 705 6,05 14.283 4,82
70-74 721 6,18 15.879 5,36
75-79 549 4,71 13.081 4,42
80-84 410 3,52 7.905 2,67
85-89 207 1,78 3.811 1,29
90-94 49 0,42 825 0,28
95 i više 15 0,13 220 0,07
Ukupno 5.952 100 296.195 100
U Opatiji je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom stanovništvu za 4,31 postotnih
bodova veći nego u Županiji. Također, na području Grada sve je izraženiji i proces starenja
stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina (0-14
godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59
godina te od 60 do 64 godine.2 Tome u prilog govore i standardni demografski pokazatelji
starenja stanovništva (Tablica 3-3).
2 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu utvrđene su sljedeće promjene starosne strukture stanovništva Grada
Opatije: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 1,36 postotnih bodova, povećanje udjela dobne skupine
55-59 godina za 2,59 postotnih bodova i povećanje udjela dobne skupine od 60 do 64 godina za 2,19 postotnih
bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
30 (255)
Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području
Grada Opatije, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.
godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i
statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a)
Pokazatelj Grad Opatija PGŽ RH
Koeficijent starosti3 32,0 % 26,6 % 24,1 %
Indeks starenja4 218,4 % 155,3 % 115,0 %
Prosječna starost stanovništva 46,5 g. 43,9 g. 41,7 g.
Iz tablice je vidljivo kako vrijednosti odabranih pokazatelja opisuju negativan trend u odnosu
na kretanja nacionalnih i županijskih prosječnih vrijednosti. Ovakve negativne populacijske
tendencije u dugom roku mogu postati usko grlo u smislu društvenog i gospodarskog napretka
Grada Opatije, stoga svi dionici lokalnog razvoja moraju utjecati na stvaranje pretpostavki za
povećanje kvalitete života u funkciji revitalizacije lokalne demografske slike. Ulaganje u
širokopojasnu infrastrukturu omogućuje korištenje širokopojasnog Interneta i
(prekograničnih) digitalnih usluga, koje predstavljaju digitalnu infrastrukturu
budućnosti. Mreža širokog pojasa može generirati značajne pozitivne eksternalije na
sustavnoj razini jer utječe na smanjenje fiskalnog tereta u javnom sektoru i transakcijskih
troškova za građane. Temeljni doprinos takvog ulaganja povećanju kvalitete života
opatijskog stanovništva očitovalo bi se kroz primjenu naprednih usluga u domeni e-
uprave, e-zdravstva i e-trgovine, pozitivne ekološke učinke (smanjenjem emisija kroz rad
na daljinu i optimiziranjem potrošnje energije putem pametnih mreža) ali i kroz izravni
i neizravni utjecaj na rast zaposlenosti. U tom smislu, širokopojasna infrastruktura nužan
je preduvjet ostvarivanja konkurentnog, uključivog i održivog okruženja koje može
potaknuti zadržavanje mlađih dobnih skupina kao i dodatno doseljavanje mladog i
visokokvalificiranog stanovništva.
Iz analize proizlazi da Grad Opatija ima znatno povoljniju obrazovnu strukturu stanovništva u
odnosu na Županiju i Republiku Hrvatsku (Tablica 3-4). Najveći udio stanovništva, kako na
razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola),
3 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je
pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u
proces starenja. 4 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina.
Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
31 (255)
s tim da Grad Opatija ima za 0,36 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom
srednjom školom što je posljedica značajnije prisutnosti fakultetski obrazovanog stanovništva
u referentnoj populaciji – 26,74% stanovnika Grada Opatije starijih od 15 godina imao je neki
oblik tercijarnog obrazovanja u 2011. godini dok je u Primorsko-goranskoj županiji taj
obrazovni kontingent bio zastupljen udjelom od 20,07%.
Potrebno je naglasiti i neprekinutu pozitivnu dinamiku (istovjetnu kretanjima u Županiji i
Republici Hrvatskoj) u promjeni obrazovne strukture Grada Opatije u posljednjem
međupopisnom razdoblju, s tim da se udjel nižeobrazovanih u referentnoj opatijskoj populaciji
smanjivao znatno većim intenzitetom. U 2011. je godini u odnosu na 2001. na području Grada
ostvareno povećanje visokoobrazovanih od 21,21% u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina.5
Posebno se ističe povećanje broja osoba sa završenim sveučilišnim studijem od 20,05% i onih
s doktoratom znanosti od 34%, što je iznimno pozitivno s aspekta potencijala za prihvat i
primjenu naprednih širokopojasnih usluga u sektorima stanovništva i poduzetništva.6
6 Izračun autora na temelju podataka iz Popisa stanovništva 2001. i Popisa stanovništva 2011. 7 Ibidem.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
32 (255)
Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Opatije i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)
Grad/
županija Ukupno
Bez
škole
1-3
razreda
osnovne
škole
4-7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Doktorat
znanosti
Opatija 10.408 37 23 317 1.118 5.972 2.783 854 1.862 67 158
PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602
% PGŽ-a 4,01% 2,14% 2,08% 2,93% 2,58% 3,99% 5,35% 4,48% 5,82% 6,86% 26,25%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
33 (255)
Premda se depopulacija i izrazito nepovoljna starosna struktura ističu kao glavni nedostaci
demografskog stanja Grada Opatije, iz obrazovne strukture stanovništva razvidno je da Opatija
trenutno raspolaže sa značajnim udjelom visokoobrazovane radne snage. Prema popisu iz 2011.
godine 26,74% stanovništva ima završen sveučilišni studij ili doktorat znanosti što je za 6,67
postotnih bodova više od prosjeka Županije i 10,35 postotnih bodova više u odnosu na prosjek
Republike Hrvatske.
Imajući u vidu da se danas stvaranje povoljnih uvjeta za intenzivnije korištenje informacijskih
i komunikacijskih tehnologija javlja kao glavni činitelj boljeg iskorištenja visokoobrazovanih
ljudskih potencijala u svrhu ukupnog lokalnog razvoja, dostupnost napredne širokopojasne
infrastrukture nameće se kao bitna pretpostavka budućeg društvenog i gospodarskog napretka
Grada Opatije.
3.1.3 Analiza gospodarskih kretanja Grada Opatije
Ocjena stanja lokalnog gospodarstva provedena je analizom financijskih rezultata aktivnih
poslovnih subjekata (obveznika poreza na dobit) sa sjedištem na području Grada Opatije.
Agregirani sektorski podaci i financijski pokazatelji poduzetnika utvrđeni su na osnovi
službenih statistika Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su po
gospodarskim djelatnostima, prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti7 (NKD 2007.).
7 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i
motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J –
Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M
– Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava
i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R
– Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;
Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti
izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
34 (255)
Tablica 3-5 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora
na temelju podataka FINA-e)
Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi
NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks
2013./2011. 2011. % 2013. %
Indeks
2013./2011.
A. 43.024.315 2,45 32.288.305 1,90 75,05 40.037.015 2,32 30.883.201 1,88 77,14
B. 76 0,00 2.252 0,00
C. 50.904.783 2,89 43.732.922 2,57 85,91 47.687.763 2,77 42.355.312 2,58 88,82
D. 390.899 0,02 422.947 0,02 108,20 1.178.272 0,07 475.157 0,03 40,33
E. 74.805.178 4,25 71.213.020 4,18 95,20 74.399.909 4,32 70.579.161 4,30 94,86
F. 57.494.692 3,27 59.949.275 3,52 104,27 62.290.306 3,62 62.322.431 3,79 100,05
G. 395.985.361 22,51 254.192.091 14,93 64,19 397.327.762 23,07 255.837.123 15,58 64,39
H. 42.395.384 2,41 44.640.775 2,62 105,30 36.381.475 2,11 33.874.761 2,06 93,11
I. 519.028.983 29,50 634.132.058 37,25 122,18 530.063.036 30,78 606.397.459 36,92 114,40
J. 8.261.210 0,47 14.847.152 0,87 179,72 8.334.552 0,48 12.368.654 0,75 148,40
K. 3.567.171 0,20 2.748.515 0,16 77,05 1.398.150 0,08 1.422.930 0,09 101,77
L. 6.697.833 0,38 9.591.676 0,56 143,21 9.640.576 0,56 12.310.681 0,75 127,70
M. 104.897.957 5,96 94.834.103 5,57 90,41 93.215.347 5,41 93.554.158 5,70 100,36
N. 187.270.103 10,64 188.109.592 11,05 100,45 175.469.978 10,19 177.456.285 10,80 101,13
O.
P. 303.875 0,02 771.936 0,05 254,03 290.920 0,02 766.073 0,05 263,33
Q. 25.075.451 1,43 33.396.915 1,96 133,19 21.695.704 1,26 28.955.060 1,76 133,46
R. 233.287.390 13,26 211.244.905 12,41 90,55 215.667.015 12,52 205.508.502 12,51 95,29
S. 5.862.708 0,33 6.156.358 0,36 105,01 7.189.085 0,42 7.312.184 0,45 101,71
n/a8 54.376 0,00 54.241 0,00
Ukupno: 1.759.253.369 100,00 1.702.326.921 100,00 96,76 1.722.269.117 100,00 1.642.433.373 100,00 95,36
8 Oznaka obuhvaća poslovne subjekte nepoznatog područja djelatnosti.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
35 (255)
Prema podacima FINA-e (Tablica 3-5), 624 aktivnih poduzetnika Grada Opatije ostvarilo je u
2013. godini agregirane prihode od 1,70 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 3,24% (ili
56,93 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. U promatranom razdoblju značajan pad u
prihodima poslovanja zabilježen je prvenstveno u djelatnostima G – Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i motocikala, s kontrakcijom od 148,8 milijuna kuna u odnosu na
2011. godinu i negativnom dinamikom po prosječnoj godišnjoj stopi od 19,88%, što je
rezultiralo smanjenjem udjela navedene djelatnosti u ukupnim prihodima poslovnog sektora od
7,58 postotnih bodova (prvenstveno u korist relativno najzastupljenije djelatnosti, I –
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koja je u 2013. godini povećala
svoj udjel u ukupno generiranim poslovnim prihodima lokalnog gospodarstva za 26,26% u
odnosu na 2011. godinu), R – Umjetnost, zabava i rekreacija (s prihodima koji su u 2013. godini
bili manji za 9,45% ili 22 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu i ostvarenim prosječnim
godišnjim padom prihoda od 4,84%) te A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čiji su ukupno
ostvareni prihodi u razdoblju 2011.-2013. padali po prosječnoj stopi od 13,37% godišnje te su
u 2013. godini bili manji za 24,95% ili 10,74 milijuna kuna u odnosu na rezultat iz 2011. godine.
Navedene djelatnosti, uz najzastupljeniju I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane (koja je u 2013. godini u odnosu na 2011. zabilježila rast prihoda poslovanja
od 22,18%, u iznosu od 115,1 milijuna kuna po prosječnoj godišnjoj stopi od 10,53%),
dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2013. godini (zajedničkim udjelom od
66,49%), stoga iste predstavljaju okosnicu poduzetništva Grada Opatije. Također, značajni
generatori poduzetničkih aktivnosti bile su djelatnosti N – Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti (s udjelom u ukupnim prihodima od 11,05%) i M – Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti koja je 2013. godine imala udio od 5,57% u ukupno ostvarenim prihodima lokalnog
gospodarstva.
Dinamika pada ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada
Opatije u razdoblju 2011.-2013. ukazuje da su se recesijska kretanja u nacionalnom
gospodarstvu odrazila i na poduzetnički sektor Opatije. Negativna konjunktura inicirala je
promjenu strukture lokalnog gospodarstva. Smanjenje realne potrošnje lokalnog stanovništva
uzrokovalo je pad agregatne potražnje koji je prvenstveno utjecao na poslovanje djelatnosti G
– Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, što je rezultiralo
smanjenjem njezinog udjela u ukupno ostvarenim prihodima poduzetnika u 2013. godini za
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
36 (255)
značajnih 33,66% i rastom postojećeg gubitka prije oporezivanja na razini djelatnosti od
22,54% u odnosu na 2011. godinu. Time je djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane dodatno učvrstila svoj ekonomski primat u razdoblju 2011.-2013.
povećanjem udjela u ukupnim poslovnim prihodima lokalnog gospodarstva od 7,75 postotnih
bodova, što je praćeno pozitivnim trendom kretanja financijskog rezultata – dobiti prije
oporezivanja (od gubitka u iznosu od 11,03 milijuna kuna u 2011. godini u djelatnosti je u 2013.
godini ostvarena dobit od 27,7 milijuna kuna)9.
U 2013. godini, u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je ujedno i pad ukupnih rashoda
poduzetnika sa sjedištem na području Grada Opatije po stopi od 4,64% (ili 79,84 milijuna
kuna). U padu ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i motocikala (s padom rashoda u 2013. godini od 35,61% ili 141,5
milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu, što predstavlja smanjenje udjela u ukupno ostvarenim
rashodima poslovnog sektora od 7,49 postotnih bodova), R – Umjetnost, zabava i rekreacija (s
padom od 4,71% ili 10,2 milijuna kuna) te A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (utvrđenim
smanjenjem rashoda u razdoblju usporedbe od 9,2 milijuna kuna, po prosječnoj godišnjoj stopi
od 12,17%), koje su 2013. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježile
zajednički udio od 29,97%. Djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane zabilježila je u razdoblju promatranja najveći pojedinačni rast rashoda u
apsolutnom smislu (u iznosu od 76,33 milijuna kuna), što odgovara prosječnoj stopi rasta od
6,96% godišnje. S obzirom da su u analiziranom razdoblju prihodi padali nižom prosječnom
stopom u odnosu na rashode, kao evidentna posljedica sektorske dinamike i aktivnosti
restrukturiranja poslovanja u lokalnoj ekonomiji (što je dodatno potkrijepljeno trendovima u
poslovnoj demografiji i dinamici zaposlenosti),10 ostvareni su pozitivni pomaci prema
održivosti poslovanja. U razdoblju 2011.-2013. zabilježeno je povećanje omjera ostvarenih
poslovnih prihoda u odnosu na rashode što je rezultiralo rastom ekonomičnosti poslovanja i
posljedično konsolidiranog financijskog rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) u iznosu od
59,9 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 61,94% u odnosu na 2011. godinu.
9 Kao glavna djelatnost Grada Opatije ističe se djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane u sklopu koje je u 2013. godini generirano 37,25% ukupnih prihoda lokalnog poduzetničkog
sektora. 10 Kao posljedica konsolidacije u poslovanju lokalnog poslovnog sektora, zabilježen je ujedno i pozitivni trend
rasta prosječne isplaćene neto plaće djelatnicima: 2013. je prosječna neto plaća iznosila 5.014,47 kuna dok je 2008.
godine iznosila 4.533,85 kuna, što predstavlja rast od 10,6% u tom razdoblju.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
37 (255)
Ovakvi financijski rezultati ukazuju na konsolidaciju poslovanja u tijeku u poduzetničkom
sektoru Grada Opatije, a na to upućuje i smanjenje broja zaposlenih u 2013. godini (-5,61%) u
odnosu na 2011., praćeno neznatnim smanjenjem broja poslovnih subjekata (-0,16%) (Tablica
3-6). U 2013. godini najveći udio u zaposlenosti u lokalnoj ekonomiji imale su djelatnosti I –
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (44,30%), R – Umjetnost,
zabava i rekreacija (11,49%) i G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala (11,15%) koje bilježe pad broja zaposlenih u odnosu na 2011. godinu.11 Potrebno
je istaknuti i to da je do najvećeg pada u zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu došlo u
djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (76,60%) a do najvećeg rasta u djelatnosti
P – Obrazovanje, s povećanjem od 133,33%.
11 U 2013. godini se broj zaposlenih u djelatnosti R – Umjetnost, zabava i rekreacija smanjio za 25,23% u odnosu
na 2011. godinu, G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala bilježila je smanjenje od
20,72% dok je u djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo 0,45% manje
zaposlenih.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
38 (255)
Tablica 3-6 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema
NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e
Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih
NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks
2013./2011. 2011. % 2013. %
Indeks
2013./2011.
A. 7 1,12 9 1,44 128,57 47 1,26 11 0,31 23,40
B. 1 0,16
C. 33 5,28 37 5,93 112,12 104 2,78 133 3,76 127,88
D. 2 0,32 2 0,32 100,00 5 0,13 2 0,06 40,00
E. 3 0,48 2 0,32 66,67 237 6,33 229 6,48 96,62
F. 97 15,52 94 15,06 96,91 122 3,26 133 3,76 109,02
G. 147 23,52 138 22,12 93,88 497 13,28 394 11,15 79,28
H. 24 3,84 23 3,69 95,83 111 2,97 114 3,23 102,70
I. 66 10,56 67 10,74 101,52 1572 42,00 1.565 44,30 99,55
J. 19 3,04 19 3,04 100,00 22 0,59 25 0,71 113,64
K. 6 0,96 8 1,28 133,33 7 0,19 9 0,25 128,57
L. 51 8,16 63 10,10 123,53 14 0,37 24 0,68 171,43
M. 85 13,60 87 13,94 102,35 195 5,21 210 5,94 107,69
N. 39 6,24 37 5,93 94,87 163 4,35 164 4,64 100,61
O.
P. 3 0,48 1 0,16 33,33 3 0,08 7 0,20 233,33
Q. 7 1,12 8 1,28 114,29 57 1,52 64 1,81 112,28
R. 13 2,08 10 1,60 76,92 543 14,51 406 11,49 74,77
S. 22 3,52 18 2,88 81,82 44 1,18 43 1,22 97,73
n/a 1 0,16
Ukupno: 625 100,00 624 100,00 99,84 3.743 100,00 3.533 100,00 94,39
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
39 (255)
Najznačajnija gospodarska djelatnost Grada Opatije je djelatnost pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane, odnosno turizam, koji predstavlja bitnu komponentu daljnjeg razvoja
Grada. Stoga je bitno naglasiti da uvođenje širokopojasne mreže osigurava brojne prednosti za
daljnji održivi razvoj turizma (povećanje mogućnosti i brzine pristupa informacijama i
podacima sa bilo koje lokacije za turiste, mogućnosti video konferencija i poziva turista,
korištenje aplikacija u oblaku za rezervacije, dobivanje povratnih informacija o zadovoljstvu
turista i dr.), čime bi Grad Opatija dodatno ojačao vodeću poziciju u broju dolazaka i noćenja
turista u PGŽ12. Također, s obzirom na višu razinu diverzificiranosti gospodarske strukture
Grada Opatije, u kojoj su, unatoč trenutnoj dominaciji osnovne djelatnosti tercijarnog sektora
(usluživanje smještaja, hrane, pića i trgovina), prisutne i djelatnosti M - Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti, J – Informacije i komunikacije ali i druge znanjem intenzivne djelatnosti
(K, L, P, Q i R), napredna širokopojasna infrastruktura zasigurno može biti inicijator rasta i
dodatne diferencijacije lokalne ekonomije te pozitivno utjecati na povećanje njihovog udjela u
dobiti i zaposlenosti lokalnog poslovnog sektora. Naime, dosadašnja europska praksa pokazala
je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi ne samo povećanju konkurentnosti i
produktivnosti postojećih poduzeća već i razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata
koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru gore navedenih djelatnosti, što je
posebno bitno za mogućnost ostvarivanja općih razvojnih ciljeva Grada Opatije.13
3.1.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga
širokopojasne mreže
Procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja usluga širokopojasne mreže
predstavlja važan aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže na određenom području. Stoga
je u svrhu predviđanja rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području Grada
Opatije nužno utvrditi postojeće privatne i poslovne kapacitete korištenja širokopojasnih
tehnologija, koji su opisani u ovom dijelu studije.
12Izvor: Državni zavod za statistiku 13Više o tome: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European
Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230
[dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
40 (255)
Procjena broja postojećih privatnih korisnika temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava,
dok je za procjenu broja postojećih poslovnih korisnika uzet u obzir broj poslovnih jedinica,
odnosno broj registriranih obrtnika i poduzetnika sa sjedištem u Gradu Opatiji. Međutim, osim
procijenjenog broja korisnika, za utvrđivanje trenutne razine potražnje na tržištu širokopojasnih
usluga, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć korisnika, koja predstavlja osnovnu
determinantu razvoja tržišta. Stoga je u analizu postojećih kapaciteta korištenja širokopojasnih
usluga uključen i prosječan dohodak opatijskog stanovništva.
Tablica 3-7 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj
stambenih jedinica u naseljima Grada Opatija, 2011.godina (Izvor: Popis
stanovništva 2011.)
Naziv
naselja
Broj
kućanstava
Broj
članova
kućanstva
Prosječan
broj članova
kućanstva
Broj
kućanstava
koja koriste
Internet
Broj
stambenih
jedinica
Broj
nastanjenih
stambenih
jedinica
Dobreć 141 378 2,68 78 208 141
Ičići 369 866 2,35 217 711 367
Ika 145 377 2,60 85 237 145
Mala Učka 1 1 1,00 - 5 1
Opatija 2.817 6.493 2,30 1.500 4.010 2.793
Oprič 265 711 2,68 172 367 265
Pobri 420 1.114 2,65 247 568 415
Poljane 202 534 2,64 103 310 202
Vela Učka 13 40 3,08 1 39 13
Veprinac 359 981 2,73 196 490 352
UKUPNO 4.732 11.495 2,43 2.599 6.945 4.694
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
41 (255)
Slika 3-3 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.)
Struktura ukupnog broja kućanstava na području Grada Opatije (Tablica 3-7) ukazuje na
značajan udio kućanstava koja posjeduju računalo ili koriste Internet. Udio tih kućanstava u
ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području Grada u 2011. godini iznosio je 59,70%,
dok je udio kućanstava koja koriste Internet u istoj godini bio 54,92%.14 Na županijskoj razini,
prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja posjeduju računalo za sve jedinice lokalne
samouprave iznosio je 53,12%, dok je prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja
koriste Internet za sve lokalne samouprave u Županiji iznosio 49,45%.15 Navedeni podaci
14 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 15 Ibidem
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
42 (255)
ukazuju na višu razinu korištenja Interneta i modernih ICT tehnologija u opatijskim
kućanstvima u odnosu na Primorsko-goransku županiju, što predstavlja značajan potencijal
razvoja tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Podatak o relativno visokom udjelu
kućanstava koja posjeduju računalo i koriste Internet također ukazuje na visok stupanj
preferencije lokalnog stanovništva prema računalnim i informacijskim tehnologijama, što
predstavlja značajan tržišni inicijator za komercijalizaciju širokopojasne mreže na području
Grada Opatije.
U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je
istaknuti i da Grad Opatija trenutno raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (32,42%
nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo
useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, a posljedično tome i povoljne
izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj budućnosti. Budući da je
Opatija poznata turistička destinacija, u koju dolaze turisti iz cijeloga svijeta16, naveden veliki
broj nenastanjenih stambenih jedinca rezultat je postojanja značajnog broja jedinica koje se
iznajmljuju turistima tijekom ljetnih mjeseci. Stoga navedeno upućuje na postojanje tzv.
sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, prilikom čega je nužno voditi računa o
nestalnom broju korisnika mreže te značajnom porastu broja korisnika tijekom ljetnih mjeseci.
Potencijalnu korisničku bazu širokopojasnih usluga, osim privatnih korisnika čine i poslovni
korisnici – obrtnici i poduzetnici na području Grada Opatije. Poslovni subjekti su dodatno
motivirani za upotrebu pogodnosti korištenja širokopojasnih usluga, budući korištenje
modernih ICT tehnologija u suvremenim uvjetima poslovanja predstavlja temelj njihova
razvoja i uspješnosti. U svrhu analize postojećih poslovnih korisnika širokopojasne mreže na
području Grada Opatije izrađene su Tablica 3-8 i Slika 3-4 koje prikazuju ukupan broj i
distribuciju poslovnih subjekata po naseljima Grada Opatije.
16 U 2013. g. Opatija je zabilježila 369.691 dolazaka turista, čime se nalazi na prvom mjestu Primorsko-goranske
županije (izvor: Državni zavod za statistiku)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
43 (255)
Tablica 3-8 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Opatija (Izvor:
Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske
gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.)
Naziv naselja Broj
obrtnika
Broj trgovačkih
društava
Ukupan broj
poslovnih
subjekata17
Dobreć 10 6 16
Ičići 221 221
Ika 20 22 42
Mala Učka
Opatija 186 953 1139
Oprič 12 11 23
Pobri 17 27 44
Poljane 4 14 18
Vela Učka 1 3 4
Veprinac 19 23 42
UKUPNO 269 1280 1549
17 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
44 (255)
Slika 3-4 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Opatije
(Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike
Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore,
stanje: 09.05.2016. g.)
Tablica 3-8 ukazuje na postojanje relativno velikog broja poslovnih subjekata na području
Grada Opatije, od čega je 82,63% poduzetnika i 17,37% obrtnika. Od navedenih 1280
poduzetnika na području Grada Opatije, čak njih preko 80% spada u kategoriju malih i srednjih
poduzeća18, za koja postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava ostvarenje
brojnih pogodnosti: povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu, povećanje prodaje i
18 Izračun autora na temelju Registra poslovnih subjekata (stanje: 20.08.2014. g.), prema kojemu je čak 248
subjekata kategorizirano kao „neodređene“ veličine (19,37%).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
45 (255)
promotivne učinkovitosti, učinkovitiji načini pružanja usluga klijentima, smanjenje troškova
komunikacije, što implicira smanjenje troškova poslovanja, a time i bolju financijsku održivost
subjekata. Iz navedenih razloga, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima
prepoznati poslovne benefite koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa, što
predstavlja dodatni poticaj za uvođenje širokopojasne mreže na području Grada Opatije.
Iz slike (Slika 3-4) je razvidno da je na području Grada Opatije prisutna relativno velika
koncentracija poslovnih subjekata. To potvrđuje i prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata
po stanovniku u Gradu (0,133) koji znatno premašuje nacionalni prosjek (0,034).19 S obzirom
da je koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za
širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Grada Opatije postoji
značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga.
Nakon utvrđivanja broja potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasne mreže na
području Grada Opatije, potrebno je utvrditi i raspoložive prihode stanovništva kako bi se
anticipirala platežno sposobna potražnja za širokopojasnim uslugama. Sukladno podacima
Porezne uprave, 2012. godine sve kategorije stanovništva Opatije (zaposleni, umirovljenici, te
obrtnici i slobodna zanimanja) nadilazile su županijske i nacionalne prosjeke, što ukazuje na
relativno visoku potrošačku snagu lokalnog stanovništva (Grafikon 3-1). Stoga se može
zaključiti da financijske mogućnosti ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za
komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Grada Opatije.
19 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih
subjekata (stanje: 23.08.2014. g)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
46 (255)
Grafikon 3-1 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Opatija, PGŽ-u i RH za 2013.
godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i
obrada autora prema podacima Porezne uprave)
3.1.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i
kabelskih operatera
U svrhu pravilnog utvrđivanja komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na
području Grada Opatije, osim procjene broja postojećih korisnika opisane u prethodnom
poglavlju, potrebno je utvrditi i potrebe i preferencije postojećih korisnika usluga telekom i
kabelskih operatera. S ciljem utvrđivanja postojećih preferencija, te anticipacije budućih
potreba lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih ICT tehnologija na području
Grada Opatije, provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 252 ispitanika, od čega je
67,3% fizičkih osoba, 29,8% pravnih osoba i 2,8% javnih institucija. 20
Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem
fiksne telefonske linije na području Grada Opatije (gotovo 95% ispitanika), kao i relativno
visoku razinu korištenja pristupa internetu (nešto više od 76% ispitanika). Istovremeno, samo
32% ispitanika koristi moderne usluge televizije, što ukazuje na neiskorišteni potencijal razvoja
suvremenih ICT tehnologija na području Opatije (Grafikon 3-2).
20 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu
grada Opatije iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih
korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinci ove studije.
0,00 kn
10.000,00 kn
20.000,00 kn
30.000,00 kn
40.000,00 kn
50.000,00 kn
60.000,00 kn
ZAPOSLENICI UMIROVLJENICI OBRT I SLOBODNA
ZANIMANJAGrad Opati ja PGŽ RH
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
47 (255)
Grafikon 3-2 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga
Telekomunikacijsko tržište na području Grada Opatije obilježava relativno visok stupanj tržišne
koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga. Većina ispitanih stanovnika Grada Opatije
(njih 76,70%) koristi usluge samo jednog operatera (T-com), unatoč prisutnosti 9 drugih
operatera na telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-3). Navedeno je rezultat ograničenog
pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 84,1% anketiranih korisnika
smatra da novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i
jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.
94,6%
76,6%
32,0%
Telefonija (putem fiksnetelefonske linije)
Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelskaTV)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
48 (255)
Grafikon 3-3 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera
U okviru razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne
infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske infrastrukture na
području Grada Opatije. U svrhu analize kvalitete, od ispitanika je zatraženo da navedu
temeljne probleme u korištenju postojećih telekomunikacijskih usluga. Sljedeći problemi su
istaknuti kao krucijalni: 21
• spor pristup internetu (68,1%)22,
• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (66,4%),
• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (30,3%),
• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (22,7%),
• loš ili nedostupan telefonski signal (16,8%),
• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (8,4%),
• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (8,4%).
21 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Opatije, 2014 22 Čak 51,7% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2Mbit/s, 43,2% njih
ostvaruje brzinu između 2Mbit/s i 30Mbit/s, njih 4,0% odgovorilo je da koristi brzinu pristupa Internetu između
30Mbit/s i 100Mbit/s, a samo 1,1% ispitanika ostvaruje brzinu pristupa Internetu između 100Mbit/s.
T-Com; 76,70%
Optima-telekom; 9,70%
Iskon; 6,30%VipNet/B.net;
6,30%Ostali; 1%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
49 (255)
Sagledavanjem tri temeljna problema koja su većina ispitanika naveli kao ključna prilikom
korištenja telekomunikacijskih usluga (spor pristup internetu, značajan utjecaj vremenskih
neprilika na kvalitetu usluga i slika na kabelskoj/IPTV se „zamrzava“) može se zaključiti da
postojeća telekomunikacijska infrastruktura posjeduje brojna tehnološka ograničenja, te
nije adekvatna za pružanje očekivane razine kvalitete telekomunikacijskih usluga na
području Grada Opatije.
Anketa je također pokazala visoku razinu zainteresiranosti lokalnog stanovništva za
korištenjem usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mbit/s (65%), pri čemu su
značajan interes izrazili za korištenjem naprednih širokopojasnih usluga prikazanih u tablici
(Tablica 3-9).
Tablica 3-9 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa
za mapiranje područja Grada Opatije, 2014.)
VRSTA USLUGE ISPITANICI (%)
TV visoke rezolucije 50,00%
Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, news
servisa na TV 47,10%
Rad na daljinu (teleworking) 37,50%
Usluge za građane treće životne dobi i građane s posebnim
potrebama 34,60%
Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 33,10%
Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice,
nadzor škole ili vrtića i sl.) 31,60%
Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 25,70%
Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u domu 22,10%
Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji 18,40%
Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu
lokalne samouprave 16,90%
Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 16,20%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
50 (255)
Temeljem pregleda osnovnih činjenica iznesenih u ovom poglavlju, može se zaključiti da na
području Grada Opatije postoji iznadprosječan udio kućanstava koja imaju pristup Internetu
zbog čega ne iznenađuju i rezultati provedenog istraživanja, koji ukazuju da je čak 2/3 lokalnog
stanovništva zainteresirano za uvođenje širokopojasnih usluga. Utvrđena tehnološka
ograničenja postojeće telekomunikacijske infrastrukture onemogućava stanovništvu Grada
Opatije korištenje svih njezinih prednosti, što istovremeno predstavlja značajno ograničenje za
razvoj novih informacijskih proizvoda i usluga, ali i direktan poticaj za uvođenje širokopojasne
mreže, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete
postojećih usluga te mogućnost razvoja lokalnog telekomunikacijskog tržišta.
3.2 Socio-ekonomska analiza Općine Lovran [11]
U današnjim okolnostima razvijena širokopojasna mreža ne samo da doprinosi stvaranju
kvalitetnijeg privatnog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego ona predstavlja i
osnovni preduvjet za bolje iskorištenje lokalnih razvojnih potencijala. U tom pogledu,
primjereno je da se mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno
sagledaju s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja razmatranog područja.
Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci o
geografskom i prometnom položaju Općine Lovran, (Slika 3-5), te njezinim prirodnim i
izgrađenim resursima, a posebna pozornost posvećena je analizi gospodarskih i demografskih
prilika na području Općine Lovran.
3.2.1 Opći podaci
Općina Lovran smještena je na rubnom, zapadnom dijelu priobalnog područja Primorsko-
goranske županije i kao što se vidi na slici (Slika 3-6), sastoji se od 5 administrativnih i
statističkih naselja: Lovran, Liganj, Lovranska Draga, Medveja i Tuliševica. Susjedna
područja čine joj na sjeveru Grad Opatija, a na jugu Općina Mošćenička Draga.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
51 (255)
Slika 3-5 Položaj Lovrana u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)
Općina Lovran zauzima površinu od 20,82 km² na kopnu, što čini oko 42% ukupne površine
Općine, dok površina akvatorija Općine iznosi 28,76 km². Udio površine Općine Lovran u
odnosu na Primorsko-goransku županiju jest 0,62% za kopneni dio i 0,58% za morski dio.
Duljina granice Općine iznosi 35,3 km, a duljina obalne linije iznosi ukupno 5,3 km, što čini
1,28% obale u Županije.23
23 Prostorni plan uređenja Općine Lovran, Urbanistički institut Hrvatske d.d., Zagreb, rujan 2007.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
52 (255)
Slika 3-6 Makrolokacija Općine Lovran (Izvor: DGU)
3.2.2 Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Lovran ima 4.101 stanovnika te prosječnu
gustoću naseljenosti od 196,97 stanovnika na km² koja znatno nadilazi prosjek Primorsko-
goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz
relativno veliku gustoću naseljenosti, na prostoru Općine Lovran postoji izrazita
neravnomjernost rasporeda stanovništva, pri čemu je većina stanovništva koncentrirana u
naselju Lovran (81,35%) na koje otpada svega 8,26% površine Općine.24
U posljednjih 30 godina na području Općine Lovran prisutni su negativni ukupni populacijski
trendovi, što je u skladu sa populacijskim kretanjima na razini države, s tim da Republika
Hrvatska u navedenom razdoblju ima relativno izraženiju negativnu stopu promjene broja
stanovnika. U 2011. godini na administrativnom području Općine Lovran zabilježeno je 3,1%
24 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
53 (255)
manje stanovnika nego 1981. godine, dok je istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske
bio manji za 6,8%.
Demografski pokazatelji ukazuju da je u razdoblju između posljednja dva popisa stanovništva
na području Općine Lovran prisutan porast broja stanovnika, što je suprotno od populacijske
dinamike Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-10). U razdoblju
između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području Općine Lovran
povećan je za 2,86 %. Međutim, bitno je naglasiti da je to najvećim dijelom posljedica promjene
teritorijalne granice Općine Lovran i pripajanja dijelova područja Grada Opatije, čime se
povećao prostorni obuhvat Općine, a sukladno tome i obuhvat stanovništva prilikom
provođenja popisa stanovništva 2011. godine.25
Tablica 3-10 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Lovran 2001. i 2011.
godine (Izvor: izračun autora prema Popisu
stanovništva 2001. i 2011.).
Administrativna
jedinica
Broj stanovnika Broj kućanstava
2001. 2011. Indeks
2011/2001 2001. 2011.
Indeks
2011/2001
Općina Lovran 3.987 4.101 102,86 1.463 1.670 114,15
RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8
PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3
Unatoč izmjeni granice Općine Lovran, u demografskom smislu pozitivna je relativno veća
stopa rasta broja kućanstva (14,15%) u odnosu na već spomenutu stopu rasta stanovništva.
Takav trend može upućivati na sposobnost mlađeg stanovništva da formira vlastito kućanstvo
na području Općine.
Dobna struktura stanovništva ukazuje da Općina Lovran ima veći udio starijeg kontingenta
stanovništva od Primorsko-goranske županije (Tablica 3-11).
25 Više o tome cf: Odluka o promjeni granice Grada Opatije i Općine Lovran; Klasa: 932-01/05-01/02; Ur.br:
2156/01-01-05-2, Opatija, 21. prosinca 2005.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
54 (255)
Tablica 3-11 Dobna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko-goranske
županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva
2011.)
Dobni
razredi
Općina Lovran PGŽ
Broj Broj Broj Udio (%)
0-4 147 3,58 12.518 4,23
5-9 140 3,41 11.761 3,97
10-14 158 3,85 12.688 4,28
15-19 163 3,97 13.792 4,66
20-24 218 5,32 16.780 5,67
25-29 295 7,19 20.121 6,79
30-34 286 6,97 21.370 7,21
35-39 255 6,22 19.565 6,61
40-44 259 6,32 19.268 6,51
45-49 267 6,51 21.121 7,13
50-54 281 6,85 23.607 7,97
55-59 350 8,53 24.773 8,36
60-64 371 9,05 22.827 7,71
65-69 216 5,27 14.283 4,82
70-74 261 6,36 15.879 5,36
75-79 209 5,10 13.081 4,42
80-84 127 3,10 7.905 2,67
85-89 79 1,93 3.811 1,29
90-94 16 0,39 825 0,28
95 i više 3 0,07 220 0,07
Ukupno 4.101 100 296.195 100
U Lovranu je udio dobne skupine od 45 na više u ukupnom broju stanovnika za 3,1 postotnih
bodova veći nego u Županiji. Također, na području Općine Lovran sve je izraženiji i proces
starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina
(0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do
59 godina te od 60 do 64 godine.26 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja
stanovništva (Tablica 3-12).
26 U 2011. godini odnosu na 2001.godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva
Općine Lovran: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 1,1 postotni bod, povećanje udjela dobne skupine
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
55 (255)
Tablica 3-12 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području
Općine Lovran, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.
godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i
statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a)
Pokazatelj Općina Lovran PGŽ RH
Koeficijent starosti27 31,3 % 26,6 % 24,1 %
Indeks starenja28 210,9 % 155,3 % 115,0 %
Prosječna starost stanovništva 46 g. 43,9 g. 41,7 g.
Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja izrazito nepovoljne u
odnosu na nacionalni prosjek i prosjek Županije. Ovakve negativne demografske tendencije
dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom ekonomskog i društvenog napretka
Općine Lovran, stoga nositelji lokalnog razvoja moraju stvoriti uvjete za revitalizaciju lokalnog
stanovništva. U tom smislu, izgradnja širokopojasne mreže otvara brojne poslovne i
obrazovne pogodnosti za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad od
kuće, korištenja javnih i zdravstvenih elektroničkih usluga i sl.) koje mogu doprinijeti
zaustavljanju demografske regresije te dodatno potaknuti zadržavanje mlađeg, radno
sposobnog stanovništva.
U usporedbi sa Županijom, Općina Lovran ima povoljniju obrazovnu strukturu stanovništva
(Tablica 3-13). Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima
neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina Lovran ima za 3,4
postotnih bodova veći udio stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini Lovrana
evidentan je i veći udio stanovništva sa visokim obrazovanjem - 20,84 % stanovništva Općine
Lovran starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-
goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07 %.
55-59 godina za 3,2 postotna boda i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 2,4 postotna boda (Izračun
autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 27 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je
pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u
proces starenja. 28 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina.
Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
56 (255)
Tablica 3-13 Obrazovna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)
Grad/
županija Ukupno
Bez
škole
1-3
razreda
osnovne
škole
4-7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Doktorat
znanosti
Lovran 3.656 5 10 64 574 2.234 762 238 505 19 7
PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602
% PGŽ-a 1,41 0,29 0,90 0,59 1,33 1,49 1,46 1,25 1,58 1,94 1,16
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
57 (255)
Premda se depopulacija i izrazito nepovoljna starosna struktura ističu kao glavni nedostaci
demografskog stanja Općine Lovran, iz obrazovne strukture stanovništva razvidno je da Lovran
trenutno raspolaže sa značajnim udjelom visokoobrazovane radne snage. Prema popisu iz 2011.
godine 14,33% lovranskog stanovništva ima završen sveučilišni studij ili doktorat znanosti što
je za 1,6 postotnih bodova više od prosjeka Županije.
Imajući u vidu da se danas stvaranje uvjeta za veće korištenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija javlja kao glavni činitelj boljeg iskorištenja visokoobrazovanih ljudskih potencijala
u svrhu lokalnog razvoja, dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture svakako se nameće
kao osnovna pretpostavka budućeg gospodarskog i društvenog razvoja Općine Lovran.
3.2.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Lovran
Stanje gospodarstva ocijenjeno je na osnovu financijskih rezultata poduzetnika (obveznika
poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine Lovran. Agregirani financijski
pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju službene statistike Državnog zavoda za
statistiku (dalje u tekstu: DZS) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (NKD 2007) te su prikazani tablicom (Tablica 3-14).
.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
58 (255)
Tablica 3-14 Prihodi i rashodi poduzetnika na području JLS Lovran u 2008., 2011. i 2013. godini prema NKD 2007 (u HRK) (Izvor: Izračun
autora na temelju podataka DZS-a, Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007.)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
59 (255)
U posljednjih nekoliko godina prisutan je proces transformacije gospodarstva Općine Lovran u
smjeru jačanja uloge i značaja djelatnosti prerađivačke industrije u ukupno ostvarenim
ekonomskim aktivnostima, pri čemu se učinci tog procesa najbolje mogu sagledati kroz
promjene gospodarske strukture Općine Lovran koje su evidentirane u razdobljima 2008.-2011.
i 2011.-2013.
Prema podacima DZS-a, poduzetnici Općine Lovran, njih ukupno 132, ostvarili su u 2011.
godini ukupan prihod od 215,7 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 51,8% (73 milijuna
kuna) u odnosu na 2008. godinu. Tome su najviše pridonijele djelatnosti C - Prerađivačka
industrija, čija je prosječna godišnja stopa rasta prihoda u promatranom razdoblju iznosila
55,17%, te djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane čiji su
ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2008.-2011. rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 19,62%.
Navedene djelatnosti, uz djelatnost G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala, dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2011. godini (zajednički udio
82,21%), stoga su iste djelatnosti u toj godini bile okosnica poduzetništva Općine Lovran.
Također, značajan generator poduzetničkih aktivnosti je i djelatnost F – Građevinarstvo koja
je 2011. godine imala udio od 9,85% u ukupno ostvarenim prihodima poduzetničkog sektora.
Iako dinamika rasta ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava sa sjedištem na području
Općine Lovran ukazuje da poduzetnički sektor Lovrana, za razliku od PGŽ-a29, nije bio
pogođen recesijskim procesima u nacionalnom gospodarstvu, negativna konjunkturna kretanja
u nacionalnom i županijskom gospodarstvu inicirala su promjenu strukture lokalnog
gospodarstva. Naime, zbog općeg porasta potrošačkih cijena i blizine trgovinskih središta u
Sloveniji i Italiji došlo je do smanjenja realne potrošnje lokalnog stanovništva, a samim time i
do pada prihoda u djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala. Time je prerađivačka industrija preuzela ekonomski primat nad sektorom trgovine
te postala najznačajnija gospodarska djelatnost Općine Lovran30. U prilog tome govori podatak
da je u 2011. godini udio djelatnosti C - Prerađivačka industrija u ukupnim prihodima
poduzetnika bio za 14,47 postotnih bodova veći od djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i motocikala. Osim toga, pad potražnje na tržištu nekretnina i
29 Ukupno ostvareni prihodi trgovačkih društava sa sjedištem u PGŽ-u smanjili su se za 6,4% u promatranom
razdoblju. 30 Kao glavna industrijska grana Općine Lovran ističe se prehrambena industrija koja je u 2011. godini generirala
87,7% ukupnih prihoda prerađivačke industrije.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
60 (255)
izostanak većih građevinskih projekata odrazio se i na poslovanje djelatnosti F –
Građevinarstvo, a posljedično tome i na smanjenje njezinog udjela u ukupno ostvarenim
prihodima poduzetnika za 5,73 postotnih bodova.
U 2011. godini, u odnosu na 2008. godinu, evidentiran je i porast ukupnih rashoda poduzetnika
sa sjedištem na području Općine Lovran po stopi od 50,25% ili 72,3 milijuna kuna. U rastu
ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti C - Prerađivačka industrija i I - Djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje 2011. godine u strukturi ukupnih
rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od 59,45%. Unatoč činjenici što su
poduzetnici Općine Lovran u 2011. godini ostvarili negativan konsolidirani financijski rezultat
poslovanja - neto gubitak prije oporezivanja u iznosu od 559,87 tisuća kuna, bitno je naglasiti
da je povećanje obujma poslovanja u promatranom razdoblju popratio relativno veći rast
ukupnih prihoda u odnosu na rashode, i to za 0,93 postotna boda. Navedeno je rezultiralo
porastom ekonomičnosti poslovanja poduzetnika te smanjenju neto gubitka za 697,1 tisuću
kuna u odnosu na 2008. godinu.
Ovakvi financijski rezultati poslovanja mogu ukazivati na jačanje poduzetništva Općine Lovran
u promatranom razdoblju, a na to upućuje i značajno povećanje broja zaposlenih i broja
poslovnih subjekata u sektoru poduzetništva (Tablica 3-15). U 2011. godini najveći udio u
zaposlenosti u sektoru poduzetništva imale su djelatnosti C - Prerađivačka industrija (34,03%)
i I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (29,35%) koje bilježe i
značajan porast broja zaposlenih u odnosu na 2008. godinu.31 Slijede ih djelatnost G - Trgovina
na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (12,42%), u kojoj se u 2011. u odnosu
na 2008. godinu smanjio broj zaposlenih za 18,95%, i djelatnost F – Građevinarstvo (12,26%)
koja 2011. godine bilježi povećanje broja zaposlenih za 13,43%.
Navedene djelatnosti prevladavale su i u ukupnom broju trgovačkih društava sa sjedištem na
području Općine Lovran (zajednički udio 64,79% u 2011. godini), a relativno značajan udio u
broju trgovačkih društava u 2011. godini imala je i djelatnost M - Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti (10,61%).
31 U 2011. godini broj zaposlenih u djelatnosti C - Prerađivačka industrija povećao se za 163,75% u odnosu na
2008. godinu, a u djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 68,52%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
61 (255)
U 2013. godini poduzetnici Općine Lovran ostvarili su ukupan prihod od 214,06 milijuna kuna,
što je za 0,74% manje u odnosu na 2011. godinu. Smanjenju ukupnih prihoda najviše je
doprinijela djelatnost G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala
koja je u 2013. godini imala za 30,69% (15,04 milijuna kuna) manje prihode nego 2011. godine.
Pad prihoda u sektoru trgovine popratio je i drastičan pad prihoda u djelatnosti H – prijevoz i
skladištenje i to za 88,57% (3,3 milijuna kuna). Uslijed daljnjeg slabljenja ekonomskog značaja
djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala32, u 2013.
godini nastavlja se rast prihoda djelatnosti C - Prerađivačka industrija, a sukladno tome i
povećanje njenog udjela u strukturi ukupno ostvarenih prihoda. Radi realizacije rasta prihoda
od preko 13 milijuna kuna (16,22%) u odnosu na 2011. godinu, prerađivačka industrija je 2013.
godine činila osnovu ekonomskog života Općine Lovran, s udjelom od visokih 43,54% u
ukupnim prihodima poduzetnika. Pored širenja obujma poslovanja prerađivačke industrije, u
2013. godini bilježi se i revitalizacija djelatnosti F – Građevinarstvo s rastom prihoda od 43,4%
(9,2 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu.33 Uz navedene djelatnosti, a unatoč smanjenju
prihoda od 7,64%, djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane,
s postignutih 20,75% udjela u ukupnim prihodima 2013. godine, još uvijek predstavlja jednu
od glavnih gospodarskih djelatnosti Općine Lovran.
Rashodovna strana FINA-inog kumulativnog godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika
Općine Lovran za 2013. godinu ukazuje da je neznatno smanjenje ukupnog obujma poslovanja
obilježila njegova racionalizacija, odnosno izraženiji pad rashoda u odnosu na prihode, zbog
čega su poduzetnici Općine Lovran u 2013. godini ostvarili pozitivan konsolidirani financijski
rezultat poslovanja - neto dobitak prije oporezivanja u iznosu od 3,2 milijuna kuna. Najveće
''uštede'' ostvarile su djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala, koja je u 2013. godini smanjila poslovne rashode za 17,1 milijuna kuna (35,17%);
djelatnost H – prijevoz i skladištenje, koja je u isto vrijeme smanjila poslove rashode za 3,5
milijuna kuna (89,14%); te djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane, koja je 2013. imala za 1,8 milijuna kuna (3,83%) manje rashode nego 2011.
32 U 2013. godini udio djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u ukupno
ostvarenim prihodima poduzetnika Općine Lovran bio je 15,87%, što je za 6,85 postotnih bodova manje u odnosu
na 2011. godinu. 33 Radi tako snažanog rast prihoda, koje je popratilo smanjenje prihoda u svim drugim djelatnostima osim
djelatnosti C - Prerađivačka industrija i djelatnosti M -, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnostI, u 2013. godini
došlo je i do povećanja relativnog gospodarskog značaja građevinskog sektora koji je iste godine sudjelovao s
14,22% udjela u ukupno ostvarenim prihodima poduzetnika Općine.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
62 (255)
godine. Navedeno je, gledajući razdoblje 2011.-2013., imalo za posljedicu smanjenje
zaposlenosti za 3,06% u sektoru poduzetništva i smanjenje broja gospodarskih subjekata za
6,06%. Paralelno s takvim gospodarskim kretanjima, prerađivačka industrija u 2013. godini,
unatoč povećanju rashoda za 14,77%, ostvaruje profit od 1,2 milijuna kuna te bilježi udio u
ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika od 38,77% i udio u ukupnom broju gospodarskih
subjekata od 12.1%, čime je ova djelatnost definitivno zauzela poziciju najznačajnije
gospodarske djelatnosti Općine Lovran.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
63 (255)
Tablica 3-15 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području JLS Lovran u 2008., 2011.iI 2013. godini
prema NKD 2007 (Izvor: Izračun autora na temelju podataka DZS-a)
Djelatnost
NKD 2007 2008 % 2011 % 2013 %
Index
2011/2008
Index
2013/2011 2008 % 2011 % 2013 %
Index
2011/2008
Index
2013/2011
A. 1 0,83 0 0
B.
C. 15 12,5 14 10,61 15 12,10 93,33 107 80 20 211 34,03 233 38,77% 263,75 110,43
D. 1 0,83 0 0 3 0,75 0 0
E. 1 0,76 1 0,81 7 1,13 8 1,33%
F. 17 14,17 20 15,15 21 16,94 117,65 105,00 67 16,75 76 12,26 96 15,97% 113,43 126,32
G. 37 30,83 36 27,27 28 22,58 97,3 77,78 95 23,75 77 12,42 60 9,98% 81,05 77,92
H. 3 2,5 5 3,79 3 2,42 166,67 60 2 0,5 12 1,94 3 0,50% 600 25
I. 14 11,67 15 11,36 18 14,52 107,14 120,00 108 27 182 29,35 160 26,62% 168,52 87,91
J. 2 1,67 3 2,27 1 0,81 150 33 3 0,75 6 0,97 1 0,17% 200 16,67
K.
L. 5 4,17 9 6,82 12 9,68 180 133 4 0,65 2 0,33%
M. 13 10,83 14 10,61 13 10,48 107,69 93 18 4,5 9 1,45 12 2,00% 50 133,33
N. 6 5 10 7,58 7 5,65 166,67 70,00 9 2,25 16 2,58 10 1,66% 177,78 62,50
O. 0,00%
P. 1 0,76 1 0,81 4 0,65 2 0,33%
Q. 2 1,67 0 0 11 2,75 0 0
R. 2 1,67 2 1,52 1 0,81 100 50 2 0,32 2 0,33%
S. 2 1,67 2 1,52 3 2,42 100 150 4 1 14 2,26 12 2,00% 350 86
Ukupno: 120 100 132 100 124 100,00 110 93,94 400 100 620 100 601 100,00% 155 96,94
Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
64 (255)
S obzirom na nisku razinu diverzificiranosti gospodarske strukture Općine Lovran, u kojoj
prema svim analiziranim pokazateljima dominiraju osnovne djelatnosti sekundarnog
(prerađivačka industrija i građevinarstvo) i tercijarnog sektora (usluživanje smještaja, hrane,
pića i trgovina), raspoloživost napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno može inicirati
rast i diferencijaciju lokalne ekonomije. Naime, dosadašnja europska praksa pokazala je da
širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih i razvoju novih
inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru
djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.34
3.2.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga
širokopojasne mreže
Osim utvrđivanja demografsko-gospodarske osnove danog područja, važan aspekt
dimenzioniranja širokopojasne mreže je procjena postojećeg komercijalnog potencijala
korištenja širokopojasnih tehnologija. U svrhu anticipacije rane faze komercijalizacije
širokopojasne mreže na području Općine Lovran, u ovom dijelu studije izvršena je procjena
broja mogućih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga.
Procjena broja privatnih korisnika prikazanih tablicom (Tablica 3-16) i slikom (Slika 3-7)
temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja poslovnih korisnika
uzet u obzir broj poslovnih jedinica, odnosno broj registriranih obrtnika i poduzetnika sa
sjedištem u Općini Lovrana. Budući da su kupovna moć stanovništva i trenutna razina potražnje
osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, prilikom
definiranja lokalnih kapaciteta za korištenje širokopojasne mreže uzet je u obzir i prosječan
dohodak lovranskog stanovništva te broj internet korisnika na području Općine Lovran.
34Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European
Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
65 (255)
Tablica 3-16 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj
stambenih jedinica u naseljima Općine Lovran, 2011.godina (Izvor: Popis
stanovništva 2011.)
Naziv
naselja
Broj
kućanstava
Broj
članova
kućanstva
Prosječan
broj članova
kućanstva
Broj
kućanstava
koja koriste
Internet
Broj
stambenih
jedinica
Broj
nastanjenih
stambenih
jedinica
Liganj 134 336 2,51 64 187 131
Lovran 1.382 3.308 2,39 727 2.094 1.369
Lovranska
Draga 22 50 2,27 9 41 22
Medveja 62 177 2,85 38 110 61
Tuliševica 70 202 2,89 36 139 70
UKUPNO 1.670 4.073 2,44 874 2.571 1.653
Slika 3-7 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.)
Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru
privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog
pristupa Internetu. U odnosu na gradove i Općine na području PGŽ-a, u Općini Lovrana
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
66 (255)
zastupljen je relativno visok udio kućanstava koja posjeduju računalo ili koriste Internet. Udio
kućanstava koja posjeduju računalo u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području
Općine Lovran u 2011. godini iznosio je 56,35%, dok je udio kućanstava koja koriste Internet
u istoj godini bio 52,34%.35 Ako se uzme u obzir da je u 2011. godini medijan vrijednosti
postotnog udjela kućanstava koja koriste računalo za sve jedinice lokalne samouprave PGŽ-a
54,1%, a medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu 51,05%,
može se zaključiti da se Općine Lovran prema dostignutoj razini uporabe Interneta i računala u
kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog područja, svrstava u gornju
polovicu gradova i općina PGŽ-a.36 Navedeno upućuje na to da građani Lovrana već sada
iskazuju visok stupanj preferencije prema računalnim i informacijskim tehnologijama, što u
pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator. Analogno s tim, kroz stvaranje infrastrukturnih
preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima
i prihvatljivim cijenama na cijelom području Općine Lovran, pružit će se mogućnost za
otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima do sada, iz tehničkih i/ili
materijalnih razloga, takve usluge nisu bile dostupne (npr. nepokrivenost mrežom ili previsoka
cijena i niska kvaliteta postojećih digitalnih usluga).
U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za uslugama zasnovanih na širokopojasnom
pristupu Internetu, potrebno je istaknuti da Općine Lovran trenutno raspolaže i sa značajnim
stambenim kapacitetom (35,71% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje
povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području
Grada, a konzekventno tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog
pristupa u bližoj perspektivi.
Uz privatna kućanstava, potencijalnu korisničku bazu širokopojasnog pristupa čine poslovni
subjekti koji su zbog potrebe za prilagodbom vlastite poslovne prakse suvremenim načinima
poslovanja dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasnih mreža. To se osobito
odnosi na nužnost korištenja informacijskih i komunikacijskih usluga koja je danas prisutna u
svim gospodarskim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazan je ukupan
broj i distribucija poslovnih subjekata po naseljima Općine Lovran (Tablica 3-17 i Slika 3-8).
35 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 36 Ibidem
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
67 (255)
Tablica 3-17 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Lovran (Izvor:
Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje:
20.08.2014. g.)
Naziv naselja Broj
obrtnika
Broj trgovačkih
društava
Ukupan broj
poslovnih
subjekata37
Liganj 7 5 12
Lovran 276 100 376
Lovranska Draga 1 2 3
Medveja 3 3
Tuliševica 7 4 11
UKUPNO 294 111 405
Slika 3-8 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Lovran (Izvor:
obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a
37 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
68 (255)
Uvažavajući da je relativno velika koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki
generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom
sektoru Općine Lovran postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih
usluga. To potvrđuje prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općine
Lovran (0,098) koji znatno premašuje nacionalni prosjek (0,034).38 S obzirom na to da
postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja,
koje u pravilu doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa, smanjenju troškova poslovanja te
širenju ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati
poslovne prednosti koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno
odnosi na obrtnike koji dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Općine
Lovran.
Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne
infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive prihode stanovništva, iz razloga što je to
faktor koji će direktno utjecati na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom
dohotku stanovništva Općine Lovran ukazuju da je potrošačka snaga stanovništva Općine
Lovran na razini prosjeka PGŽ-a i Republike Hrvatske, stoga financijske mogućnosti lokalnog
stanovništva ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće
širokopojasne mreže na prostoru Grada (Grafikon 3-4).
38 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih
subjekata (stanje: 23.08.2014. g)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
69 (255)
Grafikon 3-4 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Lovran, PGŽ-u i RH za 2012.
godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i
obrada autora prema podacima Porezne uprave)
3.2.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i
kabelskih operatera
Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općini Lovran
nije dovoljno izvršiti samo procjenu broja potencijalnih korisnika, već je potrebno analizirati i
njihove potrebe te preferencije glede korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih
usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje na području Općine Lovran u kojem je
sudjelovalo 267 ispitanika, od toga 87% fizičkih osoba, 12,5% pravnih osoba i 0,5% javnih
institucija..39 Grafikonom (Grafikon 3-5) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene
kategorije korisnika.
39 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu
Općine Lovran iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih
korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinici ove studije.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
70 (255)
Grafikon 3-5 Rezultati ankete – kategorije korisnika
Rezultati ankete pokazali su visoku prihvaćenost klasičnih telekomunikacijskih usluga kod
stanovnika Lovrana (Grafikon 3-6), pri čemu se privatni i poslovni korisnici, unatoč prisutnosti
relativno velikog broja operatera i davatelja telekomunikacijskih usluga, dominantno
opredjeljuju za svega dva operatera, što upućuje na izrazito visok stupanj tržišne koncentracije
ponude telekomunikacijskih usluga u Općini Lovran (Grafikon 3-7). Takva situacija u
telekomunikacijskom sektoru prvenstveno je uvjetovana ograničenim pristupom novih
operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 80,8% anketiranih korisnika smatra da novo
izgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te
promjenu davatelja usluga.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
71 (255)
Grafikon 3-6 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu
na području Općine Lovran (Izvor: obrada autora prema e-Županija
projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Lovran, 2014.)
Grafikon 3-7 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju
telekomunikacijskih usluga na području Graa Lovrana prema nazivima
operatera (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za
mapiranje područja Općine Lovran, 2014.)
Pored anketom utvrđene visoke potražnje za konvencionalnim pogodnostima i uslugama iz
domene telekomunikacija, u kontekstu razmatranja potreba za razvojem širokopojasne
infrastrukture također su indikativni i stavovi anketiranih korisnika o razini kvalitete pruženih
telekomunikacijskih usluga koje su trenutno dostupne na području Općine Lovran (Grafikon
3-8)
Optima-telekom 30,4%
T-com 66,7%
Ostali 2,9%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
72 (255)
Grafikon 3-8 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih
usluga
Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se: 40
• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (63,0%),
• spor pristup internetu (56,4%)41,
• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (37,0%),
• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (25,5%),
• loš ili nedostupan telefonski signal (23,6%),
• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (19,4%),
• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (14,5%).
40 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Lovran, 2014 41 54,4% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2 Mbit/s, dok je 42,6% ispitanika
odgovorilo da ostvaruje brzinu pristupa Internetu od 2 do 30 Mbit/s.
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
70,0%S
po
r p
ristu
p
inte
rne
tu (
brz
ina
, ka
šn
jen
je,…
)
Slika
na
ka
be
lsko
j ili
IPT
V s
e „
za
mrz
ava
“
Lo
š ili
ne
do
stu
pa
nte
lefo
nski sig
na
l
Lo
ša
te
hn
ička
po
tpo
ra -
lo
š o
dziv
na
pri
javu
od
no
sn
oo
tkla
nja
nje
kva
ra
Navedite probleme u korištenju telekomunikacijskih usluga (zaokružiti sve relevantno)?
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
73 (255)
Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Općine
Lovran proizlazi da se oni zapravo odnose na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće
elektroničke komunikacijske infrastrukture koja, ne samo da nije adekvatna za pružanje
očekivane razine kvalitete ugovorenih Internet, telefonskih ili tv usluga, već ona kao takva ne
može podržati niti razvoj ponude novih informacijskih proizvoda i usluga koje po svojoj naravi
zahtijevaju komunikacijske mreže sa velikim pristupnim brzinama i kapacitetima. Gledajući s
aspekta razvoja telekomunikacijskog tržišta, to svakako predstavlja ograničenje, a posebno iz
razloga što je provedena anketa pokazala da lovranska kućanstva imaju dobru razinu
opremljenosti uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne
usluge (npr. računala, prijenosna računala, tableti, pametni telefoni, pametni TV-i i sl.). U tom
smislu, ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na
širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s (79,3%) i to s namjerom korištenja
različitih naprednih širokopojasnih usluga (Tablica 3-18).
Tablica 3-18 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa
za mapiranje područja Općine Lovran, 2014.)
VRSTA USLUGE ISPITANICI (%)
TV visoke rezolucije 66,00%
Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, news servisa
na TV 60,50%
Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 51,70%
Rad na daljinu (teleworking) 39,50%
Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 34,70%
Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u domu 27,20%
Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole
ili vrtića i sl.) 26,50%
Usluge za građane treće životne dobi i građane s posebnim
potrebama 25,20%
Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji 20,40%
Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne
samouprave 14,30%
Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 16,20%
Na osnovu pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da kod
postojećih korisnika telekomunikacijskih usluga definitivno postoji potreba i želja za
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
74 (255)
primjenom najnovijih tehnologija širokopojasnog pristupa, stoga obilježja i preferencije
potrošača na lokalnom telekomunikacijskom tržištu zasigurno neće predstavljati prepreku
razvoju širokopojasne infrastrukture na području Općine Lovran.
3.3 Socio-ekonomska analiza Općine Matulji [12]
U suvremenim uvjetima razvijena širokopojasna infrastruktura ne doprinosi samo unaprjeđenju
civilnog društva i poslovnog okruženja u jedinicama lokalne samouprave nego predstavlja i
jedan od temeljnih preduvjeta za učinkovitije mobiliziranje lokalnih resursa i razvojnih
potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao
razvojnog resursa i katalizatora sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih
obilježja danog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru prvog dijela analize
predstavljeni su osnovni podaci o zemljopisnom i prometnom položaju Općine Matulji te
njezinim prirodnim i proizvedenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena
je utvrđivanju demografskih i gospodarskih prilika na području Općine. U drugom dijelu
prikazani su i analizirani stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga,
temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja..
3.3.1 Opći podaci
Općina Matulji locirana je u sjeverozapadnom dijelu prostora Primorsko-goranske županije.
Administrativno je i statistički podijeljena na 23 naselja: Brdce, Bregi, Brešca, Jurdani,
Jušići, Kućeli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotići, Mučići, Pasjak, Permani,
Rukavac, Rupa, Ružići, Šapjane, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvoneća i Žejane.
Unutar Županije graniči s općinom Klana i gradovima Kastav i Rijeka na istočnoj strani te
Gradom Opatija na južnoj. Na sjeverozapadu graniči s Istarskom županijom, odnosno Općinom
Lanišće. Općina Matulji je također granična Općina Republike Hrvatske prema Republici
Sloveniji, što je značajno za njen prostorni i svaki drugi položaj [13].
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
75 (255)
Slika 3-9 Položaj Općine Matulji u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)
Općina Matulji prema katastarskim podacima zauzima 176,4 km² što je 4,91% kopnene
površine Županije, odnosno približno 2,2% ukupne površine Županije (uključujući i morske
površine). Općina je ujedno i jedna od sedam najvećih jedinica lokalne samouprave u Županiji
(uzimajući u obzir samo kopneni dio).42
42 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
76 (255)
Slika 3-10 Makrolokacija Općine Matulji (Izvor: DGU)
3.3.2 Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 11.246 stanovnika te prosječnu gustoću
naseljenosti od 63,75 stanovnika po km² što je ispod prosjeka Primorsko-goranske županije
(85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz relativno nisku gustoću
naseljenosti (koja je rezultat relativno velike kopnene površine Općine i niskog broja
stanovnika), na prostoru Općine Matulji postoji i određena neravnomjernost u distribuciji
stanovništva, pri čemu je relativna većina koncentrirana u naselju Matulji (33,18%) na koje
otpada svega 2,80% površine Općine dok u preostalim naseljima koncentracija stanovništva ne
prelazi 10%.43
43 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. i Prostornog plana uređenja Općine Matulji, Urbanistički
studio Rijeka d.o.o., Rijeka, listopad 2008.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
77 (255)
U posljednjih 30 godina na području Općine Matulji prisutni su pozitivni ukupni populacijski
trendovi, što je suprotno demografskoj dinamici na razini države. U 2011. godini na
administrativnom području Općine zabilježeno je 17,01% više stanovnika nego 1981. godine,
dok je istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske bio manji za 6,8%.
Demografski pokazatelji ukazuju da je i u posljednjem međupopisnom razdoblju na području
Općine Matulji došlo do porasta broja stanovnika od 6,65%, što predstavlja rijetku pozitivnu
lokaliziranu divergenciju u odnosu na opće populacijske trendove u Primorsko-goranskoj
županiji i Republici Hrvatskoj (Tablica 3-19).
Tablica 3-19 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Matulji 2001. i 2011.
godine (Izvor: izračun autora prema Popisu
stanovništva 2001. i 2011.).
Administrativna
jedinica
Broj stanovnika Broj kućanstava
2001. 2011. Indeks
2011/2001 2001. 2011.
Indeks
2011/2001
Općina Matulji 10.544 11.246 106,65 3.685 4.175 113,3
RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8
PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3
U demografskom je smislu pozitivna i znatno veća stopa rasta broja kućanstava (13,3%) u
odnosu na već spomenutu stopu rasta stanovništva (6,65%). Navedeni trend može upućivati na
povećanu sposobnost mlađeg stanovništva da formira vlastito kućanstvo na području Općine,
pod utjecajem trenutne povoljnije dobne strukture stanovništva te pozitivne dinamike u lokalnoj
ekonomiji u odnosu na kretanja na županijskoj razini.
Analiza dobne strukture stanovništva ukazuje da Općina Matulji ima veći udio mlađeg i
primarnog (od 25 do 49 godina) te manji udio starijeg kontingenta stanovništva od Primorsko-
goranske županije (Tablica 3-20).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
78 (255)
Tablica 3-20 Dobna struktura stanovništva Općini Matulji i Primorsko-goranske
županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva
2011.)
Dobni
razredi
Općina Matulji PGŽ
Broj Broj Broj Udio (%)
0-4 527 4,69 12.518 4,23
5-9 466 4,14 11.761 3,97
10-14 493 4,38 12.688 4,28
15-19 530 4,71 13.792 4,66
20-24 641 5,70 16.780 5,67
25-29 807 7,18 20.121 6,79
30-34 838 7,45 21.370 7,21
35-39 805 7,16 19.565 6,61
40-44 780 6,94 19.268 6,51
45-49 863 7,67 21.121 7,13
50-54 890 7,91 23.607 7,97
55-59 886 7,88 24.773 8,36
60-64 879 7,82 22.827 7,71
65-69 488 4,34 14.283 4,82
70-74 594 5,28 15.879 5,36
75-79 427 3,80 13.081 4,42
80-84 189 1,68 7.905 2,67
85-89 117 1,04 3.811 1,29
90-94 23 0,20 825 0,28
95 i više 3 0,03 220 0,07
Ukupno 11.246 100,00 296.195 100
U Općini Matulji je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za
0,73 postotnih bodova veći nego u Županiji dok je udio stanovnika od 45 na više manji nego u
Županiji za 2,43 postotnih bodova. Međutim, na području Općine do izražaja dolazi proces
starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina
(0-14 godina), uz istodobno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59 godina
te od 60 do 64 godine.44 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva
(Tablica 3-21).
44 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva
Općine Matulji: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 4,57 postotnih bodova, povećanje udjela dobne
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
79 (255)
Tablica 3-21 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području
Općini Matulji, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.
godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i
statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a)
Pokazatelj Općina Matulji PGŽ RH
Koeficijent starosti45 24,2 % 26,6 % 24,1 %
Indeks starenja46 134,9 % 155,3 % 115,0 %
Prosječna starost stanovništva 42,5 g. 43,9 g. 41,7 g.
Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja u blagoj mjeri povoljnije
u odnosu na prosjek Županije ali su istovremeno približno na istoj ravni ili iznad nacionalnog
prosjeka. Ovakve negativne tendencije dugoročno mogu postati ograničavajućim faktorom
gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Općine Matulji, stoga nositelji odlučivanja
moraju stvoriti poticajne uvjete za demografsku revitalizaciju. Ulaganje u izgradnju
širokopojasne infrastrukture, između ostalog, stvara brojne poslovne i obrazovne prilike
za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad na daljinu, korištenje
širokog spektra elektroničkih usluga u domeni javnog sektora, zdravstva i sl.) koje
pozitivno utječu na povećanje kvalitete života i koje mogu doprinijeti usporavanju ili
zaustavljanju regresivnih demografskih kretanja te potaknuti zadržavanje mlađih
dobnih kontingenata kao i doseljavanje radno sposobnog stanovništva.
Stupanj obrazovanja stanovništva Općine Matulji niži je u usporedbi sa Županijom (Tablica
3-22). Najveći udio stanovništva, na razini Općine i Županije, ima neki oblik sekundarnog
obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina Matulji ima za 4,4 postotnih bodova veći udio
stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini je, međutim, primjetan i manji udio
visokoobrazovanog stanovništva – 17,63% stanovništva starijeg od 15 godina ima neki oblik
tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog
kontingenta 20,07%.
skupine 55-59 godina za 2,72 postotna boda i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 1,26 postotna boda
(Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 45 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je
pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u
proces starenja. 46 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina.
Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
80 (255)
Tablica 3-22 Obrazovna struktura stanovništva Općine Matulji i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)
Grad/
županija Ukupno
Bez
škole
1-3
razreda
osnovne
škole
4-7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Doktorat
znanosti
Matulji 9.760 60 37 400 1.473 6.064 1.721 642 1.059 20 5
PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602
% PGŽ-a 3,77% 3,46% 3,34% 3,70% 3,40% 4,05% 3,31% 3,37% 3,31% 2,05% 0,83%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
81 (255)
Negativna dinamika starosne strukture u dugom roku ističe se kao glavni nedostatak u
demografskoj slici Općine Matulji dok je iz obrazovne strukture stanovništva razvidno da
Općina trenutno raspolaže sa značajnim udjelom srednjoškolsko obrazovane radne snage, što
je u razvojnoj perspektivi pozitivna pojava. Prisutnost napredne širokopojasne
infrastrukture predstavlja nužnu pretpostavku za intenzivnije i učinkovitije korištenje
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog
razvoja ljudskih potencijala i boljeg iskorištenja postojećih visokoobrazovanih kadrova u
funkciji lokalnog razvoja. Ulaganjem u širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na
usporavanje „odljeva mozgova“ i unaprjeđenje trenutne obrazovne strukture
stanovništva, a navedeni se učinci dugoročno mogu pozitivno odraziti na društvene i
gospodarske razvojne perspektive Općine Matulji.
3.3.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Matulji
Stanje u lokalnom gospodarstvu ocijenjeno je na osnovi financijskih rezultata aktivnih
poslovnih subjekata (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine
Matulji. Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju službenih
statistika Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su po gospodarskim
djelatnostima prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti47 (NKD 2007.).
.
47 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i
motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J –
Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M
– Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava
i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R
– Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;
Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti
izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
82 (255)
Tablica 3-23 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora
na temelju podataka FINA-e)
Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi
NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks
2013./2011. 2011. % 2013. %
Indeks
2013./2011.
A. 4.523.799 0,40 25.637.999 2,21 566,74 4.693.571 0,42 22.263.539 2,00 474,34
B. 5.845 0,00 12.691 0,00
C. 175.969.680 15,49 171.865.638 14,79 97,67 173.514.157 15,34 170.272.632 15,27 98,13
D.
E. 15.288.624 1,32 14.889.400 1,34
F. 55.211.473 4,86 70.102.429 6,03 126,97 63.354.206 5,60 77.358.389 6,94 122,10
G. 773.212.739 68,08 741.669.038 63,80 95,92 760.837.555 67,28 698.519.369 62,63 91,81
H. 44.245.626 3,90 39.923.913 3,43 90,23 42.520.306 3,76 38.770.461 3,48 91,18
I. 12.709.619 1,12 18.560.920 1,60 146,04 12.767.372 1,13 18.784.806 1,68 147,13
J. 1.762.088 0,16 2.069.000 0,18 117,42 2.075.816 0,18 1.630.921 0,15 78,57
K. 1.932.080 0,17 1.449.609 0,13
L. 14.026.454 1,23 8.241.054 0,71 58,75 17.500.419 1,55 7.405.976 0,66 42,32
M. 12.932.428 1,14 23.446.295 2,02 181,30 14.418.354 1,28 20.961.314 1,88 145,38
N. 3.865.914 0,34 4.870.039 0,42 125,97 3.842.422 0,34 4.166.863 0,37 108,44
O.
P. 6.419 0,00 118.329 0,01 1843,42 14.563 0,00 129.983 0,01 892,56
Q. 20.566.982 1,81 30.844.984 2,65 149,97 18.036.933 1,60 31.592.406 2,83 175,15
R. 5.534.879 0,49 2.688.905 0,23 48,58 6.018.269 0,53 2.131.396 0,19 35,42
S. 11.172.112 0,98 5.153.426 0,44 46,13 11.220.968 0,99 4.955.729 0,44 44,16
Ukupno: 1.135.746.057 100,00 1.162.412.673 100,00 102,35 1.130.827.602 100,00 1.115.282.793 100,00 98,63
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
83 (255)
Prema podacima FINA-e (Tablica 3-23) poduzetnici Općine Matulji, njih ukupno 462, ostvarili
su u 2013. godini ukupne prihode u iznosu od 1,16 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od
2,35% (26,7 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Tome su najviše pridonijele djelatnosti
A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, u kojoj je u promatranom razdoblju, a pod pozitivnim
utjecajem mjera potpore poljoprivrednim aktivnostima implementiranih od strane Općinskih
vlasti, ostvarena prosječna godišnja stopa rasta prihoda od 138,06% (s ukupnim rastom od 21,1
milijuna kuna), F – Građevinarstvo, s prosječnom godišnjom stopom rasta prihoda od 12,68%
(i ukupnim rastom prihoda od 14,8 milijuna kuna) te djelatnost M – Stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti čiji su ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2011.-2013. rasli po prosječnoj
godišnjoj stopi od 34,65% (uz ukupni rast prihoda od 10,51 milijuna kuna). Navedene
djelatnosti, uz dominantnu djelatnost G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila
i motocikala (koja je pod utjecajem recesijskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu u
razdoblju 2011.-2013 ostvarila pad ukupnih prihoda od 4,08%, te udjel u ukupnim prihodima
od 63,8% u 2013. godini) i C – Prerađivačka industrija (s udjelom u ukupnim prihodima u
2013. godini od 14,79%), prevladavaju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2013. godini
zajedničkim udjelom od 88,84%, stoga se iste mogu smatrati okosnicom gospodarstva Općine
Matulji. Također, značajan generator gospodarskih aktivnosti bila je i djelatnost Q – Djelatnosti
zdravstvene zaštite i socijalne skrbi koja je 2013. godine imala stopu rasta prihoda u odnosu na
2011. godinu od 49,97% i udio od 2,65% u ukupno ostvarenim prihodima lokalnog poslovnog
sektora.
