NACRT IZVJEŠTAJA O - mpz.ks.gov.ba

NACRT IZVJEŠTAJA O STRATEGIJSKOJ PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNOG OBILJEŽJA REGIONALNOG CENTRA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM (RCUO) SMILJEVIDI

Oktobar, 2020. god.

Nacrt izvještaja o strategijskoj procjeni utjecaja na okoliš za PPPPO RCUO Smiljevidi

3

ENOVA d.o.o. Sarajevo /Dvokut-Ecro d.o.o. Zagreb

Sadržaj

1 Uvod ........................................................................................................................................................ 7

1.1 Osnovne informacije o Prostornom planu područja posebnog obilježja ....................................... 7

1.2 Osnovne informacije o strategijskoj procjeni utjecaja na okoliš .................................................... 8

1.3 Kratak pregled sadržaja i ciljeva PPPPO RCUO Smiljevidi ............................................................... 9

1.4 Analiza odnosa PPPPO RCUO Smiljevidi sa drugim planovima i programima .............................. 15

2 Pregled postojedeg stanja okoliša i vjerojatnog stanja ako se PPPPO ne implementira ...................... 26

2.1 Opis lokacije .................................................................................................................................. 26

2.2 Kvalitet zraka ................................................................................................................................ 27

2.3 Klima i klimatske promjene .......................................................................................................... 30

2.4 Tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište, zaštitno zelenilo ............................................................. 32

2.5 Površinske i podzemne vode ........................................................................................................ 33

2.6 Pejzaž ............................................................................................................................................ 36

2.7 Buka .............................................................................................................................................. 37

2.8 Biodiverzitet.................................................................................................................................. 37

2.9 Stanovništvo ................................................................................................................................. 38

2.10 Zdravlje ljudi ................................................................................................................................. 39

2.11 Stanje okoliša ukoliko se PPPPO ne implementira ....................................................................... 40

3 Okolinski problemi značajni za provođenje plana ................................................................................ 41

4 Okolinski ciljevi PPPO i indikatori vrednovanja utjecaja plana ............................................................. 44

5 Ocjena utjecaja PPPPO na okolišne komponente ................................................................................. 46

5.1 Metodologija vrednovanja značaja utjecaja ................................................................................. 46

5.2 Utjecaj funkcionalnih zona na komponente okoliša ..................................................................... 48

6 Mjere zaštite okoliša ............................................................................................................................. 64

7 Opis razloga za izbor alternativnih rješenja sa stanovišta zaštite okoliša ............................................. 72

7.1 Razmatranje varijantnih rješenja tretmana otpada ..................................................................... 72

7.2 Razmatranje varijantnih rješenja krajnjeg recipijenta otpadnih voda ......................................... 79

7.3 Razmatranje varijantnih rješenja tretmana otpadnih voda ......................................................... 82

8 Program pradenja stanja okoliša u toku implementacije plana ............................................................ 86

9 Drugi podaci od značaja za strategijsku procjenu. ................................................................................ 88

10 Skradeni sadržaj Izvještaja o SPUO sa obrazloženjem ........................................................................... 89

11 Prilozi .................................................................................................................................................. 114

Prilog 1. – Pomodna tabela za određivanje sadržaja izvještaja o SPUO PPPPO RCUO Smiljevidi ............ 116


4


Prilog 2. – Zapisnik za radionice .............................................................................................................. 118

Prilog 3. – Matrica komentara ................................................................................................................ 120

Prilog 4. – Zapisnik za sastanka ............................................................................................................... 121

Popis slika

Slika 1. Lokacija deponije Smiljevidi i okruženja .................................................................................................... 26

Slika 2. Prosječne dnevne vrijednost, minimalne i maksimalne količine padavina za 2017. godinu .................... 31



Slika 5. Deponija Sarajevo – netretirani ispust procjednih voda ........................................................................... 34

Slika 6: Shema mehaničko-biološkog tretmana-Varijanta 1 ................................................................................. 73

Slika 7: Shema mehaničko-biološkog tretmana-Varijanta 2 ................................................................................. 74

Popis tabela Tabela 1. Sažeti prikaz informacija datih u Prostornoj osnovi PPPPO RCUO Smiljevidi – tekstualni dio ................. 9

Tabela 2. Popis dokumenata za usporednu analizu .............................................................................................. 15

Tabela 3. Odnos PPPPO RCUO Smiljevidi sa drugim relevantnim planovima i programima ................................. 16

Tabela 4. Prosječne godišnje vrijednosti SO2, PM10, NO2, CO .............................................................................. 27

Tabela 5. Rezultati monitoringa kvaliteta zraka u okolini RCUO Smiljevidi u periodu 2015 – 2018. godina. ....... 29

Tabela 6. Rezultati meteoroloških mjerenja na lokaciji RCUO Smiljevidi .............................................................. 30

Tabela 7. Kvalitet vode iz Lepeničkog potoka (Institut za hidrotehniku, 2016) .................................................... 34

Tabela 8. Okolišni problemi značajni za provođenje plana ................................................................................... 41

Tabela 9. Okolišni indikatori vrednovanja utjecaja plana ..................................................................................... 45

Tabela 10. Kriteriji utjecaja PPPPO na okoliš......................................................................................................... 46

Tabela 11. Ocjene značaja utjecaja PPPPO na okoliš ............................................................................................ 47

Tabela 12.KOMPONENTA OKOLIŠA: KVALITETA ZRAKA ........................................................................................ 48

Tabela 13.KOMPONENTA OKOLIŠA: KLIMATSKE PROMJENE ................................................................................ 50

Tabela 14.KOMPONENTA OKOLIŠA: TLO, POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ............................................ 52

Tabela 15.KOMPONENTA OKOLIŠA: POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE ................................................................. 54

Tabela 16. PEJZAŽ .................................................................................................................................................. 56

Tabela 17. BUKA .................................................................................................................................................... 57

Tabela 18. BIODIVERZITET ..................................................................................................................................... 58

Tabela 19. STANOVNIŠTVO ................................................................................................................................... 59

Tabela 20. ZDRAVLJE LJUDI ................................................................................................................................... 61


5


Tabela 21. ZBIRNA TABELA VREDNOVANJA UTICAJA FUNKCIONALNIH CJELINA RCUO NA OKOLIŠ ..................... 63

Tabela 22: Komparacija predloženih MBT varijanti za 2035. godinu .................................................................... 72

Tabela 23. Varijanta 1 - MBT biološka obrada s ciljem proizvodnje komposta koji de se odlagati na deponiji .... 75

Tabela 24. Varijanta 2 - MBT biološka obrada s ciljem proizvodnje električne energije i komposta koji de se

odlagati na deponiji............................................................................................................................................... 76

Tabela 25 Analiza alternativnih rješenja krajnje lokacije ispuštanja tretiranih procjednih voda RCUO Smiljevidi 80

Tabela 26. Uticaji MBR sa naknadnim tretmanom (ultrafiltracija ili aktivni ugalj)................................................ 83

Tabela 27. Uticaji RO ............................................................................................................................................. 84

Tabela 28. Uticaji MBR sa naknadnim tretmanom (ultrafiltracija ili aktivni ugalj)................................................ 85

Tabela 29. Program monitoringa tokom implementacije RCUO Smiljevidi ........................................................... 86

Tabela 21. ZBIRNA TABELA VREDNOVANJA UTICAJA FUNKCIONALNIH CJELINA RCUO NA OKOLIŠ ..................... 97


6


Skradenice / akronimi

FMPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

FBIH Federacija Bosne i Hercegovine

FMOIT Federalno ministarstvo okoliša i turizma

KS Kanton Sarajevo

MPUGZO KS Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Kanton Sarajevo

MBR Membranski reaktor

MBT Mehaničko – biološki tretman

PPPPO Prostorni plan područja posebnog obilježja

PUO Plan upravljanja otpadom

RCUO Regionalni centar upravljanja otpadom

RO Reverzna osmoza

RP Regulacioni plan

SPUO Strategijska procjena utjecaja na okoliš

ZPR KS Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo


7


1 Uvod

1.1 Osnovne informacije o Prostornom planu područja posebnog obilježja

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine1, te njegovim izmjenama i

dopunama, na prostoru postojede sanitarne deponije Smiljevidi, stvorena je obaveza izrade Prostornog

plana područja posebnog obilježja (PPPPO) na površini od oko 94,3 ha s ciljem formiranja Regionalnog

centra za upravljanje otpadom (RCUO). S tim u vezi, donesena je Odluka o pristupanju izradi Prostornog

plana područja posebnog obilježja „Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevidi“2. Ovom

odlukom su date veoma detaljne smjernice za izradu Prostornog plana, informativne cijene pojedinih

aktivnosti, postojedi izvori i podloge, subjekti koji učestvuju u izradi plana, te vremenski rokovi na osnovu

kojih je ovaj dokument trebao biti završen u decembru 2018. godine. Izrada PPPPO se vrši u dvije faze.

Prva faza izrade Plana podrazumijeva izradu Prostorna osnove, a druga faza izradu Prednacrta, Nacrta i

Prijedloga plana.

Pozivajudi se na Uredbu o strategijskoj procjeni utjecaja planova i programa na okoliš3, kojom se prema

članu 1. “ uređuju uslovi, način i postupak vršenja procjene utjecaja određenih planova i programa na

okoliš“, Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku o vršenju strategijske procjene utjecaja na okoliš za

Prostorni plan područja posebnog obilježja „Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevidi“4.

SPUO je savremeni okolišni instrument, čija je primarna namjena da identificira, procjeni i predvidi

kumulativne, sinergijske, globalne i druge utjecaje predloženog plana na okoliš, te da predvidi mjere za

sprječavanje, odnosno zaštitu od negativnih utjecaja uslijed njegove realizacije. U slučaju RCUO Smiljevidi

je poseban naglasak dat na eventualno negativne utjecaje realizacije PPPPO na stanovništvo, uključujudi i

primjenu novih sadržaja unutar RCUO, a sa stanovišta emisija u zrak, mirisa, buke, otpadnih voda,

biodiverziteta itd.

Krajem decembra 2019. godine izrađena je I faza PPPPO RCUO „Smiljevidi“ – Prostorna osnova gdje je

urađen snimak postojedeg stanja i problema u prostoru, uređenju prostora, te njegova analiza i ocjena

mogudnosti daljeg razvoja, definirani opdi i posebni ciljevi, vizija plana, te date informacije o osnovnoj

koncepciji prostornog razvoja“. Prostornom osnovom je dat opis funkcionalnih zona RCUO. Planirane su

površine za uspostavu dvije varijante tretmana komunalnog otpada:

VARIJANTA 1: Mehaničko-biološki tretman miješanog komunalnog otpada s ciljem proizvodnje

RDFa/biogasa/komposta uz izdvajanje reciklažnih sirovina.

VARIJANTA 2: Termički tretman miješanog komunalnog otpada (i otpadnog mulja sa PPOV Butila) s ciljem

proizvodnje električne i toplotne energije.

Površinski obuhvat ostalih funkcionalnih jedinica, kao i tehničko – tehnološka rješenja nekih funkcionalnih

jedinica direktno ovise o odabiru varijantnih rješenja.

Tokom marta 2020 izrađen je Prednacrt izvještaja strategijske procjene utjecaja na okoliš za PPPPO RCUO

Smiljevidi, gdje je dat opis trenutnog stanja komponenti okoliša, kao i ocjena uticaja ponuđenih varijantnih

rješenja.

1 „Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 26/06, 4/11 i 22/17 2 „Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 11/18 3 „Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 32/11 4 „Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 42/17


8


Blaga prednost u smislu zaštite okoliša daje se primjeni varijante 1 (MBT tehnologija) zbog:

- Maksimalnog iskorištavanja otpada (izdvajanje reciklažnih sirovina, biološki tretman uz

proizvodnju električne energije), čime je ova opcija u skladu sa cirkularnom ekonomijom.

- Otpad koji zaostaje nakon tretmana je manje toksičan i škodljiv po okoliš, obzirom da je vedina

anorganskih komponenti ved izdvojena iz otpada koji je povrgnut tretmanu.

- Ukupne površine predviđene za odlaganje otpada su vede u slučaju termičkog tretmana (zbirno

komunalni otpad i otpad nakon tretmana).

- Ima pozitivan utjecaj na klimatske promjene, obzirom da je ovo opcija kojom se generalno

umanjuje količina otpada koji se tretira i na kraju proizvodi manje stakleničkih plinova.

- Izdvajanjem i korisnim iskorištavanjem anorganskih frakcija otpada smanjuje se rizik od

dospijevanja toksičnih emisija u zrak. U slučaju eventualnog kvara postrojenja, posljedice po

okoliš su vede u slučaju termičke obrade otpada.

Nakon pregleda Prednacrta izvještaja strategijske procjene utjecaja na okoliš za PPPPO RCUO Smiljevidi,

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, dalo je podršku izboru

varijante 1 kao rješenju koje de dalje biti razrađeno u drugoj fazi PPPO RCUO – Smiljevidi (izrada

prednacrta, nacrta i prijedloga).

Zaključkom iz usaglašenog Zapisnika sa sastanka održanog 10.06.2020.godine utvrđeno je da de se po

dobivanju pozitivnog mišljenja Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS na Nacrt

Izvještaja o SPUO, Zaključci Nacrta Izvještaja implementirati u Prednacrt Plana

1.2 Osnovne informacije o strategijskoj procjeni utjecaja na okoliš

Izvještaj o strategijskoj procjeni utjecаjа nа okoliš izrađuje se pаrаlelno sа PPPPO RCUO Smiljevidi.

Izrada Izvještaja o strategijskoj procjeni podijeljena je u šest faza, navedenih u nastavku:

Faza I - Uvodna faza - Uvodni sastanak s prvim terenskim ogledom područja;

Faza II - Definiranje sadržaja Izvještaja o SPUO - Scoping i definiranje okolinskih ciljeva;

Faza III - Brza procjena i priprema alternativa;

Faza IV - Izrada Izvještaja o SPUO;

Faza V- Javni uvid i javna rasprava;

Faza VI - Izrada Izvještaja o SPUO sukladno zaključcima sa javne rasprave.

U proteklom periodu uspješno su završene tri faze projekta, u okviru kojeg je izvršen „scoping“, definirani

okolinski ciljevi i sadržaj SPUO, te izvršena brza procjena i priprema alternativa.

U okviru prve faze izvršen je obilazak i sastanak sa rukovodstvom RCUO Smiljevidi, inicijalno prikupljanje

tehničke dokumentacije te izrada detaljnog plana izrade SPUO. Prikupljena dokumentacija je analizirana, a

nalazi analize su sumirani u pomodnoj tabeli za određivanje sadržaja izvještaja o SPUO PPPPO RCUO

Smiljevidi (Prilog 1), čime je završena i „scoping“ analiza predviđena u drugoj fazi izrade SPUO. „Scoping“

nalazi, okolinski ciljevi i sadržaj SPUO je predstavljen zainteresiranim stranama tokom radionice koja je

održana u Sarajevu, 08. jula 2019. godine u prostorijama Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo

(Prilog 2). Nakon održane radionice predstavnici subjekata planiranja koji su učestvovali u radionici su

dostavili pismene primjedbe, a tim angažovan na izradi izvještaja o SPUO je pripremio odgovore u formi

matrice komentara koja je blagovremeno dostavljena učesnicima (Prilog 3).

Nakon izrade Prostorne osnove PPPPO RCUO Smiljevidi, pristupilo se realizaciji projektnih zadataka iz faze

III izrade izvještaja SPUO. U dogovoru sa Zavodom za planiranje Kantona Sarajevo, u ovoj fazi se pored

brze procjene alternativa, dostavio i opis prva četiri poglavlja SPUO, u okviru dokumenta Prednacrta


9


Izvještaja strategijske procjene utjecaja na okoliš PPPPO RCUO. Tokom marta 2020, spomenuti dokument

je dostavljen Naručiocu, a 10.06.2020 je izvršena i prezentacija Prednacrta SPUO predstavnicima

Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Ministarstva komunalne privrede i

infrastrukture KS i Zavoda za planiranje razvoja KS. Zaključkom sastanka (Prilog 4) data je uputa

konsultantu da pristupi realizaciji IV faze projekta, te izradi Nacrta izvještaja SPUO PPPO RCUO Smiljevidi,

gdje de se analizirati okolišni aspekti dvije varijante MBT tehnologije tretmana komunalnog otpada iz

„Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko – biološki tretman

(MBT) otpada na području Kantona Sarajevo“, kao i rješenja za tretman procjednih voda predloženih od

strane firmi RICO – Slovenija i WEHRLE Umwelt – Njemačka (MBR sa ultrafitracijom i naknadnom

adsorpcijom sa aktivnim ugljem) , Klarwin – Njemačka (Reverzna osmoza - RO) i Rotreat – Austrija RO i

druga opcija MBR sa nanofiltracijom i RO).

1.3 Kratak pregled sadržaja i ciljeva PPPPO RCUO Smiljevidi

Prostorna osnova je faza Plana kojom se utvrđuje osnovna koncepcija izgradnje i uređenja prostora kojom

de se definirati korištenje i namjena površina, objekata i građevina u obuhvatu (funkcionalne cjeline

usklađene sa tehničko-tehnološkim zahtjevima i sadržajem RCUO), rješenje internih saobradajnica i

saobradaja u mirovanju i način povezivanja iste sa infrastrukturom šireg područja i stepen opremljenosti

komunalnom, energetskom infrastrukturom i regulacione i građevinske linije funkcionalnih cjelina/zona.

Prilikom izrade sljedede faze Plana, odnosno Prednacrta plana, projekcija prostornog razvoja preuzima i razrađuje usaglašeni i usvojeni osnovni koncept prostornog razvoja odnosnog prostora kao cjeline, te povezivanje sa susjednim prostorima, kao i širim prostorom.

Provedbom Plana postidi de se:

- Uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom,

- Povedanje udjela odvojeno prikupljenog otpada,

- Povedanje reciklaže i ponovnog korištenja otpada,

- Prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja,

- Smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagalištima,

- Smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i

- Samoodrživost sistema upravljanja otpadom

Dokument se sastoji iz tekstualnog i grafičkog dijela. Sažeti prikaz sadržaja Prostorne osnove PPPPO RCUO

Smiljevidi dat u narednoj tabeli.

Tabela 1. Sažeti prikaz informacija datih u Prostornoj osnovi PPPPO RCUO Smiljevidi – tekstualni dio

Uvodne napomene U ovom poglavlju su date uvodne informacije o zakonskom okviru koji se odnosi na izradu

PPPPO RCUO Smiljevidi definisane Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana područja

posebnog obilježja “Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) - Smiljevidi“ (Sl. novine

KS, br. 11/18).

Razlog pristupanju izradi PPPO RCUO Smiljevidi je plansko i dugoročno rješavanje problema

zbrinjavanja otpada na Kantonu Sarajevo, te formiranje RCUO Smiljevidi u skladu sa

Prostornim planom Kantona Sarajevo, te njegovim Izmjenama i dopunama (Sl. novine KS, br.

26/06, 4/11, 23/17), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09),

Strategijom upravljanja otpadom FBiH 2008.-2018. (Federalno ministarstvo okoliša i turizma,

Konzorcij, Sarajevo, 2008), Federalnim planom upravljanja otpadom 2012.-2017. (Sl. novine

FBiH, br. 6/12), Kantonalnim planom upravljanja otpadom za period 2015.-2020. (Sl. novine

KS, br. 29/15) i legislativom Evropske unije.


10


Izvod iz plana višeg reda Dat je osvrt na Prostorni plan Kantona Sarajevo, sa njegovim izmjenama, za period od 2003.

do 2023. godine kojim je predviđeno donošenje prostornih planova među kojima je i PPPO za

RCUO Smiljevidi. U ovom poglavlju su citirani dijelovi Prostornog plana KS, a koji su relevantni

za PPPPO RCUO Smiljevidi.

Granice obuhvata U ovom poglavlju detaljno su opisane granice obuhvata RCUO Smiljevidi koje su predstavljene

katastarskim česticama sa datim koordinatama. Sve parcele se nalaze u K.O. Rajlovac, K.O.

Dolac, K.O. Novo Sarajevo IV, Opdina Novi Grad. Površina obuhvata iznosi 94,3 ha.

POGLAVLJE 1. SNIMAK POSTOJEDEG STANJA I PROBLEMA U PROSTORU I UREĐENJU PROSTORA, ANALIZA I OCJENA MOGUDNOSTI DALJEG RAZVOJA

1.1. Snimak postojedeg stanja i problemi u prostoru i uređenju prostora

1.1.1. Prirodni uslovi U ovom poglavlju dat je kratak pregled geografskog položaja, geomorfoloških karakteristika

terena, nagiba i orijentacije terena, zatim geološke građe i tektonike terena, hidrogeološke

karakteristike, inženjersko-geološke karakteristike. Opisani su i geološki supstrati, stabilnost i

seizmičnost terena, egzogeni fizičko-geološki procesi i pojave, te klimatske karakteristike

ovoga područja.

1.1.2 Namjena površina i

objekata u okviru

prostorne cjeline

U ovom poglavlju dat je pregled struktura površina i njihova namjena u obuhvatu Plana, te

položaj u okviru građevinskog zemljišta Urbanog područja Sarajevo, namijenjenog za

komunalnu infrastukturu.

1.1.3. Karakteristike

razvoja

infrastrukturnih

sistema

U ovom poglavlju obrađeni su podnaslovi o saobradaju i vezama, zatim o vodnoj

infrastrukturi, odnosno o snabdijevanju vodom za pide, snabdijevanju vodom za zaštitu od

požara i o zaštitnim zonama izvorišta.

1.1.4. Stanovništvo i

stanovanje

U obuhvatu Plana živi šest stanovnika u dva objekta individualnog stanovanja. Područje

graniči sa tri mjesne zajednice: Briješde, Alipašin most I Dolac. U širem kontaktnom području

živi oko 30.000 stanovnika. U obuhvatu Plana evidentirano je ukupno deset individualnih

stambenih objekata i devet devastiranih individualnih stambenih objekata.

U kontaktnim zonama RCUO Smiljevidi u periodu od 1962. do 1992. izgradnja stambenih

objekata je bila relativno niska, a u periodu iza 1997. godine izgrađeno je između 800 i 900

stambenih objekata, neki čak i uz samu ogradu.

1.1.5. Mjere zaštite

stanovnika i

materijalnih dobara

od prirodnih i

ljudskim

djelovanjem

izazvanih nepogoda i

katastrofa

U ovom poglavlju navedene su neke elementarne nepogode značajne za ovo područje, prije

svega to su klizanje tla, požari, eksplozije i kontaminacije. Osim navedenih nepogoda mogu se

javiti sljededi utjecaji na stanovništvo:

- prenos infektivnih bolesti uslijed nesanitarnog odlaganja otpada i neometanog pristupa

ljudi odlagalištu,

- zagađenje zraka uslijed tinjanja i plamenog gorenja smeda,

- mogude pojave eksplozija,

- pojava neugodnih mirisa.

1.2. Analiza i ocjena stanja

u prostoru

U poglavlju je dat analitički osvrt na stanje u prostoru gdje je istaknuto da RCUO Smiljevidi

trenutno ne zadovoljava osnovne tehničke uslove, jer elektrana na plin i postrojenje za

tretman procjednih voda nisu u funkciji.

1.3.Mogudi pravci razvoja U poglavlju je dat pregled mogudih pravaca razvoja gdje su navedene potrebne mjere

rješavanja problema ustanovljenih u poglavlju Analiza i ocjena stanja u prostoru, kao i

uspostavi RCUO sa adekvatnim sadržajima i pratedom infrastrukturom i poboljšanju stanja

upravljanja otpadom.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

2.1. Opdi ciljevi Opdi ciljevi su:


11


- Poboljšati sadašnji standard upravljanja otpadom i približiti sistem upravljanja otpadom

EU standardima;

- Smanjiti nekontrolisano odlaganje svih vrsta otpada uspostavljanjem integriranog

sistema upravljanja otpadom kroz smanjenje količina otpada za finalno zbrinjavanje i

izdvajanje onih kategorija koje se mogu materijalno i energetski iskoristiti u granicama

tehničkih mogudnosti, ekoloških i ekonomskih dobrobiti, te smanjenjem rizika po okoliš i

zdravlje ljudi;

- Osigurati provedbu sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir i osigurati

razmjenu kvalitetnih informacija putem GIS informacionog sistema upravljanja otpadom;

- Spriječiti pogoršanje postojedeg stanja u odnosu na kvalitet tla, zraka, površinskih i

podzemnih vodenih tokova, te stabilnosti tijela odlagališta i lokaliteta u vrijeme sanacije,

korištenja, te zatvaranja odlagališnih ploha;

- Staviti pod kontrolu emisiju i utjecaj kritičnih faktora objekta RCUO Smiljevidi na okolne

medije (plinovi, deponijski filtrat), kao i utjecaj kritičnih faktora okoliša na RCUO

Smiljevidi (površinske, podzemne i oborinske vode, opda stabilnost lokaliteta);

- Uspostaviti siguran, stabilan i higijenski ispravan prostorni kompleks, opremljen

objektima različite namjene i neophodnim mrežama i uređajima komunalne

infrastrukture (saobradaj, elektroenergetika, javna rasvjeta, TT veze, vodovod,

kanalizacija, drenaža, toplifikacija i dr.) u funkciji optimalnog upravljanja otpadom;

- Uvezati sadržaje RCUO Smiljevidi u jedinstvenu prostornu, tehničko-tehnološku,

funkcionalnu i oblikovnu cjelinu i uklopiti ih u neposredno okruženje koje treba da bude

u skladu sa ukupnim stanišnim karakteristikama i namjenom prostora uz maksimalno

poštivanje mjera zaštite;

- Uspostaviti održivi sistem upravljanja otpadom kroz sagledavanje svih opcija tretmana

otpada u cilju smanjenja negativnih utjecaja na okoliš i degradacije prostora;

- Obezbijediti sanitarno epidemiološku sigurnost stanovništva u smislu sprječavanja

nastanka i širenja zaraznih bolesti, odnosno spriječiti negativni utjecaj na zdravlje ljudi;

- Smanjiti ili eliminisati sinhronizovanim, preventivnim, planskim akcijama efekte i

posljedice elementarnih nepogoda (požar, eksplozija, erozija, klizišta i dr.);

- Stvoriti mogudnosti skladnog vizuelnog, zaštitnog i funkcionalnog utapanja RCUO

Smiljevidi u njegovo kontaktno okruženje uz maksimalno poštivanje mjera zaštite;

- Osigurati samoodrživost RCUO Smiljevidi osiguravanjem prostora za plasiranje

recikliranih proizvoda.

2.2 Posebni ciljevi U poglavlju koje obuhvata posebne ciljeve obuhvadeno je više kategorija, a to su:

1. Šume, šumsko, poljoprivredno zemljište i zelene površine

- Očuvanje i širenje prirodnih šumskih ekosistema u okruženju i neposrednom kontaktu

sa RCUO Smiljevidi s ciljem zaštite okoliša, utvrđivanjem potrebe zaštite šireg prostora

tj. stvaranja određene tampon zone izvan obuhvata Plana gdje prostorne mogudnosti

to dozvoljavaju;

- Utvrditi zaštitnu tampon zonu u granicama obuhvata za zaštitu i „izolaciju“ RCUO

Smiljevidi od kontaktnih cjelina Park-šume i zone stanovanja, te potrebu zaštite šireg

prostora obzirom na zonu utjecaja;

- Planirati zelene površine unutar obuhvata Plana i definirati smjernice i normative za

formiranje i uređenje zelenih površina u okviru funkcionalnih zona, a s ciljem zaštite

okoliša, poboljšanja osnovnih mikroklimatskih parametara i ostvarivanja ostalih

zaštitnih i ekoloških funkcija zelenila;

- Utvrditi koncept rekultivacije površina na kojima je proces odlaganja završen kao i

degradiranih površina.

2. Karakteristike razvoja infrastrukturnih sistema koji obuhvata saobradaj i veze, vode,

vodne površine i vodnu infrastrukturu, te energetsku infrastrukturu.

2.1 Saobradaj i veze

- Zadržati koncept primarne saobradajne mreže definiran važedim planovima višeg reda i

preuzeti planska rješenja saobradaja kontaktnih prostornih cjelina;


12


- Posvetiti pažnju planiranju saobradajnog pristupa obuhvatu (postojede pristupne

saobradajnice iz naselja Buda potok i Zabrđe su sa kategorijom proglašenih lokalnih

saobradajnica), saobradajnica u obuhvatu i režima odvijanja saobradaja kao i

obezbjeđenja površina za saobradaj u mirovanju;

- Kroz adekvatne planske mjere i aktivnosti treba obezbijediti kvalitetan tj. nesmetan i

siguran saobradajni pristup motornim vozilima RCUO Smiljevidi sa oba opisana

pristupna pravca;

- Razviti telekomunikacionu mrežu koja de kapacitetom i kvalitetom zadovoljiti potrebe

RCUO Smiljevidi, odnosno omoguditi razvoj infrastrukture koja omogudava usluge

širokopojasnog prijenosa.

2.2. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura - Postidi autonomiju RCUO Smiljevidi u pogledu snabdijevanja vodom za zaštitu od

požara;

- Osigurati priključenje sanitarnih (fekalnih) voda unutar obuhvata na fekalni

kanalizacioni sistem šireg područja (Zabrđe) i kolektora Zabrđe na pripadajudi uređaj za

tretman komunalnih otpadnih voda;

- Osigurati priključenje na oborinski kanalizacioni sistem šireg područja (Zabrđe);

- Unaprijediti sistema zaštite kaseta otpada geomembranama, unaprijediti sistem

površinskog kanalisanja oborinske vode i identificirati izvor baznog protoka radi

smanjenja proizvodnje deponijskog filtrata;

- Uspostaviti tretman deponijskog filtrata da se postignu vrijednosti propisane za

ispuštanje u odabrani recipijent, kao i adekvatan tretman i odlaganje mulja;

- Uspostaviti efektivan sistem monitoringa efluenta i recipijenta u toku priprema,

izgradnje, rada i po zatvaranju RCUO Smiljevidi;

- Urediti oko 360 m Lepeničkog potoka i oko 395 m Žičkog potoka od kraja opisanih

regulacija do granice obuhvata RCUO Smiljevidi.

2.3. Energetska infrastruktura - Osnovni postavljeni ciljevi u oblasti termoenergetike za planski period su kontinuirano,

sigurno, ekonomično i okolinski prihvatljivo obezbjeđenje energetskih potreba;

- Osigurati kontinuirano i pouzdano napajanje električnom energijom područja RCUO

Smiljevidi;

- Staviti u funkciju energanu na deponijski plin.

3 Mjere zaštita stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa - Ograničiti utjecaj prirodnih katastrofa primjenom zaštitnih mjera i otkloniti opasnost

od požara, eksplozija (metana), procjednih voda - plavljenja, erozija, odrona zemljišta,

klizišta i drugih nepogoda;

- Poduzeti odgovarajude preventivne mjere koje se trebaju provoditi na kompleksima

RCUO Smiljevidi u cilju ranog otkrivanja požara i njihova pravovremenog gašenja.

3. OSNOVNA KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

Ovim poglavljem predviđeno je da integralni sistem upravljanja otpadom prati regionalni

koncept, odnosno plansko i dugoročno rješavanje problema zbrinjavanja otpada u Kantonu

Sarajevo.

VIZIJA RAZVOJA: Uspostava Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevidi sa adekvatnom

infrastrukturom i primjenom najsavremenijih tehnologija obrade otpada zasnovanim na

najvišim standardima zaštite okoliša i ljudskog zdravlja, a u cilju održivog upravljanja i

provedbe integralnog sistema upravljanja otpadom.

Osnovna koncepcija bududeg razvoja karakteriše se uspostavom modernog RCUO Smiljevidi u

skladu sa EU direktivama i standardima i formiranju funkcionalnih, odnosno operativnih

cjelina sa propisanim mjerama, načinima i uvjetima rekonstrukcije i eventualne izgradnje

objekta, te uvjeta korištenja uz obezbjeđenje adekvatnih infrastukturnih sistema. Ovaj

koncept prostorne organizacije tretira prostorni razmještaj RCUO Smiljevidi i pratedih


13


objekata i njihovu funkciju uvažavajudi i zaštitu urbane i prirodne sredine, a ujedno

omogudujudi njegovu samoodrživost.

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi sadrži i varijantno rješenje tretmana otpada i to

varijantom primjene mehaničko-biološkog tretman miješanog komunalnog otpada s ciljem

proizvodnje RDFa/biogasa/komposta uz izdvajanje reciklažnih sirovina.

3.1. Podjela prostorne

cjeline na

funkcionalne zone

RCUO „Smiljevidi“

RCUO Smiljevidi sačinjavaju sljedede funkcionalne zone:

1. Ulazno-izlazna zona/administracija,

2. Tehnološke zone:

- Zona sortiranja i reciklaže

- Zona za tretman komunalnog otpada – mehaničko-biološkog tretman miješanog

komunalnog otpada s ciljem proizvodnje RDFa/biogasa/komposta uz izdvajanje

reciklažnih sirovina. Razamtraju se dva scenarija MBT postrojenja:

- Scenarij S1V1- podrazumijeva mehaničko-biološki tretman otpada s ciljem

proizvodnje goriva iz otpada (eng. Refuse Derived Fuel– RDF) i komposta uz

izdvajanje reciklažnih sirovina.

- Scenarij S1V2- također podrazumijeva MBT komunalnog otpada, pri čemu se

razlika u odnosu na komponentu S1V1 ogleda u biološkom tretmanu, koji u

S1V2 podrazumijeva anaerobnu digestiju s ciljem proizvodnje biogasa. Pored

izgradnje MBT, u ovom scenariju predviđeno je i kogenerativno postrojenje za

sagorijevanje nastalog biogasa, pri čemu se toplotna energija koristi za

zagrijavanje digestora, dok se električna energija može prodavati po

poticajnim cijenama (tzv. „feed-in“ tarifama).

- Zona za reciklažu građevinskog otpada i deponovanje inertnog materijala;

- Zona za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih, otpadnih i oborinskih voda;

- Zona za prikupljanje i obradu deponijskog plina

3. Zone za odlaganje otpada:

- Odlagališne plohe za komunalni otpad,

- Odlagališne plohe za otpadne materijale iz tretmana otpada,

- Jame grobnice

4. Zona rekultivacije

5. Zaštitno zelenilo

6. Zone pratedih sadržaja u funkciji RCUO Smiljevidi

7. Zona za plasiranje recikliranih proizvoda

8. Zona saobradaja (interne saobradajnice)

3.2 Namjena površina i

objekata u okviru

prostorne cjeline

U ovom poglavlju dat je koncept prostorne organizacije kompleksa RCUO Smiljevidi,

funkcionalnih zona koje su organizirane kao zasebne cjeline sa pratedim objektima i

infrastrukturom u skladu sa namjenom zone, a koji su funkcionalno i tehnološki povezani u

jednu cjelinu. U nastavku teksta date su informacije o lokaciji i površini svake od

funkcionalnih cjelina, za što je dat i grafički prikaz.

3.3. Popis funkcionalnih

zona sa dozvoljenim,

uslovno dozvoljenim

i zabranjenim

namjenama

U ovom poglavlju navedeni su objekti, uređaji i prateda infrastruktura koji se smiju graditi u

navedenim zonama, te objekti, uređaji i prateda infrastruktura čija se gradnja ili postavljanje

može uslovno dozvoliti. U tehnološkim zonama nisu dozvoljeni objekti i površine koji nisu u

funkciji uspostave RCUO Smiljevidi, odnosno djelatnosti koje ometaju primarnu namjenu

zone.


14


3.4 Namjena objekata

po funkcionalnim

zonama i odnos

prema postojedim

objektima

U ovom poglavlju istaknuto je da de u postojedim funkcionalnim zonama administracije,

sortiranja i reciklaže, te zone za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih, otpadnih i

oborinskih voda se zadržavati postojedi objekti koji de se adapatirati i rekonstruisati kako bi

se kapacitetima i oblikovno uklopili sa planiranim objektima, odnosno kako bi u

arhitektonsko-oblikovnom smislu ovi objekti međusobno predstavljali kompoziciono

oblikovnu i funkcionalnu poveznicu, s tim da planirani materijali trebaju biti usklađeni sa

planiranim namjenama.

3.5 Infrastruktura U ovom poglavlju obrađeni su bitni aspekti saobradaja i veza, vodne infrastrukture i

energetske infrastrukture.

3.6. Zaštita i unaprjeđenje

okoliša

U ovom poglavlju spomenut je Izvještaj o strategijskoj procjeni utjecaja na okoliš koji je

zaseban dokument koji je u izradi i koji de biti sastavni dio PPPO.

3.7. Mjere zaštite

stanovnika i

materijalnih dobara

od prirodnih i

ljudskim

djelovanjem

izazvanih nepogoda i

katastrofa i ratnih

djelovanja

U ovom poglavlju istaknuta je potreba za adekvatnim planskim i projektno-tehničkim

mjerama zaštite i njihovom realizacijom, pomodu čega se stepen ugroženosti područja može

svesti na minimum.

Potrebno je ograničiti utjecaj prirodnih katastrofa primjenom zaštitnih mjera i što je mogude

više otkloniti opasnost od požara, eksplozija (metana), procjednih voda - plavljenja, erozija,

odrona zemljišta, klizišta i drugih nepogoda.

3.8. Mjere zaštite prava

lica sa smanjenim

tjelesnim

sposobnostima

U ovom poglavlju predstavljen je zakonski okvir kojim su definirani urbanističko-tehnički

uvjeti i normativi za projektovanje i izvođenje građevina i zahvata u prostoru kako bi se licima

umanjenih tjelesnih mogudnosti obezbijedilo nesmetano kretanje, pristup, boravak i rad u

građevinama svih namjena (stambena, društvena, poslovna, javna), kao i svih drugih površina

javne namjene.

3.9 Bilans površina U ovom poglavlju tabelarno su prikazane dvije varijante objekata koji se planiranim

uređenjem prostora u okviru obuhvata površina i objekata predviđaju u sklopu prostorno-

funkcionalne zone RCUO Smiljevidi.

Grafički dio sadrži:

1. Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. od 2023. godine R 1:10000

2. Inženjerskogeološka karta R 1:1000

3. Karta nagiba terena R 1:5000

4. Karta orijentacije terena R 1:5000

5. Karta stabilnosti terena R 1:5000

6. Analiza korisnika zemljišta R 1:5000

7. Sintezni prikaz stanja prostornog uređenja – namjena površina i objekata i način korištenja prostora, odnos postojede – planirano R 1:5000

8. Sintezni prikaz postojedih funkcionalnih zona i objekata RCUO Smiljevidi R 1:5000

9. Sintezni prikaz stanja infrastrukturnih sistema R 1:5000

10. Osnovni koncept prostorne organizacije – varijanta 1 R 1:5000


15


1.4 Analiza odnosa PPPPO RCUO Smiljevidi sa drugim planovima i

programima

Drugi planovi ili programi mogu na različite načine utjecati na PPPPO RCUO Smiljevidi, te je stoga potrebno razmotriti njihovu međusobnu vezu kako bi se ostvarile potencijalne koristi njihovom sinergijom ili korigovale određene neusklađenosti ili nedostaci. Odnos PPPPO RCUO Smiljevidi sa drugim relevantnim planovima i programima utvrđen je na osnovu usporedne analize ciljeva i zahtjevima postavljenih u drugim planovima i programima sa ciljevima i sadržajem PPPO RCUO Smiljevidi. Obzirom da su BiH i federalne politike donesene u skladu sa EU političkim okvirom, odnosno prema zahtjevima međunarodnih konvencija, analiza de uzeti u obzir samo planske, programske i strateške dokumente na nivou EU, BiH i FBIH. U obzir su uzete kako važede tako i

strategije koje su istakle i nemaju zamjenski planski dokument. U tabeli 2 je dat popis dokumenata koji su

analizirani, dok je usporedna analiza dana u tabeli 3.

Tabela 2. Popis dokumenata za usporednu analizu

Nivo dokumenta Naziv

Evropski

planski,

programski i

strateški

dokumenti

• Tematska strategija o prevenciji i recikliranju otpada (2005.)

• Evropska strategija za plastiku u cirkularnoj ekonomiji (2018.)

• Sedmi akcioni plan zaštite životne sredine 2013-2020.

• Evropska strategija biodiverziteta do 2020. (2011.)

• Program za čistiji vazduh u Evropi (2013.)

• Paket za klimu i energiju 2020. i Okvir za klimu i energiju 2021-2030.

BiH strategije i

planovi

• Strategija aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite životne sredine u BiH

2014-2020.

• Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine - NBSAP 2015-

2020.

• Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu i

Hercegovinu 2013-2025.

• Nacionalni implementacijski plan (NIP) za implementaciju Štokholmske konvencije o

postojanim organskim zagađujudim materijama (POPs) 2015-2020.

• Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta i ublažavanja posljedica suše u Bosni i

Hercegovini

Federalne

strategije i

planovi

• Federalna strategija zaštite okoliša za period 2008-2018., a koja sadrži i Federalnu strategiju

upravljanja otpadom (FSUO) kao svoj sastavni dio;

• Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017. (FPUO);

• Plan upravljanja vodnim područjem rijeke Save (2016-2021.);

• Strategija upravljanja vodama FBiH (2010-2022.);

• Strategija razvoja Federacije BiH (2021-2027.);

Strategije i

planovi Kanton

Sarajevo/Grad

Sarajevo

• Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine • Urbanistički plan Grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo

Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošda) za period od 1986. do 2015. godine • Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo za period 2017-2022. • Plan upravljanja otpadom Kantona Sarajevo 2014-2019.

Lokalna

zajednica

(opdina/grad)

• Strategija razvoja opdine Novi grad Sarajevo 2014-2020. • Revizija Strategije razvoja Opdine Novi Grad Sarajevo za period 2014-2016. i novi Akcioni

plan za period 2017-2020. • Lokalni akcioni plan za okoliš LEAP 2005-2015.


16


Tabela 3. Odnos PPPPO RCUO Smiljevidi sa drugim relevantnim planovima i programima

Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa

Ciljevi ili zahtjevi drugog plana ili

programa

Usporedni odnos PPPPO RCUO

Smiljevići sa drugim planom ili

programom

Evropski

strateški

dokumenti

Tematska

strategija o

prevenciji i

recikliranju

otpada (2005.)

Strategija ima za cilj sprečavanje nastajanja otpada, kao i korištenje otpada kao resursa, prije svega za dobivanje sekundarnih sirovina i energije. S druge strane, upozorava se da interno tržište mora olakšati aktivnosti reciklaže i ponovne upotrebe uz postavljanje visokih standarda zaštite životne sredine. Strategija, između ostalog nastoji postidi sljedede pozitivne utjecaje: (1) manje deponovanog otpada, (2) više komposta i energije iz otpada, (3) viša i bolja reciklaža.

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi predviđa postepeni prelazak sa koncepta deponovanja otpada na koncept iskorištavanja otpada kao sirovine, tretmana i energetskog iskorištavanja otpada.

Planirane funkcionalne cjeline RCUO su u potpunosti u skladu sa očekivanim pozitivnim utjecajima Tematska strategija o prevenciji i recikliranju otpada (2005.)

Evropski

strateški

dokumenti

Evropska strategija o plastici u cirkularnoj ekonomiji (2018.)

Ovom strategijom se postavlja vizija novog evropskog upravljanja u području plastike povezano sa njenom proizvodnjom, potrošnjom i vijekom trajanja. Mjere se odnose na nivou EU i nacionalni nivo te se odnose na, između ostalog, rentabilnost i kvalitet recikliranja plastike, povedanje recikliranog sadržaja, prikupljanje plastičnog otpada, smanjenje plastičnog otpada i bacanje plastike, smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu, itd. kroz uspostavljanje programa proširene odgovornosti proizvođača, uvođenje ekonomskih instrumenata, ubrzaju prikupljanje otpada posebno u morskom zaleđu, uvođenje alternativa, podizanje svijesti, itd.

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi predviđa maksimalno izdvajanje plastičnog otpada u okviru funkcionalnih cjelina:

Zona za sortiranje i reciklažu,

Zona za tretman komunalnog otpada i

zona za plasiranje recikliranih proizvoda.

Odabrana varijanta tretmana otpada predviđa iskorištavanje plastičnog otpada, kao proizvoda na tržištu reciklažnih sirovina ili udjela u RDF-, što je u skladu sa preporučenim mjerama cirkularne ekonomije

Evropski

strateški

dokumenti

Sedmi akcioni plan zaštite životne sredine 2013-2020.

Ovaj dokument adresira pitanje upravljanja otpadom kroz hijerarhiju upravljanja otpadom postavljenu Okvirnom direktivom o otpadu. Navode se sljededi prioritetni ciljevi:

• Smanjivanje količine nastalog otpada;

• Dovođenje reciklaže i ponovnog korištenja na najvedu mogudu mjeru;

• Ograničavanje spaljivanja samo na materijale koji se ne mogu reciklirati;

• Etapna obustava odlaganja otpada na deponije za otpad koji se ne može reciklirati ili ponovno iskoristiti


Varijanta koja predviđa izgradnju i rad mehaničko – biološkog tretmana otpada (S1V2) je u potpunosti usklađena sa ciljevima pomenutog akcionog plana, jer predviđan maksimalno iskorištavanje otpada (izdvajanje reciklažnih sirovina, biološki tretman uz proizvodnju komposta) prije finalnog termičkog spaljivanja.

Odlaganje životinjskih trupala u jame grobnice nije u skladu sa zadatim ciljevima ovog plana, obzirom da se i ova vrsta otpada može spaljivati. Međutim,izgradnja jama – grobnica je navedeno kao prelazno, a ne trajno


17


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

rješenje za zbrinjavanje ovakvog tipa otpada, dok se ne pronađe adekvatno rješenje na području FBIH/KS. Na RCUO nije planirano dugoročno zbrinjavanje ovakvog tipa otpada.

Evropski

strateški

dokumenti

Evropska strategija biodiverziteta do 2020. (2011.)

Ključni cilj strategije do 2020. godine je:

Doprinos drugih ekoloških politika i inicijativa u realizaciji vizije i dostizanju ciljeva za 2020. koji se odnose na zaštidenost i očuvanje biodiverziteta. Odlaganje otpada nije direktno prepoznati kao faktor, ali jeste indirektno kroz politike koje podržavaju borbu protiv klimatskih promjena, politike za očuvanje dobrog statusa površinskih i podzemnih voda te odbacivanja otpada u more, gdje uređenje deponija otpada ima važan doprinos.

PPPO RCUO Smiljevidi kroz planiranje funkcionalnih cjelina koje povedavaju izdvajanje reciklaže i smanjenju odlaganja otpada ne deponiju indirektno doprinosi realizaciji politika koje potpomažu zaštitu i očuvanje biodiverziteta.

Evropski

strateški

dokumenti

Program za čistiji vazduh u Evropi (2013.)

Ovaj program sadrži mjere za obezbjeđenje kratkoročnog postizanja ciljeva, te nove ciljeve u oblasti kvaliteta vazduha do 2030. godine. Paket mjera uključuje i one koje se tiču smanjenja zagađenosti vazduha, s naglaskom na poboljšanje kvaliteta vazduha u gradovima, uz podršku istraživanjima i inovacijama, te promociju međunarodne saradnje. Program ne sadrži ciljeve ni mjere vezano za emisije iz otpada/deponija.


Smanjenjem deponovanja otpada dolazi do redukcije oslobađanja plinova koji utiču na klimatske promjene.

S druge strane planirano je potpuno i saniranje mreže prikupljanja deponijskog plina i izgradnja nove mreže za parcele koje de služiti za deponovanje komunalnog otpada do izgradnje postrojenja za tretman otpada i pratedih sadržaja.

MBT otpada jeste emisiono mjesto otpadnih plinova sagorijevanja (bioplina). Međutim primjenom modernih tehnologija emisije u zrak se mogu smanjiti na nivo koji nede ugrožavati okoliš i zdravlje ljudi (radnika i okolnog stanovništva).

Evropski

strateški

dokumenti

Paket za klimu i energiju 2020. Okvir za klimu i energiju 2021-2030.

Jedan od ključnih ciljeva Paketa za klimu i energiju je 20% smanjenje emisije stakleničkih gasova do 2020.

Jedan od ključnih ciljeva Okvira za klimu i energiju je 40% smanjenje emisije stakleničkih gasova do 2030.


Smanjenjem deponovanja otpada dolazi do redukcije oslobađanja deponijskih plinova koji utiču na stvaranje efekta staklenika i klimatskih


18


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

promjena.



BiH strategije

i planovi

Strategija aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite životne sredine u BiH 2017-2020.

Osnovni cilj EAS-BiH je strateško planiranje procesa aproksimacije, koje de stvoriti uslove za unapređenje zaštite životne sredine i podržati održivi razvoj. Proces aproksimacije propisa predviđa i aproksimaciju propisa iz oblasti upravljanja otpadom posebno izradu, ne samo implementacijskih planova za provođenje direktiva (DSIP) i akcionih planova za provođenje direktiva (APID) iz oblasti otpada, ved i relevantnih strategija i politika, vezanih za potpuno transponovanje i provedbu pravne stečevine EU o upravljanju otpadom - npr. odvojeno sakupljanje, ponovna upotreba, recikliranje, smanjenje biorazgradivog otpada koji se odlaže na deponije, itd.

U poglavlju 3. Prostorne osnove PPPPO RCUO Smiljevidi naglašeno je da “Osnovna koncepcija bududeg razvoja karakteriše se uspostavom modernog RCUO Smiljevidi u skladu sa EU direktivama i standardima i formiranju funkcionalnih/operativnih cjelina sa propisanim mjerama, načinima i uvjetima rekonstrukcije i eventualne izgradnje objekta, te uvjeta korištenja uz obezbjeđenje adekvatnih infrastukturnih sistema“ Koncept upravljanja otpadom prema propisma pravne stečevine EU u oblasti upravljanja otpadom se odvija pratedi sljedede hijerarhije: - prevencija nastajanja otpada, - povrat resursa ponovnom upotrebom, - povrat resursa recikliranjem, - povrat resursa iskorištavanjem

energije iz otpada, - finalno odlaganje Stoga je PPPPO RCUO Smiljevidi potpuno u skladu sa preporukama ove Strategije.

BiH strategije

i planovi

Strategija i akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine - NBSAP 2015-2020.

NBSAP sadrži ukupno 21 nacionalni cilj za biološku raznolikost, koji su raspoređeni unutar 5 globalnih strateških pravaca. Globalni strateški pravac B se odnosi na smanjenje direktnih pritisaka na biološku raznolikost i promoviranje njene održive upotrebe, sa ciljem da se, između ostalog, do 2020. godine uspostavi sistem prečišdavanja industrijskih i komunalnih otpadnih voda (cilj br. 9)

Uzimajudi u obzir da se procjedna voda sa deponija vodi u kategoriji industrijskih otpadnih voda, onda se može zaključiti da de se izgradnjom planiranog postrojenja za tretman procjednih /otpadnih voda deponije, postrojenja za tretman otpada i pratedih sadržaja, djelimično doprinijeti realizaciji cilja br. 9.

BiH strategije

i planovi

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za Bosnu

Jedan od ciljeva ove strategije je dostizanje najviše vrijednosti i prestanak rasta nivoa emisija stakleničkih gasova do otprilike 2025. godine na nivou koji je ispod prosjeka emisija EU27 po glavi

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi predviđa postepeni prelazak sa koncepta deponovanja otpada na koncept iskorištavanja otpada kao sirovine, tretmana i energetskog


19


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

i Hercegovinu 2013-2025.

stanovnika. Dokumentom nije obrađen aspekt emisija sa deponija otpada.

iskorištavanja otpada.

Smanjenjem deponovanja otpada dolazi do redukcije oslobađanja plinova koji utječu na klimatske promjene.



BiH strategije

i planovi

Nacionalni implementacioni plan (NIP) za implementaciju Štokholmske konvencije o postojanim organskim zagađujudim materijama (POPs) 2015-2020.

Jedan od prioriteta NIP-a je obezbijediti adekvatno upravljanje opasnim otpadom (sa fokusom na otpad koji sadrži POPs supstance) i kontaminiranim područjima („crnim tačkama“). Neki od relevantnih ciljeva su uspostavljanje sistema upravljanja za specijalne kategorije otpada, uključujudi otpad koji sadrži PCB-ove, elektronski i elektronički otpad i stara vozila, kao i uspostavljanje sistema upravljanja i remedijacije te sama remedijacija crnih tačaka u koje spadaju i deponije otpada na koje se odlažu ove specijalne kategorije otpada.

Prostorna osnova PPPP RCUO Smiljevidi ne predviđa prijem niti zbrinjavanje opasnog otpada.

U okviru reciklažnog dvorišta formirana je zona za prikupljanje opasnog otpada od strane domadinstava, te privremeno skladištenje do krajnjeg zbrinjavanja izvan RCUO.

BiH strategije

i planovi

Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta i ublažavanja posljedica suše u Bosni i Hercegovini

Deponije otpada su prepoznate kao jedan od faktora ugrožavanja zemljišta u BiH.

Kao jedna od preporučenih mjera za smanjenje utjecaja su:

Uspostavljanje sanitarnih deponija;

Smanjenje količina otpada koje se deponuje;

Osigurati sistematični monitoring parametara za ocjenu stanja zemljišta u blizini deponije.


Funkcionalne cjeline RCUO su prate sanitarni koncept odlaganja otpada uz prikupljanje i tretman deponijskog plina i procjednih voda.

S druge strane, provedba PPPPO RCUO Smiljevidi planira i postojanje zaštitnog zelenila između funkcionalnih zona i zelenih tampon zona prema kontaktnim zonama – ukupno 38%. Površine koje su planirane za rekultivaciju (13,66%) što de sigurno imati utjecaja u zadržavanju vode i time utjecati na ublažavanje suša u BiH.

Federalne Federalna

strategija zaštite U okviru poglavlja Upravljanje Prostorna osnova PPPPO RCUO


20


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

strategije i

planovi

okoliša za period

2008-2018.,a

koja sadrži i

Federalnu

strategiju

upravljanja

otpadom (FSUO)

kao svoj sastavni

dio;

otpadom uspostavljen je:

- Krovni cilj: Zaštita okoliša, promocija i podsticanje održivog korištenja resursa kroz uspostavu integriranog sistema upravljanja otpadom;

- Strateški ciljevi: Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom; Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije korištenje resursa; Osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir; Osiguranje sistematskog pradenje parametara za ocjenu stanja okoliša

Kada je u pitanju odlaganje komunalnog otpada predviđa se formiranje RCUO za Kanton Sarajevo

Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa ciljevima Federalne strategije zaštite okoliša za period 2008-2018.

Federalne

strategije i

planovi

Federalni plan

upravljanja

otpadom 2012-

2017. (FPUO);

FPUO predstavlja provedbeni dokument Strategije, te je njegov osnovni cilj uspostava integralnog sustava upravljanja otpadom, odnosno identificiranje trenutnog stanja, u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana otpada, podrazumijevajudi i stanje infrastrukture, te definiranje, na osnovu bududih potreba, potrebnih pravnih i infrastrukturnih zahtjeva/kapaciteta za dostizanje Strategijom postavljenih ciljeva.

Kada je u pitanju odlaganje komunalnog otpada predviđa se formiranje RCUO za Kanton Sarajevo.

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa ciljevima FPUO

Federalne

strategije i

planovi

Plan upravljanja

vodnim

područjem

rijeke Save

(2016 – 2021);

Generalni cilj plan upravljanja vodnim područjem rijeke Save jeste postizanje dobrog stanja voda, a rukovodedi se odredbama aktualnog Zakona o vodama (Službene novine br 70/06)

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa ciljem Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Save.

Planom je predviđeno tretiranje procjednih voda RCUO Smiljevidi, što doprinosi dostizanje dobrog stanja vodnog tijela BA_BOS_MILJ_1 na vodotoku Miljacka.

Federalne

strategije i

planovi

Strategija upravljanja vodama FBiH (2010-2022.)

U poglavlju zaštita voda uspostavljen je:

- Strateški cilj 8: Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatiþne flore i faune i potreba korisnika voda.

- Operativni cilj 18: Smanjenje

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa Strategijom upravljanja vodama FBiH (2010-2022.)

Planom je predviđeno tretiranje procjednih voda RCUO Smiljevidi, što doprinosi dostizanje dobrog stanja vodnog tijela BA_BOS_MILJ_1 na


21


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

količina zagađenja koje dospijeva u površinske i podzemne vode sa uređenih i „divljih“ deponija krutog otpada

Kao jedna od mjera za dostizanje operativnog cilja navedena je: Sanacija postojedih i izgradnja novih deponija krutog otpada prema Strategiji upravljanja otpadom i planovima koji de biti urađeni u skladu sa važedim evropskim direktivama.

vodotoku Miljacka.

Federalne

strategije i

planovi

Strategija

razvoja

Federacije BiH

2021-2027. -

nacrt

U okviru oblasti Održivi okolišni razvoj prepoznat je Prioritet 3.1: Unaprijediti zaštitu i korištenje prirodnih resursa, a u okviru njega i mjera 3.1.6. Unapređivati integralno upravljanje otpadom

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa nacrtom Strategije razvoja Federacije 2021-2027. upravljanja vodama FBiH (2010-2022.), obzirom da se temelji na konceptu integralnog upravljanja otpadom.

Strategije i

planovi

Kanton

Sarajevo

Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine i njegove Izmjene i dopune

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine predviđeno je donošenje prostornih planova među kojima je i Plan za Regionalni centar za upravljanje otpadom. Kao jedan od ciljeva prostornog plana u podtački 2.14.1. „Upravljanje otpadom“ naveden je cilj: Upravljanje otpadom u planskom periodu de se bazirati na principima koji de doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva iz Plana upravljanja otpadom KS za period od 2015. do 2020. godine, a koji su u skladu sa strateškim ciljevima Evropske unije i sa Federalnom strategijom zaštite okoliša. Za ostvarenje strateških i operativnih ciljeva u planskom periodu potrebno se voditi sljededim smjernicama:

uspostaviti infrastrukturu za sve kategorije otpada i izgraditi Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO),

smanjiti količine otpada na njegovom izvoru, uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja i reciklaže svih vrsta otpada koje je mogude iskoristiti,

unaprijediti pravni okvir uspostavljanjem/uvezivanjem administrativne i upravljačke strukture (nadležnih ministarstava, inspekcijskih službi), na nivou KS koja de dosljedno i pravovremeno

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa ciljevima Prostornog plana.


22


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

provoditi zakone, osposobiti institucije i ojačati funkcionalnost sistema ekonomskih instrumenata putem poreza i naknada koji de podstaknuti primjenu načela prevencije i reciklaže,

uspostaviti jedinstven informacioni sistem na području FBiH, koji de omoguditi analizu ispunjenosti ciljeva i efikasnosti sistema upravljanja otpadom u kantonima, na nivou Federacije i BiH i regionalno. Do uspostave informacijskog sistema na federalnom nivou;

potrebno je nadograditi, ažurirati i dopuniti postojedi registar proizvođača otpada, te paralelno izvršiti obuku proizvođača otpada za vođenje evidencije o otpadu.”

„Formiranje Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) je definirano federalnim i kantonalnim planom upravljanja otpadom, a u skladu sa temeljnim načelom Zakona o upravljanju otpadom - načelu regionalnosti. Načelo regionalnosti podrazumijeva razvoj tretmana otpada i izgradnju objekata za njegovo odlaganje na način da pokriva potrebe regiona i omogudava samoodrživost objekata.“

Strategije i

planovi

Kanton

Sarajevo

Urbanistički plan Grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošda) za period od 1986. do 2015. godine

Poseban cilj: Ostali komunalni, odnosno urbani sadržaji de se izgrađivati i koristiti u funkciji razvoja djelatnosti zajedničke i individualne komunalne potrošnje, a posebno javne higijene, konačne disperzije otpadaka, snabdijevanja osnovnim poljoprivrednim proizvodima putem tržnica i pijaca, pogrebne djelatnosti, na osnovama izgradnje i korištenja jedinstvene mreže grobalja i mezarja, uz prethodno definiranje statusa grobalja i mezarja nastalih na području Sarajeva kao posljedica četvorogodišnje agresije, kao i u funkciji drugih lokalnih urbanih zahtjeva. Prostor deponije Buda potok je tretiran kao građevinsko zemljište namijenjeno za komunalne objekte.

Postojede aktivnosti odlaganja otpada i pratede aktivnosti se vrše na lokaciji utvrđenoj Urbanističkim planom – pod nazivom deponija Buda Potok. Naknadnim planskim dokumentima (Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine na ovoj lokaciji je predviđeno formiranje Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) u obuhvatu od 94,3 ha.


23


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

Strategije i

planovi

Kanton

Sarajevo

Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo za period 2017-2022.

KEAP adresira pitanje odlaganja otpada u Kantonu Sarajevo, koristedi se uslugama RCUO Smiljevidi u okviru dva strateška cilja: Oblast „Otpad“: Strateški cilj 1. Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integralno upravljanje otpadom Operativni cilj 1.1.: Stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje otpada na deponiji Smiljevidi u okviru RCUO za narednih 5 godina 5.1.1.1 Rekonstrukcija uređaja za prečišdavanje procjednih voda; 5.1.1.2 Održavanje i upravljanje postrojenjem za tretman procjednih voda (monitoring stanica: hidrometeorološka stanica, laboratorija i održavanje uređaja); 5.1.1.3. Sanacija postojedeg sistema za otplinjavanje, ugradnja novih sondi na aktivnom dijelu deponije otplinjavanje čeone plohe; 5.1.1.4 Analiza podataka o emisijama sa RCUO Smiljevidi: Monitoring procjednih voda od strane certificirane laboratorije, obrada hidrometeoroloških podataka i kontrola emisije u zrak (kontrola gasova na sistemu za otplinjavanje i održavanje istog); 5.1.1.5 Polaganje multibarijerne zaštite za proširenje aktivne plohe za odlaganje otpada cca. 15.000 m2; 5.1.1.6. Izrada tehničke dokumentacije za otvaranje nove sanitarne plohe (geodetski elaborat, geomehanička ispitivanja, izrada studije i otkup parcela) Strateški cilj 2. Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije korištenje resursa Operativni cilj 2.5. Uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla 5.2.5.3. Završiti izgradnju i adaptirati četvrtu jamu - grobnicu kako bi se obezbijedili dovoljni kapaciteti zbrinjavanja za sve 3 kategorije animalnog otpada Oblast: „Vodni resursi“ Strateški cilj 2. Postizanje i održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda Operativni cilj 2.1. Unaprijediti razvoj infrastrukture i smanjiti tereta zagađenja od komunalnih otpadnih

PPPPO RCUO Smilljevidi predviđa stvaranje „uvjeta za sanitarno odlaganje na deponiji Smiljevidi“ u okviru narednih 5 godina, odnosno do 2023 god.“

Funkcionalne zone PPPPO RCUO Smiljevidi podrazumijevaju:

Unapređenje prikupljanja procjednih voda i uspostavu tretmana otpadnih voda. Dokumentom prostorne osnove nije dat odabir tehnološkog rješenja za tretman otpadnih voda, niti pratedi sadržaji. Kako god, planirano postrojenje de biti projektovano u kapacitetu da može ispoštovati ispuštanje tretirane otpadne vode u sistem javne kanalizacije koja se završava sa tretmanom komunalnih otpadnih.

Jedna od funkcionalnih zona RCUO Smiljevidi je i zona prikupljanja i obrade deponijskog plina, koja podrazumijeva postojanje sistema za prikupljanje i spaljivanje plina. Kako god, nakon usvajanja neke od ponuđenih varijanti tretmana otpada, nastanak deponijskih plinova de da se smanji zbog prestanka odlaganja organskih komponenti otpada na deponiju.

U okviru analitičko – dokumentacione podloge priložene su i analize otpadnih voda, rezultati mjerenja hidrometeorološke stanice. Nisu osigurani podaci kojima se dokazuje kontrola emisije u zrak (kontrola gasova na sistemu za otplinjavanje) kako je to u okviru KEAP-a zahtijevano. Trenutno nije uspostavljeno spaljivanje plinova sa deponije na baklji zbog slabog kvaliteta deponijskog plina.

U okviru dostavljene analitičko – dokumentacione osnove nisu dostavljeni dokazi polaganja multibarijerne zaštite za proširenje aktivne plohe za odlaganje otpada cca. 15.000 m

2.

S druge strane dostavljeni su dokazi o postojanju geodetskog elaborata sa geomehaničkim ispitivanjima, preliminarne studije izvodljivosti i idejnog rješenja za otvaranje nove sanitarne plohe.


24


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

voda 2.2.1.6. Izrada tehničke dokumentacije (na nivou Glavnog projekta sa inoviranim podacima prema monitoringu iz 2017. godine) i izgradnja primarnog kolektora za odvodnju otpadnih voda sa deponije Smiljevidi i sa lokaliteta naselja Zabrđe – Rajlovac (sa opcijom konačne dispozicije otpadnih voda na PPOV u Butilama).

Strategije i

planovi

Kanton

Sarajevo

Plan upravljanja otpadom Kantona Sarajevo 2014-2019.

Strateški ciljevi koji su predviđeni da se primjenjuju i ostvaruju i u Planu upravljanja otpadom KS, a koji bi ujedno ostvarili i krovni cilj su sljededi: 1. smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom; 2. smanjenje količina otpada za finalno odlaganje/zbrinjavanje uz efikasnije korištenje resursa; 3. osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir; 4. osiguranje razmjene kvalitetnih informacija putem informacionog sistema upravljanja otpadom.

Prostorna osnova PPPPO RCUO Smiljevidi je izrađena u potpunosti u skladu sa ciljevima Plana upravljanja otpadom KS 2014.2019.

Lokalna

zajednica

(opdina/grad)

Strategija razvoja opdine Novi grad Sarajevo 2014-2020.

Revizija Strategije razvoja Opdine Novi Grad Sarajevo za period 2014-2016. i novi Akcioni plan za period 2017-2020.

U okviru strategije RCUO Smiljevidi se pominje u kontekstu strateškog cilja SC4 Očuvanje i zaštita okoliša i efikasno upravljanje energijom; Prioritet 4.1. Zaštita prirode, očuvanje i unapređivanje kvalitete okoliša; Mjera 4.1.4. Unapređenje upravljanja i kvaliteta vodenih resursa;

Poboljšanje kvaliteta procjednih voda na gradskoj deponiji Smiljevidi

U okviru dokumenta prostorne osnove prostornog plana nije pomijenjana usklađenost plana sa Strategijom razvoja Opdine Novi Grad Sarajevo. Kako god, predloženo uređenje prostora je u skladu sa definiranom strateškim ciljem, prioritetom i mjerom definiranom Strategijom razvoja opdine Novi Grad.

Lokalni akcioni plan za okoliš LEAP 2005-2015.

Strategija opdine Novi Grad Sarajevo u oblasti upravljanja otpadom.

Smanjenje dnevne količine otpada po stanovniku kroz razvoj svijesti o problemu upravljanja otpadom;

Kontrola i pradenje industrijskog otpada kroz sticanje okolinskih dozvola i monitoring mjera smanjenja efekata;

Razvoj strategije upravljanja korisnim otpadom

Niti jedan od strateških ciljeva LEAP-a nije direktno povezan sa prostornim planom područja posebnog obilježja RCUO Smiljevidi.


25


Nivo drugog

plana ili

programa

Naziv drugog

plana ili

programa


programa



programom

Lokalna

zajednica

(opdina/grad)

Regulacioni planovi u kontaktnoj zoni sa RCUO ( RP Vitkovac, Buca potok I, Briješde, Sokolje, Vitkovac , Zabrđe)

Regulacionim planovima je dato rješenje prostora u smislu namjene površina i urbanističko tehničkim uvjetima za izgradnju u okviru Plana.

Regulacionim planovima se daje koncepcija uređenja i izgradnje prostorne cjeline sa njenim obrazloženjem, a koja obavezno sadrži namjene površina i objekata, te rješenje saobračajne i komunalne infrastukture (telekomunikacijske mreže, vodovodne, kanalizacione infrastrukture, toplifikacije -gasifikacije, energetike i javne rasvjete u obuhvatu), kao urbanističko-tehničke uvjete za izgradnju u okviru Plana. Planovi u kontaktnoj zoni su pretežno stambene namjene, i to indivdualnog tipa stanovanja

Glavna problematika u odnosu regulacione planove u kontaktnoj zoni sa RCUO je uvezivanje vodovodne i kanalizacione mreže, odnosno koncept snabdijevanja i odvodnje oborinskih i otpadnih voda kako stanovništva u obuhvatu RP-ova, tako i sadržaja u obuhvatu RCVUO „Smiljevidi.

Generalno se može izvudi zaključak da PPPPO RCUO Smiljevidi doprinosi ostvarenju ciljeva i realizaciji

mjera i aktivnosti iz velikog spektra strateških dokumenata na nivou EU, BiH, FBiH, te Kantona Sarajevo.

Referirajudi se na preporuke ovog plana, odlaganje životinjskih trupala u jame grobnice nije u skladu sa

zadatim ciljevima EU, obzirom da se i ova vrsta otpada može spaljivati, te ostvariti energetska dobit.

Međutim,izgradnja jama – grobnica je navedeno kao prelazno, a ne trajno rješenje za zbrinjavanje

ovakvog tipa otpada, dok se ne pronađe adekvatno rješenje na području FBiH/KS. Na RCUO nije planirano

dugoročno zbrinjavanje ovakvog tipa otpada.


26


2 Pregled postojedeg stanja okoliša i vjerojatnog stanja ako se

PPPPO ne implementira

2.1 Opis lokacije

Prostor RCUO Smiljevidi formiran je u prirodnoj depresiji koja se nalazi u opdini Novi Grad i koristi se za odlaganje otpada od 1962. godine. Tokom prvog perioda zbrinjavanja otpada, sve do 1998. godine, nisu provođene nikakve kontrolne mjere ved se otpad samo istresao na odlagalište. Na osnovu zaključka Vlade Kantona Sarajeva u toku 1997. godine započete su aktivnosti na pretvorbi dosadašnjeg načina odlaganja otpada u sanitarni način odlaganja. U godinama koje su uslijedile pristupilo se kontinuiranoj realizaciji različitih faza sanacije. Sanacioni radovi obuhvatili su izgradnju ograde, otplinjavanje, izgradnju sistema za prikupljanje procjednih voda, izgradnju sanitarnih ploha, instaliranje opreme itd. Od proljeda 1997. izvršena je pretvorba dotadašnjeg odlagališta u sanitarnu deponiju komunalnog otpada, a od juna 2017. sanitarna deponija se nalazi u sklopu RCUO Smiljevidi.

Područje RCUO Smiljevidi zauzima površinu od 94,3 ha, sa ukupnom dužinom granice od 4.782 m.

Centralna tačka obuhvata ima geografske koordinate 43:52'1,3'' sjeverne geografske širine i 18:20'50,3''

istočne geografske dužine5.

Slika 1. Lokacija deponije Smiljevidi i okruženja

5 Prostorni plan područja posebnog obilježja „Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO)-Smiljevidi“, Prostorna osnova


27


2.2 Kvalitet zraka

Mreža monitoringa kvaliteta zraka na području Kantona Sarajevo se sastoji od 6 automatskih stanica.

Automatske stanice postavljene su na lokacijama Vijednica, Otoka, Ilijaš i Ilidža (mobilna stanica). Dvije

stanice Ivan Sedlo i Bjelave dio su mreže kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod. Najbliža

stanica deponiji (oko 2,8 km) nalazi se na Otoci. Stanica za kvalitet zraka mjeri parametre za azotne okside

(NO, NO2, NOx), sumporni dioksid (SO2), ozon (O3) i PM10.

Tabela ispod pokazuje prosječne godišnje vrijednosti navedenih parametara sa stanice Otoka.

Tabela 4. Prosječne godišnje vrijednosti SO2, PM10, NO2, CO6

Godina Parametri

SO2 PM10 NO2 CO

2014. 28 56* 44* 3,7*

2015. 43,2 87* 49* -

2016. 21,0 85* 47* -

2017. 27 45* 41* -

2018. 21 58* 35 -

Granična vrijednost: SO2 (50 μg/m3), NO2 (40 μg/m

3), CO (3mg/m

3) i PM10 (40 μg/m

3)

Vrijednosti označene * su one koje su prešle granične vrijednosti tokom perioda 2014-2018.

Glavnim uzrocima zagađenja smatraju se sagorjevanje fosilnih goriva za potrebe grijanja i u saobradaju. U

zimskom periodu, dolazi i do značajnih epizoda zagađenja, usljed prekoračenja izmjerenih PM10 čestica i

koncentracije SO2 vrijednosti. Jedna od glavnih karakteristika mikro klime Kantona Sarajevo su periodi

temperaturne inverzije, kojeg karakteriše odsustvo strujanja zraka i prisustvo magle, te stvaranja smoga

koji se zadržava u periodu od jedne do više sedmica.

U krugu RCUO Smiljevidi ne postoji instalisana stanica za mjerenje kvalitete zraka. Parametri za kvalitetu

zraka se kontrolišu putem mobilne stanice jednom godišnje u skladu sa odredbama Okolinske dozvole7.

Analize radi ovlaštena laboratorija Dvokut Pro d.o.o. Sarajevo. Rezultati analiza zraka ostvarenih 2015-

2018. godine prikazani su u tabeli 5. Mjerenja su vršena uglavnom u periodu oktobar/novembar.

Za pomenuti vremenski period mjereni su SO2 i NO2 sa periodima uzorkovanja od jedan sat i jedan dan, a

dobijene vrijednosti ova dva parametra ne prelaze granične vrijednosti. U istim vremenskim periodima

uzorkovane su i PM10 čestice koje u vedini mjerenja prelaze maksimalne satne i maksimalne dnevne

prosjeke u mjesečnom periodu.

Važno je primjetiti da mjerenjem kvaliteta zraka nisu obuhvadeni parametri koji su indikatori zagađenja

deponije, a to su amonijak (NH4), sumporvodonik i ukupni merkaptani (SH). Ovi parametri su se pominjali

u tada aktualnoj Okolišnoj dozvoli u tački 4.1 kao toksični spojevi koji su odabrani za pradenje, ali nisu

navedeni u tački 9.1 Plan monitoringa, te se tako nikada nije vršio monitoring kvaliteta zraka po tim

parametrima. Stoga se pretpostavke o sadržaju amonijaka i sulfida u zraku u okolini RCUO Smiljevidi iznad

graničnih vrijednosti se mogu donijeti samo na osnovu učestalih pritužbi građanstva naseljenog u okolini

RCUO Smiljevidi.

Nova okolišna dozvola izdata je 25.03.2020 godine, pod brojem UP-I 05/2-23-5-17/18. Planom

monitoringa u okviru nove okolišne dozvole predviđene su sljedede analize zraka i emisije u zrak:

6 Federalni hidrometeorološki zavod, Godišnji izvještaji o kvalitetu zraka u Federaciji BiH 2014, 1015, 2016 I 2018. godine 7 Rješenje o okolišnoj dozvoli, UP-1/05 – 23 – 5 – 235 – 7/11 SN, Od 17.06.2013 gdoine, sa rokom trajanja od 5 godina.


28


- Analiza emisija u zrak iz plinoelektrane: parametri CO i NOx,

- Kvalitet zraka u krugu lokacije Odlagališta : Parametri – SO2, NO2, NO, NOx, CO, NO2, ULČ, čađ,

prašina, VOC, H2S, merkaptani, sulfidi, odoranti i amonijak – jednom godišnje

- Deponijski gas: Parametri deponijskog plina (CH4, CO2, H2S) po Direktivi 1993/31 EC, annex III

U trenutku izrade SPUO nisu vršena mjerenja kvaliteta zraka po navedenom planu monitoringa.


29


Tabela 5. Rezultati monitoringa kvaliteta zraka u okolini RCUO Smiljevidi u periodu 2015 – 2018. godina. 8

Polutant Period uzorkovanja

Granična vrijednost (µg/m3)

Tolerantna vrijednost (µg/m3)

Prosječna izmjerena vrijednost (µg/m

3)

Maximalni satni prosjek u mjesečnom periodu (µg/m

3)

Maximalni dnevni prosjek u mjesečnom periodu

(µg/m3)

2015 2016 2017 2018 2015 2016 2017 2018 2015 2016 2017 2018

SO2 1 sat 350 (1) 440 33,5 38,5 44,7 46,9 71,1 82,2 94,53 99,3 - - - -

1 dan 125 (2) 125 33,5 38,5 44,7 46,9 - - - - 49,6 52,3 60,2 63,21

NO2 1 sat 200 (3) 260 38,2 42,3 48,6 53,46 77,1 79,3 91,20 100,32 - - - -

1 dan 85 109 38,2 42,3 48,6 53,46 - - - - 53,5 55,2 63,5 69,85

PM10 1 dan 50 (4) 65 38,8 39,9 37,9 39,80 68,2 72,3 68,7 72,14 47,9 52,3 49,7 52,19

1 god. 40

CO Maksimalna dnevna osmosatna srednja

vrijednost

10,000 11,200 710,5 730,2 839,7 881,7 1.040,5 1.102,5 1.267,5 1.330,9 989,1 1.002,3 1.152,6 1.210,2

O3 Maksimalna dnevna osmosatna srednja

vrijednost

120 ciljna vrijednost

- 18,3 23,3 26,8 29,5 36,8 41,2 47,4 52,1 29,5 30,2 34,7 38,2

(1) Ne smije se prekoračiti više od 24 puta u toku jedne kalendarske godine

(2) Ne smije se prekoračiti više od 3 puta u toku jedne kalendarske godine

(3) Ne smije se prekoračiti više od 18 puta u jednoj kalendarskoj godini

(4) Ne smije se prekoračiti više od 35 puta u jednoj kalendarskoj godini

8 Dostavljeni podaci o rezultatima mjerenja kvaliteta zraka, KJKP “RAD” Sarajevo, decembar, 2019. godine


30


Osim toga, iako je to propisano postojedom okolinskom dozvolom, na deponiji se prije nije vršila analiza

emisija u zrak na sondama prije ulaska na baklju za spaljivanje.

RCUO Smiljevidi trenutno ne zadovoljava osnovne tehničke uslove jer je postojedi sistem za otplinjavanje

deponije ošteden i nije u funkciji na cijelom prostoru. Prikupljeni deponijski plin se spaljuje na baklji.

Neprikupljeni deponijski plin se oslobađa u okoliš. Obzirom na nepostojanje monitoringa, odnosno

adekvatnog mjerenja komponenti deponijskog plina, pretpostavke o emisijama CH4 i CO2 je mogude

donijeti samo na osnovu proračuna, što je djelomično elaborirano u narednom poglavlju (2.3). Neugodne

mirise stvaraju i isparavanja sa velike otvorene površine koja nije pokrivena slojem inertnog materijala,

što je naročito intenzivno u ljetnom periodu.

2.3 Klima i klimatske promjene

Grad Sarajevo je smješten u uskoj kotlini rijeke Miljacke, što rezultira posebnim klimatskim

karakteristikama ovog područja. Uslijed vertikalne razuđenosti reljefa mogude je izdvojiti padinski i

kotlinski dio grada što dovodi do modifikacije klime i pojave mikroklima specifičnih za pojedine dijelove

grada. Ovakav morfološki sklop terena uzrokuje smanjen intenzitet i učestalost vjetrova, a samim tim i

smanjenu prirodnu ventilaciju. Uslovi su povoljni za stvaranje jezera hladnog zraka, temperaturnu

inverziju, pojavu toplotnog otoka u užem dijelu grada i pojavu lokalnih vjetrova9. Ovlaštena laboratorija

Dvokut PRO d.o.o Sarajevo jednom godišnje vrši meteorološka mjerenja na deponiji Smiljevidi, a u ta

mjerenja ne uključuju se padavine. U nastavku su dati izmjereni podaci za period 2015-2018. god.

Tabela 6. Rezultati meteoroloških mjerenja na lokaciji RCUO Smiljevidi

Parametar 26.10.2015.

-02.11.2015.

19.10.2016.

-26.10.2016.

30.10.2017.

-07.11.2017.

23.11.2018.

-30.11.2018.

Prosječna temperatura (°C) 8,6 7,8 8 3

Najniža temperatura (°C) -1,1 -0,9 1,2 -1,2

Najviša temperatura (°C) 17,5 15,5 13,1 7,3

Prosječna relativna vlažnost zraka (%) 80,4 63,2 65,2 66,2

Prosječni pritisak zraka (mbar) 965,8 882,3 998,6 1010,3

Prosječna brzina vjetra (m/s) 1,2 1,5 1,7 0,9

Preovladavajudi smjer vjetra zapadni zapadni zapadni zapadni

Na području RCUO Smiljevidi od mjeseca marta 2017. godine, postavljanjem meteorološke i hidrološke

stanice, vrše se prikupljanja podataka te se sačinjavaju mjesečni izvještaji. Prosječna godišnja temperatura

zraka za 2017. godinu iznosila je 13,7°C, dok su maksimalne vrijednosti iznosile 38,3°C, a minimalne -6,4°C.

Niže vrijednosti su zabilježene za 2018. godinu gdje je prosječna temperatura zraka iznosila 11,5°C,

maksimalna 31,3°C te minimalna -12,5°C. Izmjerene vrijednosti za period od januara do oktobra mjeseca

2019. godine su: prosječna temperatura zraka je 12,6°C, maksimalna 35,5°C i minimalna -10°C. Prosječna

vrijednost godišnjih količina padavina za 2017. godinu je iznosila 491,2 mm, za 2018. godinu 854,9 mm te

za 2019. godinu 565,6 mm (do mjeseca oktobra 2019 god.).

