Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim ... · - Nacionalna opstojnost i kulturni...
Transcript of Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim ... · - Nacionalna opstojnost i kulturni...
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ZAKLADA FRIEDRICH EBERT SAVJET ZA NACIONALNE
FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI Praška 8 MANJINE RH CENTAR ZA MEĐUNARODNE I 10 000 Zagreb Mesnička 23
SIGURNOSNE STUDIJE 10 000 ZAGREB
Lepušićeva 6
10 000 ZAGREB
21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije
Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Nacionalne manjine, migracije i
sigurnost u demokratskim društvima
Brijuni, Hotel „Neptun“ 18. do 21. 05. 2017.
1
PROGRAM SKUPA
Brijuni – Hotel “Neptun” 18.-21. svibnja 2017.
18. svibnja 2017.
do 19,00 Dolazak, registracija i smještaj dijela sudionika
19. svibnja 2017.
9,30 do 10,30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi organizatora i gostiju:
Siniša Tatalović, predsjednik Organizacijskog odbora
Ružica Jakešević, predstojnica CeMSS-a FPZG-a
Lidija Kos-Stanišić, dekanica FPZG-a
Max Brändle, direktor Regionalnog ureda Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Bahrija Sejfić, zamjenica predstojnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Vlade Republike Hrvatske
Boris Miletić, gradonačelnik grada Pule
Valter Flego, župan Istarske županije
10,30 do 11,00 Pauza
11,00 do 12,30 Prvi panel:
Predsjedavajući: Vlatko Cvrtila
Uvodni referenti:
1. Mitja Žagar, Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana
- Integralne strategije i politike upravljanja različitosti, zaštita nacionalnih i drugih
manjina, migracijske strategije i politike te integracija manjina i imigranata: Ključni
izazovi za suvremena pluralna i demokratska društva
2. Vladimir Ajzenhamer, Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu
- Migrantska kriza između sekuritizacije i huntingtonizacije
3. Anton Grizold, Faculty of Social Science University of Ljubljana
- The Security Paradigm of a Globalizing World
12,30 do 13,00 Pauza za kavu
13,00 do 14,00 Rasprava
14,00 do 16,00 Pauza za ručak
2
16,00 do 17,30 Drugi panel:
(1) Nacionalne manjine u demokratskim društvima Predsjedavajući: Siniša Tatalović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Referenti:
1. Goran Bašić, Institut društvenih znanosti, Beograd
– Regionalna suradnja i etno-kulturalne politike u državama Zapadnog Balkana
2. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet u Zagrebu
- Manjinski i većinski identitet(i): socijalnopsihološki i društveni izazovi
3. Danijela Vuković-Ćalasan, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Podgorici
- Upravljanje etnokulturnim pluralizmom u Crnoj Gori: dometi i ograničenja
4. Velimir Veselinović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu - Nacionalne
manjine i imigranti kao ''opasni drugi'' u ideologiji stranaka radikalne desnice
(2) Migracije i migracijske politike Predsjedavajući: Đana Luša, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Referenti:
1. Milan Lipovac i Vladimir N. Cvetković, Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu
- Karakteristike aktualne migrantske krize u Europi
2. Mirjana Bobić i Danica Šantić, Filozofski fakultet i Geografski fakultet Sveučilišta u
Beogradu
- Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na balkanskoj migracijskoj ruti
3. Filip Dragović, Muftija Aziz ef. Hasanović, Robert Mikac i Krešimir Mamić, UNDP,
Islamska zajednica Hrvatske, FPZG, MUP
- Migracije i migracijske politike Europske unije i Republike Hrvatske: trenutno stanje i
preporuke kako dalje
(3) Globalni sigurnosni izazovi Predsjedavajući: Miloš Šolaja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci
Referenti:
1. Mirela Holy, Nikolina Borčić i Diana Tomić, Veleučilište VERN' i Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
- Utjecaj propagande na sadržaj hrvatskih i njemačkih elektroničkih medija na temu
napada kemijskim oružjem u Siriji
2. Vladimir Vuletić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu
- Globalni neokonzervativni zaokret i sigurnosni rizici
3. Nemanja Džuverović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
- Dometi i ograničenja liberalne izgradnje mira
4. Marta Zorko, Dario Sršen i Ivan Suknaić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
- Geopolitička pozadina inicijative Tri mora: energetska sigurnost i povratak globalne
maritimne geopolitike
17,30 do 18,00 Pauza za kavu
18,00 do 19,00 Rasprava
19,00 do 21,00 Zajednička večera
3
20. svibnja 2017.
09,30 do 11,00 Treći panel:
(1) Nacionalne manjine u demokratskim društvima Predsjedavajući: Aleksandar Tolnauer, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Referenti:
1. Milorad Pupovac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Liberalne politike u Hrvatskoj i prava nacionalnih manjina
2. Filip Škiljan, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
- Čuvanje identiteta nacionalnih manjina u Hrvatskoj
3. Barbara Riman, Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana
- Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s posebnim obzirom na institucionaliziranost
slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj
(2) Migracije i migracijske politike (na engleskom)
Predsjedavajući: Lidija Kos-Stanišić, Faculty of Political Science of Zagreb University Referenti:
1. Marko Tmušić i Milena Lutovac, Faculty of Political Science and Faculty of Economics
of Belgrade University
- Migrations as an Economic Challenge for Modern States – a Serbian Case Study
2. Raymond McCarthy, McMaster University; Hamilton Ontario
- Canada’s Refugee Policy: A Private & Government Assisted, Refugee Sponsorship
Model
3. Petr Čermák, Faculty of Social Studies, Masaryk University, Brno
- Minority Refugee Return in Bosnia 20 Years After - Confirmation or Reversal of Ethnic
Cleansing? Overview of Statistical Evidence
4. Marko Veković, Faculty of Political Science of Belgrade University
- How Orthodox Churches Responded to the Current Migrant Crisis? Evidences from
Greece and Serbia
(3) Globalni sigurnosni izazovi Predsjedavajući: Milan Lipovac, Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu
Referenti:
1. Zarije Seizović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu
- „Međunarodni sud pravde i rekoncilijacija na Balkanu: povijesne reminiscencije i
sigurnosni izazovi odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije“
2. Dalibor Franulović, Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb
- Uloga policije u provedbi međunarodnih mirovnih operacija i misija – studija slučaja
Istočni Timor
3. Svjetlana Doričić, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb
- Komunikacijski aspekti suvremenih vojnih operacija: aktualni sigurnosni izazovi
4. Mirza Smajić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu
- Sigurnosne prijetnje demokratskoj konsolidaciji tranzicijskih društava – izazovi i
perspektive
11,00 do 11,30 Pauza za kavu
11,30 do 12,30 Rasprava
12,30 do 15,30 Ručak
4
15,30 do 17,00 Četvrti panel:
(1) Nacionalne manjine u demokratskim društvima (na engleskom) Predsjedavajući: Mitja Žagar, The Institute for Ethnic Studies, Ljubljana
Referenti:
1. Jovica Pavlović, Faculty of Political Science of Belgrade University
- Self-determination for Minorities on Seceded Territories: The case of Kosovo
2. Nikola Burazer, Centre for Contemporary Politics, Beograd
- Multi-unit territorial autonomy: An alternative to ethnofederalism
3. Dina Milovanović, Jovana Radosavljević i Miloš Milovanović, New Social Initiative
– NSI, Sjeverna Kosovska Mitrovica - A point of (no) return
4. Rok Zupančič, University of Graz, Centre for Southeast European Studies
- Implications of Pristina-Belgrade Dialogue on the Serbian Community's Position in
Kosovo
(2) Migracije i migracijske politike
Predsjedavajući: Martina Mihalinčić, Veleučilište Velika Gorica
Referenti:
1. Miloš Šolaja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci
- Globalna sigurnost, globalne prijetnje i redefiniranje posthladnoratovske suverenosti
2. Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi i Drago Župarić-Iljić, Institut za migracije i
narodnosti, Zagreb
- Migracijska politika Republike Hrvatske: Pogon ili kočnica razvoja?
3. Viktorija Car i Emil Čančar, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- Portretiranje izbjeglica i migranata u hrvatskim dnevnim novinama za vrijeme balkanske
migrantske krize 2015. i 2016. Godine
4. Anita Culifaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- Izbjeglička kriza kao tema diskursa političkih lidera u kampanji za parlamentarne izbore
2015. Godine
(3) Globalni sigurnosni izazovi Predsjedavajući: Milan Krstić, Fakultet političkih zanosti Sveučilišta u Beogradu
Referenti:
1. Jelena Radić Đozić, doktorska studentica na FPZG, Zagreb
- Čimbenici (de)sekuritizacije opskrbe plinom Europe
2. Katarina Trstenjak Jurković, doktorska studentica na FPZG, Zagreb
- Geopolitičko značenje Jadrana i njegova suvremena sigurnosna valorizacija
3. Marko Dašić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
- Globalni rizici i vanjska politika malih država: studija slučaja Republike Srbije
4. Jasminka Simić, Radio-televizija Srbije, Beograd
- Kraj posthladnoratovske ere: izazovi za globalizaciju i slobodnu trgovinu
17,00 do 17,30 Pauza za kavu
17,30 do 18,30 Rasprava
18,30 do 21,00 Večera
5
21. svibnja 2017.