U promatranom razdoblju, a pod utjecajem generalnih recesijskih kretanja na razini države,
utvrđena je blaga korekcija u strukturi lokalne ekonomije. U djelatnosti G – Trgovina na veliko
i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja predstavlja najznačajniju pojedinačnu
djelatnost Općine Matulji, došlo je do smanjenja udjela u ukupnim prihodima od 4,28 postotnih
bodova u korist sljedećih osnovnih djelatnosti: A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo (s
porastom udjela od 1,81 postotnih bodova) i F – Građevinarstvo (s ostvarenim povećanjem
udjela od 1,17 postotnih bodova), ali i nekih znanjem intenzivnim djelatnostima poput M –
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (s rastom udjela od 0,88 postotnih bodova) i Q –
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (s ostvarenim rastom udjela u ukupnim
prihodima poduzetničkog sektora od 0,84 postotnih bodova), što predstavlja pozitivan i
kvalitativno poželjan pomak prema izraženijoj diversifikaciji lokalnog gospodarstva.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
84 (255)
U 2013. godini, u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i pad ukupnih rashoda poduzetnika
sa sjedištem na području Općine od 1,37% (u iznosu od 15,54 milijuna kuna). U kontrakciji
ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala, L – Poslovanje nekretninama i S – Ostale uslužne djelatnosti koje
2013. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od
63,74%. U promatranom razdoblju, uslijed povećanja poslovne aktivnosti ali i provedenog
restrukturiranja i konsolidacije u pojedinim djelatnostima, ukupni prihodi poslovnog sektora
bilježili su rast dok je u dinamici rashoda bio prisutan suprotan trend. Navedeno je rezultiralo
povećanjem ukupne ekonomičnosti poslovanja te značajnim porastom konsolidiranog
financijskog rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) u 2013. godini, u iznosu od 47,13
milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 858,23% u odnosu na ostvareni rezultat u 2011.
godini.
Ovakvi financijski rezultati poslovanja ukazuju na postojanje pozitivnih trendova u
gospodarstvu Općine Matulji, a na to upućuje i značajan porast broja zaposlenih (+13,48%) te
broja poslovnih subjekata (+1,76%) u sektoru poduzetništva u promatranom razdoblju (Tablica
3-24). U 2013. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti G – Trgovina na veliko i
malo; popravak motornih vozila i motocikala (33,85%), C – Prerađivačka industrija (27,74%)
i F – Građevinarstvo (8,93%) koje su u većini slučajeva bilježile rast broja zaposlenih u odnosu
na 2011. godinu.48 Navedene djelatnosti prevladavaju i u ukupnom broju aktivnih trgovačkih
društava sa sjedištem na području Općine Matulji (zajedničkim udjelom od 63,20% u 2013.
godini).
Relativno značajan udio u broju aktivnih trgovačkih društava u 2013. godini imala je i djelatnost
M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9,09%) koja je ujedno zabilježila i rast
zaposlenosti od 44,26% (što je vrlo pozitivan trend s aspekta stvaranja potencijala za prihvat
naprednih širokopojasnih usluga) dok je najveći rast zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu
zabilježen u djelatnosti A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo (+481,82%).
48 U 2013. godini broj zaposlenih u djelatnosti C - Prerađivačka industrija povećao se za 8,54% u odnosu na stanje
2011. godine, u djelatnosti F – Građevinarstvo došlo je do povećanja od 2,86% dok je u djelatnosti G – Trgovina
na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u promatranom razdoblju zabilježen pad broja zaposlenih
od 3,54%.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
85 (255)
Tablica 3-24 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Matulji u 2011. i 2014. godini prema
NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e
Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih
NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks
2013./2011. 2011. % 2013. %
Indeks
2013./2011.
A. 5 1,10 7 1,52 140,00 11 0,62 64 3,18 581,82
B. 1 0,22
C. 69 15,20 78 16,88 113,04 515 29,00 559 27,74 108,54
D.
E. 2 0,43 89 4,42
F. 65 14,32 70 15,15 107,69 175 9,85 180 8,93 102,86
G. 148 32,60 144 31,17 97,30 707 39,81 682 33,85 96,46
H. 39 8,59 32 6,93 82,05 82 4,62 87 4,32 106,10
I. 21 4,63 21 4,55 100,00 58 3,27 90 4,47 155,17
J. 8 1,76 6 1,30 75,00 10 0,56 8 0,40 80,00
K. 2 0,43 3 0,15
L. 22 4,85 18 3,90 81,82 36 2,03 26 1,29 72,22
M. 42 9,25 42 9,09 100,00 61 3,43 88 4,37 144,26
N. 8 1,76 9 1,95 112,50 16 0,90 16 0,79 100,00
O.
P. 1 0,22 1 0,22 100,00 2 0,10
Q. 3 0,66 7 1,52 233,33 45 2,53 77 3,82 171,11
R. 5 1,10 4 0,87 80,00 14 0,79 11 0,55 78,57
S. 17 3,74 19 4,11 111,76 46 2,59 33 1,64 71,74
Ukupno: 454 100,00 462 100,00 101,76 1.776 100,00 2.015 100,00 113,46
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
86 (255)
Brojna istraživanja dokazuju da izgradnja širokopojasne infrastrukture ima pozitivan izravni
učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj
djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja
na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje mreže), dok funkcionalna
širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u
svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.49 Dosadašnja
europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju
konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih
gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u
djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.50
Budući da je niska diverzificiranost gospodarske strukture jedan od temeljnih problema
dugoročnog razvoja gospodarstva Općine Matulji (dominantnu ulogu imaju osnovne
djelatnosti sekundarnog i tercijarnog sektora: prerađivačka industrija, građevinarstvo i
trgovina), ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu
pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne
ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno
zastupljene u gospodarskoj strukturi Općine u zanemarivoj mjeri.
3.3.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga
širokopojasne mreže
Nakon utvrđivanja demografsko-gospodarskih obilježja Općine Matulji, važan aspekt
dimenzioniranja širokopojasne mreže je procjena postojećeg komercijalnog potencijala
korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne
mreže na području Općine svakako bitno utvrditi i količinu postojećih kapaciteta korištenja
usluga širokopojasne mreže, te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.
Postojeće privatne i poslovne kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je
procijeniti temeljem broja stanovnika i kućanstava na području Općine za privatne korisnike,
49 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 50 Više o tome: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European
Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na:
http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2].
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
87 (255)
te broja registriranih obrtnika i poduzetnika sa sjedištem u Općini za poslovne korisnike. Za
utvrđivanje i procjenu potražnje za uslugama širokopojasne mreže potrebno je u analizu
uključiti i kupovnu moć stanovništva koja je utvrđena pregledom dohotka zaposlenih i
umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja u Općini Matulji.
Tablica 3-25 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj
stambenih jedinica u naseljima Općine Matulji, 2011.godina (Izvor: Popis
stanovništva 2011.)
Naziv
naselja
Broj
kućanstava
Broj
članova
kućanstva
Prosječan
broj članova
kućanstva
Broj
kućanstava
koja koriste
Internet
Broj
stambenih
jedinica
Broj
nastanjenih
stambenih
jedinica
Brdce 22 67 3,05 16 31 22
Bregi 256 700 2,73 150 297 256
Brešca 60 159 2,65 35 62 53
Jurdani 227 651 2,87 135 266 224
Jušići 315 861 2,73 200 357 306
Kućeli 150 455 3,03 88 164 150
Lipa 53 129 2,43 23 56 53
Male
Mune 43 103 2,40 17 102 43
Mali
Brgud 49 134 2,73 24 59 49
Matulji 1.450 3.731 2,57 839 1.761 1.430
Mihotići 398 1.050 2,64 237 456 391
Mučići 129 362 2,81 69 137 127
Pasjak 52 140 2,69 25 53 50
Permani 35 102 2,91 23 39 34
Rukavac 299 853 2,85 172 360 299
Rupa 122 349 2,86 70 129 119
Ružići 43 123 2,86 23 57 43
Šapjane 74 188 2,54 36 90 74
Vele Mune 50 122 2,44 21 93 49
Veli Brgud 181 485 2,68 90 221 179
Zaluki 25 73 2,92 10 36 25
Zvoneće 93 279 3,00 47 128 93
Žejane 49 130 2,65 17 85 49
UKUPNO 4.175 11.246 2,69 2.367 5.039 4.118
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
88 (255)
Slika 3-11 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.)
Temeljem prethodne tablice (Tablica 3-25) može se zaključiti da je u Općini Matulji 2011.
godine bio zastupljen relativno velik udio kućanstava koja koriste Internet (56,69%), odnosno
relativno velik udio članova kućanstva koji se služe Internetom (u prosjeku njih 56,61%).51 U
istoj godini prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste Internet za sve jedinice
lokalne samouprave PGŽ-a bio je 49,45%,52 što ukazuje da se Općina Matulji prema dostignutoj
razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog
područja, svrstava u sam vrh gradova i Općina PGŽ-a. Sukladno navedenome, može se
zaključiti da stanovnici Općine Matulja iskazuju visoku razinu interesa za korištenje
51 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 52 Ibidem
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
89 (255)
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što predstavlja bitan preduvjet za razvoj
širokopojasne mreže na području Općine. Preferencije privatnih korisnika ka računalnim
tehnologijama, te znanje korištenja Interneta temelj su uspješnog uvođenja i širenja modernih
ICT tehnologija poput širokopojasne mreže na području Općine Matulji. Također, kroz
izgradnju infrastrukture za širokopojasni pristup Internetu, stvorit će se svi potrebni preduvjeti
za osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa i preostalom udjelu kućanstava
(43,31%)53 koja do sada iz tehničkih ili drugih razloga nisu imala pristup navedenim uslugama.
U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne
mreže, potrebno je istaknuti da Općina Matulji trenutno raspolaže sa značajnim neiskorištenim
stambenim kapacitetom (18,28%)54 što implicira mogućnost brzog useljavanja novih rezidenata
na područje Općine, te povoljne izglede za porast ukupnog broja korisnika usluga širokopojasne
mreže u bližoj budućnosti. Uz iskazan iznadprosječan interes za korištenjem Internet usluga u
odnosu na Županiju, navedeno predstavlja značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem
usluga širokopojasne mreže.
Osim navedenih privatnih kućanstava, potencijalnu korisničku bazu širokopojasnog pristupa
čine i poslovni subjekti – obrtnici i trgovačka društva na području Općine – koji su zbog sve
veće potrebe za korištenjem modernih tehnologija i prilagodbom vlastite poslovne prakse
suvremenim načinima poslovanja dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasnih
mreža. U tablici (Tablica 3-26) dan je prikaz ukupnog broja poslovnih subjekata na području
Općine Matulji po naseljima.
53 Ibidem 54 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
90 (255)
Tablica 3-26 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Matulji (Izvor:
Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje:
20.08.2014. g.)
Naziv naselja Broj
obrtnika
Broj trgovačkih
društava
Ukupan broj
poslovnih
subjekata55
Brdce 1 1 2
Bregi 18 26 44
Brešca 4 4
Jurdani 20 146 166
Jušići 44 32 76
Kućeli 4 4
Lipa 2 1 3
Male Mune 2 1 3
Mali Brgud 1 4 5
Matulji 113 537 650
Mihotići 12 12
Mučići 18 18
Pasjak 4 3 7
Permani 7 12 19
Rukavac 20 18 38
Rupa 10 10 20
Ružići 2 2
Šapjane 36 36
Vele Mune 1 6 7
Veli Brgud 7 16 23
Zaluki 1 1 2
Zvoneće 0
Žejane 2 2
UKUPNO 253 890 1143
55 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
91 (255)
Slika 3-12 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Matulji (Izvor:
obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a.)
Osim ukupnog broja poslovnih subjekata na području Općine, jedna od bitnih pretpostavki
uspješnog utvrđivanja potražnje za širokopojasnim priključcima je sam stupanj koncentracije
poslovnih jedinica na području Općine Matulja. U poslovnom sektoru Općine Matulji prosječan
broj poslovnih subjekata po stanovniku iznosi 0,102, što je znatno više od prosječnog broja
poslovnih subjekata po stanovniku na državnoj razini (0,034)56. Temeljem navedenog može se
56 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih
subjekata (stanje: 23.08.2014. g)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
92 (255)
zaključiti da na području Općine Matulji postoji značajna orijentacija prema poduzetništvu, a s
obzirom da razvijena širokopojasna mreža doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa i smanjenju
troškova poslovanja, postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga
kod poslovnih korisnika na području Općine Matulji.
Sukladno iskazanim preferencijama privatnih i poslovnih korisnika za korištenjem modernih
ICT tehnologija, čelnici lokalne samouprave iskazali su značajan interes za uvođenjem
modernih tehnologija i usluga, te je u 2013. godini uspostavljeni sustav besplatnog bežičnog
Interneta otvorenog tipa u samom centru Općine Matulja57. Interes upravnih tijela lokalne
zajednice za praćenjem suvremenih digitalnih trendova predstavlja značajan poticaj uvođenju
širokopojasne mreže i infrastrukture.
Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne
infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to
faktor koji će direktno utjecati na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim
prihodima stanovništva Općine Matulji u 2012. godini (Grafikon 3-9) ukazuju da su financijske
mogućnosti stanovništva na razini prosjeka PGŽ-a te nešto iznad prosjeka Republike Hrvatske
osim u kategoriji obrta i slobodnih zanimanja (samo 3,6% ukupnih obveznika, ali uz prisutnu
pozitivnu prosječnu godišnju stopu rasta od 1,92% u razdoblju od 2010. do 2012. godine).
Temeljem navedenog može se zaključiti da stanovništvo Općine Matulji posjeduje prosječnu
potrošačku snagu, što ne bi trebalo biti ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće
širokopojasne infrastrukture.
57 Službene stranice Općine Matulji (www.matulji.hr)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
93 (255)
Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Matulji, PGŽ-u i RH za 2013.
godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i
obrada autora prema podacima Porezne uprave)
3.3.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i
kabelskih operatera
Za utvrđivanje nužnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općine Matulji nije
dovoljno izvršiti samo procjenu broja potencijalnih korisnika, već je potrebno izvršiti i analizu
potreba i preferencija potencijalnih korisnika prema korištenju modernih ICT usluga. Iz tog
razloga provedeno je istraživanje o preferencijama korisnika postojećih telekomunikacijskih
usluga na lokalnom tržištu, te njihovim budućim potrebama i interesu za uvođenjem novih
usluga širokopojasne mreže. U anketi58 je sudjelovalo 412 ispitanika, od čega je 76,5% fizičkih
osoba, 22,7% pravnih osoba i 0,7% javnih institucija. 59
Rezultati ankete pokazuju visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (gotovo 96%
ispitanika) i pristupa internetu (nešto više od 80,3% ispitanika) kod stanovnika Općine Matulja,
dok samo 36% ispitanika koristi moderne usluge televizije (Grafikon 3-10).
58 Kompletni rezultati provedene terenske ankete nalaze se u Prilogu A na kraju dokuemnta. 59 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu
Općine Matulji iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih
korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinci ove studije.
0,00 kn
10.000,00 kn
20.000,00 kn
30.000,00 kn
40.000,00 kn
50.000,00 kn
60.000,00 kn
ZAPOSLENICI UMIROVLJENICI OBRT I SLOBODNA
ZANIMANJA
Općina Matul ji PGŽ RH
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
94 (255)
Grafikon 3-10 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga
Što se tiče situacije na telekomunikacijskom tržištu, na području Općine prisutan je izrazito
visok stupanj tržišne koncentracije ponude, budući da se unatoč prisutnosti relativno velikog
broja operatera (čak njih 9), lokalno stanovništvo dominantno opredjeljuje samo za jednog – T-
com (Grafikon 3-11). Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora
raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 91,7% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađene
mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu
pružatelja usluga.
95,8%
80,3%
36,0%
Telefonija (putem fiksnetelefonske linije)
Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelskaTV)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
95 (255)
Grafikon 3-11 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera
U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne
infrastrukture, bitno je analizirati kvalitetu postojećih telekomunikacijskih usluga, koje su
trenutno dostupne na području Općine Matulji. Temeljem provedene ankete ispitanici su
istaknuli sljedeće probleme u korištenju navedenih usluga: 60
• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (67,5%),
• spor pristup internetu (55,2%)61,
• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (36,3%),
• loš ili nedostupan telefonski signal (29,0%),
• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (27,1%),
• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (26,2%),
• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (22,1%).
Utvrđivanje problema koji su trenutno prisutni na tržištu pružanja telekomunikacijskih usluga
na području Općine Matulji temelj je za njihovo utvrđivanje, te pronalaženje rješenja koja se
60 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Matulji, 2014 61 Čak 64,3% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2Mbit/s, 30,8% njih
ostvaruje brzinu između 2Mbit/s i 30Mbit/s, njih 3,0% odgovorilo je da ne zna koju brzinu pristupa Internetu
ostvaruje, a samo 1,8% ispitanika ostvaruje brzinu pristupa Internetu između 30Mbit/s i 100 Mbit/s.
T-com; 77,50%
Optima-telekom; 12,10%
Ostali; 10,40%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
96 (255)
mogu implementirati uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj način postojećim
korisnicima će se povećati kvaliteta usluge, a budućim korisnicima će se omogućiti pristup
modernim ICT tehnologijama.
Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Općine
Matulji proizlazi da se oni zapravo odnose na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće
elektroničko-komunikacijske infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga,
spor pristup internetu i loša tehnička potpora). Navedeno istovremeno predstavlja značajno
ograničenje za razvoj novih informacijskih proizvoda, ali i veliki pozitivan poticaj za uvođenje
širokopojasne mreže, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje
kvalitete postojećih usluga te mogućnost razvoja lokalnog telekomunikacijskog tržišta.
Anketa je također pokazala značajnu razinu opremljenosti matuljskih kućanstava uređajima
putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge: gotovo 30% ispitanika
posjeduje barem jedan tablet i barem jedan pametni telefon, a njih 42% posjeduje bar jedno
prijenosno računalo. Sukladno utvrđenoj opremljenosti kućanstava na području Općine Matulji,
realno je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije,
međutim određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im
korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su
izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100
Mbit/s (82,2%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga
(Tablica 3-27).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
97 (255)
Tablica 3-27 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa
za mapiranje područja Općine Matulji, 2014.)
VRSTA USLUGE ISPITANICI (%)
TV visoke rezolucije 65,90%
Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, news
servisa na TV 56,70%
Rad na daljinu (teleworking) 51,00%
Usluge za građane treće životne dobi i građane s posebnim
potrebama 49,90%
Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 47,90%
Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice,
nadzor škole ili vrtića i sl.) 45,00%
Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 37,80%
Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u domu 32,10%
Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji 24,60%
Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu
lokalne samouprave 22,30%
Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 20,90%
Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da korisnici
telekomunikacijskih usluga na području Općine Matulji iskazuju visoku razinu interesa za
uvođenjem usluga širokopojasne mreže, koja zasigurno može riješiti brojne razloge njihovog
nezadovoljstva postojećom infrastrukturom i nedovoljnom kvalitetom pruženih
telekomunikacijskih usluga na području Općine. Osim povećanja kvalitete usluga, realizacija
širokopojasne mreže zasigurno bi dovela do smanjenja visokog stupnja tržišne koncentracije na
strani ponude telekomunikacijskih usluga što bi korisnicima omogućilo brz i jednostavan odabir
te promjenu pružatelja usluga.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
98 (255)
3.4 Socio-ekonomska analiza Općina Mošćenička Draga
[14]
U suvremenim uvjetima rasprostranjenih ICT tehnologija i naglog porasta broja pametnih
telefona, tablet računala i mobilnih aplikacija, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu
predstavlja temelj ekonomskog rasta i razvoja lokalnih jedinica, te preduvjet za učinkovitije
aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. Stoga je primjereno mogućnosti korištenja
širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih
i gospodarskih obilježja datog područja. U okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci
o geografskom i prometnom položaju Općine Mošćenička Draga, a posebna pozornost
posvećena je analizi gospodarskih i demografskih prilika na području Općine, kao i analizi
postojećih kapaciteta korištenja širokopojasne mreže. U drugom dijelu, prikazani su rezultati
terenske ankete kojom su utvrđeni stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih
usluga.
3.4.1 Opći podaci
Područje Općine Mošćenička Draga nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, na
njezinom zapadnom dijelu (Slika 3-13). Prostor Općine sastoji se od 14 administrativnih i
statističkih naselja. Administrativna naselja su: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Grabrova,
Kalac, Mala Učka, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sveta Jelena,
Sveti Anton i Zagore. Na kopnu Općina graniči s Općinom Lovran, a u akvatoriju Kvarnerskog
zaljeva s područjem Grada Cresa. Sa zapadne i južne strane Općina Mošćenička Draga graniči
s Istarskom županijom, odnosno područjem Općine Kršan (Slika 3-14).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
99 (255)
Slika 3-13 Položaj Općine Mošćenička Draga u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)
Područje Općine Mošćenička Draga obuhvaća prostor od 46,62 km² na kopnu (oko 1,29%
kopnene površine Primorsko-goranske županije) i 50,39 km² u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva
(oko 1,14% morske površine Primorsko-goranske županije). Sveukupna površina (kopnena i
morska) Općine Mošćenička Draga iznosi 97,01 km² što predstavlja 1,21% ukupne površine
Županije.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
100 (255)
Slika 3-14 Makrolokacija Općine Mošćenička Draga (Izvor: DGU)
3.4.2 Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Mošćenička Draga ima 1.535 stanovnika te
prosječnu gustoću naseljenosti od 32,93 stanovnika na km² što je znatno niže od prosjeka
Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4
stanovnika/km²). Osim niske prosječne gustoće naseljenosti, prostor Općine Mošćenička Draga
obilježen je i relativno visokom koncentracijom stanovništva u pojedinim dijelovima: u
naseljima Mošćenička Draga i Mošćenice obitava 57,72% stanovnika, a na njih otpada svega
6,4% površine Općine.62 Navedeno ukazuje na veliku neravnomjernost u rasporedu
stanovništva, što dugoročno može imati negativne razvojne implikacije.
62 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
101 (255)
U posljednja tri desetljeća na području Općine Mošćenička Draga prisutni su negativni ukupni
populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na razini države i županije, s
tim da broj stanovnika na nacionalnoj i županijskoj razini u navedenom razdoblju ima manje
izraženu negativnu stopu promjene. U 2011. godini na administrativnom području Općine
Mošćenička Draga zabilježeno je 15,52% manje stanovnika nego 1981. godine, dok se u istom
razdoblju broj stanovnika RH smanjio za 6,8%, a PGŽ-a za samo 2,58%.
Tablica 3-28 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općine Mošćenička Draga
2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu
stanovništva 2001. i 2011.).
Administrativna
jedinica
Broj stanovnika Broj kućanstava
2001. 2011. Indeks
2011/2001 2001. 2011.
Indeks
2011/2001
Općina
Mošćenička Draga 1.641 1.535 93,5 595 610 102,5
RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8
PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3
Demografski pokazatelji izračunati na temelju posljednja dva popisa stanovništva ukazuju da
je na području Općine Mošćenička Draga prisutan pad broja stanovnika, što je sukladno s
populacijskom dinamikom Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-28).
U razdoblju između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području
Općine Mošćenička Draga smanjen je za 6,46%.
Dobna struktura stanovništva ukazuje da Općina Mošćenička Draga ima manji udjel mlađeg i
primarnog te veći udjel starijeg kontingenta stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku
županiju (Tablica 3-29).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
102 (255)
Tablica 3-29 Dobna struktura stanovništva Općine Mošćenička Draga i Primorsko-
goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu
stanovništva 2011.)
Dobni
razredi
Općina
Mošćenička Draga PGŽ
Broj Broj Broj Udio (%)
0-4 58 3,78 12.518 4,23
5-9 50 3,26 11.761 3,97
10-14 48 3,13 12.688 4,28
15-19 67 4,36 13.792 4,66
20-24 70 4,56 16.780 5,67
25-29 86 5,60 20.121 6,79
30-34 118 7,69 21.370 7,21
35-39 121 7,88 19.565 6,61
40-44 82 5,34 19.268 6,51
45-49 97 6,32 21.121 7,13
50-54 108 7,04 23.607 7,97
55-59 167 10,88 24.773 8,36
60-64 124 8,08 22.827 7,71
65-69 97 6,32 14.283 4,82
70-74 82 5,34 15.879 5,36
75-79 67 4,36 13.081 4,42
80-84 55 3,58 7.905 2,67
85-89 29 1,89 3.811 1,29
90-94 8 0,52 825 0,28
95 i više 1 0,07 220 0,07
Ukupno 1.535 100 296.195 100
U Mošćeničkoj Dragi je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom broju stanovnika
za 4,32 postotnih bodova veći nego u Županiji. U odnosu na 2001. godinu smanjio se udio
najmlađih dobnih skupina (0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih
skupina stanovništva od 55 do 59 godina te od 60 do 64 godine. Stoga se može zaključiti da je
na području Općine sve izraženiji proces starenja stanovništva. Tome u prilog govore i
demografski pokazatelji starenja stanovništva prikazani u slijedećojtablici (Tablica 3-30).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
103 (255)
Tablica 3-30 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području
Općina Mošćenička draga, Primorsko-goranske županije i Republike
Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva
2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-
a)
Pokazatelj
Općina
Mošćenička
Draga
PGŽ RH
Koeficijent starosti63 30,2 % 26,6 % 24,1 %
Indeks starenja64 207,6 % 155,3 % 115,0 %
Prosječna starost stanovništva 46,5 g. 43,9 g. 41,7 g.
Izračunati demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Mošćenička
Draga jasno ukazuju na izrazito nepovoljne populacijske trendove u odnosu na nacionalni
prosjek i prosjek Županije. Naime, indeks starenja Općine znatno nadilazi indekse starenja na
županijskoj (za 52,3 postotna poena) i nacionalnoj razini (za čak 92,6 postotna poena). Ovakve
negativne demografske tendencije dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom
ekonomskog i društvenog napretka Općine Mošćenička Draga, stoga nositelji lokalnog razvoja
moraju stvoriti uvjete za pomlađivanje lokalnog stanovništva kroz stvaranje povoljnog
okruženja koje će privući mlađe kontingente stanovništva. U tom smislu, brojna istraživanja su
dokazala da izgradnja širokopojasne mreže posljedično dovodi do povećanja zaposlenosti i
otvaranja novih radnih mjesta zbog privlačenja novih investicija u lokalnu ekonomiju, čime bi
Općina ojačala svoje konkurentske prednosti u odnosu na susjedna područja, te bi na taj način
potakla doseljavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva. Navedeno bi svakako doprinijelo
zaustavljanju demografske regresije i negativnih populacijskih trendova u Općini Mošćenička
Draga.
Što se tiče obrazovne slike Općine Mošćenička Draga, u usporedbi sa Županijom Općina ima
relativno sličnu obrazovnu strukturu stanovništva (Tablica 3-31). Najveći udio stanovništva,
kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja
(srednja škola), s tim da Općina Mošćenička Draga ima za 2,02 postotnih bodova veći udio
63 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je
pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u
proces starenja. 64 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina.
Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
104 (255)
stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini Mošćenička Draga evidentan je i nešto
manji udio stanovništva s visokim obrazovanjem u odnosu na Županiju: 17,84% stanovništva
Općine starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-
goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07%. Međutim, bitno je naglasiti da su
u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Općine Mošćenička Draga prisutni
značajni pozitivni trendovi promjene u obrazovnoj strukturi. Naime, 2011. godine se udio
visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina povećao za 6,36
postotnih poena u odnosu na 2001. godinu, pri čemu se broj osoba sa završenim stručnim
studijem povećao za 39,3%, sveučilišnim studijem 44,5%, a Općina Mošćenička Draga je u
navedenom razdoblju dobila i 9 novih doktora znanosti. S obzirom da je visokoobrazovano
stanovništvo sklonije prihvatu novih tehnologija, navedeni pozitivni trendovi predstavljaju
značajnu prednost za uvođenje i implementaciju širokopojasnih usluga na području Općine
Mošćenička Draga.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
105 (255)
Tablica 3-31 Obrazovna struktura stanovništva Općina Mošćenička Draga i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis
stanovništva 2011.)
Grad/
županija Ukupno
Bez
škole
1-3
razreda
osnovne
škole
4-7 razreda
osnovne
škole
Osnovna
škola
Srednja
škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Svega Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Doktorat
znanosti
Mošćeničk
a Draga 1.379 10 5 70 224 824 246 78 159 9 -
PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602
% PGŽ-a 0,53% 0,58% 0,45% 0,65% 0,52% 0,55% 0,47% 0,41% 0,50% 0,92% -
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
106 (255)
Temeljna demografska obilježja Općine Mošćenička Draga su depopulacija, nepovoljna
starosna struktura, trend starenja stanovništva te relativno povoljna obrazovna struktura sa
značajnim pozitivnim trendovima rasta udjela visokoobrazovanog stanovništva.
Uzimajući u obzir navedena temeljna demografska obilježja Općine, može se zaključiti da bi
uvođenje širokopojasne mreže uvelike doprinijelo poboljšanju cjelokupne demografske slike
Mošćeničke Drage. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata
koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava privlačenje ulaganja, uvođenje rada na
daljinu, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave,
što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se
zasigurno zaustavili negativni demografski trendovi, te potaknula revitalizacija stanovništva na
području Općine Mošćenička Draga.
3.4.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Mošćenička Draga
Stanje gospodarstva ocijenjeno je na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika
poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine Mošćenička Draga. Agregirani
financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije
(dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti65
(NKD 2007.).
65 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom,
plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i
motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J –
Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M
– Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava
i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R
– Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;
Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti
izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
107 (255)
Tablica 3-32 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općina Mošćenička Draga u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor:
Izračun autora na temelju podataka FINA-e)
Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi
NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks
2013./2011. 2011. % 2013. %
Indeks
2013./2011.
A. 3.324.614 17,12% 5.711.061 20,62% 171,78 3.056.510 16,06% 5.338.630 15,87% 174,66
B.
C. 2.662.686 13,72% 3.595.404 12,98% 135,03 2.047.314 10,76% 9.969.954 29,64% 486,98
D.
E.
F. 3.325.008 17,13% 2.110.863 7,62% 63,48 3.614.409 18,99% 2.393.927 7,12% 66,23
G. 2.461.357 12,68% 3.992.642 14,41% 162,21 2.524.122 13,26% 4.081.215 12,13% 161,69
H. 179.729 0,93% 186.937 0,67% 104,01 201.234 1,06% 161.246 0,48% 80,13
I. 4.885.234 25,16% 8.309.640 30,00% 170,10 4.834.980 25,41% 7.282.268 21,65% 150,62
J.
K.
L. 427.245 2,20% 522.681 1,89% 122,34 698.764 3,67% 1.370.308 4,07% 196,10
M. 640.640 3,30% 929.360 3,35% 145,07 710.193 3,73% 773.957 2,30% 108,98
N. 1.229.448 6,33% 1.563.535 5,64% 127,17 1.051.385 5,52% 1.485.282 4,42% 141,27
O.
P.
Q.
R. 48 0,00% 152.245 0,55% 317177,08 344 0,00% 150.841 0,45% 43849,13
S. 278.175 1,43% 627.842 2,27% 225,70 291.883 1,53% 633.531 1,88% 217,05
Ukupno: 19.414.184 100,00% 27.702.210 100,00% 142,69 19.031.138 100,00% 33.641.159 100,00% 176,77
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
108 (255)
Sukladno podacima FINA-e (Tablica 3-32), poduzetnici Općine Mošćenička Draga, njih
ukupno 57, ostvarili su u 2013. godini ukupan prihod od 27,7 milijuna kuna, što predstavlja
značajno povećanje od 42,69% (gotovo 8,3 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu.
Navedenom povećanju prihoda u najviše je pridonijelo ukupno povećanje prihoda ključnih
djelatnosti: I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 70,1%), A –
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (za 71,78%), G - Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala (za 62,21%) i C - Prerađivačka industrija (za 35,03%), koje su u
strukturi ukupnih prihoda gospodarstva 2013. godine zauzimale udjel od 78%. Ostale značajne
djelatnosti prema udjelu u prihodima 2013. godine bile su N – Administrativne i pomoćne
uslužne djelatnosti sa udjelom od 5,64% u ukupno generiranim prihodima, te M – Stručne,
znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 3,35%, koja je 2013. godine ostvarila rast prihoda
od 45% u odnosu na 2011. godinu, što predstavlja značajan potencijal i pozitivan trend za razvoj
modernih ICT tehnologija i primjenu sofisticiranijih tehnologija poslovanja. Za razliku od svih
ostalih djelatnosti koji su zabilježile rast prihoda u referentnom razdoblju, u djelatnosti F –
Građevinarstvo, koja je 2011. godine u ukupnoj strukturi prihoda zauzimala visokih 17,13%,
ostvaren je značajan pad prihoda, s kontrakcijom od 1,2 milijuna kuna, odnosno 36,52%.
Prihodi navedene djelatnosti su se u razdoblju između 2011. i 2013. godine smanjivali po
prosječnoj godišnjoj stopi od 20,32%, što je rezultiralo smanjenjem njezinog udjela u ukupnim
prihodima za značajnih 9,51 postotnih bodova, čime se s drugog mjesta plasirala na peto mjesto
najznačajnijih djelatnosti po ostvarenim prihodima na području Općine Mošćenička Draga.
Navedeni pad prihoda građevinske djelatnosti prije svega je rezultat izostanka većih
građevinskih projekata te kontinuiranog pada građevinske aktivnosti na državnoj razini, koji je
prisutan još od 2008. godine, kada je završen val investiranja u cestogradnju i izgradnju
sportskih dvorana, a potražnja za stanovima je potisnuta zbog djelovanja krize i neizvjesnosti
stalnog zaposlenja među stanovništvom RH.
Unatoč značajnom povećanju ukupno generiranih prihoda Općine Mošćenička Draga, u 2013.
godini ostvaren je negativan konsolidirani financijski rezultat (neto gubitak prije oporezivanja)
poslovnog sektora u iznosu od gotovo 6 milijuna kuna. Navedeno je rezultat znatno više
prosječne godišnje stope rasta ukupnih rashoda (32,95%) u odnosu na prihode (19,45%) u
referentnom razdoblju66. Najznačajnije povećanje rashoda u 2013. godini u odnosu na 2011.
66 U referentnom razdoblju ukupni rashodi su se povećali za visokih 76,77%.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
109 (255)
godinu zabilježeno je u djelatnosti C - Prerađivačka industrija, koja je povećala rashode za
visokih 7,9 milijuna kuna (386,98%), dok je istovremeno prihode povećala za samo 932 tisuće
kuna (35%)67. Stoga se može zaključiti da je navedena djelatnost težinski najviše doprinijela
ostvarivanju negativnog konsolidiranog financijskog rezultata u Općini Mošćenička Draga.
Razlog iskazanog naglog porasta rashoda prerađivačke industrije na području Općine u
analiziranom razdoblju je gotovo dvostruko povećanje prosječne neto mjesečne plaće radnika
sa 4.803 kuna 2011. godine na 8.720 kuna 2012. godine68, što je rezultiralo značajnim
povećanjem troškova poslovanja, smanjenjem proizvodnosti rada 2013. godine za 3,5% u
odnosu na 2011. godinu69 (unatoč dvostrukom povećanju broja poslovnih subjekata), te u
konačnici značajnim rastom rashoda. Međutim, rast rashoda u referentnom razdoblju zabilježile
su i ostale značajne djelatnosti koje čine okosnicu gospodarstva Općine: I - Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 50,6%), A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
(za 74,66%) i G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (za
61,69%)70. Najznačajnije smanjenje rashoda u referentnom razdoblju ostvareno je u djelatnosti
F – Građevinarstvo (za 33,77%), što je rezultat smanjene građevinske aktivnosti na području
Općine.
Sukladno svemu navedenome može se zaključiti da je unatoč povećanju ukupne gospodarske
aktivnosti u gotovo svim djelatnostima na području Općine Mošćenička Draga, zbog značajnog
smanjenja ekonomičnosti poslovanja (posebice u prerađivačkoj industriji), 2013. godine
ostvaren neto gubitak u poslovnom sektoru, što predstavlja negativan trend u odnosu na 2011.
godinu kada je gospodarstvo Općine ostvarilo neto dobitak prije oporezivanja u iznosu od
383,05 tisuća kuna.
Unatoč negativnom trendu ostvarenog financijskog rezultata u razdoblju od 2011. do 2013.
godine na području Općine Mošćenička Draga, prethodno analizirani financijski rezultati
poslovanja ukazuju na postojanje pozitivnih kretanja u gospodarstvu Općine kroz porast ukupne
gospodarske aktivnosti. Na to upućuje i značajan porast zaposlenih osoba u referentnom
67 Navedena djelatnost svojim udjelom od 29,64% zauzima primat u ostvarenim ukupnim rashodima Općine. 68 Izračun autora temeljem podataka FINA-e za 2011. i 2012. godinu. 69 Ibidem 70 Samo je djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u referentnom razdoblju
zabilježila višu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda (30,42%) u odnosu na rashode (22,73%), dok su djelatnosti
A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala
zabilježile veću prosječnu godišnju stopu rasta rashoda u odnosu na prihode.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
110 (255)
razdoblju, sa 96 na njih 127, što predstavlja porast od 32,29%, uz istovremeni porast broja
aktivnih gospodarskih subjekata za 18,75% (Tablica 3-33). U 2013. godini najveći udio u
zaposlenosti sektora poduzetništva imale su djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo (29,92%) i I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(22,05%). Slijede ih djelatnosti F – Građevinarstvo i G - Trgovina na veliko i malo; popravak
motornih vozila i motocikala s jednakim udjelom od 11,02%, s tim da zaposlenost u
građevinarstvu stagnira u odnosu na 2011. godinu dok je u trgovini na veliko i malo ostvaren
rast broja zaposlenih po prosječnoj stopi od 32,3% godišnje. Iako su sve djelatnosti u
referentnom razdoblju zabilježile stagnaciju ili rast broja zaposlenih71, najznačajnije povećanje
broja zaposlenih u analiziranom razdoblju zabilježila je djelatnost N – Administrativne i
pomoćne uslužne djelatnosti.