9 Strategija razvoja opdine Novi Grad Sarajevo 2014-2020.


31


Slika 2. Prosječne dnevne vrijednost, minimalne i maksimalne količine padavina za 2017. godinu



Vrijednosti izmjerene na mjernoj stanici Otoka u Sarajevu korištene su za prikaz podataka o klimatskim

uvjetima. Prosječna godišnja temperatura u desetogodišnjem periodu je 10,97°C. Prosječna vrijednost

godišnjih količina padavina za Sarajevo iznosi 942,66 mm.

Kada je u pitanju stanje klime i klimatske promjene u Kantonu Sarajevo, istraživanja promjena

temperature za razdoblje 1961-2010. pokazala su da je u Sarajevu prisutno prosječno povedanje

temperature od 0,8°C tokom ljetnog razdoblja. Najveda pozitivna promjena godišnje količine padavina

karakteristična je za centralne planinske prostore u Kantonu Sarajevo, dok je najvedi deficit zabilježen u

krajnjem južnom dijelu kantona (-80 mm ili oko 20%). Također, evidentan je i trend povedanja tropskih

dana (dani sa Tmax>30°C) na gotovo čitavoj teritoriji BiH.


32


Utjecaj komunalnog otpada na klimu predstavljen je emisijom stakleničkih plinova uslijed aerobne i

anaerobne razgradnje komunalnog otpada prilikom čega se otpuštaju staklenički plinovi CO2 i CH4.

Na RCUO Smiljevidi sistem prikupljanja i iskorištavanja biogasa nije u potpunosti u funkciji.

Izračunate količine metana koje se oslobode anaerobnom razgradnjom otpada u KS iznose 8.000 t

CH4/god:

CH4 (t/god) = [MSWT x L0 - R ] x [ 1 - OX ],

gdje se L0, potencijal za generiranje metana u t CH4/t MSWT računa kao:

L0 = MCF x DOC x DOCF x F x (16/12).

Za usvojene vrijednosti koeficijenata MCF=0,6, DOC=1, DOCF=0,55, F=0,09, R=086 i OX=0, godišnju

vrijednost otpada koji nastaje u KS od oko 200.000 t/god, proračun je sljededi:

L0 = 0,6 x 1 x 0,55 x 0,09 x (16/12) = 0,04

CH4 (t/god) = [200.000 t x 0,04 - 0 ] x [ 1 - 0 ] = 8.000 t CH4/god.

Dobivena godišnja količina CH4, koja se oslobodi razgradnjom komunalnog otpada na teritoriji KS,

predstavlja 17% od ukupne emisije CH4 na nivou BiH. To predstavlja značajan utjecaj na povedanje

klimatskih promjena u poređenju sa ostalim teritorijama u BiH10. Međutim, ovaj proračun je mogude uzeti

u obzir samo u slučaju potpunog odsustva tretmana deponijskog plina, tj. da ne dolazi do spaljivanja

deponijskog plina uopde, što trenutno nije slučaj. Nije poznato koliko se od nastalog deponijskog plina

spaljuje, a koliko se ispušta u atmosferu bez ikakvog tretmana. Prema informacijama preuzetih iz

izvještaja o godišnjem radu operativnog tima za 2017 godinu, kao i izvještaja konsultanta Svjetske Banke

izrađenog u oktobru 201811, sistem otplinjavanja aktivnog dijela deponije je u funkciji, a deponijski plin se

spaljuje na baklji. Sistem otplinjavanja nije u funkciji u starijem dijelu deponije, odakle se može očekivati

manja produkcija deponijskog plina.

Preovladavajudi smjer vjetra je zapadni, a dominantna struja vjetra je istok-jugoistok. Niz vjetrove koji

prevladavaju nalaze se naselja Zabrđe i Smiljevidi. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna najveda

brzina vjetra iznosi 3 m/sec iz južnog kvadranta.

2.4 Tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište, zaštitno zelenilo

Prema digitaliziranim podacima iz GIS baze podataka Zavoda za planiranje razvoja KS, zemljište na lokaciji

RCUO se koristi za posebne namjene, u vidu komunalnih površina i komunalnih objekata. Zemljišta na

kontaktnim zonama sa RCUO su parkovi, zaštitno zelenilo i površine koje se koriste za sport i za

stanovanje.

Površina u obuhvatu Plana se u katastarskim česticama prema načinu korištenja i dalje vodi kao šume i

poljoprivredno zemljište od čega šume zahvataju površinu od 32,67 ha ili 34,64%, a poljoprivredno

10 Utjecaj komunalnog otpada na okoliš na području Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog/Kantona Središnja Bosna i Sarajevskog

kantona, Enova, 2017.

11 COWI, Sarajinžinjering, Izvještaj o trenutnom stanju – Zadatak 3 – smanjenje nastanka procjednih voda RCUO Smiljevidi, analiza životnog

vijeka i procjena postepenog zatvaranja u svrhu minimizacije procjednih voda, Sarajevo, oktobar 2018. godine


33


zemljište zahvata površinu od 16,59 ha ili 17,60%. Kad je u pitanju poljoprivredno zemljište nema saznanja

da se ono koristi na površinama koje su još uvijek neangažovane za potrebe deponije12.

Očuvanje i širenje prirodnih šumskih ekosistema u okruženju i neposrednom kontaktu sa RCUO Smiljevidi

je od velike važnosti i sa ciljem zaštite okoliša. Osnovnom koncepcijom PPPPO RCUO Smiljevidi de se

utvrditi zaštitna tampon zona u granicama obuhvata za zaštitu i „izolaciju“ RCUO Smiljevidi od kontaktnih

cjelina Park-šume i zone stanovanja. Osim toga planirane su zelene površine unutar obuhvata, te

predviđeno definiranja smjernica i normativa za formiranje i uređenje zelenih površina u okviru

funkcionalnih zona. Također, planirana je rekultivacija degradiranih površina i površina na kojima je

proces odlaganja završen.

2.5 Površinske i podzemne vode

U prostoru obuhvata Plana identificirani su riječni tokovi Lepenički potok i njegova pritoka Žički potok te

više bezimenih izvora nepoznate izdašnosti i kvaliteta vode. Od ranije je poznato da postoji 13 izvora koji

pri sanaciji deponije 2005. godine nisu mogli biti potpuno kaptirani jer su zatrpani starim otpadom.

Koordinate lokacija ovih izvora nisu poznate (osim dva koja se uočavaju na karti).

Lepenički potok se formira od više izvora sa područja Grahovište, Gornji Dolac i vrha Orlid sjeverno od

naselja Buda Potok, u pretežno nenaseljenom području. Dužina toka Lepeničkog potoka od izvora do

izlaska iz obuhvata Plana iznosi 3.212 m, dok je pripadajuda slivna površina 204 ha. Žički potok formira se

u području Žuči i također protiče kroz pretežno nenaseljeno područje. U Žički potok ulijeva se bezimeni

potok iz područja Kuta, izvan obuhvata Plana. Dužina toka Žičkog potoka od izvora do ušda u Lepenički

potok iznosi oko 1.640 m, sa pripadajudom slivnom površinom od 110 ha.

Do sada je faznim izvođenjem radova realizirana trajna regulacija vodotoka Lepeničkog potoka u dužini od

2.112 m, a za ostatak od 1.094,00 m (od čega je u zadnjih 50 m potrebno samo čišdenje) je potrebno

obezbijediti dodatna novčana sredstva.

U redovnom monitoringu laboratorije „Agencije za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo se ne vrše

laboratorijske analize Lepeničkog potoka. U skladu sa članom 5. Zakona o vodama (Sl. novine FBiH, br.

70/06) Lepenički potok spada u vodotoke II kategorije, a čije je upravljanje u nadležnosti Kantona

Sarajevo.

Deponijski filtrat se skuplja drenažnim sistemima položenim ispod cijele deponije i iznad multibarijernog

sloja na aktivnom dijelu deponije, na koji se otpad svakodnevno dovozi i odlaže. Na sarajevskoj sanitarnoj

deponiji, u sklopu prvobitno provedene sanacije i pretvorbe u sanitarnu deponiju, procjedne vode su

podijeljene prema drenažnom sistemu na one ispod postavljene multibarijerne zaštite (duboka drenaža i

kalota) i na procjedne vode koje se prikupljaju iznad multibarijerne izolacije (plitke drenaže). Procjedne

vode su se sakupljale u bazenu i ispuštale u Lepenički potok, bez ikakvog tretmana (Slika 5.)

12 Prostorni plan područja posebnog obilježja „Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO)-Smiljevidi“, Prostorna osnova, decembar

2019. godina


34


Slika 5. Deponija Sarajevo – netretirani ispust procjednih voda13

Kako su procjedne vode izuzetno zagađene, a u skladu sa važedom legislativom za tretman otpadnih voda,

moralo se pristupiti rješavanju problema i izvršiti izbor za tretman filtrata.

Ranije instalirano postrojenje za tretman otpadnih voda sa tehnologijom MBR nije u funkciji od 2011.

godine. Prema upravitelju deponije, glavni razlozi zbog kojih nikada nije bilo uspješnog rada postrojenja za

tretman otpadnih voda, bio je vrlo često začepljenje membranskog sistema potopljenih patrona za

mikrofiltraciju šupljih vlakana (C-MEM) i loš kvalitet ulaznih parametara za projektiranje postrojenja za

tretman otpadnih voda. Trenutno se procjedna voda ispušta bez ikakvog tretmana u Lepenički potok14.

Kvalitet Lepeničkog potoka analiziran je u laboratoriji Instituta za hidrotehniku u januaru 2016. godine.

Rezultati odabranih parametara prikazani su u donjoj tabeli.

Tabela 7. Kvalitet vode iz Lepeničkog potoka (Institut za hidrotehniku, 2016)

Parametar Jedinica Rezultat Granična

vrijednost 1*

Granična

vrijednost 2*

pH / 8,2 6,8 – 8,5 6,0 – 9,0

Zamudenost NTU 36 / /

Otopljeni kisik mg/l 5,39 8-6 4-3

Provodljivost µS/cm 2500 / /

13 Unapređenje sedam deponija čvrstog otpada u Bosni i Hercegovini, Preliminarna analiza uticaja na okolinu i društvo – Zadatak 3 –

smanjenje nastanka procjednih voda na RCUO Smiljevići, analiza životnog vijeka i procjena postepenog zatvaranja u svrhu

minimizacije procjednih voda, Sarajevo, COWI, juni 2109 god

14 Unapređenje sedam deponija čvrstog otpada u Bosni i Hercegovini, 2019.


35


Parametar Jedinica Rezultat Granična

vrijednost 1*

Granična

vrijednost 2*

Ukupna otopljena materija na 105°C mg/l 1350 1000 1500

Ostatak nakon sagorijevanja na 550°C mg/l 1007 / /

Hemijska potrošnja kisika (HPK) mgO2/l 271 / /

Biohemijska potrošnja kisika (BPK) mgO2/l 49 2-4 7-20

Ukupno N mgN/l 112,43

Amonijak mgN/l 100,24 0,1 – 0,25 0,25 – 1,5

Nitrat mgN/l 1,23 0,5 – 1,5 1,5 - 10

Nitrit mgN/l 0,32 0,01 – 0,03 0,03 – 0,2

Hloridi mg/l 238 / /

Sulfati mg/l 200 / /

Ukupno P mg/l 1,02 0,1 – 0,25 0,25 – 1,5

Površinske aktivne materije mg/l 0,42 / /

Ulje i mast mg/l 60 / /

Sulfidi mg/l 0,2 0,002 0,05

Fenoli mg/l 0,45 0,005 0,025

Cijanidi mg/l 0,10 0,001 0,1

Bakar (Cu) mg/l 0,0127 0,002-0,01 0,01 – 0,02

Cink (Zn) mg/l 0,0617 0,05 – 0,03 0,08 – 0,2

Kadmijum (Cd) mg/l <0,0001 0,0005 0,025

Olovo (Pb) mg/l 0,0018 0,002 0,08

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) µg/l <0,001 0,0002 0,001

*Granične vrijednosti preuzete su iz Uredbe o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Službeni list SR BiH,broj 19/80) i Uredbe

o opasnim i štetnim tvarima u vodama (Službene novine FBiH, broj 43/07): Nivo 1 – Nivoi za klase kvaliteta vode I/II, Nivo 2 - Nivoi za

klase kvaliteta vode I/II

Deponija posjeduje vodnu dozvolu izdatu u decembru 2019. godine i to isključivo za „ispuštanje

tehnološke otpadne vode i za aktivnosti koje mogu privremeno ili trajno degradirati kvalitet voda ili

ometati poboljšanje njihovog postojedeg kvaliteta prilikom izvođenja radova na prostoru RCUO Smiljevidi

Sarajevo“. Dozvola je izdata na period do 19.12.2023. godine pod uslovom da se u periodu važenja

dozvole realizuju aktivnosti prikupljanja, tretmana i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda i oborinskih

onečišdenih voda sa prostora RCUO, prema aktivnostima navedenim u dinamičkom planu. Pomenuti

dinamički plan, između ostalog, predviđa aktivnosti na odabiru tehnologije, projektovanju i izgradnji

postrojenja za tretman procjednih voda do kraja 2021. godine.

U cilju boljeg razumijevanja problematike nastanka i tereta zagađenja procjednih voda Zavod za izgradnju

Kantona Sarajevo je 2017. godine putem javnog natječaja po predmetu: “Jednogodišnja usluga uzimanja

uzoraka, laboratorijske analize, izrada mjesečnih Elaborata o sastavu i kvalitetu otpadnih i procjednih voda

u krugu Regionalnog centra za otpad Smiljevidi u Sarajevu” izvršio odabir i ugovorio provođenje navedenih

poslova putem firme “TQM” d.o.o. Lukavac. Prethodno je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i

zaštite okoliša KS formiralo Operativni tim (2016. godine), u cilju pripreme Plana i programa sanacije i

rekonstrukcije sanitarne deponije u sklopu RCUO Smiljevidi, a jedna od aktivnosti Operativnog tima je bila

i nadzor nad sprovođenjem navedenog ugovora o ispitivanju procjednih voda. U cilju kvalitetnog nadzora

nad izvršenjem složenog projektnog zadatka monitoringa procjednih voda angažiran je ekspert za

ispitivanje i analizu voda struke hemijskog inženjerstva, G. Mirkovid. Ispitivanje kvaliteta i kvantiteta

procjednih voda deponije vršena su u sklopu provođenja aktivnosti iz Programa sanacije i rekonstrukcije


36


sanitarne deponije u okviru RCUO Smiljevidi – D1.4. Pradenje i tehnička podrška realizacije rada na

analizama sastava i količinama procjednih voda za period 01.07.2018. – 30.06.2019. godine.

Rezultati analiza su prezentirani u okviru izvještaja15

kada je ustanovljen najlošiji kvalitet kod procjednih

voda iz “plitke drenaže” (drenažni sistem za prikupljanje procjednih voda na multibarijernoj zaštiti), koja i

lošim kvalitetom i količinom, odlučujude utječe na mješovite procjedne vode deponije. Mješovite

procjedne vode deponije pokazuju očekivano loš kvalitet, koji se ogleda u značajnom prekoračenju

zahtijevanih vrijednosti za ispuštanje u sistem javne kanalizacije, za sljedede parametre kvaliteta:

a) konstantno prekoračenje: hemijska potrošnja kisika (HPK), amonijačni azot (NH4-N), ukupni azot (TN),

hloridi, bor (B), te

b) povremeno prekoračenje: biološka potrošnja kisika (BPK5), nitrati, sulfati, fenoli, ukupni fosfor (TP),

željezo.

Osim toga, mjesečne analize i izvještaje o kvalitetu vode je radila ovlaštena laboratorija Dvokut Pro d.o.o.

Sarajevo, čiji su rezultati u skladu sa zaključcima gore pomenutog izvještaja.

2.6 Pejzaž

Na oblikovanje ovog terena najviše su utjecale klimatske, biološke, hidrološke, hidrografske i

hidrogeološke prilike, te antropogeno djelovanje na terenu. Prema genetskim tipovima izdvojena je samo

jedna kategorija reljefa i to eroziono–denudacioni reljef koji karakterizira morfološka raščlanjenost i

razbijenost, sa naglašenim visinskim razlikama na koje je najviše utjecao Lepenički potok. U vertikalnom

presjeku visinske kote prostora kredu od 535 m n.v. (dolina Lepeničkog potoka) do 691,5 m n.v. na južnoj

granici obuhvata iznad ulice Adema Bude16.

Nagib površine terena je značajan kod prostornog i urbanog planiranja, građenja objekata i saobradajnica,

vodovodne i kanalizacione mreže, kao i drugih objekata. Na prostoru urbanog područja stepen pogodnosti

terena u odnosu na nagibe površina je podijeljen na četiri kategorije: optimalno povoljan teren - I (1-5%

nagiba) zauzima 12% od ukupnog terena; povoljan teren - II (5-10%) zauzima 4,6% od ukupnog terena;

uvjetno povoljan teren - III (10-20%) zauzima 8,8 % od ukupnog terena i nepovoljan teren - IV (>20%)

zauzima 74,6% od ukupne površine obuhvata.

Da bi se odredila kategorija stabilnosti terena u obzir se uzimaju različiti kriteriji, kao što su litofacijalni

sastav terena, materijalni sastav, debljina i fizičko-mehanička svojstva površinskih pokrivača, učestalost

pojavljivanja i dinamika razvoja klizišta u pojedinim litološkim sredinama i njihove razmjere, površinske i

podzemne vode, klimatski režim, nagib terena, karakter i razmjere antropogene aktivnosti.

Na osnovu navedenih kriterija izdvojene su tri kategorije stabilnosti terena:

Stabilni tereni (ST) koji nisu izdvojeni u obuhvatu.

Uslovno stabilni tereni (UST) izdvojeni su uz Žički i Lepenički potok i na padinskom dijelu terena

izgrađenom od eluvijalno–deluvijalnog i proluvijalnog pokrivača. U prirodnim uslovima tereni ove

kategorije su uglavnom stabilni, a u uslovima izvođenja zemljanih radova, pri neadekvatnom

zasijecanju padina, prekomjernom opteredenju od deponija materijala, nekontroliranom razvođenju

15 Design &QC, Praćenje i tehnička podrška realizacije rada na analizama sastava i količinama procjednih voda u okviru RCUO

Smiljevići za period 01.07.2018. – 30.06.2019. godine. Finalni izvještaj (juli 2018. – juni 2019.)

16 Unapređenje sedam deponija čvrstog otpada u Bosni i Hercegovini, 2019.


37


površinskih voda po terenu, izlijevanjem fekalnih voda i sl., može dodi do pojave otkidanja i klizanja

zemljanog materijala. Uslovno stabilni tereni zauzimaju 53 ha obuhvata i sa aspekta povoljnosti za

građenje smatraju se uslovno povoljnim terenima.

Nestabilni tereni (NT) obuhvataju ukupnu površinu od 41 ha. To su nepovoljni tereni za građenje i

izrazito nepovoljni tereni za građenje, koji se nalaze na klizištima. Nestabilni tereni (NT) izdvojeni su u

okviru jednog aktivnog i četiri umirena klizišta koja se nalaze na predmetnom području, a okonturena

su na osnovu detaljnog inžinjerskogeološkog kartiranja terena.

Obzirom da se tereni ove kategorije nalaze u graničnom stanju ravnoteže, prije izgradnje i izvođenja

zemljanih radova na pripremi građevinskih površina za objekte, planirana su detaljna geotehnička

istraživanja na svakoj predviđenoj lokaciji, na osnovu čega de se definisati uslovi i ograničenja izgradnje na

ovom terenu.

U nestabilnoj kategoriji terena je moguda gradnja, ali pod posebnim uslovima koji de biti definisani i

propisani inženjerskogeološkim elaboratom i geotehničkim projektom izrađenim na osnovu optimalnog

obima terenskih istražnih radova, izvođenja „in situ“ opita i laboratorijskih ispitivanja.

Gradnja u dijelu RCUO „Smiljevidi“ gdje se nalazi deponovani otpadni materijal nije preporučljiva niti

planirana.

Teren na kojem se nalazi RCUO je trajno degradiran svojom namjenom i pejzaž je izmijenjen trajno i

nepovratno.

2.7 Buka

Na području RCUO Smiljevidi vrše se mjerenja nivoa buke jednom godišnje od strane ovlaštene

laboratorije Dvokut Pro d.o.o. Sarajevo. Aktivnosti mjerenja nivoa buke sukladne su odredbama važede

zakonske regulative - Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. 110/12) i Zakon o zaštiti od buke (Sl.

novine KS, br. 26/07). Za predmetno područje primjenjuju se granične vrijednosti buke za zonu VI –

industrijsko, skladišno, servisno i saobradajno područje bez stanova, koje iznose 70 dBA za dan i nod, dok

vršno opteredenje iznosi 85 dBA. Izvršen je uvid u rezultate mjerenja buke za period 2015-2018. Za

navedeni period nisu zabilježena prekoračenja zakonski dozvoljenog nivoa, a najviše izmjerene vrijednosti

Lea uz stambene objekte su iznosile 59,2 +/- 4,2 dBA, dok su najviše izmjerene vršne vrijednosti L1 =70,7.

dBA .

Mjerenja kojim bi se vrednovao nivo buke u radnoj sredini nisu bila dostupna.

Iako nisu izmjerene vrijednosti buke iznad graničnih vrijednosti, djelatnost odlaganja i tretmana otpada

može biti rizična kada je u pitanju ambijentalna buka. U slučaju RCUO Smiljevidi, rizik od buke je prisutan

naročito na ulazno – izlaznim kapijama, sortirnici, te u blizini mašina angažovanih na prekrivanju otpada.

2.8 Biodiverzitet

Biofizičko okruženje predstavlja simbiozu biotskog i abiotskog okruženja organizma ili populacije. Tokom

pregleda literature utvrđeno je da nije provedeno mnogo istraživanja o flori i fauni za područje RCUO

Smiljevidi. Jedini dostupni podaci su podaci za Kanton Sarajevo, ali isti nisu relevantni za projektno

područje zbog različitih uvjeta, kakvi su npr. reljef, tlo i nadmorska visina. Stoga bi se procjena flore i faune

trebala provesti kao dio procjene utjecaja na okoliš predloženog projekta.

Može se zaključiti da se, zbog negativnog antropogenog utjecaja, projektno područje u potpunosti smatra

izmijenjenim staništem te da je stanje biodiverziteta narušeno. S tim u vezi, dominantni tip vegetacije je


38


tercijarna ruderalna vegetacija na periferiji deponije koja sadrži nekoliko vrsta grmlja i drveda. Što se tiče

životinjskih vrsta, moguda je pojava nekih ptica (grabljivice), glodara i domadih životinja.

U obuhvatu plana ne očekuju se prisustvo ugroženih ili endemičnih biljnih i životinjskih vrsta obuhvadenih

Habitat direktivom ili Crvenom listom flore i faune FBiH.

Potrebno je napomenuti da se ne vrši kontinuiran monitoring Lepeničkog potoka. Korito Lepeničkog

potoka je trajno uništeno regulacijom, stoga je teško govoriti o pozitivnim biološkim parametrima

kvaliteta, koji bi opredijelili ekološki status.

Sanacija i uređenje postojedeg sistema za prikupljanje i tretman procjednih voda, kao i deponijskog plina,

je stalna aktivnost koja se provodi paralelno sa odvijanjem PPPPO, te se ne mogu pripisati benefitu PPPPO

RCUO Smiljevidi. Planirane aktivnosti proširenja RCUO podrazumijevaju sisteme za kontrolu i tretman

procjednih/otpadnih voda, emisija u zrak, čime se namjeravaju spriječiti eventualni negativni rizici po

biodiverzitet okolnog područja.

2.9 Stanovništvo

Udaljenost od deponije do središnje gradske zone iznosi oko 3 km, a do centra Sarajeva oko 6 km. Najbliže

mjesne zajednice su MZ Buda potok, MZ Briješde, MZ Zabrđe, MZ Dolac, MZ Alipašin most I i II i naselje

Heroja-Sokolje. Udaljenost između najbližeg individualnog stambenog objekta i plohe za odlaganje koja se

trenutno koristi na deponiji je manja od 500 m. Zbog specifičnosti namjene prostora, potrebno je naglasiti

da područje graniči sa tri mjesne zajednice: Briješde, Alipašin most I i Dolac.

U obuhvatu Plana živi šest stanovnika u dva objekta individualnog stanovanja, a u širem kontaktnom

području živi oko 30.000 stanovnika.

U obuhvatu Plana evidentirano je ukupno deset individualnih stambenih objekata, prosječne spratnosti P,

kategorije II i III i devet devastiranih individualnih stambenih objekata. Navedeni objekti se Planom ne

zadržavaju. U kontaktnim zonama RCUO Smiljevidi u periodu od 1962. do 1992. izgradnja stambenih

objekata je bila relativno niska, a ekspanzija gradnje stambenih objekata nastaje u periodu od 1997. do

2016. godine. U periodu iza 1997. godine izgrađeno je između 800 i 900 stambenih objekata, neki čak i uz

samu ogradu. Najvedi dio tih objekata prije početka izgradnje nije posjedovao dozvole za građenje, a

naknadnom odlukom Opdine Novi Grad legalizovani su bespravno izgrađeni objekti17.

Tokom izrade prednacrta SPUO nisu dobiveni podaci od nadležnih opdinskih službi o broju i tipu primjedbi

stanovništva. Međutim, pregledom objava u aktualnim medijima, mogude je zaključiti da se često javljaju

pritužbe stanovništva na neadekvatno odlaganje otpada iz obližnjih stambenih područja, naselja Buda

Potok, Briješde, Smiljevidi i Zabrđe, gdje su najbliža domadinstva udaljena manje od 500 m od deponije.

Stanovnici se uglavnom žale na neprijatne mirise koji se šire u okolinu, naročito tokom ljeta.

Posljednji protest dogodio se u septembru 2019. godine kada je između ostalog zahtijevano sljedede:

- „Ponovno pokrivanje nepropisno pokrivenih dijelova deponije i postavljanje dodatnih dijelova

sistema za prikupljanje i eliminisanje deponijskog gasa koji guši i truje okolna naselja i cijeli grad;

- Nezavisna kontrola kvaliteta pokrivanja deponije s redovnim mjerenjima koncentracije deponijskog

gasa;

17 Prostorni plan područja posebnog obilježja „Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO)- Smiljevidi“, Prostorna osnova


39


- Redovno obavještavanje stanovništva o koncentracijama gasa na rubovima deponije (na internetu ili

lokalno postavljenom ekranu“18);

Nadalje, zahtijevano je unapređenje zakonske legislative kojim bi se dodatno uredio rad deponije, te veda

ulaganja iz budžeta KS.

Pod pritiskom javnosti, 12.09.2019. godine u zgradi Opdine Novi Grad Sarajevo, održana je tematska

sjednica Opdinskog vijeda na kojoj je razmatrano trenutno stanje RCUO Smiljevidi. Tokom sjednice je

naglašeno da RCUO funkcioniše bez okolišne i vodne dozvole, bez adekvatnog upravljanja otpadnim

vodama i deponijskim plinovima, te su zahtijevane hitne mjere i shodno tome planiranje budžeta kojim de

se omoguditi realizacija tih mjera.

Nakon višesatne diskusije doneseno je 16 zaključaka, od kojih: da se donese odluka o formiranju radnog

tijela - stručnog tima za pradenje stanja u Gradskoj deponiji (Regulacionom centru za upravljanje otpadom

Smiljevidi), da se Skupštini i Vladi KS uputi inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o komunalnoj čistodi,

komunalnim djelatnostima i posebnih propisa shodno Planu upravljanja otpadom KS i drugih zakona koji

se tiču ove oblasti, da se resorne opdinske službe uključe u izmjene navedenih zakona, da se podnese

krivična prijava protiv odgovornih osoba zbog nepostojanja okolinske dozvole, da se hitno pokrene i

finansira izrada analize zagađenosti tla u naseljima koja se nalaze u blizini deponije, da se uspostavi sistem

naplate okolinske rente koja de pripadati Opdini Novi Grad, a koristiti se za potrebe RCUO Smiljevidi.

Također, jedan od zaključaka tematske sjednice je i da se od Skupštine i Vlade KS zatraži stalno zasjedanje

po pitanju deponije i prekid provođenja aktivnosti na širenju deponije Smiljevidi, zatim nezavisna kontrola

kvaliteta pokrivanja deponije na način da se izmjere koncentracije gasa, ponovno pokrivanje dijelova

deponije za koje se utvrdi da nisu propisano pokriveni, izgradnja spalionice za životinjski otpad, uspostava

agencije za zaštitu okoliša na nivou KS-a, da se u budžetu Kantona Sarajevo za 2020. godinu planiraju

sredstva u iznosu od milion KM za završetak ucjevljenja Lepeničkog potoka u Zabrđu itd.

Postrojenje za tretman procjednih voda sa deponije nije u funkciji, stoga se procjedne vode ispuštaju

direktno u Lepenički potok bez ikakvog tretmana. Također, sistem za otplinjavanje je uništen, pa potom

djelomično obnovljen 2018. godine. Stanovnici pretpostavljaju da zagađeni zrak i voda utječu na zdravlje

ljudi i kvalitet tla i pitke vode. Na temelju toga, za njih je od presudne važnosti poboljšanje odlagališta,

postrojenja za tretman procjednih voda i bunara za otplinjavanje. Prolazak kamiona kroz naseljena

područja oko deponije stvara dodatno opteredenje na putnu infrastrukturu i generiranje buke.

2.10 Zdravlje ljudi

Na osnovu informacija dobivenih od strane predstavnika Savjeta MZ Zabrđe, broj domadinstava koji

koriste vodu iz vlastitih bunara za pide ili zalijevanje poljoprivrednih kultura nije poznat. Neophodna su

terenska istraživanja (anketiranje, prikupljanje i obrada podataka) kako bi se utvrdio tačan broj

domadinstava koji koriste vodu iz bunara za pide ili zalijevanje poljoprivrednih kultura. Zbog ograničenih

ljudskih resursa Savjet MZ Zabrđe nije u mogudnosti dostaviti tražene podatke.

Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo KS podaci o broju oboljelih stanovnika i vodedim

oboljenjima su dostupni na nivou opdina u KS. Međutim pomenuti podaci nisu indikativni kada je u

pitanju sagledavanje zdravlja stanovništva u mjesnim zajednicama koje graniče sa RCUO Smiljevidi.

Dodatno, ne postoje precizni podaci o broju oboljelih u MZ koje graniče sa RCUO Smiljevidi zbog

18 Deponija – dosta smrada i trovanja, protestni letak, 24.09.2019. godine


40


nepopunjavanja, neadekvatnog popunjavanja i kašnjenja prijava oboljenja te ne postoji precizan uvid u

njihovo zdravstveno stanje. Zbog nepostojanja podataka i nedostatka istraživanja trenutno nije mogude

povezati oboljenja građana u kontaktnim zonama sa radom RCUO.

Kada je u pitanju RCUO Smiljevidi, nastale emisije procjednih voda završavaju u otvorenom vodotoku. U

blizini deponije nema registrovanih izvorišta koja se koriste za vodosnabdjevanje, a na koje bi procjedna

voda mogla imati direktan utjecaj. Uzimajudi u obzir da se stanovništvo u području deponije snabdijeva

vodom iz kontroliranog centralnog vodovodnog sistema, ne postoji mogudnost zagađenja pitkih voda i na

taj način utjecaj na zdravlje stanovništva.

U proteklom periodu protesti stanovništva naselja koja okružuju deponiju ukazuju na probleme koji su

vezani za rasprostiranje neugodnih mirisa sa deponije, a koje najvjerojatnije prati i rasprostiranje

suspendiranih čestica nošenih vjetrom sa tijela deponije koje mogu uzrokovati respiratorne probleme kod

ljudi. Značajan problem predstavlja razmnožavanje insekata i štetočina, te slobodnog pristupa životinja

(najčešde psi lutalice), ali i domadih životinja koji mogu biti prenosnici bolesti, kao i direktnog kontakta

stanovništva sa otpadom.

Sve navedeno predstavlja ozbiljne rizike po javno zdravlje stanovništva u okolnim naseljima te zahtjeva

hitne mjere. Osnovna koncepcija PPPPO RCUO Smiljevidi podrazumijeva ne samo zahvadanje vedih

površina, odnosno širenje RCUO, nego i sanaciju postojedih okolišnih problema. U slučaju ne realizacije

planiranih mjera, postojedi rizik po zdravlje stanovništva se nede umanjiti niti otkloniti.

2.11 Stanje okoliša ukoliko se PPPPO ne implementira

Plan predviđa aktivnosti na sanaciji postojedih okolišnih problema i uspostavljanja modernog i

funkcionalno uvezanog regionalnog centra za upravljanje otpadom. Tako je usvajanje PPPPO preduslov za

uspostavu RCUO i unapređenje integralnog sistema upravljanja otpadom. Neusvajanjem PPPPO de izostati

zakonska pretpostavka i strateška osnova za formiranje RCUO, uključujudi sve planirane funkcionalne

cjeline, što de dovesti do vradanje na koncept isključivog sanitarnog deponovanja, što nije u skladu sa

dosadašnjim planskim i strateškim dokumentima Federacije i Kantona, kao i preporučenim i obaveznim

mjerama navedenih u vodnoj dozvoli19, kao i u okolišnoj dozvoli 20 za RCUO Smiljevidi. Odstupanjem od

planiranog koncepta organizacije i funkcioniranja RCUO, izostati de aktivnosti primjene najbolje

raspoloživih tehnika tehnika tretmana otpada u okviru planiranih funkcionalnih cjelina (odlaganje otpada

nakon tretmana), kao i unapređenja rada postojedih funkcionalnih cjelina.

Kada su u pitanju sistemi zaštite okoliša, RCUO Smiljevidi trenutno ne zadovoljava osnovne tehničke i

funkcionalne uslove, jer elektrana na plin i postrojenje za tretman procjednih voda nisu u funkciji. Osim

toga drenažni sistem za prikupljanje procjednih voda nije u potpunosti funkcionalan, obzirom da se istim

prikuplja i značajna količina podzemnih i oborinskih voda. Procjedne vode višestruko štete kvaliteti vodnih

resursa u okolini, a indirektno stvaraju neugodne mirise u okruženju nizvodne dionice Lepeničkog potoka.

Neugodni mirisi nastaju i zbog isparavanja sa velike površine koja nije pokrivena slojem inertnog

matarijala. U slučaju neusvajanja PPPPO, postojedi negativni uticaji na okoliš de postojati i dalje,

uzrokujudi nezadovoljstvo okolnog stanovništva.

19 Rješenje o vodnoj dozvoli, br. UP-I/25-3-40-697-28/18, od 19.12.2019 god

20 Okolišna dozvola broj br. UP-I 05/2-23-5-17/18, od 25.03.2020 godine.


41


3 Okolinski problemi značajni za provođenje plana

Odlaganje i tretman otpada predstavlja značajan rizik za sve aspekte okoliša. U tabeli u nastavku je dat

sažet pregled uobičajenih ključnih okolišnih problema tipičnu za aktivnost odlaganja/tretmana otpada, te

relevantnost tih problema u pogledu predmetne lokacije RCUO Smiljevidi.

Tabela 8. Okolišni problemi značajni za provođenje plana

Tema Ključni okolišni problemi tipični za

predmetnu djelatnost

Relevantnost za provedbu PPPPO

Kvalitet zraka Odlaganje otpada:

Povišene koncentracije H2S,

amonijaka, lebdedih čestica u zraku

Neugodni mirisi;

Primjedbe stanovništva;

Mehaničko – biološki tretman otpada:

prašinu, miris, NH3, TVOC

kao rezultat sagorijevanja biogasa (kao

rezultata biološke faze) emituje SOx,

NOx, CO i C2H.

Provođenjem PPPPO de se sanirati i proširiti sistem za

prikupljanje i obradu deponijskog plina, čime de se smanjiti

rizik od širenja neugodnih mirisa uzrokovanih emisijama H2S

i amonijaka.

S druge strane, tretman otpada prema ponuđenim

varijantama predstavlja novo emisiono mjesto, za koje

potrebno predvidjeti mjere zaštite okoliša i monitoringa

utjecaja u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Klima i

klimatske

promjene

Emisije CH4 i CO2 koji utiču na stvaranje

stakleničkih gasova

Provedba aktivnosti opisanih u PPPO značajno de se

reducirati postojede emisije.

Potrebno je predvidjeti adekvatne mjere održavanja

instalacija i opreme za prikupljanje i obradu deponijskog

plina u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Tlo,

poljoprivredno

i šumsko

zemljište

Nesanitarno odlaganje otpada je jedan

od ključnih uzroka zagađenja tla.

Sama aktivnost deponovanja otpada,

MBT ili termičkog tretmana otpada, kao i

izgradnje pratedih objekata (sortirnica,

vaga, administrativna zgrada i sl.)

zahtjeva uzurpiranje raspoloživih

poljoprivrednog i/ili šumskog zemljišta.

PPPPO se realizuje na područjima koja su uzurpirana

aktivnostima odlaganja otpada još od 1962. godine. Unutar

obuhvata Plana, naročito u dijelu RCUO Smiljevidi koji nije

priveden konačnoj namjeni, vidljivi su elementi šumskih

vegetacija zastupljeni kroz sve tri vegetacione etaže u vrlo

degradiranim stadijima. Treba naglasiti da se u neposrednoj

blizini obuhvata Plana nalazi i Park šuma Žuč. Potrebno je

predvidjeti mjere sprečavanja degradacije šumskog

zemljišta izvan granica PPPO u postupku izdavanja okolišne

dozvole.

Površinske i

podzemne

vode

Odlaganja otpada bez primjene zaštitnih

brtvenih slojeva, sistema za prikupljanje i

tretmana otpadnih voda rezultira sa

značajnim utjecajima na kvalitet

podzemnih i površinskih voda zbog:

- Prisustva visokih koncentracija

organskih indikatora zagađenja

izraženih kao HPK i BPK;

- Prisustva visokih koncentracija

jedinjenja azota i sumpora, naročito

Primjenom PPPPO predviđeno je priikupljanje i tretman

procjednih voda, kao i tretman otpadnih voda MBT uređaja

za tretman otpada. Nove odlagališne plohe de biti zaštidene

donjim brtvenim slojem, čime de se zaštititi podzemne vode.

Primjenom planiranih mjera dodi de do smanjenja količina

procjednih voda i njihovog tretmana. Planirano je da se

procjedne vode nakon tretmana ispuštaju u kanalizacijski

kolektor, koji završava sa postrojenjem za tretman otpadnih

voda.

Razmatraju se dva rješenja odvodnje otpadnih voda RCUO


42





amonijaka i sulfida;

- Prisustvo visokih koncentracija

rastvorenih soli hlorida, nitrata,

sulfata, cijanida;

- Značajno prisustvo toksičnih teških

metala (arsen, živa, nikl, hrom,

olovo, cink, bakar);

- Značajne koncentracija perzistentnih

organskih jedinjenja (POPs) kao što

su PCB i PAH;

- Visoka toksičnost na akvatične

organizme.

Potrebno je naglasiti da procjedne vode

nastavljaju zagađivati podzemne i

površinske vode i nakon zatvaranja i

rehabilitacije odlagališnih zona.

U slučaju tretmana otpadnih voda

nastalih primjenom MBT tehnologije

nastaju otpadne vode koje su također

značajno opteredene organskim

materijama (HPK, BPK5), jedinjenjima

azota i fosfora i sumpora.

Smiljevidi:

- Ispuštanje u kanalizacioni kolektor Zabrđe, koji je

trasiran u pravcu postrojenja za tretman otpadnih voda

Butile21

-Ispuštanje u kanalizacioni kolektor Zabrđe, koji se trasira

prema krajnjem ispustu u mjestu Priboj 22

Izbor krajnjeg zbrinjavanja otpadnih voda RCUO Smiljevidi de

da opredjeli i tehnologiju tretmana procjednih voda. Na

osnovu odredbi Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih

voda u okoliš i sustave javne kanalizacije („ Službene novine

FBiH 26/20), navedenih u Prilogu 1, napomena b).

Naime, ukoliko se otpadne vode ispuštaju u kolektor koji

završava sa postrojenjem za tretman otpadnih voda u

Butilama, tada je mogude planirati primjene jednostavnijih

tehnologija tretmana procjednih voda, jer je potrebno

zadovoljiti blaže granične vrijednosti u pogledu organskih

komponenti, suspendiranih materija, nutrijenata i sl. Ovakve

tehnologije su i jeftinije u pogledu investicije i održavanja.