9,30 do 11,00 Peti panel:
Nacionalne manjine u demokratskim društvima
Predsjedavajući: Nataša Miljković, Institut društvenih znanosti u Beogradu
Referenti:
1. Margareta Gregurović, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
- Analiza učinka manjinskog statusa: etnička distanca i stavovi prema etničkim
manjinama u istočnoj Hrvatskoj i Vojvodini
2. Aleksandar D. Knežević, Marija Antić, Geografski fakultet Sveučilišta u Beogradu
- Demografski aspekt ‘‘vlaškog pitanja‘‘u istočnoj Srbiji
3. Dragutin Babić, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
- Asimilacija, identitet i sjećanje: slučaj zadarskih Arbanasa
Migracije i migracijske politike
Predsjedavajući: Ružica Jakešević, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Referenti:
1. Dragan Radišić, Fakultet za sigurnost i zaštitu Banja Luka
- Sigurnosni i drugi rizici kao posljedica migracijske krize
2. Đana Luša, Bruno Rukavina, Florijan Bašić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
- Sekuritizacija migracija u Europi nakon terorističkih napada: komparacija stavova
studenata Sveučilišta u Zagrebu 2016. i 2017.godine
3. Miroljub Jevtić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
- Religija kao činilac integracije migranata u europsko kulturno okruženje
4. Jurica Botić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Samostalni sektor za inspekcijski
nadzor Služba prosvjetne inspekcije - Područna jedinica u Splitu
- Bošnjaci Sandžaka u kontekstu suvremenih geopolitičkih i sigurnosnih izazova u
Jugoistočnoj Europi
Globalni sigurnosni izazovi
Predsjedavajući: Monika Kalin Golob, Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani
Referenti:
1. Stevan G. Nedeljković, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
- Uloga neformalnih oblika međunarodnog organiziranja u suvremenim međunarodnim
odnosima: G7, G20 i BRICS
2. Marija Boban i Leonardo Kraljić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
- Odnos nacionalne sigurnosti i migracijske krize: sigurnosni izazovi i kontradikcije u
pravno-etičkoj hijerarhiji
3. Dario Kuntić,
- Uspon Kine i sigurnost istočne Aziji 4
11,00 do 11,30 Pauza za kavu
11,30 do 12,30 Završna rasprava i usvajanje zaključaka
12,30 do 15,30 Ručak
15,30 Odlazak sudionika iz inozemstva
6
Međunarodni organizacijski odbor:
Predsjednik:
Siniša Tatalović, predsjednik, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Članovi:
Goran Bašić, Institut društvenih znanosti, Beograd
Vlatko Cvrtila, Veleučilište VERN’
Petr Čermák, Masarykovo Sveučilište u Brnu
Tijana Defar, Zaklada Friedrich Ebert ured u Zagrebu
Nemanja Džuverović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
Anton Grizold, Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani
Ružica Jakešević, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Jelić, Pravni fakultet Sveučilišta u Podgorici
Lidija Kos-Stanišić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Antonija Petričušić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mirza Smajić, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
Miloš Šolaja, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci
Aleksandar Tonlauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Marta Zorko, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Mitja Žagar, Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana
Skup se održava uz financijsku pomoć Zaklade Fridrich Ebert i Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske.
7
21. znanstveni skup Centra za međunarodne i sigurnosne studije
Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u
demokratskim društvima
Knjiga sažetaka
8
Uvodni referati
9
1.
Ime i prezime Vladimir Ajzenhamer Institucija Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu
Adresa Gospodara Vučića 50, 11 000 Beograd
Telefon +381 (0)11 6451-843, 6451-876, 6451-963
+381 69/4435-582
E-mail [email protected]
Naslov referata Migrantska kriza između sekuritizacije i
huntingtonizacije Sažetak
Odnos zapadnog, dominantno hrišćanskog, sveta prema islamu ušao je, tokom druge
decenije XXI veka, u novu fazu čija se obeležja znatno razlikuju od liberalno-
multikulturnog pristupa akcentovanog tokom prošle dekade. Nakon terorističkog napada
11. septembra 2001. godine, Zapad je nastojao da izoluje negativne aspekte svoje
interakcije sa islamskim Istokom, proglašavajući globalni rat terorizmu, nikako islamu.
Poslednjih nekoliko godina situacija se drastično promenila. Zapadni političari sve češće
poistovećuju “terorizam” i “islam”, preuzimajući islamofobiju kao zvaničnu platformu
svojih političkih programa. Rastući antagonizam podstaknut je prvenstveno
nekontrolisanim prilivom bliskoistočnih i afričkih migranata i izbeglica u države Zapadne
Evrope. Aktuelna migrantska kriza uzorkovala je strah domicilnog evropskog
stanovništva od političkih, bezbednosnih i kulturnih implikacija ovog demografskog
“potresa”, otvarajući tako prostor za pooštravanje državnih migratornih politika, ali i
radikalizaciju političkih diskursa koji sve više poprimaju karakteristike religijskog
animoziteta usmerenog na pridošlice islamske vere. Stoga se opravdanost sekuritizacije
migrantske krize, ali i njena sve češća instrumentalizacije u populističke svrhe, nameće
kao pitanje od ključnog značaja za razumevanje savremenog odnosa Zapada prema
islamu. Populistička antagonizacija migrantskog pitanja koja počiva na retoričkom
oslikavanju migranata kao neprijateljski nastrojenih Drugih, shodno čemu se migrantska
kriza predstavlja kao novo poglavlje u viševekovnom sukobu hrišćana i muslimana, za
posledicu može imati ne samo radikalizaciju odnosa “starosedelačkog” evropskog
stanovništva prema migrantima, već i svojevrsnu hantongtinizaciju sekuritizacije ovog
problema, naročito ukoliko bi desno orijentisani ili konzervativni populisti došli na vlast.
Cilj rada je da se na osnovu analize do sada preduzetih sekuritizirajućih mera, a potom i
komparacije ključnih postavki Hantingtonove teorije Sukoba civilizacija sa odabranim
islamofobično obojenim izajavama zapadnih političara, istraži mogućnost da
hantingtonizacija postane glavno obeležje, ne samo sekuritizacije migrantske krize, već i
ukupnog odnosa Zapada prema islamskom svetu.
Ključne reči: Migrantska kriza, međunarodni odnosi, hantingtonizacija, Sukob
civilizacija, islam.
10
2.
Ime i prezime Anton Grizold
Institucija Faculty of Social Science University of Ljubljana
Adresa Kardeljeva ploščad 5, 1000 Ljubljana
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata The Security Paradigm of a Globalizing World
11
3.
Ime i prezime Mitja Žagar
Institucija Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana
Adresa SI-1000 Ljubljana, Erjavčeva 26
Telefon +386 41 745 745
E-mail [email protected]
Naslov referata Integralne strategije i politike upravljanja
različitosti, zaštita nacionalnih i drugih manjina,
migracijske strategije i politike te integracija
manjina i imigranata: Ključni izazovi za
suvremena pluralna i demokratska društva
Sažetak
U svom izlaganju (koji se uključuje u sve tri tematske cjeline) razmatraču neka centralna
pitanja uspješnog upravljanja različitosti u suvremenim pluralnim i demokratskim
društvima u jugoistočnoj Europi i globalno u svetu, koja možemo smatrati ključne
izazove stabilnosti i društvenog razvoja u svim sredinama od lokalnih zajednica i sub-
nacionalnih regija, država i međudržavnih regija, do kontinentalnih integracija i globalne
međunarodne zajednice. U uvjetima sve veće mobilnosti i sve intenzivnijih (unutrašnjih i
međunarodnih) migracija, često prinudnih iz različitih razloga (ratovi, ekologija,
klimatske promjene i katastrofe, itd.) ili uvjetovanih društvenim i ličnim interesima, koji
utječu na odlike migranata, te uvažajući demografske trendove u različitim društvima
(npr. starenje stanovništva, depopulacija ili demografska eksplozija, na koja društva ne
uspiju pronaći adekvatne odgovore), koje pogotovo u razvijenijim društvima rezultiraju u
sve većoj (etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, itd.) pluralnosti i različitosti, države moraju
razviti uspješne strategije i politike (pravnog) reguliranja i upravljanja različitosti, koje
uključuju adekvatne etničke, manjinske, migracijske (imigracijske i emigracijske) te
integracijske politike. Izlaganje će analizirati elemente i sadržaje, koje bi ovakve
strategije i politike trebale uključiti te kako mogu one doprinesti uključivanju te boljoj i
uspješnoj slobodnoj i punoj integraciji svih pojedinaca i svih zajednica u suvremena
društva.
Ključne riječi: Upravljenje različitostima, integracija, manjine, migranti
12
Nacionalne manjine
13
1. Ime i prezime
Dragutin Babić
Institucija Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Adresa Zagreb, Trg Stjepana Radića 3
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Asimilacija, identitet i sjećanje: slučaj
zadarskih Arbanasa Sažetak
U radu se problematizira pitanje etničkog identiteta na primjeru zadarskih Arbanasa.