Analiza broja gospodarskih subjekata ukazuje da su pojedine djelatnosti u gospodarstvu
Mošćeničke Drage relativno ujednačeno zastupljene, te nema većih odstupanja u broju
subjekata određene djelatnosti. Najveći broj subjekata u 2013. godini zastupljen je u
najznačajnijoj djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(21,05% u ukupnom broju gospodarskih subjekata), a slijede ju djelatnost L – Poslovanje
nekretninama (15,79% u ukupnom broju gospodarskih subjekata), G - Trgovina na veliko i
malo; popravak motornih vozila i motocikala (14,04% u ukupnom broju gospodarskih
subjekata) i F – Građevinarstvo (12,28% u ukupnom broju gospodarskih subjekata).
Najznačajniji rast broja gospodarskih subjekata u referentnom razdoblju zabilježila je djelatnost
N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (+150%), dok je u djelatnostima A –
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, F – Građevinarstvo i H – Prijevoz i skladištenje
zabilježeno smanjenje broja gospodarskih subjekata za po jedan subjekt.
71 U razdoblju od 2011. do 2013. godine broj zaposlenih se povećao u djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo za 46,15%, C - Prerađivačka industrija za 40%, G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila
i motocikala za 75%, I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 12%, L – Poslovanje
nekretninama za 100%, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti za 12,5%, N – Administrativne i pomoćne
uslužne djelatnosti za 150% i S – Ostale uslužne djelatnosti za 25%, dok je zabilježen jednak broj zaposlenih u
djelatnostima F – Građevinarstvo i H – Prijevoz i skladištenje.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
111 (255)
Tablica 3-33 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Mošćenička Draga u 2011. i 2013.
godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)
Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih
NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks
2013./2011. 2011. % 2013. %
Indeks
2013./2011.
A. 3 6,25% 2 3,51% 66,67 26 27,08% 38 29,92% 146,15
B.
C. 2 4,17% 4 7,02% 200,00 5 5,21% 7 5,51% 140,00
D.
E.
F. 8 16,67% 7 12,28% 87,50 14 14,58% 14 11,02% 100,00
G. 6 12,50% 8 14,04% 133,33 8 8,33% 14 11,02% 175,00
H. 2 4,17% 1 1,75% 50,00 2 2,08% 2 1,57% 100,00
I. 9 18,75% 12 21,05% 133,33 25 26,04% 28 22,05% 112,00
J.
K.
L. 8 16,67% 9 15,79% 112,50 2 2,08% 4 3,15% 200,00
M. 4 8,33% 4 7,02% 100,00 8 8,33% 9 7,09% 112,50
N. 2 4,17% 5 8,77% 250,00 2 2,08% 5 3,94% 250,00
O.
P.
Q.
R. 1 2,08% 1 1,75% 100,00 1 0,79%
S. 3 6,25% 4 7,02% 133,33 4 4,17% 5 3,94% 125,00
Ukupno: 48 100,00% 57 100,00% 118,75 96 100,00% 127 100,00% 132,29
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
112 (255)
Ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu najčešće predstavlja lokalizirani poduhvat koji u
najvećoj mjeri rezultira potrošnjom i jakim multiplikativnim efektima u lokalnom
gospodarstvu. S obzirom na nisku razinu diverzificiranosti gospodarske strukture Općine
Mošćenička Draga, u kojoj prema svim analiziranim pokazateljima dominiraju osnovne
djelatnosti primarnog (ribarstvo), sekundarnog (prerađivačka industrija i građevinarstvo) i
tercijarnog sektora (usluživanje smještaja, hrane, pića i trgovina), raspoloživost napredne
širokopojasne infrastrukture zasigurno može inicirati rast i diferencijaciju lokalne ekonomije u
smjeru sofisticiranijih djelatnosti, za što već postoje pretpostavke. Naime, dosadašnja europska
praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti
postojećih i razvoju novih inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu
vrijednost, posebice u okviru djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J –
Informacije i komunikacije.72 Također, izgradnja širokopojasne infrastrukture može doprinijeti
poboljšanju negativnih trendova smanjenja ekonomičnosti poslovanja gospodarstva
Mošćeničke Drage. Naime, implementacijom i razvojem modernih širokopojasnih usluga
(mogućnost rada na daljinu, videokonferencije i dr.) smanjuju se ukupni troškovi poslovanja
(radi smanjenja troškova puta) i ostvaruju značajne vremenske uštede za izvršenje posla (radi
smanjenja vremena putovanja i prometnih gužvi), čime se direktno utječe na veću
ekonomičnost i proizvodnost rada.
3.4.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga
širokopojasne mreže
Osim utvrđivanja demografske i gospodarske dinamike na datom području, bitan element
dimenzioniranja ulaganja u širokopojasnu mrežu odnosi se na procjenu postojećeg
komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih usluga. Kako bi se izvršila anticipacija
rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže i usluga na području Općine Mošćenička
Draga, u ovom dijelu studije procijenjen je broj potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika
širokopojasnih usluga.
72Više o tome: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European
Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230
[dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
113 (255)
Procjena broja korisnika u privatnom sektoru temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava,
dok je za procjenu broja korisnika u poslovnom sektoru uzet u obzir broj poslovnih jedinica,
odnosno broj registriranih obrtnika i poduzetnika koji imaju sjedište u Općini Mošćenička
Draga. Budući da su kupovna moć stanovništva i trenutna efektivna (platežno sposobna)
potražnja osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih
usluga, kod definiranja lokalnih kapaciteta korištenja te infrastrukture u obzir je uzet i prosječni
prihod stanovništva kao i popisani broj korisnika Interneta na području Općine Mošćenička
Draga.
.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
114 (255)
Tablica 3-34 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj
stambenih jedinica u naseljima Općine Mošćenička Draga, 2011.godina
(Izvor: Popis stanovništva 2011.)
Naziv
naselja
Broj
kućanstava
Broj
članova
kućanstva
Prosječan
broj
članova
kućanstva
Broj
kućanstava
koja koriste
Internet
Broj
stambenih
jedinica
Broj
nastanjenih
stambenih
jedinica
Brseč 51 129 2,53 24 128 50
Golovik 34 84 2,47 12 49 33
Grabrova 4 10 2,5 2 16 4
Kalac 15 32 2,13 4 27 15
Kraj 40 98 2,45 21 60 40
Mala Učka - - - - 17 -
Martina 19 50 2,63 7 49 19
Mošćenice 110 301 2,74 69 161 110
Mošćenička
Draga 233 585 2,51 127 548 231
Obrš 7 14 2 4 27 7
Sučići 16 45 2,81 5 34 16
Sveta Jelena 42 93 2,21 20 67 42
Sveti Anton 4 8 2 1 23 4
Zagore 35 86 2,46 15 56 35
UKUPNO 610 1.535 2,52 311 1.262 606
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
115 (255)
Slika 3-15 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.)
Pregledom strukture kućanstava po osnovi korištenja Interneta (Tablica 3-34) razvidno je da u
sektoru stanovništva postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog
pristupa Internetu i drugih naprednih širokopojasnih usluga. U Općini Mošćenička Draga
prisutan je relativno visok udio kućanstava koja koriste Internet (50,98%)73 što je iznad prosjeka
73 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
116 (255)
vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu za sve lokalne jedinice u
Primorsko-goranskoj županiji (49,45%). Najveća koncentracija takvih kućanstava prisutna je u
naseljima Mošćenice (62,73%), Obrš (57,14%) i Mošćenička Draga (54,51%), dok je najmanja
u naseljima Sveti Anton (25%) i Kalac (26,67%)74. Moguće je zaključiti da se Općina
Mošćenička Draga prema stupnju korištenja Interneta u kućanstvima, kao bitnom pokazatelju
razvijenosti, svrstava u gornju polovinu gradova i Općina Županije.75 Navedeno upućuje na to
da stanovnici Općine već sada u značajnoj mjeri izražavaju preferenciju prema računalnim i
informacijskim tehnologijama i uslugama, što u pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator.
Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti širokopojasnih usluga, pod
jednakim uvjetima i uz niže cijene na cijelom području Općine Mošćenička Draga, omogućit
će se širenje, tj. otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su, iz
tehničkih i/ili financijskih razloga, te usluge trenutno nedostupne (npr. zbog nepostojanja
mreže, previsokih cijena ili niske razine kvalitete postojeće ponude digitalnih usluga).
Kod razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti da
Općina Mošćenička Draga raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (51,98%
nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo
useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a slijedom toga i povoljne
izglede za srednjoročno povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu. S obzirom
na značaj turističke djelatnosti u lokalnoj ekonomiji, može se pretpostaviti da je određeni dio
nenastanjenog stambenog fonda namijenjen iznajmljivanju turistima. Navedeno implicira
postojanje sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, te je kod dimenzioniranja mreže
nužno voditi računa i o dodatnom porastu broja potencijalnih korisnika tijekom turističke
sezone.
Osim privatnih kućanstava, potencijalni korisnički bazen za širokopojasni pristup i usluge čine
subjekti iz poslovnog sektora koji su dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasne
infrastrukture zbog potrebe restrukturiranja poslovnih procesa, radi jačanja svoje
konkurentnosti. To se osobito odnosi na korištenje informacijsko-komunikacijskih usluga u
poslovanju, što danas predstavlja nužnost u svim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim
ilustracijama prikazan je ukupan broj i raspored poslovnih subjekata po naseljima Općine
Mošćenička Draga (Tablica 3-35).
74 Ibidem 75 Ibidem
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
117 (255)
Tablica 3-35 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Mošćenička Draga
(Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata
Hrvatske gospodarske komore, stanje: 20.08.2014. g.)
Naziv naselja Broj
obrtnika
Broj trgovačkih
društava
Ukupan broj
poslovnih
subjekata76
Brseč 22 22
Golovik 4 2 6
Grabrova 2 2
Kalac 1 1
Kraj 5 5
Mala Učka 0
Martina 1 1 2
Mošćenice 10 7 17
Mošćenička Draga 35 87 122
Obrš 0
Sučići 1 1
Sveta Jelena 2 2
Sveti Anton 1 1
Zagore 1 1
UKUPNO 54 128 182
76 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
118 (255)
Slika 3-16 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Mošćenička Draga
(Izvor: obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a)
Relativno visoka koncentracija poslovnih jedinica predstavlja jedan od bitnih čimbenika
generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima. U poslovnom sektoru Općine
Mošćenička Draga postoji značajan korisnički potencijal za ponudu širokopojasnih usluga, što
je potvrđeno prosječnim brojem aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općini (0,119),
koji znatno premašuje nacionalni prosjek (0,034).77 S obzirom na to da postojanje razvijene
širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu
doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa i komunikacija, smanjenju troškova i značajnim
77 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih
subjekata (stanje: 23.08.2014. g)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
119 (255)
vremenskim uštedama te stvaranju novih distribucijskih kanala, realno je za očekivati da će
poslovni korisnici među prvima prepoznati operativne koristi (prvenstveno u vidu povećanja
produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti) koje donosi prihvat širokopojasnih tehnologija.
To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih
subjekata na području Općine.
Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne
infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to
faktor koji će direktno utjecati na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim
prihodima stanovništva Općine Mošćenička Draga u 2012. godini (Grafikon 3-12) ukazuju da
su financijske mogućnosti stanovništva na razini prosjeka PGŽ-a te nešto iznad prosjeka
Republike Hrvatske osim u kategoriji obrta i slobodnih zanimanja (samo 3,6% ukupnih
obveznika, ali uz prisutnu pozitivnu prosječnu godišnju stopu rasta od 1,92% u razdoblju od
2010. do 2012. godine). Temeljem navedenog može se zaključiti da stanovništvo Općine
Mošćenička Draga posjeduje prosječnu potrošačku snagu, što ne bi trebalo biti ograničavajući
čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne infrastrukture.
Grafikon 3-12 Prosječna godišnja neto plaća u Općina Mošćenička Draga, PGŽ-u i RH
za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor:
Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)
0,00 kn
10.000,00 kn
20.000,00 kn
30.000,00 kn
40.000,00 kn
50.000,00 kn
60.000,00 kn
ZAPOSLENICI UMIROVLJENICI OBRT I SLOBODNA
ZANIMANJA
Općina Mošćenička Draga PGŽ RH
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
120 (255)
3.4.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i
kabelskih operatera
Utvrđivanje postojećih potreba i preferencija korisnika usluga telekom i kabelskih operatera
ključno je za pravilno anticipiranje komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na
području Općine Mošćenička Draga. S ciljem utvrđivanja postojećih preferencija, te
predviđanja budućih potreba lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih
informacijskih i komunikacijskih tehnologija na području Općine, provedeno je istraživanje u
kojem je sudjelovalo 158 ispitanika, od čega je 80,9% fizičkih osoba, 17,8% pravnih osoba i
1,3% javnih institucija.78
Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem
fiksne telefonske linije (97,1% ispitanika) i pristupa internetu (gotovo 81% ispitanika) na
području Općine Mošćenička Draga. Utvrđena je i relativno visoka razina korištenja usluga
televizije (50,7%) (Grafikon 3-13).
Grafikon 3-13 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu
na području Općine Mošćenička Draga (Izvor: obrada autora prema e-
Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička
Draga, 2014
Međutim, unatoč izrazito velikoj zastupljenosti usluga telekom i kabelskih operatera na
području Općine Mošćenička Draga, telekomunikacijsko tržište obilježeno je izrazito visokim
78 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu
Općine Mošćenička Draga iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja
mogućih korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinci ove studije.
97,1%
80,9%
50,7%
Telefonija (putem fiksnetelefonske linije)
Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelskaTV)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
121 (255)
stupnjem tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga, unatoč relativno
diferenciranom tržištu. Naime, velika većina ispitanih stanovnika Mošćeničke Drage (njih
83,1%) koristi usluge samo jednog operatera (T-com), unatoč prisutnosti 8 drugih operatera na
telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-14). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih
operatera raspoloživoj infrastrukturi zbog čega gotovo 80% anketiranih korisnika smatra da
novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan
odabir te promjenu pružatelja usluga.
.
Grafikon 3-14 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju
telekomunikacijskih usluga na području Općine Mošćenička Draga prema
nazivima operatera (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt:
Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014.)
U kontekstu razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne
infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske infrastrukture na
području Općine Mošćenička Draga. Sukladno provedenoj analizi, lokalno stanovništvo
istaknulo je postojanje sljedećih problema vezanih uz kvalitetu postojeće infrastrukture: 79
• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (60,8%),
• spor pristup internetu (48,5%)80,
79 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014 80 50,9% ispitanika ostvaruje brzinu pristupa Internetu od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, njih 47,4% ostvaruje brzinu
pristupa manju od 2 Mbit/s, dok je njih 1,7% odgovorilo da ne zna koju brzinu pristupa internet ostvaruje.
T-Com; 83,10%
VipNet/B.net; 13,10%
Ostali; 3,80%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
122 (255)
• nekvalitetan ili nedostupan telefonski signal (43,8%),
• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (40,0%),
• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (30,8%),
• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (17,7%),
• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (13,8%).
Iz sagledanih izraza nezadovoljstva postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera
na području Općine Mošćenička Draga proizlazi da se oni odnose prije svega na
nezadovoljavajuću razinu kvalitete usluga postojećih operatera (spor pristup internetu –
ispitanici ostvaruju maksimalnu brzinu pristupa internetu 30 Mbit/s, loša tehnička potpora,
kvarnost isporučene opreme i dr.) kao i na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće
telekomunikacijske infrastrukture (utjecaj vremenskih prilika na kvalitetu usluga, nekvalitetan
ili nedostupan telefonski signal i dr.) Sukladno navedenome može se zaključiti da je razina
razvijenosti postojećeg tržišta telekom i kabelskih operatera na području Općine Mošćenička
Draga na nezadovoljavajućoj razini, te telekomunikacijska infrastruktura nije adekvatna za
pružanje očekivane razine kvalitete ugovorenih usluga. Navedeno predstavlja značajno
ograničenje za razvoj ponude novih informacijskih proizvoda i usluga koji zahtijevaju velike
pristupne brzine i kapacitete, a za korištenje kojih već sada postoji adekvatna opremljenost
kućanstava na području Općine.81 Stoga ne iznenađuje podatak da je gotovo 90% ispitanika
iskazalo direktan interes za izgradnju infrastrukture koja će omogućiti korištenje usluga
širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mpbs. Najznačajnije usluge širokopojasne
mreže za koje su ispitanici iskazali interes prikazane su u slijedećoj tablici (Tablica 3-36).
Tablica 3-36 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa
za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014.)
VRSTA USLUGE ISPITANICI
(%)
TV visoke rezolucije 57,60%
Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih,
news servisa na TV 53,00%
Rad na daljinu (teleworking) 52,30%
81 Anketa je pokazala da preko 50% ispitanika posjeduje bar jedno računalo, njih 43,5% posjeduje bar jedno
prijenosno računalo, njih više od 20% posjeduje tablet, a čak njih 30% posjeduje dva pametna telefona.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
123 (255)
VRSTA USLUGE ISPITANICI
(%)
Usluge za građane treće životne dobi i građane s
posebnim potrebama 45,50%
Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 39,40%
Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice,
nadzor škole ili vrtića i sl.) 34,10%
Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i
sl.) 32,60%
Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u domu 31,10%
Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji 26,50%
Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu
lokalne samouprave 26,50%
Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 18,20%
Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da
stanovništvo Općine Mošćenička Draga iskazuje značajan interes za korištenje modernih
usluga širokopojasnih mreža, za čiju isporuku trenutno ne postoji adekvatna telekomunikacijska
infrastruktura. Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo
korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju
mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke
različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se
postigao niži stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća
liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi u konačnici rezultiralo većim
zadovoljstvom korisnika ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Općine Mošćenička
Draga.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
124 (255)
3.5 Analiza koristi od projekta
Kompleksni višeslojni utjecaji razvoja širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna svim
korisnicima na prostoru JLS-ova Konzorcija prikazani su sljedećim slikama (Slika 3-18 i Slika
3-19).
Slika 3-17 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja
širokopojasne brzine15
Osim već prije elaboriranih pozitivnih utjecaja na razvoj djelatnosti M i J, izgradnja
širokopojasne mreže uvećat će mogućnosti daljnjeg razvoja turizma, obrazovanja, a smanjenje
potrebe za dnevnim putovanjima na radna mjesta van JLS-ova Konzorcija povećat će dnevnu
potrošnju i potražnju unutar JLS-ova Konzorcija, pozitivno djelujući na gotovo sve djelatnosti
u JLS-ovima Konzorcija.
Navedeni pozitivni socio-ekonomski efekti djelovat će na povećanu konkurentnost JLS-ova
Konzorcija u okruženju koji će postati privlačniji za život i rad, povećavajući pritom
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
125 (255)
mogućnosti utjecaja povoljne privatne i poslovne okoline JLS-ova Konzorcija na smanjenje
negativnih demografskih trendova.
Važno je naglasiti da investicija u novu širokopojasnu infrastrukturu podupire viziju razvoja
cijele Primorsko-goranske županije prema dokumentu „Razvojna strategija Primorsko-
goranske županije 2016-2020“ u kojem su navedeni sljedeći strateški ciljevi:
• Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva
• Jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj
• Razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života
Slika 3-18 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve
Konzorcija i regije
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
126 (255)
3.6 Prikaz postojeće infrastrukture
3.6.1 Prikaz postojeće infrastrukture Grad Opatija
U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnoj izmjeni i dopuni
Prostornog plana uređenja Grada Opatije iz veljače 2013.g, tj. digitalnim podacima dobivenim
iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ82. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni
površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže
informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj, vodnogospodarskoj i prometnoj linijskoj
infrastrukturi.
82 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
127 (255)
Telekomunikacijski sustav
Slika 3-19 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Gradu Opatiji prema
podacima iz prostornog plana (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
128 (255)
U aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Opatije u poglavlju 5 UVJETI UREĐENJA
KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA; podpoglavlje 5.2. Sustav telekomunikacija i pošta navodi se slijedeće:
Članak 109.
(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 1B “Promet, pošta i telekomunikacije”, u mj.
1:25.000 određen je sustav telekomunikacija i pošta.
(2) Glavne telekomunikacijske građevine su radio relejni sustav i radijski koridori, magistralni
svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin te mjesna pristupna centrala u Opatiji.
(3) Za daljnje poboljšanje pristupnih telekomunikacijskih mreža i dijelova pristupnih mreža
potrebno je izvršiti rekonstrukciju na pojedinim dijelovima radi dotrajalosti mreže i loše
kvalitete ugrađenog materijala kako bi se osigurala kvalitetnija usluga korisnicima (ISDN,
prijenos podataka, audio i video signala i sl.).
(4) Također je Planom predviđeno i lociranje novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi
se osigurala bolja pokrivenost signalom pri čemu koncesionari na području mobilnih
telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih
telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvih građevina ulazi u red građevina od državne
važnosti, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži,
područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i
važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i
teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture
pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se građevine takve telekomunikacijske
infrastrukture na dotičnom području, uz poštivanje sljedećih uvjeta građenja:
A) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u građevinskim područjima:
dozvoljava se izgradnja OP tipa A koji ne prelazi visinu građevine na koji se postavlja i OP tipa
B1 visine 2 m iznad najviše točke građevine,
dozvoljava se izgradnja OP tip B2 na građevinama od javnog i društvenog značaja,
telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i građevinama požarne
zaštite visine 5 m od najviše točke građevine.
B) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade izvan građevinskog područja:
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
129 (255)
dozvoljava se izgradnja samostojećeg antenskog stupa visine do 60,0 m na minimalnoj
udaljenosti 100,0 m od ruba građevinskog područja i pojedinačnih građevina, ali i više od
zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima
nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.
(5) Za izgradnju osnovnih postaja pokretnih komunikacija unutar područja Parka prirode Učka,
osim uvjeta iz stavka (4) ovog članka, treba ishoditi posebne uvjete službe zaštite prirode
.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
130 (255)
Energetski sustav
S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska
infrastruktura može dijelomićno staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom
poglavlju donosimo pregled postojećeg energetskog sustava Grada Opatije.
Slika 3-20 Energetski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
131 (255)
Vodnogospodarski sustav
Slika 3-21 Vodnogospodarski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
132 (255)
Namjena površina
Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u
skladu sa slikom (Slika 3-22) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Opatije
detaljno opisano u poglavlju 4.2.
Slika 3-22 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
133 (255)
Područja posebnih uvjeta korištenja
Uvjeti korištenja također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture
te je u skladu sa slikom (Slika 3-23) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada
Opatije detaljno opisano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta.
Slika 3-23 Uvjeti korištenja (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
134 (255)
Područja posebnih ograničenja u korištenju
Slika 3-24 Ograničenja u korištenju (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
135 (255)
Kulturno-povijesna baština Grada Opatije - Povijesne
graditeljske cjeline
Gradsko naselje
Članak 124.
(1) Ovim se Prostornim Planom kao kulturno dobro štite sljedeća povijesna gradska
naselja (cjeline su određene granicama zone zaštite):
a) Registrirane cjeline:
1. Opatija (1.kategorija zaštite), upisana u Registar
nepokretnih spomenika kulture 1969. kao urbanistička
cjelina Opatija.
2. Veprinac (1.kategorija zaštite) upisan u Registar
nepokretnih spomenika kulture 1968. cjelina naselja
Veprinac,
3. Volosko (1.kategorija) upisano u Registar nepokretnih
spomenika kulture 1967. kao povijesna urbanistička cjelina
povijesne jezgre naselja Volosko,
4. obalni pojas Preluk, stavljen je pod preventivnu zaštitu
2003.
b) Evidentirane cjeline:
1. Ičići (Ičići) - (zaštita kroz Prostorni plan, 3.kategorija
zaštite) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture
1969. kao urbanistička cjelina Opatija
2. Ika (prijedlog za registraciju, 2. kategorija zaštite) upisano u
Registar nepokretnih spomenika kulture 1969. kao
urbanistička cjelina Opatija
Seosko naselje
Članak 125.
(2) Ovim se Prostornim planom kao kulturno dobro utvrđuju sljedeća povijesna
seoska naselja:
a) Registrirane cjeline:
1. Mala Učka (2.kategorija, Brumnjaki u obuhvatu PPUG-a,
Brubnjaci izvan obuhvata) - upisano u Registar nepokretnih
spomenika kulture 1976. kao ruralna cjelina Mala Učka.
b) Evidentirane cjeline:
1. Andreti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
136 (255)
2. Antići, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)
3. Boni, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)
4. Dobreć, Opatija (3.kategorija, zaštita kroz PP)
5. Guštići (Guščići), Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)
6. Jakusi (Poljane) - (3.kategorija, zaštita kroz PP)
7. Katinići, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)
8. Konjarići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)
9. Konjsko. Oprič (3.kategorija, zaštita kroz PP)
10. Korići, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
11. Kožuli, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)
12. Ladeti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
13. Menderi, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
14. Oprič, Oprič (4.kategorija, ne podliježe režimu zaštite)
15. Orbani ili Kružići (3.kategorija, zaštita kroz PP)
16. Pići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, 2.kategorija)
17. Poljane, Poljane (prijedlog za upis dijela naselja u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)
18. Puhari, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
19. Strmice, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
20. Sv. Petar, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)
21. Vela Učka (3.kategorija, zaštita kroz PP)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
137 (255)
Slika 3-25 Područje graditeljske zaštitne baštine Grada Opatije (izvor: Grad Opatija)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
138 (255)
3.6.2 Prikaz postojeće infrastrukture, Lovran
U sljedećim poglavljima dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom
planu uređenja Općina Lovran iz rujna 2007.g .
Korištenje i namjena prostora
Uvjeti korištenja također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture
te je u skladu sa slikom (Slika 3-26) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općina
Lovran.
Slika 3-26 Uvjeti korištenja (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
139 (255)
Elektroenergetski sustav i plinovod
S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska
infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom
poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine
Lovran.
Slika 3-27 Energetski sustav Općine Lovran (izvor: Općine Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
140 (255)
Pošta i telekomunikacije
Na slici (Slika 3-28) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz
Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova
telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima
u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u
okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta
trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.
U aktualnom Prostornom planu uređenja Općina Lovran u poglavlju 1.2.6.2. Sustav
telekomunikacija i pošte navodi se slijedeće:
“Područje Općina Lovran pokriveno je u potpunosti mrežom UPS-a Lovran (udaljenog
pretplatničkog stupnja). Pristupna telekomunikacijska mreža izgrađena je dijelom kao
podzemna mreža, i to sa direktnim polaganjem TK kabela u zemlju ili uvlačenjem kroz cijevi
novoizgrađene distributivne telekomunikacijske kanalizacije, a dijelom kao zračna mreža sa
samonosivim TK kabelima a što se prvenstveno odnosi na pretplatničke instalacije, odnosno na
zaseoke sa malim brojem domaćinstava (stanova). Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) Lovran
smješten je u objektu,,kasarne”, u za tu svrhu adaptiranom prostoru, koji se nalazi u centru
područja koji pokriva spomenuti UPS.
Povezivanje UPS-a Lovran na višu prometnu razinu odnosno, digitalnu telefonsku centralu tipa
AXE u Opatiji ostvareno je optičkim sistemom prijenosa, koristeći u tu svrhu položeni
svjetlovodni TK kabel odgovarajućeg tipa i kapaciteta na dionici Opatija – Lovran.
Općinom Lovran prolazi trasa optičkog sustava prijenosa Rijeka – Pula – Pazin magistralnog
odnosno međužupanijskog značaja.
Kapacitet postojećeg UPS-a Lovran je 3072 priključka sa mogućnošću ukopčanja 184 ISDN
priključaka. Od navedenog ukupnog kapaciteta do sada je iskorišteno (ukopčano) 83 %
telefonska priključka i 88 % ISDN priključka.
Kapacitet TK mreže je 5100 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima
i pružanjem osnovne govorne usluge. Dio TK mreže starijeg je datuma i zahtjeva supstituciju
kako bi bilo moguće korisnicima omogućiti širokopojasnost i multimedijalne usluge. Ukupna
duljina pristupne podzemne kabelske mreže u Općini iznosi 26 km, od čega je većina (oko 20
km) starija od 5 godina.”
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
141 (255)
Slika 3-28 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz
Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)
U aktualnom Prostornom planu uređenja Općina Lovran, u poglavlju 3.5 (Razvoj
infrastrukturnih sustava), odnosno u podpoglavlju 3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte opisan
je plan razvoja telekomunikacijskog sustava:
„Opći koncept daljnjeg razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju pristupnih
komutacijskih kapaciteta u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih
mreža. To u slučaju Općina Lovran znači nove udaljene pretplatničke stupnjeve ili
multipleksere od kojih je već u planu UPS Medveja, a također se može u doglednoj budućnosti
očekivati izgradnja novih UPM Lovranska Draga i UPS Tuliševica i Liganj.
Ovakva mreža sa malom duljinom pristupne mreže izgrađene bakrenim kabelima biti će
kvalitetna infrastruktura za uvođenje novih širokopojasnih odnosno multimedijalnih usluga.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
142 (255)
Vodnogospodarski sustav
Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo
u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati
principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.
Slika 3-29 Vodnogospodarski sustav (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
143 (255)
Uvjeti korištenja
Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju
širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-30) napravljeno idejno rješenje za
širokopojasnu mrežu Općine Lovran.
Slika 3-30 Uvjeti korištenja (izvor Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
144 (255)
Kulturno-povijesna baština Općine Lovran
Na području Općine Lovran registrirano je nekoliko spomenika kulture i zaštićenih kulturno-
povijesnih cjelina. Detaljan pregled dan je u Prostornom planu. Od spomenika kulture, odnosno
zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i graditeljskog sklopa koji utječu na mogući izbor
pristupne mreže ovdje su izdvojena dva:
1. Gradsko naselje (urbana cjelina) Lovran
Povijesna cjelina naselja Lovran.
2. Lovran – potez vila
Potez vila od Opatije preko Punta Kolove i Ičića te Ike,do posljednje zgrade u
pravcu Medveje.
Za sve urbanističke i građevinske intervencije u ovoj zoni potrebno je zatražiti
posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Na području povijesne urbane cjeline naselja Lovran, vidljive na slici (Slika 3-31) potrebno je
provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje kulturnog dobra, a određuje ih
nadležno tijelo prema utvrđenom sustavu zaštite;
Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim pravnim propisima
i aktualnim Prostornim planom. Za nadzor provođenja propisanih mjera nadležan je
Konzervatorski odjel u Rijeci
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
145 (255)
Slika 3-31 Područje graditeljske zaštitne baštine Općine Lovran (izvor: Zavod za
prostorno uređenje PGŽ)
Djelomična zaštita povijesnih struktura
Potpuna zaštita povijesnih struktura
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
146 (255)
Ograničenja u korištenju
U idejnom rješenju detaljno opisanom u poglavlju 4.4 uzeta su u obzir i ograničenja u korištenju
prikazana Slika 3-32.
Slika 3-32 Ograničenja u korištenju (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
147 (255)
Planske mjere zaštite
U idejnom rješenju detaljno opisanom u poglavlju 4.4 uzeta su u obzir i planske mjere zaštite
prikazane slikom (Slika 3-33).
Slika 3-33 Planske mjere zaštite (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
148 (255)
Građevinska područja
U idejnom rješenju detaljno opisanom u poglavlju 4.4 uzeta su u obzir i građevinska područja
prikazana slikom (Slika 3-34).
Slika 3-34 Građevinska područja Općine Lovran (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
149 (255)
3.6.3 Prikaz postojeće infrastrukture, Općine Matulji
U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu
uređenja Općine Matulji iz rujna 2007.g, tj. digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za
prostorno uređenje PGŽ83. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te
uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o
energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi. Podaci o
vodnogospodarskoj (vodovod i odvodnja) linijskoj infrastrukturi nisu sadržani u dostavljenom
digitalnom prostornom planu.
83 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
150 (255)
Telekomunikacijski sustav
Slika 3-35 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Matulji prema
podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)
U aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Matulji navodi se slijedeće:
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
151 (255)
“Razvoj telekomunikacijske infrastrukture Općine Matulji pratio je dinamiku urbanističkog
razvoja tog područja, a prema standardima razvoja mreže telekomunikacija na nivou županije,
odnosno države Hrvatske. To podrazumijeva intenzivnu izgradnju prvenstveno na pristupnoj
razini telekomunikacijske mreže uz kontinuirano povećanje kako instaliranih priključaka tako
i kvalitete i obima telekomunikacijskih usluga.
U pogledu značaja Općine Matulji u sustavu međunarodnih i međužupanijskih
telekomunikacija potrebno je napomenuti da telekomunikacijska optička infrastruktura
predstavlja dio međunarodnog pravca (Italija, Slovenija - Evropa), kao i dio međužupanijskog
pravca (veza Primorsko goranske i Istarske Županije).
S obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoće TK korisnika unutar naselja na
području Općine Matulji instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih
digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS), a koji pripadaju automatskoj digitalnoj centrali
Opatija.
Svi udaljeni pretplatnički stupnjevi imaju izgrađenu mjesnu - pristupnu lokalnu TK mrežu sa
klasičnim (bakrenim) TK kabelima tipa TK 59, TK 00 i TK 10, a koji su položeni u cijevima
TK kanalizacije ili direktno u zemlju. Iznimku čine priključci pojedinih objekata ili izdvojenih
manjih stambenih cjelina izvedeni samonosivim – zračnim kabelima.
Svi UPS-ovi na višu prometnu razinu vezani su optičkim TK kabelima na lokalnu digitalnu
centralu AXE Opatija.
Problemi pristupnih TK mreža pripadajućih UPS-ova javljaju se na dijelovima pristupne TK
mreže izgrađenim zračnim kabelima ili podzemnim kabelima starijeg tipa ugrađenim u periodu
od 1974. – 1984. godine. Kod takvih pristupnih TK mreža ili dijelova mreža nema mogućnosti
odnosno postoje ograničenja u pružanju svih suvremenih telekomunikacijskih usluga
korisnicima (x.DSL, prijenos podataka, VoIP i sl.), a što će zahtijevati rekonstrukciju pojedinih
segmenata postojeće TK mreže.“
U aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Matulji, u poglavlju 3.5 (Razvoj
infrastrukturnih sustava), odnosno u podpoglavlju 3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte opisan
je plan razvoja telekomunikacijskog sustava:
"Prostornim planom Primorsko - goranske županije određene su u sklopu sustava
telekomunikacija i pošta slijedeće građevine od značaja za državu i županiju:
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
152 (255)
• međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Umag – (Italija); Rijeka – Labin; alternativni
Rijeka – R. Slovenija);
• magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Pazin; Rijeka – Labin;
• postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka
U sklopu komunalnog opremanja građevinskog zemljišta, neposrednom provedbom plana ili
kod izrade planova užih područja, potrebno je predvidjeti odgovarajuću pristupnu
telekomunikacijsku mrežu kao sastavni dio komunalne infrastrukture.
Struktura pristupnih telekomunikacijskih mreža treba podržavati širokopojasnost, dvosmjernost
i multifunkcionalnost te uz klasične telefonske usluge omogućavati prijenos podataka, internet,
video zapis, televiziju visoke rezolucije i dr.
Prvi korak prema unapređenju telekomunikacijske infrastrukture je izgradnja distributivne
telekomunikacijske kanalizacije na područjima gdje ona nije izgrađena kao i rekonstrukcija
dotrajale pristupne telekomunikacijske mreže.
Dinamika telekomunikacijskog povezivanja pojedinih područja za novoplanirane sadržaje na
javnu telekomunikacijsku mrežu biti će prilagođena faznosti izgradnje i ovisiti će o planovima
investicija HT-a, odnosno o realizaciji tih planova.
Kod izbora trase i kapaciteta TK kanalizacije / TK kabela treba voditi računa o konfiguraciji
terena, tj. stanju na terenu, postojećim TK resursima, te potrebnom broju TK priključaka.
Hibridne optičko-bakrene pristupne mreže treba graditi gdje god je moguće u
telekomunikacijskim kanalizacijama čime će se omogućiti etapna i racionalna nadogradnja
sukladno komercijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža.
Time se omogućava fleksibilno i najisplativije rješenje prijelaza sa bakrene na optičku
tehnologiju. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD
cijevi malog promjera. Takva koncepcija izgradnje telekomunikacijske kanalizacije osigurava
u uvjetima dereguliranog telekomunikacijskog tržišta korištenje resursa i pristup do korisnika
različitim pružateljima telekomunikacijskih usluga. Ujedno, ovakav način rješenja TK mreže
omogućava uvođenje novih tehnologija prijenosa bez naknadnih građevinskih radova.
Budućim zahtjevima za telekomunikacijskim priključcima udovoljavat će se eventualnim
proširenjem postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva UPS-ova (Matulji, Mihotići, Brešca,
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
153 (255)
Mune, Rupa),gradnjom novog UPS-a Pasjak i, prema potrebama, u planiranim većim
poslovnim zonama.
Planirani UPS Pasjak sa svojom pristupnom mrežom biti će povezan optičkim kabelom na AXE
Opatija preko Rupe.“
Prometni sustav
Slika 3-36 Prometni sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)
Energetski sustav
S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska
infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom
poglavlju donosimo pregled postojećeg energetskog sustava Općine Matulji.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
154 (255)
Slika 3-37 Energetski sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje
PGŽ)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
155 (255)
Namjena površina
Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u
skladu sa slikom (Slika 3-38) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine
Matulji detaljno opisano u poglavlju 4.2.
Slika 3-38 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje
PGŽ)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
156 (255)
Uvjeti korištenja i ograničenja
Uvjeti korištenja također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture
te je u skladu sa slikom (Slika 3-39) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine
Matulji detaljno opisano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta.