Obzirom da de se procjedne vode RCUO tretirati prije

ispuštanja u kanalizaciju, ovakvo rješenje ne predstavlja rizik

za postrojenje za tretman otpadnih voda Butile. Osim toga,

prema Prilogu 19, Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih

voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije Sl. novine FBiH

26/20, operater koji upravlja sistemom javne kanalizacije sa

postrojenjem za prečišdavanje otpadnih voda, može da

propiše i drugačije vrijednosti za odabrane parametre

ovisno od kapaciteta i efikasnosti postrojenja. U slučaju

smanjene efikasnosti tretmana procjednihvoda, uslijed

kvara i sl, otpadne vode se ponovo nede ispustiti u okoliš,

nego de završiti na tretmanu Butile. Pretpostavlja se da zbog

velikog razblaženja, usljed miješanja procjednih voda RCUO,

nede značajno ugoroziti biološku kulturu tretmana u

Butilama, međutim to je potrebno dokazati posebnom

studijom. Takvi slučajevi se ipak mogu ublažiti adekvatnim

tehničko - tehnološkim zahvatima.

U drugom slučaju, kada se otpadne vode ispuštaju u

kolektor koji završava u naselju Priboj, transport voda se vrši

gravitaciono i bez prepumpavanja, što umanjuje eventualne

troškove održavanja i korištenja električne energije za

21 Revidovani glavni porjekat, Knjiga 1. Fekalni kolektori, Zavod za vodoprivredu d.d., 2004. god; Mišljenje o idejnom

projektu kolektor za prihvat i transport otpadnih voda sa Gradksog odlagališta kudnog otpada, naselja Zabrđe i Industrijske

zone Rajlovac, reviziona komisija KJKP „Vodovod i kanalizacija“, 30.01.2004, po kojem je za trasiranje kolektora prema

tretmanu otpadnih voda Butile, potrebno izvršiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora koji je u lošem stanju. Predloženim

mjerama bi se omogudilo neometano funkcionisanje novoprojektovanog kanala. 22 Studija odvodnje i tretmana sanitarnih otpadnih i oborinskih voda na području Kantona Sarajevo (2016.-2036.)

(Investitor: Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo; Konsultanti: Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo; URBIS Centar d.o.o. Banja Luka; Trasa d.o.o. Sarajevo; Zagrebinspekt d.o.o. Mostar

https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/2020/Uredba%20o%20usl%20ispus%20otp%20vod%20u%20okolis%20i%20sist%20jav%20kanaliz%2026_20.pdf


43





preduzede koje održava kanalizaciju. Međutim potrebno je

planirati projektovanje i izgradnju objekta za tretman

procjednih voda kako bi se zadovoljile granične vrijednosti

ispuštanja u površinski vodotok, obzirom da kanalizacijski

kolektor ne završava sa tretmanom otpadnih voda (prema

Prilog 1, tabela 1.1.napomena b, Uredba o uslovima

ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne

kanalizacije Sl. novine FBiH 26/20). Takav tretman de imati

značajno više troškove investicije i održavanja. U slučaju

smanjene efikasnosti tretmana procjednih voda, uslijed

kvara i sl, otpadne vode de bez tretmana završiti u vodotoku

i time ugroziti okoliš.

Stoga je u postupku izrade PPPO RCUO Smiljevidi potrebno

raspolagati sa jasnom informacijom o planu izgradnje

postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda na

lokaciji Priboj, te studijom izvodljivosti koja de opravdati

izbor najoptimalnijeg alternativnog rješenja.

Pejzaž

Odlaganje otpada jeste aktivnost koja

narušava pejzaž, bilo da se radi o

sanitarnim ili nesanitarnim deponijama.

Odlaganje otpada zahtjeva krčenje šuma,

te zauzimanje velikih površina, čiji de se

izgled u smislu nagiba, kosina, depresija,

trajno narušiti.

Izgradnja pratedih objekata deponije i

postrojenja za tretmana otpada (MBT)

također mogu značajno narušiti pejzažne

odlike područja, ukoliko su izgrađeni u

zonama koje su lako uočljive iz naseljenih

područja i saobradajnica.

Realizacija PPPO je kao mjere ublažavanja ovog utjecaja

predvidjela kultivisanje pojasa zaštitnog zelenila u

kontaktnim zonama oko granica razmatranog prostora.

Potrebno je predvidjeti mjere redovnog održavanja zelenila

u zaštitnim zonama u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Buka

Transport, prijem, odlaganje i/ili tretman

otpada su aktivnosti koje emitiraju buku.

Realizacijom PPPPO de se izmjestiti postojede stambene

jedinice koje se nalaze u planskom području i koji bi mogli

biti pod utjecajem buke. Sjeverni i sjeverozapadni dio

razmatranog područja, gdje se namjeravaju izvoditi

aktivnosti proširenja RCUO nema stambenih jedinica u

blizini kontaktnih zona granice područja.

PPPPO je predvidio mjere sadnje zaštitnog zelenila čime bi

se trebao ublažiti postojedi utjecaj, naročito u zonama

proširenja RCUO.

Potrebno je predvidjeti mjere redovnog održavanja zelenila

u zaštitnim zonama u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Biodiverzitet,

flora i fauna

Biljne i životinjske vrste su ugrožene

različitim negativnim utjecajima,

direktnim uništavanjem putem

pretjerane eksploatacije, zagađivanjem

životne sredine i ekocidom prirodnih eko-

sistema.

Iako je analiza u prethodnom poglavlju pokazala da se

lokacija RCUO ne nalazi u blizini zaštidenih područja niti

potencijalnih područja ekološke mreže, svaka izgradnja

može imati utjecaj na globalni biodiverzitet uklanjanjem

vegetacije i ostalih resursa (npr. zemljišta, šuma), a u svrhu

gradnje, što ima utjecaj i na staništa.


44





PPPPO je predvidio mjere sadnje zaštitnog zelenila čime bi

se trebao ublažiti postojedi utjecaj, naročito u zonama

proširenja RCUO u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Stanovništvo Transport, prijem, odlaganje i/ili tretman

otpada su aktivnosti koje emitiraju buku,

neugodne mirise, prašinu, ometaju

uobičajene životne navike građanstva u

kontaktnim zonama, što dovodi do

nezadovoljstva građana, te učestalih žalbi

i negodovanja.

Osim toga, transport otpada kroz

kontaktna naseljena područja dovodi do

stvaranja dodatnih saobradajnih gužvi,

što dodatno stvara nezadovoljstvo

stanovništva naseljenog u okolnom

području, koje koristi iste saobradajnice.

Realizacija PPPO predviđa set aktivnosti kojima de se

smanjiti postojede emisije neugodnih mirisa, prašine i buke.

Za nova emisiona mjesta koja de nastati izgradnjom

tretmana otpada MBT ili primjenom termičke tehnologije

potrebno je predvidjeti mjere sprečavanja emisije u zrak,

buke i prašine. Ovakve mjere je potrebno detaljno

razmotriti nakon odabira tehnologije tretmana, poznavanja

instaliranih tipova pogonskih jedinica, što je potrebno

predvidjeti prilikom postupka procjene utjecaja na okoliš,

odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Osim toga, u postupku izdavanja okolišne dozvole, potrebno

je predvidjeti adekvatne mjere monitoringa. Rezultate

monitoringa je potrebno redovno komunicirati sa

stanovništvom.

Zdravlje ljudi Zdravlje ljudi nastanjenih u blizini

kontaktnih zona transporta, prijema,

odlaganja i/ili tretmana otpada može biti

narušeno, a zbog udisanja zraka u kojem

sa prisutni elementi deponijskih plinova i

prašine. Osim respiratornih oboljenja,

prisutna su opda razdražljivost i nervoza

zbog opdeg ometanja uobičajenih

životnih navika. U slučaju nepostojanja

adekvatnog upravljanja deponijskim

plinovima, kao i ne primjenjivanjem

standardnih praksi prekrivanja otpada,

utjecaji mogu biti značajni.

Realizacija PPPO predviđa set aktivnosti kojima de se

smanjiti postojede emisije neugodnih mirisa, prašine i buke.

Za nova emisiona mjesta koja de nastati izgradnjom

tretmana otpada MBT ili primjenom termičke tehnologije

potrebno je predvidjeti mjere sprečavanja emisije u zrak,

buke i prašine. Ovakve mjere je potrebno detaljno

razmotriti nakon odabira tehnologije tretmana, poznavanja

instaliranih tipova pogonskih jedinica, što je potrebno

predvidjeti prilikom postupka procjene utjecaja na okoliš,

odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole.

Osim toga, u postupku izdavanja okolišne dozvole, potrebno

je predvidjeti adekvatne mjere monitoringa. Rezultate

monitoringa je potrebno redovno komunicirati sa

stanovništvom, ali i nadležnim zavodima za upravljanje

zdravljem stanovništva na tom području.

4 Okolinski ciljevi PPPO i indikatori vrednovanja utjecaja plana

Vizija razvoja navedena u Prostornoj osnovi se može smatrati generalnim okolinskim ciljem:

Uspostava Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevidi sa adekvatnom infrastrukturom i

primjenom najsavremenijih tehnologija obrade otpada zasnovanim na najvišim standardima zaštite

okoliša i ljudskog zdravlja, a u cilju održivog upravljanja i provedbe integralnog sistema upravljanja

otpadom.

Specifični okolinski cijevi PPPO su:

Eliminirati negativne utjecaje RCUO Smiljevidi na zrak i stanovništvo unaprjeđenjem sistema otplinjavanja i uvođenjem adekvatnog tretmana otpada;

Eliminirati negativne utjecaje RCUO Smiljevidi na vodne resurse, tlo, šumsko i poljoprivredno zemljište putem odgovarajudeg tretmana procjednih i oborinskih voda;


45


Održavati nivo buke sa RCUO Smiljevidi na vrijednostima koje su ispod propisanih graničnih vrijednosti za zonu u kojoj se nalazi;

Eliminirati negativne utjecaje RCUO na biodiverzitet (staništa i vrste);

Umanjiti nezadovoljstvo stanovništva uzrokovano radom RCUO Smiljavidi.

Parametri indikatori vrednovanja utjecaja plana navedeni su u tabeli u nastavku.

Tabela 9. Okolišni indikatori vrednovanja utjecaja plana

Specifični okolišni cilj Okolišni indikator Parametar Zakonski osnov za granične

vrijednosti

Eliminirati negativne

utjecaje RCUO

Smiljevidi na zrak i

stanovništvo

unaprjeđenjem

sistema otplinjavanja

i uvođenjem

adekvatnog tretmana

otpada

Kvalitet zraka Koncentracija amonijaka, VOC,

H2S merkaptana, sulfida,

amonijaka, čestica PM10,

metana, mirisa u skladu sa

normom EN 13725;

Frekvencija mjerenja: tokom

četiri godišnja doba

Pravilnik o načinu vršenja

monitoringa kvaliteta

zraka i definiranju vrsta

zagađujudih materija,

graničnih vrijednosti i

drugih standarda kvaliteta

zraka (Sl. novine

Federacije BiH, br. 1/12,

50/19)

Deponijski gas Parametri deponijskog plina

(CH4, CO2, H2S) Direktiva

1993/31, aneks III)

Na sondama i prije ulaska na

baklju za spaljivanje

Jednom mjesečno

Pravilnik o graničnim

vrijednostima emisije

zagađujudih materija u

zrak (Sl. novine FBIH, 9/14)

Eliminirati negativne

utjecaje RCUO

Smiljevidi na vodne

resurse, tlo, šumsko i

poljoprivredno

zemljište putem

odgovarajudeg

tretmana procjednih i

oborinskih voda

Kvalitet procjendne

vode na ispustu u

Lepenički potok

Toksičnost na Daphnia Magna,

pH, suspendovane materije, HPK,

BPK5, teško hljapljive lipofilne

tvari (ukupna ulja i masti),

mineralna ulja, fenoli, adsorbilni

organski halogeni (AOX), ukupni

organski ugljik (TOC), amonijak,

ukupni dušik, ukupni fosfor,

arsen, bakar, cink, kadmij,

ukupni hrom, nikl, olovo, željezo,

živa

Frekvencija mjerenja: 4 puta

godišnje

Uredba o uvjetima

ispuštanja otpadnih voda u

okoliš i sustave javne

kanalizacije („ Službene

novine FBiH 26/20)

Kvalitet Lepeničkog

potoka

Uredba o opasnim i

štetnim materijama u

vodama (Sl. novine FBiH,

br. 43/07);

Odluka o karakterizaciji

površinskih i podzemnih

voda, referentnim

uvjetima i parametrima za

ocjenu stanja voda i

monitoringu voda (Sl.

novine FBiH, br. 1/14)

Analiza podzemnih

voda u

pijezometrima na

elektroprovodljivost, pH, HPK,

BPK5, amonijak, nitrati, hloridi,

Hg, Pb, sulfidi, toksičnost)

- Nadzor nad uticajima na

podzemne vode



46


Specifični okolišni cilj Okolišni indikator Parametar Zakonski osnov za granične

vrijednosti

parametre: Analiza nivoa podzemnih voda

Analiza tla Na četiri profila:

Izvan kruga RCUO, u blizini

Upravne zgrade;

Izvan kruga RCUO, u blizini vage i

ulaza u RCUO;

Na izlazu RCUO prema naselju

Zabrđe

Uzvodno od Lepeničkog potoka.

U skladu sa Pravilnikom o

utvrđivanju štetnih i

opasnih materija u

zemljištui metode njihovog

ispitivanja (Sl. Novine

FBiH, br. 72/09

Održavati nivo buke

sa RCUO Smiljevidi na

vrijednostima koje su

ispod propisanih

graničnih vrijednosti

za zonu u kojoj se

nalazi

Buka Dozvoljeni nivo buke za zonu V –

poslovna, upravna, trgovačka,

servisna (komunalniservis) Leq,

15 min, dan i nod

L1 – vršni nivo

Frekvencija mjerenja: Jednom

godišnje

Zakon o zaštiti od buke (Sl.

novine Federacije BiH, broj

110/12)

Umanjiti

nezadovoljstvo

stanovništva

uzrokovano radom

RCUO Smiljavidi

Zadovoljstvo

stanovništva

Smanjen broj primjedbe na rad

RCUO Smiljevidi u smislu buke,

mirisa i zagađenja površinskih i

podzemnih voda

Zakon o zaštiti okoliša (Sl.

novine FBiH, br. 33/03)

5 Ocjena utjecaja PPPPO na okolišne komponente

5.1 Metodologija vrednovanja značaja utjecaja

Utjecaji PPPPO de se elaborirati, a potom vrednovati pojedinačno za sve funkcionalne zone i svaku

okolišnu komponentu, koristedi se tabelarnim prikazom. Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice

okoliša, koriste se kategorije koje služe za detaljnije definiranje vrste i obima pojedinačnih utjecaja

navedene u tabeli u nastavku

Tabela 10. Kriteriji utjecaja PPPPO na okoliš

DIREKTAN UTJECAJ Direktan utjecaj na sastavnicu okoliša

INDIREKTAN UTJECAJ Indirektan utjecaj na sastavnicu okoliša

KRATKOROČAN

UTJECAJ

Utjecaj je kratkoročan ako djelovanje utjecaja Plana na okoliš/prirodu prestaje unutar 5 godina.

SREDNJOROČAN

UTJECAJ Utjecaj je srednjoročan ako djelovanje utjecaja Plana na okoliš/prirodu prestaje između 5. i 10.

godine od početka razvoja utjecaja.

DUGOROČAN

UTJECAJ

Utjecaj je trajan ako provedba Plana ima trajne posljedice po okoliš/prirodu te ne prestaje ni nakon

10 godina.


47


KUMULATIVAN

UTJECAJ

Utjecaj je kumulativan kada Plan zajedno s realizacijom drugih planiranih aktivnosti i aktivnosti u

blizini generira jednake, ali pojačane utjecaje na sastavnice okoliša na koje djeluju i same

aktivnosti. Osim toga, mogudi su kumulativni utjecaji predmetnog Plana s postojedim elementima u

prostoru.

PREKOGRANIČAN

UTJECAJ

Utjecaj je prekograničan ako provedba Plana može utjecati na okoliš/prirodu drugih država.

Intenzitet negativnog uticaja se vrednuje ocjenama od 0 do 2 tako da:

- ocjena 0 predstavlja neznatan utjecaj u usporedbi s trenutnom situacijom,

- ocjena 1 predstavlja manje značajan utjecaj (može da bude i značajan, ali je mogude smanjenje ili

otklanjanje uticaja uz primjenu određenih preventivnih ili tehničkih mjera),

- ocjena 2 predstavlja vedi značajan utjecaj (značajan utjecaj, koji zahtjeva primjenu ozbiljnih mjera

ublažavanja).

Pozitivan utjecaj nije potrebno vrednovati, te de se u slučaju pozitivnog utjecaja dodijeliti oznaka „P“.

Nepostojanje uticaja uopde u tabeli vrednovanja uticaja de se označiti oznakom „-“. U tabeli u nastavku

navedene su krajnje ocjene utjecaja, kao i objašnjenja za svaki od njih.

Tabela 11. Ocjene značaja utjecaja PPPPO na okoliš

POZITIVAN UTJECAJ Utjecaj je pozitivan ako Plan poboljšava postojede stanje sastavnica okoliša u odnosu na sadašnje

stanje ili trend. Do poboljšanja može dodi uslijed rješavanja nekog od postojedih okolišnih

problema ili uslijed pozitivne promjene postojedeg negativnog trenda.

SLAB/ZANEMARIV

NEGATIVAN

Utjecaj je neutralan ukoliko se utvrdi da se provedbom Plana ne generiraju utjecaji na sastavnice

okoliša, te ako su svi eventualni negativni uticaji ocijenjeni vrijednošdu 0.

UMJERENO

NEGATIVAN UTJECAJ

Utjecaj je umjereno negativan ako se procijeni da de se provedbom Plana stanje elemenata okoliša

u odnosu na sadašnje stanje neznatno pogoršati, ali ne u mjeri koja bi mogla dovesti do značajnog i

trajnog narušavanja okoliša. Uticaj se ocjenjuje umjereno negativnim, ukoliko je barem jedan od

kriterija uticaja ocjenjena ocjenom 1. U ovoj kategoriji su utjecaji koji obuhvadaju ispuštanja

onečišdujudih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom, zauzimanje manjih dijelova

brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg broja jedinki vrsta koje nisu u

režimu zaštite i sl. Za ovu kategoriju utjecaja definiraju se mjere zaštite okoliša koje mogu

isključiti/umanjiti mogudnost negativnog utjecaja

ZNAČAJNO

NEGATIVAN UTJECAJ

Utjecaj je značajno negativan ako se prilikom procjene utvrdi da postoji rizik da de se, uslijed

provedbe Plana, stanje sastavnica okoliša pogoršati do te mjere da bi moglo dodi do značajnog i

dugotrajnog narušavanja okoliša ili prirode. Uticaj se ocjenjuje značajno negativnim, ukoliko je

barem jedan od kriterija uticaja ocjenjena ocjenom 2. Za ovaj utjecaj potrebno je propisati mjeru

koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog ili ga eliminirala, a ukoliko to nije mogude

razmotriti izmjene dijela Plana (druga pogodna rješenja) ili planirane aktivnosti odbaciti kao

neprihvatljive.


48


5.2 Utjecaj funkcionalnih zona na komponente okoliša

Tabela 12.KOMPONENTA OKOLIŠA: KVALITETA ZRAKA

Scenarij/Zona Opis utjecaja

Ocjena

utjecaja

Vrsta i opseg utjecaja

Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Ulazno-izlazna zona/ administracija

Emisije u zrak potiču od kamiona koji prolaze ovom zonom i koji emituju ispušne plinove CO2, NOx, SO2 i lebdede čestice nastale sagorijevanjem fosilnih goriva.

1 - 1 - - 1 -

Zona sortiranja i reciklaže

U ovoj zoni može dodi do emisije sitnih čestica u zrak, te neugodnih mirisa uslučaju zaprimanja otpada u stanju razgradnje (visoke temperature, vlaga). Takve emisije su ipak tačkastog tipa, te osim potencijalnog uticaja na radnike, ne predviđa se uticaj na okolno stanovništvo i životinje. .

0 - 0 - - 1 -

Zona za tretman komunalnog otpad

Emisije u zrak su niske zbog zatvorene prirode procesa, a krajnji proizvod je biogas koji se ne ispušta u okoliš nego je predviđeno njegovo energetsko iskorištavanje; moguda je pojava neugodnih mirisa uslijed skladištenja i manipulacije sa sirovinama (npr. sortiranje, miješanje, i sl. i fugitivnih emisija iz samog procesa digestije.

1 - - - 1 1 -

Zona za reciklažu građevinskog otpada i deponovanje inertnog materijala

U zrak se mogu emitovati čestice prašine koje nastaju tokom sitnjenja građevinskog otpada. Osim toga, moguda je i emisija prašine tokom istovara materijala.

1 - 1 - - 0 -

Zona za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih, otpadnih i oborinskih voda

Planom se predviđa izgradnja i rad postrojenja za tretman otpadnih voda. Ovisno od odabrane tehnologije tretmana, ovakva postrojenja mogu produkovati emisije amonijaka i hidrogen sulfida, kao i metana i CO2. U slučaju optimalnog rada u projektovanim vrijednostima, ovakvi utjecaji de biti svedeni na minimum.

0 - 0 - - 0 -

Zona za prikupljanje i obradu deponijskog plina

Planom je predviđena elektrana iskorištavanja metana iz deponijskog plina, pri čemu kao produkti nastaju CO2 i vodena para, SO2, NOx i lebdede čestice. Alternativno, plin de se spaljivati i na baklji. Time se također u atmosferu emituju produkti sagorijevanja. U slučaju akcidentne situacije zbog kvara na sistemu za prikupljanje i obradu deponijskog plina, u zrak se može emitovati metan.

1 - - - 1 1 -

Odlagališne plohe za komunalni otpad

U slučaju neadekvatnog i neredovnog

pokrivanja otpada nastaju emisije

zagađujudih materija u zrak: H2S, amonijaka,

lebdedih čestica u zraku, VOC, neugodni

mirisi.

1 - 1 - - 1 -


49


Tabela 12.KOMPONENTA OKOLIŠA: KVALITETA ZRAKA

Scenarij/Zona Opis utjecaja

Ocjena

utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Jame grobnice Iz jama grobnica mogude je širenje neugodnih mirisa.

1 - - 1 - 1 -

Zona rekultivacije U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje plinova. Ova zona podrazumijeva sadnju novih stabala, te se time poboljšava trenutno stanje kada je u pitanju kvalitet zraka.

- P - - P P -

Zaštitno zelenilo U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje plinova. Ova zona podrazumijeva sadnju novih stabala, te se time poboljšava trenutno stanje kada je u pitanju kvalitet zraka.

- P - - P P -

Zona pratedih sadržaja u funkciji RCUO Smiljevidi


U slučaju akcidentnih situacija, kakvi su požari i eksplozije, može dodi do emisije štetnih gasova u zrak.

0 - - 0 - 0 -

Zona za plasiranje recikliranih proizvoda

U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje plinova ili lebdedih čestica, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na ovu komponentu okoliša.

- - - - - - -

Zona saobradaja


1 - 1 - - 1 -


50


Tabela 13.KOMPONENTA OKOLIŠA: KLIMATSKE PROMJENE

Scenarij/Zona Opis utjecaja Ocjena

utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Ulazno-izlazna zona/ administracija

Sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste u prevoznim sredstvima nastaju ispušni gasovi CO2, NOx, SO2, i lebdede čestice. Iako je CO2 staklenički gas i utječe na klimatske promjene, ne očekuju se koncentracije koje de značajno utjecati na ovcu sastavnicu okoliša

0 - 0 - - 0 -


U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje stakleničkih plinova, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na ovu komponentu okoliša.

- - - - - - -


Prilikom MBT tretmana emisije u zrak nastaju prilikom mehaničke obrade, biosušenja i kompostiranja. U okviru studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja za mehaničko-biološki tretman (MBT) otpada

23 predviđen

je tretman otpadnih plinova, kao i monitoring sljededih komponeti emisija u zrak: prašina, miris, amonijak i TVOC.

Ovom tretmanom se generalno smanjuje nastanak stakleničkih plinova, u odnosu na postojede stanje, što predstavlja generalno pozitivan učinak. Međutim kompostiranje i spaljivanje bioplina jeste generator CO2, kojeg je potrebno kontrolirati, ali u značajno manjem obimu nego u slučaju termičke obrade.

- P - - 0 0 P


U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje stakleničkih plinova, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na ovu komponentu okoliša.

- - - - - - -


U zavisnosti od tehnološkog rješenja koje se odabere za postrojenje za prikupljanje i obradu otpadnih voda, a jedno od rješenja može biti anaerobni tretman prilikom čega se proizvodi metan, ova zona može imati utjecaj i na klimatske promjene u smislu emisije metana kao stakleničkog plina.

1 - 1 - - 1 -


Metan koji nastaje aerobnom razgradnjom se može koristiti kao gorivo, ali je staklenički gas koji uveliko doprinosi povedanju temperature na Zemlji. Produkti sagorijevanja nastali u obradom deponijskog plina su CO2 i H2O, od kojih CO2 pokazuje stakleničke osobine. Planom je predviđen postupni prelazak sa koncepta odlaganja na koncept tretmana otpada, čime de se prinos stakleničkih plinova značajno smanjiti.

1 - - 1 - 1 -


Utjecaj je povezan za nastajanjem deponijskih plinova. 1 - - 1 - 1 -

Jame grobnice Prilikom raspada životinjskih trupaca nastaju plinovi koji 1 - - 1 - 1 -

23 ENOVA, Studija opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki tretman (MBT) otpada na

području Kantona Sarajevo, 2019


51


Tabela 13.KOMPONENTA OKOLIŠA: KLIMATSKE PROMJENE


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

mogu da sadrže stakleničke plinove. Obim i vrsta plinova zavisi od kapaciteta i tehnike odlaganje otpada.

Zona rekultivacije Sadnjom vegetacije može se utjecati na usporavanje klimatskih promjena.

- P - - P P -

Zaštitno zelenilo U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje plinova, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na ovu komponentu okoliša. Sadnjom vegetacije može se utjecati na usporavanje klimatskih promjena.

- P - - P P -


Sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste u prevoznim sredstvima nastaju ispušni gasovi CO2, NOx, SO2, i lebdede česice. CO2 je staklenički gas i utječe na klimatske promjene.

0 - - 0 - 0 -


U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje plinova, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na ovu komponentu okoliša.

- - - - - - -

Zona saobradaja

Sagorijevanjem fosilnih goriva koja se koriste u prevoznim sredstvima nastaju ispušni gasovi CO2, NOx, SO2, i lebdede česice. CO2 je staklenički gas i utječe na klimatske promjene.

0 - 0 - - 0 -


52


Tabela 14.KOMPONENTA OKOLIŠA: TLO, POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Ulazno-izlazna zona/administracija

Ulazno-izlazna zona i administracija se nalaze na asfaltiranim površinama i u tom smislu vrše pritisak na tlo. Planom se ne predviđa značajno proširenje ove zone u odnosu na postojede stanje.

- 0 0 - - 0 -


Asfaltirane površine i kontejneri zauzimaju određenu površinu i u tom smislu vrše pritsak na tlo. Planom se ne predviđa značajno proširenje ove zone u odnosu na postojede stanje.

- 0 0 - - 0 -


S digestatom koji je produkt obrade otpada treba pažljivo rukovati unutar postrojenja kako bi se izbjegla kontaminacija tla ili podzemne vode. Digestat je izvor hranjivih sastojaka (nitrati) te se mora kontrolirano odlagati kako bi se izbjeglo onečišdenja tla i vodenog okoliša.

Potreba za zemljištem (tretman otpada i odlaganje) iznosi: 11,41 ha.

0 - - - 1 1 -


Zona za reciklažu građevinskog otpada i deponovanje inertnog materijala vrši pritisak na tlo u smislu zauzimanja površine. Planom se ne predviđa značajno proširenje ove zone u odnosu na postojede stanje.

- 0 0 - - 0 -


Potencijalni uticaj je mogud u slučaju neadekvatnog rada sistema za prikupljanje i tretman procjednih voda, čime de se ugroziti kvalitet podzemnih voda i površinskih voda, pa indirektno i okolnog zemljišta.

- 1 0 - - 0 -


Potencijalni uticaj je mogud u slučaju neadekvatnog rada sistema za prikupljanje i tretman deponijskog plina, što indirektno može imati uticaj na okolno tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište.

- 0 0 - - - -


Utjecaji komunalnog otpada na tlo se smanjuju stavljanjem prirodno-vještačke barijere. U slučaju neadekvatnog projektovanja i instalacije barijera može dodi do napuknuda i kontaminacije zemljišta.

0 - - - - - -

Jame grobnice

Planirane su dvije nepropusne armirano betonske grobnice kapaciteta 1.000 m

3, kojima de se zaštititi

tlo od negativnih utjecaja. Planirani sadržaji je privremenog karaketara i značajno de da unaprijede postojede stanje, jer de grobnice biti armirano betonske sa kontroliranim i tretiranim ispustima za zrak. Time de uticaj na zemljište biti značajno umanjen. Međutim, dugoročno i gledajudi eutanazija i zbrinjavanje životinja u jamama nije najbolje i najmodernije rješenje prema najbolje raspoloživim praksama i evropskom uredbom koja tretira ovu oblast. Naime, prema Odluci o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi (Sl. glasnik BiH, br 19/11) i Uredbi 1069/2009 Evropskog vijeda i parlamenta, odlaganje animalnog otpada je mogude samo na odobrene deponije koje rade pod veterinarskim

0 1 - - 1 1 -


53


Tabela 14.KOMPONENTA OKOLIŠA: TLO, POLJOPRIVREDNO I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

nadzorom, i to za kategoriju 1 i 2 otpada nakon sterilizacije pod pritiskom, dok je za kategoriju 3 potrebna nakon. Za sve kategorije animalnog otpada prije svega se preporučuje spaljivanje otpada, čime se može ostvariti energetski benefit. Osim toga ovakav oblik tretmana ne zauzima zemljište i predstavlja bolje okolišno rješenje za sve analizirane komponente okoliša. .

Zona rekultivacije Rekultivacija se poduzima zbog estetskih razloga, ali također i radi sprječavanja erozije zbog površinskog otjecanja oborina, te radi smanjenja količina procjednih voda. Korijenje trava i biljaka koje se zasade imaju ulogu armature u tlu, bududi da korijenje drži humusni sloj na okupu prilikom padavina (smanjuje se erozija tla). Također, sloj biološkog pokrivača smanjuje mogudnost procjeđivanja vode u gornji brtveni sloj. Livadska vegetacija, u uvjetima pravilne njege, osigurava kontinuiranu pokrivenost površine zemljišta, kao i ravnomjernu prožetost po dubini korjenjem i žilama. Ovim se osigurava zaštita od erozije i unaprjeđuje se struktura zemljišta, a ono se smjenom redovnih godišnjih ciklusa obogaduje i humusnom komponentom koja se zatim povezuje u organo–mineralni kompleks.

P - - - P P -

Zaštitno zelenilo Sadnjom zaštitnog zelenila poboljšavaju se osobine tla i sprečava se erozija tla koja može nastati uslijed površinskog otjecanja voda.

P - - - P P -


Objekti iz ove zone nalaze se na asfaltiranim površinama i u tom smislu vrše pritisak na tlo.

- 0 0 - - 0 -


Objekti ove zone se nalaze na asfaltiranim površinama i u tom smislu vrše pritisak na tlo.

- 0 0 - - 0 -

Zona saobradaja Saobradajnice predstavljaju asfaltirane površine i u tom smislu vrše pritisak na tlo.

- 0 0 - - 0 -


54


Tabela 15.KOMPONENTA OKOLIŠA: POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an


U zoni nastaju zauljene otpadne vode od kamiona. Prije napuštanja lokacije, sve transportne mašine i vozila moraju prodi proceduru pranja točkova i donjeg trapa. Razlog ovome je sprečavanje raznošenja otpada i štetnih materija van lokacije gradilišta. To se najjednostavnije postiže upotrebom mobilnog uređaja za pranje točkova. Uređaj se postavlja na izlazu deponije i pranje točkova nastupa prelaskom vozila preko platforme za pranje.

1 - 1 - - 1 -


Iz zone za sortiranje i reciklažu mogu nastati zauljene otpadne vode. U ovoj zoni predviđenoj Planom treba postojati sistem za prikupljanje zauljenih voda i uspostava separatora ulja i masti. Ukoliko je sistem sa prikupljanje voda neadekvatan može dodi do akcidentnih situacija koje bi imale veoma loš utjecaj na kvalitet površinskih i podzemnih voda u blizini lokacije.

1 - 0 - - 0 -


Otpadne vode od tretmana otpada ukoliko neobrađene dospiju u okoliš mogu doprinijeti eutrofikaciji vodnog okoliša, ali i onečišdenju opasnim tvarima. Osim toga prisutan je rizik za lokalne vodotoke/podzemne vode iz operativnog rada (npr. onečišdenje od nepredviđenog ispuštanja otpada i sl.).

Planom je predviđen tretman otpadnih voda. Ispuštanjem neobrađenih otpadnih voda može negativno utjecati na biodiverzitet vodnog okoliša. Otpadne vode ipak ne bi trebalo da sadrže visok sadržaj toksičnih materija, obzirom da su neorganske frakcije otpada odvojene ranije. Stoga je negativan utjecaj mogud samo u slučaju kvara i lošeg održavanja postrojenja, što se profesionalnim angažmanom i održavanjem može potpuno izbjedi.

1 - - - 1 1 -


Prema predočenoj projektnoj dokumentaciji oborinske otpadne vode se prikupljaju obodnim kanalom, a procjedne vode (smanjenog volumena) drenažnim sistemom.

Do utjecaja na površinske i podzemne vode može dodi samo u slučaju začepljenja/kvara instaliranih sistema. Također, u slučaju neadekvatnog postupanja sa građevinskim otpadom, uz nepovoljne vremenske uvjete (vjetar) može dodi do povedanog sadržaja prašine u zraku, koji de se taložiti u obodnim kanalima.

0 - 0 - - 1 -


Procjedne vode iz tijela odlagališta i otpadne vode nastale u procesu obrade otpada prikupljaju se i tretiraju primjenom tehnologije potrebne za ispunjavanje uslova ispusta procjednih voda u okoliš ili kanalizaciju, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na postojede stanje ove sastavnice okoliša. Oborinske vode sa platoa sakupljaju se odvojeno od drugih nastalih voda u bazen za oborinske vode i odvode u recipijent odnosno sistem oborinskih voda. Planom se predviđa izgradnja kanalizacionog sistema za šire područje i pripadajudi uređaj za tretman komunalnih otpadnih voda, te na isti

P 1 1 - - 1 -


55


Tabela 15.KOMPONENTA OKOLIŠA: POVRŠINSKE I PODZEMNE VODE


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

priključiti sanitarne otpadne vode unutar obuhvata plana RCUO Smiljevidi na ovaj kolektor. U slučaju realizacije PPPPO, dospijevanje neprečišdenih otpadnih voda u kanalizaciju/površinski vodotok de biti mogude samo u slučaju kvara planiranih postrojenja za tretman otpadnih voda, što je adekvatnim mjerama upravljanja mogude izbjedi.


U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje otpadnih voda, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na površinske i podzemne vode.

- - - - - - -


Uticaji su povezani sa funkcionalnom zonom za prikupljanje i obradu deponijskih procjednih, otpadnih i oborinskih voda, gdje je opisan uticaj.

2 - 1 - - 1 -

Jame grobnice

Planom je predviđeno postavljanje dvije neporopusne, armirano – betonske jame grobnice kapaciteta 1.000m

3.

Profesionalnim projektovanjem i izvođenjem objekata sprječavaju se utjecaji na podzemne vode. Utjecaji su tako mogudi samo u slučaju napuknuda u zidovima. Kako je navedeno, proces raspadanja ove tipe otpada do potpune mienralizacije traje 10 – 15 godina, te stoga ovaj uticaj može da bude dugoročan.

1 - - - 1 1 -

Zona rekultivacije Postupak reukultivacije se radi zbog smanjenja količina procjednih voda.

P - - - P - -

Zaštitno zelenilo U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje otpadnih voda, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na površinske i podzemne vode.

P - - - P - -


U ovoj zoni nastaju zauljene otpadne vode koje potječu od kamiona. Na ovoj lokaciji je potrebno postaviti separator ulja i masti. Utjecaji su mogudi u slučaju odsustva adekvatnog održavanja separatora ulja i masti, međutim ovakve uticaji su rijetki i kratko traju.

0 - 0 - - 0 -


U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje otpadnih voda, pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na površinske i podzemne vode.

- - - - - - -

Zona saobradaja U ovoj zoni nastaju zauljene otpadne vode. 1 - 1 - - 1 -


56


Tabela 16. PEJZAŽ


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an


Neznatan vizualni utjecaji uslijed postojanja objekata i saobradajnica.

- - - - - - -


Neznatan vizualni utjecaji uslijed postojanja objekata i saobradajnica.

- - - - - - -


Vizualni utjecaji uslijed novih objekata, spremnika, digestora te odlagališne plohe za odlaganje otpada nakon obrade. RCUO je ograđen zelenilom, čime de ovaj uticaj biti značajno smanjen.

0 - - - 0 0 -


Zona se uklapa u pejzaž RCUO - - - - - - -






Vizualni utjecaji zone koja je omeđena internim saobradajnicama i smještene u središnjem dijelu deponije, između zone zaštitnog zelenila i deponije inertnog materijala.

- - - - - - -

Jame grobnice

Vizualni utjecaj uslijed postojanja objekta veterinarsko-higijenskog servisa koji je omeđen zaštitnim zelenim površinama. Situaciono uklapanje planiranih objekata i njihovo pozicioniranje na terenu je usklađeno sa postojedim objektima na terenu i prilazima istim.

- - - - - - -

Zona rekultivacije Po završetku procesa odlaganja otpada predviđeno je da se na odlagališnoj plohi ovaj prostor rekultiviše i bude ozelenjena površina kako bi se minimizirao negativni utjecaj na okoliš.

P - - - P - -

Zaštitno zelenilo Ove zone imaju funkciju zaštite okolnog prostora od negativnih utjecaja tehnoloških procesa koji se odvijaju u funkcionalnim zonama RCUO Smiljevidi, raspoređene su disperzno u okviru obuhvata.

P - - - P - -


Planom su predviđene i zone pratedih sadržaja u funkciji RCUO Smiljevidi na kojim de biti organizovani i smješteni skladišni i servisni prostori za održavanje vozila i opreme, garaže za vozila, smještaj za zaposlene, te površina za vanjsko i unutrašnje pranje teretnih vozila, a kako bi se omogudio neometan i kontinuiran rad.

- - - - - - -


Vizualni utjecaj uslijed zauzimanja prostora objektima za preradu reciklažnog otpada i prodaju istog.

- - - - - - -

Zona saobradaja Zona se uklapa u pejzaž deponije.. - - - - - - -


57


Tabela 17. BUKA


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an


Buka potječe od kretanja kamiona..

1 - 1 - - 1 -


Buka može da potječe od istovara materijala na lokaciju gdje se sortira. Izvor buke u postrojenju mogu biti presa, shredder i ostala mehanizacija korištena u procesima reciklaže. Smatra se da je emisija buke vezana isključivo za ovaj pogon, te da ne može imati uticaja na okoliš

0 - 0 - - 0 -


Povedanje razine buke u neposrednoj blizini tokom rada postrojenja za mehaničko-biološke obrade (npr. od transporta/dostave otpada, uključujudi utovar istovar i sam rad postrojenja te odlaganje ostatnog otpada).

- 0 0 - - 0 -


U ovoj zoni buka se proizvodi prilikom sitnjenja građevinskog materijala i njegovog istovara.

1 - 1 - - 1 -


Uticaji zavise od tehnološkog rješenja obrade procjednih voda. Uobičajeni uticaji su povezani sa radom kompresora za aeraciju pumpnih stanica.

0 - - 0 - 0 -


Nema utjecaja. - - - - - - -


Buka potječe od dnevnih operacija kakve su istresanje otpada, razastiranje otpada, sabijanje otpada, prekrivanje otpada inertnim materijalom te prekrivanje popunjene etaže prekrivnim slojem.

1 - - 1 - 1 -

Jame grobnice Buka potječe od rada mašina kojima se dovoze i odlažu životinjska trupla.

0 - 0 - - 0 -

Zona rekultivacije Buka može da potječe od planiranog zatvaranja i sanacije čeonog i nožičnog dijela RCUO Smiljevidi, što uključuje pripremu gradilišta i uklanjanje vegetacije, iskopavanje i druge zemljane radove, uklanjanje vertikalnih bunara za otplinjavanje i izgradnju vodonepropusne ili polupropusne gornje prekrivke. Nakon rekultivacije, u ovoj zoni se ne očekuje postojanje buke.

0 - 0 - - 0 -

Zaštitno zelenilo Zaštitno zelenilo se sadi u funkciji sprečavanja buke prema kontaktnim zonama

P - - - P P -


Buka može da potječe od rada kamiona i drugih mašina koje se nalaze u ovoj zoni.