Arbanasi dolaze u Zadar (naselje Arbanasi), u prvoj polovici 18.-og stoljeća. Bile su to
nedobrovoljne migracije, uzrokovane turskim osvajanjima, ratnim sukobima, pljačkom,
krvnom osvetom i kugom, koja na teritoriju pod kontrolom turskih vlasti nije zdravstveno
tretirana. Iako se etnički identitet Arbanasa s vremenom gubi i transformira u ‘nešto
drugo’, ostaje ipak ime Arbanasi i vezanost aktera za njega. U radu se namjerava spoznati
tko su Arbanasi u Zadru na početku 21.-og stoljeća. Je li to, barem u nekim segmentima i
etnički identitet ili je to samo još sjećanje na nekadašnji etnički identitet? Jesu li
Arbanasi u Zadru organizirani i kakvim se aktivnostima održava i čuva njihov identitet?
Kako se intervjuirani pripadnici ove zajednice izjašnjavaju u popisima stanovništva? Na
ova i druga pitanja koja se tiču ove posebne (sub)etničke skupine, odgovori su traženi
kod samih aktera iz ove zajednice. U Zadru je provedeno dvadeset
(20) polustrukturiranih dubinskih intervjua, u kojima su intervjuirani opširno iznosili
svoje viđenje povijesnih i aktualnih sastavnica koje čine njihovu egzistencijalnu i
identitetsku zbilju. Analiza empirijskog materijala, uz korištenje teorijskih konstrukata iz
sociologije etničkih odnosa i etničkog identiteta, omogućiti će pobliže spoznaje o tome
tko su Zadarski Arbanasi i o kakvom identitetu se u njihovom slučaju može govoriti.
Ključne riječi: Arbanasi, migracije, Zadar, etnički identitet, sjećanje
14
2.
Ime i prezime Goran Bašić Institucija Institut društvenih znanosti, Beograd
Adresa Kraljice Natalije 45, Beograd
Telefon 381 69 21 97 510
E-mail [email protected]
Naslov referata Regionalna suradnja i etno-kulturne
politike u državama Zapadnog Balkana Sažetak
Zapadni Balkan je postao „ostrvo“ do kojeg teško dopiru političke i društvene promene
neophodne za integraciju regiona u Evropsku uniju. Ekonomsko i privredno zaostajanje i
zavisnost država u regionu od finasijskih i političkih centara moći izvan regiona su
osnovne prepreke razvoju i stabilnosti. U takvim uslovima etnički odnosi su uvek
rastresito i osetljivo tlo, pogodno za mobilizaciju masa i ostvarivanje političkih interesa.
Percepcije pojedinih država i naroda u odnosu na nacionalno pitanje i poklapanje granica
država i nacija ne doprinose uvek stabilnosti i dobrosusedstvu. Makedonija i etnički
Makedonci, se suočavaju sa najsloženijim iskušenjima demokratije u multietničkim
društvima; narodi u Bosni i Hercegovini dezorijentisani nedelotvornim ustavnim i
političkim sistemom nastoje da odole izazovima još dubljih podela; Albanija osokoljena
povoljnim rešavanjem državnosti Kosova nastoji da ojača pozicije albanskog naroda u
susednim zemljama, dok Srbija sa brojnom dijasporom u regionu još uvek nema jasan
stav o tome kako da iskoristi njene istorijske, ekonomske i političke prednosti. Hrvatska
suočena sa rastom populizma, koji je osobenost regiona mnogo duže od njegovih
savremenih globalnih tendencija, i jačanjem ekstremne desnice obnavlja raspravu o
krhkosti demokratije u složenim društvima. Etno-kulturne politike u ovim državama koje
obuhvataju kako uređenje položaja nacionalnih manjina, tako i odnos prema dijaspori i
drugim narodima u regionu nisu jasno definisane i ne ulivaju poverenje preko potrebno
za razvoj i sigurnost u ovom delu Evrope.
Ključne riječi: Etnički odnosi, manjine, zapadni Balkan, Evropa
15
3.
Ime i prezime Nikola Burazer
Institucija Centre for Contemporary Politics, Beograd
Adresa Otona Župančiča 12, 11070 Beograd, Republika Srbija
Telefon +381638542418
E-mail [email protected]
Naslov referata Multi-unit territorial autonomy: An alternative
to ethnofederalism
Sažetak
Territorial autonomy is considered to be one of the classic mechanisms of
accommodation of ethnic minorities. It has been employed both in cases of
decentralization of democratic countries and conflict resolution in the developing world.
Defended both normatively and practically by the likes of Kymlicka and Lijphart as a
good choice of policy, it has nevertheless achieved only limited success as a tool of
accommodation. Ethnofederalism in particular, as an extreme example of territorial
autonomy for national minorities, has been harshly criticized for failing to bring peace
and stability, creating incentives for secession instead. Possibly the harshest criticism of
ethnofederalism comes from Phillip Roeder, whose „segmental institutions thesis“
explains not only the breakdown of ethnofederal states, but presents the creation of
nation-states as a process inseparable from minority nation-building inside segmented,
i.e. ethnofederal states. In this paper, the author will present Philip Roeder's segmental
institutions thesis and examine its validity on the examples of two liberal democratic
states: Belgium and United Kingdom. The author will also examine the success of an
alternative, scientifically neglected model of territorial autonomy, which will hereby be
labelled as a „multi-unit territorial autonomy“. The author claims that this model can
achieve the purpose of ethnofederalism without the pitfalls presented in the segmental
institutions thesis. This hypothesis will be examined on the cases of Switzerland and
Macedonia.
Keywords: ethnic minorities, multi-unit territorial autonomy, etnofederalism
16
4. Ime i prezime Dinka Čorkalo Biruški
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju
Adresa I. Lučića 3, 10000 Zagreb
Telefon 091-57-430-58
E-mail [email protected]
Naslov referata Manjinski i većinski identitet(i):
socijalnopsihološki i društveni izazovi
Sažetak
U radu se polazi od konstruktivističke teze o tome da se identiteti, pa i oni etnički,
oblikuju u interakciji pojedinca i društvene okoline, da nisu fiksni niti fiksirani fenomen,
te da su stoga podložni promjenama, do kojih može doći i koje mogu biti usmjeravane
individualnim i kolektivnim iskustvima. Na primjeru većine i četiri nacionalne manjine u
Hrvatskoj – češke, mađarske, srpske i talijanske – razmotrit će se koncept etničkog i
nacionalnog identiteta na uzorku adolescenata koji se školuju u nastavi na manjinskom
jeziku i pismu po modelu A i u nastavi na hrvatskom jeziku. Provedena je serija fokusnih
grupa s adolescentima u dobi od 11 do 18 godina, pripadnicima hrvatske većine i četiri
navedene nacionalne manjine. U nizu razgovora nastojalo se odgovoriti na središnje
istraživačko pitanje: kakav je etnički i nacionalni identitet adolescenata, pripadnika
većine i manjina, te kako se on oblikuje pod utjecajem obiteljskih iskustava, škole i šire
zajednice. Tematska analiza prijepisa razgovora pokazala je složenost i slojevitost
doživljaja etničkoga i nacionalnog identiteta adolescenata, pri čemu je taj doživljaj
snažno ovisan o specifičnostima iskustava i grupnoj dinamici većine i manjine u
pojedinom socijalnom kontekstu. Kada je ona više konfliktna, i većinski i manjinski
identitet je snažnije izražen, uključuje više elemenata razlikovanja, te je snažnije
utemeljen na ideji „porijekla“, nego na iskustvu (zajedničke) socijalizacije. Kada je,
međutim, većinsko-manjinska dinamika manje konfliktna ili posve nekonfliktna, i u
manjinskom i u većinskom diskursu češće se naglašavaju zajednički identitetni elementi
koji predstavljaju temelj stabilnosti i funkcionalnosti zajednica. Raspravit će se
implikacije rezultata za većinsko-manjinske međugrupne odnose.
Ključne riječi: identitet, integracija, nacionalne manjine, većinsko-manjinski odnosi
17
5.