Slika 3-39 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)
3.6.4 Prikaz postojeće infrastrukture, Mošćenička Draga
U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu
uređenja Općine Mošćenička Draga tj. iz dokumenta „Izmjene i dopune prostornog plana
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
157 (255)
uređenja Općine Mošćenička Draga“ iz veljače 2012.godine, te digitalnim podacima dobivenim
iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ84. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni
površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže
informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.
84 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno
uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
158 (255)
Promet i telekomunikacijski sustav
Slika 3-40 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Mošćenička
Draga prema podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno
uređenje PGŽ)
U aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Mošćenička Draga tj. u dokumentu „Izmjene
i dopune prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga“ iz veljače 2012.godine u
poglavlju 3.8.1.6. „Pošta i elektroničke komunikacije“ stoji slijedeće:
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
159 (255)
Pošta
Na području Općine Mošćenička Draga ustrojeni su poštanski ured 51417 Mošćenička Draga i
51418 Brseč, s užim i širim dostavnim područjem. Oba ureda pripadaju Poštanskom središtu
Rijeka. U narednom razdoblju ne planira se otvaranje novog ili uređenje postojećih poštanskih
ureda.
Elektroničke komunikacije
Planom se predviđa daljnji razvoj elektroničkih komunikacija u fiksnoj mreži. Za izgradnju
nove, te rekonstrukciju pristupne elektroničke komunikacijske mreže treba se koristiti
distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima.
Priključivanje novih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim
kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Građevine iz sustava elektroničkih
komunikacija (DTK kanalizacija) se mogu graditi neposrednom provedbom ovog Plana na
temelju projektne dokumentacije ovlaštenih koncesionara za pružanje elektroničkih
komunikacijskih usluga. Izgradnja nove i rekonstrukcija elektroničke komunikacijske
kanalizacije vršiti će se korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca distributivne kabelske
kanalizacije, a u nekim izdvojenim naseljima i dalje pomoću samonosivih TK kabela. Kapacitet
kabela utvrdit će se na temelju broja potencijalnih korisnika držeći se osnovnog načela 1 stan –
2 parice.
Planirane trase za izgradnju elektroničke komunikacijske kanalizacije odnosno podzemnih TK
kabela, kako svjetlovodnih tako i pristupnih TK kabela, treba prilagoditi (u pravilu) trasi
prometnica ili drugih javnih površina. U novim građevinama instalacije elektroničkih
komunikacija treba biti izvedena u kabelskom ormaru, od kojega do kraja građevinske čestice
treba položiti najmanje 2 cijevi Ø40 mm za manji, odnosno 3 cijevi Ø40 mm za veći objekt,
kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.
U cilju zadovoljenja razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje
komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava
se postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na
izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima unutar i izvan naselja
prema sljedećim načelima: - unutar građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na
postojećim građevinama i to: fasadni tip koji ne prelazi visinu građevine ili krovni tip visine 2-
5 metara od najviše točke građevine te, iznimno, krovni tip visine 5-10 metara od najviše točke
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
160 (255)
građevine, ali samo na građevinama od javnog značaja uz suglasnost vlasnika i korisnika
građevine te telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i protupožarne
zaštite; - izvan građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na samostojećim
antenskim stupovima na udaljenosti većoj od 200,0 m od ruba građevinskog područja (ali i više
od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima
nadležnih institucija); a sve vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim
signalom koji će se emitirati radijskim
sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog
korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće. Antenski prihvati se
ne smiju postavljati na objektima koja su kulturna dobra bez suglasnosti nadležnog
konzervatorskog odjela. Sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i
radovima (NN 21/09, 126/10 i 48/11) za postavljanje antenskih prihvata na postojeće građevine
nije potrebno ishodovati lokacijsku dozvolu niti akt kojim se odobrava građenje. Prije ishođenja
odgovarajućih akata za postavljanje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje
antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju
lokaciju unutar Općine Mošćenička Draga mora biti sačinjen jednostavni račun utjecaja više
frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade i izdavanja sanitarnih uvjeta koji prate
građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova). Gradnja objekata pokretne
elektroničke komunikacije odvija se u skladu s odredbama Prostornog plana Primorsko-
goranske županije. „
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
161 (255)
Energetski sustav
S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska
infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom
poglavlju donosimo pregled postojećeg energetskog sustava Općine Mošćenička Draga.
Slika 3-41 Energetski sustav Općine Mošćenička Draga (izvor: Zavod za prostorno
uređenje PGŽ)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
162 (255)
3.6.5 Namjena površina
Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u
skladu sa slikom (Slika 3-42) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine
Mošćenička Draga detaljno opisano u poglavlju 4.2.
Slika 3-42 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje
PGŽ)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
163 (255)
3.6.6 Uvjeti korištenja i ograničenja
Uvjeti korištenja također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture
te je u skladu sa slikom (Slika 3-43) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine
Mošćenička Draga detaljno opisano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta.
Slika 3-43 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)
Kulturno-povijesna i arheološka baština Općine Mošćenička Draga
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
164 (255)
U dokumentu „Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga“ iz
veljače 2012.godine u poglavlju 1.1.9. „Kulturna baština“ na strani 12 stoji slijedeće:
„Prema podacima Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci,
područje Općine Mošćenička Draga bogato je kulturno – povijesnim nasljeđem koje je dijelom
registrirano i zaštićeno kao nepokretni spomenici kulture, a dijelom je evidentirano.
Konzervatorski odjel u Rijeci napravio je Konzervatorsku studiju za područje Općine
Mošćenička Draga 2000. godine. Pregled postojećeg stanja registrirane i evidentirane kulturno-
povijesne baštine na području Općine Mošćenička Draga:
Kulturno – povijesna (urbanistička) cjelina naselja Mošćenička Draga
Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 196, klasa: UP-I-612-08/11-
06/0451, urbroj: 532-04-01-01/6-11-1 od 22.09.2011. godine
Povijesna urbana cjelina Mošćenice
Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra povijesne urbane cjeline naselja Mošćenice, broj upisa
u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694.
Urbanistička cjelina naselja Brseč
Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra urbanističke cjeline naselja Brseč, broj upisa u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692.
Ruralna cjelina Mala Učka
Rješenje o zaštiti (zona Brumnjaki i Brubnjaci) broj 542/1-76.
Etnološka zona Zagore, Brseč
Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum
registracije 18.12.1975. godine
Toš u Mošćenicama
Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Mošćenicama, broj upisa u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154.
Toš u Brseču
Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Brseču, broj upisa u Registar
kulturnih dobara
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
165 (255)
Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794.
Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču
Broj registracije 443
Mjesto desanta jedinica IV JA 1945. u Brseču
Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 388, broj rješenja 174 od
08.07.1976. godine.
Arheološke zone
Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Drage i Peruna, broj upisa u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od
23.03.2006.
Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj,
broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara
od 23.03.2006.“
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
166 (255)
Slika 3-44 Područje graditeljske I arheološke zaštitne baštine Općine Mošćenička
Draga (izvor: Općina Mošćenička Draga)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
167 (255)
3.7 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture
3.7.1 Širokopojasne tehnologije
Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i
propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke
komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini
pristupa u dolaznom smjeru (eng. downstream za nepokretne tehnologije, eng. downlink za
bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno
ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati:
• osnovni pristup – za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do
30 Mbit/s,
• brzi pristup – za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s,
• ultrabrzi pristup – za brzine iznad 100 Mbit/s
Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne
tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.
NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju
kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim
tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama
se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih
brzina.
3.7.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža
Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i
tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama 2 do 30 Mbit/s, što se u
RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda,
UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.
Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom (bakrenom) pristupnom infrastrukturom HT-a,
gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog
širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja
unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
168 (255)
NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i
tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i
kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće
osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od
30 Mbit/s (downstream). NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH,
FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.1v
tehnologijom.
3.7.3 HAKOM interaktivni portal
Prema dostupnim podacima na HAKOM portalu [16], na teritoriju Grada Opatije dostupne su
širokopojasne mreže preko fiksnih (nepokretni) i mobilnih (pokretnih) mreža. Prema mogućem
pružanju širokopojasnog pristupa internetu u pogledu pristupnih brzina, postoje tri kategorije;
od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, 30 Mbit/s do 100 Mbit/s, više od 100 Mbit/s. Prikazano stanje temelji
se na podacima koje su dostavili davatelji telekomunikacijskih usluga (operatori).
Prikaz obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa
internetu navedenim pristupnim brzinama putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve
tehnologije, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez
značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu.
Tablica 3-38 prikazuje broj adresa prema boji adrese na području konzorcija prije pokretanja
druge javne rasprave. Podaci su preuzeti sa HAKOM portala na dan 26.04.2019. g., a koji su,
prema HAKOM-u, osvježeni u Q4 2018.
Značenje boja područja s obzirom na NGA pristup detaljnije su pojašnjena u tablici (Tablica
3-37).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
169 (255)
Tablica 3-37 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP)
3.7.4 Određivanje boja i NGA pristup
Provedenim anketnim istraživanjem na terenu utvrđeno je vrlo slabo korištenje NGA brzina
prikazano grafikonom (Grafikon 3-15). Obradom podataka dobivenih anketom i podataka
dostupnih na portalu HAKOM-a izračunata srednja brzina širokopojasnog pristupa na području
Konzorcija neštto je niža od 6 Mbit/s. Samo je 17 (1,56%) ispitanika na području Konzorcija
deklariralo mogućnosti spajanja brzinama većim od 30 Mbit/s.
Područje Konzorcija nije dostatno pokriveno dovoljnim brzinama pristupa mrežama sljedeće
generacije.
Boja područja
/oznakaObuhvaćena područja
Najmanji prostorni obuhvat kod određivanja
boja (granulacija)
Bijela
- bez NGA širokopojasnih mreža
- operatori ne planiraju izgradnju NGA
širokopojasnih mreža u iduće tri godine
- adresa (ulica i kućni broj)
- naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese
nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod
naselja s manje od 500 stanovnika*)
- boja područja utvrđuje se prema dostupnosti
infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja
Siva
- s jednom NGA mrežom
- niti jedan drugi operator ne planira
izgradnju NGA mreže u iduće tri godine
- adresa (ulica i kućni broj) -
naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese
nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod
naselja s manje od 500 stanovnika*)
- boja područja utvrđuje se prema dostupnosti
infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja
Crna
- s barem dvije NGA mreže različitih
operatora ili će barem dvije NGA mreže
različitih operatora biti izgrađene u iduće
tri godine
- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su
podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno
precizni, vrijedi samo kod naselja s manje od 500
stanovnika*)
- boja područja utvrđuje se prema dostupnosti
infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja
* Prag od 500 stanovnika po naselju postavljen je na temelju pretpostavke da će podaci na adresnoj razini biti
dostupni za sva naselja s više od 500 stanovnika. U slučaju da podaci na adresnoj razini nisu dostupni ili nisu
dovoljno precizni u naseljima s više od 500 stanovnika, NP-ovi moraju obrazložiti postupak kojim su odredili boju
naselja.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
170 (255)
Grafikon 3-16 Brzina pristupa prema provedenoj anketi
Za Konzorcij su određene inicijalne boje područja po adresi temeljem pravila određivanja boja
s obzirom na NG širokopojasni pristup prikazano u tablici (Tablica 3-38). Broj adresa u sivim
NGA područjima izračunat je temeljem geo-informacijskog HAKOM portala za brzine veće od
30 Mbit/s.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
171 (255)
Tablica 3-38 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija
Za područje Konzorcija potrebno je ispuniti ciljeve projekta definirane u poglavlju 2.3.
S obzirom da je za potpore infrastrukturne izgradnje na bijelom području potrebno analizirati
razdoblje investicije u 20-godišnjem razdoblju, nova izgrađena mreža treba omogućiti
realizaciju preporuka Europskog parlamenta (paragraf 20): „U svojoj rezoluciji od 12. rujna
2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu
brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende
za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje
omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na
Inicijalna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
BIJELA OPATIJA 1990 2667 198 97 2962
BIJELA LOVRAN 746 971 80 0 1051
BIJELA MATULJI 2670 3226 163 105 3494
BIJELA MOŠĆENIČKA DRAGA 771 814 20 17 851
UKUPNO 6177 7678 461 219 8358
Inicijalna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
SIVA OPATIJA 1886 3336 531 143 4010
SIVA LOVRAN 421 1094 122 0 1216
SIVA MATULJI 1156 1750 210 59 2019
SIVA MOŠĆENIČKA DRAGA 257 354 46 27 427
UKUPNO 3720 6534 909 229 7672
Inicijalna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
CRNA OPATIJA 0 0 0 0 0
CRNA LOVRAN 0 0 0 0 0
CRNA MATULJI 0 0 0 0 0
CRNA MOŠĆENIČKA DRAGA 0 0 0 0 0
UKUPNO 0 0 0 0 0
SVEUKUPNO 9897 14212 1370 448 16030
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
172 (255)
brzinu od 1 Gbit/s ili većom.“ bez potreba za novim infrastrukturnim ulaganjima u pasivni dio
mreže.
Nakon provedene javne rasprave i iskaza komericijalnih interesa od strane zainteresiranih
operatora bijela područja su znatno reducirana. Preostala bijela područja sumirana su na nivou
JLS-a u slijedećoj tablici:
Tablica 3-39 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene druge javne
rasprave i iskazanih komercijalnih interesa
Konačna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
BIJELA OPATIJA 437 515 31 24 570
BIJELA LOVRAN 175 184 11 0 195
BIJELA MATULJI 394 491 36 13 540
BIJELA MOŠĆENIČKA DRAGA 424 426 4 7 437
UKUPNO 1430 1616 82 44 1742
Konačna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
SIVA OPATIJA 2465 4014 497 168 4679
SIVA LOVRAN 551 711 71 0 782
SIVA MATULJI 1639 1973 133 55 2161
SIVA MOŠĆENIČKA DRAGA 294 337 26 14 377
UKUPNO 4949 7035 727 237 7999
Konačna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
CRNA OPATIJA 974 1474 201 48 1723
CRNA LOVRAN 441 1170 120 0 1290
CRNA MATULJI 1793 2512 204 96 2812
CRNA MOŠĆENIČKA DRAGA 310 405 36 23 464
UKUPNO 3518 5561 561 167 6289
SVEUKUPNO 9897 14212 1370 448 16030
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
173 (255)
3.7.5 Objava namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodne
distribucijske mreže
Objave namjera gradnje svjetlovodne distribucijske mreže na području gradova/Općina
objavljuju se na HAKOM portalu[17].
Na dan 20. travnja, 2019. g., nije bilo objavljenih iskazanih interesa za gradnju svjetlovodne
distribucijske mreže na području Liburnije.
3.7.6 Tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa
Tržišnim neuspjehom smatra se situacija u kojoj tržište, bez vanjskog upliva, ne daje učinkoviti
rezultat u pogledu ponude usluga zbog neadekvatne širokopojasne infrastrukture.
Nedovoljne brzine, nedostatna tržišna konkurencija i ograničene tehnološke mogućnosti
postojeće nepokretne elektroničke infrastrukture (bakreni vodovi) određuju dio područja
Konzorcija kao bijelu NGA zonu. Navedena činjenica utvrđena je u fazi izrade Nacrta plana
razvoja širokopojasne infrastrukture kao dio pripreme za javnu raspravu.
Tijekom javne rasprave operatori prikazani tablicom (Tablica 3-40) iskazali su komercijalne
interese za vlastita ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu na području Konzorcija. Iskazom
komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih NGA
područja, vidljivo u tablicama (Tablica 3-38 i Tablica 3-39).
Tablica 3-40 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija
Kako bi se pospješio ujednačeni razvoj svih područja Konzorcija smatra se opravdanim
intervenirati putem državnih potpora kojima bi se potpomogla izgradnja nove NGA
širokopojasne infrastrukture na preostalom bijelom području Konzorcija u kojem evidentno
postoji tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa.
Općina/Grad RUNE HT;RUNE HT
OPATIJA 1404 392 364
LOVRAN 915 53 0
MATULJI 2070 878 262
MOŠĆENIČKA DRAGA 452 99 7
UKUPNO 4841 1422 633
Operator(i)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
174 (255)
4 PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE MREŽE
KONZORCIJA
4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i
njihova lokacija
Potencijalni korisnici projekta su svi privatni korisnici (privatna kućanstva), gospodarski
subjekti i javni korisnici, odnosno naselja na području Liburnije. Mrežna pokrivenost u projektu
biti će potpuna na svim lokacijama potencijalnih korisnika poradi ispunjavanja ciljeva
Okvirnog programa i općih strateških ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU.
Kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta predočuje se broj
potencijalnih korisnika projekta na području Liburnije prema njihovoj vrsti i lokaciji, odnosno
naselju, što prikazuje Tablica 4-1.
Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika prema tipu
Prilikom određivanja broja i lokacija potencijalnih korisnika na području Konzorcija,
korišteni su slijedeći izvori podataka:
• Popis stanovništva 2011. godine – privatna kućanstva
• Financijska agencija (FINA) – tvrtke
• Hrvatska obrtnička komora – obrti
• Interne evidencije NP-a - javni korisnici
• Rezultati javnih rasprava
4.2 Potrebe krajnjih korisnika
Usluge širokopojasnog pristupa osobito su značajne na područjima:
Konačna NGA
boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni
Ukupno
korisnika
BIJELA OPATIJA 437 515 31 24 570
BIJELA LOVRAN 175 184 11 0 195
BIJELA MATULJI 394 491 36 13 540
BIJELA MOŠĆENIČKA DRAGA 424 426 4 7 437
UKUPNO 1430 1616 82 44 1742
Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
175 (255)
• rada i poslovanja (e-uprava, e-poslovanje, itd.),
• obrazovanja i istraživanja,
• multi-medijskog sadržaja visokih kvaliteta.
Potrebe poslovnih, javnih i privatnih korisnika, kao i društva u cjelini definirane su također
zahtjevima razvoja poslovanja, praćenju i korištenju tehnoloških mogućnosti u okruženju i šire.
Visoki kapaciteti širokopojasne infrastrukture u JLS-ovima Konzorcija utjecati će direktno (u
kraćem vremenskom razdoblju, u roku od dvije godine - izgradnja mreže), indirektno (u
srednjoročnom razdoblju od dvije do pet godina - povećanje produktivnosti), te će izazvati
trajne inovativne efekte u JLS-ovima Konzorcija u području:
• Unaprjeđenja poslovanja svih tvrtki u JLS-ovima Konzorcija
• Razvoja turizma
• Unaprjeđenja obrazovanja
• Kvalitetnije zdravstvene zaštite
• Veće dostupnosti i efikasnosti javne uprave
• Razvoja i očuvanja kulture
• Povećanja sigurnosti/pouzdanosti
Krajnje korisnike općenito možemo podijeliti u tri kategorije:
• javne institucije i veći/srednji poslovni korisnici,
• male javne institucije i mali poslovni korisnici,
• kućanstva
Prema njihovoj raspodjeli te u skladu s njihovim potrebama, možemo utvrditi potrebnu
propusnost novoizgrađene širokopojasne mreže kao što je prikazano tablicom (Tablica 4-2).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
176 (255)
Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike
Krajnji korisnici Potrebna pristupna
brzina
Potrebna buduća
pristupna brzina
u roku 5 godina
Javne ustanove i veći
poslovni subjekti 1 Gbit/s 10 Gbit/s
Manji i srednji poslovni
subjekti 100 Mbit/s 1Gbit/s
Domaćinstva 50 Mbit/s 100 Mbit/s
Bez obzira na polazišta potrebno je održavati visoki stupanj realnosti i izgradnju širokopojasne
internetske mreže uskladiti s realnim mogućnostima, što znači da je neizbježan kompromis u
pogledu vremenskih faza u kojima će se postići potpuna pokrivenost svih krajnjih korisnika s
kapacitetom od najmanje 100 Mbit/s, a 50% korisnika sa brzinama od 1Gbit/s.
Uz taj kompromis, čini se razuman zahtjev da javne institucije i veći poslovni subjekti
(korisnici) u prvoj fazi imaju pristup s kapacitetom od najmanje 1 Gbit/s.
Prihvatljive faze izgradnje brzog i ultrabrzog pristupa prema krajnjim korisnicima trebale bi
biti kako slijedi:
• minimalni kapacitet priključenja domaćinstava (privatnih korisnika) pri izgradnji mreže
50 Mbit/s.
• taj kapacitet za privatne korisnike u periodu od 5 godina mora biti nadograđen na
najmanje 100 Mbit/s.
• manje javne ustanove i manji poslovni subjekti pri izgradnji mreže moraju imati
omogućen kapacitet od najmanje 100 Mbit/s.
• kapacitet za manje javne ustanove i manje poslovne subjekte u periodu od 5 godina
mora biti nadograđen na najmanje 1Gbit/s
Ovakva faznost je realna prije svega sa stajališta mogućeg polaganja svjetlovodnih kablova i
raspoloživih tehnologija koje omogućuju širokopojasno povezivanje korisnicima preko bakrene
petlje ili bežičnog pristupa.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
177 (255)
4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže
Ponuda mora razmotriti sve tehničke karakteristike koje su propisane od strane Konzorcija,
kako bi se zadovoljilo sljedeće:
1. Širokopojasna mreža predviđena za izgradnju s državnim i europskim sredstvima može
se graditi na bilo kojoj tehnologiji koja zadovoljava postavljene tehnološke uvjete
2. Projektom se mora osigurati dostupnost širokopojasne mreže za 100% stanovništva, a u
skladu s Planom razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u
JLS-ovima Konzorcija.
3. Privatni partner mora zainteresiranim krajnjim korisnicima (domaćinstva, poduzeća i
ustanove) osigurati prijenosne kapacitete u skladu s Planom razvoja otvorene
širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u JLS-ovima Konzorcija.
4. Privatni partner mora transportne veze između naselja i do mreže okosnice predvidjeti
u skladu sa planom razvoja agregacijske infrastrukture.
5. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati
tehnologiji iz Plana razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija.
6. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati
dodatnim zahtjevima u kontekstu zaštite od prenaponskih udara (detaljnije u poglavlju
4.3.8)
7. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati
dodatnim zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti (detaljnije u poglavlju 4.3.9)
4.3.1 Bežična mreža
1. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bežičnom tehnologijom
potrebno je osigurati pokrivanje ukupnih potreba za prijenos podataka svim
zainteresiranim krajnjim korisnicima na tom području uz istu kakvoću usluga i garanciju
prijenosnih brzina kao u žičnim mrežama, prema definiranim ciljevima projekta iz
poglavlja 2.3.
2. U slučaju izgradnje bežične otvorene širokopojasne mreže potrebno je predvidjeti
lokacije baznih stanica (infrastruktura, napajanje, smještaj u okolišu, itd..) te njihov
način povezivanja s mrežom okosnicom. Potrebno je osigurati terminalnu, prijenosnu i
podatkovnu opremu.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
178 (255)
3. Bežična mreža mora omogućiti dijeljenje mreže različitim operatorima pod istim
uvjetima.
4.3.2 Mreža s bakrenim vodovima
1. Otvorena širokopojasna mreža može se izgraditi i sa svim vrstama bakrenih vodova. U
pravilu se upotrebljavaju već položeni bakreni vodovi.
2. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bakrenim vodovima,
potrebno je predvidjeti pokrivanje trenutnih potreba za prijenos podataka svih
zainteresiranih krajnjih korisnika na tom prostoru prema definiranim ciljevima projekta
iz poglavlja 2.3.
4.3.3 Svjetlovodna mreža
1. U slučaju svjetlovodnog povezivanja krajnjih korisnika sa središnjom točkom do
objekata treba voditi kabele sa sljedećim brojem svjetlovodnih niti:
o do objekata samo s domaćinstvima: barem 1 par svjetlovodnih niti, odnosno barem
2 niti po domaćinstvu, u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim
mrežama.
o do objekata s tvrtkama ili institucijama: najmanje 2 para svjetlovodnih niti,
odnosno barem 4 niti po tvrtki ili ustanovi.
2. U slučaju svjetlovodnog povezivanja centralne točke na širokopojasnu mrežnu
okosnicu, ta veza mora biti izvedena s kabelom, koji sadrži dovoljan kapacitet vlakana
prema potrebama prometa svih krajnjih korisnika (odnosi se na slučajeve u kojima
centralna točka nije istovremeno i točka ulaska u širokopojasnu mrežu okosnicu).
3. Pri izradi svjetlovodne trase upotrebljavaju se kablovi u skladu sa pravilnikom o
svjetlovodnim distribucijskim mrežama.
4. Prilikom polaganja svjetlovodnih kabela, potrebno je uzeti u obzir sljedeće uvjete:
o izvođač mora poštovati upute proizvođača kabela o načinu polaganja i
maksimalnom dozvoljenom opterećenju tijekom instalacije i nakon završetka
(uvijanje kabela, opterećenje),
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
179 (255)
o jednostavno lociranje i uklanjanje štete te popravak bez umetanja dodatnih dijelova
kabela mora biti osigurano s upotrebom dovoljnog broja petlji razvučenog kabela
u zdencima na svim trasama kabela,
o kabel mora biti u svakom zdencu označen s vodootpornom natpisom pločicom s
oznakom trase, vrstom kabela, te vlasnikom kabela.
5. Kod izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže moraju se koristiti jednomodna
svjetlovodna vlakna (single-mode fiber SMF). Vlakna moraju zadovoljiti karakteristike
preporuke ITU G.657 te biti u skladu sa standardom IEC 60793. Na svjetlovodnim
trasama, gdje se polažu novi kablovi, moraju se koristiti svjetlovodna vlakna istog tipa.
6. Svjetlovodna vlakna moraju udovoljiti značajke u skladu sa pravilnikom o
svjetlovodnim distribucijskim mrežama[18].
7. Svjetlovodna vlakna koja se koriste za povezivanje krajnjih korisnika, trebaju biti na
svakoj krajnjoj točki i u centralnoj točki završena u svjetlovodnom razdjelniku. Vlakna
koja su višak moraju biti zaštićena u kazetama. Vlakna za krajnje korisnike na lokaciji
krajnjeg korisnika moraju biti zaključena u komunikacijskom ormaru. Potrebne su
sljedeće značajke zaključenja vlakana:
o kabeli moraju biti zaključeni s konektorom ili zavareni sa zaključnim kabelom
(eng. pigtail) na svjetlovodno vlakno,
o zaključni konektor mora biti SC ili LC konektor s APC brušenjem, svjetlovodno
povratno gušenje barem 55 dB ili više,
o na konektorskom spoju (eng. each-to-each) maksimalno gušenje treba biti manje
od 0,4 dB,
o vlakna u svjetlovodnom razdjelniku kod krajnjih korisnika trebaju biti završena s
gore navedenim konektorima.
o u centralnoj točki vlakna će biti zaključena u svjetlovodnom razdjelniku s gore
navedenim konektorima. Svjetlovodni razdjelnici s priključcima trebaju imati
kapacitet za najmanje 48 priključaka. Poželjno je da instalirani razdjelnici imaju
96 priključka.
8. Za zaključna vlakna potrebno je predložiti sljedeća mjerenja:
o dvostrani OTDR na 1310nm i 1550nm,
o mjerenje svjetlovodnog gubitka na 1310nm i 1550nm,
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
180 (255)
o mjerenja ostalih položenih vlakana s obzirom na svrhu (za G.655 vlakna).
9. Vlakna moraju biti pri kraju na razdjelniku označena na jasan i nedvosmislen način.
10. Dobavljač će na sav materijal i rad osigurati jamstvo za razdoblje od 10 godina.
4.3.4 Kabelska kanalizacija
1. Prilikom projektiranja i gradnje NGA mreže primjenjuje se Zakon o elektroničkim
komunikacijama s pripadajućim Pravilnicima.
4.3.5 Centralne točke
1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokacije
centralnih točaka (eng. Central office – CO) prema Zakonu o elektroničkim
komunikacijama. U slučaju većih udaljenosti između naselja, u kojima će se graditi
otvorena širokopojasna mreža, mogu se planirati lokalne pristupne točke u tim naseljima
te njihovo povezivanje sa centralnom točkom lokalne zajednice, iz koje će teći
povezivanje na mrežu okosnicu ili izravno spajanje lokalnih pristupnih točki na mrežnu
okosnicu, na način kako to ekonomski bude isplativije.
2. Privatni partner brine o projektiranju, nabavci i instaliranju prijenosne i podatkovne
opreme u centralnim točkama određenog područja.
3. Za terminalnu opremu zainteresiranih krajnjih korisnika brine davatelj usluge ili sam
krajnji korisnik.
4. Centralne točke moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:
o prostor mora biti dovoljno velik za kabinet za komunikacijsku opremu
o do prostora mora biti dovedeno napajanje 220V preko zasebnog 16A osigurača i
uređeno adekvatno uzemljenje.
o 24 sata dnevno, 365 dana u godini moraju biti osigurani odgovarajući uvjeti za rad
računalne i komunikacijske opreme.
o 24 sata dnevno, 365 dana u godini mora biti omogućen pristup u slučaju hitne
intervencije ili po najavi u prostorije osoblju upravitelja i ovlaštenim osobama od
strane upravitelja mreže te davatelja usluga, koji imaju svoju opremu na lokacijama
centralnih točaka.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
181 (255)
o prostori moraju biti tehnički zaštićeni i ne smiju biti dostupni neovlaštenim
osobama.
o vlasnici lokacija, na kojima su centralne točke, moraju omogućiti izvođačima
gradnje otvorenih širokopojasnih mreža provod komunikacijskih vodova do
središnje točke.
o vlasnici lokacija privatnom partneru i vlasnicima otvorenih širokopojasnih mreža
naplaćuju najamninu.
o vlasnici lokacija će privatnom partneru naplaćivati mjesečne operativne troškove
temeljem troškovnika.
o vlasnici otvorenih širokopojasnih mreža reguliraju sve ugovorne odnose s
vlasnicima lokacija, na kojima će se nalaziti centralne točke.
4.3.6 Povezivanje na mrežu okosnicu
1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti mjesta
kolokacija za ulazne točke u mrežu okosnicu. Privatni partner prikuplja dozvole
vlasnika prostora u kojem će biti osiguran i implementiran ulaz u mrežu okosnicu.
2. Privatni partner predlaže u svojoj ponudi pružatelja agregacijske mreže na području
obuhvata projekta, u koju će ulaziti otvorena pristupna širokopojasna mreža.
3. Mreža okosnica, na koju će se otvorena širokopojasna mreža povezati, bit će izabrana u
skladu s:
o lakoćom pristupa (udaljenost, konfiguracija terena i tehnološka održivost)
o prema ekonomskoj učinkovitosti i
o raspoloživosti kapaciteta mreže okosnice.
4. Ulazak u širokopojasnu mrežu okosnicu mora omogućiti pristup pod jednakim tržišnim
uvjetima svim korisnicima na području od strane svih davatelja usluga.
Svi pružatelji mreža okosnica na području nastupaju pod istim uvjetima. Ako je na području
više naselja u kojima je potrebno izgraditi otvorenu širokopojasnu mrežu i učinkovitije je
povezivanje s različitim mrežama okosnica, za povezivanje različitih mreža s mrežnom
okosnicom može se odabrati različite operatore takvih mreža.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
182 (255)
4.3.7 Aktivna oprema
Privatni partner treba osigurati sve aktivne uređaje, koji su neophodni za nesmetano
funkcioniranje mreže s potrebnom pouzdanošću i sigurnošću, za pristup do krajnjih korisnika
od strane raznih davatelja usluga.
4.3.8 Dodatni zahtjevi u kontekstu prenaponske zaštite
Štete na elektroničkim instalacijama i uređajima zbog prenapona su sve značajnije zbog
sljedećih razloga koji su posebno izraženi na našem priobalju[19]:
1. Široka uporaba elektroničkih uređaja i sustava u privredi i kućanstvima (računala sa
direktnim priključkom na Internet putem ISDN i ADSL tehnologija koje su osjetljive
na prenapone – bakrena mreža);
2. Niske razine radnog signala uređaja čime se povećava njihova osjetljivost na prenapone;
3. Sve većeg broja umreženih sustava koji pokrivaju sve veća područja.
Oštećenja zbog prenapona elektroničkih instalacija i sustava su ponekad vidljiva (oštećenje
dijelova pločice ili nekog od elemenata na pločici) ali su češća "nevidljiva" oštećenja koja
prouzrokuju ispad pojedinog sustava i potrebno je dugo vrijeme da se pronađu i otklone. Obično
su štete zbog nefunkcioniranja sustava veće od šteta na samoj elektroničkoj opremi.
Dodatni problem u priobalju predstavlja često neadekvatno uzemljenje kao i veliki broj dana sa
grmljavinom.
Izokerauničke karte pokazuju prosječni broj grmljavinskih dana u godini. Na slici (Slika 4-1)
prikazana je izokeraunička karta Republike Hrvatske.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
183 (255)
Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske
Statistike šteta (na elektroničkim sustavima i uređajima) osiguravajućih društava pokazuju da
su upravo prenaponi nastali udarom groma najčešći uzrok kvarova i to u gotovo 35 % slučajeva,
nepažnja sudjeluje u 22 % dok voda i vatra sudjeluju sa manje od 11 % slučajeva. Ostalo su
drugi uzroci.
S obzirom da se područje Konzorcija nalazi u zoni intenzivnijeg utjecaja prenapona (40
grmljavinskih dana godišnje), odabir tehnologija koje su bazirane na svjetlovodnoj
infrastrukturi bitno smanjuje opasnosti te povećava pouzdanost sustava te je svakako
preferirano rješenje.
4.3.9 Dodatni zahtjevi u kontekstu energetske učinkovitosti
S obzirom da je izgradnja širokopojasne infrastrukture projekt koji treba osigurati efikasnost i
samoodrživost kroz cijeli životni vijek pasivne i aktivne opreme, važan čimbenik predstavlja i
energetska učinkovitost svih komponenti sustava. To je posebno važno ne samo u ekonomskom
konteksti već i u kontekstu očuvanja okoliša.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
184 (255)
Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti
Prema istraživanjima[20] koja su provedena u Deutsche Telekomu a u skladu sa modelom
mreža prikazanim u slici (Slika 4-3) utvrđene su sljedeće vrijednosti potrošnje po pojedinim
tehnologijama:
Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene
vrijednosti)
Odmah se može uočiti da FTTH mreže temeljene na EFM i ITU-T G.984 preporukama imaju
značajno manju potrošnju električne energije, uzevši u obzir i potrošnju u mrežnim čvorovima,
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
185 (255)
kao i potrošnju korisničkih uređaja. Potrošnja električne energije kod FTTH mreža je 20 do 40
puta manja od postojećih ADSL mreža, te od 4 do 10 puta manja u odnosu na potrošnju FTTC
mreža s VDSL2 tehnologijom.
Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti
Na osnovu prethodno navedenog, a uzevši u obzir i bitno bolja tehnološka svojstva FTTx mreža
(osiguranje bitno većih brzina, neosjetljivost na prenaponske udare) te bitno manju potrošnju
električne energije, može se konstatirati da je FTTx jedina tehnologija koja je sukladna sa
strateškim ciljevima Konzorcija u kontekstu podizanja energetske učinkovitosti te će izravno
doprinijeti realizaciji tih ciljeva.
4.4 Planirana širokopojasna mreža
Glavni cilj projekta je izgradnja nove NGA širokopojasne otvorene mreže kojom će se
omogućiti širokopojasni pristup za sve stanovnike i poslovne subjekte Konzorcija.
4.4.1 Područje obuhvata projekta
Pri izračunu površine obuhvata i trasa planirane svjetlovodne mreže u ovom projektu korišteni
su podaci dobiveni iz DGU Rijeka[21] u srpnju 2014. Glavni podaci su:
• površina svih JLS-a u Liburniji iznosi 311,24 km2,
• broj objekata s pripadajućom adresom (KBR) je 9905
• duljina ulica u naseljima: 411,5 km
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
186 (255)
• ukupna duljina trasa za širokopojasnu infrastrukturu bez privoda koja uključuje ulice i
dijelove prometnica za povezivanje distribucijskih čvorova između naselja: 365,77 km
Iz gore navedenih podataka proračunata je ciljana površina, odnosno područje obuhvata
projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar ovog projekta. Pretpostavljen je obuhvat
oko svakog objekta u radijusu od 100 m i udaljenost od centroida ulice u iznosu od 30 m. Na
taj način dobivena je radna površina u iznosu od 44,38 km2. Tako je 14,26% kopnene površine
Liburnije obuhvaćeno ovim projektom, a to je ujedno i 100% naseljenog područja. Na slijedećoj
slici (Slika 4-5) narančastom bojom je prikazano područje obuhvata projekta izgradnje
širokopojasne infrastrukture.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
187 (255)
Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture
Konzorcija
Iskazom komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih
NGA područja, a time i obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture pogodnog za
državne potpore. Slijedeća slika prikazuje reducirani obuhvat projekta pogodan za izgradnju
putem državnih potpora.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
188 (255)
Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne
infrastrukture Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj
raspravi
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
189 (255)
4.4.2 Idejno rješenje širokopojasne mreže
Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prikazano je slikom (
Slika 4-7). U sklopu zasebnih Planova razvoje širokopojasne infrastrukture dan je uvećan
uvećani prikaz idejnog rješenja na području svake jedinice lokalne samouprave zasebno.
Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne
rasprave
Po završetku javne rasprave i iskazu komerijalnog interesa privatnih operatora broj krajnjih
korisnika u bijelim područjima značajno se smanjio, a područja bijelih zona su geografski
Kućni brojevi (Izvor: DGU)
Demarkacijska točka
Centralna točka
Distribucijski čvor
Općinske svjetlovodne veze
Spojna veza na demarkacijsku točku
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
190 (255)
raspršena po cijelom području konzorcija. Slijedeća slika prikazuje preostala bijela područja
nakon prve javne rasprave.
Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa nakon
prve javne rasprave
Nakon druge javne rasprave preostala bijela područja dodatno su umanjena. Preostala bijela
područja su geografski rascjepkana u niz zasebnih geografski izoliranih manjih područja što
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
191 (255)
rezultira vrlo zahtjevnim tehno-ekonomskim karakteristikama realizacije projekta. Zbog
navedenih razloga preporuča se rješavanje pokrivanja preostalih bijelih područja u sklopu
modela A s odabranim komercijalnim operaterom.