0 - - - 0 0 -


U ovoj zoni se ne predviđa nastajanje buke pa s toga predviđene aktivnosti nemaju utjecaj na ovu komponentu okoliša.

0 - - - 0 0 -

Zona saobradaja Buka potječe od kretanja kamiona u području obuhvata. 0 - - - 1 1 -


58


Tabela 18. BIODIVERZITET


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an


Planom nisu predviđene izmjene postojede zone. Utjecaj na životinjski svijet je obuhvaden vrednovanjem utjecaja buke i emisija u zrak.

1 - 1 - - 1 -



0 - 0 - - 0 -


Tretman komunalnog otpada mehaničko-biološkom obradom zauzima 11,41 ha u području koje je smatra izmijenjenim staništem tj. narušenog biodiverziteta. Kratkotrajan utjecaj na faunu se očekuje tijekom izgradnje uslijed prisustva radnika te mehanizacije za izgradnju.Planom je predviđen tretman otpadnih voda. Ispuštanjem neobrađenih otpadnih voda može negativno utjecati na biodiverzitet vodnog okoliša. Stoga je negativan uticaj mogud samo u slučaju kvara i lošeg održavanja postrojenja, što se profesionalnim angažmanom i održavanjem može potpuno izbjedi. Ovaj uticaj je vrednovan u okviru uticaja na površinske i podzemne vode.

- 1 1 - - - -



1 - 1 - - 1 -


Utjecaj na živi svijet voda je obuhvaden vrednovanjem utjecaja površinske i podzemne vode

1 - 1 - - 1 -


Utjecaj na biodiverzitet su elaborirani u tabelama utjecaja na buku i kvalitet zraka.

1 - - 1 - 1 -


Utjecaj su jednaki onima obuhvadenim funkcionalnim cjelinama za prikupljanje i obradu deponijskog plina, procjednih, otpadnih i oborinskih voda.

1 - - 1 - 1 -

Jame grobnice Utjecaj na biodiverzitet elaboriran u tabeli utjecaja na površinske i podzemne vode

0 - - 0 - 0 -

Zona rekultivacije Rekultivacijom aktivnih odlagališnih ploha de dugoročno da ima pozitivan uticaj na biodiverzitet ovog područja.

- P - P - P -

Zaštitno zelenilo Zaštitno zelenilo se sadi u funkciji sprječavanja buke i širenja neugodnih mirisa prema kontaktnim zonama.

P - - P - P -


Utjecaji ove zone na površinske i podzemne vode, buku, kvalitet zraka, indirektno se odražavaju na biodiverzitet okolnog područja.

- 0 0 - - 0 -


Utjecaji ove zone na površinske i podzemne vode, buku, kvalitet zraka, indirektno se odražavaju na biodiverzitet okolnog područja.

- 0 0 - - 0 -

Zona saobradaja Utjecaji ove zone na površinske i podzemne vode, buku, kvalitet zraka, indirektno se odražavaju na biodiverzitet okolnog područja.

- 1 1 - - 1 -


59


Tabela 19. STANOVNIŠTVO


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an


Povedana frekvencija kretanja kamiona koji prevoze otpad dovodi do povedanja gužve u saobradaju, oštedenja ceste, te u vezi s tim nezadovoljstvo stanovništva.

1 - - 1 - 1 -


Formiranje i objekata u ovoj zoni ima višestruko pozitivan utjecaj na stanovništvo na području KS, jer se radom sortirnice postiže i ekonomski benefit, koji se indirekno odražava na krajnju cijenu odlaganja otpada.

- P - - P P -


Europska iskustva su pokazala da je mehaničko – biološki tretman, nešto prihvadeniji od strane javnosti.

Koncept tretmana otpada je opdenito skuplji u odnosu na koncept odlaganja, što predstavlja i rizik od povedanja cijene usluge odvoza otpada. Opravdanost i obim rizika u ovoj fazi nije mogude predvidjeti.

24

0 1 - 1 0 1 -


Formiranje i objekata u ovoj zoni ipak ima višestruko pozitivan uticaj na stanovništvo na području KS, jer omogudava razdvajanje reciklabilnih dijelova otpada, te njegovo iskorištavanje.

- P - - P P -


Planom se predviđa unapređenje postojedeg upravljanja otpadnim vodama. U tom smislu sadržaji ove zone predstavljaju pozitivan uticaj na stanovništvo. Ukoliko se procjedne vode usmjere na kanalizacioni sistem, kojim de se otpadne vode ovog naselja usmjeriti na postrojenje za tretman otpadnih voda u Butilama, time de se i svaki rizik po onečišdenje Lukavačkog potoka otkloniti.

P - - P P -


Planirani sadržaji zone za prikupljanje i obradu deponijskog plina predstavljaju pozitivan uticaj u odnosu na sadašnje stanje. U slučaju iskorištavanja deponijskog plina za proizvodnju električne energije, energetskog iskorištavanja postiže i ekonomski benefit, koja se indirekno odražava na krajnju cijenu odlaganja otpada.

- P - - P P -


Negativan utjecaj na stanovništvo se ogleda u produkciji buke, iz ove zone tokom procesa odlaganja otpada. Uticaji na stanovništvo koji su povezani sa produkcijom procjednih voda i deponijskog plina su opisani i vrednovani u za to predviđenim zonama

1 - 1 - - 1 -

24 Ibid


60


Tabela 19. STANOVNIŠTVO


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Jame grobnice

Planirani sadržaji de značajno da unaprijede postojede stanje, jer de grobnice biti armirano betnonske sa kontroliranim i tretiranim ispustima za zrak.

0 - 0 - - 0 -

Zona rekultivacije Zona rekultivacije ima pozitivan utjecaj na stanovništvo okolnih naselja.

P - - - P P -

Zaštitno zelenilo Zona zaštitnog zelenila ima funkciju stvaranja povoljnog utjecaja na radnike i posjetioce sa psihičkog i emocionalnog aspekta, estetskog značaja i učešda u formiranju urbanističke kompozicije kompleksa, te učešda u ukupnom bilansu gradskih zelenih površina.

P - - - P P -


Ogleda se u produkciji buke koja potječe od saobradaja koji se odvija na ovim površinama.

0 - 0 - - 0 -


Očekuje se pozitivan utjecaj na stanovništvo, naročito u slučaju eventualnog ostvarivanja ekonomskog benefita.

- P - - P - -

Zona saobradaja

Svakodnevna produkcija buke koja potječe od vozila koja prometuju ovim područjem. Osim buke, vozila emituju i izduvne gasove koji imaju negativan utjecaj na okoliš i stanovništvo u blizini područja. Formiranjem planirane zone zaštitnog zelenila ovaj utjecaj de se minimizirati.

0 - 0 - - 0 -


61


Tabela 20. ZDRAVLJE LJUDI


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an


Utjecaj na stanovništvo iz područja ove zone ogleda se u svakodnevnoj produkciji buke koja potječe od vozila koja prometuju ovim područjem. Osim buke, vozila emituju i izduvne gasove koji imaju negativan utjecaj na okoliš i stanovništvo u blizini područja.

1 - - 1 - 1 -


Negativan utjecaj na stanovništvo oko područja deponije mogu uzrokovati prašina i buka. Ipak, ne predviđa se širenje buke i prašine izvan RCUO.

0 - 0 - - 0 -


Emisije u okoliš su u skladu sa EU direktivom – EU DIRECTIVE 2010/75/EU (integrated pollution prevention and control – IPCC), s obzirom da predmetno postrojenje MBT primjenjuje BAT. Prema usklađenosti sa dozvoljenim graničnim vrijednostima emisija u okoliš, predmetno postrojenje nede imati ni negativan utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi. Napomena: Sva današnja postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada se projektiraju u skladu sa BREF Dokumentom Waste treatment primjenjujudi BAT, te da zadovolje propisane granične vrijednosti emisija prema Direktivi o industrijskim emisijama (2010/75/EZ).

25

Uticaj postaje značajan u slučaju neadekvatnog rukovođenja i održavanja postrojenja.

1 - 1 - - 0 -


Negativan utjecaj na stanovništvo oko područja deponije mogu uzrokovati prašina i buka. Ipak, ne predviđa se širenje buke i prašine izvan RCUO.

0 - 1 - - 1 -


Planiranim unapređenjem sistema za prikupljanje i tretman procjednih voda de se značajno odstraniti postojedi rizik na zdravlje stanovništva koje živi u blizini Lepeničkog potoka. Ukoliko dođe do akcidentnih situacija izlijevanja vode ili ako se ne tretiraju, onečišdene vode mogu imati negativan utjecaj po okolno stanovništvo ovoga prostora.

1 - 1 - - 1 -


Planiranim unapređenjem sistema za prikupljanje i tretman deponijskih plinova de se značajno odstraniti postojedi rizik na zdravlje stanovništva koje živi u kontaktnoj zoni. Negativan utjecaj ogleda se i pojavom akcidentnih situacija (požar, eksplozija, kvarovi na sistemu za otplinjavanje i sl.).

1 - 1 - - 1 -


Negativan utjecaj na stanovništvo se ogleda u produkciji buke i neugodnih mirisa iz ove zone

1 - 1 - - 1 -




62


Tabela 20. ZDRAVLJE LJUDI


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

tokom procesa odlaganja otpada.

Jame grobnice

Planirane su betonske armirane grobnice sa kontroliranim otplinjavanjem. Profesionalnim projektovanjem i izgradnjom de se minimizirati eventualni utjecaji na zdravlje stanovništva.

1 - 1 - - 1 -

Zona rekultivacije Zona rekultivacije ima pozitivan utjecaj na stanovništvo okolnih naselja.

P - - - P P -

Zaštitno zelenilo Zona zaštitnog zelenila ima funkciju stvaranja povoljnog utjecaja na radnike i posjetioce sa psihičkog i emocionalnog aspekta, estetskog značaja i učešda u formiranju urbanističke kompozicije kompleksa.

P - - - P P -


Ogleda se u produkciji buke koja potječe od saobradaja koji se odvija na ovim površinama.

0 - 0 - - 1 -


Očekuje se pozitivan utjecaj na stanovništvo, naročito u slučaju eventualnog ostvarivanja ekonomskog benefita.

- P - - P - -

Zona saobradaja

Svakodnevna produkcija buke koja potječe od vozila koja prometuju ovim područjem. Osim buke, vozila emituju i izduvne gasove koji imaju negativan utjecaj na okoliš i stanovništvo u blizini područja.

0 - 0 - - 1 -


63


Tabela 21. ZBIRNA TABELA VREDNOVANJA UTICAJA FUNKCIONALNIH CJELINA RCUO NA OKOLIŠ

Scenarij/Zona

KOMPONENTE OKOLIŠA

Kva

litet

a zr

aka

Klim

atsk

e p

rom

jen

e

Tlo

, po

ljop

rivr

edn

o i

šum

sko

zem

ljišt

e

Po

vrši

nsk

e i

po

dze

mn

e vo

de

Pe

jzaž

Bu

ka

Bio

div

erz

ite

t

Stan

ovn

ištv

o

Zdra

vlje

lju

di








Jame grobnice

Zona rekultivacije

Zaštitno zelenilo



Zona saobradaja


64


6 Mjere zaštite okoliša

Mjere zaštite okoliša uključuju mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i kompenzacije nepovoljnih

utjecaja provedbe plana ili programa na okoliš. Izgradnja i rad svih funkcionalnih cjelina RCUO Smiljevidi

predstavlja generalno unapređenje okolišnih aspekata finalnog zbrinjavanja otpada na području

Kantona Sarajevo. Vizija i specifični ciljevi su u potpunosti usmjereni prema zaštiti svih razmatranih

komponenti okoliša.

PPPPO RCUO Smiljevidi ne zadire u zaštidena područja, niti ugrožava staništa divlji vrsta/podvrsta te time

kompenzacijske mjere nisu potrebne.

Vedina uticaja na okoliš su ocijenjene UMJERENO NEGATIVNIM, što znači da se za ovu kategoriju utjecaja

definiraju mjere zaštite okoliša koje mogu isključiti/umanjiti mogudnost negativnog utjecaja. Potrebno je

naglasiti da ocjena nije vršena u odnosu na postojede stanje, jer bi u tom slučaju svi uticaji bili ocjenjeni

POZITIVNIM, tj. program mjera ne bi bio potreban. Vrednovanje uticaja je tako vršeno u odnosu na stanje

bez postojanja RCUO, kako bi se predvidjeli i prevenirali eventualni uticaji, te predvidjele adekvatne

mjere.

Planom su predviđeni objekti potrebni za tretman otpadnih voda, tretman otada sa primijenjenim

tehnologijama sprječavanja emisija u zrak, te izgradnja sistema za prihvat i tretman biogasa, čime su

ispunjene osnovne mjere zaštite okoliša.

U nastavku su date osnovne mjere zaštite okoliša, koje treba uzeti u obzir prilikom izrade nacrta PPPPO

RCUO Smiljevidi i u oviru postupka izdavanja okolišne dozvole.

Opde mjere:

- Za sve objekte, a naročito one koje podrazumijevaju tretman otpada i otpadnih voda, potrebno je

pristupiti proceduri ishodovanja okolinske dozvole, pri čemu de na raspoalagnju biti detaljnije

podloge sa, tehničko – tehnološkim rješenjim, očekivanim količinama i strukturom emisija u zrak i

otpadnih voda, na osnovu čega de se i predložiti specifične mjere sprječavanja, smanjenja i

ublažavanja negativnih uticaja, primjenjujudi najbolje raspoložive prakse;

- Izvršiti detaljno istraživanje tržišta plasmana reciklažnih materijala;

- Pokrenuti inicijativu suradnje RCUO Smiljevidi i cementara Kakanj i Lukavac u cilju korištenja RDF-

a. Kvalitet RDF-a treba da bude odgovarajudi, po zahtjevu cementare, što je potrebno uzeti u

obzir prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpada;

- Uspostaviti sistem selektivnog prikupljana otpada na izvoru izgradnjom adekvatne infrastrukture

u opdinama KS (dvolinijski sistem prikupljanja, zeleni otoci i reciklažna dvorišta)

- Potrebna je stalno aktivna kampanja podizanja svijesti stanovništva KS o otpadu kao resursu i o

potrebi za odvojenim odlaganjem otpada i smanjenju nastanka otpada u skladu sa principima

cirkularne ekonomije. Razmotriti i mogudnost primjene motivacionih mjera, kojim de stanovništvo

ostvariti neke benefite za posvedenost odvojenom prikupljanju otpada (npr. Kompenzacija za PET

ambalažu, staklo, limenke i sl.);

- Odlaganja nedopuštenih frakcija otpada (npr. medicinski, tečni organski otpad, trupla životinja,

industrijski otpad i sl.) može prouzrokovati značajnu štetu u radu postrojenja za tretman otpadnih

voda, te se ovakve prakse ne smiju dešavati. U izuzetnim sitacijama, ovakav otpad je potrebno

odlagati na posebno pripremljenim mjestima, uz mjere sprječavanja nastajanja procjeda. Osim

toga, prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpadnih voda predlaže se razmotriti i


65


dovoljno velik bazen za homogenizaciju, u kojem se mogu amortizirati nepredviđeni udari na rad

postrojenja u smislu sastava, ali i količina otpadnih voda.

- Osigurati kontinuirana sredstva za izgradnju i održavanje funkcionalnih jednica RCUO

- Realizacija mjere 5.3.3.1 iz Kantonalnog plana zaštite okoliša Kantona Sarajevo za period 2017 –

2022. Analizirati opravdanost uspostave RCUO kao nove samostalne institucije unutar sistema i

time institucionalno odvojiti prikupljanje/transport otpada od deponiranja

- Angažman ljudstva sa potrebnim kompetencijama za upravljanje savremenim rješenjima unutar

funkcionalnih cjelina RCUO;

- Implementacija ved propisanih mjera u Okolišnoj dozvoli, br. UP-I 05/2-23-5-17/18, od 25.03.2020 godine:

o U periodu do juna 2021. pribaviti sve dozvole – objedinjenu upotrebnu dozvolu za RCUO

Smiljevidi za sve jedinice koje obuhvata RCUO Smiljevidi.

o Produžiti upotrebnu dozvolu za upravljanje otpadom u sklopu RCUO Smiljevidi – kraj

2020. godine.

o Vršiti nadzor nad provođenjem obaveza iz okolinske dozvole od strane uposlenika i

redovno izvještavati nadležna ministarstva o rezultatima provođenja mjera i aktivnosti u

skladu sa opisom i rokovima definisanim okolinskom dozvolom. Rok realizacije – stalna

mjera

o Redovno vršiti tehnički pregled mašina, opreme, servisiranje i kontrolu opreme svih

jedinica u sastavu RCUO Smiljevidi. Rok realizacije – stalna mjera

o Redovno vršiti čišdenje i održavanje drenažnih sistema i površinskih kanala, separatora

masti i ulja, septičkih jama i korita Lepeničkog i Žičkog potoka. Rok realizacije – stalna

mjera

o Redovno vršiti monitoring po svim tačkama propisanim ovom okolinskom dozvolom i

vršiti redovno izvještavanje nadležnih institucija o rezultatima. Rok realizacije – stalna

mjera

o Voditi kontinuirano aktivnosti na edukaciji, intenzivirati promociju primarne selekcije

otpada i načine smanjenja količina otpada koji se odlaže na deponiju. Rok realizacije –

stalna mjera

o Propisati veličinu otvorene radne delije (aktivne plohe za odlaganje otpada) osobito u

kišnim danima i toplijim danima (ljeto/jesen) i obavezno dnevno prekrivanje inertnim

materijalom min.10 cm debljine kako bi se minimiziralo širenje neugodnih mirisa. Slojeve

otpada kompaktirati sa 3 prelaska minimalno. Rok: Stalna mjera

o Operator je u obavezu uvezati se u informacioni sistem kojeg razvija Fond za okoliš FBiH u

skladu sa Uredbom o informacionom sistemu upravljanja otpadom (''Službene novine

Federacije BiH'', broj: 97/18). Rok: stalna mjera od 2020.

o Unaprijediti vođenje detaljne evidencije o količinama i vrstama otpada po svakom

objektu unutar RCUO Smiljevidi. Izvršiti inoviranje sistema evidencije i podijeliti na

Reciklažno dvorište, Deponiju inertnog materijala sa pogonom za reciklažu građevinskog

otpada, Sortirnice, Grobnica, i sanitarnog odlagališta. Dostavljati redovne mjesečne i

godišnje izvješteje o vrstama i količinama otpada u skladu sa Katalogom otpada. Rok:

stalna mjera

o Zabrana odlaganja otpada animalnog porijekla kao i robe sa isteklim rokom trajanja,

tečnog otpada, ulja i masti te svih drugih kategorija koje nisu definisane Dozvolom za

upravljanje otpadom KJKP Radu (od strane MPUGiZO KS).


66


o Mjesečno izvještavanje i obrada po kategorijama otpada sa šiframa i količinama.

Produkciju sirovine iz otpada je potrebno evintirati po kategoriji i količinama te plasmanu

sirovina iz otpada. Rok: stalna mjera

o Preduzeti mjere promoviranja i podizanja nivoa informisanosti o radu Reciklažnih pogona

i primarnoj selekciji otpada. Otvoriti sobu za građene i škole sa oglednim kanatama,

uzorcima otpada, reklamnim materijalima. Uvesti dane za edukaciju i promoviranje rada

RCUO Smiljevidi. Dostaviti plan i realizaciju nadležnim institucijama.Rok za uvođenje

aktivnosti 2020. godina, naskon toga stalna mjera.

o Zbinjavanje građevinskog otpada vršiti u skladu sa Pravilnikom o građevinskom otpadu

(''Službene novine Federacije BiH'', broj: 93/19). Član 13. (Priprema za ponovnu upotrebu

i tretman građevinskog otpada) pomenutog Pravilnika, propisano je da “Investitor i/ili

izvođač radova može obraditi građevinski otpad koji nastaje na gradilištu samo ako ima

okolinsku dozvolu i/ili dozvolu za upravljanje otpadom”. Rok: Stalna mjera

Kvalitet zraka i klimatske promjene:

- Obruč zaštitnog zelenila je funkcionalna cjelina koju je potrebno prvo uspostaviti dužinom granica

obuhvata, kako bi se što je mogude više minimizirali pojedinačni i kumulativni uticaji buke i

emisije u zrak prilikom izgradnje i rada objekata;

- Prilikom izrade investiciono – tehničke dokumentacije tretmana otpada po MBT tehnologiji,

primjenu najbolje raspoložive prakse za odabranu tehnologiju, primjenjujudi tehnike sprječavanja

emisija u zrak za sve komponente u liniji tretmana. Osim primjene najbolje raspoloživih praksi, u

obzir je potrebno uzeti i zakonski propisane granične vrijednosti emisija u zrak i vodu.

- Tretman procjednih voda je mjesto nastanka emisija u zrak, što je potrebno uzeti u obzir prilikom

projektovanja objekata za tretman otpadnih voda. Stoga je prilikom izrade investiciono - tehničke

dokumentacije tretmana otpadnih voda potrebno promijeniti najbolje raspoložive prakse,

primjenjujudi tehnike sprječavanja emisija u zrak za sve komponente u liniji tretmana.


o Kontinuirano provoditi uvezivanje sondi za otplinjavanje tijela deponije (centrali dio i dio

prema čelu deponije) u skladu sa dinamikom postavljanja mutibarijerne zaštite i

odlaganje otpada. Rok za realizaciju ove aktivnosti – stalna mjera 2019. -.2023.

o Redovo vršiti spaljivanje deponijskog plina (sadržaj mentana < 40%) na bakljama i vršiti

kontrolu i servis baklji, kao i redovan servis sistema za prikupljanje plina. Rok realizacije

– stalna mjera.

o Vršiti redovno pokrivanje aktivne plohe za odlaganje otpada dnevno, slojem inertnog

materijala. Operator je dužan držati što manju deliju za dnevno odlaganje otpada

otvorenom radi smanjenja širenja neugodnih mirisa. Ovo je posebno važno ispoštovati

u periodu viših temperatura zraka i pojave obilnijih padavina. Rok realizacije – stalna

mjera.

o Redovno održavanje manipulativnih platoa i internih saobradajnica čistim, a po potrebi

vršiti prskanje radi sprečavanja podizanja prašine. Rok realizacije – stalna mjera.

o Izvršiti ugradnju priskalica oko platoa za recikliranje građevinskog otpada. Rok za

realizaciju septembar 2020.


67


o Izvršiti sadnju visokog rastinja oko ograde RCUO Smiljevidi i oko pogona za reciklažu

građevinskog otpada u cilju smanjenja disprezije prašine prilikom rada Pogona. Rok za

realizaciju 2020.

o Izvršiti ugradnju biofiltera (pasivno otplinjavanje) na svim odušcima jama grobnica. Rok

ugradnje decembar 2020. za stare grobnice, a na nove izvršiti ugradnju pri izvođenju.

o Izvršiti mjerenje/detekciju „mirisa“ u skladu sa normom EN 13725 i štetnih komponenti

mobilnom stanicom na 4 mjesta: Izvan ograde kod službenog ulaza, uz stambene objekte;

uz ogradu kod Upravne zgrade – prema naselju; kod kapije prema naselju Zabrđe i kod

sortirnice) Rok: juni 2020.

o Parametri: VOC, H2S, merkaptani, sulfidi, odoranti, amonijak, čestice(PM10), CH4. Na

ovaj način bi bile ispoštovane EU direktive vezane za monitoring uticaja deponija na

okoliš i građani bi bili upoznati sa stvarnim koncentracijama i prekoračenjima GV

kvaliteta zraka u blizini njihovih kuda, te o evnetualnim situacijama opasnim po zdravlje

ljudi. Mjerenja vršiti jednom mjesečno, a po potrebi i češde u toku 2020. godine do

utvrđivanja potrebne dinamike i programa monitoringa za naredni period (2023.)

Izvještaje dostaviti nadležnim inistitucijama. Na osnovu mjerenja izvršiti modeliranje

širenja neugodnih mirisa u odnosu na meteorološke uvjete. Uspostaviti praksu redovnog

izvještavanja i objavljivanja rezulatata na web stranici KJKP Rad-a i FMOIT. Rok: Stalna

mjera. 2020. - 2023.

o Izvršiti uvezivanje očitavanja rezultata i obradu podataka sa Hidro-metorološke stanice na

Smiljevidima sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom BiH – dostaviti godišnje

izvještaje Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i objaviti na web stranici operatora

da razultati budu dostupni javnosti. Rok: Stalna mjera 2020.- 2023.

o Imenovati osobu koja de voditi web stranicu KJKP Rad i ažurirati informacije o svim

podacima koji bi bili dostupni javnosti: (podaci hidrometeorološke stanice, rezultata

analiza pogonske i certificirane laboratroije, sastav plina na sondama za otplinjavanje,

vrste i količine otpada, količine otpada sa reciklažnih dvorišta, rezultati analize zraka na

lokaciji RCUO Smiljevidi). Početak realizacije juni 2020.Rok: Stalna mjera - 2020. - 2023.

Tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište

- Prilikom projektovanja zone za prihvat procjednih voda voditi računa na omogudavanje redovnog

čišdenja i nadzora sistema, kako ne bi došlo do zaščepljenja i pucanja;

- Tokom primjene privremenog rješenja odlaganja animalnog otpada u jame grobnice potrebno je:

o Voditi evidenciju o tipu otpada koji se odlaže u smislu kategorije prema Odluci o

nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani

ljudi (Sl,glasnik BiH, br. 19/11)

o U jame – grobnice se može odlagati samo otpad koji je prethodno obrađen sterilizacijom

pod pritiskom;

o Ugraditi jedan kontroni pijezometar kojim de se pratiti eventualno procjeđivanje iz jama-

grobnica

o U okviru izrade investiciono – tehničke dokumentacije za izgradnju MBT/ kogenerativnog

postrojenja razmotriti i tretman animalnog otpada, obzirom da je takva mogudnost ved

navedena u okviru Studija opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i


68


postrojenja za mehaničko-biološki tretman (MBT) otpada na području Kantona Sarajevo

(ENOVA, 2019) kao okolišno prihvatljiva i energetski povoljna.


o Izvršiti analizu kvaliteta tla na četiri karakteristična profila (izvan kruga RCUO Smiljevidi – kod Upravne zgrade i desno od vage i ulaza u RCUO Smiljevide) te kod izlaza uz kapiju prema naselju Zabrđe i uzvodno prema ulazu u Lepenički potok. Analizu tla izvršiti 2 puta godišnje. (U skladu Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja („Službene novine Federacije BiH“ br. 72/09) i Uputstvom o postupku, radnjama i uvjetima za vršenje kontrole plodnosti zemljišta („Službene novine Federacije BiH“ br. 72/09). Izvještaje dostaviti nadležnom ministarstvu. Objavljivati rezultate na webstranici KJKP „Rad“ d.o.o. Sarajevo. Početak aktivnosti juni 2020. Rok: Aktivnost vršti kontinuirano

Površinske i podzemne vode

- PPPPO RCUO Smiljevidi predviđa prikupljanje i adekvatan tretman otpadnih voda. Kako bi se

odabralo adekvatna tehnoogija tretmana potrebno je izraditi studijsku dokumentaciju koja de

analizirati sljededu problematiku:

o Prednosti i mane ponuđenih rješenja tretmana procjednih voda, ali i drugih tehnologija

prema najbolje raspoloživim praksama26. Svaka od ponuđene tri opcije (MBR sa

ultrafitracijom i naknadnom adsorpcijom sa aktivnim ugljem, RO tehnologija, MBR sa

nanofiltracijom i RO) imaju primjenu u tretmanu procjednih voda i treba da se uzmu u

obzir prilikom izrade studije izvodljivosti. Pri izradi studije izvodljivosti potrebno je

razmotriti i potpuno ili djelomično zajedničko tretiranje procjednih i MBT otpadnih voda.

o Studija izvodljivosti odabira odgovarajudeg rješenja prihvata procjednih voda nakon

tretmana. Studija treba da analizira prednosti i mane priključka kanalizacije RCUO na

kanalizacijski kolektor koji se trasira prema Butilama u odnosu na onaj koji se trasira

prema naselju Priboj.

o Studija analize stanja postojedeg drenažnog sistema za prikupljanje procjednih voda sa

mjerama sanacije

- Prilikom izrade investiciono tehničke dokumentacije tretmana otpadnih voda, posebnu pažnju je

potrebno obratiti na mjere održavanja i reagiranja u slučaju akcidentnih situacija, kako u slučaju

rada postrojenja, tako i u slučaju iznenadne izmjene količine i sastava otpadnih voda.

- Prilikom izrade investiciono- tehničke dokumentacije sistema za prikupljanje i odvodnju

procjendnih voda, kao i prikupljanja oborinskih voda, posebnu pažnju je potrebno posvetiti

redovnom održavanju i čišdenju cijev, kanala, odvoda i rešetki.


Zaštita površinskih voda:

o Čišdenje i popravka obodnih kanala i revizionih šahtova za prihvat oborinskih voda. Rok za izvršenje septembar 2020. (Obodni kanali su zatrpani otpadom i šibljem u velikoj

26 Agencija za zaštitu okoliša Engleske i Velsa, Služba za zaštitu okoliša i baštine Sjeverne Irske, Škotska agencija za zaštitu okoliša, Vodiču za

tretman procjednih voda, Sektorski vodič, IPPC S5.03, februar 2007.


69


mjeri, potrebno je izvršiti ophodnju svih obodnih kanala, očistiti od otpada i rastinja i dostaviti fotodokumentaciju FMOIT nakon provedene mjere.)

o Izvršiti prikupljanje postojedih izvora (ispod trafo stanice) i izgradnju kolektora do potoka Izvršiti projetovanje rezervoara za prikupljanje ove vode. Voda je čista izvorska i prema provedenoj analizi nije bila zagađena, te se može koristiti kao tehnička voda za pranje platoa oko prostrojenja, za potrebe rada bududeg postrojenja za tretman procjednih voda i sl. (Rješenje o vodnoj dozvoli – tačka 3.2.2). Rok: izrada glavnog projekta i izgradnja je planirana Rješenjem o vodnoj dozvoli za 2020.

o Pristupiti izgradnji multibarijerne zaštite, sistema za odplinjavanje i drenažnog sistema na površini od 15.000 m2, za novu aktivnu plohu, u skladu sa prethodnom projektnom dokumentacijom. Rok realizacije maj 2020. godine.

o Izvršiti prikupljanje procjednih voda koje „izbijaju“ na površinu terena jer ne mogu prodrijeti do drenažnog sistema. Razlog izbijanja procjednih voda na površinu tijela deponije je onemoguden prodor do drenažnog sistema usljed stvaranja nepropusnih sljeva u tijelu deponije (nastalog od slojeva inertnog nepropusnog matrijala, građevinskog otpada i sl.koji su stvorili nepropusnu barijeru). Rok za realizaciju 2020. (Rješenje o vodnoj dozvoli – tačka 3.2.3 i tačke 1.1.5. i 1.1.6. iz Dinamičkog plana za prikupljanje i tretman otpadnih voda na RCUO Smiljevidi za period 2019. - 2023. godine).

o Održavanje drenažnog sistema te prikupljanje i povezivanje u sistem drenaža eventualno svih novih pojava filtrata na površinu tijela deponije ili uz interne saobradajnice. Rok: stalna mjera odražavanja drenažnog sistema i sistema za prikupljanje filtrata.

o Provjera stanja i testiranje drenažnog sistema metodom obilježivača. Pozicija je propisana vodnim aktom i Dinamičkim planom za prikupljanje i tretman otpadnih voda na RCUO Smiljevidi za period 2019-- 2023. kao tačka 1.1.7. , a rok za realizaciju je kraj 2020. Obavezu je dužan izvršiti Operator (KJKP Rad d.o.o. Sarajevo) koji upravlja drenažnim sistemom.

o Operator je dužan dostavi Izvještaj o stanju drenažnog sistema sa fotodokumentacijom o provedenom testiranju nadležnim ministarstvima. Sistem treba biti ispitan i uvezan sa GiS bazom Zavoda za planiranje KS u sklopu izrade Prostornog plana područja posebnog obilježja Smiljevidi. Rok: Prvi kvartal 2021.

Procjedne vode

o Pokrivanje nožidnog dijela gornjom multibarijernom zaštitom (tačka 3.2.1 Rješenja o vodnoj dozvoli i Dinamički plan, tačka 1.1.2.) u smislu smanjenja količine procjednih voda. Rok realizacije 2020. i 2021.

o Ispitati aktualnog stanja na nožidnom dijelu i prilagođevanje ove pozicije prema aktualnom stanju. Rok: odmah, najkasnije 4 mjeseca nakon izdavanja okolišne dozvole).

o Urediti berme na nožidnom dijelu, izvrši kompaktiranje odloženih slojeva otpada, otplinjavanje i ugradnju površinskih obodnih kanala te da se propiše pokrivanje završnim slojem zemlje u debljini od min, 0,8 m - 1 m inertnog materijala što predstavlja polupropusnu-semipermeabilnu membranu. Rok sanacije nožidnog dijela oktobar 2020. – maj 2021. – dostaviti Izvještaj Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Federalnoj upravi za inspekcijsek poslove.

o Izvršiti izbor tehnologije i izgradnju uređaja za predtretman procjednih voda Rješenjem o vodnj dozvoli tačka 3.2.7. (Dinamički plan, točka 2.1.2). Rok realizacije i puštanja u pogon - 2021.

o Izgradnja šahta sa ugradnjom mjerača protoka na izlazu iz postrojenja (postojedih bazena na lokaciji Smiljevidi) odnosno šahta za spajanje izlaza iz prečistača procjednih voda na bududi kolektor Zabrđe –Butila. Rok izvedbe septembar 2020.

o „Rekonstrukcija/uspostava protoka kroz postojede objekte uređaja za tretman procjednih voda, odnosno rekonstrukcija, izgradnja i puštanje u pogon postrojenja za predtretman procjednih voda sa deponije Smiljevidi. (Pozicija iz Rješenja o vodnoj dozvoli broj 3.2.8.i tačka Dinamičkog plana 2.2.i 2.3).


70


o Provođenje redovnog monitoringa podzemnih voda – propisuje se uzimanje uzoraka, analiza uzoraka podzemnih voda uzetih iz piezometara na lokaciji deponije i izvan kruga deponije (uzvodno od ograde uz Lepenički potok ( izvršiti ugradnju piezometra) i nizvodno od kapije prema izlazu u Zabrđe – postojedi piezometri). Uzimanje uzoraka i analizu vode iz piezometara vršiti minimalno dva puta mjesečno, uz evidentiranje nivoa vode u piezometrima. Analizu de vršiti pogonski laboratoriji KJKP Rad. Mjesečne i godišnji izvještaj dostavljati nadležnim ministarstvima. Rok za početak aktivnosti maj 2020.

o Monitoring procjednih voda - pogonski laboratorij- propisati redovne dnevne analize osnovnih parametara na ulazu – izlazu iz postojedih bazena, uz evidenciju protoka i Hidrometeorooških podataka. Analizu provodi pogonski laboratoriji. ( Vodna dozvola 3.2.9. nabavka i rad pogonske laboratorije). Mjerenja koja vrši pogonski laboratoriji su: pH, elektroprovodljivost, HPK/BPK,azotne spojeve, ukupni fosfor,taložive mat, TOC,ukupna ulja i masti, TSM, Cl, Hg, Br, Si, analiza mulja, toksičnost (periodično). Rok: Stalna mjera.

o Monitoring mjesečni i godišnji od strane certificirane laboratorije o količinama i kvalitetu procjednih voda u skladu sa provedenim monitoringom 2018 -2019. Definisati obim mjerenja i vrste analiza (kao i za pogonski laboratoriji), te dodatno izračun EBS-a prema Uredbi. Rok: Stalna mjera.

o Potrebno je izraditi Glavni projekat - hidrotehnički i tehnološki dio za sve postojede objekte (građevine i cjevovode) u krugu RCUO Smiljevidi (Rješenje o vodnoj dozvoli, tačka 3.2.11.) Rok: 2020. godina.

o Aanalizu uzoraka Lepeničkog i Žičkog potoka uzvodno od ograde deponije i nizvodno, prema naselju Zabrđe vršiti 4 puta godišnje – pogonska laboratorija, Izvještaje dostaviti nadležnim ministarstvima

Buka - Obruč zaštitnog zelenila je funkcionalna cjelina koju je potrebno prvo uspostaviti dužinom

granica obuhvata, kako bi se što je mogude više minimizirali pojedinačni i kumulativni uticaji buke i emisije u zrak prilikom izgradnje i rada objekata;

- Vozila i mašinerija koja se koristi za rad RCUO moraju biti redvno servisirane kako bi se umanjili eventualni uticaji buke


o Propisati mjerenje nivoa buke na četiri mjesta izvan ograde RCUO Smiljevidi. Propisati granične vrijednosti za zonu V (u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke, „Službene novine Federacije BiH“ broj: 110/12). Objavljivati rezultate na web stranici KJKP „Rad“ d.o.o. Sarajevo. Rok: Stalna mjera

Biodiverzitet - U cilju zaštite eventualnog pristupa divljači, ali i domadih životinja, obuhvat je potrebno potpuno

ograditi. Preporučuje se ograda minimalne visine 2,2 metara, te upotreba gušde mreže u nižoj tredini ograde.

- Ogradu je potrebno redovno pregledati (minimalno jednom kvartalno) i održavati, te o tome voditi evidenciju

Stanovništvo i zdravlje ljudi

- Potrebno je maksimalno uključiti stanovništvo u postupku odlučivanja prilikom izrade studije uticaja na okoliš. Stanovništvo treba da bude upudeno u prednosti i eventualne rizike tehnološkog procesa tretmana otpada i otpadnih voda koje se planiraju izvesti u okviru RCUO.

- Stanovništvo treba da bude obavješteno o rezultatima provedenih mjerenja kvaliteta zraka, emisija u zrak, otpadnih voda, buke, te se stoga predlaže dostavljanje pomenutih izvještaja mjesnim zajednicama u okruženju.


71


- Izraditi komunikacijsku strategiju kojom de se prepoznati sve zainteresirane strane i kanale komunikacije. Rukovodstvo RCUO treba da uspostavi stalnu komunikaciju sa svim zainteresiranim stranama, nevladinim organizacijama, grupama građana i sl.

- Potrebna je posebna internet stranica RCUO Smiljevidi, preko koje de se na minimalno mjesečnom nivou obavještavati stanovništvo o postupku realizacije Plana, izvršenim mjerenjima i sl.

- Potrebno je uspostaviti pradenje oboljenja stanovnika u kontaktnim mjesnim zajednicama u pripadajudim ambulantama. Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo KS ne vrši se adekvatno popunjavanje obrazaca, te stoga ne postoje precizni podaci o broju oboljelih u MZ koje graniče sa RCUO Smiljevidi;

- U postupku izrade studije uticaja na okoliš, potrebno je izvršiti detaljno istraživanje kvaliteta bunarske vode, načine navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode koja se koristi za navodnjavanje u kontaktnim mjesnim zajednicama na lokalnim posjedima.


72


7 Opis razloga za izbor alternativnih rješenja sa stanovišta zaštite

okoliša

7.1 Razmatranje varijantnih rješenja tretmana otpada

Razmatrane su dvije varijante MBT tehnologije tretmana otpada:

Varijanta 1. MBT komunalnog otpada: Mehanička obrada s ciljem proizvodnje RDF koji de

odgovarati internim zahtjevima kvalitete TC Kakanj i izdvajanja reciklažnih materijala, do granica

tehničke mogudnosti, te biološka obrada s ciljem proizvodnje komposta koji de se odlagati na

deponiji.

Varijanta 2. MBT komunalnog otpada: Mehanička obrada s ciljem proizvodnje RDF koji de

odgovarati internim zahtjevima kvalitete TC Kakanj i izdvajanja reciklažnih materijala, do granica

tehničke mogudnosti, te biološka obrada s ciljem proizvodnje biogasa koji se koristi kao energent

u CHP postrojenju za kombiniranu proizvodnju električne i toplotne energije.

Postupak mehaničke obrade i biosušenja je u obje varijante jednak, dok je biološka obrada različita. U

Varijanti 1 se proizvodi kompost (15.409 t/god) koji de se, do pronalaska adekvatnog tržišta, odlagati na

RCUO Smiljevidi. U Varijanti 2 se proizvodi biogas koji se koristi kao energent u CHP postrojenju, pri čemu

se generirana električna energija (18,3 GWh) prodaje putem poticaja („feed- in“ tarifa za efikasnu

kogeneraciju), a toplotna energija se koristi za grijanje digestora MBT postrojenja. Nastali digestat se

stabilizira, nakon čega se kao stabilizirana frakcija odlaže na odlagališnu plohu RCUO Smiljevidi. Ukoliko se

uporede količine otpada za finalno odlaganje, vede količine otpada i komposta (za kojeg trenutačno ne

postoji tržište), se odlažu u Varijanti 1 (56,1% ) u odnosu na Varijantu 2 (46,7%). S druge strane, u

Varijanti 2 se pored emisija u zrak od MBT postrojenja javljaju emisije u zrak od CHP postrojenja, tj. od

sagorijevanja biogasa. Također, vede su i količine otpadnih voda koje nastaju u Varijanti 2 kao rezultat

anaerobne digestije organske frakcije miješanog komunalnog otpada. Varijanta 1 zahtijeva manja

investiciona ulaganja u izgradnju postrojenja, te manje godišnje operativne troškove u odnosu na

Varijantu 2.