Ime i prezime Margareta Gregurović
Institucija Institut za migracije i narodnosti
Adresa Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb
Telefon 01 6194 611, 091 531 7869
E-mail [email protected]
Naslov referata Analiza učinka manjinskog statusa: etnička
distanca i stavovi prema etničkim manjinama u
istočnoj Hrvatskoj i Vojvodini
Sažetak
Polazeći od različitog statusa tri skupine: Hrvata iz istočne Hrvatske (etnička većina),
Hrvata iz Vojvodine (etnička manjina) te Srba iz istočne Hrvatske (etnička manjina) u
radu se želi utvrditi razlike među njima u izražavanju društvene distance i stavova
prema pripadnicima etničkih/nacionalnih manjina. Rad se temelji na podacima
prikupljenim 2013. metodom ankete na prigodnom uzorku od 1431 ispitanika. Uz
modificiranu Bogardusovu skalu društvene distance, pri ispitivanju stavova prema
etničkim manjinama koriste se skale etnocentrizma, procijenjene nacionalnomanjinske
prijetnje i etničkog ekskluzionizma te stavovi o pravima srpske nacionalne manjine u
Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da Hrvati u statusu etničke većine iskazuju u najvećoj
mjeri etnocentrične stavove, u većoj mjeri od ostalih skupina doživljavaju etničke
manjine kao prijetnju te najviše podupiru aktivnosti kojima se pripadnici etničkih
manjina isključuju iz svakodnevnog društvenog života, a posebice se ističu u pridavanju
manje važnosti ostvarivanju posebnih prava pripadnicima srpske nacionalne manjine u
Hrvatskoj. S druge strane, Hrvati iz Vojvodine u najmanjoj mjeri iskazuju etnocentrične
stavove te izražavaju najmanju društvenu distancu prema pripadnicima naroda bivše
Jugoslavije. Naposljetku, pripadnici srpske nacionalne manjine najmanje se slažu s
ekluzionističkim stavovima prema pripadnicima etničkih/nacionalnih manjina, posebice
ističu važnost ostvarivanja prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj no pri tom
iskazuju najveću etničku distancu prema pripadnicima ostalih etničkih/nacionalnih
manjina u Hrvatskoj. Dobiveni se rezultati tumače ponajprije u kontekstu teorija
društvene dominacije (Sidanius, 2004; Esses i sur., 2005; Padilla 2008) i percipirane
prijetnje (Canetti-Nisim i sur., 2008; Dixon, 2006; Halperin i sur., 2007), ali i rezultata
drugih studija u području sociologije etničkih odnosa.
Ključne riječi: Manjine, etnička distanca, Hrvati, Srbi, istočna Hrvatska, Vojvodina
18
6.
Ime i prezime Aleksandar D. Knežević, Marija Antić
Institucija Geografski fakultet Sveučilišta u Beogradu
Adresa Studentski trg 3/III, 11000 Beograd, Republika Srbija
Telefon +381 60 2244641
E-mail [email protected] : [email protected]
Naslov referata Demografski aspekt ‘‘vlaškog pitanja‘‘u istočnoj
Srbiji
Sažetak
Proučavanja etničkog porekla Vlaha istočne Srbije zauzimaju značajno mesto još od sredine XIX
veka, a posebno početkom XX veka koji je bio obeležen krupnim političko—geografskim
promenama u Srbiji. Iako su rezultati ovih istraživanja često bili osporavani, različito
interpretirani i politizovani oni su ipak doprineli evoluciji kvalitetnijeg naučnog promišljanja.
Zanimljivo je da nauka u Srbiji tokom jugoslovenskog perioda nije pridavala gotovo nikakv
značaj etnodemografskim istraživanjima koja su dolazila sa druge strane Dunava, a u čijem se
fokusu nalazilo tzv. ''rumunsko pitanje'' u istočnoj Srbiji. Stavovi o srpskom etničkom poreklu
današnjeg vlaškog stanovništva, koji su utemeljeni na tezi o naseljavanju Vlaha inverznim
migracionim tokovima iz Banata i Oltenije, iako kreirani još početkom XX veka i danas imaju
najveću specifičnu težinu u srpskoj naučnoj misli. Međutim, da je ovo pitanje bilo politički
osetljivo i u prošlosti svedoči i citat srpskog etnologa svetskog ugleda Tihomira Đorđevića koji je
1906. godine u uvodu svoje knjige ''Kroz naše Rumune-putopisne beleške'' napisao sledeće: ''...ja
znam do mnogi od naših zadrtih patriota će mi spočitavati što svetu predstavljam Rumune iz
Srbije i iznoseći takvu istinu privući pažnju što je opasnost za nas, ..., ovo se naravno može desiti
i bez mojih pisanjja, ceo svet već zna da u Srbiji ima Rumuna, ni zvanična statistika ovo ne
osporava...''. Na ovu činjenicu nas opominju i aktuelni događaji vezani za reakciju rumunske
države na dodeljivanje statusa kandidata Republici Srbiji za članstvo u EU. Sa druge strane,
tendencije rumunizacije svih potomaka romanofonog stanovništva na prostoru od Dunava do Istre
na jednoj, i od Banata do Korintskog zaliva na drugoj strani, u potpunosti zasenjuju naučnu
objektivnost rumunskih autora, koji se još od vremena Jovana Cvijića do danas intenzivno bave
etnodemografskim profilom istočne Srbije. Međutim, primenjena metodološka rešenja pri
zvaničnoj etnostatistikoj evidenciji stanovništva ostavljaju puno prostora za relativizaciju
dobijenih podataka i izvedenih demografskih pokazatelja i trendova. To je naročito vidljivo pri
proučavanju demografskih karakteristika flotantnih etničkih grupa kod kojih je prisutna
varijabilnost pri deklarisanju svog nacionalnog, jezičkog i verskog identiteta u popisnoj i vitalnoj
statistici. Ova pojava je naročito izražena kod Vlaha u skoro svim popisima stanovništa Srbije
sprovedenim u periodu od 1948-2011. godine što neposredno utiče na kvalitet dobijenih
statističkih podataka koji su potpuno neupotrebljivi u demografskim istraživanjima, i čija
nekritička primena može dovesti do potpuno pogrešnih zaključaka, ali i konkretnih pravno-
političkih posledica u praksi ostvarivanja manjinskih prava.
Ključne riječi: Vlasi, Srbija, nacionalne manjine, migracije
19
7.
Ime i prezime Dina Milovanović
Jovana Radosavljević
Miloš Milovanović
Institucija New Social Initiative – NSI
Adresa Čika Jovina IV/3
Mitrovica North
Kosovo
Telefon +381 64 22 64 772
E-mail [email protected]
Naslov referata A point of (no) return
Sažetak
After the armed conflicts in Kosovo, large number of people lost their houses and were pressured
to move out of Kosovo. UNHCR estimates that over 200,000 people remain displaced. The
process of returns is very slow, with only 26,223 people returning so far. In addition, Ministry of
Communities and Returns estimated that 25,000 people are displaced within Kosovo. In order to
stimulate returns Republic of Serbia and Municipality of Zvečan/Zveçan started a “Sunny Valley”
project. The project envisaged to house 1,500 persons displaced with 200 to 300 residential units
and public buildings. Construction area is currently fenced with only one prototype house at site.
Deputy Head of the Office of Kosovo and Metohija noted that the project would be “a practical
contribution for the necessary new approaches that can foster sustainable return” and will ensure
that returnees are secure and have access to healthcare, social services, education and job
opportunities. Contrary, Kosovo officials and media described Sunny Valley as a “Serbian
colonization project”. Senior Kosovo officials were widely quoted describing the settlement as
“illegal”, due to the lack of construction permits, promising to put pressure on Belgrade to stop
the constructions. Government of Serbia dismissed these complaints as an “obstruction” to return.
In this paper we explored political role and influence of the Sunny Valley Project, based on
research conducted in period of Winter 2016 – Spring 2017. Research was done in form of discus
analysis; it included desk and field research, that integrated review of legal framework, relevant
literature, press clipping, along with interviews with representatives of Serb political elite from
Serbia and Kosovo. The analysis reviled that matter of return may be observed trough the theory
of post-modernism paradigm of conflict where both sides (Serbs and Albanians) have created
their own realities, which are being reaffirm in everyday political discourse, and where resolution
is highly dependent on communication and socialization.
Keywords: Kosovo, Serbia, displaced people, political discourse
20
8.
Ime i prezime Jovica Pavlović Institucija Faculty of Political Science of Belgrade
University
Adresa Jove Ilića 165, 11000 Beograd
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Self-determination for Minorities on
Seceded Territories: The case of Kosovo Sažetak
Turbulent political events of the previous decades (highlighted by secession in Eastern
Europe) have contributed to a shift in the general perception of political/minority rights.
Consequential theoretical developments played an important part in defining self-
determination as a minority right which prevent human rights violations and unjust
treatment of minorities and improve democratic practice; when applied under the right
conditions. However, the lack of a clear scholarly and political consensus (when it comes
to the form and extent to which self-determination should be viewed and applied as a
minority right) contributes to the existing problems in utilizing the mentioned right. Just
by observing the Kosovo case one can begin to understand the complexity of potential
self-determination related problems, and why there is widespread disagreement on how
the process should be conducted in practice. Seceded territories (such as Kosovo) are
bound to have minorities of their own, which often feel deprived of their rights and other
democratic values as a result of secession. Due to the new political context in the
aftermath of secession; nationalism, unjust treatment of minorities and human rights
violations are often intensified (rather than calmed as primarily intended by the
processes). The Kosovo case thus highlights that the processes of secession/self-
determination often redefine and intensify existing minority problems instead of solving
them. By seceding, a particular minority group becomes the majority in the newly formed
state; thus changing its relations with other minority groups on the territory. The problem
of minorities on seceding territories thus arises, as such minorities may feel cheated
(since they did not receive a state of their own) or threatened (as they have historically
turbulent relations with the new majority, and are now residing on ‘their’ territory).
Having these considerations in mind, it becomes highly important to thoroughly consider
and investigate the problems faced by minorities on seceding territories. The research
problem is to determine sustainable solutions that offer useful normative guidelines in
resolving the problems of such minority groups. ‘Sustainable’ here refers to “…solutions
that are perceived both as efficient and just.” The paper will primarily focus on what
kind of self-determination (within a seceded territory) best guarantees the protection of
rights of minorities on seceded territories; rights which could be applied in justly
managing the problems of such minorities, by concentrating on the case of Kosovo.