Zbog stanja trenutne pokrivenosti Konzorcija širokopojasnim mrežama (opisanog u
poglavljima 3.4 u Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za Konzorcij) i konfiguracije
terena predviđeno je povezivanje krajnjih korisnika putem nepokretne mreže bazirane na
svjetlovodnim kablovima. Svjetlovodna mreža može osigurati minimalne brzine predviđene
Okvirnim programom za područje Konzorcija (poglavlje 2.3 u zasebnim Planovima Razvoja)
te zadovoljiti potrebe korisnika i buduće potrebe definirane u zasebnim Planovima razvoja
širokopojasne infrastrukture.
Glavne Općinske veze (sintagma glavne Općinske veze se koristi kao generički naziv za
svjetlovodnu mrežnu okosnicu za sve JLS-ove bez obzira da li JLS ima status grada ili Općine)
predstavljene su plavom punom linijom. Te veze se protežu od središnje lokacije (Centralna
lokacija) prema drugim distribucijskim čvorovima po cijelom području (žute točke na slici).
Glavne Općinske linije prate trasu prometnica, a prema podacima dobivenim iz DGU Rijeka.
Distribucijski čvor je točka koncentracije kabela svjetlovodne distribucijske mreže s jedne
strane te pristupnih svjetlovodnih kabela spojne mreže s druge strane. Distribucijski čvor može
biti smješten u tipskom uličnom ormaru ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj
opreme elektroničkih komunikacijskih mreža. Svjetlovodna distribucijska mreža je završni dio
svjetlovodne pristupne mreže kojim se omogućuju priključenja korisničkih jedinica, odnosno
koji povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) i
distribucijski čvor. To je pasivna svjetlovodna mreža u cijelosti sastavljena od svjetlovodnih
kabela bez aktivne opreme i opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti izvedena kao podzemna
i/ili nadzemna[22] Distributivna mreža će biti izvedena u točka – točka (P2P) topologiji.
Na slici (Slika 4-7) žutim točkama označeni su predloženi novi distribucijski (pristupni) čvorovi
u bijelim NGA područjima. Distribucijski čvorovi se nalaze na trasi odnosno na krajevima
Općinske okosnice. Zbog relativno kratkih udaljenosti za svjetlovodne pristupne tehnologije,
predviđeno je da aktivna oprema bude smještena samo na središnjoj lokaciji. Na taj način,
distribucijski čvorovi ne bi bili „aktivni čvorovi“, odnosno nije potrebno napajanje niti
klimatizacija (hlađenje i grijanje).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
192 (255)
U središnjem čvoru se zaključuju sve veze koje spajaju krajnje korisnike s Općinskom
okosnicom. Lokacija središnjeg čvora može biti u tehničkom prostoru zgrade.
Predviđena je podjela na 122 distribucijska čvora (Slika 4-7).
U fazi izvedbe projekta potrebno je uzeti u obzir mogućnosti iskorištenja postojećih kabelskih
veza; svjetlovodnih vlakana, bakra i druge infrastrukture koja može olakšati provedbu plana.
Budući da je cilj Plana osigurati širokopojasnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za
barem 20 i više godina, potrebno je kod izvođenja radova, pogotovo pri izvedbi kabelske
infrastrukture, predvidjeti mogućnost nadogradnje prijenosnih brzina postojećih svjetlovodnih
linija ili instalaciju dodatnih svjetlovodnih priključaka u već izgrađenu kabelsku kanalizaciju.
4.4.3 Demarkacijska točka prema agregacijskoj mreži
Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u
kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) definira demarkacijske
točke, kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže
u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. U tom smislu, demarkacijske
točke unutar PRŠI-ja definiraju se kao točke spoja između pristupnih mreža implementiranih
kroz projekte temeljene na ONP-u i agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske
mreže trećeg operatora. Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži određuje korisnik
državne potpore (JL(R)S u modelu B, a u modelima A i C i izabrani operator) u fazi
projektiranja pristupne mreže.
Agregacijska mreža NP-BBI programa
Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Odašiljači i veze
d.o.o. (dalje u tekstu: OIV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za
račun Republike Hrvatske, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za
izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.
Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći
postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project
notification), a tek potom će se pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola i u konačnici gradnji
agregacijske infrastrukture.
Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
193 (255)
Prema NP-BBI programu čvorovi agregacijske mreže su:
N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže.
Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja.
N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže.
Po jedan agregacijski čvor biti će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa
do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti
izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski
čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja
prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće
infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup
neosvijetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl.
optical distribution frames).
Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na:
• Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske
kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom.
• Postojeće trase – trase iz projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture (OSI) i
ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na
kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog
kabela.
NOP je za predmetni PRŠI od tvrtke OIV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže,
s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski
čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.
Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OIV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI,
temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao
velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama
projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili
planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja
budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2
ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
194 (255)
programa uz podršku OIV-a te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih
područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OIV će o svakoj
promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega
će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnike državne potpore.
OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.
Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi
agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika (Slika
4-9).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
195 (255)
Slika 4-9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
196 (255)
Za predmetni PRŠI:
- Čvor N0: Rijeka
Br. JLS (grad, općina) Naselje Šifra naselja
[DZS]
Prioritetna skupina
1 Lovran Lovran 36102 1
2 Lovran Medveja 40258 2
3 Matulji Matulji 40096 1
4 Mošćenička Draga Kraj 13498 2
5 Mošćenička Draga Mošćenička Draga 41980 1
6 Opatija Ičići 24317 2
7 Opatija Ika 24350 2
8 Opatija Opatija 45110 1
Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi
Iskaz interesa – HT
HT je kao operator iskazao interes za izgradnju pristupne mreže te je dostavio inicijalni
prijedlog demarkacijskih točaka na razini naselja kako slijedi.
S obzirom na geografski položaj naselja, potencijalni broj krajnjih korisnika, te postojeću
elektroničku komunikacijsku infrastrukturu HT-a koju je moguće iskoristiti u Projektu, HT u
svom rješenju predlaže formiranje devet demarkacijskih točaka i to u naseljima u naseljima
Brešca, Brseč, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Mune, Opatija, Rupa i Volosko
Prema trenutnim planovima i raspoloživim tehnološkim resursima predložene demarkacijske
točke nalaze se na lokaciji planiranih pristupnih čvorova FTTH tehnologije, koji su spojeni
svjetlovodnim kabelom na postojeću agregacijsku mrežu HT-a.
HT će u fazi projektiranja ovisno o konačnom obimu projekta i primjenjenim tehnološkim
rješenjima pravovremeno planirati i transparentno informirati OiV o konačnom prijedlogu
demarkacijskih točaka, te sve ostale informacije vezane uz mogućnost pristupa istima, u skladu
sa zahtjevom iz Upute o demarkacijskim točkama.
HT posjeduje agregacijsku mrežu koja uz određenu nadogradnju može osigurati potrebne
kapacitete tražene unutar Projekta. Usluga agregacijskog povezivanja će se temeljiti na Ethernet
tehnologiji.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
197 (255)
Iskaz interesa – Vipnet/A1
U slučaju izgradnje FTTH temeljene mreže VIPnet smatra da broj demarkacijskih točaka treba
biti značajno manji. Konkretno, za potrebe izgradnje mreže dovoljna je jedna demarkacijska
točka koja može pokriti sve JLS-ove.
Predlažemo da se za cijeli klaster definira definira jedna demarkacijska točka koje će ujedno
biti MPoP za klaster, odnosno pristupni čvor FTTH mreže, istovremeno i granični čvor prema
agregacijskoj mreži, na koji se spajaju drugi operatori. Na taj način se postiže maksimalni
sinergijski efekt optimizacije troška izgradnje mreže, a što je i jedno od načela iz ONP-a, na
način kako slijedi:
a) povezivanje s agregacijskom mrežom se realizira kroz tu jednu točke pri čemu klaster dobiva
cjelovito rješenje;
b) definiranjem jedne demarkacijske točke mreža postaje otvorenija prema drugim operatorima.
Na taj način otvara im se mogućnost da iz jedne točke tj. s jednog mjesta pristupe putem
veleprodajne bitstream usluge korisnicima cijelog klastera. Pri tome se smanjuje trošak aktivne
opreme za pružanje usluga krajnjem korisniku, koju postavlja operator, jer se oprema smješta
samo na jedno, a ne na četiri mjesta
c) povezano s prethodno navedenim smanjuju se troškovi električnog priključka, potrošnje
električne energije i održavanja, stoga je manje demarkacijskih točaka ekološki prihvatljivije;
d) definiranje jedne demarkacijske točke znači manje troškove izgradnje što u konačnici znači
i manje potrebne državne potpore;
e) manji operativni troškovi održavanja i korištenja znače bolju održivost projekta odnosno
atraktivniji investicijski potencijal za operatora-partnera, a što je preduvjet za dugoročni razvoj
klastera. Navedeno znači manje, ne samo inicijalnih troškova, već i manje stalnih troškova
tijekom cijelog životnog vijeka mreže što uključuje troškove najma prostora, električne
energije, klime, aktivne opreme, UPS, agregata, te održavanje svih navedenih stavki.
A1 ističe da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u nastavku: HAKOM)
potvrđuje da je potrebno efikasno graditi uz što manje troškove. Dodatno, HAKOM prati razvoj
tehnoloških rješenja uz osiguravanje ravnomjernog tržišnog natjecanja i osiguranja od
postojanja bilo kakvih elemenata dominacije.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
198 (255)
A1 smatra da je područje klastera moguće izgraditi sa manjim brojem distributivnih čvorova
što će se finalno pokazati i u konačnom izvedbenom projektu, a koji ovisi o izabranom
investicijskom modelu i investitoru, a sve sukladno napomeni iz PRŠI-a.
Iskaz interesa – RUNE
RUNE nije imao primjedbe s obzirom na predložene lokacije demarkacijskih točaka NGA
mreže. Točne lokacije demarkacijskih točaka odrediti će u fazi projektiranja.
4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa
obrazloženjem odabira
Kada je riječ o izboru modela financiranja, treba istaknuti da su isti zadani samim financijsko-
tehničkim karakteristikama investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture kao i usvojenim
dokumentima u kojima su načelno definirani mogući izvori financiranja. Dokumentima s
naslovom ''Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganje u
infrastrukturu širokopojasnog pristupa'' iz studenog, 2012. godine te ''Okvirni nacionalni
program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji
dostatan komercijalni interes za ulaganja'' izrađene u okviru Ministarstva pomorstva, prometa i
infrastrukture određeni su investicijski modeli pod kojima se, prema spomenutim
dokumentima, razumiju oblici provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne
infrastrukture s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje
i izgradnju mreže te kasniji operativni rad i održavanje mreže.
U dokumentima se navode tri osnovna modela:
• Privatni DBO model;
• Javni DBO model;
• Kombinirani javno-privatni model.
U zasebnim Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za JLS-ove skupine dan je pregled
te detaljan opis i evaluacija pogodnosti svakog od definiranih modela s obzirom na financijske
i tehničke karakteristike investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture.
Rezultati vrednovanja te rangiranje varijanti mogućih investicijskih modela specifično za
skupinu JLS-ova Konzorcija prikazano je slijedećom tablicom (Tablica 4-4).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
199 (255)
Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja
Bodovanje u tablici izvršeno ja na način da je pojedini kriterij ocijenjen sa 1, 2 ili 3 boda
sukladno procjeni koristi koju pojedini model financiranja donosi u odnosu na javni sektor. Na
primjer, kada je riječ o utjecaju na javni dug/deficit ocjenjuje se da investicija u potpunosti
financirana od strane privatnog sektora nema učinka na povećanje javnog duga, te se stoga
dodjeljuje 3 boda. U okviru tradicionalnog financiranja jasno je povećanje javnog duga dok je
u modelima javno-privatnog partnerstva moguć utjecaj na javni dug. Ukoliko su ugovori
između javnog naručitelja i privatnog sektora usklađeni sa regulativom Eurostata te rizici
projekta dominantno prebačeni na privatnog partnera, tada se takva investicija ne smatra javnim
zaduživanjem.
Troškovi realizacije projekta privatni 3 javni 1 javni i privatni 2
Utjecaj na javni dug/deficit nema 3 u potpunosti 1da/ne (ovisno
o ugovoru)2
Sposobnosti kvalitetnog dovršenja
projekta
visoke
(operator)3 javni sektor 1
privatni
partner2
Nositelj komercijalnog rizika operator 3 javni sektor 1
javni sektor i
privatni
partner
2
Mogućnost kontrole projekta
javnog sektoraniska 1 visoka 3 umjerena 2
Potrebna angažiranost javnog
sektoraniska 3 visoka 1 umjerena 2
Korištenje bespovratnih sredstava
EUnisko 1 visoko 3 visoko 3
Poslovni modelveleprodajni i
maloprodajni2 veleprodajni 3 veleprodajni 3
Rizik povećanih cijena/standarda za
korisnikevisok 1 umjeren 2 umjeren 2
Rizik ostvarenja javnih ciljeva visoki 1 niski 3 umjeren 2
Otvorenost mreže, potpora
inovacijamaumjerena 2 umjerena 2 visoka 3
Prihvatljivost (ukupno bodova)
Usporedba investicijskih modela
23 21 25
Model C
Privatni DBO Javni DBO JPP
Model A Model B
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
200 (255)
Kao što se može vidjeti na temelju izvršene evaluacije u tablici, preferirani model financiranja
je javno-privatno partnerstvo. Ukoliko ne postoji privatni interes za takvim ugovornim
odnosima, tada se preporuča financirati infrastrukturu tradicionalnim modelom, a formiranje
javnog DBO-a posljednja je opcija.
4.5.1 Odabir investicijskog modela
U kontekstu mogućnosti realizacije pojedinih modela financiranja u praksi, u odnosu na nazive
modela te njihovo razumijevanje koje se može iščitati iz sadržaja u navedenim studijama mogu
se uočiti bitna odstupanja. Naime, važno je pojasniti da ''Privatni DBO model'' predstavlja
privatnu investiciju u, objektivno, javnu mrežu. Drugim riječima, riječ je o privatizaciji bez
obzira na pristup izgradnji nove mreže. Takav model financiranja ima svoje specifične
posljedice koje se mogu okarakterizirati dosadašnjim sustavom gdje je javna infrastruktura u
procesu privatizacije transferirana u privatno vlasništvo. U tom smislu eventualne bitne
posljedice takvog pristupa mogu biti u većim cijenama usluge, pitanjima utjecaja javnog
sektora, nadzora infrastrukture te korištenja bespovratnih sredstava EU budući da se radi o
sufinanciranju projekata privatnog sektora koje uobičajeno ima niže stope sufinanciranja (ili
bespovratna sredstva nisu dostupna) od javnog naručitelja.
Što se tiče značenja ''Javnog DBO modela'', ovdje je riječ o klasičnom tradicionalnom modelu
u kojem javni naručitelj naručuje radove izgradnje širokopojasne infrastrukture i preuzima sve
rizike projekta. Prednosti ovakvog pristupa su u višoj razini sufinanciranja sredstvima EU,
zadržavanju vlasništva nad javnom infrastrukturom od strane javnog naručitelja, ali
istovremeno i činjenicu da se nacionalni dio investicijske komponente u potpunosti reflektira
na povećanje javnog duga što u situaciji visoke zaduženosti te strogih fiskalnih limita države
nije nevažno.
''Kombinirani javno-privatni model'' u smislu propisa koji uređuju područje javno-privatnog
partnerstva i koncesija ne postoji. Propisi jasno definiraju model javno-privatnog partnerstva
kao dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojega je izgradnja
i održavanje javne građevine u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog
partnera. Kada je riječ o modalitetima suradnje javnog i privatnog sektora u okviru hrvatskog
regulatornog sustava, investicije u optičkoj infrastrukturi moguće je financirati putem javno-
privatnog partnerstva ili koncesije. U tom smislu, javno-privatno partnerstvo zasniva se na
principu raspoloživosti gdje privatni partner jamči standarde isporuke usluga u domeni optičke
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
201 (255)
infrastrukture te na temelju istih naplaćuje naknadu koja uključuje troškove financiranja,
gradnje te održavanja sustava. S druge strane, koncesija se zasniva na principu potražnje gdje
privatni partner preuzima rizik potražnje te troškove financiranja, građenja i održavanja sustava
zasniva na prihodima na tržištu. Ukoliko su u ugovorima o javno-privatnom partnerstvu ili
koncesiji rizici raspoloživosti i potražnje, kao i svi ostali rizici raspoređeni sukladno pravilima
ESA2010 te Eurostatovom Priručniku o javnom dugu i deficitu, tada se takva ulaganja ne
tretiraju javnim dugom. Nažalost, u spomenutim dokumentima ne uzimaju se u obzir
implikacije pojedinih modela na javni dug i deficit. Pored toga, navedeni alternativni modeli
financiranja imaju najvišu stopu sufinanciranja budući da je za evaluaciju takvih modela
predviđena značajno viša diskontna stopa u odnosu na projekte financirane javnim novcem.
U pogledu veze područja (bijela, siva i crna) i primijenjenog modela prilikom donošenja odluke
o izboru modela treba prethoditi ekonomsko-financijska analiza te analiza stanja postojeće
mreže. Načelno, u zonama gdje je evidentan manjak komercijalnog interesa može se preporučiti
tradicionalan model financiranja, privatni DBO ili model javno-privatnog partnerstva, a u
komercijalno zanimljivim područjima, kao što su veći gradovi te turistička naselja, gdje je
moguće očekivati komercijalni interes, moguće je primijeniti i koncesijski model.
Bez obzira na identifikaciju veza između modela, područja i tehnologija u naprijed spomenutim
dokumentima, kao što je navedeno, ekonomski je opravdano i poticajno za brzinu provedbe
konkretnih projekata iz područja širokopojasne infrastrukture, u postupku pripreme projekta
prirediti analizu optimalnog investicijskog modela. Naravno, osim ako ne postoji eventualna
obveza pridržavanja primjene modela opisanih u navedenim dokumentima.
U naravi, postoje dvije vrste modela:
• modeli bazirani na nabavi radova (tradicionalni model).
• modeli bazirani na nabavi usluga (alternativni modeli - JPP, koncesija).
Kod modela baziranih na nabavi radova javni naručitelj izrađuje kompletnu projektnu
dokumentaciju te naručuje radove od odabranog izvođača radova. U okviru ovog modela teret
održavanja i uporabe pada na javnog naručitelja. Naručitelj se, najčešće, zadužuje za namirenje
troškova izgradnje te, kasnije u fazi uporabe, troškove održavanja i zamjene istrošenih
materijala namiruje iz tekućeg proračuna. Budući da u ovom modelu javni naručitelj preuzima
pretežiti dio ukupnih rizika projekta, imovina projekta evidentira se u javnom dugu. Kreditori
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
202 (255)
ne financiraju projekt nego proračun. Javni naručitelj mora vratiti kredit bez obzira je li javna
građevina u funkciji ili nije. Slika 4-10 prikazuje tradicionalni model financiranja.
Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja
Kod modela baziranih na nabavi usluge, javni naručitelj naručuje uslugu raspoloživosti
infrastrukture. To znači da je javni naručitelj u dokumentaciji definirao standarde građevine, tj.
izlazne karakteristike građevine. Isporučena usluga se mjeri periodično i plaća isključivo
isporučena usluga raspoloživosti. javni partner (isporučitelj usluge raspoloživosti –
koncesionar) zadužuje se za namirenje troškova građenja. Kreditor ne financira proračun nego
projekt. Kod primjene ovog modela u cijelosti se može postići učinak ''otvorene mreže'' iz
razloga što investitor u pasivnu mrežu ima obvezu omogućiti priključenje bilo kojeg operatera
(veleprodavatelja). Alternativni se model (JPP i koncesija) bez ograničenja mogu primjenjivati
kod svih vrsta područja s tom razlikom što će u crnim područjima prihode naplaćivati od
veleprodavatelja dok će u bijelim područjima prihode za potrebne za namirenje ukupnih
životnih troškova naplaćivati od javnog naručitelja (alternativno, djelomično od
veleprodavatelja).
U pogledu mogućnosti korištenja sredstava sufinanciranja, ne postoji ograničenje vrste modela.
Sufinanciranje se pod jednakim uvjetima može koristiti kod tradicionalnog i kod JPP modela s
tom razlikom što JPP model pruža veći potencijal korištenja financijskih instrumenata
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
203 (255)
(primjerice, garancija, vlastitih izvora financiranja i slično). Također, moguće je kombinirati
bespovratna sredstva s financijskim instrumentima. Slika 4-11 prikazuje alternativni model
financiranja (JPP, koncesija).
Slika 4-11 Alternativni model financiranja
Kada je riječ o samom izboru modela financiranja treba uvažiti čitav niz čimbenika i kriterija
koji utječu ne samo na najpovoljniju financijsku odluku koja će najmanje teretiti porezne
obveznike već i na zadovoljavajući standard informacijsko-komunikacijskih usluga koje
omogućava razvoj širokopojasne infrastrukture. U tom smislu ključno je da javni sektor definira
željenu razinu standarda javnih usluga bez obzira na model financiranja koji ima na
raspolaganju. Kao najvažnije kriterije pri izboru financijskog modela mogu se istaknuti sljedeći:
• Troškovi realizacije projekta
• Poslovni model
• Sposobnosti kvalitetnog dovršenja projekta
• Nositelj komercijalnog rizika
• Mogućnost kontrole projekta javnog sektora
• Potrebna angažiranost javnog sektora
• Korištenje bespovratnih sredstava EU
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
204 (255)
• Rizik povećanih cijena/standarda za korisnike
• Rizik ostvarenja javnih ciljeva
• Utjecaj na javni dug/deficit
• Otvorenost mreže, potpora inovacijama
Navedeni čimbenici koji imaju presudan utjecaj na izbor modela vezani su za financijske,
tehničko-tehnološke te upravljačke aspekte koji utječu na uspješnost ostvarenja ciljeva
izgradnje te upotrebe nove širokopojasne infrastrukture.
Kada je riječ o financijskim aspektima treba naglasiti da je važan kriterij izbora upravo u
troškovima koje će u čitavom vijeku trajanja projekta snositi javni sektor, odnosno porezni
obveznici. Pri tome su važni i neizravni učinci financijskih alternativa gdje je svakako povoljno
da se nove investicije ne odražavaju na porast javnog duga te deficita.
Kada je riječ o tehničko-tehnološkim standardima infrastrukturnog projekta svakako javni
sektor ne posjeduje primjerena znanja putem kojih bi omogućio najvišu razinu realizacije
standarda informacijsko-komunikacijskih usluga. U tom smislu je pomoć i podrška privatnog
sektora od velikog značaja. Međutim, postoji vjerojatnost da bi privatni DBO takva znanja ipak
iskoristio za materijalizaciju svojih interesa što se u konačnici ne bi nužno podudaralo s javnim
interesom. S druge strane, u modelu javno-privatnog partnerstva u kojem javni i privatni sektor
moraju zajednički odrediti ciljeve i mehanizme realizacije javnog interesa, takva mogućnost
ipak je značajno manja.
Na kraju, kad je riječ o upravljanju, treba reći da je upravljanje u okviru privatnog DBOa
posvećeno ciljevima ostvarenja dobiti. Ukoliko je upravitelj javni sektor, tada je fokus na
javnom interesu, međutim postoji problem smanjene efikasnosti djelovanja karakteristične za
javni sektor. I po tom pitanju model javno-privatnog partnerstva nudi zadovoljavajući
kompromis.
Po završetku javne rasprave broj krajnjih korisnika u bijelim područjima značajno je smanjen,
a područja bijelih zona geografski su raspršena po cijelom području konzorcija. Mali broj
raspršenih potencijalnih korisnika u bijelom području rezultira vrlo zahtjevnim tehno-
ekonomskim uvjetima realizacije projekta izgradnje NGA mreže. Zbog toga je Konzorcij
zaključio da je vrlo mala vjerojatnost privatnog interesa u modelu C.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
205 (255)
Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u modelu B, te je odabarao
investicijski model A.
4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih
maloprodajnih usluga
S obzirom da je ponuda maloprodajnih usluga koje nudi operator uvelike ovisna o
veleprodajnim uvjetima pristupa samoj mreži, operator otvorene mreže u projektu mora
prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specifičnim zahtjevima ponude maloprodajnih
usluga.
Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama, maloprodajne
usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje
načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje
narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa
strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu,
prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih poslovnih i javnih korisnika.
4.6.1 Minimalna razina pružanih maloprodajnih usluga
Cijena maloprodajne usluge na području nove širokopojasne infrastrukture treba biti usporediva
s cijenama za iste ili slične usluge na nacionalnoj razini. Usporediva znači da se cijena
korisnicima na području projekta ne razlikuje za više od 10% od nacionalne prosječne cijene
koju objavljuje HAKOM. Prema tome, cijena veleprodajne usluge treba omogućavati
davateljima usluge da nude takvu cijenu.
4.6.2 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u
pogledu kvalitete i cijena
Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih
razina usluga širokopojasnog pristupa koje na pojedinim skupinama područja moraju biti
ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak u odnosu na postojeće stanje.
Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih
tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim
tehnologijama, omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
206 (255)
pružateljima usluga, te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i
sveprisutno pružanje usluga – stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje.
Slijedeći ciljeve DAE u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će
brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne
gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta postići će se izgradnjom
mreže koja minimalno mora:
• omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV),
• koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti,
• povećati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na
internetskom protokolu (VoD, HDTV isl.),
• smanjivati troškove održavanja
S obzirom na sve navedeno, te temeljem analize podataka objavljenim na internet stranicama
HAKOM-a, Hrvatskog Telekoma te Optima Telekoma, u tablicama (Tablica 4-5) i (Tablica
4-6) niže su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u
projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.
Prilikom provođenja ankete na korisnicima telekomunikacijskih usluga Konzorcija utvrđeno je
da je 80,7% korisnika pretplaćeno na usluge koje nudi HT, 6,8% koristi usluge H1, a u istoj
količini se koriste usluge VIPNet/Bnet, 4,5% je pretplaćeno na Optima Telekom, 2,3% na Iskon
i 1,1% na kabelskog operatora.
U tablici (Tablica 4-5) prikazan je prosjek kvalitete i cijene maloprodajnih usluga koje su
dobivene analizom trenutačnih ponuda paketa raznih operatera.
Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže
Podržane usluge unutar prosječnog
paketa Usluga
Cijena u kn
(PDV
uključen)
Telefon - neograničeno (fiksna mreža) Neograničeno u fiksnoj
mreži 285
Internet - flat, brzine do 10 Mbit/s Flat do 10 Mbit/s
TV - 90 programa 90 programa
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
207 (255)
U tablici (Tablica 4-6) prikazana je okvirna minimalna razina podržanih maloprodajnih usluga
u NGA mreži koja je dobivena analizom postojeće ponude paketa s podržanom brzinom
interneta do 50 Mbit/s.
Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži
Paket 3D usluge s
karakteristikama
Privatni
korisnici
Gospodarski
subjekti
Javni
korisnici
Internet brzine do 50 Mbit/s
Cijena u
kn (PDV
uključen)
330 360 360
TV s najmanje 90 programa
Telefon - neograničeni
razgovori (fiksna mreža)
Napredne usluge (HDTV,
VoD i sl.)
Navedene brzine za privatne korisnike odnose se samo na „download“, dakle preuzimanje
podataka s mreže. Zbog većih potreba gospodarskih subjekata i javnih korisnika u odnosu na
privatne, za njih su navedene brzine u oba smjera – „download“ i „upload“.
4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih
usluga
Budući da će se projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar Okvirnog programa
većim dijelom financirati iz javnih sredstava (uključujući i sredstva iz strukturnih fondova EU-
a), potrebno je osigurati najveću moguću razinu otvorenosti mreža izgrađenih u projektima,
kako bi se osigurala kompetitivnost svih operatora na tržištu te, u konačnici, dobrobit za krajnje
korisnike usluga na maloprodajnom tržištu. To je posebno bitno u slučaju u kojem je operator
– izravni korisnik potpora, uz to što gradi i upravlja mrežom, ujedno i pružatelj usluga na
maloprodajnom tržištu, budući da u tom slučaju do izražaja mogu doći negativni učinci
vertikalne integriranosti operatora.
Propisivanjem veleprodajnih uvjeta pristupa mreži, uz postupke kontrole veleprodajnih
naknada, cilj je, na područjima provedbe projekata unutar Okvirnog programa Republike
Hrvatske, osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore, uz eventualne mjere
prethodne sektorske regulacije koju provodi HAKOM.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
208 (255)
Slijedeći odredbe smjernica za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj
širokopojasnih mreža u pogledu veleprodajnog pristupa (posebno članci 78g, 78h i 80a), u
ovom su poglavlju opisana strukturna pravila Okvirnog programa vezana uz veleprodajne
uvjete pristupa mreži te pravila određivanja i kontrole veleprodajnih naknada, kojih se moraju
pridržavati svi projekti unutar Okvirnog programa.
Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu
projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže
koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su
funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga.
Okvirnim programom propisuje se obvezni skup veleprodajnih usluga koji mora biti podržan u
svim projektima unutar Okvirnog programa. Popis obveznih veleprodajnih usluga strukturiran
je sukladno mogućim tehnološkim rješenjima koja će biti primijenjena u projektima (Tablica
4-7), uz uvažavanje postojećeg stanja na tržištu i interesa ostalih operatora za pristup
novoizgrađenim mrežama.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
209 (255)
Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu
Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane
operativna a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom
tržištu ne stekne prednost u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem
novoizgrađene NGA mreže.
Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa
Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre)
Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog
čvora)
Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P) VULA (P2MP)
Bitstream (Ethernet razina)
Bitstream (regionalna razina)
Bitstream (nacionalna razina)
Vidi napomene 1), 2), 3), 4) i 5) na kraju tablice.
Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark
fibre)
Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice
Bitstream (regionalna razina)
Bitstream (nacionalna razina)
Vidi napomenu 1), 4), 5) i 6) na kraju tablice.
Pristup antenskim stupovima
Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova
Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre)
Bitstream
Vidi napomenu 7) na kraju tablice.
Kabelski NGA
pristup (DOCSIS)
Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova
Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre)
Bitstream
Vidi napomenu 8) na kraju tablice.
Bežične NGA
tehnologije
1) VULA usluge (Virtual Unbundled Local Access, hrv. virtualni izdvojeni pristup lokalnim petljama) u
VDSL/FTTx i FTTH P2MP slučajevima tehnički odgovaraju usluzi bitstreama na DSLAM i OLT razini. U slučaju
VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz potpore, operator mreže je dužan VULA usluge ponuditi samo u slučaju da
tehnički nije izvedivo pružanje usluga visokih brzina putem izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju
bakrene parice (npr. u slučaju primjene tehnike vektoriranja).
2) U slučaju projekata u kojima je izgrađena samo pasivna FTTH infrastruktura, operator mreže izgrađene uz
potpore nije dužan pružati VULA usluge i usluge bitstreama (kao usluge na aktivnom sloju).
3) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti odnose se na pristup
svjetlovodnim nitima unutar svjetlovodne distribucijske mreže (na razini distribucijskog čvora), u skladu s
Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. Ako su distribucijski i MPoP čvorovi smješteni na istoj
lokaciji, usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti podudarne su uslugama
izdvojenog pristupa lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti.
4) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama moraju uključivati i mogućnost najma
primjerenog prostora za kolokaciju mrežne opreme drugih operatora.
5) Terminologija korištena za usluge bitstreama sukladna je HAKOM-ovoj terminologiji korištenoj u
regulatornim mjerama za mjerodavno tržište br. 5.
6) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama, u slučaju VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz
potpore, odnose se na izdvojeni pristup dijelovima pristupne mreže temeljenim na bakrenim paricama koji se
koriste za pružanje usluga visokih brzina.
7) Bitstream usluge u bežičnim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na
razini pristupne radijske mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu
jednostavne preprodaje.
8) Bitstream usluge u kabelskim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na
sloju pristupne mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu
jednostavne preprodaje.
FTTH
VDSL/FTTx
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
210 (255)
Navedene obvezne veleprodajne usluge u tablici temelje se na popisu veleprodajnih usluga koje
su propisane u sklopu regulatornih mjera od strane HAKOM-a. U slučaju da u budućem
razdoblju provedbe Okvirnog programa, u sklopu regulatornih mjera relevantnih za NGA
mreže, budu propisane nove veleprodajne usluge, iste je potrebno uključiti u skup obveznih
veleprodajnih usluga mreža izgrađenih uz potpore.
Veleprodajne usluge izdvojenog pristupa svjetlovodnim potpetljama i petljama te bakrenim
potpetljama obvezno moraju uključivati i osiguranje adekvatno opremljenog infrastrukturnog
prostora za smještaj opreme ostalih operatora korisnika ovih veleprodajnih usluga (prostor
kolokacija). Prostor za kolokacije dužan je osigurati operator mreže.
Sve obvezne veleprodajne usluge operatori kao izravni korisnici potpora dužni su pružati u
razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena uz potpore postane
operativna. Nakon proteka minimalnog razdoblja od 7 godina, odgovarajuće mjere
veleprodajnog pristupa mogu biti zadržane ili izmijenjene, u slučaju da operator mreže bude
proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom, u okviru redovitih regulatornih analiza i
mjera koje provodi HAKOM.
Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektima
(kabelskoj kanalizaciji, nadzemnim stupovima, neosvijetljenim nitima i prostoru u uličnim
kabinetima) mora biti vremenski neograničena za operatore mreže izgrađene uz potpore.
4.7.1 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada
Postupak određivanja i nadzora veleprodajnih naknada obuhvaća i određivanje i nadzor
pripadajućih uvjeta korištenja svih podržanih veleprodajnih usluga. Takvi uvjeti trebaju
obuhvatiti tehničke specifikacije usluga i sučelja85, detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa
izgrađene mreže86. te sve ostale komercijalne uvjete isporuke usluga87.
Budući da je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima
kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju,
85 Tehničke specifikacije veleprodajnih usluga obuhvaćaju npr. podržane frekvencijske profile kod DSL
tehnologija, IP/Ethernet protokole međupovezivanja kod bitstream usluga, podržane protokole kod korisničkih
uređaja, itd. 86 Detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa uključuju npr. podatke o trasama i kapacitetima kabelske
kanalizacije i svjetlovodnih kablova, podatke o adresama kolokacijskih prostora, itd. 87 Komercijalni uvjeti isporuke obuhvaćaju npr. procedure predavanja zahtjeva za uslugama, rokove isporuke
traženih usluga, rokove plaćanja isporučenih usluga, itd.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
211 (255)
u postupak verifikacije veleprodajnih cijena i uvjeta u projektima uključen je HAKOM.
Okvirnim programom određuje se obveza operatora mreže izgrađene uz potpore da predloži
naknade i uvjete pristupa, u skladu s pravilima određenim u Okvirnom programu. Kao dio ove
obveze, mrežni operator dužan je dostaviti prijedlog naknada i uvjeta pristupa HAKOM-u
(uključujući detaljan opis metoda i/ili usporednih vrijednosti koje su primijenjene u izradi
prijedloga), nakon čega će HAKOM dati svoje mišljenje te zahtjeve dorade na predložene
naknade i uvjete. Nakon primitka HAKOM-ovog mišljenja, operator je dužan, ukoliko je to
potrebno, uskladiti prvotno predložene veleprodajne naknade i uvjete prema primjedbama
HAKOM-a. Nakon toga, ako su konačne veleprodajne naknade i uvjeti u potpunosti usklađeni
s HAKOM-ovim primjedbama, HAKOM će izdati konačno odobrenje predloženih
veleprodajnih naknada i uvjeta operatora. Takvo odobrenje predstavljat će preduvjet da mreže
izgrađene uz potpore postanu operativne, odnosno da se putem istih mogu pružati usluge.
Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka
kojom su iste formirane, operatori, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga,
dostavljaju HAKOM-u. U roku od najviše 30 dana, HAKOM donosi mišljenje u pogledu
predloženih naknada i uvjeta. U slučaju da HAKOM smatra da su primijenjena metoda
određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga
neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, dužan je vratiti prijedlog
operatoru na doradu. U tom slučaju, HAKOM bi trebao sugerirati operatoru alternativnu
metodu, potrebni skup referentnih vrijednosti ili referentne uvjete pružanja usluga, koje bi
operator trebao primijeniti pri doradi prijedloga naknada. Temeljem konačne odluke HAKOM-
a propisane naknade i uvjeti postaju obvezni za taj projekt.
Odobrene veleprodajne naknade i sve pripadajuće uvjete operator je dužan formalno
strukturirati i navesti kroz javno dostupni dokument, koji bi po svojoj namjeni bio ekvivalentan
referentnim ponudama koje donose operatori u sklopu regulatornih mjera.
Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
212 (255)
Naknade operatora moraju biti određene primjenom slijedećih metoda, redom:
• metodom usporednih cijena, s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na
ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim
uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju operatori sa značajnom tržišnom snagom i
čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a
• u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj, metodu usporedivih
cijena potrebno je primijeniti s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a,
pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u
odnosu na tržišta ostalih država EU-a
• u slučaju da naknade nije moguće odrediti metodom usporedivih cijena prema istim ili
usporedivim uslugama u Hrvatskoj i državama EU-a, naknade je potrebno odrediti
primjenjujući principe troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane
proračune i analize, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u
postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada.
4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave
S obzirom da kriteriji javne nabave nisu predmet Javnog poziva za iskaz interesa za
sudjelovanje u postupku pred-odabira na temelju odobrenih Planova razvoja širokopojasne
infrastrukture, a vezano za odabir prihvatljivih prijavitelja te ispunjavanje kriterija za prijavu
na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava
“Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u
NGA bijelim područjima”, opisi vezani uz ovo poglavlje izostavljeni su iz PRŠI-a.
U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u
postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv (odluka o odabranom
operatoru za provedbu PRŠI-ja donesena je u okviru Javnog poziva – dostava prijava) te JLRS-
a koji je NP za PRŠI (PRŠI je dostavljen u okviru Javnog poziva – iskaz interesa) za koji je
operator odabran.
Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je
sklopljen između prijavitelja (potencijalnog korisnika bespovratnih sredstava) i partnera.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
213 (255)
Partner mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji
kriterija za isključenje. Navedeno se dokazuje Izjavom partnera.