Tabela 22: Komparacija predloženih MBT varijanti za 2035. godinu27

Parametar Varijanta 1

Mehaničko-biološki

(kompostiranje) tretman

Varijanta 2

Mehaničko-biološki tretman

(anaerobna digestija) i CHP

postrojenje na biogas

Izlazni proizvodi iz postrojenja od

kojih se ostvaruju prihodi

RDF(18.496 t/god)

Reciklažni materijali(17.732 t/god)

RDF (18.496 t/god)

Reciklažni materijali (17.732 t/god)

Električna energija(18,3 GWh/god)

Količina otpada koja se odlaže na

RCUO Smiljevidi (t/god)

Direktno odlaganje: 76.774

Kompost za kojeg trenutno ne

postoji tržište: 14.409

Ukupno: 91.183 (56,1% od ulazne

Direktno odlaganje: 65.968

Kompost za kojeg trenutno ne

postoji tržište: 10.019

Ukupno: 75.987 (46,7% od ulazne

27 Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki tretman (MBT) otpada na području

Kantona Sarajevo, ENOVA,


73


Parametar Varijanta 1

Mehaničko-biološki

(kompostiranje) tretman

Varijanta 2

Mehaničko-biološki tretman

(anaerobna digestija) i CHP

postrojenje na biogas

količine) količine)

Emisije u zrak Od MBT: prašina, miris, NH3, TVOC Od MBT: prašina, miris, NH3, TVOC

Od CHP: SOx, NOx, CO i C2H

Emisije u vodu Tehnološke procjedne vode: 3.905

t/god

Tehnološke procjedne

vode:26.419t/god

Emisije buke Prilikom mehaničke obrade Prilikom mehaničke obrade

Potrebna vrijednost investicije

(KM)

49.074.888 76.111.850

Operativni troškovi (KM/god) 12.012.721 17.502.407

Uvidom u tehničko – tehnološke karakteristike razmatranih varijanti MBT postrojenja koji su obrađeni u

pomenutoj studiji potrebno je istadi sljedede:

- Oba varijanta rješenja podrazumijevaju nastajanje komposta koji je potrebno odlagati na deponij

s tim da primjenom varijante 2 nastaje oko 40% manje komposta, u odnosu na varijantu 1.

- Oba varijantna rješenja de da produkuju otpadne vode, s tim da varijanta 1 produkuje 20% manje

otpadnih voda u odnosu na drugu varijantu.

- Varijanta 2 podrazumijeva maksimalno iskorištavanje otpada u cilju proizvodnje električne

energije, te je stoga okolišno povoljnija

- Varijanta 2 produkuje oko 18 % manje otpada koje je potrebno odložiti na deponiji.

Shematski prikazi razmatrana dva varijantna rješenja predstavljena su na slikama u nastavku.

Slika 6: Shema mehaničko-biološkog tretmana-Varijanta 1


74


Slika 7: Shema mehaničko-biološkog tretmana-Varijanta 2

U okviru Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki

tretman (MBT) otpada na području Kantona Sarajevo izvršeno je uspoređivanje pomenute dvije varijante

prema tehničko – tehnološkom, ekonomskom i okolišno – društvenom kriteriju. Kada je u pitanju okolišno

- društveni kriterij, razmatrana su tri podkriterija: smanjenje količina otpada za odlaganje, usklađenost

tehnologije sa hijerarhijom upravljanja otpadom, društvena prihvadenost.

Kao okolišno povoljnija varijanta je predložena varijanta 2, odnosno MBT tehnologija sa biološkom

obradom s ciljem proizvodnje biogasa koji se koristi kao energent u CHP postrojenju za kombiniranu

proizvodnju električne i toplotne energije, te je stoga ovoj varijanti dana prednost u okviru ocjene uticaja i

predlaganja mjera u SPUO.

Unutar „Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki

tretman (MBT) otpada na području Kantona Sarajevo“, obe varijante su bile okolišno prihvatljive, te su

kao takve uopde i ušle u postupak daljnje analize. SPUO analizira uticaje na okoliš u strateškom smislu, te

s tim u vezi ne može biti alat za odabir povoljnije varijante. Kada je u pitanju strateška procjena uticaja,

mogude je redi da su obe varijante podjednako prihvatljive, kako je i prikazano u narednim tabelama.

Činjenica da jedna varijanta proizvodi više otpada koji je potrebno odložiti, a druga više emisija u zrak koje

je potrebno tretirati se ne može upoređivati metodologijom SPUO. Oba navedena okolišna uticaja su

SPUO analizom ocjenjena sa „umjereno negativnim uticajem“ na komponente okoliša : kvalitet zraka,

površinske i podzemne vode i biodiverzitet.

Prednost varijanti 2 se daje najviše zbog maksimalnog iskorištavanja otpada. Ipak, takve analize su se

izvršile u okviru pomenute Studije opravdanosti, a proračuni o količinama zapstalog otpada koji se trebaju

sbrinuti (76.774 t/god i 65.968 t/god) bi trebalo da su podloga kod planiranja površina ove funkcionalne

zone. U okviru Prostorne osnove, ponuđeno je samo jedno rješenje kada je u pitanju odlaganje otpada

nakon MBT tretmana, od 8,06 ha, smatrajudi da ova površina može zadovoljiti oba analizirana scenarija

MBT, te uzevši u obzir i dodatno istraživanje tržišta u cilju adekvatnijeg zbrinjavanja komposta.

U nastavku je izvršeno vrednovanje navedenih varijantnih rješenja sa stanovišta uticaja na funkcionalne

cjeline RCUO Smiljevidi.


75


Tabela 23. Varijanta 1 - MBT biološka obrada s ciljem proizvodnje komposta koji de se odlagati na

deponiji

Sastavnica okoliša Opis utjecaja Ocjena

utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Kvalitet zraka

Emisije u zrak nastaju usljed postupka kompostiranja. Iako je u studiji navedeno da de emisije u zrak biti tretirane, kako bi se ispoštovani zakonski zahtjevane granične vrijednosti, na shematskom prikazu nije navedeno koji tip tretmana je planiran. Mogude su emsije neugodnih miris koje nastaju tokom kompostiranja. Tokom tretiranja komunalnog otpada u MBT postrojenju dolazi do emisija u zrak (miris, prašina, bioaerosoli, VOC. Upravljanje otpadnim vodama također doprinosi emisiji neugodnih mirisa.

1 - - 1 - 1 -

Klima i klimatske promjene

Ovakva postrojenja mogu produkovati metana i CO2., međutim ne u koncentracijama koje mogu značajno uticati na klimu. U slučaju optimalnog rada u projektovanim vrijednostima mogude je potpuno isključiti ovaj uticaj.

- 0 - - 0 0 -

Tlo, poljoprivredno i

šumsko zemljište,

zaštitno zelenilo

Kompost de da nastane od organske komponente otpada, međutim, kako je to i studijom pokazano ovakav kompost nije kvaliteta korištenja za poljoprivredne svrhe. Obzirom da de se kompost korisatiti za obogadivanje tla u krugu RCUO Smiljevidi, koje nije poljoprivredno zemljište, očekuje se da ovakva praksa nede značajno uticati na okoliš.

Prema Studiji opravdanosti, planirana količina otpada koju je potrebno odložiti na RCUO nakon rada tretmana je za oko 10.000 t/god veda od Varijante 2. i iznosi 76.774 t/god .

0 - - - 0 0 -


Ovim varijantnim rješenjem nastaju značajno manje količine otpdane vode koje se trebaju prečistit u odnosu na Varijantu 2, međutim tretman otpadnih voda je potreban i planiran u okviru Studije opravdanosti.


1 - - - 1 1 -

Pejzaž Nema negativnog uticaja u odnosu na sadašnje stanje

0 - - 0 0 -

Buka Ne očekuje se značajno negativan uticaj - 0 - - 0 0 -

Biodiverzitet Ne očekuje se značajno negativan uticaj 1 - 1 - - 1 -

Stanovništvo Pozitivno u odnosu na postojede stanje. Indirektan negativan uticaj je mogud samo u slučaju kvara postrojenja i povezan je sa uticajem na površinske i

P 0 0 - - 0 -


76


Tabela 23. Varijanta 1 - MBT biološka obrada s ciljem proizvodnje komposta koji de se odlagati na

deponiji


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

podzemne vode.

Zdravlje ljudi

Pozitivno u odnosu na postojede stanje. Indirektan negativan uticaj je mogud samo u slučaju kvara postrojenja i povezan je sa uticajem na površinske i podzemne vode

P 0 - - P P -

Tabela 24. Varijanta 2 - MBT biološka obrada s ciljem proizvodnje električne energije i komposta koji de

se odlagati na deponiji


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Kvalitet zraka

Emisije u zrak su niske zbog zatvorene prirode

procesa, a krajnji proizvod je biogas koji se ne

ispušta u okoliš nego je predviđeno njegovo

energetsko iskorištavanje; moguda je pojava

neugodnih mirisa uslijed skladištenja i manipulacije

sa sirovinama (npr. sortiranje, miješanje, i sl. i

fugitivnih emisija iz samog procesa digestije.

1 - - - 1 1 -


Prilikom MBT tretmana emisije u zrak nastaju prilikom mehaničke obrade, biosušenja i kompostiranja. U okviru studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja za mehaničko-biološki tretman (MBT) otpada

28

predviđen je tretman otpadnih plinova, kao i monitoring sljededih komponeti emisija u zrak: prašina, miris, amonijak i TVOC.

Ovom tretmanom se generalno smanjuje nastanak stakleničkih plinova, u odnosu na postojede stanje, što predstavlja generalno pozitivan učinak. Međutim kompostiranje i spaljivanje bioplina jeste generator CO2, kojeg je potrebno kontrolirati, ali u značajno manjem obimu nego u slučaju termičke

- 0 - - 0 0 -




77





utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

obrade.


šumsko zemljište,

zaštitno zelenilo

Kompost de da nastane od organske komponente otpada, međutim, kako je to i studijom pokazano ovakav kompost nije željenog kvaliteta korištenja za poljoprivredne svrhe. Obzirom da de se kompost korisatiti za obogadivanje tla u krugu RCUO Smiljevidi, koje nije poljoprivredno zemljište, očekuje se da ovakva praksa nede značajno uticati na okoliš.

S digestatom koji je produkt obrade otpada treba pažljivo rukovati unutar postrojenja kako bi se izbjegla kontaminacija tla ili podzemne vode. Digestat je izvor hranjivih sastojaka (nitrati) te se mora kontrolirano odlagati kako bi se izbjeglo onečišdenja tla i vodenog okoliša.

Prema Studiji opravdanosti, planirana količina otpada koju je potrebno odložiti na RCUO nakon rada tretmana je za oko 10.000 t/god manja od Varijante 1. i iznosi 65.968 t/god .

0 - - - 1 1 -


Otpadne vode od tretmana otpada ukoliko neobrađene dospiju u okoliš mogu doprinijeti eutrofikaciji vodnog okoliša, ali i onečišdenju opasnim tvarima. Osim toga prisutan je rizik za lokalne vodotoke/podzemne vode iz operativnog rada (npr. onečišdenje od nepredviđenog ispuštanja otpada i sl.).


1 - - - 1 1 -


0 - - 0 0 -

Buka

Povedanje razine buke u neposrednoj blizini tokom rada postrojenja za mehaničko-biološke obrade (npr. od transporta/dostave otpada, uključujudi utovar istovar i sam rad postrojenja te odlaganje ostatnog otpada).

- 0 0 - - 0 -

Biodiverzitet

Tretman komunalnog otpada mehaničko-biološkom obradom zauzima 11,41 ha u području koje je smatra izmijenjenim staništem tj. narušenog biodiverziteta.

Kratkotrajan utjecaj na faunu se očekuje tijekom izgradnje uslijed prisustva radnika te mehanizacije

- 1 1 - - - -


78





utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

za izgradnju.

Planom je predviđen tretman otpadnih voda. Ispuštanjem neobrađenih otpadnih voda može negativno utjecati na biodiverzitet vodnog okoliša. Stoga je negativan uticaj mogud samo u slučaju kvara i lošeg održavanja postrojenja, što se profesionalnim angažmanom i održavanjem može potpuno izbjedi. Ovaj uticaj je vrednovan u okviru uticaja na površinske i podzemne vode.

Stanovništvo

Europska iskustva su pokazala da je mehaničko – biološki tretman, nešto prihvadeniji od strane javnosti.

Koncept tretmana otpada je opdenito skuplji u odnosu na koncept odlaganja, što predstavlja i rizik od povedanja cijene usluge odvoza otpada. Opravdanost i obim rizika u ovoj fazi nije mogude predvidjeti.

29

0 1 - 1 0 1 -

Zdravlje ljudi

Emisije u okoliš su u skladu sa EU direktivom – EU DIRECTIVE 2010/75/EU (integrated pollution prevention and control – IPCC), s obzirom da predmetno postrojenje MBT primjenjuje BAT. Prema usklađenosti sa dozvoljenim graničnim vrijednostima emisija u okoliš, predmetno postrojenje nede imati ni negativan utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi. Napomena: Sva današnja postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada se projektiraju u skladu sa BREF Dokumentom Waste treatment primjenjujudi BAT, te da zadovolje propisane granične vrijednosti emisija prema Direktivi o industrijskim emisijama (2010/75/EZ).

30

Uticaj postaje značajan u slučaju neadekvatnog rukovođenja i održavanja postrojenja.

P 0 - - P P -

29 Ibid




79


7.2 Razmatranje varijantnih rješenja krajnjeg recipijenta otpadnih voda

Razmatrane su sljedede varijante krajnjeg recipijenta prečišdenih otpadnih voda:

a. Javna kanalizacija koja završava sa tretmanom otpadnih voda u Butilama, uz sistem

prepumpavanja, obzirom na nepostojanje gravitacionog pada;

b. Javna kanalizacija sa ispustom u mjestu Priboj, uz planirani uređaj za tretman otpadnih voda;

U narednoj tabeli predstavljene su raspoloživi podaci za gore predstavljene opcije, te ustanovljene

prednosti i mane.

Za potrebe odabira varijantnog rješenja fekalnog kolektora naselja Zabrđe procjednih voda RCUO

Smiljevidi nakon tretmana potrebno raspolagati sa jasnom informacijom o planu izgradnje postrojenja za

tretman komunalnih otpadnih voda na lokaciji Priboj, kao i studijom izvodljivosti kojom de se jasno

procijeniti finansijski, društveni i okolišni rizici obe alternative .


80


Tabela 25 Analiza alternativnih rješenja krajnje lokacije ispuštanja tretiranih procjednih voda RCUO Smiljevidi

Alternativa Referenca/izvor Prednost Mana

1. Javna kanalizacija koja

završava sa tretmanom

otpadnih voda u Butilama,

uz sistem prepumpavanja,

obzirom na nepostojanje

gravitacionog pada

2. Revidovani glavni porjekat, Knjiga 1. Fekalni kolektori,

Zavod za vodoprivredu d.d., 2004. god; Mišljenje o idejnom

projektu kolektor za prihvat i transport otpadnih voda sa

Gradskog odlagališta kudnog otpada, naselja Zabrđe i

Industrijske zone Rajlovac, reviziona komisija KJKP

„Vodovod i kanalizacija“, 30.01.2004, po kojem je za

trasiranje kolektora prema tretmanu otpadnih voda Butile,

potrebno izvršiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora koji

je u lošem stanju. Predloženim mjerama bi se omogudilo

neometano funkcionisanje novoprojektovanog kanala.

3. Okolišna dozvola br. UP-I 05/2-23-5-17/18, od 25.03.2020

godine, gdje je kao jedna od mjera navedeno: „Ključna

aktivnost je: “Izgradnja kolektora, za prethodno tretirani

filtrat, od deponija Smiljevidi do PPOV Butile, a koji bi se od

priključnog šahta pružao paralelno u istom rovu sa glavnim

kolektorom otpadnih voda naselja Smiljevidi”. U kontekstu

ovog dokumenta akcenat se stavlja na krajnje mjesto

zbrinjavanja tretirane procjedne vode RCUO, iako nije jasna

potreba pružanja posebnog kolektora samo za tretirani

filtrat, ukoliko zakon dozvoljava ispuštanje tretirane

procjedne vode u kanalizaciju,

4. Kantonalni okolišni akcioni plan Kantona Sarajevo (2017)

kao jednu od mjera navodi mjera broj 2.2.1.6. Izrada

tehničke dokumentacije (na nivou Glavnog projekta sa

inoviranim podacima prema monitoringu iz 2017. godine) i

izgradnja primarnog kolektora za odvodnju otpadnih voda

sa deponije Smiljevidi i sa lokaliteta naselja Zabrđe –

Rajlovac (sa opcijom konačne dispozicije otpadnih voda na

PPOV u Butilama).

Ukoliko se otpadne vode ispuštaju u kolektor

koji završava postrojenjem za tretman

otpadnih voda u Butilama, tada je mogude

planirati mnogo jednostavnije tehnologije

tretmana procjednih voda, jer je potrebno

zadovoljiti blaže granične vrijednosti u pogledu

organskih komponenti, suspendiranih materija,

nutrijenata i sl. Ovakve tehnologije su i jeftinije

u pogledu investicije i održavanja. Obzirom da

de postojati tretman, mogude je pretpostaviti

da ovakvo rješenje ne predstavlja rizik za

tretman otpadnih voda Butile. Osim toga,

prema Prilogu 19, Uredbe o uslovima

ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme

javne kanalizacije Sl. novine FBiH 26/20,

operater koji upravlja sistemom javne

kanalizacije sa postrojenjem za prečišdavanje

otpadnih voda, može da propiše i

drugačije vrijednosti za odabrane parametre

ovisno od kapaciteta i efikasnosti postrojenja.

U slučaju smanjene efikasnosti tretmana

procjednih voda, uslijed kvara i sl, otpadne

vode se ponovo nede ispustiti u okoliš, nego de

završiti na tretmanu Butile Pretpostavlja se da

zbog velikog razblaženja, usljed miješanja

procjednih voda RCUO, nede značajno ugoroziti

biološku kulturu tretmana u Butilama,

međutim to je potrebno dokazati posebnom

studijom. Takvi slučajevi se ipak mogu ublažiti

adekvatnim tehničko - tehnološkim zahvatima.

Stav KJKP „Vodovod i kanalizacija“ je da

se ne bi trebalo planirati ispuštanje

procjednih voda u kanalizacioni sistem

sa sistemom prepumpavanja, jer takav

sistem zahtjeva održavanje koji KJKP VIK

smatra neprihvatljivim.

Na sastanku sa zainteresiranim

stranama od 08. jula 2019 godine,

iskazan je i rizik od potencijalnog

negativnog uticaja ovih voda na rad

postrojenja u Butilama.

Uvidom u rezultate laboratorijskih

ispitivanja otpadnih voda, mogude je

ustanoviti da su koncentracije

polutanata značajno niže od otpadnih

voda tipičnih za deponije. Razlog tome

je dosta veliko razblaženje zbog

prisustva podzemnih izvora.

Pretpostavlja se da, u slučaju ispuštanja

procjednih voda bez tretmana, ne bi

ugrozilo biološku kulturu tretmana na

Butilama. procjedne vode. Međutim, to

bi ipak trebalo dokazati i proračunom, te

eventualno i eksperimentima, a u okviru

studije izvodljivosti koja se predlaže

ovim izvještajem.

Prema revidovanom Glavnom projektu,

potrebna je rekonstrukcija Rajlovačkog

kolektora


81



2. Javna kanalizacija sa

ispustom u mjestu Priboj,

uz planirani uređaj za

tretman otpadnih voda;

Prostornim planom Kantona Sarajevo i njegovim izmjenama i dopunama, kao krajnja lokacija ispuštanja otpadnih voda naselja Zabrđe je naselje Dvor. Međutim ovaj lokalitet je zauzet, te se pristupilo izradi Studije odvodnje i tretmana sanitarnih otpadnih i oborinskih voda na području Kantona Sarajevo (2016.-2036.) (Investitor: Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo; Konsultanti: Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo; URBIS Centar d.o.o. Banja Luka; Trasa d.o.o. Sarajevo; Zagrebinspekt d.o.o. Mostar

Ovom studijom je kao alternativan ponuđen lokalitet naselja Priboj

Nije potrebno vršiti rekonstrukciju postojedih

kolektora, čime je smanjena investicija gradnje.

Transport voda se vrši gravitaciono i bez

prepumpavanja, što umanjuje eventualne

troškove održavanja i korištenja električne

energije za preduzede koje održava javnu

kanalizaciju u tom području.

Posmatrano sa stanovišta okolišne procjene

PPPPO RCUO Smiljevidi, nije mogude

ustanoviti niti jednu prednosti nad

ispuštanjem otpadnih voda u kolektor koji se

završava tretmanom u Butilama.

U drugom slučaju, kada se otpadne vode

ispuštaju u kolektor koji završava u

naselju Priboj, potrebno je planirati

projektovanje i izgradnju objekta za

tretman procjednih voda kako bi se

zadovoljile granične vrijednosti

ispuštanja u površinski vodotok,

obzirom da kanalizacijski kolektor ne

završava sa tretmanom otpadnih voda

(prema Prilog 1, tabela 1.1.napomena b,

Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih

voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije

Sl. novine FBiH 26/20). Takav tretman

de da ima značajno više troškove

investicije i održavanja. U slučaju

smanjene efikasnosti tretmana

procjednih voda, uslijed kvara i sl,

otpadne vode de bez tretmana završiti

u vodotoku i time ugroziti okoliš.

Stoga je u postupku izrade PPPO RCUO

Smiljevidi potrebno raspolagati sa

jasnom informacijom o planu izgradnje

postrojenja za tretman komunalnih

otpadnih voda na lokaciji Priboj.


82


7.3 Razmatranje varijantnih rješenja tretmana otpadnih voda

Zaključkom sastanka (Prilog 4) data je uputa konsultantu da pristupi realizaciji IV faze projekta, te izradi

Nacrta izvještaja SPUO PPPO RCUO Smiljevidi, gdje de se analizirati rješenja za tretman procjednih voda

predloženih od strane firmi RICO – Slovenija i WEHRLE Umwelt – Njemačka (MBR sa ultrafitracijom i

naknadnom adsorpcijom sa aktivnim ugljem) , Klarwin – Njemačka (Reverzna osmoza - RO) i Rotreat –

Austrija RO i druga opcija MBR sa nanofiltracijom i RO).

Sve navedene tehnologije se koriste za tretman procjednih voda i preporučene su u „Vodiču za tretman

procjednih voda deponije", izrađenom od strane Engleske agencije za okoliš, Škotske agencije za zaštitu

okoliša i Službe za okoliš i nasljeđe Sjeverne Irske u februaru 2007. godine kao IPPC dokument (Integrated

Pollution Prevention and Control - Integralna prevencija i kontrola zagađivanja), a koji je prema sadržaju

najbliži dokumentu o najbolje raspoloživim praksama (eng. Best Available Techniques - BAT), za

problematiku tretmana procjednih voda. 31.

Kako je prikazano u tabelama u nastavku, svaka od predloženih opcija predstavlja značajno poboljšanje u

odnosu na postojede stanje i nema značajno negativnih uticaja. Umjereno negativnim su ocjenjeni uticaji

na kvalitet zraka, tlo/poljoprivredno/šumsko zemljište/zaštitno zelenilo, površinske i podzemne vode ,

biodiverzitet i stanovništvo, za sve ponuđene opcije tretmana. Uvidom u priloženu dokumentaciju,

ponuđači su zahtijevali detaljnu analizu procjednih voda, nakon koje bi bili u mogudnosti jasnije

specificirati tehnološki proces i predvidjeti efekte tretmana.

Potrebno je izraditi studiju izvodljivosti kojom de se razmotriti prednosti i mane ponuđenih rješenja

tretmana procjednih voda, ali i drugih prema najbolje raspoloživim praksama, a nakon što se izvrši

ispitivanje i sanacija drenažnih sistema te nalazi ispitivanja uzmu u obzir prilikom određivanja količine

procjedne vode. Prostornim planom potrebno je osigurati prostor, a kako je postrojenje sa primijenjenom

MBR tehnologije zahtjeva značajno više prostora od RO tehnologije, predlaže se planiranje prostora koje

de osigurati smještaj ovakvog postrojenja. Ipak, odabir tehnologije tretmana treba da se izvrši na temelju

studije izvodljivosti, koje de izraditi pravno lice sa potrebnim ovlaštenjima za projektovanje složenih

vodnih objekata ili aktivnosti. Pri izradi studije izvodljivosti potrebno je razmotriti i potpuno ili djelomično

zajedničko tretiranje procjednih i MBT otpadnih voda.




83


Tabela 26. Uticaji MBR sa naknadnim tretmanom (ultrafiltracija ili aktivni ugalj)


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Kvalitet zraka

Ovakva postrojenja mogu produkovati emisije amonijaka i hidrogen sulfida. U slučaju optimalnog rada u projektovanim vrijednostima, ovakvi utjecaji de biti svedeni na minimum.

1 - - 1 - 1 -



- 0 - - 0 0 -


šumsko zemljište,

zaštitno zelenilo

Nema direktnog uticaja. Međutim tretman podrazumijeva nastajanje mulja, značajno opteredenog teškim metalima, koji je potrebno zbrinuti. Osim mulja koji nastaje radom MBR postrojenja, očekuje se i koncentrat sa postrojenja ultrafiltracije ili višak aktivnog uglja koji je potrebno također zbrinuti. Sve pomenute frakcije otpada su opteredene solima teških metala. Osim odlaganja na deponiji, mulj de se modi dodatno obraditi i tretmanom na MBT postrojenju. Međutim, tada može da poremeti mikrobiološku kulturu bakterija unutar biološke faze tretmana.

0 1 - - 1 1 -


Direktni uticaj na površinske i podzemne vode je pozitivan, obzirom da predstavlja unapređenje u odnosu na sadašnje stanje. Međutim, mugud je inidrektan negativan uticaj, a zbog neadekvatnog upravljanja postrojenjem (ili RCUO) ili kvara.

P 1 1 - - - -


0 - - 0 0 -

Buka Povezana je sa radom kompreora u okviru aeracione jedinice. Ne očekuje se emisija buke koja de uticati na okoliš izvan granica RCUO.

- 0 - - 0 0 -

Biodiverzitet Utjecaj na živi svijet voda je obuhvaden vrednovanjem utjecaja na površinske i podzemne vode

1 - 1 - - 1 -

Stanovništvo

Pozitivno u odnosu na postojede stanje. Indirektan negativan uticaj je mogud samo u slučaju kvara postrojenja i povezan je sa uticajem na površinske i podzemne vode.

P 1 0 - - 0 -

Zdravlje ljudi


P 1 - - P P -


84


Tabela 27. Uticaji RO


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Kvalitet zraka


1 - - 1 - 1 -


Ne očekuje se produkcija stakleničkih gasova. - 0 - - 0 0 -


šumsko zemljište,

zaštitno zelenilo

Nema direktnog uticaja. Međutim tretman podrazumijeva nastajanje koncentrata u značajnim količinama, koji je potrebno zbrinuti na tijelu odlagališnih ploha. Koncentrat je tečnog tipa, te se transportuje sistemom pumpi, koje je potrebno planirati. Osim odlaganja na deponiji, mulj de se modi dodatno obraditi i tretmanom na MBT postrojenju. Međutim, tada može da poremeti mikrobiološku kulturu bakterija unutar biološke faze tretmana.

0 1 - - 1 1 -


Direktni uticaj na površinske i podzemne vode je pozitivan, obzirom da predstavlja unapređenje u odnosu na sadašnje stanje. Međutim, mogud je inidrektan negativan uticaj, a zbog neadekvatnog upravljanja postrojenjem (ili RCUO) ili kvara.

P 1 1 - - - -


0 - - 0 0 -

Buka

Povezana je sa radom sistema pumpi koje pokredu otpadnu vodu kroz RO jednicu, ali i koncentrat do krajnjeg zbrinjavanja. Ne očekuje se emisija buke koja de uticati na okoliš izvan granica RCUO.

- 0 - - 0 0 -


1 - 1 - - 1 -

Stanovništvo


P 1 0 - - 0 -

Zdravlje ljudi


P 1 - - P P -


85


Tabela 28. Uticaji MBR sa naknadnim tretmanom (ultrafiltracija ili aktivni ugalj)


utjecaja


Dir

ekt

an

Ind

ire

ktan

Kra

tko

roča

n

Sre

dn

joro

čan

Du

goro

čan

Ku

mu

lati

van

Pre

kogr

anič

an

Kvalitet zraka


1 - - 1 - 1 -



- 0 - - 0 0 -


šumsko zemljište,

zaštitno zelenilo

Nema direktnog uticaja. Međutim tretman podrazumijeva nastajanje mulja, značajno opteredenog teškim metalima, koji je potrebno zbrinuti. Osim mulja koji nastaje radom MBR postrojenja, očekuje se i koncentrat sa postrojenja ultrafiltracije ili višak aktivnog uglja koji je potrebno također zbrinuti. Sve pomenute frakcije otpada su opteredene solima teških metala. Osim odlaganja na deponiji, mulj de se modi dodatno obraditi i tretmanom na MBT postrojenju. Međutim, tada može da poremeti mikrobiološku kulturu bakterija unutar biološke faze tretmana.

0 1 - - 1 1 -


Direktni uticaj na površinske i podzemne vode je pozitivan, obzirom da predstavlja unapređenje u odnosu na sadašnje stanje. Međutim, mogud je inidrektan negativan uticaj, a zbog neadekvatnog upravljanja postrojenjem (ili RCUO) ili kvara.

P 1 1 - - - -


0 - - 0 0 -

Buka Povezana je sa radom kompreora u okviru aeracione jedinice. Ne očekuje se emisija buke koja de uticati na okoliš izvan granica RCUO.

- 0 - - 0 0 -


1 - 1 - - 1 -

Stanovništvo


P 1 0 - - 0 -

Zdravlje ljudi


P 1 - - P P -


86


8 Program pradenja stanja okoliša u toku implementacije plana

U periodu izrade SPUO PPPO RCUO Smiljevidi izdata je Okolišna dozvola broj br. UP-I 05/2-23-5-17/18,

od 25.03.2020 godine koja sadrži plan monitoringa, koji predstavlja i plan monitoringa koji se treba

implementirati tokom implementacije PPPPO RCUO Smiljevidi. Pomenutim monitoring planom

predviđen je detaljan monitoring procjednih voda, ali Lukavačkog potoka i to na profilu prije i poslije

uticaja. Okolišna dozvola je izdata prije stupanja na na snagu nove Uredbe o uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u okoliš i sustave javne kanalizacije („ Službene novine FBiH 26/20), u okviru koje je

poseban prilog (broj 19) posveden graničnim vrijednostima koje treba da ispoštuju otpadne vode iz

deponija bezopasnog otpada.

Osim procjednih voda, Okolišna dozvola predviđa i analizu zraka, emisije u zrak, buke i analize tla, koje je

potrebno vršiti i tokom implementacije PPPPO RCUO kako slijedi:

Tabela 29. Program monitoringa tokom implementacije RCUO Smiljevidi

Predmet

monitoringa

Parametar koji se osmatra Mjesto vršenja

monitoringa

Vrijeme i način

vršenja

monitoringa

Razlog vršenja

monitoringa

Emisije u

zrak

CO, NOx Na ispustu Propisano

Pravilnikom o

graničnim

vrijednostima

emisije u zrak iz

postrojenja za

sagorjevanje (Sl.

novine FBIH, br.

3/13, 92/17)

Kontrola polutanata

u zrak

Zrak Kvalitet zraka na lokaciji

RCUO (SO2, NO2, NO,

NOx,CO, ULČ, čađ, prašina i

drugi parametri propisani

pravilnikom)

VOC, H2S, merkaptani,

sulfidi, odoranti i amonijak

U krugu RCUO Jednom godišnje

po utvrđenoj

metodologiji

rada

Da se utvrdi uticaj

odlagališta na

kvalitet zraka;

Uspostavljanje

kontinuiranog

monitoringa.

Izvan RCUO na četiri

kontrolne tačke

ravnomjerno

raspoređene prema

kontaktnim zonama

u naseljenom

području*

Četri puta

godišnje*

Da se utvrdi uticaj

odlagališta na

kvalita zraka izvan

RCUO, kao i uticaj

na stanovništvo*

Deponijski

gas

Parametri deponijskog plina

(CH4, CO2, H2S) Direktiva

1993/31, aneks III)

Na sondama i prije

ulaska na baklju za

spaljivanje

Mjesečno Uspostavljanje

kontinuiranog

monitoringa.

Nadzor nad

emisijama

stakleničkih

gasova*

Buka Mjerenje dnevnog i nodnog

nivoa u skladu sa Zakonom o

Izvan RCUO na četiri

kontrolne tačke

Četiri puta

godišnja*

Zakonski zahtjev

Nadzor nad



87


Predmet

monitoringa


monitoringa

Vrijeme i način

vršenja

monitoringa

Razlog vršenja

monitoringa

zaštiti od buke (Sl. Novine

FBiH, br. 110/12)

ravnomjerno

raspoređene prema

kontaktnim zonama

u naseljenom

području*

provođenjem mjera

zaštita od buke

Kvalitet

procjednih

voda -

efluenta

Prema zahtjevima Uredbe o

uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u okoliš i

sustave javne kanalizacije („

Sl. novine FBiH 26/20),

Prilog 19.

Na ulazu i izlazi iz

postrojenja za

tretman procjednih

voda

4 puta godišnje –

ovlašteni

laboratorij

Analiza EBS prema

„Pravilniku o načinu

obračunavanja, postupku i

rokovima za obračunavanje

pladanje i kontroli

izmirivanja obaveza na

osnovu opde vodne naknade

i posebnih vodnih naknada

(Sl. novine FBIH, br. 92/07,

46/09, 79/11 i 88/12)

Na izlazu iz

postrojenja

1puta godišnje Pladanje vodne

naknade

HPK, BPK5, TSS, Amonijak,

ukupni N, ukupni P,

Na ulazu i izlazi iz

postrojenja za

tretman procjednih

voda

Dva puta

sedmično

Interni

laboratorij

Pradenje efekata

tretmana

posrojenja

Analiza

podzemnih

voda

Analiza podzemnih voda u

pijezometrima na

parametre:

elektroprovodljivost*, pH,

HPK, BPK5, amonijak, nitrati,

hloridi, Hg, Pb, sulfidi,

toksičnost)

Analiza nivoa podzemnih

voda

Na pijezometrima 4 puta godišnje Nadzor nad

uticajima na

podzemne vode

Analiza

površinskih

voda

(Lepenički i

Žički potok)

Prema zahtjevima Uredbe o

uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u okoliš i

sustave javne kanalizacije („

Sl. novine FBiH 26/20),

Prilog 19.

Uzvodno i nizvodno

od RCUO

4 puta godišnje,

paralelno sa

analizom

procjednih voda

Nadzor nad

uticajem RCUO na

površinske vode

Analiza tla U skladu sa Pravilnikom o

utvrđivanju štetnih i opasnih

materija u zemljištui metode

njihovog ispitivanja (Sl.

Novine FBiH, br. 72/09)*

Na četiri profila:

Izvan kruga RCUO, u

blizini Upravne

zgrade;

Izvan kruga RCUO, u

Jednom godišnje Nadzor nad

prisustvom štetnih

uticaja na zemljište




88


Predmet

monitoringa


monitoringa

Vrijeme i način

vršenja

monitoringa

Razlog vršenja

monitoringa

blizini vage i ulaza u

RCUO;

Na izlazu RCUO

prema naselju

Zabrđe

Uzvodno od

Lepeničkog potoka

*Dodatni ili korigovani program u odnosu na aktualnu Okolišnu dozvolu

Nakon realizacije Plana, očekuje se značajno smanjenje broja primjedbi stanovništva, stoga je potrebno

na godišnjoj osnovi pratiti broj i karakter pristiglih primjedbi.

Osim nadležnih institucija, rezultati monitoringa treba da budu dostavljeni mjesnim zajednicama u

kontaktnoj zoni.

9 Drugi podaci od značaja za strategijsku procjenu.

Kao glavni rizik neispunjenja ciljeva plana jeste u :

- izostanak uspostavljanja pravnih/organizacionih/tehničkih i finansijskih pretpostavki za

kontinuiran razvoj sistema odvojenog prikupljanja otpada od strane nadležnih institucija KS;

- izostanak kontinuiranog napretka u količini odvojeno prikupljenog otpada u KS usljed nedovoljne

primjene od strane stanovništva

- Plasmanu reciklažnih materijala

- Odlaganja nedopuštenih frakcija otpada (npr. medicinski, tečni organski otpad, industrijskog

organskog i anorganskog otpada i sl.) zbog nemogudnosti adekvatnog zbrinjavanja;

Kako bi se minimizirali pomenuti rizici tokom realizacije plana potrebno je razmotriti i realizaciju sljededih

mjera:



a. Kvalitet RDF-a treba da bude odgovarajudi , po zahtjevu cementare, što je potrebno uzeti u

obzir prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpada;

- Potrebna je stalno aktivna kampanja podizanja svijesti stanovništva KS o potrebi za odvojenim

odlaganjem otpada. Razmotriti i mogudnost primjene motivacionih mjera, kojim de stanovništvo

ostvariti neke benefite za posvedenost odvojenom prikupljanju otpada (npr. Kompenzacija za PET

ambalažu, staklo, limenke i sl.);


industrijski otpad i sl ) može prouzrokovati značajnu štetu u radu postrojenja za tretman otpadnih

voda, te se ovakve prakse ne smiju dešavati. U slučaju izuzetnih potreba, ovakav otpad je

potrebno odlagati na posebno pripremljenim mjestima, uz mjere sprječavanja nastajanja

procjeda. Osim toga, prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpadnih voda predlaže se

razmotriti i dovoljno velik bazen za homogenizaciju, u kojem se mogu amortizirati nepredviđeni

udari na rad postrojenja u smislu sastava, ali i količina otpadnih voda.


89


10 Skradeni sadržaj Izvještaja o SPUO sa obrazloženjem

UVOD

Krajem decembra 2019. godine izrađena je I faza PPPPO RCUO „Smiljevidi“ – Prostorna osnova gdje je

urađen snimak postojedeg stanja i problema u prostoru, uređenju prostora, te njegova analiza i ocjena

mogudnosti daljeg razvoja, definirani opdi i posebni ciljevi, vizija plana, te date informacije o osnovnoj

koncepciji prostornog razvoja“. Prostornom osnovom je dat opis funkcionalnih zona RCUO. Predložene su

dvije varijante tretmana komunalnog otpada:

VARIJANTA 1: Ovom varijantom je planirana površina za uspostavu funkcionalne zone za: mehaničko-

biološki tretman miješanog komunalnog otpada s ciljem proizvodnje RDFa/biogasa/komposta uz

izdvajanje reciklažnih sirovina.

VARIJANTA 2: Ovom varijantom je planirana površina za uspostavu funkcionalne zone za: termički tretman

miješanog komunalnog otpada (i otpadnog mulja sa PPOV Butila) s ciljem proizvodnje električne i toplotne

energije.

Površinski obuhvat ostalih funkcionalnih jedinica, kao i tehničko – tehnološka rješenja nekih funkcionalnih

jedinica direktno ovise o odabiru varijantnih rješenja.

Izrada Izvještaja o strategijskoj procjeni podijeljena je u šest faza, navedenih u nastavku:

Faza I - Uvodna faza - Uvodni sastanak s prvim terenskim ogledom područja;

Faza II - Definiranje sadržaja Izvještaja o SPUO - Scoping i definiranje okolinskih ciljeva;

Faza III - Brza procjena i priprema alternativa;

Faza IV - Izrada Izvještaja o SPUO;

Faza V- Javni uvid i javna rasprava;

Faza VI - Izrada Izvještaja o SPUO sukladno zaključcima sa javne rasprave.