Keywords: Kosovo, minority rights, seceded territory, self-determination
21
9.
Ime i prezime Milorad Pupovac Institucija Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Adresa /
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Liberalne politike u Hrvatskoj i prava
nacionalnih manjina Sažetak
U proteklih pet godina obnavljaju se i jačaju iliberalne politike u Hrvatskoj. Njihovi
akteri, od nevladinih organizacija preko dijelova katoličke crkve do političkih partija i
njihovih predstavnika, sve jasnije izražavaju svoje poruke kao što su historijski
revizionizam, antiliberalizam (antikomunizam kao oznaka za svaku lijevu politiku se
pretpostavlja) i antimanjinska politika (od govora mržnje do ukidanja manjinskih prava).
U tim se porukama sve više oblikuje nacionalno-vjerski korporativistički projekt
hrvatskog društva kakav je zagovaran tokom 90-tih godina 20 stoljeća. U takvu projektu
jačaju tri tipa diskursa prema nacionalnim manjinama, posebno Srbima: diskurs
alijenacije (izjave Milijana Brkića); diskurs hostilizacije (izjave biskupa Košića) i
diskurs deiusifikacije (izjave Bože Petrova). Posredstvom ove vrste diskursa novi akteri
iliberalnih politika obnavljaju antimanjinsku politiku kao glavnu komponentu njihova
korporativnog projekta hrvatskog društva kao hrvatske zajednice (jedna od glavnih
poruka Kolinde Grabar Kitarović).
Ključne riječi: Liberalna politika, antimanjinska politika, nacionalne manjine, Hrvatska
22
10.
Ime i prezime Barbara Riman
Institucija Institut za narodnosna pitanja, Ljubljana
Adresa Erjavčeva 26, 1000 Ljubljana
Telefon 091/543-68-08
E-mail [email protected]
Naslov referata Nacionalna opstojnost i kulturni identitet s
posebnim obzirom na institucionaliziranost
slovenske nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj
Sažetak
Slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj jedna je od 22 nacionalne manjine upisane u
Ustav Republike Hrvatske. Sve imaju jednake zakonske mogućnosti i prava. Za
slovensku nacionalnu manjinu postoji i potpora od Republike Slovenije. No, ipak broj
Slovenaca u Republici Hrvatskoj nezaustavljivo pada, te se prema popisu stanovništva od
1991. godine do danas broj Slovenaca dvostruko smanjio. Na popisu stranovništva 2001.
godine bilo je zabilježeno 13 173 pripadnika slovenske nacionalne manjine, a 2011.
godine 10 517. Ovim se radom želi ukazati na određene probleme koji su primijećeni
tijekom 10-godišnjeg istraživanja povijesti slovenstva u Hrvatskoj kao i poteškoća u
aktualnom životu među pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Želi se
otvoriti pitanje korištenja zakonskih mogućnosti u Republici Hrvatskoj među pripadnici
slovenske nacionalne manjine, odnosno, jesu li one dobro iskorištene i ima li mogućnosti
za poboljšanje njihove primjene kako bi se položaj pripadnika slovenske nacionalne
manjine poboljšao. Među najvažnijima je pitanje očuvanja slovenskog jezika i slovenske
kulture u Hrvatskoj, bez čega ne bi postojala slovenska manjiska zajednica. Pripadnici
slovenske nacionalne manjine zbog različitih razloga (prije svega politike do 1991.
godine) unutar svojih obitelji ne uporabljaju slovenski jezik s čime je došlo do nastajanja
tzv. „izgubljene generacije“. Stoga je dodatno iskorištavanje zakonskih mogućnosti, koje
nudi Republike Hrvatska, od presudne važnosti da se u Hrvatskoj zadrži slovenski jezik i
kultura, ali i da se umanji već prije spomenuto rapidno smanjenje broja pripadnika
slovenske nacionalne manjine u Hrvatskoj, što se na poseban način odnosi na
institucionaliziranost slovenske manjinske zajednice, njezinu opstojnost i kulturu.
Ključne riječi: Slovenska nacionalna manjina, Hrvatska, slovenski jezik I kultura
23
11.
Ime i prezime Filip Škiljan Institucija Institut za migracije i narodnosti
Adresa Trg Stjepana Radića 3, Zagreb
Telefon 0955082320
E-mail [email protected]
Naslov referata Čuvanje identiteta nacionalnih manjina u
Hrvatskoj Sažetak
U Hrvatskoj status nacionalnih manjina ima 21 nacija. Autor u tekstu kroz vlastita
terenska istraživanja pokušava donijeti što je moguće više informacija o tome kako
pojedine nacionalne manjine čuvaju svoj nacionalni identitet. Očuvanje nacionalnog
identiteta autor promatra kroz nekoliko faktora: očuvanje nacionalnog identiteta kroz
religijsku posebnost, očuvanje nacionalnog identiteta kroz jezičnu posebnost i očuvanje
nacionalnog identiteta kroz sjećanje na zajedničku prošlost. Autor se u tekstu posebno
bavi Albancima u bjelovarskom kraju, Bošnjacima u Labinštini, Crnogorcima u Peroju,
Česima na Bilogori, Mađarima u okolici Virovitice, Nijemcima u Baranji, Poljacima u
Brodskom posavlju, Romima u Međimurju, Rusima u Zagrebu, Rusinima u okolici
Vukovara, Slovacima u okolici Našica, Slovencima u okolici Varaždina, Srbima u
Požeštini, Talijanima u zapadnoj Slavoniji, Ukrajincima u Lipovljanima i 'Vlasima'
(Žejancima) na Ćićariji. Kroz osvrt na pojedini element očuvanja nacionalnog identiteta
autor će pokušati ukazati na sličnosti i razlike u pojedinim studijama slučaja te na
mehanizme na koji pojedine nacionalne manjine pokušavaju očuvati svoju posebnost
kroz religiju (Bošnjaci, Crnogorci, Rusi, Rusini, Ukrajinci, Srbi), jezik (Albanci, Česi,
Mađari, Romi, Slovaci, Slovenci, Talijani i 'Vlasi') te kroz sjećanje na zajedničku prošlost
(Nijemci, Poljaci, donekle i Ukrajinci).
Ključne riječi: Nacionalne manjine, Hrvatska, nacionalni identitet, integracija, jezična
posebnost
24
12. Ime i prezime Velimir Veselinović
Institucija Doktorand na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
Adresa Zagreb, Lepušićeva 6
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Nacionalne manjine i imigranti kao ''opasni
drugi'' u ideologiji stranaka radikalne desnice
Sažetak
Predmet izlaganja je ideologija radikalno desnih stranaka čija su temeljna obilježja
nativizam, autoritarnost i populizam. Riječ je o prilično heterogenoj stranačkoj obitelji u
Europi koja zadnjih nekoliko desetljeća postiže zapažene izborne rezultate. Njihovi
izborni rezultati, iako zapaženi, ne čine ih još uvijek (osim u iznimnim slučajevima)
relevantnim političkim akterima u nacionalnim političkim sustavima ili Europskom
parlamentu. Razlog izbornih uspjeha radikalno desnih političkih stranaka odražava
društvena i gospodarska kriza europskih država. U tom smislu, desne stranke kritiziraju
vladajuće elite argumentirajući kako nisu u stanju riješiti probleme koji nastaju usporedo
s globalizacijom, a sebe proglašavaju predstavnicima i spasiteljima naroda. Neprijatelje
vide, ne samo u vladajućim elitama, nego i u imigrantima koji su u pretežnoj mjeri
islamske vjeroispovijesti ili nacionalnim manjinama koji kao ''opasni drugi'' narušavaju
homogenost nacionalne države i njezin identitet, a islamski imigranti i kršćanski identitet
Europe.
Ključne riječi: desne političke stranke, radikalna/ekstremna desnica, nacionalizam,
nativizam, autoritarnost, populizam, imigranti, nacionalne manjine, terorizam
25
13.
Ime i prezime Danijela Vuković-Ćalasan Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Podgorici
Adresa Ul. 13. Jula br. 2, 81 000 Podgorica
Telefon +382 69 93 77 99
E-mail [email protected]
Naslov referata Upravljanje etnokulturnim pluralizmom u Crnoj
Gori: dometi i ograničenja Sažetak
Crna Gora spada u grupu zemalja sa visokim stepenom etnokulturnog pluralizma.
Izražena pluralnost u ovom smislu komplikuje ionako složen proces upravljanja etničkim
i nacionalnim različitostima. Ustavom definisana kao građanska država, Crna Gora
nastoji da uskladi koncept građanskog nacionalnog identiteta sa politikom priznavanja
etnokulturnih identiteta koja podrazumijeva određeni stepen politizacije kulture i
redefinisanja zajedničkog identiteta. Pravni i institucionalni okvir politike
multikulturalizma u Crnoj Gori postavljen je usvajanjem Ustava Crne Gore iz 2007.
godine i donošenjem odgovarajućih zakonskih akata u oblasti zaštite manjinskih prava i
izbornog zakonodavstva. Predmet ovog referata odnosi se na analizu postignutih rezultata
desetogodišnje implementacije pravno-političkih rješenja politike multikulturalizma,
kako na položaj nacionalnih zajednica, tako i na društvo u cjelini. Biće izdvojeni i
analizirani najvažniji nedostaci postojećih normativnih rješenja, najznačajnija ograničenja
u njihovom sprovođenju kao i mogućnosti za unapređivanje postojećih etnopolitika
prema etničkim i nacionalnim zajednicama.