4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta
Aktivnosti oko praćenja i izvješćivanja o provedbi projekta obuhvaćaju sve potrebne interakcije
između NP-a, operatora, NOP-a (i prema potrebi HAKOM-a) i Europske komisije, u skladu s
općim pravilima za državne potpore i pravilima koja su propisana SDPŠM-om.
U projektima koji se provode po investicijskim modelima A NP-ovi su odgovorni za pripremne
aktivnosti do prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih
sredstava. Obveze operatora vezane su uz pripremu i provedbu projekta.
Privatni operator je također dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim
aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i
izvješćivanje iz članaka 78j i 78k SDPŠM-a, mogao skupno pratiti provedbu cijelog Okvirnog
programa i redovito izvješćivati Europsku komisiju o svim potrebnim pojedinostima u pogledu
Okvirnog programa kao nacionalne sheme državnih potpora.
Redovito izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije i
podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:
• informaciju o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako
bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim
stranicama
• informaciju o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju
PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama
• informaciju o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog
Upravljačkog tijela/Posredničkog tijela
Redovito izvješćivanje operatora prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije
i podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:
• u slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A, informaciju o
postupku odabira operatora mreže izgrađene uz potpore (početak postupka i završetka
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
214 (255)
postupka - odabrani operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani
iznos potpora i udio potpora)
• informaciju o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno
podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te
konačnom udjelu potpora u projektu)
• informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu),
kako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni
postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana
• informaciju o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih
korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih
korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama)
• informaciju o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom
iznosu potpora koji je vraćen.
Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci
o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim
operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge
unutar veleprodajne standardne ponude).
Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj
kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave
nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske
infrastrukture (Državnoj geodetskoj upravi), te HAKOM-u (kako je propisanom ZEK-om).
4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora
(clawback)
Financijska isplativost projekta određena je okvirnim poslovnim planom projekta. Iz poslovnog
plana koji sadržava investicijske izdatke, operativne troškove i planirane prihode (koji ovise o
iskorištenju izgrađene širokopojasne infrastrukture) izračunava se potreban iznos potpora.
Kako poslovni plan uvijek sadrži određenu razinu nepouzdanosti, stvarne troškove i prihode
projekta potrebno je praktično provjeriti, prvo nakon završetka izgradnje mreže (postupak
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
215 (255)
provjere potpora) te naknadno nakon sedmogodišnjeg razdoblja operativnog rada mreže
(naknadni postupak provjere potpora).
Obveze operatora mreže vezane uz naknadni postupak provjere potpora, specificirane u ovom
poglavlju, potrebno je na odgovarajući način formalizirati kroz ugovore s privatnim partnerima.
Pri tome je potrebno, u slučaju provedbe naknadnog postupka provjere potpora unutar ugovora
specificirati i odgovarajuće referentne vrijednosti iz poslovnog plana operatora priloženog
tijekom javne nabave, jer su tako definirane vrijednosti referentne za provedbu samog postupka
naknadne provjere potpora.
4.10.1 Početni postupak provjere potpora
Početni postupak provjere potpora potrebno je provesti u trenutku završetka aktivnosti na
izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine
ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Potrebno ga je
provesti neovisno o primijenjenom investicijskom modelu.
Privatni operatori su, po završetku izgradnje mreže, NP-ovima dužni prijaviti sve investicijske
troškove koji su nastali prilikom izgradnje mreže. NP-ovi su dužni sve prijavljene troškove
usporediti s traženim iznosom potpora te planiranim vlastitim investicijskim sredstvima koje su
operatori specificirali prilikom provedbe postupka javne nabave. U slučajevima u kojima su
ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže manji od specificiranih u javnoj
nabavi, NP-ovi de prihvatljivi iznos potpora ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno
specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima. U
suprotnom, u slučaju da su prijavljeni investicijski troškovi veći od inicijalno predviđenih,
najveći prihvatljivi iznos potpora ograničen je apsolutnom vrijednošću specificiranog iznosa
potpora u postupku javne nabave. Prihvatljivi iznos potpora predstavljat će i osnovu za izračun
udjela sufinanciranja iz sredstava fondova EU-a, pri čemu bi formalnu prijavu nastalih
investicijskih troškova, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, prema upravljačkim tijelima
fondova EU-a trebali podnositi NP-ovi. Također je potrebno uzeti u obzir da se prihvatljivi
iznos potpora treba odnositi samo na prihvatljive izdatke temeljem općih i provedbenih pravila
fondova EU-a na nacionalnoj razini.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
216 (255)
4.10.2 Naknadni postupak provjere potpora
Odstupanja od planiranih financijskih pokazatelja projekta tijekom dužeg razdoblja njegove
provedbe u odnosu na prvotno planirane, prvenstveno su rezultat nesigurnosti predviđanja
tržišnih parametara kao što su broj korisnika na mreži u odnosu na izgrađene kapacitete (take-
up rate, odnosno iskorištenje mreže), te ostvareni prihodi od usluga na mreži. Naknadni
postupak provjere potpora provodi se kako bi se provjerilo da li je inicijalno dodijeljeni iznos
potpora bio veći od stvarno potrebnog, zbog čega je potrebno izvršiti povrat prekomjernog
dijela potpora. Naknadni postupak obavezan je samo za projekte u kojima je inicijalno
dodijeljeni iznos potpora bio veći od 10 milijuna eura.
S obzirom da je maksimalni iznos potpore u modelu A manji od 10 milijuna eura, naknadni
postupak provjere potpora neće se provoditi na ovom projektu.
5 ANALIZA IMPLEMENTACIJE NOVE
ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE
5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije
Provedena analiza postojeće širokopojasne infrastrukture, njenog korištenja te potreba
stanovništva, gospodarskih i javnih subjekata jasno ukazuje na nužnost investicije sa
intervencijom (tj. uz potpore iz EU fondova i/ili ostalih javnih sredstava) u širokopojasnu
infrastrukturu zbog slijedećih razloga:
• Bez izgradnje primjerene širokopojasne infrastrukture u skladu s DAE (engl. Digital
Agenda for Europe) povećavat će se digitalni raskorak i postati ograničavajući čimbenik
u ostvarivanju razvojnih vizija i ciljeva Konzorcija (posredno PGŽ i RH)
• Ne postoji dovoljan komercijalni interes od strane operatora za samostalna/vlastita
financijska ulaganja u razvoj širokopojasne infrastrukture na području Konzorcija.
• Financijska analiza tehnoloških opcija FTTH i FTTC ukazuje na nedovoljnu stopu
povrata u slučaju infrastrukturnog i/ili operatora aktivnog sloja (bit stream).
• Iz modela proizlazi da će se u vertikalno integriranom poslovnom modelu povrat
investicije za najjeftiniju tehnološku opciju izgradnje FTTC dogoditi relativno kasno što
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
217 (255)
komercijalnim operatorima nije dovoljno primamljivo, pa trenutno ne iskazuju
komercijalni interes za izgradnju.
Financijska analiza isplativosti projekta simulirana je alatom koji slijedi CBA (engl. Cost
Benefit Analysis) metodologiju preporučenu od strane EU. Svrha alata je prikazati i usporediti
financijske vrijednosti izgradnje i eksploatacije potencijalnim investitorima uz primijenjenu
različitih tehnoloških rješenja, mrežne arhitekture, prostorna i demografska područja te
alternativne poslovne modele (infrastrukturni, komunikacijski, uslužni model, te njihove
kombinacije). Provedena je usporedna financijsko ekonomska analiza, analiza ukupnih
društvenih koristi različitih tehnologija kojima je moguće osigurati ultrabrze priključke te
osigurati ispunjavanje ciljeva DAE 2020 i ciljeva RH.
Analiza financijskih aspekata implementacije u ovom Planu iskazana je za komunikacijski
poslovni model.
Model uzima u obzir sljedeće osnovne ulazne parametre tijekom analiziranog vremenskog
perioda u razdoblju od 22 godine:
• ukupnu populaciju i korisnički potencijal na promatranom području,
• vremenski period izgradnje mreže (2 godine),
• dinamiku priključenja korisnika,
• troškove izgradnje,
• troškove eksploatacije mreže (20 godina),
• prihode od veleprodajne naknade
5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske
analize
Ulazne varijable i parametri korišteni u svim kalkulacijama financijske i analize projekta
prikazani su tablicom (Tablica 5-1).
U programskom period 2014-2020 Europska komisija preporuča korištenje društvene stope
povrata od 5% za velike projekte novih članica EU, dok je financijska diskontna stopa od 8,73%
korištena prema preporuci iz Ograničenog poziva.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
218 (255)
Nakon iskaza komercijalnih interesa tijekom prve i druge javne rasprave došlo je do dodatnog
smanjenja bijelih područja, što također ima značajne implikacije na financijske aspekte projekta
prvenstveno zbog smanjenog korisničkog potencijala na preostalim bijelim područjima.
Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize –
nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal
Predviđena dinamika gradnje nove NGA mreže na području Konzorcija prikazana je slijedećom
tablicom (Tablica 5-2).
Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija
Broj korisnika ovakve infrastrukture ima značajan utjecaj na financijske aspekte cijelog
projekta izgradnje infrastrukture.
Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži prikazan je tablicom
(Tablica 5-3). Broj korisnika iz ove tablice uziman je u obzir u svim financijskim proračunima.
Procijenjeni broj korisnika je znatno reduciran na preostalim bijelim područjima (nakon prve i
druge javne rasprave) u odnosu na broj korisnika u inicijalno mapiranim bijelim područjima.
Varijabla Vrijednost
Srednji tečaj EUR/HRK 7,5
Financijska diskontna stopa 8,73%
Društvena diskontna stopa 5,00%
Amortizacijski period - infrastruktura (godina) 20
Amortizacijski period - aktivna oprema (godina) 7
Stanovnika 28541
Demografski trend (godišnje) -0,15%
Radno sposobno stanovništvo 19456
Postotak zaposlenosti 36%
Zaposleno stanovništvo 10351
BDP po stanovniku (prosjek PGŽ) 105.141,74 kn
Korisnički potencijal stanovi 1616
Korisnički trend - kućanstva 0,73%
Korisnički potencijal poduzeća, obrti, javni sektor 126
Korisnički trend - poduzeća i obrti 0,49%
Konačni postotak korisnika nove mreže (od korisničkog potencijala) 50,00%
Veleprodajna naknada - vlakno, FTTH (bez PDV-a) 89,25 kn
Veleprodajna naknada - bit stream, bakar (bez PDV-a) 65,63 kn
Trend cijene (godišnja promjena) 0,00%
Stopa prireza 1,88%
Dinamika gradnje Godina 1 Godina 2
Dinamika izgradnje nove NGA mreže 50% 100%
Pokrivanje korisničkog potencijala 100%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
219 (255)
Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži nakon
druge javne rasprave
Pretpostavljeno 50%-tno priključenje potencijalnih korisnika zadržava se tijekom cjelokupnog
razmatranog razdoblja. Uz kvalitetnu pripremu i komunikaciju prema stanovništvu postotak
priključenja na otvorenu širokopojasnu mrežu može biti značajno veći.
5.2.1 Usporedba financijskih aspekata implementacije za različite
tehnološke opcije
U ovom poglavlju dan je pregled i usporedba financijskih aspekata implementacije za razna
tehnološka rješenja/opcije. U razmatranje su uzete samo one tehnologije koje su u tehničkom
smislu, tj. u smislu pružanja dovoljnih brzina prijenosa usklađene sa ciljevima DAE i ciljevima
RH. To su tehnološka rješenja koja djelomično ili u potpunosti koriste svjetlovodno vlakno kao
medij prijenosa elektromagnetskog vala: FTTC i FTTH.
Tehnologija LTE (4G) se generalno ne može smatrati zamjenom za ostala razmatrana
tehnološka rješenja zbog:
• Nominalne brzine prijenosa LTE (4G) tehnologije formalno upadaju u DAE ciljeve, ali
one se odnose na jednog korisnika unutar područja pokrivanja jedne bazne stanice u
idealnim vremenskim uvjetima tj. u idealnim uvjetima interferencije. U stvarnosti su te
nominalne brzine koje pruža LTE (4G) dijeljeni resurs između svih trenutno aktivnih
korisnika na području pokrivanja jedne bazne stanice i one mogu biti značajno manje
od nominalnih brzina
• Mobilni telekom operatori (zbog tehno-ekonomskih karakteristika koje bi morala imati
njihova prijenosna mreža) ne nude neograničenu ili praktički neograničenu količinu
podataka po korisniku (tzv. flat-rate)
LTE (4G) se ipak može smatrati komplementarnom tehnologijom ostalim NGA tehnologijama
koja može služiti za pokrivanje geografski izdvojenih i po broju korisnika ograničenih područja
do kojih bi prosječni trošak izgradnje svjetlovodne infrastrukture po korisniku bio prevelik.
Korisnici nove NGA mreže God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20
Dinamika rasta korisnika nove mreže 0% 0% 15% 30% 50% 50% 50%
Broj korisnika nove mreže 0 0 266 535 897 932 1005
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
220 (255)
Iz razmatranja je izostavljena tehnologija kabelskog pristupa (DOCSIS 3.0, HFC) zbog
činjenice da su ulaganja u ovu tehnologiju svuda po svijetu u opadanju, dok na području
Skupine ne postoji položena infrastruktura kabelskih operatora koja bi mogla biti nadograđena
na standard DOCSIS 3.0, HFC.
Tablica 5-4 prikazuje procijenjene kapitalne i operativne troškove usporedno za tri različite
tehnologije FTTC, FTTH P2MP, FTTH P2P.
Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova i dobiti projekta izgradnje NGA mreže za tri
različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC nakon druge javne
rasprave
Tablica prikazuje usporednu analizu troškova na preostalim bijelim područjima nakon prve i
druge javne rasprave. Na reduciranom obuhvatu je, zbog nepovoljne geografske raspršenosti
preostalih bijelih područja, uzet maksimalni prosječni trošak po korisniku iz tablice (Tablica
5-5) za svaki tip tehnologije.
Troškovi izgradnje nove NGA mreže po korisniku (Tablica 5-5) izračunati su prema rasponima
troškova za pojedine tehnologije. Procjena troška izgradnje po korisniku raspodijeljena je na
devet zona gustoća korisničkog potencijala u županiji. Prosječni trošak izgradnje po korisniku
Konzorcija određena je prema gustoći korisnika svih naselja tog područja.
Kapitalni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Cijena izgradnje nove NGA mreže po korisniku (prosjek) 3.750,00 kn 9.750,00 kn 11.250,00 kn
Kapitalno ulaganje (Diskontirani trošak investicije - DIC) 5.787.426,33 kn- 15.047.308,47 kn- 17.362.279,00 kn-
Operativni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Operativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 1,0%
Trošak aktivne opreme (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 3,0%
Administrativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 1,0% 1,0% 1,0%
Trošak održavanja i upravljanja 3.610.119,35 kn- 1.564.385,05 kn- 1.805.059,68 kn-
Zamjena aktivne opreme 313.497,47 kn- 135.848,90 kn- 470.246,20 kn-
Administrativni troškovi 626.437,12 kn- 1.575.110,30 kn- 1.842.185,52 kn-
Ukupni operativni troškovi 4.550.053,94 kn- 3.275.344,25 kn- 4.117.491,40 kn-
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
221 (255)
Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti
o području gustoće naseljenosti
S obzirom da će konačni troškovi izgradnje ovisiti o izabranom tehnološkom rješenju, metodi
izgradnje (kopanje, mikro/mini-rov, zračna mreža, integrirana linijska infrastruktura,…), te
definiranom području obuhvata nakon javne rasprave, ukupne konačne cijene izgradnje mogu
odstupati od navedenih vrijednosti.
Uz pretpostavku izgradnje po investicijskom modelu B ili C, izgrađena infrastruktura ostaje u
vlasništvu JLS-ova Skupine, te s obzirom na Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u
svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, Narodne Novine 80/11, ne postoje prepreke za
apliciranje subvencioniranja izgradnje putem EU fondova.
Također, u slučaju korištenja postojeće infrastrukture prema Direktivi 2014/61/EU Europskog
parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja
elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, reguliranje imovinsko pravnih odnosa
uređivat će se s vlasnicima korištene infrastrukture.
Procjena operativnih troškova temelji se na postojećim javnim publikacijama Europske
Komisije - Connected Communities Initiative [23] i izračunu autora.
Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije nakon druge javne
rasprave
Od Do FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
0 74 500,00 € 1.300,00 € 1.500,00 €
74 147 462,50 € 1.200,00 € 1.387,50 €
147 221 425,00 € 1.100,00 € 1.275,00 €
221 294 387,50 € 1.000,00 € 1.162,50 €
294 368 350,00 € 900,00 € 1.050,00 €
368 442 312,50 € 800,00 € 937,50 €
442 515 275,00 € 700,00 € 825,00 €
515 589 237,50 € 600,00 € 712,50 €
589 663 200,00 € 500,00 € 600,00 €
413,93 € 1.069,83 € 1.241,80 €
Trošak izgradnjeGustoća (korisnika/km2)
Konzorcij
Prihodi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Veleprodajna naknada po priključku 65,63 kn 89,25 kn 89,25 kn
Ukupni prihodi od veleprodajne naknade 5.195.376,22 kn 7.065.711,65 kn 7.065.711,65 kn
Prihodi od usluga - kn - kn - kn
Diskontirani neto prihod (DNR) 645.322,27 kn 3.790.367,40 kn 2.948.220,25 kn
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
222 (255)
Prihodi razmatranih tehnologija izračunati su isključivo za veleprodajni poslovni model sa
ciljem osiguranja potpuno otvorene infrastrukture odvajanjem infrastrukturnog i aktivnog dijela
mreže od usluga. Iz tog su razloga prihodi od usluga izuzeti iz modela.
Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u
ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta nakon druge javne
rasprave
Iz analize je vidljivo da niti jedno rješenje nema stope povrata koje su prihvatljive za privatnu
investiciju, te je time dokazana potreba intervencije EU i države kako bi razmatranom području
pomogla u razvoju.
Izračun EU potpora za realizaciju projekta na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća
tablica.
Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama nakon
druge javne rasprave nakon druge javne rasprave
S obzirom na različite vrijednosti financijskog jaza između investicija i prihoda, uz definirane
stope sufinanciranja EU sredstvima i iz nacionalnog udjela, djelomično se razlikuju konačne
ukupne stope sufinanciranja po pojedinom tehnološkom izboru.
Analiza privatnih (ili javnih) sredstava na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća
tablica.
Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore nakon
druge javne rasprave
Analiza privatnih i javnih sredstava na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća
tablica.
Financijska analiza bez EU potpora (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Neto novčani tok bez EU potpora 5.142.104,06 kn- 11.256.941,06 kn- 14.414.058,74 kn-
Financijska stopa povrata investicije bez EU potpora -3,89% -2,90% -5,11%
Izračun potpore iz EU fondova FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Prihvatljiv trošak za subvencioniranje 6.556.875,00 kn- 17.047.875,00 kn- 19.670.625,00 kn-
Odnos financijskog jaza i diskontirane investicije 88,8% 74,8% 83,0%
Stopa kofinanciranja u prioritetnoj osi (EU sredstva) 85,0% 85,0% 85,0%
Visina EU subvencije 4.951.892,58 kn 10.840.535,76 kn 13.880.868,56 kn
Stopa kofinanciranja (nacionalna sredstva) 15,0% 15,0% 15,0%
Sredstva iz nacionalnog udjela sufinanciranja 873.863,40 kn 1.913.035,72 kn 2.449.565,04 kn
Ukupni iznos subvencije 5.825.755,98 kn 12.753.571,48 kn 16.330.433,60 kn
Stopa sufinaciranja 88,8% 74,8% 83,0%
Analiza privatnih/javnih sredstava (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Privatni/javni doprinos 645.322,27 kn- 3.790.367,40 kn- 2.948.220,25 kn-
Neto novčani tok uz EU potpore 275,39 kn- 200,86 kn- 253,44 kn-
Interna stopa povrata uz EU potpore 8,73% 8,73% 8,73%
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
223 (255)
Izračunati iznosi potpora će, uz privatnu (model A, C) ili javnu komponentu (model B),
investiciju svesti na razinu stope povrata koja je identična primijenjenoj diskontiranoj stopi i
neto novčani tok jednak nuli.
Doprinos privatnog (ili javnog u modelu B) dijela razlikuje se s obzirom na različite cijene
izgradnje, operativne troškove ali i različite vrijednosti financijskog jaza.
Do trenutka isplate ugovorenih sredstava sufinanciranja iz EU fondova, financijsku
konstrukciju projekta potrebno je zatvoriti vlastitim sredstvima. Troškovi nastali u razdoblju od
pokretanja projekta do primitka sufinanciranih sredstava iz EU fondova ne spadaju u kategoriju
prihvatljivih troškova, pa se moraju, ovisno o konačno izabranom financijskom modelu
ukalkulirati na strani privatnog partnera ili javnog sektora.
Iz kalkulacija je vidljivo da je za FTTC tehnologiju potrebno izdvojiti najmanja sredstva.
Slijede detaljne tablice s financijsko ekonomskom analizom kroz 22-godišnje razdoblje za
različita tehnološka rješenja FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
224 (255)
Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave
realiziranog FTTC tehnologijom
Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Ukupni korisnički potencijal 1742 1755 1768 1781 1794 1850 1864 1934 2039
Korisnički potencijal (kućanstva) 1616 1628 1640 1652 1664 1716 1729 1794 1892
Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 126 127 128 129 130 134 135 140 147
Korisnika na novoj mreži 0 0 266 535 897 925 932 967 1020
FTTC - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Kapitalna ulaganja 3.266 kn- 3.291 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Trošak održavanja i upravljanja 196 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn-
Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn 393 kn- - kn
Administrativni troškovi 33 kn- 66 kn- 66 kn- 66 kn- 66 kn- 70 kn- 70 kn- 73 kn- 73 kn-
Ukupni operativni troškovi 229 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-
Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 209 kn 421 kn 706 kn 728 kn 734 kn 762 kn 803 kn
Neto novčani tok bez EU subvencija 3.495 kn- 3.750 kn- 250 kn- 38 kn- 247 kn 266 kn 271 kn 99 kn- 336 kn
Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) 3.495 kn- 7.244 kn- 7.494 kn- 7.532 kn- 7.284 kn- 6.641 kn- 6.370 kn- 5.329 kn- 3.100 kn-
FTTC - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 364 kn- 367 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Neto novčani tok uz EU subvencije 593 kn- 826 kn- 250 kn- 38 kn- 247 kn 265 kn 271 kn 99 kn- 336 kn
Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) 593 kn- 1.419 kn- 1.668 kn- 1.706 kn- 1.459 kn- 815 kn- 544 kn- 496 kn 2.726 kn
FTTC - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
EU subvencija 2.902 kn 2.924 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 364 kn 367 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 209 kn 421 kn 706 kn 728 kn 734 kn 762 kn 803 kn
Operativni troškovi 229 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-
Neto novčani tok 229 kn- 459 kn- 250 kn- 38 kn- 247 kn 266 kn 271 kn 99 kn- 336 kn
Neto novčani tok (kumulativno) 229 kn- 688 kn- 937 kn- 975 kn- 727 kn- 132 kn 403 kn 1.444 kn 3.673 kn
FTTC - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Ekonomsko kapitalno ulaganje 3.103 kn- 3.126 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Operativni troškovi 229 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-
Ukupni ekonomski trošak 3.332 kn- 3.585 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-
Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 710 kn 710 kn 143 kn 571 kn 1.585 kn 1.585 kn 1.585 kn 1.585 kn 1.585 kn
Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 17 kn 35 kn 59 kn 60 kn 61 kn 63 kn 67 kn
Novostvorena radna mjesta 4 4 5 10 16 16 16 16 16
Prihod u budžet JLS 19 kn 19 kn 24 kn 47 kn 76 kn 76 kn 76 kn 76 kn 76 kn
Ukupne ekonomske koristi 729 kn 729 kn 184 kn 653 kn 1.719 kn 1.721 kn 1.722 kn 1.724 kn 1.727 kn
Ukupna ekonomska neto korist 2.603 kn- 2.856 kn- 275 kn- 194 kn 1.260 kn 1.258 kn 1.259 kn 864 kn 1.260 kn
Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) 2.603 kn- 5.459 kn- 5.734 kn- 5.540 kn- 4.280 kn- 365 kn 1.623 kn 7.526 kn 16.339 kn
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
225 (255)
Tablica 5-11 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave
realiziranog FTTH P2MP tehnologijom
Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Ukupni korisnički potencijal 1742 1755 1768 1781 1794 1850 1864 1934 2039
Korisnički potencijal (kućanstva) 1616 1628 1640 1652 1664 1716 1729 1794 1892
Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 126 127 128 129 130 134 135 140 147
Korisnika na novoj mreži 0 0 266 535 897 925 932 967 1020
P2MP - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Kapitalna ulaganja 8.492 kn- 8.556 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Trošak održavanja i upravljanja 85 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn-
Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn 170 kn- - kn
Administrativni troškovi 85 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 170 kn- 172 kn- 172 kn- 174 kn- 174 kn-
Ukupni operativni troškovi 170 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 343 kn- 343 kn- 515 kn- 344 kn-
Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 285 kn 573 kn 961 kn 991 kn 998 kn 1.036 kn 1.092 kn
Neto novčani tok bez EU subvencija 8.662 kn- 8.897 kn- 56 kn- 232 kn 620 kn 648 kn 656 kn 521 kn 748 kn
Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
P2MP - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 2.139 kn- 2.155 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Neto novčani tok uz EU subvencije 2.309 kn- 2.496 kn- 56 kn- 232 kn 620 kn 648 kn 656 kn 521 kn 748 kn
Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) 2.309 kn- 4.805 kn- 4.861 kn- 4.629 kn- 4.010 kn- 1.630 kn- 974 kn- 2.244 kn 7.310 kn
P2MP - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
EU subvencija 6.353 kn 6.400 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 2.139 kn 2.155 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 285 kn 573 kn 961 kn 991 kn 998 kn 1.036 kn 1.092 kn
Operativni troškovi 170 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 343 kn- 343 kn- 515 kn- 344 kn-
Neto novčani tok 170 kn- 341 kn- 56 kn- 232 kn 620 kn 648 kn 656 kn 521 kn 748 kn
Neto novčani tok (kumulativno) 170 kn- 511 kn- 567 kn- 335 kn- 285 kn 1.118 kn 1.774 kn 4.991 kn 10.057 kn
P2MP - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Ekonomsko kapitalno ulaganje 8.068 kn- 8.128 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Operativni troškovi 170 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 343 kn- 343 kn- 515 kn- 344 kn-
Ukupni ekonomski trošak 8.237 kn- 8.469 kn- 341 kn- 341 kn- 341 kn- 343 kn- 343 kn- 515 kn- 344 kn-
Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 710 kn 710 kn 285 kn 1.141 kn 3.170 kn 3.170 kn 3.170 kn 3.170 kn 3.170 kn
Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 35 kn 70 kn 117 kn 121 kn 122 kn 126 kn 133 kn
Novostvorena radna mjesta 4 4 10 19 31 31 31 31 31
Prihod u budžet JLS 19 kn 19 kn 47 kn 90 kn 147 kn 147 kn 147 kn 147 kn 147 kn
Ukupne ekonomske koristi 729 kn 729 kn 367 kn 1.301 kn 3.434 kn 3.437 kn 3.438 kn 3.443 kn 3.450 kn
Ukupna ekonomska neto korist 7.509 kn- 7.740 kn- 26 kn 960 kn 3.093 kn 3.095 kn 3.096 kn 2.928 kn 3.105 kn
Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) 7.509 kn- 15.248 kn- 15.222 kn- 14.262 kn- 11.169 kn- 1.038 kn 4.133 kn 19.453 kn 41.171 kn
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
226 (255)
Tablica 5-12 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave
realiziranog FTTH P2P tehnologijom
Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Ukupni korisnički potencijal 1742 1755 1768 1781 1794 1850 1864 1934 2039
Korisnički potencijal (kućanstva) 1616 1628 1640 1652 1664 1716 1729 1794 1892
Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 126 127 128 129 130 134 135 140 147
Korisnika na novoj mreži 0 0 266 535 897 925 932 967 1020
P2P - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Kapitalna ulaganja 9.799 kn- 9.872 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Trošak održavanja i upravljanja 98 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn-
Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn 590 kn- - kn
Administrativni troškovi 98 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 197 kn- 203 kn- 203 kn- 209 kn- 209 kn-
Ukupni operativni troškovi 196 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 399 kn- 399 kn- 995 kn- 405 kn-
Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 285 kn 573 kn 961 kn 991 kn 998 kn 1.036 kn 1.092 kn
Neto novčani tok bez EU subvencija 9.995 kn- 10.265 kn- 109 kn- 180 kn 567 kn 591 kn 599 kn 40 kn 687 kn
Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
P2P - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 1.664 kn- 1.676 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Neto novčani tok uz EU subvencije 1.860 kn- 2.070 kn- 109 kn- 180 kn 567 kn 591 kn 599 kn 40 kn 687 kn
Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) 1.860 kn- 3.930 kn- 4.038 kn- 3.859 kn- 3.291 kn- 1.550 kn- 951 kn- 1.560 kn 6.200 kn
P2P - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
EU subvencija 8.135 kn 8.196 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 1.664 kn 1.676 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 285 kn 573 kn 961 kn 991 kn 998 kn 1.036 kn 1.092 kn
Operativni troškovi 196 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 399 kn- 399 kn- 995 kn- 405 kn-
Neto novčani tok 196 kn- 393 kn- 109 kn- 180 kn 567 kn 591 kn 599 kn 40 kn 687 kn
Neto novčani tok (kumulativno) 196 kn- 589 kn- 698 kn- 518 kn- 49 kn 585 kn 1.184 kn 3.695 kn 8.335 kn
P2P - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22
Ekonomsko kapitalno ulaganje 9.309 kn- 9.378 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn
Operativni troškovi 196 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 399 kn- 399 kn- 995 kn- 405 kn-
Ukupni ekonomski trošak 9.505 kn- 9.772 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 399 kn- 399 kn- 995 kn- 405 kn-
Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 710 kn 710 kn 399 kn 1.597 kn 4.437 kn 4.437 kn 4.437 kn 4.437 kn 4.437 kn
Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 48 kn 98 kn 164 kn 169 kn 170 kn 177 kn 186 kn
Novostvorena radna mjesta 4 4 13 26 44 44 44 44 44
Prihod u budžet JLS 19 kn 19 kn 62 kn 123 kn 209 kn 209 kn 209 kn 209 kn 209 kn
Ukupne ekonomske koristi 729 kn 729 kn 510 kn 1.819 kn 4.810 kn 4.815 kn 4.817 kn 4.823 kn 4.833 kn
Ukupna ekonomska neto korist 8.776 kn- 9.043 kn- 116 kn 1.425 kn 4.417 kn 4.416 kn 4.417 kn 3.828 kn 4.427 kn
Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) 8.776 kn- 17.819 kn- 17.702 kn- 16.277 kn- 11.861 kn- 5.217 kn 9.635 kn 31.144 kn 62.107 kn
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
227 (255)
5.3 Ekonomski učinci projekta
Parametri korišteni u svim kalkulacijama ekonomske stope povrata projekta prikazani su
tablicom (Tablica 5-13).
Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata
korištene nakon druge javne rasprave
Korekcijskim faktorom u izgradnji pretpostavljena je veća učinkovitost provođenja projekta
tradicionalnim postupkom.
Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi bruto društvenog proizvoda vezana je uz rast
prosječne sadašnje brzine prijenosa do pretpostavljene maksimalne srednje brzine od 1 Gbit/s.
Procjena potrošačkog viška temelji se na publiciranoj studiji socio-ekonomskog utjecaja
širokopojasne infrastrukture za Europsku komisiju, kao i maksimalni porast zaposlenosti zbog
povoljnog učinka novih mogućnosti[24].
Iz vrijednosti prosječne neto plaće na nivou Republike Hrvatske procijenjen je godišnji prihod
u Općinu/grad temeljem poreza i prireza iz plaća novo zaposlenih.
Tablica 5-14 prikazuje utjecaj projekta izgradnje i eksploatacije širokopojasne infrastrukture na
porast BDP-a zbog u petogodišnjem razdoblju. Utjecaj projekta na rast BDP-a u prve dvije
godine vezan je uz direktne učinke kapitalnih investicija i angažmana lokalnih partnera u
izgradnji dok se u kasnijim godinama porast realizira iskorištavanjem novih mogućnosti
širokopojasne infrastrukture. Maksimalnu vrijednost dostiže u petoj godini, te se na toj
vrijednosti zadržava do kraja projekta.
Varijabla Vrijednost
Korekcijski faktor izgradnje (ekonomski model) 5,00%
Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi BDP-a zbog NGA mreže 2,62%
Potrošački višak (godišnje po pretplatniku) 182,77 kn
Maksimalni porast zaposlenosti zbog utjecaja nove NGA mreže 4,60%
Prosječna godišnja neto primanja po zaposlenom (RH) 68.664,00 kn
Prosječni godišnji prihod JLS iz poreza i prireza plaće 4.745,81 kn
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
228 (255)
Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na
porast BDP-a nakon druge javne rasprave
Jedan od važnih aspekata odabira tehnologije je i utjecaj porasta prijenosnih brzina nove NGA
mreže na porast BDP-a. U skladu sa izvještajem utjecaja širokopojasnih brzina na rast BDP-a
u OECD zemljama koju su proveli Ericsson, Arthur D. Little i Chalmers fakultet[25]
udvostručenje brzine dovodi do porasta BDP-a u iznosu od 0,3%. Tablica 5-15 prikazuje utjecaj
porasta brzina nove NGA mreže na porast BDP-a.
Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim
prijenosnim brzinama
Nova mreža utjecat će pozitivno putem povećanja ukupnog BDP-a kroz ulazno-izlazne koristi
vezane uz povećanje sigurnosti, poboljšanje cjeloživotnog obrazovanja, pozitivnog utjecaja na
okoliš, unaprjeđenja u zapošljavanju i ekonomiji, poboljšanja socijalne jednakosti i
uključivosti, unaprijeđenije financija, povećanja prihoda, unaprjeđenje zdravstvene skrbi te
povećanja blagostanja zajednice u cjelini.
Utjecaj širokopojasnih tehnologija omogućiti će otvaranje novih radnih mjesta. Nova radna
mjesta generirati će direktne dodatne prihode lokalnoj zajednici.
Potrošački višak vezan uz širokopojasne usluge na novoj mreži također će povećati ukupne
društvene koristi projekta.
Rast BDP-a God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20
Maksimalni utjecaj NGA mreže na BDP 0,13% 0,13% 0,49% 0,98% 1,64% 1,64% 1,64%
Pristupna tehnologija ADSL
Srednje brzine mreže (Mbit/s) 7 14 27 55 110 219 438 877
Rast BDP-a ovisno o brzinama (Mbit/s) 0,37% 0,75% 1,12% 1,50% 1,87% 2,25% 2,62%
FTTH FTTC
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
229 (255)
Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije
realizacije nakon druge javne rasprave
Iz tablice je vidljivo značajno smanjenje ukupnih iznosa društveno ekonomskih koristi
uzrokovanih smanjenjem preostalih bijelih područja u odnosu na situaciju prije javnih rasprava,
što je posljedica izgradnje infrastrukture u razdoblju 2017. - 2018. No odnos ekonomske dobiti
i troška i dalje je pozitivan.
Tehnološka rješenja bazirana na FTTH konceptu imaju potrebu za većim inicijalnim kapitalnim
ulaganjima, ali u konačnici donose značajno veću društveno-ekonomsku korist od tehnologija
baziranih na FTTC konceptu. Velike srednje brzine priključaka FTTH tehnologija omogućuju
i veći pozitivni utjecaj na BDP, više novostvorenih radnih mjesta, veći priljev sredstava u
budžeta Općine/grada te povećanu vrijednost potrošačkog viška od FTTC tehnologije.
Izgradnjom FTTH mreže izbjegnuti će se moguća buduća elektromagnetska ograničenja
razvoja uzrokovana tehničkim karakteristikama iskorištenja postojećih bakrenih parica do
krajnjih korisnika.
U prilog važnosti dugoročnije održivog projekta pristupa ide i uredba EU br. 283/2014
Europskog parlamenta i vijeća o smjernicama za transeuropske mreže u području
telekomunikacijske infrastrukture[26].
U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje,
vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane
napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji
širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava
bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.
Analiza društveno ekonomskih koristi (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)
Brzina prijenosa (Mbit/s) minimalno 40*
do 500** do 1000***
Porast BDP-a zbog većih brzina prijenosa 0,94% 1,87% 2,62%
Ukupni ekonomski trošak 12.110.212,32 kn- 19.596.248,88 kn- 23.108.434,59 kn-
Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 17.153.774,52 kn 32.987.391,56 kn 45.654.285,19 kn
Ekonomske koristi: potrošački višak 638.741,16 kn 1.277.482,31 kn 1.788.475,24 kn
Ekonomske koristi: nova radna mjesta 16 31 44
Ekonomske koristi: nova radna mjesta (prihod JLS) 825.089,94 kn 1.565.337,24 kn 2.198.295,25 kn
Ukupne ekonomske koristi 18.617.605,62 kn 35.830.211,11 kn 49.641.055,68 kn
Ukupna ekonomska neto korist 6.507.393,29 kn 16.233.962,23 kn 26.532.621,09 kn
Ekonomska stopa povrata 14,2% 13,8% 16,5%
Odnos ekonomske dobiti i troška 1,54 1,83 2,15
* brzina prijenosa za FTTC tehnologiju prema korisniku; brzina prijenosa od korisnika značajno je niža. Brzina prijenosa
eksponencijalno pada sa udaljenosti od pristupnog čvora i uvelike ovisi o kvaliteti bakrenih parica.
** maksimalna brzina ovisi o omjeru dijeljenja.
*** brzina prijenosa je simetrična prema i od korisnika; moguće je ponuditi i veće brzine.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
230 (255)
Iako je potrebni privatni kapital najmanji za FTTC tehnologiju, FTTH P2P, P2MP ili
kombinirano P2P/P2MP rješenje optimalan je dugoročni izbor Konzorcija.
Za sve analizirane opcije ukupna ekonomska korist je pozitivna, te je time dokazana
opravdanost za korištenje EU potpora.