U proteklom periodu uspješno su završene tri faze projekta, u okviru kojeg je izvršen „scoping“, definirani

okolinski ciljevi i sadržaj SPUO, te izvršena brza procjena i priprema alternativa. Zaključkom sastanka

(Prilog 4) data je uputa konsultantu da pristupi realizaciji IV faze projekta, te izradi Nacrta izvještaja SPUO

PPPO RCUO Smiljevidi, gdje de se analizirati okolišni aspekti dvije varijante MBT tehnologije tretmana

komunalnog otpada iz „Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za

mehaničko – biološki tretman (MBT)otpada na području Kantona Sarajevo“, kao i rješenja za tretman

procjednih voda predloženih od strane firmi RICO – Slovenija i WEHRLE Umwelt – Njemačka (MBR sa

ultrafitracijom i naknadnom adsorpcijom sa aktivnim ugljem) , Klarwin – Njemačka (Reverzna osmoza -

RO) i Rotreat – Austrija RO i druga opcija MBR sa nanofiltracijom i RO)

KRATAK PREGLED SADRŽAJA I CILJEVA PPPPO I ODNOS SA DRUGIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA

Prostorna osnova je faza Plana kojom se utvrđuje osnovna koncepcija izgradnje i uređenja prostora kojom

de definirati korištenje i namjena površina, objekata i građevina u obuhvatu (funkcionalne cjeline

usklađene sa tehničko-tehnološkim zahtjevima i sadržajem RCUO), rješenje internih saobradajnica i

saobradaja u mirovanju i način povezivanja iste sa infrastrukturom šireg područja i stepen opremljenosti

komunalnom, energetskom infrastrukturom i regulacione i građevinske linije funkcionalnih cjelina/zona.

Provedbom Plana postidi de se (1) Uspostava integralnog sistema upravljanja otpadom, (2) Povedanje

udjela odvojeno prikupljenog otpada, (3) Povedanje reciklaže i ponovnog korištenja otpada, (4) Prethodna

obrada otpada prije konačnog odlaganja, (5) Smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagalištima, (6)


90


Smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i (7) Samoodrživost sistema upravljanja otpadom. Dokument se sastoji

iz tekstualnog i grafičkog dijela.

ANALIZA ODNOSA PPPPO RCUO SMILJEVIDI SA DRUGIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA

Drugi planovi ili programi mogu na različite načine utjecati na PPPPO RCUO Smiljevidi, te je stoga potrebno

razmotriti njihovu međusobnu vezu kako bi se ostvarile potencijalne koristi njihovom sinergijom ili korigovale

određene neusklađenosti ili nedostaci. Odnos PPPPO RCUO Smiljevidi sa drugim relevantnim planovima i

programima utvrđen je na osnovu usporedne analize ciljeva i zahtjevima postavljenih u drugim planovima i

programima sa ciljevima i sadržajem PPPO RCUO Smiljevidi. Obzirom da su BiH i federalne politike donesene u

skladu sa EU političkim okvirom, odnosno prema zahtjevima međunarodnih konvencija, analiza de uzeti u obzir

samo planske, programske i strateške dokumente na nivou EU, BiH i FBIH. U obzir su uzete kako važede tako i

strategije koje su istakle i nemaju zamjenski planski dokument.





Referirajudi se na preporuke ovog plana, odlaganje životinjskih trupala u jame grobnice nije u skladu sa

zadatim ciljevima, obzirom da se i ova vrsta otpada može spaljivati, te ostvariti energetska dobit.

Međutim,izgradnja jama – grobnica je navedeno kao prelazno, a ne trajno rješenje za zbrinjavanje

ovakvog tipa otpada, dok se ne pronađe adekvatno rješenje na području FBiH/KS. Na RCUO nije planirano

dugoročno zbrinjavanje ovakvog tipa otpada.

PREGLED POSTOJEDEG STANJA OKOLIŠA I VJEROJATNOG STANJA AKO SE PPPPO NE IMPLEMENTIRA

Područje RCUO Smiljevidi zauzima površinu od 94,3 ha, sa ukupnom dužinom granice od 4.782 m.

Centralna tačka obuhvata ima geografske koordinate 43:52'1,3'' sjeverne geografske širine i 18:20'50,3''

istočne geografske dužine

Kvalitet zraka

U krugu RCUO Smiljevidi ne postoji instalisana stanica za mjerenje kvalitete zraka. Parametri za kvalitetu

zraka se kontrolišu putem mobilne stanice jednom godišnje u skladu sa odredbama Okolinske dozvole32..

Analiza zraka je vršena uglavnom u periodu oktobar/novembar. Za pomenuti vremenski period mjereni su

SO2 i NO2 sa periodima uzorkovanja od jedan sat i jedan dan, a dobijene vrijednosti ova dva parametra ne

prelaze granične vrijednosti. U istim vremenskim periodima uzorkovane su i PM10 čestice koje u vedini

mjerenja prelaze maksimalne satne i maksimalne dnevne prosjeke u mjesečnom periodu.

Nova okolišna dozvola izdata je 25.03.2020 godine, pod brojem UP-I 05/2-23-5-17/18. Planom

monitoringa u okviru nove okolišne dozvole predviđene su sljedede analize zraka i emisije u zrak:

(1)Analiza emisija u zrak iz plinoelektrane: parametri CO i NOx, (2) Kvalitet zraka u krugu lokacije

Odlagališta : Parametri – SO2, NO2, NO, NOx, CO, NO2, ULČ, čađ, prašina, VOC, H2S, merkaptani, sulfidi,

odoranti i amonijak – jednom godišnje (3) Deponijski gas: Parametri deponijskog plina (CH4, CO2, H2S) po

Direktivi 1993/31 EC, annex III

U trenutku izrade SPUO nisu vršena mjerenja kvaliteta zraka po navedenom planu monitoringa. RCUO

Smiljevidi trenutno ne zadovoljava osnovne tehničke uslove jer je postojedi sistem za otplinjavanje

deponije ošteden i nije u funkciji na cijelom prostoru. Prikupljeni deponijski plin se spaljuje na baklji.

32 Rješenje o okolišnoj dozvoli, UP-1/05 – 23 – 5 – 235 – 7/11 SN, Od 17.06.2013 gdoine, sa rokom trajanja od 5 godina.


91


Neprikupljeni deponijski plin se oslobađa u okoliš. Neugodne mirise stvaraju i isparavanja sa velike

otvorene površine koja nije pokrivena slojem inertnog materijala, što je naročito intenzivno u ljetnom

periodu.


Dobivena godišnja količina CH4, koja se oslobodi razgradnjom komunalnog otpada na teritoriji KS,

predstavlja 17% od ukupne emisije CH4 na nivou BiH. To predstavlja značajan utjecaj na povedanje

klimatskih promjena u poređenju sa ostalim teritorijama u BiH33. Međutim, ovaj proračun je mogude uzeti

u obzir samo u slučaju potpunog odsustva tretmana deponijskog plina, tj. da ne dolazi do spaljivanja

deponijskog plina uopde, što trenutno nije slučaj. Nije poznato koliko se od nastalog deponijskog plina

spaljuje, a koliko se ispušta u atmosferu bez ikakvog tretmana. Prema informacijama preuzetih iz

izvještaja o godišnjem radu operativnog tima za 2017 godinu, kao i izvještaja konsultanta Svjetske Banke

izrađenog u oktobru 201834, sistem otplinjavanja aktivnog dijela deponije je u funkciji, a deponijski plin se

spaljuje na baklji. Sistem otplinjavanja nije u funkciji u starijem dijelu deponije, odakle se može očekivati

manja produkcija deponijskog plina.

Preovladavajudi smjer vjetra je zapadni, a dominantna struja vjetra je istok-jugoistok. Niz vjetrove koji

prevladavaju nalaze se naselja Zabrđe i Smiljevidi. Vrlo jaki vjetrovi su rijetka pojava, a prosječna najveda

brzina vjetra iznosi 3 m/sec iz južnog kvadranta.

Tlo, poljoprivredno i šumsko zemljište, zaštitno zelenilo

Prema digitalizovanim podacima iz GIS baze podataka Zavoda za planiranje razvoja KS, zemljište na lokaciji

RCUO se koristi za posebne namjene, u vidu komunalnih površina i komunalnih objekata. Zemljišta na

kontaktnim zonama sa RCUO su parkovi, zaštitno zelenilo i površine koje se koriste za sport i za

stanovanje.

Površina u obuhvatu Plana se u katastarskim česticama prema načinu korištenja i dalje vodi kao šume i

poljoprivredno zemljište od čega šume zahvataju površinu od 32,67 ha ili 34,64%, a poljoprivredno

zemljište zahvata površinu od 16,59 ha ili 17,60%. Kad je u pitanju poljoprivredno zemljište nema saznanja

da se ono koristi na površinama koje su još uvijek neangažovane za potrebe deponije


U prostoru obuhvata Plana identificirani su riječni tokovi Lepenički potok i njegova pritoka Žički potok te

više bezimenih izvora nepoznate izdašnosti i kvaliteta vode. Od ranije je poznato da postoji 13 izvora koji

pri sanaciji deponije 2005. godine nisu mogli biti potpuno kaptirani jer su zatrpani starim otpadom.

Koordinate lokacija ovih izvora nisu poznate (osim dva koja se uočavaju na karti). Procjedne vode se bez

ikakvog tretmana ispuštaju u Lepenički potok.

Prema rezultatima detaljnih analiza procjendih voda izvršenih u periodu jul 2018 – juni 2019 godine35

ustanovljen najlošiji kvalitet kod procjednih voda iz “plitke drenaže” (drenažni sistem za prikupljanje

procjednih voda na multibarijernoj zaštiti), koja i lošim kvalitetom i količinom, odlučujude utječe na

33 Utjecaj komunalnog otpada na okoliš na području Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog/Kantona Središnja Bosna i Sarajevskog

kantona, Enova, 2017.

34 COWI, Sarajinžinjering, Izvještaj o trenutnom stanju – Zadatak 3 – smanjenje nastanka procjednih voda RCUO Smiljevidi, analiza životnog

vijeka i procjena postepenog zatvaranja u svrhu minimizacije procjednih voda, Sarajevo, oktobar 2018. godine

35 Design &QC, Praćenje i tehnička podrška realizacije rada na analizama sastava i količinama procjednih voda u okviru RCUO

Smiljevići za period 01.07.2018. – 30.06.2019. godine. Finalni izvještaj (juli 2018. – juni 2019.)


92


mješovite procjedne vode deponije. Mješovite procjedne vode deponije pokazuju očekivano loš kvalitet,

koji se ogleda u značajnom prekoračenju zahtijevanih vrijednosti za ispuštanje u sistem javne kanalizacije,

za sljedede parametre kvaliteta:

a) konstantno prekoračenje: hemijska potrošnja kisika (HPK), amonijačni azot (NH4-N), ukupni azot

(TN), hloridi, bor (B), te

b) povremeno prekoračenje: biološka potrošnja kisika (BPK5), nitrati, sulfati, fenoli, ukupni fosfor

(TP), željezo.

Osim toga, mjesečne analize i izvještaje o kvalitetu vode je radila ovlaštena laboratorija Dvokut Pro d.o.o.

Sarajevo, čiji su rezultati u skladu sa zaključcima gore pomenutog izvještaja.

Pejzaž

Na osnovu navedenih kriterija izdvojene su tri kategorije stabilnosti terena:

Stabilni tereni (ST) koji nisu izdvojeni u obuhvatu.

Uslovno stabilni tereni (UST) izdvojeni su uz Žički i Lepenički potok i na padinskom dijelu terena

izgrađenom od eluvijalno–deluvijalnog i proluvijalnog pokrivača. U prirodnim uslovima tereni ove

kategorije su uglavnom stabilni, a u uslovima izvođenja zemljanih radova, pri neadekvatnom

zasijecanju padina, prekomjernom opteredenju od deponija materijala, nekontroliranom razvođenju

površinskih voda po terenu, izlijevanjem fekalnih voda i sl., može dodi do pojave otkidanja i klizanja

zemljanog materijala. Uslovno stabilni tereni zauzimaju 53 ha obuhvata i sa aspekta povoljnosti za

građenje smatraju se uslovno povoljnim terenima.

Nestabilni tereni (NT) obuhvataju ukupnu površinu od 41 ha. To su nepovoljni tereni za građenje i

izrazito nepovoljni tereni za građenje, koji se nalaze na klizištima. Nestabilni tereni (NT) izdvojeni su u

okviru jednog aktivnog i četiri umirena klizišta koja se nalaze na predmetnom području, a okonturena

su na osnovu detaljnog inžinjerskogeološkog kartiranja terena.

U nestabilnoj kategoriji terena je moguda gradnja, ali pod posebnim uslovima koji de biti definisani i

propisani inženjerskogeološkim elaboratom i geotehničkim projektom izrađenim na osnovu optimalnog

obima terenskih istražnih radova, izvođenja „in situ“ opita i laboratorijskih ispitivanja.

Gradnja u dijelu RCUO „Smiljevidi“ gdje se nalazi deponovani otpadni materijal nije preporučljiva niti

planirana. Teren na kojem se nalazi RCUO je trajno degradiran svojom namjenom i pejzaž je izmijenjen

trajno i nepovratno

Biodiverzitet

Može se zaključiti da se, zbog negativnog antropogenog utjecaja, projektno područje u potpunosti smatra

izmijenjenim staništem te da je stanje biodiverziteta narušeno. S tim u vezi, dominantni tip vegetacije je

tercijarna ruderalna vegetacija na periferiji deponije koja sadrži nekoliko vrsta grmlja i drveda. Što se tiče

životinjskih vrsta, moguda je pojava nekih ptica (grabljivice), glodara i domadih životinja.

U obuhvatu plana ne očekuju se prisustvo ugroženih ili endemičnih biljnih i životinjskih vrsta obuhvadenih

Habitat direktivom ili Crvenom listom flore i faune FBiH.

Stanovništvo

Najbliže mjesne zjednice su MZ Buda potok, MZ Briješde, MZ Zabrđe, MZ Dolac, MZ Alipašin most I i II i

naselje Heroja-Sokolje. Udaljenost između najbližeg individualnog stambenog objekta i plohe za odlaganje

koja se trenutno koristi na deponiji je manja od 500 m. Zbog specifičnosti namjene prostora, potrebno je

naglasiti da područje graniči sa tri mjesne zajednice: Briješde, Alipašin most I i Dolac.


93


Tokom izrade prednacrta SPUO nisu dobiveni podaci od nadležnih opdinskih službi o broju i tipu primjedbi

stanovništva. Međutim, pregledom objava u aktualnim medijima, mogude je zaključiti da se često javljaju

pritužbe stanovništva na neadekvatno odlaganje otpada iz obližnjih stambenih područja, naselja Buda

Potok, Briješde, Smiljevidi i Zabrđe, gdje su najbliža domadinstva udaljena manje od 500 m od deponije.

Stanovnici se uglavnom žale na neprijatne mirise koji se šire u okolinu, naročito tokom ljeta.

Posljednji protest dogodio se u septembru 2019. godine kada je između ostalog zahtijevano sljedede:

- „Ponovno pokrivanje nepropisno pokrivenih dijelova deponije i postavljanje dodatnih dijelova

sistema za prikupljanje i eliminisanje deponijskog gasa koji guši i truje okolna naselja i cijeli grad;

- Nezavisna kontrola kvaliteta pokrivanja deponije s redovnim mjerenjima koncentracije deponijskog

gasa;

- Redovno obavještavanje stanovništva o koncentracijama gasa na rubovima deponije (na internetu ili

lokalno postavljenom ekranu“36);

Nadalje, zahtijevano je unapređenje zakonske legislative kojim bi se dodatno uredio rad deponije, te veda

ulaganja iz budžeta KS.

Zdravlje ljudi

Na osnovu informacija dobivenih od strane predstavnika Savjeta MZ Zabrđe, broj domadinstava koji

koriste vodu iz vlastitih bunara za pide ili zalijevanje poljoprivrednih kultura nije poznat. Neophodna su

terenska istraživanja (anketiranje, prikupljanje i obrada podataka) kako bi se utvrdio tačan broj

domadinstava koji koriste vodu iz bunara za pide ili zalijevanje poljoprivrednih kultura. Zbog ograničenih

ljudskih resursa Savjet MZ Zabrđe nije u mogudnosti dostaviti tražene podatke.

Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo KS podaci o broju oboljelih stanovnika i vodedim

oboljenjima su dostupni na nivou opdina u KS. Međutim pomenuti podaci nisu indikativni kada je u

pitanju sagledavanje zdravlja stanovništva u mjesnim zajednicama koje graniče sa RCUO Smiljevidi.

Dodatno, ne postoje precizni podaci o broju oboljelih u MZ koje graniče sa RCUO Smiljevidi zbog

nepopunjavanja, neadekvatnog popunjavanja i kašnjenja prijava oboljenja te ne postoji precizan uvid u

njihovo zdravstveno stanje. Zbog nepostojanja podataka i nedostatka istraživanja trenutno nije mogude

povezati oboljenja građana u kontaktnim zonama sa radom RCUO.

U proteklom periodu protesti stanovništva naselja koja okružuju deponiju ukazuju na probleme koji su

vezani za rasprostiranje neugodnih mirisa sa deponije, a koje najvjerojatnije prati i rasprostiranje

suspendiranih čestica nošenih vjetrom sa tijela deponije koje mogu uzrokovati respiratorne probleme kod

ljudi. Značajan problem predstavlja razmnožavanje insekata i štetočina, te slobodnog pristupa životinja

(najčešde psi lutalice), ali i domadih životinja koji mogu biti prenosnici bolesti, kao i direktnog kontakta

stanovništva sa otpadom.

Sve navedeno predstavlja ozbiljne rizike po javno zdravlje stanovništva u okolnim naseljima te zahtjeva

hitne mjere. Osnovna koncepcija PPPPO RCUO Smiljevidi podrazumijeva ne samo zahvadanje vedih

površina, odnosno širenje RCUO, nego i sanaciju postojedih okolišnih problema. U slučaju ne realizacije

planiranih mjera, postojedi rizik po zdravlje stanovništva se nede umanjiti niti otkloniti.

36 Deponija – dosta smrada i trovanja, protestni letak, 24.09.2019. godine


94


STANJE OKOLIŠA UKOLIKO SE PPPPO NE IMPLEMENTIRA

U slučaju neusvajanja PPPPO, postojedi negativni uticaji na okoliš de postojati i dalje, uzrokujudi

nezadovoljstvo okolnog stanovništva

OKOLINSKI PROBLEMI ZNAČAJNI ZA PROVOĐENJE PLANA

Odlaganje i tretman otpada predstavlja značajan rizik za sve aspekte okoliša.

Kvalitet zraka

Odlaganje otpada može da prouzrokuje:

Povišene koncentracije H2S, amonijaka, lebdedih čestica u zraku

Neugodni mirisi;

Primjedbe stanovništva;

Mehaničko – biološki tretman otpada može da uzrokuje emisiju prašine, mirisa, NH3, TVOC u zraku. Kao o

rezultat sagorijevanja biogasa (kao rezultata biološke faze) emituje SOx, NOx, CO i CO2.


Emisije CH4 i CO2 koji utiču na stvaranje stakleničkih gasova


Sama aktivnost deponovanja otpada, MBT ili termičkog tretmana otpada, kao i izgradnje pratedih objekata

(sortirnica, vaga, administrativna zgrada i sl.) zahtjeva uzurpiranje raspoloživih poljoprivrednog i/ili

šumskog zemljišta.


Odlaganja otpada bez primjene zaštitnih brtvenih slojeva, sistema za prikupljanje i tretmana otpadnih

voda rezultira sa značajnim utjecajima na kvalitet podzemnih i površinskih voda zbog:

- Prisustva visokih koncentracija organskih indikatora zagađenja izraženih kao HPK i BPK;

- Prisustva visokih koncentracija jedinjenja azota i sumpora, naročito amonijaka i sulfida;

- Prisustvo visokih koncentracija rastvorenih soli hlorida, nitrata, sulfata, cijanida;

- Značajno prisustvo toksičnih teških metala (arsen, živa, nikl, hrom, olovo, cink, bakar);

- Značajne koncentracija perzistentnih organskih jedinjenja (POPs) kao što su PCB i PAH;

- Visoka toksičnost na akvatične organizme.

U slučaju tretmana otpadnih voda nastalih primjenom MBT tehnologije nastaju otpadne vode koje su

također značajno opteredene organskim materijama (HPK, BPK5), jedinjenjima azota i fosfora i sumpora.

Pejzaž

Odlaganje otpada jeste aktivnost koja narušava pejzaž, bilo da se radi o sanitarnim ili nesanitarnim

deponijama. Odlaganje otpada zahtjeva krčenje šuma, te zauzimanje velikih površina, čiji de se izgled u

smislu nagiba, kosina, depresija, trajno narušiti.

Buka

Transport, prijem, odlaganje i/ili tretman otpada su aktivnosti koje emitiraju buku.

Stanovništvo

Transport, prijem, odlaganje i/ili tretman otpada su aktivnosti koje emitiraju buku, neugodne mirise,

prašinu, ometaju uobičajene životne navike građanstva u kontaktnim zonama, što dovodi do

nezadovoljstva građana, te učestalih žalbi i negodovanja.


95


Osim toga, transport otpada kroz kontaktna naseljena područja dovodi do stvaranja dodatnih

saobradajnih gužvi, što dodatno stvara nezadovoljstvo stanovništva naseljenog u okolnom području, koje

koristi iste saobradajnice.

Zdravlje ljudi

Zdravlje ljudi nastanjenih u blizini kontaktnih zona transporta, prijema, odlaganja i/ili tretmana otpada

može biti narušeno, a zbog udisanja zraka u kojem sa prisutni elementi deponijskih plinova i prašine.

Osim respiratornih oboljenja, prisutna su opda razdražljivost i nervoza zbog opdeg ometanja uobičajenih

životnih navika. U slučaju nepostojanja adekvatnog upravljanja deponijskim plinovima, kao i ne

primjenjivanjem standardnih praksi prekrivanja otpada, utjecaji mogu biti značajni.

OKOLINSKI CILJEVI PPPO I INDIKATORI VREDNOVANJA UTJECAJA PLANA

Vizija razvoja navedena u Prostornoj osnovi se može smatrati generalnim okolinskim ciljem: Uspostava

Regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevidi sa adekvatnom infrastrukturom i primjenom

najsavremenijih tehnologija obrade otpada zasnovanim na najvišim standardima zaštite okoliša i ljudskog

zdravlja, a u cilju održivog upravljanja i provedbe integralnog sistema upravljanja otpadom. Specifični

ciljevi i inikatori vrednovanja uticaja plana predstavljeni su u tabeli u nastavku.

Tabela 1. Okolišni indikatori vrednovanja uticaja plana

Specifični okolišni cilj Okolišni indikator Parametar Zakonski osnov za granične vrijednosti

Eliminirati negativne utjecaje RCUO Smiljevidi na zrak i stanovništvo unaprjeđenjem sistema otplinjavanja i uvođenjem adekvatnog tretmana otpada

Kvalitet zraka Koncentracija amonijaka, VOC, H2S merkaptana, sulfida, amonijaka, čestica PM10, metana, mirisa u skladu sa normom EN 13725; Frekvencija mjerenja: tokom četiri godišnja doba

Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujudih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH, br. 1/12, 50/19)

Deponijski gas Parametri deponijskog plina (CH4, CO2, H2S) Direktiva 1993/31, aneks III) Na sondama i prije ulaska na baklju za spaljivanje Jednom mjesečno

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujudih materija u zrak (Sl. novine FBIH, 9/14)

Eliminirati negativne utjecaje RCUO Smiljevidi na vodne resurse, tlo, šumsko i poljoprivredno zemljište putem odgovarajudeg tretmana procjednih i oborinskih voda

Kvalitet procjendne vode na ispustu u Lepenički potok

Toksičnost na Daphnia Magna, pH, suspendovane materije, HPK, BPK5, teško hljapljive lipofilne tvari (ukupna ulja i masti), mineralna ulja, fenoli, adsorbilni organski halogeni (AOX), ukupni organski ugljik (TOC), amonijak, ukupni dušik, ukupni fosfor, arsen, bakar, cink, kadmij, ukupni hrom, nikl, olovo, željezo, živa Frekvencija mjerenja: 4 puta godišnje

Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sustave javne kanalizacije („ Službene novine FBiH 26/20)

Kvalitet Lepeničkog potoka

Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (Sl. novine FBiH, br. 43/07); Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Sl. novine FBiH, br. 1/14)



96


Specifični okolišni cilj Okolišni indikator Parametar Zakonski osnov za granične vrijednosti

Analiza podzemnih voda u pijezometrima na parametre:

elektroprovodljivost, pH, HPK, BPK5, amonijak, nitrati, hloridi, Hg, Pb, sulfidi, toksičnost) Analiza nivoa podzemnih voda

- Nadzor nad uticajima na podzemne vode

Analiza tla Na četiri profila: - Izvan kruga RCUO, u blizini

Upravne zgrade; - Izvan kruga RCUO, u blizini vage i

ulaza u RCUO; - Na izlazu RCUO prema naselju

Zabrđe Uzvodno od Lepeničkog potoka

U skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju štetnih i opasnih materija u zemljištui metode njihovog ispitivanja (Sl. Novine FBiH, br. 72/09

Održavati nivo buke sa RCUO Smiljevidi na vrijednostima koje su ispod propisanih graničnih vrijednosti za zonu u kojoj se nalazi

Buka Dozvoljeni nivo buke za zonu V – poslovna, upravna, trgovačka, servisna (komunalniservis) Leq, 15 min, dan i nod L1 – vršni nivo Frekvencija mjerenja: Jednom godišnje

Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine Federacije BiH, broj 110/12)

Umanjiti nezadovoljstvo stanovništva uzrokovano radom RCUO Smiljavidi

Zadovoljstvo stanovništva

Smanjen broj primjedbe na rad RCUO Smiljevidi u smislu buke, mirisa i zagađenja površinskih i podzemnih voda

Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03)

OCJENA UTICAJA PPPO NA OKOLIŠNE KOMPONENTE

Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice okoliša, koriste se kategorije koje služe za detaljnije

definiranje vrste i obima pojedinačnih utjecaja navedene u tabeli u nastavku:

Tabela 2. Kriterij uticaja PPPPO na okoliš

DIREKTAN UTJECAJ Direktan utjecaj na sastavnicu okoliša

INDIREKTAN UTJECAJ Indirektan utjecaj na sastavnicu okoliša

KRATKOROČAN UTJECAJ Utjecaj je kratkoročan ako djelovanje utjecaja Plana na okoliš/prirodu prestaje unutar 5 godina.

SREDNJOROČAN UTJECAJ Utjecaj je srednjoročan ako djelovanje utjecaja Plana na okoliš/prirodu prestaje između 5. i 10.

godine od početka razvoja utjecaja.

DUGOROČAN UTJECAJ Utjecaj je trajan ako provedba Plana ima trajne posljedice po okoliš/prirodu te ne prestaje ni

nakon 10 godina.

KUMULATIVAN UTJECAJ Utjecaj je kumulativan kada Plan zajedno s realizacijom drugih planiranih aktivnosti i aktivnosti

u blizini generira jednake, ali pojačane utjecaje na sastavnice okoliša na koje djeluju i same

aktivnosti. Osim toga, mogudi su kumulativni utjecaji predmetnog Plana s postojedim

elementima u prostoru.

PREKOGRANIČAN

UTJECAJ

Utjecaj je prekograničan ako provedba Plana može utjecati na okoliš/prirodu drugih država.

Intenzitet negativnog uticaja se vrednuje ocjenama od 0 do 2 tako da:

- ocjena 0 predstavlja neznatan utjecaj u usporedbi s trenutnom situacijom,

- ocjena 1 predstavlja manje značajan utjecaj (može da bude i značajan, ali je mogude smanjenje ili

otklanjanje uticaja uz primjenu određenih preventivnih ili tehničkih mjera),

- ocjena 2 predstavlja vedi značajan utjecaj (značajan utjecaj, koji zahtjeva primjenu ozbiljnih mjera

ublažavanja).


97


Tabela 3. Ocjene značaja utjecaja PPPPO na okoliš

POZITIVAN UTJECAJ Utjecaj je pozitivan ako Plan poboljšava postojede stanje sastavnica okoliša u odnosu na

sadašnje stanje ili trend. Do poboljšanja može dodi uslijed rješavanja nekog od postojedih

okolišnih problema ili uslijed pozitivne promjene postojedeg negativnog trenda.

SLAB/ZANEMARIV

NEGATIVAN

Utjecaj je neutralan ukoliko se utvrdi da se provedbom Plana ne generiraju utjecaji na

sastavnice okoliša, te ako su svi eventualni negativni uticaji ocijenjeni vrijednošdu 0.

UMJERENO NEGATIVAN

UTJECAJ

Utjecaj je umjereno negativan ako se procijeni da de se provedbom Plana stanje elemenata

okoliša u odnosu na sadašnje stanje neznatno pogoršati, ali ne u mjeri koja bi mogla dovesti do

značajnog i trajnog narušavanja okoliša. Uticaj se ocjenjuje umjereno negativnim, ukoliko je

barem jedan od kriterija uticaja ocjenjena ocjenom 1. U ovoj kategoriji su utjecaji koji

obuhvadaju ispuštanja onečišdujudih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom,

zauzimanje manjih dijelova brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg

broja jedinki vrsta koje nisu u režimu zaštite i sl. Za ovu kategoriju utjecaja definiraju se mjere

zaštite okoliša koje mogu isključiti/umanjiti mogudnost negativnog utjecaja

ZNAČAJNO NEGATIVAN

UTJECAJ

Utjecaj je značajno negativan ako se prilikom procjene utvrdi da postoji rizik da de se, uslijed

provedbe Plana, stanje sastavnica okoliša pogoršati do te mjere da bi moglo dodi do značajnog i

dugotrajnog narušavanja okoliša ili prirode. Uticaj se ocjenjuje značajno negativnim, ukoliko je

barem jedan od kriterija uticaja ocjenjena ocjenom 2. Za ovaj utjecaj potrebno je propisati

mjeru koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog ili ga eliminirala, a ukoliko to nije

mogude razmotriti izmjene dijela Plana (druga pogodna rješenja) ili planirane aktivnosti

odbaciti kao neprihvatljive.

Vrednovanje uticaja je izvršeno za svaku funcionalnu zonu, po razmatranim komponentama okoliša, a zbirna tabela vrednovanja je prikazana u nastavku


Scenarij/Zona

KOMPONENTE OKOLIŠA

Kva

litet

a zr

aka

Klim

atsk

e p

rom

jen

e

Tlo

, po

ljop

rivr

edn

o i

šum

sko

zem

ljišt

e

Po

vrši

nsk

e i

po

dze

mn

e vo

de

Pe

jzaž

Bu

ka

Bio

div

erzi

tet

Stan

ovn

ištv

o

Zdra

vlje

lju

di









98



Scenarij/Zona

KOMPONENTE OKOLIŠA

Kva

litet

a zr

aka

Klim

atsk

e p

rom

jen

e

Tlo

, po

ljop

rivr

edn

o i

šum

sko

zem

ljišt

e

Po

vrši

nsk

e i

po

dze

mn

e vo

de

Pe

jzaž

Bu

ka

Bio

div

erz

ite

t

Stan

ovn

ištv

o

Zdra

vlje

lju

di

Jame grobnice

Zona rekultivacije

Zaštitno zelenilo



Zona saobradaja

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Mjere zaštite okoliša uključuju mjere sprječavanja, smanjenja, ublažavanja i kompenzacije nepovoljnih

utjecaja provedbe plana ili programa na okoliš. Izgradnja i rad svih funkcionalnih cjelina RCUO Smiljevidi

predstavlja generalno unapređenje okolišnih aspekata finalnog zbrinjavanja otpada na području

Kantona Sarajevo. Vizija i specifični ciljevi su u potpunosti usmjereni prema zaštiti svih razmatranih

komponenti okoliša.

PPPPO RCUO Smiljevidi ne zadire u zaštidena područja, niti ugrožava staništa divlji vrsta/podvrsta te time

kompenzacijske mjere nisu potrebne.

Vedina uticaja na okoliš su ocijenjene UMJERENO NEGATIVNIM, što znači da se za ovu kategoriju utjecaja

definiraju mjere zaštite okoliša koje mogu isključiti/umanjiti mogudnost negativnog utjecaja. Potrebno je

naglasiti da ocjena nije vršena u odnosu na postojede stanje, jer bi u tom slučaju svi uticaji bili ocjenjeni

POZITIVNIM, tj. program mjera ne bi bio potreban. Vrednovanje uticaja je tako vršeno u odnosu na stanje

bez postojanja RCUO, kako bi se predvidjeli i prevenirali eventualni uticaji, te predvidjele adekvatne

mjere.

Planom su predviđeni objekti potrebni za tretman otpadnih voda, tretman otada sa primijenjenim

tehnologijama sprječavanja emisija u zrak, te izgradnja sistema za prihvat i tretman biogasa, čime su

ispunjene osnovne mjere zaštite okoliša.

U nastavku su date osnovne mjere zaštite okoliša, koje treba uzeti u obzir prilikom izrade nacrta PPPPO

RCUO Smiljevidi i u oviru postupka izdavanja okolišne dozvole.

Opde mjere:

- Za sve objekte, a naročito one koje podrazumijevaju tretman otpada i otpadnih voda, potrebno je

pristupiti proceduri ishodovanja okolinske dozvole, pri čemu de na raspoalagnju biti detaljnije

podloge sa , tehničko – tehnološkim rješenjim, očekivanie količina i strukture emisijama u zrak i


99


otpadnih voda, na osnovu čega de se i predložiti specifične mjere sprječavanja, smanjenja i

ublažavanja negativnih uticaja, primjenjujudi najbolje raspoložive prakse;



a. Kvalitet RDF-a treba da bude odgovarajudi , po zahtjevu cementare, što je potrebno uzeti u

obzir prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpadnih;

- Uspostaviti sistem selektivnog prikupljana otpada na izvoru izgradnjom adekvatne infrastrukture

u opdinama KS ( dvolinijski sistem prikupljanja, zeleni otoci i reciklažna dvorišta)

- Potrebna je stalno aktivna kampanja podizanja svijesti stanovništva KS o otpadu kao resursu i o

potrebi za odvojenim odlaganjem otpada i smanjenju nastanka otpada u skladu sa principima

cirkularne ekonomije. Razmotriti i mogudnost primjene motivacionih mjera, kojim de

stanovništvo ostvariti neke benefite za posvedenost odvojenom prikupljanju otpada (npr.

Kompenzacija za PET ambalažu, staklo, limenke i sl.);


industrijski otpad i sl ) može prouzrokovati značajnu štetu u radu postrojenja za tretman

otpadnih voda, te se ovakve prakse ne smiju dešavati. U slučaju izuzetnih potreba, ovakav otpad

je potrebno odlagati na posebno pripremljenim mjestima, uz mjere sprječavanja nastajanja

procjeda. Osim toga, prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpadnih voda predlaže se

razmotriti i dovoljno velik bazen za homogenizaciju, u kojem se mogu amortizirati nepredviđeni

udari na rad postrojenja u smislu sastava, ali i količina otpadnih voda.

- Osigurati kontinuirana sredstva za izgradnju i održavanje funkcionalnih jednica RCUO

- Realizacija mjere 5.3.3.1 iz Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo za period 2017 – 2022

(KEAP 2017 – 2022) Analizirati opravdanost uspostave RCUO kao nove samostalne institucije

unutar sistema i time institucionalno odvojiti prikupljanje/transport otpada od deponiranj

- Angažman ljudstva sa potrebnim kompetencijama za upravljanje savremenim rješenjima unutar

funkcionalnih cjelina RCUO;


o U periodu do juna 2021. pribaviti sve dozvole – objedinjenu upotrebnu dozvolu za RCUO Smiljevidi za sve jedinice koje obuhvata RCUO Smiljevidi.

o Produžiti upotrebnu dozvolu za upravljanje otpadom u sklopu RCUO Smiljevidi – kraj 2020. godine.

o Vršiti nadzor nad provođenjem obaveza iz okolinske dozvole od strane uposlenika i redovno izvještavati nadležna ministarstva o rezultatima provođenja mjera i aktivnosti u skladu sa opisom i rokovima definisanim okolinskom dozvolom. Rok realizacije – stalna mjera

o Redovno vršiti tehnički pregled mašina, opreme, servisiranje i kontrolu opreme svih jedinica u sastavu RCUO Smiljevidi. Rok realizacije – stalna mjera

o Redovno vršiti čišdenje i održavanje drenažnih sistema i površinskih kanala, separatora masti i ulja, septičkih jama i korita Lepeničkog i Žičkog potoka. Rok realizacije – stalna mjera

o Redovno vršiti monitoring po svim tačkama propisanim ovom okolinskom dozvolom i vršiti redovno izvještavanje nadležnih institucija o rezultatima. Rok realizacije – stalna mjera


100


o Voditi kontinuirano aktivnosti na edukaciji, intenzivirati promociju primarne selekcije otpada i načine smanjenja količina otpada koji se odlaže na deponiju. Rok realizacije – stalna mjera

o Propisati veličinu otvorene radne delije (aktivne plohe za odlaganje otpada) osobito u kišnim danima i toplijim danima (ljeto/jesen) i obavezno dnevno prekrivanje inertnim materijalom min.10 cm debljine kako bi se minimiziralo širenje neugodnih mirisa. Slojeve otpada kompaktirati sa 3 prelaska minimalno. Rok: Stalna mjera

o Operator je u obavezu uvezati se u informacioni sistem kojeg razvija Fond za okoliš FBiH u skladu sa Uredbom o informacionom sistemu upravljanja otpadom (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 97/18). Rok: stalna mjera od 2020.

o Unaprijediti vođenje detaljne evidencije o količinama i vrstama otpada po svakom objektu unutar RCUO Smiljevidi. Izvršiti inoviranje sistema evidencije i podijeliti na Reciklažno dvorište, Deponiju inertnog materijala sa pogonom za reciklažu građevinskog otpada, Sortirnice, Grobnica, i sanitarnog odlagališta. Dostavljati redovne mjesečne i godišnje izvješteje o vrstama i količinama otpada u skladu sa Katalogom otpada. Rok: stalna mjera

o Zabrana odlaganja otpada animalnog porijekla kao i robe sa isteklim rokom trajanja, tečnog otpada, ulja i masti te svih drugih kategorija koje nisu definisane Dozvolom za upravljanje otpadom KJKP Radu (od strane MPUGiZO KS).

o Mjesečno izvještavanje i obrada po kategorijama otpada sa šiframa i količinama. Produkciju sirovine iz otpada je potrebno evintirati po kategoriji i količinama te plasmanu sirovina iz otpada. Rok: stalna mjera

o Preduzeti mjere promoviranja i podizanja nivoa informisanosti o radu Reciklažnih pogona i primarnoj selekciji otpada. Otvoriti sobu za građene i škole sa oglednim kanatama, uzorcima otpada, reklamnim materijalima. Uvesti dane za edukaciju i promoviranje rada RCUO Smiljevidi. Dostaviti plan i realizaciju nadležnim institucijama.Rok za uvođenje aktivnosti 2020. godina, naskon toga stalna mjera.

o Zbinjavanje građevinskog otpada vršiti u skladu sa Pravilnikom o građevinskom otpadu (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 93/19). Član 13. (Priprema za ponovnu upotrebu i tretman građevinskog otpada) pomenutog Pravilnika, propisano je da “Investitor i/ili izvođač radova može obraditi građevinski otpad koji nastaje na gradilištu samo ako ima okolinsku dozvolu i/ili dozvolu za upravljanje otpadom”. Rok: Stalna mjera

Kvalitet zraka i klimatske promjene:

- Obruč zaštitnog zelenila je funkcionalna cjelina koju je potrebno prvo uspostaviti dužinom granica

obuhvata, kako bi se što je mogude više minimizirali pojedinačni i kumulativni uticaji buke i

emisije u zrak prilikom izgradnje i rada objekata;

- Prilikom izrade investiciono – tehničke dokumentacije tretmana otpada po MBT tehnologiji,

primjenu najbolje raspoložive prakse za odabranu tehnologiju, primjenjujudi tehnike sprječavanja

emisija u zrak za sve komponente u liniji tretmana. Osim primjene najbolje raspoloživih praksi, u

obzir je potrebno uzeti i zakonski propisane granične vrijednosti emisija u zrak i vodu.

- Tretman procjednih voda je mjesto nastanka emisija u zrak, što je potrebno uzeti u obzir prilikom

projektovanja objekata za tretman otpadnih voda. Stoga je prilikom izrade investiciono - tehničke

dokumentacije tretmana otpadnih voda potrebno promijeniti najbolje raspoložive prakse,

primjenjujudi tehnike sprječavanja emisija u zrak za sve komponente u liniji tretmana.