Ključne riječi: Etnokulturni pliralizam, manjine, nacionalni identitet, Crna Gora,
26
14.
Ime i prezime Rok Zupančić
Institucija University of Graz, Centre for Southeast European Studies
Adresa /
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Implikacije dijaloga Priština-Beograd na položaj
srpske zajednice na Kosovu
Sažetak
U radu će se obraditi politički dijalog Prištine I Beograda pod okriljem Europske unije I utjecaj
ovog dijaloga na položaj srpske zajednice na Kosovu. Posebno će se razmatrati implementacija
nekih rezultata ovog dijaloga kao što je formiranje Srpske zajednice općina na Kosovu. Dijalog
Prištine I Beograda opterećen je brojnim izazovima koji dovode do povremenih zastoja I
problema. Posebne teškoće u ovom dijalogu predstavljaju dijametralno suprotstavljene
pregovaračke pozicije Prištine i Beograda. To značajno utječe I na implementaciju već
dogovorenog. Značajan utjecaj na tok pregovora ima i međunarodna zajednica koja često
pokazuje neodlučnost u pružanju podrške za provođenje već dogovorenog, posebno u dijelu
poboljšanja položaja srpske zajednice.
Ključne riječi: Kosovo, Priština, Beograd, Europska unija, položaj srpske zajednice
27
Migracije i migracijske
politike
28
1.
Ime i prezime Mirjana Bobić i Danica Šantić
Institucija Filozofski fakultet i Geografski fakultet Sveučilišta u
Beogradu
Adresa Čika Ljubina 18-20 (Filozofski fakultet)
Studentski trg 3/3 (Geografski fakultet)
Telefon +381 63 473 035 (Mirjana Bobić)
+389 64 134 5198 (Danica Šantić)
E-mail [email protected]
Naslov referata Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na
balkanskoj migracijskoj ruti
Sažetak
U radu se polazi od pretpostavke da je današnja „Balkanska migraciona kriza“ podvedena
pod bezbednosnu pretnju zemljama EU i njenim građanima, a zanemeraju se bezbednost
ljudi koji beže od rata, gladi, demografskih i ekoloških pritisaka, na periferiji svetskog
kapitalizma (iz Afrike, Azije, Bliskog i Srednjeg Istoka). Pri tome se prenebregava
pojačana cena ugrožavanja ljudske bezbednosti (porast smrtnosti migranata, posebno na
Mediteranu, širenje krijumčara, ilegalnih ulazaka, nevoljnog zadržavanja ljudi na
teritorijama, itd). Dalje, prisilna imobilnost u zemljama tranzita (Srbiji, na primer)
povezana je sa brojnim socijalnim problemima, budući da zemlje na ruti nisu spremne za
povećani priliv, prihvat i zbrinjavanje (pružanje osnovnih usluga, redovne ishrane,
smeštaja, lečenja, obrazovanja, zaštite, itd). Među samim migrantima se posledično
razvijaju strategije snalaženja, socijalne diferencijacije i unutargrupne distance u okviru
tzv „graničnog“ socijalnog položaja, tj života na ivici društva (u parkovima, magacinima,
i drugim otvorenim prostorima) čime se ugrožava kako njihova bezbednost, tako i
bezbednost šireg okruženja (konflikti, napadi na lokalno stanovništvo, upadi u privatne
prostore, itd). U ovom prilogu se savremenena migraciona kriza sagledava kroz širu
perspektivu neoliberalnog kapitalizma, koji je uslovio ogromno pojačavanje socijalnih
nejednakosti između centra i polu(periferije), sve veće socijalne isključenosti ogromne
mase stanovništa sveta, te odricanje od univerzalnih ljudskih principa humanosti,
solidarnosti, pa i slobode kretanja. Zbog svega napred iznetog u radu će se ukazati na
položaj migranata i tražilaca azila u Srbiji, kao i na (ne)spremnost države da odgovori na
rastuće izazove u domenu njihovog prihvata i zaštite. Naglasak će biti na periodu nakon
marta 2016. godine i zvaničnog zatvaranja Balkanske rute, što je uslovilo značajne
promene u karakteristikama i demografskom profilu migranata.
Ključne riječi: Balkanska migracijska kriza, migracije, Srbija, bezbednost migranata
29
2. Ime i prezime Jurica Botić Institucija Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Samostalni sektor za inspekcijski nadzor
Služba prosvjetne inspekcije - Područna jedinica u
Splitu
Adresa Prilaz Braće Kaliterna 10
HR - 21000 Split
Telefon 021/490-041
E-mail [email protected]
Naslov referata Bošnjaci Sandžaka u kontekstu
suvremenih geopolitičkih i sigurnosnih
izazova u Jugoistočnoj Europi Sažetak
Članak prikazuje razvoj bošnjačkog nacionalnog identiteta na prostoru Sandžaka, pri
čemu s aspekta historijske geografije donosi kratak pregled teritorijalno-političkog
razvoja ove povijesne regije. Nadalje, članak naglašava etnoreligijski aspekt razvoja
nacionalnog identiteta muslimana Sandžaka te odnos ove manjinske zajednice u Srbiji i
Crnoj Gori sa susjednom Bosnom i Hercegovinom i njezinim političkim strukturama.
Pritom, članak ističe posebnosti nacionalne identifikacije i položaja muslimana u Srbiji i
Crnoj Gori s posebnim osvrtom na njihovu vjersku i političku institucionalnu
organiziranost. Konačno, članak problematizira položaj bošnjačkih zajednica u Srbiji i
Crnoj Gori u kontekstu suvremenih geopolitičkih i sigurnosnih izazova u Jugoistočnoj
Europi.
Ključne riječi: Bošnjaci, Sandžak, Jugoistočna Europa, islam, sigurnost
30
3. Ime i prezime Viktorija Car i Emil Čančar
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Adresa Lepušićeva 6, 10000 Zagreb
Telefon +385 98 718381
E-mail [email protected]
Naslov referata Portretiranje izbjeglica i migranata u hrvatskim
dnevnim novinama za vrijeme balkanske
migrantske krize 2015. i 2016. godine
Sažetak
Europska izbjeglička i migrantska kriza odnosi se na kretanja izbjeglica i migranata iz
Sirije i drugih bliskoistočnih te sjevernoafričkih zemalja prema zapadnoeuropskim
zemljama, a značajnu ulogu na tom putu imala je tzv. „balkanska ruta“ na kojoj se našla i
Hrvatska od rujna 2015. do ožujka 2016. godine. U ovom istraživanju zanimalo nas je
kako su u tom razdoblju u dnevnim novinama Jutarnji list, Večernji list i 24 sata
izbjeglice i migranti portretirani na fotografijama i u tekstu. Primarno nas je zanimalo
kako su izbjeglice i migranti portretirani unutar diskursa žrtve odnosno unutar diskursa
prijetnje zapadnoeuropskoj kulturi, demokraciji te sigurnosti zemalja na „balkanskoj
ruti“. Za potrebe istraživanja korištene su tri istraživačke metode: kvantitativna analiza
sadržaja, analiza narativa i analiza diskursa. Jedinica analize je novinaksi članak s
pripadajućom opremom (fotografijama, naslovom, nadnaslovom, podnaslovom i
okvirima). Zanimalo nas je jesu li osobe u člancima imenovane kao izbjeglice ili kao
migranti te kako su diskurzivno konstruirane i reprezentirane u člancima. Zanimalo nas je
i da li se način portretiranja izbjeglica i migranata mijenjao kroz navedeno vremensko
razdoblje, prvenstveno poslije terorističkih napada u Parizu 13. studenoga 2015. Također
nas je zanimalo i na koji su način prezentirane Hrvatska i susjedne zemlje – kao
prijateljski ili kao neprijateljski raspoložene prema izbjeglicama i migrantima te kakav se
medijski narativ pritom koristio.
Ključne riječi: Migracijska kriza, „balkanska ruta“, mediji, dnevne novine, Hrvatska
31
4.
Ime i prezime Anita Culifaj
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Adresa Lepušićeva 6, 10000 Zagreb
Telefon 095 840 3847
E-mail [email protected]
Naslov referata Izbjeglička kriza kao tema diskursa političkih
lidera u kampanji za parlamentarne izbore 2015.