5.4 Organizacijski plan provedbe projekta
Državne potpore se dodjeljuju izravno ulagačima u mreže, a čiji su projektni prijedlozi odabrani
u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru Ograničenog poziva. Dodijeljena
financijska potpora omogućit će korisnicima državne potpore obavljanje komercijalne
djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu.
Korisnik državne potpore bit će odabrani operator u investicijskom modelu A. Neizravni
korisnici bit će operatori elektroničkih komunikacija koji se koriste novom mrežom za pružanje
maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima te sami krajnji korisnici. Budući da doprinos države
nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, te se stoga smatra državnom potporom,
postupkom pred-odabira u modelu A osigurava se da je svaka potpora ograničena na najmanji
iznos potreban za određeni projekt.
5.4.1 Nositelj projekta za vrijeme pripreme PRŠI - partner
Nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI je Grad Opatija za cijeli Konzorcij.
U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u
postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv te NP-a.
U postupku pred-odabira zainteresirani operatori moraju dostaviti plan realizacije projekta sa
sljedećim detaljima proračunima na projektu:
• Relativni udio privatnih sredstava u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta
• Prosječna potpora po krajnjem korisniku
• Model upravljanja NGA širokopojasnom mrežom izgrađenom u okviru projekta
• Opise vlastitih kapacitet prijavitelja u provedbi projekata (Metodologija uspostave
projektnog tima)
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
231 (255)
• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA
širokopojasni pristup
• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti
ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično
• Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru
projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično
Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je
sklopljen između prijavitelja i nositelja projekta za vrijeme pripreme PRŠI. Nositelj projekta za
vrijeme pripreme PRŠI tada postaje partner na projektu izgradnje.
Operator prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava preuzima potpunu pravnu i financijsku
odgovornost za upravljanje i provedbu projekta.
5.4.2 Operator – prihvatljivi prijavitelj
Prihvatljivi prijavitelj projekta ima pravo podnošenja projektnog prijedloga. Državne potpore
dodijeliti će se izravno prihvatljivom prijavitelju projekta odabranom u postupku dodjele
bespovratnih sredstava. Na taj način operator (prihvatljivi prijavitelj projekta) postaje i korisnik
državne potpore.
Prijavitelj mora osigurati odgovarajuće financijske i operativne kapacitete za pravovremenu
provedbu projekta. Članovi projektnog tima mogu biti zaposlenici prijavitelja ili vanjski
stručnjaci. Odgovornosti članova projektnog tima za upravljanje i provedbu projekta moraju
biti definirane i raspoređene, što prijavitelj opisuje u Prijavnom obrascu i dokazuje Izjavom
prijavitelja.
Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) treba osigurati učinkovitu uporabu
sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora
imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za
financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih
sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu Ograničenog poziva te ukupnosti
neprihvatljivih troškova, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja i Izjavom partnera.
Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) mora osigurati održivost projekta
i projektnih rezultata. Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) je obvezan
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
232 (255)
osigurati trajnost projekta tijekom razdoblja navedenog u Programu državnih potpora, a koji je
odobrila EK u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, a što prijavitelj
dokazuje Izjavom prijavitelja.
Prijavitelj tijekom razdoblja od 7 godina od završnog plaćanja po Ugovoru o dodjeli
bespovratnih sredstava mora osigurati (prijavitelj niže navedeno dokazuje Izjavom prijavitelja):
• održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s
uputama/preporukama proizvođača;
• održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja;
• da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva
dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.
Prijavitelj se pored uvjeta koji se odnose na veleprodajne usluge mora obvezati:
• da će s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa u fazi projektiranja i izgradnje
infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju)
demarkacijskih točaka te koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će
se graditi NP-BBI infrastruktura u skladu s uputom NPO-a o demarkacijskim točkama,
a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja;
• na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne
mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima,
vanjskim kabinetima) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi
demarkacijska točka, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja.
Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost prijavitelja i partnera (kada je
primjenjivo), učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se
kršenjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je moguće od prijavitelja/korisnika
bespovratnih sredstava zatražiti povrat sredstava (navedeno provjerava PT2).
5.4.3 Odgovornosti i obveze partnera i prijavitelja
Tablica 5-17 shematski prikazuje podjelu odgovornosti i obveza između partnera i prijavitelja
u projektu realizacije projekta izgradnje NGA infrastrukture na bijelom području Konzorcija, s
obzirom na investicijski model A.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
233 (255)
Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom
modelu A
Odgovornosti i obveze Partner (JLS)
Prijavitelj (Operator)
EU sufinanciranje ✓
Voditelj projekta ✓
Koordinacijsko vijeće ✓ ✓
Projektni tim ✓ ✓
Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje
✓ ✓
Projektna dokumentacija ✓
Predfinanciranje ✓
Financijski plan ✓
Izgradnja ✓
Nadzor nad aktivnostima ✓ ✓
Nadzor nad operativnim stanjem mreže ✓
Izvještavanje prema NOP-u ✓
Dostupnost podataka o mreži ✓
Upravljanje mrežom ✓
Veleprodajne naknade ✓
Provjera povrata potpora ✓
Nadzor i izvještavanje ✓
S obzirom na izabrani investicijski model A na strani JLS-a (partnera) biti će potreban
minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.
Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene
prostornog uređenja i gradnje, JLS će osigurati pomoć privatnom operatoru u procesima
pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je
u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.
5.4.4 Subjekti uključeni u projekt izgradnje širokopojasne
infrastrukture
U tablici (Tablica 5-18) navedeni su subjekti koji su uključeni u pripremu, provedbu i
funkcioniranje projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
234 (255)
Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu
Faza MRRFEU Konzorcij (partner) HAKOM Konzultanti, suradnici Operator
(prijavitelj)
Davatelji
usluga
Planiranje
Okvirni Nacionalni
Program (ONP) definira
ciljeve i pretpostavke
koje uključuju statističke
podatke o stanovništvu,
boji područja, bruto
domaćem proizvodu i
razvijenosti
gospodarstva.
Trajnost i održivost
projekta.
Odluka o sufinanciranju
projekta.
Odluka o pokretanju
projekta.
Pokretanje izrade PRŠI,
osiguranje potrebnih
podataka.
Davanje mišljenja na
veleprodajne uvjete i
naknade operatora mreže.
Savjetovanje u području
mrežnog koncepta i
regulativa za predložena
rješenja i njihov utjecaj na
tržište.
Okvirna analiza mogućnosti
provedbe projekta.
Izrada nacrta Plana razvoja
širokopojasne infrastrukture.
Analiza potražnje za
širokopojasnom infrastrukturom.
Izrada tehničkog koncepta i
organizacije.
Ekonomska analiza provedbe
projekta te potreba za financijsku
pomoć.
Iskaz interesa.
Davanje
informacija o
vlasništvu
infrastrukture i
planovima za
njegov daljnji
razvoj usluge.
Konzultacije u
stvaranju
koncepta mreže.
Izgradnja Praćenje realizacije.
Savjetovanje u
pretpostavkama prilikom
planiranja mreže,
predloženog rješenja te
utjecaj na tržište.
Po potrebi, provođenje
regulatorne intervencije.
Ponuda investicijskog
i poslovnog modela.
Potpisivanje ugovora.
Izrada izvedbenog
projekta
infrastrukture.
Izgradnja NGA
infrastrukture.
Praćenje i
izvješćivanje o
provedbi projekta
Po potrebi i
prema dogovoru
dijeljenje vlastite
Infrastrukture.
Eksploatacija
Savjetovanje u području
uvjeta za rad mreže.
Promatranje učinka
projekta na tržištu
telekomunikacije.
Po potrebi provođenje
regulatorne intervencije.
Osiguranje usluge
tehničkog održavanja
mreže.
Izrada studija
proširenja mreže.
Osiguranje službe
podrške za korisnike.
Korištenje
izgrađene
infrastrukture.
Pružanje usluga
krajnjim
korisnicima.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
235 (255)
Sadržaj iskazan planom razvoja Konzorcija može biti iskorišten kao dio budućeg zahtjeva za
subvencioniranje izgradnje nove širokopojasne mreže.
Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine:
• Koordinacija izvođenja projekta.
• Operativno izvođenje projekta.
5.4.5 Koordinacija vođenja projekta
Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine
odgovorna osoba prijavitelja (voditelj projekta) kao predsjednik Koordinacijskog vijeća,
predstavnik partnera (iz projekta e-Županija) i opcionalno predstavnik JLS-a na čijem području
se projekt provodi.
Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi odluke o načinu rješavanja
poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i
nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na
početku projekta.
Djeluje na strateškoj razini, odnosno donosi sve relevantne strateške odluke tijekom pripreme i
provedbe projekta, odnosno:
• konzultira sve relevantne dionike projekta,
• donosi odluke u vezi zatvaranja investicijskog modela,
• donosi odluke u vezi financijske konstrukcije projekta,
• donosi odluke u vezi investicijskih troškova projekta,
• donosi odluke u vezi prijave sufinanciranja iz fondova EU,
• odobrava izvještaje projektnog tima,
• daje preporuke voditelju projekta,
• vrši nadzor projekta.
5.4.6 Operativno vođenje projekta
Voditelj projekta imenovan je od strane prijavitelja. Voditelj projekta odgovara za provedbu
projekta na području Konzorcija.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
236 (255)
Voditelj projekta:
• vodi brigu o projektu,
• promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno
stanje,
• koordinira operativne sudionike u projektu,
• priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i
financijskim planovima,
• osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti,
• komunicira sa predstavnicima svih zainteresiranih strana,
• odgovoran je za prijavu sufinanciranja iz fondova EU,
• uz pomoć projektnog tima i privatnog operatora provodi odluke Koordinacijskog vijeća.
Projektni tim formira se također od strane prijavitelja i direktno je odgovoran voditelju projekta.
Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i
pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su
obuhvaćene u slijedećim cjelinama:
• upravljanje vremenskim rasporedom,
• upravljanje troškovima,
• upravljanje kvalitetom,
• upravljanje ljudskim resursima,
• upravljanje razmjenom informacija,
• upravljanje rizicima,
• upravljanje nabavom u projektu.
5.4.7 Faze realizacije cjelokupnog širokopojasnog projekta
Cjelokupni projekt izgradnje i eksploatacije nove širokopojasne mreže sastoji se od pet glavnih
faza. Faze planiranja, osiguranja sredstava državnih potpora, priprema i realizacija natječaja
prethode stvarnom početku izgradnje nove širokopojasne NGA mreže.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
237 (255)
Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta
Kompletiranje radova u fazi izgradnje mora biti izvedivo unutar 24 mjeseci od ishođenja svih
potrebnih suglasnosti i dozvola.
S obzirom da se radi o dugoročnoj infrastrukturnoj investiciji, vrijeme trajanja operativne faze
predviđa se na više desetaka godina.
5.4.8 Okvirni vremenski plan provedbe projekta
Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to
određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na području Konzorcija procijenjeno trajanje projekta
prikazano je grafikonom (Grafikon 5-1).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
238 (255)
Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija
5.4.9 Procjena rizika na projektu
Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za
investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica tih događanja. Upravljanje rizikom znači
djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata
projekta.
Identificirani potencijalni rizici su:
• R1: Rizik potražnje
• R2: Rizik za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže
• R3: Institucionalni rizici
• R4: Pravni rizici
• R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže
Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena
rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno
utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili
umanjivanje njegovih posljedica.
S obzirom da je većina navedenih rizika administrativne prirode u kontekstu komunikacije i
odnosa nositelja projekta, privatnog partnera sa nacionalnim tijelima zaduženim za provedbu
programa, od posebnog je značaja pravovremena komunikacija uz podršku stručnih službi na
nivou županije čime će se umanjiti navedeni rizici.
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4
Predpripremne aktivnosti
Izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne
infrastrukture
Javna rasprava
Odluka o pokretanju projekta
Javna nabava
Projektiranje mreža i ishođenje potrebnih dozvola
i suglasnosti
Zatvaranje financijske konstrukcije, prijava
sufinanciranja iz fondova EU-a
Izgradnja mreže, inicijalni postupak provjere
potpora
Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada
Komercijalni rad mreže
Naknadna provjera potpora
Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta
2023 Faza projekta
2019 2020 2021 2022
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
239 (255)
Kvantifikacija rizika
Identificirani rizici u kategorijama R1 do R5 težinski su procjenjeni, te je za svaki rizik
predložena mjera sprječavanja ili izbjegavanja uz procjenu ostatka rizika nakon njegova
umanjenja.
Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika
Opis rizika Vjerojatnost
* (P)
Ozbiljnost
* (S)
Razina
rizika *
(= P *
S)
Sprječavanje rizika / mjere za
izbjegavanje rizika
Rezidualni
rizik
R1 : Rizik potražnje
Visoka ulaganja u
pristupnu mrežu od
strane
infrastrukturnih
konkurenata
1 4 4
Tržište konzultacije s potencijalnim
mrežnim operatorima pristupnih mreža
su provedena od strane promotora
projekta tijekom preliminarnog mrežnog
dizajna.
nizak
Niska razina
interesa pružatelja
usluga za
korištenje nove
infrastrukture
2 5 10
Tržište konzultacije s potencijalnim
pružateljima usluga provedeni su od
strane promotora projekta tijekom
preliminarnog mrežnog dizajna.
nizak
Niska razina
prihvaćanja
novoizgrađene
infrastrukture od
strane krajnjih
korisnika
3 5 15
Aktivno promicati projekt među
potencijalnim korisnicima i lokalnim
uprave kroz odgovarajuće promidžbene
kampanje. Odgovarajući proračun za
ovu namjenu mora biti uključen u trošak
projekta ulaganja.
umjeren
Provesti stimulacije tržišne potražnje
kroz promotivne aktivnosti, kao što su
informiranje krajnjih korisnika i
poticajne mjere - aktivni angažman
promotora projekta.
Koordinirati s komplementarnim
aktivnostima lokalne uprave: subvencije
za krajnje korisnike s niskim prihodima,
te razvoj novih usluga kao što su e-
uprava i e-zdravstvo.
R2: Rizici za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže
Promjena
investicijskih
troškova projekta
3 3 9
Potreban je aktivan dijalog između
promotora projekta i privatnog sektora, a
proveden je u fazi izrade projekta (kako
bi osigurali ispravnu procjenu troškova),
te koji će se nastaviti tijekom procesa
nabave (kako bi se osiguralo da privatni
sektor razumije projektne zahtjeve).
nizak
Provjeriti da li je nova mreža planiranja
uglavnom na javnim površinama u
vlasništvu JLS, kako bi se umanjili rizici
povezani s imovinsko pravnom
problematikom.
Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za
vrijeme izgradnje mreže, potrebno je
osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u
skladu sa dizajnom mreže.
Kompanija koja će graditi FTTx mrežu
mora ispunjavati tražene zahtjeve u
pogledu planirane kvalitete. Kontrola
kvalitete je prisutna tijekom svih faza
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
240 (255)
Opis rizika Vjerojatnost
* (P)
Ozbiljnost
* (S)
Razina
rizika *
(= P *
S)
Sprječavanje rizika / mjere za
izbjegavanje rizika
Rezidualni
rizik
realizacije projekta sa jasno definiranom
matricom odgovornosti, penalizacijama i
mogućnost da se u slučaju potrebe
jednostavno promijeni izvođač.
Predlagač projekta mora utvrditi i
osigurati druge izvore financiranja u
slučaju da je dodatno financiranje
potrebno (tj. ponude za izgradnju su
veće nego što se očekivalo).
Provedba kasni
više od 15% od
izvorno planiranog
razvojnog
razdoblja
4 4 16
Plan provedbe uzima u obzir dodatno
vrijeme za nepredviđene slučajeve.
Ugovor o izgradnji mreže će sadržavati
detaljne odredbe u vezi s rokovima
izgradnje pojedinih segmenata te
ugrađene kompenzacijske mjere
(odštete) koje će biti naplaćene od
privatnog investitora u slučaju kašnjenja.
To će omogućiti dijeljenje rizika
izgradnje s privatnim partnerom i dati
poticaj privatnom partneru da ograniči
kašnjenja.
nizak Osigurati adekvatno kvalificirano
osoblje kod svih dionika uključenih u
proces izvedbe projekta.
Provedba projektnog plana u više
paralelnih, po mogućnosti neovisnih
faza.
Osiguranje voditelja projekta sa punim
radnim vremenom na strani promotora i
strukturirano upravljanje projektom.
Aktivna komunikacija svih dionika
izgradnje uključujući ključno osoblje,
partnere iz privatnog i javnog sektora, a
kako bi se osigurala neometana
provedba projekta.
R3: Institucionalni rizici
Neuspješna
realizacija ERDF
programa,
nedostatak
financijskih
sredstava EU
1 5 5
Predlagač projekta osigurao je redovitu
komunikaciju nacionalnim upravljačkim
tijelima i Europske komisije u ranoj fazi
razvoja projekta, kako bi se prepoznalo i
pravodobno odgovorilo na sva pitanja. nizak
Predlagač projekta je osigurao dodatnu
vanjsku potporu u razvoju projekta
(privatni konzultanti, Jaspers).
R4: Pravni rizici
Kašnjenja u
procesu nabave 2 3 6
Pripremanje detaljne natječajne
dokumentacije od strane iskusnih
unutarnjih / vanjskih stručnjaka
imenovanih od strane promotora
projekta. Planiranje dovoljno vremena za
postupak nabave (uključuje eventualne
ponovljene natječaje). nizak
Planirati dovoljno vrijeme za rješavanje
pravnih sporova raznih vrsta (primjerice
kočenje procesa dobivanja dozvola od
strane konkurenata).
Opasnost od
nemogućnosti
rješavanje
5 4 20
Predlagač projekta osigurao je tijesnu
suradnju s lokalnim vlastima uprave već
u fazi izrade idejnog rješenja.
umjeren
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
241 (255)
Opis rizika Vjerojatnost
* (P)
Ozbiljnost
* (S)
Razina
rizika *
(= P *
S)
Sprječavanje rizika / mjere za
izbjegavanje rizika
Rezidualni
rizik
imovinsko pravnih
odnosa na trasi
izgradnje
Osigurati da se trase nove infrastrukture
planiraju / grade na terenu koji je u
javnom vlasništvu - prometnice.
Osigurati izgradnju tehnologijama za
koje neće trebati građevinska dozvola
(kao "jednostavne konstrukcije" -
mikrorovovi i zračno kabliranje
korištenjem postojećih stupova).
Predlagač projekta je uzeo u obzir sve
potrebne dozvole potrebne za izgradnju
prilikom pripreme projekta.
Uspostava suradnje sa HAKOM-om i
nadležnim ministarstvom kako bi se
ubrzalo usvajanje novog građevinskog
pravilnika ("jednostavna građevina") za
olakšanu izgradnju FTTx mreža.
Svake godine (u očekivanju realizacije
investicije) treba provjeravati stanje
imovinsko-pravnih odnosa (kupnja-
prodaja zemljišta) na području planirane
izgradnje kako bi se na vrijeme mogli
poduzeti koraci za eventualno traženje
alternativnih lokacija. Odgovornost za
odabir novih lokacija su u odgovornosti
privatnog partnera, a konačna odluka se
donosi u fazi izrade izvedbenog projekta.
R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže
Povećanje
operativnih
troškova projekta
3 4 12
Redovito provjeravanje pretpostavki
projektnih troškova tijekom izgradnje,
promptna reakcija na odstupanja.
umjeren
Osigurati kontinuirani dijaloga između
privatnog partnera na izgradnji mreže i
pružatelja usluga kako bi se smanjili
budući operativni troškovi već u vrijeme
dizajna mreže (primjerice korištenje
opreme koja je nešto skuplja u fazi
izgradnje no bitno olakšava kasnije
održavanje ili promjene na mreži).
Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za
vrijeme eksploatacije mreže, potrebno je
osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u
skladu sa dizajnom mreže.
Topologija, dizajn mreže i
implementacijske metode moraju biti
takve da se minimizira terenski rad
Ravnoteža između troškova izgradnje i
troškova održavanja mora biti
uspostavljena.
Usuglašenost o mogućim izmjenama
cijena najma infrastrukture između
infrastrukturnog operatera i pružatelja
usluga u fazi eksploatacije mreže.
Identificirati i osigurati dodatne izvore
financiranja za pokrivanje mogućeg
povećanje troškova poslovanja
(uzrokovanih nepredvidljivim vanjskim
utjecajem).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
242 (255)
Opis rizika Vjerojatnost
* (P)
Ozbiljnost
* (S)
Razina
rizika *
(= P *
S)
Sprječavanje rizika / mjere za
izbjegavanje rizika
Rezidualni
rizik
Skala Ocjena:
Vjerojatnost: 1 - Nevjerojatno; 2 - Malo vjerojatno; 3 - Vjerojatnije da ne; 4 - Vjerojatno; 5 - Vrlo vjerojatno.
Težina: 1 – Nema učinka; 2 - Minimalan učinak; 3 - Umjeren učinak; 4 - Kritičan učinak; 5 - Katastrofalan učinak.
Razina rizika: nizak; umjeren; visok; neprihvatljiv.
Kako se vidi iz procjene rizika dane u tablici (Tablica 5-19), uz pravodobnu primjenu mjera za
izbjegavanje rizika, najveći rezidualni rizici su umjereni ili niski što znači da ne postoje ozbiljne
prepreke za realizaciju projekta.
Analiza osjetljivosti
Analiza osjetljivosti prikazana grafikonima (5-4 i 5-5) nakon provedenih javnih rasprava
također ukazuje na potrebu povećane pažnje vezane uz kontrolu troškova izgradnje, te
promocije važnosti iskorištenja novih širokopojasnih mogućnosti (osiguranje dovoljnog broja
aktivnih korisnika nove infrastrukture).
Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupne društveno-ekonomske neto koristi na
preostalim bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
243 (255)
Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim
bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave
Najveći rizik za Konzorcij predstavlja izostanak realizacije projekta izgradnje ili društveno-
ekonomski gubitak kvantificiran tablicom (Tablica 5-16).
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
244 (255)
6 ZAKLJUČAK
Ovaj dokument opisuje strateški plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće
generacije na području Konzorcija u kojem ne postoji dostatni komercijalni interes ulaganja
operatora elektroničkih komunikacija i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdano izgradnju
širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih
potpora.
Prostorni obuhvat projekta definiran ovim dokumentom obuhvaća administrativno-upravne
jedinice lokalnih samouprava Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima.
Analizom stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnosti i ponude usluga za
pojedine kategorije krajnjih korisnika provedenom anketom na terenu utvrđeno je da
korisnicima nisu dostupne brzine iznad 30Mbit/s, iako prema HAKOM portalu postoje
područja pokrivenosti sa brzinama iznad 30Mbit/s.
Definirana su ciljana područja provedbe projekta, zajedno s lokacijama svih potencijalnih
korisnika bijelih adresa.
Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u investicijskom modelu B. Značajna
smanjenja zastupljenosti i veće raspršenosti bijelih zona nakon iskazanih komercijalnih interesa
izgradnje, povećava kompleksnost realizacije projekta u bijelim zonama. S obzirom na ove
činjenice, Konzorcij se odlučio za investicijski model A.
Uvođenjem širokopojasne mreže na području Konzorcija potaknuli bi se pozitivni procesi
kvalitativnog poboljšanja obrazovne strukture lokalnog stanovništva. Širokopojasni pristup
internetu omogućava usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje od kuće te pruža platformu za
podučavanje na kreativne i pristupačne načine. Implementacijom širokopojasne infrastrukture
na području Konzorcija stvorili bi se uvjeti za intenzivnije korištenje informacijskih i
komunikacijskih tehnologija, što bi u konačnici rezultiralo značajnijim aktiviranjem
gospodarskog potencijala lokalnog stanovništva.
Ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti
dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije,
posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno zastupljene u
gospodarskoj strukturi Konzorcija u zanemarivoj mjeri.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
245 (255)
Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao
i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost
pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog
profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se smanjio
stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija
i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika,
ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Konzorcija.
Analiza troškova implementacije različitih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja pokazala je
da FTTC, FTTH P2MP i FTTH P2P nemaju pozitivne interne stope povrata, te je opravdana
potreba intervencija kroz državne potpore.
Formiran je preliminarni financijski plan provedbe projekta, kojim je naveden predviđeni iznos
sufinanciranja iz ESI fondova (uključujući i iznos sredstava iz nacionalnog udjela
sufinanciranja). Također je predviđen iznos sredstava privatnih operatora koji je potrebno
osigurati za sufinanciranje investicijskih troškova i/ili pokrivanje troškova predfinanciranja
projekta.
Na preostalim bijelim područjima društveno-ekonomska neto korist projekta implementacije
FTTH P2P tehnologije u analiziranom dugoročnom razdoblju od 22 godine procijenjena je na
26,5 milijuna kuna, dok je ista za FTTH P2MP 16,2 milijuna kuna, te 6,5 milijuna kuna za
FTTC tehnologiju.
Može se zaključiti da bi izostanak realizacije projekta imao dugoročne negativne posljedice na
razvoj područja obuhvaćenih Konzorcijem.
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
246 (255)
7 POPIS SLIKA
Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta 23
Slika 3-1 Položaj Opatije u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 26
Slika 3-2 Makrolokacija Grada Opatije (Izvor: DGU) 27
Slika 3-3 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.) 41
Slika 3-4 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Opatije (Izvor: obrada
autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra
poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 44
Slika 3-5 Položaj Lovrana u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 51
Slika 3-6 Makrolokacija Općine Lovran (Izvor: DGU) 52
Slika 3-7 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.) 65
Slika 3-8 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Lovran (Izvor: obrada
autora prema podacima DZS-a i FINA-a 67
Slika 3-9 Položaj Općine Matulji u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 75
Slika 3-10 Makrolokacija Općine Matulji (Izvor: DGU) 76
Slika 3-11 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.) 88
Slika 3-12 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Matulji (Izvor: obrada
autora prema podacima DZS-a i FINA-a.) 91
Slika 3-13 Položaj Općine Mošćenička Draga u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 99
Slika 3-14 Makrolokacija Općine Mošćenička Draga (Izvor: DGU) 100
Slika 3-15 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada
autora prema Popisu stanovništva 2011.) 115
Slika 3-16 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Mošćenička Draga (Izvor:
obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a) 118
Slika 3-17 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne
brzine 124
Slika 3-18 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve
Konzorcija i regije 125
Slika 3-19 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Gradu Opatiji prema
podacima iz prostornog plana (izvor: Grad Opatija) 127
Slika 3-20 Energetski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija) 130
Slika 3-21 Vodnogospodarski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija) 131
Slika 3-22 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Grad Opatija) 132
Slika 3-23 Uvjeti korištenja (izvor: Grad Opatija) 133
Slika 3-24 Ograničenja u korištenju (izvor: Grad Opatija) 134
Slika 3-25 Područje graditeljske zaštitne baštine Grada Opatije (izvor: Grad Opatija) 137
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
247 (255)
Slika 3-26 Uvjeti korištenja (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 138
Slika 3-27 Energetski sustav Općine Lovran (izvor: Općine Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 139
Slika 3-28 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz
Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 141
Slika 3-29 Vodnogospodarski sustav (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 142
Slika 3-30 Uvjeti korištenja (izvor Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 143
Slika 3-31 Područje graditeljske zaštitne baštine Općine Lovran (izvor: Zavod za
prostorno uređenje PGŽ) 145
Slika 3-32 Ograničenja u korištenju (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 146
Slika 3-33 Planske mjere zaštite (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 147
Slika 3-34 Građevinska područja Općine Lovran (izvor: Općina Lovran,
http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 148
Slika 3-35 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Matulji prema
podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 150
Slika 3-36 Prometni sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 153
Slika 3-37 Energetski sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 154
Slika 3-38 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 155
Slika 3-39 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 156
Slika 3-40 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Mošćenička Draga
prema podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 158
Slika 3-41 Energetski sustav Općine Mošćenička Draga (izvor: Zavod za prostorno
uređenje PGŽ) 161
Slika 3-42 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 162
Slika 3-43 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 163
Slika 3-44 Područje graditeljske I arheološke zaštitne baštine Općine Mošćenička Draga
(izvor: Općina Mošćenička Draga) 166
Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske 183
Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti 184
Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene vrijednosti) 184
Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti 185
Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija 187
Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture
Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj raspravi 188
Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne
rasprave 189
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
248 (255)
Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa u tijekom
javne rasprave 190
Slika 4-9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture 195
Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja 202
Slika 4-11 Alternativni model financiranja 203
Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta 211
Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta 237
8 POPIS TABLICA
Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe 13
Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa 16
Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama 19
Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa 20
Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama 21
Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP) 22
Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa 24
Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 godine 25
Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Opatiji 2001. i 2011. godine
(Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 28
Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Opatija i Primorsko-goranske županije u
2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 28
Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada
Opatije, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini
(Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim
priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 30
Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Opatije i Primorsko – goranske
županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 32
Tablica 3-5 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini
prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-
e) 34
Tablica 3-6 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na
području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor:
Izračun autora na temelju podataka FINA-e 38
Tablica 3-7 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih
jedinica u naseljima Grada Opatija, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva
2011.) 40
Tablica 3-8 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Opatija (Izvor: Obrtni
registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske
gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 43
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
249 (255)
Tablica 3-9 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za
mapiranje područja Grada Opatije, 2014.) 49
Tablica 3-10 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Lovran 2001. i 2011.
godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 53
Tablica 3-11 Dobna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko-goranske županije u
2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 54
Tablica 3-12 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine
Lovran, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini
(Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim
priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 55
Tablica 3-13 Obrazovna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko – goranske
županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 56
Tablica 3-14 Prihodi i rashodi poduzetnika na području JLS Lovran u 2008., 2011. i 2013.
godini prema NKD 2007 (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka
DZS-a, Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007.) 58
Tablica 3-15 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na
području JLS Lovran u 2008., 2011.iI 2013. godini prema NKD 2007 (Izvor:
Izračun autora na temelju podataka DZS-a) 63
Tablica 3-16 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih
jedinica u naseljima Općine Lovran, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva
2011.) 65
Tablica 3-17 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Lovran (Izvor: Obrtni
registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje: 20.08.2014.
g.) 67
Tablica 3-18 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za
mapiranje područja Općine Lovran, 2014.) 73
Tablica 3-19 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Matulji 2001. i 2011.
godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 77
Tablica 3-20 Dobna struktura stanovništva Općini Matulji i Primorsko-goranske županije u
2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 78
Tablica 3-21 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općini
Matulji, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini
(Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim
priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 79
Tablica 3-22 Obrazovna struktura stanovništva Općine Matulji i Primorsko – goranske
županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 80
Tablica 3-23 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini
prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-
e) 82
Tablica 3-24 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na
području Općine Matulji u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor:
Izračun autora na temelju podataka FINA-e 85
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
250 (255)
Tablica 3-25 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih
jedinica u naseljima Općine Matulji, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva
2011.) 87
Tablica 3-26 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Matulji (Izvor: Obrtni
registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje: 20.08.2014.
g.) 90
Tablica 3-27 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za
mapiranje područja Općine Matulji, 2014.) 97
Tablica 3-28 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općine Mošćenička Draga 2001. i
2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 101
Tablica 3-29 Dobna struktura stanovništva Općine Mošćenička Draga i Primorsko-goranske
županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva
2011.) 102
Tablica 3-30 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općina
Mošćenička draga, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.
godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim
priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 103
Tablica 3-31 Obrazovna struktura stanovništva Općina Mošćenička Draga i Primorsko –
goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 105
Tablica 3-32 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općina Mošćenička Draga u 2011. i
2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju
podataka FINA-e) 107
Tablica 3-33 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na
području Općine Mošćenička Draga u 2011. i 2013. godini prema NKD 2007.
(Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 111
Tablica 3-34 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih
jedinica u naseljima Općine Mošćenička Draga, 2011.godina (Izvor: Popis
stanovništva 2011.) 114
Tablica 3-35 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Mošćenička Draga
(Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata
Hrvatske gospodarske komore, stanje: 20.08.2014. g.) 117
Tablica 3-36 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje
omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za
mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014.) 122
Tablica 3-37 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP) 169
Tablica 3-38 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija 171
Tablica 3-39 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene druge javne
rasprave i iskazanih komercijalnih interesa 172
Tablica 3-40 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija 173
Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika prema tipu 174
Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike 176
Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi 196
Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja 199
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
251 (255)
Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže 206
Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži 207
Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu 209
Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize –
nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal 218
Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija 218
Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži nakon
druge javne rasprave 219
Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova i dobiti projekta izgradnje NGA mreže za tri
različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC nakon druge javne
rasprave 220
Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti o
području gustoće naseljenosti 221
Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije nakon druge javne rasprave 221
Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u
ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta nakon druge javne
rasprave 222
Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama nakon
druge javne rasprave nakon druge javne rasprave 222
Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore nakon druge
javne rasprave 222
Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim
bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTC
tehnologijom 224
Tablica 5-11 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim
bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2MP
tehnologijom 225
Tablica 5-12 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim
bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2P
tehnologijom 226
Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata korištene
nakon druge javne rasprave 227
Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na porast
BDP-a nakon druge javne rasprave 228
Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim prijenosnim
brzinama 228
Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije
realizacije nakon druge javne rasprave 229
Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom modelu A 233
Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu 234
Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika 239
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
252 (255)
9 POPIS GRAFIKONA
Grafikon 3-1 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Opatija, PGŽ-u i RH za 2013. godinu
prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora
prema podacima Porezne uprave) 46
Grafikon 3-2 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 47
Grafikon 3-3 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 48
Grafikon 3-4 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Lovran, PGŽ-u i RH za 2012. godinu
prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora
prema podacima Porezne uprave) 69
Grafikon 3-5 Rezultati ankete – kategorije korisnika 70
Grafikon 3-6 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu na
području Općine Lovran (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt:
Anketa za mapiranje područja Općine Lovran, 2014.) 71
Grafikon 3-7 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih
usluga na području Graa Lovrana prema nazivima operatera (Izvor: obrada
autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine
Lovran, 2014.) 71
Grafikon 3-8 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih
usluga 72
Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Matulji, PGŽ-u i RH za 2013. godinu
prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora
prema podacima Porezne uprave) 93
Grafikon 3-10 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 94
Grafikon 3-11 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 95
Grafikon 3-12 Prosječna godišnja neto plaća u Općina Mošćenička Draga, PGŽ-u i RH za
2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i
obrada autora prema podacima Porezne uprave) 119
Grafikon 3-13 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu na
području Općine Mošćenička Draga (Izvor: obrada autora prema e-Županija
projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014 120
Grafikon 3-14 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih
usluga na području Općine Mošćenička Draga prema nazivima operatera
(Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja
Općine Mošćenička Draga, 2014.) 121
Provedenim anketnim istraživanjem na terenu utvrđeno je vrlo slabo korištenje NGA brzina
prikazano grafikonom (Grafikon 3-15). Obradom podataka dobivenih anketom
i podataka dostupnih na portalu HAKOM-a izračunata srednja brzina
širokopojasnog pristupa na području Konzorcija neštto je niža od 6 Mbit/s.
Samo je 17 (1,56%) ispitanika na području Konzorcija deklariralo
mogućnosti spajanja brzinama većim od 30 Mbit/s. 169
Grafikon 3-16 Brzina pristupa prema provedenoj anketi 170
Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija 238
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
253 (255)
Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupne društveno-ekonomske neto koristi na preostalim
bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave 242
Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim
bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave 243
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
254 (255)
10 REFERENCE
[1] Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020.,
(http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina22/TOCKA1-
PRILOG.pdf)
[2] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u
područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja
(http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI_Okvirni_program_NGA_BB%20
20-3_14%20FINAL.pdf)
[3] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u radoblju od
2016.-2020. (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1512)
[4] Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast,
(http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/u
vjeti/eu_hr.pdf)
[5] Digitalni plan za Europu (http://ec.europa.eu/digital-agenda/)
[6] "The Impact of Broadband on Growth and Productivity", MICUS Management,
Consulting GmbH, 2008
[7] Vlada Republike Hrvatske, Odluka o objavljivanju pravila o državnim
potporama koja se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža. . EU Guidelines
for the application of State and rules in relation to rapid deployment of
broadband networks, European Commission, OJ 2013/C 25/01 (http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:EN:P
DF
[8] Deklaracija Odbora ministara Vijeća Europe o upravljanju adresnim
kapacitetima internetskog protokola u javnom interesu, 2010
[9] Rezolucija WGPL/8 Konferencije opunomoćenika ITU-a (Guadalajara, 2010)
"Olakšavanje prelaska s IPv4 na IPv6"
[10] PRŠI Opatija, 20.07.2016.
[11] PRŠI Lovran, 28.07.2016.
[12] PRŠI Matulji, 22.08.2016.
[13] Prostorni plan uređenja Općine Matulji, Urbanistički studio Rijeka d.o.o.,
Rijeka, listopad 2008.
[14] PRŠI Mošćenička Draga, 25.08.2016.
[15] Arhur D. Little, National Fibre Strategies
[16] Interaktivni GIS portal, HAKOM <http://bbzone.hakom.hr/>
[17] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM
(www.hakom.hr).
[18] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014
(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html)
[19] Uglešić – Milardić, Izabrana poglavlja tehnike visokog napona; FER 2007
[20] Gladisch, Lange, Leppla - Power efficency of optical versus electronic acess
networks, Darmstadt; Germany 2008
Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije
255 (255)
[21] DGU – Područni uredi za katastar – PUK Rijeka <http://www.dgu.hr/o-
nama/podrucni-uredi.html?name=PUK%20Rijeka>
[22] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, HAKOM, svibanj 2014.g.
[23] Analysis Mason - Connected Communities Initiative
<http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/dae/itemdetail.cfm?item
_id=9943>, <https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/connected-
communities-initiative>
[24] Study on the socio-economic impact of bandwidth (SMART 2010/0033)
<http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/dae/itemdetail.cfm?item
_id=9943>
[25] Doubling broadband speed leads to 0.3% GDP growth in OECD
<http://www.itu.int/ITU-
D/ict/newslog/Doubling+Broadband+Speed+Leads+To+03+GDP+Growth+In+
OECD.aspx>
[26] UREDBA (EU) br. 283/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od
11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području
telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br.
1336/97/EZ