101


o Kontinuirano provoditi uvezivanje sondi za otplinjavanje tijela deponije (centrali dio i dio prema čelu deponije) u skladu sa dinamikom postavljanja mutibarijerne zaštite i odlaganje otpada. Rok za realizaciju ove aktivnosti – stalna mjera 2019. -.2023.

o Redovo vršiti spaljivanje deponijskog plina (sadržaj mentana < 40%) na bakljama i vršiti kontrolu i servis baklji, kao i redovan servis sistema za prikupljanje plina. Rok realizacije – stalna mjera.

o Vršiti redovno pokrivanje aktivne plohe za odlaganje otpada dnevno, slojem inertnog materijala. Operator je dužan držati što manju deliju za dnevno odlaganje otpada otvorenom radi smanjenja širenja neugodnih mirisa. Ovo je posebno važno ispoštovati u periodu viših temperatura zraka i pojave obilnijih padavina. Rok realizacije – stalna mjera.

o Redovno održavanje manipulativnih platoa i internih saobradajnica čistim, a po potrebi vršiti prskanje radi sprečavanja podizanja prašine. Rok realizacije – stalna mjera.

o Izvršiti ugradnju priskalica oko platoa za recikliranje građevinskog otpada. Rok za realizaciju septembar 2020.

o Izvršiti sadnju visokog rastinja oko ograde RCUO Smiljevidi i oko pogona za reciklažu građevinskog otpada u cilju smanjenja disprezije prašine prilikom rada Pogona. Rok za realizaciju 2020.

o Izvršiti ugradnju biofiltera (pasivno otplinjavanje) na svim odušcima jama grobnica. Rok ugradnje decembar 2020. za stare grobnice, a na nove izvršiti ugradnju pri izvođenju.

o Izvršiti mjerenje/detekciju „mirisa“ u skladu sa normom EN 13725 i štetnih komponenti mobilnom stanicom na 4 mjesta: Izvan ograde kod službenog ulaza, uz stambene objekte; uz ogradu kod Upravne zgrade – prema naselju; kod kapije prema naselju Zabrđe i kod sortirnice) Rok: juni 2020.

o Parametri: VOC, H2S, merkaptani, sulfidi, odoranti, amonijak, čestice(PM10), CH4. Na ovaj način bi bile ispoštovane EU direktive vezane za monitoring uticaja deponija na okoliš i građani bi bili upoznati sa stvarnim koncentracijama i prekoračenjima GV kvaliteta zraka u blizini njihovih kuda, te o evnetualnim situacijama opasnim po zdravlje ljudi. Mjerenja vršiti jednom mjesečno, a po potrebi i češde u toku 2020. godine do utvrđivanja potrebne dinamike i programa monitoringa za naredni period (2023.) Izvještaje dostaviti nadležnim inistitucijama. Na osnovu mjerenja izvršiti modeliranje širenja neugodnih mirisa u odnosu na meteorološke uvjete. Uspostaviti praksu redovnog izvještavanja i objavljivanja rezulatata na web stranici KJKP Rad-a i FMOIT. Rok: Stalna mjera. 2020. - 2023.

o Izvršiti uvezivanje očitavanja rezultata i obradu podataka sa Hidro-metorološke stanice na Smiljevidima sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom BiH – dostaviti godišnje izvještaje Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i objaviti na web stranici operatora da razultati budu dostupni javnosti. Rok: Stalna mjera 2020.- 2023.

o Imenovati osobu koja de voditi web stranicu KJKP Rad i ažurirati informacije o svim podacima koji bi bili dostupni javnosti: (podaci hidrometeorološke stanice, rezultata analiza pogonske i certificirane laboratroije, sastav plina na sondama za otplinjavanje, vrste i količine otpada, količine otpada sa reciklažnih dvorišta, rezultati analize zraka na lokaciji RCUO Smiljevidi). Početak realizacije juni 2020.Rok: Stalna mjera - 2020. - 2023.


- Prilikom projektovanja zone za prihvat procjednih voda voditi računa na omogudavanje redovnog

čišdenja i nadzora sistema, kako ne bi došlo do zaščepljenja i pucanja;

- Tokom primjene privremenog rješenja odlaganja animalnog otpada u jame grobnice potrebno je:


102


o Voditi evidenciju o tipu otpada koji se odlaže u smislu kategorije prema Odluci o

nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani

ljudi (Sl,glasnik BiH, br. 19/11)

o U jame – grobnice se može odlagati samo otpad koji je prethodno obrađen sterilizacijom

pod pritiskom;

o Ugraditi jedan kontroni pijezometar kojim de se pratiti eventualno procjeđivanje iz jama-

grobnica

o U okviru izrade investiciono – tehničke dokumentacije za izgradnju MBT/ kogenerativnog

postrojenja razmotriti i tretman animalnog otpada, obzirom da je takva mogudnost ved

navedena u okviru Studija opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i

postrojenja za mehaničko-biološki tretman (MBT) otpada na području Kantona Sarajevo

(ENOVA, 2019) kao okolišno prihvatljiva i energetski povoljna.


o Izvršiti analizu kvaliteta tla na četiri karakteristična profila (izvan kruga RCUO Smiljevidi – kod Upravne zgrade i desno od vage i ulaza u RCUO Smiljevide) te kod izlaza uz kapiju prema naselju Zabrđe i uzvodno prema ulazu u Lepenički potok. Analizu tla izvršiti 2 puta godišnje. (U skladu Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja („Službene novine Federacije BiH“ br. 72/09) i Uputstvom o postupku, radnjama i uvjetima za vršenje kontrole plodnosti zemljišta („Službene novine Federacije BiH“ br. 72/09). Izvještaje dostaviti nadležnom ministarstvu. Objavljivati rezultate na webstranici KJKP „Rad“ d.o.o. Sarajevo. Početak aktivnosti juni 2020. Rok: Aktivnost vršti kontinuirano


- PPPPO RCUO Smiljevidi predviđa prikupljanje i adekvatan tretman otpadnih voda. Kako bise

odabralo adekvatna tehnoogija tretmana potrebno je izraditi studijsku dokumentaciju koja de

analizirati sljededu problematiku:

o Prednosti i mane ponuđenih rješenja tretmana procjednih voda, ali i drugih tehnologija

prema najbolje raspoloživim praksama37. Svaka od ponuđene tri opcije (MBR sa

ultrafitracijom i naknadnom adsorpcijom sa aktivnim ugljem, RO tehnologija, MBR sa

nanofiltracijom i RO) imaju primjenu u tretmanu procjednih voda i treba da se uzmu u

obzir prilikom izrade studije izvodljivosti. Pri izradi studije izvodljivosti potrebno je

razmotriti i potpuno ili djelomično zajedničko tretiranje procjednih i MBT otpadnih voda.

o Studija izvodljivosti odabira odgovarajudeg rješenja prihvata procjednih voda nakon

tretmana. Studija treba da analizira prednosti i mane priključka kanalizacije RCUO na

kanalizacijski kolektor koji se trasira prema Butilama u odnosu na onaj koji se trasira

prema naselju Priboj.

o Studija analize stanja postojedeg drenažnog sistema za prikupljanje procjednih voda sa

mjerama sanacije




103


- Prilikom izrade investiciono tehničke dokumentacije tretmana otpadnih voda, posebnu pažnju je

potrebno obratiti na mjere održavanja i reagiranja u slučaju akcidentnih situacija, kako u slučaju

rada postrojenja, tako i u slučaju iznenadne izmjene količine i sastava otpadnih voda.

- Prilikom izrade investiciono- tehničke dokumentacije sistema za prikupljanje i odvodnju

procjendnih voda, kao i prikupljanja oborinskih voda, posebnu pažnju je potrebno posvetiti

redovnom održavanju i čišdenju cijev, kanala, odvoda i rešetki.


Zaštita površinskih voda:

o Čišdenje i popravka obodnih kanala i revizionih šahtova za prihvat oborinskih voda. Rok za izvršenje septembar 2020. (Obodni kanali su zatrpani otpadom i šibljem u velikoj mjeri, potrebno je izvršiti ophodnju svih obodnih kanala, očistiti od otpada i rastinja i dostaviti fotodokumentaciju FMOIT nakon provedene mjere.)

o Izvršiti prikupljanje postojedih izvora (ispod trafo stanice) i izgradnju kolektora do potoka Izvršiti projetovanje rezervoara za prikupljanje ove vode. Voda je čista izvorska i prema provedenoj analizi nije bila zagađena, te se može koristiti kao tehnička voda za pranje platoa oko prostrojenja, za potrebe rada bududeg postrojenja za tretman procjednih voda i sl. (Rješenje o vodnoj dozvoli – tačka 3.2.2). Rok: izrada glavnog projekta i izgradnja je planirana Rješenjem o vodnoj dozvoli za 2020.

o Pristupiti izgradnji multibarijerne zaštite, sistema za odplinjavanje i drenažnog sistema na površini od 15.000 m2, za novu aktivnu plohu, u skladu sa prethodnom projektnom dokumentacijom. Rok realizacije maj 2020. godine.

o Izvršiti prikupljanje procjednih voda koje „izbijaju“ na površinu terena jer ne mogu prodrijeti do drenažnog sistema. Razlog izbijanja procjednih voda na površinu tijela deponije je onemoguden prodor do drenažnog sistema usljed stvaranja nepropusnih sljeva u tijelu deponije (nastalog od slojeva inertnog nepropusnog matrijala, građevinskog otpada i sl.koji su stvorili nepropusnu barijeru). Rok za realizaciju 2020. (Rješenje o vodnoj dozvoli – tačka 3.2.3 i tačke 1.1.5. i 1.1.6. iz Dinamičkog plana za prikupljanje i tretman otpadnih voda na RCUO Smiljevidi za period 2019. - 2023. godine).

o Održavanje drenažnog sistema te prikupljanje i povezivanje u sistem drenaža eventualno svih novih pojava filtrata na površinu tijela deponije ili uz interne saobradajnice. Rok: stalna mjera odražavanja drenažnog sistema i sistema za prikupljanje filtrata.

o Provjera stanja i testiranje drenažnog sistema metodom obilježivača. Pozicija je propisana vodnim aktom i Dinamičkim planom za prikupljanje i tretman otpadnih voda na RCUO Smiljevidi za period 2019-- 2023. kao tačka 1.1.7. , a rok za realizaciju je kraj 2020. Obavezu je dužan izvršiti Operator (KJKP Rad d.o.o. Sarajevo) koji upravlja drenažnim sistemom.

o Operator je dužan dostavi Izvještaj o stanju drenažnog sistema sa fotodokumentacijom o provedenom testiranju nadležnim ministarstvima. Sistem treba biti ispitan i uvezan sa GiS bazom Zavoda za planiranje KS u sklopu izrade Prostornog plana područja posebnog obilježja Smiljevidi. Rok: Prvi kvartal 2021.

Procjedne vode

o Pokrivanje nožidnog dijela gornjom multibarijernom zaštitom (tačka 3.2.1 Rješenja o vodnoj dozvoli i Dinamički plan, tačka 1.1.2.) u smislu smanjenja količine procjednih voda. Rok realizacije 2020. i 2021.

o Ispitati aktualnog stanja na nožidnom dijelu i prilagođevanje ove pozicije prema aktualnom stanju. Rok: odmah, najkasnije 4 mjeseca nakon izdavanja okolišne dozvole).

o Urediti berme na nožidnom dijelu, izvrši kompaktiranje odloženih slojeva otpada, otplinjavanje i ugradnju površinskih obodnih kanala te da se propiše pokrivanje završnim slojem zemlje u debljini od min, 0,8 m - 1 m inertnog materijala što predstavlja


104


polupropusnu-semipermeabilnu membranu. Rok sanacije nožidnog dijela oktobar 2020. – maj 2021. – dostaviti Izvještaj Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Federalnoj upravi za inspekcijsek poslove.

o Izvršiti izbor tehnologije i izgradnju uređaja za predtretman procjednih voda Rješenjem o vodnj dozvoli tačka 3.2.7. (Dinamički plan, točka 2.1.2). Rok realizacije i puštanja u pogon - 2021.

o Izgradnja šahta sa ugradnjom mjerača protoka na izlazu iz postrojenja (postojedih bazena na lokaciji Smiljevidi) odnosno šahta za spajanje izlaza iz prečistača procjednih voda na bududi kolektor Zabrđe –Butila. Rok izvedbe septembar 2020.

o „Rekonstrukcija/uspostava protoka kroz postojede objekte uređaja za tretman procjednih voda, odnosno rekonstrukcija, izgradnja i puštanje u pogon postrojenja za predtretman procjednih voda sa deponije Smiljevidi. (Pozicija iz Rješenja o vodnoj dozvoli broj 3.2.8.i tačka Dinamičkog plana 2.2.i 2.3).

o Provođenje redovnog monitoringa podzemnih voda – propisuje se uzimanje uzoraka, analiza uzoraka podzemnih voda uzetih iz piezometara na lokaciji deponije i izvan kruga deponije (uzvodno od ograde uz Lepenički potok ( izvršiti ugradnju piezometra) i nizvodno od kapije prema izlazu u Zabrđe – postojedi piezometri). Uzimanje uzoraka i analizu vode iz piezometara vršiti minimalno dva puta mjesečno, uz evidentiranje nivoa vode u piezometrima. Analizu de vršiti pogonski laboratoriji KJKP Rad. Mjesečne i godišnji izvještaj dostavljati nadležnim ministarstvima. Rok za početak aktivnosti maj 2020.

o Monitoring procjednih voda - pogonski laboratorij- propisati redovne dnevne analize osnovnih parametara na ulazu – izlazu iz postojedih bazena, uz evidenciju protoka i Hidrometeorooških podataka. Analizu provodi pogonski laboratoriji. ( Vodna dozvola 3.2.9. nabavka i rad pogonske laboratorije). Mjerenja koja vrši pogonski laboratoriji su: pH, elektroprovodljivost, HPK/BPK,azotne spojeve, ukupni fosfor,taložive mat, TOC,ukupna ulja i masti, TSM, Cl, Hg, Br, Si, analiza mulja, toksičnost (periodično). Rok: Stalna mjera.

o Monitoring mjesečni i godišnji od strane certificirane laboratorije o količinama i kvalitetu procjednih voda u skladu sa provedenim monitoringom 2018 -2019. Definisati obim mjerenja i vrste analiza (kao i za pogonski laboratoriji), te dodatno izračun EBS-a prema Uredbi. Rok: Stalna mjera.

o Potrebno je izraditi Glavni projekat - hidrotehnički i tehnološki dio za sve postojede objekte (građevine i cjevovode) u krugu RCUO Smiljevidi (Rješenje o vodnoj dozvoli, tačka 3.2.11.) Rok: 2020. godina.

o Aanalizu uzoraka Lepeničkog i Žičkog potoka uzvodno od ograde deponije i nizvodno, prema naselju Zabrđe vršiti 4 puta godišnje – pogonska laboratorija, Izvještaje dostaviti nadležnim ministarstvima

Buka - Obruč zaštitnog zelenila je funkcionalna cjelina koju je potrebno prvo uspostaviti dužinom

granica obuhvata, kako bi se što je mogude više minimizirali pojedinačni i kumulativni uticaji buke i emisije u zrak prilikom izgradnje i rada objekata;

- Vozila i mašinerija koja se koristi za rad RCUO moraju biti redvno servisirane kako bi se umanjili eventualni uticaji buke


o Propisati mjerenje nivoa buke na četiri mjesta izvan ograde RCUO Smiljevidi. Propisati granične vrijednosti za zonu V (u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke, „Službene novine Federacije BiH“ broj: 110/12). Objavljivati rezultate na web stranici KJKP „Rad“ d.o.o. Sarajevo. Rok: Stalna mjera

Biodiverzitet


105


- U cilju zaštite eventualnog pristupa divljači, ali i domadih životinja, obuhvat je potrebno potpuno ograditi. Preporučuje se ograda minimalne visine 2,2 metara, te upotreba gušde mreže u nižoj tredini ograde.

- Ogradu je potrebno redovno pregledati (minimalno jednom kvartalno) i održavati, te o tome voditi evidenciju

Stanovništvo i zdravlje ljudi

- Potrebno je maksimalno uključiti stanovništvo u postupku odlučivanja prilikom izrade studije uticaja na okoliš. Stanovništvo treba da bude upudeno u prednosti i eventualne rizike tehnološkog procesa tretmana otpada i otpadnih voda koje se planiraju izvesti u okviru RCUO.

- Stanovništvo treba da bude obavješteno o rezultatima provedenih mjerenja kvaliteta zraka, emisija u zrak, otpadnih voda, buke, te se stoga predlaže dostavljanje pomenutih izvještaja mjesnim zajednicama u okruženju.

- Izraditi komunikacijsku strategiju kojom de se prepoznati sve zainteresirane strane i kanale komunikacije. Rukovodstvo RCUO treba da uspostavi stalnu komunikaciju sa svim zainteresiranim stranama, nevladinim organizacijama, grupama građana i sl.

- Potrebna je posebna internet stranica RCUO Smiljevidi, preko koje de se na minimalno mjesečnom nivou obavještavati stanovništvo o postupku realizacije Plana, izvršenim mjerenjima i sl.

- Potrebno je uspostaviti pradenje oboljenja stanovnika u kontaktnim mjesnim zajednicama u pripadajudim ambulantama. Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo KS ne vrši se adekvatno popunjavanje obrazaca, te stoga ne postoje precizni podaci o broju oboljelih u MZ koje graniče sa RCUO Smiljevidi;

- U postupku izrade studije uticaja na okoliš, potrebno je izvršiti detaljno istraživanje kvaliteta bunarske vode, načine navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode koja se koristi za navodnjavanje u kontaktnim mjesnim zajednicama na lokalnim posjedima.

OPIS RAZLOGA ZA IZBOR ALTERNATIVNIH RJEŠENJA SA STANOVIŠTA ZAŠTITE OKOLIŠA

Tokom izrade PPPPO RCUO Smiljevidi razmatrala su se alternativna rješenja u području tretmana otpada,

procjednih voda, kao krajnjeg recipijenta procjednih voda. :

Odabir varijantnih rješenja odabranog tehnološkog rješenja MBT tretmana otpada

Razmatrane su sljedede varijante:

- Varijanta 1. MBO komunalnog otpada: Mehanička obrada s ciljem proizvodnje RDF koji de odgovarati

internim zahtjevima kvalitete TC Kakanj i izdvajanja reciklažnih materijala, do granica tehničke

mogudnosti, te biološka obrada s ciljem proizvodnje komposta koji de se odlagati na deponiji.

- Varijanta 2. MBO komunalnog otpada: Mehanička obrada s ciljem proizvodnje RDF koji de odgovarati

internim zahtjevima kvalitete TC Kakanj i izdvajanja reciklažnih materijala, do granica tehničke

mogudnosti, te biološka obrada s ciljem proizvodnje biogasa koji se koristi kao energent u CHP

postrojenju za kombiniranu proizvodnju električne i toplotne energije.

Uvidom u tehničko – tehnološke karakteristike razmatranih varijanti MBT postrojenja koji su obrađeni u

pomenutoj studiji potrebno je istadi sljedede:

- Oba varijanta rješenja podrazumijevaju nastajanje komposta koji je potrebno odlagati na deponij s

tim da primjenom varijante 2 nastaje oko 40% manje komposta, u odnosu na varijantu 1.


106


- Oba varijantna rješenja de da produkuju otpadne vode, s tim da varijanta 1 produkuje 20% manje

otpadnih voda u odnosu na drugu varijantu.

- Varijanta 2 podrazumijeva maksimalno iskorištavanje otpada u cilju proizvodnje električne energije,

te je stoga okolišno povoljnija

- Varijanta 2 produkuje oko 18 % manje otpada koje je potrebno odložiti na deponiji.

U okviru Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki

tretman (MBT) otpada na području Kantona Sarajevo izvršeno je uspoređivanje pomenute dvije varijante

prema tehničko – tehnološkom, ekonomskom i okolišno – društvenom kriteriju. Kada je u pitanju okolišno

- društveni kriterij, razmatrana su tri podkriterija: smanjenje količina otpada za odlaganje, usklađenost

tehnologije sa hijerarhijom upravljanja otpadom, društvena prihvadenost.

Kao okolišno povoljnija varijanta je predložena varijanta 2, odnosno MBT tehnologija sa biološkom

obradom s ciljem proizvodnje biogasa koji se koristi kao energent u CHP postrojenju za kombiniranu

proizvodnju električne i toplotne energije, te je stoga ovoj varijanti dana prednost u okviru ocjene uticaja i

predlaganja mjera u SPUO.

„Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja i postrojenja za mehaničko-biološki tretman

(MBT) otpada na području Kantona Sarajevo“, obe varijante su bile okolišno prihvatljive, te su kao takve

uopde i ušle u postupak daljnje analize. SPUO analizira uticaje na okoliš u strateškom smislu, te s tim u

vezi ne može biti alat za odabir povoljnije varijante. Kada je u pitanju strateška procjena uticaja, mogude je

redi da su obe varijante podjednako prihvatljive, kako je i prikazano u narednim tabelama. Činjenica da

jedna varijanta proizvodi više otpada koji je potrebno odložiti, a druga više emisija u zrak i otpadne vode

koje je potrebno tretirati se ne može upoređivati metodologijom SPUO. Oba navedena okolišna uticaja su

SPUO analizom ocjenjena sa „umjereno negativnim uticajem“ na komponente okoliša : kvalitet zraka,

površinske i podzemne vode i biodiverzitet.

Prednost varijanti 2 se daje najviše zbog maksimalnog iskorištavanja otpada . Ipak , takve analize su se

izvršile u okviru pomenute Studije opravdanosti, a proračuni o količinama zapstalog otpada koji se trebaju

sbrinuti (76.774 t/god i 65.968 t/god) bi trebalo da su podloga kod planiranja površina ove funkcionalne

zone. U okviru Prostorne osnove, ponuđeno je samo jedno rješenje kada je u pitanju odlaganje otpada

nakon MBT tretmana, od 8,06 ha, smatrajudi da ova površina može zadovoljiti oba analizirana scenarija

MBT, te uzevši u obzir i dodatno istraživanje tržišta u cilju adekvatnijegzbrinjavanja komposta..

Odabir krajnje varijante krajnjeg recipijenta prečišdenih otpadnih voda

Razmatrane su sljedede varijante krajnjeg recipijenta prečišdenih otpadnih voda:

a. Javna kanalizacija koja završava sa tretmanom otpadnih voda u Butilama, uz sistem

prepumpavanja, obzirom na nepostojanje gravitacionog pada;

b. Javna kanalizacija sa ispustom u mjestu Priboj, uz planirani uređaj za tretman otpadnih

voda;

U narednoj tabeli predstavljene su raspoloživi podaci za gore predstavljene opcije, te ustanovljene

prednosti i mane.

Za potrebe odabira varijantnog rješenja fekalnog kolektora naselja Zabrđe procjednih voda RCUO

Smiljevidi nakon tretmana potrebno raspolagati sa jasnom informacijom o planu izgradnje postrojenja za

tretman komunalnih otpadnih voda na lokaciji Priboj, kao i studijom izvodljivosti kojom de se jasno

procijeniti finansijski, društveni i okolišni rizici obe alternative


107



5. Javna kanalizacija koja

završava sa tretmanom

otpadnih voda u Butilama,

uz sistem prepumpavanja,

obzirom na nepostojanje

gravitacionog pada

6. Revidovani glavni porjekat, Knjiga 1. Fekalni kolektori,

Zavod za vodoprivredu d.d., 2004. god; Mišljenje o idejnom

projektu kolektor za prihvat i transport otpadnih voda sa

Gradskog odlagališta kudnog otpada, naselja Zabrđe i

Industrijske zone Rajlovac, reviziona komisija KJKP

„Vodovod i kanalizacija“, 30.01.2004, po kojem je za

trasiranje kolektora prema tretmanu otpadnih voda Butile,

potrebno izvršiti rekonstrukciju Rajlovačkog kolektora koji

je u lošem stanju. Predloženim mjerama bi se omogudilo

neometano funkcionisanje novoprojektovanog kanala.

7. Okolišna dozvola br. UP-I 05/2-23-5-17/18, od 25.03.2020

godine, gdje je kao jedna od mjera navedeno: „Ključna

aktivnost je: “Izgradnja kolektora, za prethodno tretirani

filtrat, od deponija Smiljevidi do PPOV Butile, a koji bi se od

priključnog šahta pružao paralelno u istom rovu sa glavnim

kolektorom otpadnih voda naselja Smiljevidi”. U kontekstu

ovog dokumenta akcenat se stavlja na krajnje mjesto

zbrinjavanja tretirane procjedne vode RCUO, iako nije jasna

potreba pružanja posebnog kolektora samo za tretirani

filtrat, ukoliko zakon dozvoljava ispuštanje tretirane

procjedne vode u kanalizaciju,

8. Kantonalni okolišni akcioni plan Kantona Sarajevo (2017)

kao jednu od mjera navodi mjera broj 2.2.1.6. Izrada

tehničke dokumentacije (na nivou Glavnog projekta sa

inoviranim podacima prema monitoringu iz 2017. godine) i

izgradnja primarnog kolektora za odvodnju otpadnih voda

sa deponije Smiljevidi i sa lokaliteta naselja Zabrđe –

Rajlovac (sa opcijom konačne dispozicije otpadnih voda na

PPOV u Butilama).

Ukoliko se otpadne vode ispuštaju u kolektor

koji završava postrojenjem za tretman

otpadnih voda u Butilama, tada je mogude

planirati mnogo jednostavnije tehnologije

tretmana procjednih voda, jer je potrebno

zadovoljiti blaže granične vrijednosti u pogledu

organskih komponenti, suspendiranih materija,

nutrijenata i sl. Ovakve tehnologije su i jeftinije

u pogledu investicije i održavanja. Obzirom da

de postojati tretman, mogude je pretpostaviti

da ovakvo rješenje ne predstavlja rizik za

tretman otpadnih voda Butile. Osim toga,

prema Prilogu 19, Uredbe o uslovima

ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme

javne kanalizacije Sl. novine FBiH 26/20,

operater koji upravlja sistemom javne

kanalizacije sa postrojenjem za prečišdavanje

otpadnih voda, može da propiše i

drugačije vrijednosti za odabrane parametre

ovisno od kapaciteta i efikasnosti postrojenja.

U slučaju smanjene efikasnosti tretmana

procjednih voda, uslijed kvara i sl, otpadne

vode se ponovo nede ispustiti u okoliš, nego de

završiti na tretmanu Butile Pretpostavlja se da

zbog velikog razblaženja, usljed miješanja

procjednih voda RCUO, nede značajno ugoroziti

biološku kulturu tretmana u Butilama,

međutim to je potrebno dokazati posebnom

studijom. Takvi slučajevi se ipak mogu ublažiti

adekvatnim tehničko - tehnološkim zahvatima.

Stav KJKP „Vodovod i kanalizacija“ je da

se ne bi trebalo planirati ispuštanje

procjednih voda u kanalizacioni sistem

sa sistemom prepumpavanja, jer takav

sistem zahtjeva održavanje koji KJKP VIK

smatra neprihvatljivim.

Na sastanku sa zainteresiranim

stranama od 08. jula 2019 gdodine,

iskazan je i rizik od potencijalnog

negativnog uticaja ovih voda na rad

postrojenja u Butilama.

Uvidom u rezultate laboratorijskih

ispitivanja otpadnih voda, mogude je

ustanoviti da su koncentracije

polutanata značajno niže od otpadnih

voda tipičnih za deponije. Razlog tome

je dosta veliko razblaženje zbog

prisustva podzemnih izvora.

Pretpostavlja se da, u slučaju ispuštanja

procjednih voda bez tretmana, ne bi

ugrozilo biološku kulturu tretmana na

Butilama. procjedne vode. Međutim, to

bi ipak trebalo dokazati i proračunom, te

eventualno i eksperimentima, a u okviru

studije izvodljivosti koja se predlaže

ovim izvještajem.

Prema revidovanom Glavnom projektu,

potrebna je rekonstrukcija Rajlovačkog

kolektora


108



3. Javna kanalizacija sa

ispustom u mjestu Priboj,

uz planirani uređaj za

tretman otpadnih voda;

Prostornim planom Kantona Sarajevo i njegovim izmjenama i dopunama, kao krajnja lokacija ispuštanja otpadnih voda naselja Zabrđe je naselje Dvor. Međutim ovaj lokalitet je zauzet, te se pristupilo izradi Studije odvodnje i tretmana sanitarnih otpadnih i oborinskih voda na području Kantona Sarajevo (2016.-2036.) (Investitor: Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo; Konsultanti: Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo; URBIS Centar d.o.o. Banja Luka; Trasa d.o.o. Sarajevo; Zagrebinspekt d.o.o. Mostar

Ovom studijom je kao alternativan ponuđen lokalitet naselja Priboj

Nije potrebno vršiti rekonstrukciju postojedih

kolektora, čime je smanjena investicija gradnje.

Transport voda se vrši gravitaciono i bez

prepumpavanja, što umanjuje eventualne

troškove održavanja i korištenja električne

energije za preduzede koje održava javnu

kanalizaciju u tom području.

Posmatrano sa stanovišta okolišne procjene

PPPPO RCUO Smiljevidi, nije mogude

ustanoviti niti jednu prednosti nad

ispuštanjem otpadnih voda u kolektor koji se

završava tretmanom u Butilama.

U drugom slučaju, kada se otpadne vode

ispuštaju u kolektor koji završava u

naselju Priboj, potrebno je planirati

projektovanje i izgradnju objekta za

tretman procjednih voda kako bi se

zadovoljile granične vrijednosti

ispuštanja u površinski vodotok,

obzirom da kanalizacijski kolektor ne

završava sa tretmanom otpadnih voda

(prema Prilog 1, tabela 1.1.napomena b,

Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih

voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije

Sl. novine FBiH 26/20). Takav tretman

de da ima značajno vede troškove

investicije i održavanja. U slučaju

smanjene efikasnosti tretmana

procjednih voda, uslijed kvara i sl,

otpadne vode de bez tretmana završiti

u vodotoku i time ugroziti okoliš.

Stoga je u postupku izrade PPPO RCUO

Smiljevidi potrebno raspolagati sa

jasnom informacijom o planu izgradnje

postrojenja za tretman komunalnih

otpadnih voda na lokaciji Priboj.


109


Odabir varijantnih rješenja tretmana procjednih voda i to

Zaključkom sastanka (Prilog 4) data je uputa konsultantu da pristupi realizaciji IV faze projekta, te izradi

Nacrta izvještaja SPUO PPPO RCUO Smiljevidi, gdje de se analizirati rješenja za tretman procjednih voda

predloženih od strane firmi RICO – Slovenija i WEHRLE Umwelt – Njemačka (MBR sa ultrafitracijom i

naknadnom adsorpcijom sa aktivnim ugljem) , Klarwin – Njemačka (Reverzna osmoza - RO) i Rotreat –

Austrija RO i druga opcija MBR sa nanofiltracijom i RO).

Sve navedene tehnologije se koriste za tretman procjednih voda i preporučene u „Vodiču za tretman

procjednih voda deponije", izrađenom od strane Engleske agencije za okoliš, Škotske agencije za zaštitu

okoliša i Službe za okoliš i nasljeđe Sjeverne Irske u februaru 2007. godine kao IPPC dokument (Integrated

Pollution Prevention and Control - Integralna prevencija i kontrola zagađivanja), a koji je prema sadržaju

najbliži dokumentu o najbolje raspoloživim praksama (eng. Best Available Techniques - BAT), za

problematiku tretmana procjednih voda. 38.

Svaka od predloženih opcija predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na postojede stanje i nema

značajno negativnih uticaja. Umjereno negativnim su ocjenjeni uticaji na kvalitet zraka,

tlo/poljoprivredno/šumsko zemljište/zaštitno zelenilo, površinske i podzemne vode , biodiverzitet i

stanovništvo, za sve ponuđene opcije tretmana. Uvidom u priloženu dokumentaciju, ponuđači su

zahtijevali detaljnu analizu procjednih voda, nakon koje bi bili u mogudnosti jasnije specificirati tehnološki

proces i predvidjeti efekte tretmana.

Potrebno je izraditi studiju izvodljivosti kojom de se razmotriti prednosti i mane ponuđenih rješenja

tretmana procjednih voda, ali i drugih prema najbolje raspoloživim praksama, a nakon što se izvrši

ispitivanje i sanacija drenažnih sistema te nalazi ispitivanja uzmu u obzir prilikom određivanja količine

procjedne vode. Prostornim planom potrebno je osigurati prostor, a kako je postrojenje sa primijenjenom

MBR tehnologije zahtjeva značajno više prostora od RO tehnologije, predlaže se planiranje prostora koje

de osigurati smještaj ovakvog postrojenja. Ipak, odabir tehnologije tretmana treba da se izvrši na temelju

studije izvodljivosti, koje de izraditi pravno lice sa potrebnim ovlaštenjima za projektovanje složenih

vodnih objekata ili aktivnosti. Pri izradi studije izvodljivosti potrebno je razmotriti i potpuno ili djelomično

zajedničko tretiranje procjednih i MBT otpadnih voda.

PROGRAM PRADENJA STANJA OKOLIŠA U TOKU IMPLEMENTACIJE PLANA ILI PROGRAMA

(MONITORING),

U periodu izrade SPUO PPPO RCUO Smiljevidi izdata je Okolišna dozvola broj br. UP-I 05/2-23-5-17/18,

od 25.03.2020 godine koja sadrži plan monitoringa, koji predstavlja i plan monitoringa koji se treba

implementirati tokom implementacije PPPPO RCUO Smiljevidi. Pomenutim monitoring planom

predviđen je detaljan monitoring procjednih voda, ali Lukavačkog potoka i to na profilu prije i poslije

uticaja. Okolišna dozvola je izdata prije stupanja na na snagu nove Uredbe o uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u okoliš i sustave javne kanalizacije („ Službene novine FBiH 26/20), u okviru koje je

poseban prilog (broj 19) posveden graničnim vrijednostima koje treba da ispoštuju otpadne vode iz

deponija bezopasnog otpada.

Osim procjednih voda, Okolišna dozvola predviđa i analizu zraka, emisije u zrak, buke i analize tla, koje je

potrebno vršiti i tokom implementacije PPPPO RCUO kako slijedi:





110


Tabela 5. Program monitoringa tokom implementacije RCUO Smiljevidi

Predmet monitoringa

Parametar koji se osmatra

Mjesto vršenja monitoringa

Vrijeme i način vršenja monitoringa

Razlog vršenja monitoringa

Emisije u zrak

CO, NOx Na ispustu Propisano Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorjevanje (Sl. novine FBIH, br. 3/13, 92/17)

Kontrola polutanata u zrak

Zrak Kvalitet zraka na lokaciji RCUO (SO2, NO2, NO, NOx,CO, ULČ, čađ, prašina i drugi parametri propisani pravilnikom) VOC, H2S, merkaptani, sulfidi, odoranti i amonijak

U krugu RCUO Jednom godišnje po utvrđenoj metodologiji rada

Da se utvrdi uticaj odlagališta na kvalitet zraka; Uspostavljanje kontinuiranog monitoringa.

Izvan RCUO na četiri kontrolne tačke ravnomjerno raspoređene prema kontaktnim zonama u naseljenom području*

Četri puta godišnje*

Da se utvrdi uticaj odlagališta na kvalita zraka izvan RCUO, kao i uticaj na stanovništvo*

Deponijski gas

Parametri deponijskog plina (CH4, CO2, H2S) Direktiva 1993/31, aneks III)

Na sondama i prije ulaska na baklju za spaljivanje

Mjesečno Uspostavljanje kontinuiranog monitoringa. Nadzor nad emisijama stakleničkih gasova*

Buka Mjerenje dnevnog i nodnog nivoa u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (Sl. Novine FBiH, br. 110/12)

Izvan RCUO na četiri kontrolne tačke ravnomjerno raspoređene prema kontaktnim zonama u naseljenom području*

Četiri puta godišnja*

Zakonski zahtjev Nadzor nad provođenjem mjera zaštita od buke

Kvalitet procjednih voda - efluenta

Prema zahtjevima Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sustave javne kanalizacije („ Sl. novine FBiH 26/20), Prilog 19.

Na ulazu i izlazi iz postrojenja za tretman procjednih voda

4 puta godišnje – ovlašteni laboratorij

Analiza EBS prema „Pravilniku o načinu obračunavanja,

Na izlazu iz postrojenja

1puta godišnje Pladanje vodne naknade



111


Predmet monitoringa

Parametar koji se osmatra

Mjesto vršenja monitoringa

Vrijeme i način vršenja monitoringa

Razlog vršenja monitoringa

postupku i rokovima za obračunavanje pladanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opde vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl. novine FBIH, br. 92/07, 46/09, 79/11 i 88/12)

HPK, BPK5, TSS, Amonijak, ukupni N, ukupni P,

Na ulazu i izlazi iz postrojenja za tretman procjednih voda

Dva puta sedmično Interni laboratorij

Pradenje efekata tretmana posrojenja

Analiza podzemnih voda

Analiza podzemnih voda u pijezometrima na parametre: elektroprovodljivost*, pH, HPK, BPK5, amonijak, nitrati, hloridi, Hg, Pb, sulfidi, toksičnost) Analiza nivoa podzemnih voda

Na pijezometrima 4 puta godišnje Nadzor nad uticajima na podzemne vode

Analiza površinskih voda (Lepenički i Žički potok)

Prema zahtjevima Uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sustave javne kanalizacije („ Sl. novine FBiH 26/20), Prilog 19.

Uzvodno i nizvodno od RCUO

4 puta godišnje, paralelno sa analizom procjednih voda

Nadzor nad uticajem RCUO na površinske vode

Analiza tla U skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju štetnih i opasnih materija u zemljištui metode njihovog ispitivanja (Sl. Novine FBiH, br. 72/09)*

Na četiri profila: - Izvan kruga

RCUO, u blizini Upravne zgrade;

- Izvan kruga RCUO, u blizini vage i ulaza u RCUO;

- Na izlazu RCUO prema naselju Zabrđe

- Uzvodno od Lepeničkog potoka

Jednom godišnje Nadzor nad prisustvom štetnih uticaja na zemljište

*Dodatni ili korigovani program u odnosu na aktualnu Okolišnu dozvolu

Nakon realizacije Plana, očekuje se značajno smanjenje broja primjedbi stanovništva, stoga je potrebno

na godišnjoj osnovi pratiti broj i karakter pristiglih primjedbi.

Osim nadležnih institucija, rezultati monitoringa treba da budu dostavljeni mjesnim zajednicama u

kontaktnoj zoni.



112


DRUGI PODACI OD ZNAČAJA ZA STRATEGIJSKU PROCJENU

Kao glavni rizik neispunjenja ciljeva plana jeste u :

- izostanak uspostavljanja pravnih/organizacionih/tehničkih I finansijskih pretpostavki za

kontinuiran razvoj sistema odvojenog prikupljanja otpada od strane nadležnih institucija KS;

- izostanak kontinuiranog napretka u količini odvojeno prikupljenog otpada u KS usljed nedovoljne

primjene od strane stanovništva

- Plasmanu reciklažnih materijala

- Odlaganja nedopuštenih frakcija otpada (npr. medicinski, tečni organski otpad, industrijskog

organskog i anorganskog otpada i sl.) zbog nemogudnosti adekvatnog zbrinjavanja;

Kako bi se minimizirali pomenuti rizici tokom realizacije plana potrebno je razmotriti i realizaciju sljededih

mjera:


- Pokretanje inicijative suradnje RCUO Smiljevidi i cementara Kakanj i Lukavac u cilju korištenja RDF-a.

Kvalitet RDF-a treba da bude odgovarajudi , po zahtjevu cementare, što je potrebno uzeti u obzir

prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpadnih voda;

- Potrebna je stalno aktivna kampanja podizanja svijesti stanovništva KS o potrebi za odvojenim

odlaganjem otpada. Razmotriti i motivacione mogudnosti kojim de stanovništvo ostvariti neke

benefite za posvedenost odvojenom prikupljanju otpada (npr. Kompenzacija za PET ambalažu, stakloi

limenke);


industrijski otpad i sl ) može prouzrokovati značajnu štetu u radu postrojenja za tretman otpadnih

voda, te se ovakve prakse ne smiju dešavati. U slučaju izuzetnih potreba, ovakav otpad je potrebno

odlagati na posebno pripremljenim mjestima, uz mjere sprječavanja nastajanja procjeda. Osim toga,

prilikom projektovanja postrojenja za tretman otpadnih voda predlaže se razmotriti i dovoljno velik

bazen za homogenizaciju, u kojem se mogu amortizirati nepredviđeni udari na rad postrojenja u

smislu sastava, ali i količina otpadnih voda.


113



114


11 Prilozi


115



116


Prilog 1. – Pomodna tabela za određivanje sadržaja izvještaja o SPUO PPPPO

RCUO Smiljevidi


117


Nacrt izvještaja strategijske procjene utjecaja na okoliš za PPPPO RCUO Smiljevidi

118


Prilog 2. – Zapisnik za radionice

Nacrt izvještaja strategijske procjene utjecaja na okoliš za PPPPO RCUO Smiljevidi

119


Nacrt strategijske procjene utjecaja na okoliš za PPPPO RCUO Smiljevidi

120


120

Zapisnik sa radionice Notes

Prilog 3. – Matrica komentara


121


121


Prilog 4. – Zapisnik za sastanka


122


122


NACRT IZVJEŠTAJA O - mpz.ks.gov.ba

Documents

Transcript of NACRT IZVJEŠTAJA O - mpz.ks.gov.ba