Godine
Sažetak
Kada se govori o suvremenim sigurnosnim izazovima, a posebice kada se naglasak stavi
na 2015. godinu, pojavljuje se pitanje izbjegličke krize koja je pogodila Europu. Iako je
dio Europe mjesecima bio pod naletom izbjeglica koji su s tračkom nade u bolje sutra i
bijegom od ratnih stradanja krenuli prema zapadu, Hrvatska je prvi izbjeglički val osjetila
tek potkraj ljeta i početkom rujna 2015 godine. Ogroman priljev imigranata pozicionirao
je izbjegličku krizu u fokus zanimanja tadašnje Vlade, oporbe, medijskog izvještavanja,
pa ne iznenađuje da se to pitanje našlo na dnevnom redu političkog diskursa u tada
aktualnoj kampanji za parlamentarne izbore 2015. godine. Nadzor granica i zaštita
nacionalnih interesa bile su teme često spominjane od političkih lidera, a postupanje
spram ovih izazova od strane tadašnje Vlade budno promatrane od oporbe i medija. Ovaj
rad istražuje izazove koje je pitanje migracijske krize unijelo u retoriku političkih lidera
ključnih stranaka u Hrvatskoj u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore 2015.
godine. Analizirat ću izjave i govore u kojima se spominje pitanje izbjeglica te analizom
diskursa nastojati pokazati tko je od političkih lidera svoju retoriku bolje oblikovao
prema ovom pitanju. Analizom diskursa pokazat ću koja se latentna značenja kriju iza
izjava političkih lidera te da društveni kontekst i aktualni problemi itekako oblikuju
retoriku u vrijeme izbornih kampanja. Pozicioniranje oko ključnih društvenih pitanja, u
ovom slučaju izbjegličke krize, važno je za dobivanje izbora.
Ključne riječi: Izbjeglička kriza, sigurnosni izazovi, parlamentarni izbori, Hrvatska
32
5.
Ime i prezime Petr Čermák
Institucija Faculty of Social Studies, Masaryk University, Brno
Adresa /
Telefon +420 728 878 000
E-mail [email protected]
Naslov referata Minority refugee return in Bosnia 20 years after
- confirmation or reversal of ethnic
cleansing? Overview of statistical evidence
Sažetak
The primary goal of the research is to collect and provide original statistical evidence on
actual results of the minority refugee return process in Bosnia and Herzegovina 20 years
from its onset and 10 years from its actual end. First, officially declared results of the
minority refugee return reported by UNHCR and pre-war demographic figures are
compared to newly available census-based data on ethnic structure of 142 municipalities
to uncover the real effects of the minority return on the local ethnic structure. This
comparison reveals high levels of multi-directional discrepancy between results reported
by UNHCR and those indicated by the recent census. Second, municipalities of relative
success in the return process are identified through this comparison for single
ethnic groups. These include 57 municipalities in total, which are further clustered into
11 wider regions of successful minority return (8 Bosniak, 2 Croat, 1 Serb). Third, in
these areas of relative success, the socio-political sustainability of minority returnee
groups is assessed through newly collected data on their actual demographic situation,
political representation, and proportionality of their actual share of local power.
By presenting and analysing these data, the paper has ambition to provide a data-based
contribution into the wider debate on impact of the refugee return process on the post-
conflict ethnic structure and inter-ethnic relations in Bosnia and Herzegovina.
Keywords: refugee return, UNHCR, ethnic groups, Bosnia and Herzegovina
33
6.
Ime i prezime Filip Dragović, Muftija Aziz ef. Hasanović, Robert
Mikac i Krešimir Mamić Institucija UNDP, Islamska zajednica Hrvatske, FPZG, MUP
Adresa /
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Migracije i migracijske politike Europske unije i
Republike Hrvatske: trenutno stanje i preporuke
kako dalje
Sažetak
Migracije predstavljaju neminovnost od najranije povijesti sve do suvremenog doba. Povremeno,
zbog događanja poput migrantske krize u Europi 2015. i 2016. godine, postaju najaktualnije
pitanje kojim se bave brojni subjekti od pojedinaca preko država do međunarodnih organizacija.
U ovisnosti o vremenu, prostoru i kontekstu navedene se različito doživljavaju, analiziraju i
shvaćaju. Velika migrantska kriza u Europi iz 2015. i 2016. godine pokazala je kako je Europska
unija nespremna za velike migracije a kako državama poput Republike Hrvatske nedostaju
službene migracijske politike. Spomenuta kriza razotkrila je i neke druge slabosti osim samih
nedostataka službenih politika, ukazala je na uznapredovanu radikalizaciju društvene i političke
scene u pojedinim državama, slabu primjenu integracijskih politika, nerazumijevanje problema i
neshvaćanje potreba drugih i „drugačijih“. Cilj ovog istraživanja je analizirati i predstaviti
migracijske politike Europske unije i Republike Hrvatske te usporediti njihove dosege i promjene
pod utjecajem masovnih migracija. Metodološki obrazac istraživanja obuhvatiti će analizu tri
različite grupe literature. U prvoj grupi biti će analizirane službene migrantske politike i stavovi
Europske unije i Republike Hrvatske. U drugoj grupi biti će obuhvaćeni stavovi značajnih autora
ovog područja oko načina unapređenja navedenih migracijskih politika. U trećoj grupi biti će
izneseni stavovi oko uspješnih modela integracije i suživota različitih naroda i kultura u Republici
Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na odnos većinskog kršćanskog i manjinskog muslimanskog
stanovništva, kao pozitivan primjer za ostatak Europske unije. U analizi će ovom pitanju biti
pristupljeno iz nekoliko različitih diskursa – humanitarnog, sigurnosnog, institucionalnog,
politološkog, teološkog. Rezultati istraživanja biti će značajni za shvaćanje širine izazova s
kojima se trenutno ali ćemo se i u budućnosti ponovno susretati, imati će svoju primjenu u
znanstvenom dijelu kao i u unapređenju migracijskih politika prvenstveno Republike Hrvatske.
Ključne riječi: migracijska kriza, migracijska politika, Europska unija, Republika Hrvatska
34
7.
Ime i prezime Miroljub Jevtić
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
Adresa Jove Ilića 165, Beograd 11000
Telefon 00381638303799
E-mail [email protected]
Naslov referata Religija kao činilac integracije migranata u
europsko kulturno okruženje
Sažetak
Talas migracije koji je zahvatio Evropu samo je doprineo da se ova stara pojava više
vidi. Ona je uz dodatnu neprekidnu seobu stanovništava preko Mediterana samo još više
istakla i nametnula pitanje kako integrisati te ljudeOva činjenica je posebno važna u
svetlu podatka da ogroman broj njih čine muslimani. Dakle ljude koji imaju drugačiji
svetonazor od dominantne hrišćanske kulture koja karakteriše Evropu. Ako se sve to
uporedi sa stavovima vodećih ljudi Evropske unije:Merkelove, Kamerona i Sarkozija iz
2010, 11 da je multikulturalizam mrtav, onda je jasno da se Evropa nalazi pre ozbiljim
izazovom. To postavlja brojna pitanja. Npr. Ako je Evropa uglavnom sekularana, čak i
kad je poglavar crkve kraljica kao u Engleskoj, kako uklopiti muslimane u taj koncept
kada islam isključuje sekularizam. Odnosno teološki uslovljava pitanje spasenja posle
smrti životom po islamskim zakonima, koji u Evropi ne postoje.Ovaj tekst bi trebalo da
bude skroman pokušaj da se na ova i druga pitanja koje imigracija nosi sa sobom da
zadovoljavajući odgovor.
Ključne reči: Migracije, identitet, religiea, integracija, evropske vrednosti,politikologija
religije
35
8.
Ime i prezime Milan Lipovac i Vladimir N. Cvetković Institucija Fakultet sigurnosti Sveučilišta u Beogradu
Adresa Gospodara Vučića 50, 11118 Beograd
Telefon +381 64 2366 001 (Milan Lipovac)
E-mail [email protected]
Naslov referata Karakteristike aktualne migrantske krize u
Europi Sažetak
Karakteristike aktuelne migrantske krize u Evropi, najveće posle II svetskog rata,
ispoljavaju se istovremeno na semantičkom, humanitarnom i geopolitičkom nivou.
Nezavisno od semantičkih i pravno-političkih nejasnoća koje proističu iz refleksije
stvarnih uzroka masovnih migracija sa Bliskog istoka, Avganistana i Severne Afrike u
zemlje Zapadne Evrope (da li se radi ekonomskim ili ratnim “izbeglicama”, “azilantima”
ili je u pitanju “nešto treće”), izvesno je da oni proizvode nove bezbednosne izazove, ali i
konkretne bezbednosne pretnje za EU i sve okolne zemlje koje se nalaze na tzv.
izbegličkim rutama. Cilj ovog rada vezan je za rasvetljavanje potencijalnog uticaja
aktuelne migrantske krize na regionalnu bezbednost u Evropi. Pretpostavka autora je da
evropska migrantska kriza, u kontekstu regionalne bezbednosti, predstavlja generator
bezbednosnih problema čiji se uticaj ispoljava u najmanje dve dimenzije: objektivna, tj.
geopolitička, unutar koje se dramatično ubrzava regionalna bezbednosna dinamika u
Evropi, i druga, realpolitička, nazovimo je instrumentalna dimenzija, u kojoj veći deo
regionalnih aktera migrantsku krizu koristi kao političku polugu za svoju bezbednosnu
politiku, tj. odnos prema državama iz svog neposrednog okruženja.
U radu će biti predstavljene osnovne karakteristike migracionog procesa, aktuelne
migrantske politike evropskih država, ali i unutrašnje i spoljno-bezbednosne politike
država koje su na bilo koji način pogođene migrantskom krizom (kao tranzitne zemlje ili
kao zemlje krajnjeg odredišta). Poseban naglasak će biti stavljen na države izvan EU,
poput Turske ili SAD, kao i na pojedine države Zapadnog Balkana, koje zahvaljujući
migrantskoj krizi dobijaju veći manevarski prostor za kreiranja vlastite, ali posredno i
bezbednosti svekolike Evrope.
Ključne riječi: Migracijska kriza, Evropa, bezbednosna dilemma, geopolitika
36
9.
Ime i prezime Đana Luša, Bruno Rukavina, Florijan Bašić
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Adresa Lepušićeva 6 Zagreb
Telefon 385 1 46 42 000
E-mail [email protected]
Naslov referata Sekuritizacija migracija u Europi nakon
terorističkih napada: komparacija stavova
studenata Sveučilišta u Zagrebu 2016. i
2017.godine
Sažetak
Migrantski val koji je zahvatio Europu u ljeto 2015.godine imao je značajno mjesto u
političkom diskursu zastupljenom u hrvatskim medijima, koji je utjecao na konstrukciju
stereotipova među studentima Sveučilišta u Zagrebu. Za ciljanu skupinu istraživanja
provedenog u prvoj polovici 2016.godine izabrani su studenti Sveučilišta u Zagrebu u
nastojanju za definiranjem njihovih stavova prema tri kategorije stereotipova o
migrantima: ekonomskim, kulturno- identitetskim i sigurnosnim. U istraživanju je
korištena kvalitativna i kvantitativna metodologija. Metodom diskurzivne analize
analiziran je dominantan politički diskurs predstavnika Vlade Republike Hrvatske te
oporbe na internet portalima koje su najčešće pratili studenti Sveučilišta u Zagrebu, kako
bi se utvrdile karakteristike dominantnog političkog diskursa u Republici Hrvatskoj, a
kroz anketni upitnik dobiveni su rezultati o stavovima studenata o tri vrste stereotipova o
migrantima. Najdominantniji stereotipovi bili su oni sigurnosni. Nakon što su migracije
postale potpuno sekuritizirane zbog sve učestalijih terorističkih napada u Europi u 2016. i
2017. godini, u radu se kompariraju sigurnosni stereotipovi među studenskom
populacijom Sveučilišta u Zagrebu 2016. i 2017. godine. Istraživanje provedeno 2017.
godine trebalo bi odgovoriti na sljedeća pitanja: Jesu li teroristički napadu utjecali na
daljnju sekuritizaciju migracija? Jačaju li nakon terorističkih napada sigurnosni
stereotpovi o migrantima među studentima Sveučilišta u Zagrebu? Na koji način se
sekuritizacija migracija u Europi reflektira na stavove studentske populacije? Koja je
razlika u stavovima studentske populacije prema migrantima u 2016. i 2017. godini?
Ključne riječi: migracije, sekuritizacija, stereotipovi, studentska populacija
37
10.
Ime i prezime Raymond McCarthy
Institucija McMaster University; Hamilton Ontario, Canada
Adresa /
Telefon 289-788-2458
E-mail [email protected]
Naslov referata Canada’s Refugee Policy: A Private &
Government Assisted, Refugee Sponsorship
Model
Sažetak
In light of the Syrian humanitarian crisis (2011-Present), the global convergence of
refugee policy among democratic ‘host’ states has become increasingly complex due to
the recent polarization of humanitarian, and securitization interests. Canada advances a
unique set of refugee policies to securely organize refugees into three main categories:
government assisted refugees (GARs), privately sponsored refugees (PSRs), and a third,
‘blended’ category. This piece will provide a clinical evaluation of Canada’s refugee
policy initiatives (e.g. the Maytree Foundation, 2012), along with the basic framework of
Canada’s three-category refugee system. In addition, it will interpret various results of
Canada’s refugee policies after being applied to the current Syrian humanitarian crisis.
Furthermore, comparisons will be drawn between Canadian refugee policy and security
initiatives, to those of various global actors.
Keywords: refugee policy, Canada, humanitarian crisis, Syria
38
11.
Ime i prezime Sonja Podgorelec, Sanja Klempić Bogadi i Drago
Župarić-Iljić
Institucija Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Adresa Trg Stjepana Radića 3, Zagreb
Telefon +385 1 6111 563
E-mail [email protected], [email protected]
Naslov referata Migracijska politika Republike Hrvatske: Pogon
ili kočnica razvoja?
Sažetak
Iako se tradicionalno Hrvatska smatra emigracijskom zemljom, uslijed brojnih političkih
i ekonomskih iseljavanja tijekom stoljeća, današnji geopolitički izazovi čine ju također i
značajnim tranzitnim teritorijem. Preko njega je od jeseni 2015. do proljeća 2016. prešlo
preko 660.000 izbjeglica i drugih prisilnih migranata. S druge strane, teško se može
govoriti o promjenama regularnih migracijskih obrazaca kojima Hrvatska postaje
imigracijsko područje, no na djelu jest izmjena nekih od osnovnih parametara useljavanja
po kojemu, za razliku od prijašnjih uglavnom međurepubličkih migracija unutar bivše
države, sada sve više počinju prevladavati imigracija državljana drugih zemalja Europske
unije. Uz to, sve veći i značajniji obimi iseljavanja radno i reproduktivno najvitalnijih
dijelova populacije Hrvatsku stavljaju pred nove socijalne, ekonomske, kulturne,
političke, sigurnosne i humanitarne izazove. Pri tome, iznimno negativni demografski
trendovi (depopulacija i iseljavanje), u dugoročnoj perspektivi donose problematične
scenarije kojim se donekle mogu ugroziti i temeljne sigurnosne postavke održivosti
ekonomskog, socijalnog i mirovinskog sustava. Država, pritisnuta brojnim drugim,
primarno ekonomskim problemima, ne ulaže dovoljno resursa u razvoj jasne strategije i
plana socio-demografske obnove, kao ni migracijske politike koja bi bila u skladu s
ekonomskom, demografskom i politikom prostornog razvoja. Cilj ovog rada je prikazati
tradicionalne i suvremene migracijske obrasce u Hrvatskoj, te analizirati pojedine
odrednice dosadašnjih migracijskih politika Republike Hrvatske, koje određuju
sigurnosne, humanitarne, azilne i integracijske strategije države. Koristeći raspoložive
statističke podatke o neto migracijama, druge sekundarne publikacije, te službene
dokumente, autori ukazuju na nužnost osmišljavanja pro-imigracijskih mjera u
projektiranju uravnoteženog ekonomskog, demografskog i prostornog razvoja Hrvatske.
Ključne riječi: Migracijska politika, Hrvatska, izbjeglice, ekonomski, demografski i
prostorni razvoj
39
12.
Ime i prezime Dragan Radišić
Institucija Fakultet za sigurnost i zaštitu Banja Luka
Adresa Braće Podgornika, broj 8. Banja Luka 78000 BiH
Telefon 00387/65632894
E-mail [email protected]
Naslov referata Sigurnosni i drugi rizici kao posljedica
migracijske krize
Sažetak
Europa se suočava sa vjerovatno najvećom humanitarnom katastrofom od kraja Drugog
svjetskog rata do danas i velikom političkom krizom povodom masovnog kretanja
stanovništva iz kriznih regiona u svijetu ka njenoj teritoriji. Kretanje stanovništva
(migracije) oduvijek su predstavljale sigurnosni izazov. Naročito je to izraženo kroz
aktuelne migracije stanovništva sa Bliskog istoka (Sirija, Irak, Libija), Afganistan i dr.
pošto u ovim zemljama djeluje AL KAIDA i ISIL, koji vrlo lako mogu u izbjegličke
kolone infiltrirati svoje teroriste i ugroziti zemlje kroz koje prolaze, a naročito one koje
primaju migrante. Cilj je ukazati na eventualne sigurnosne probleme koje može
uzrokovati aktualna migracijska kriza.
Ključne riječi: Migranti, Europska Unija, sigurnost, terorizam, migracijska kriza.
40
13.
Ime i prezime Miloš Šolaja
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Banja Luci
Adresa Ive Andrića 33
Telefon + 387 515 112
E-mail [email protected]
Naslov referata Global Security, Global Threats and Redefinig of
Post/Cold War Sovereignty
Sažetak
The Balkan states has been set recently in two rows recently - EU countries. all of them
are at the same time NATO - members and "others" - dominantly accession countries.
They are in different stage of internal reforms and transformations in order to get to EU
but in different relations with great players in the Region. Impact of a changed regional
geopolitical architecture since 2007 lead rethinking relations of these countries with EU
and NATO but also with Russia, Turkey and other players the same time. Regional
closeness of the war in Syria, migrant crisis, Brexit and elections in the united States have
been forcing reexamining of the role of EU and NATO member states in international
relations. The Balkan countries are dominantly small countries which intend to follow a
changed approach to an issue of sovereignty. Changed positions of Hungary, Poland,
Great Britain, Turkey and few other countries are on a way to define their international
position intending to reveal formula for balancing between great players and their
interests and a position of nation-centric, state-centric and other sovereignty style of
governing. Reviving of some level of defense realism based on state interests and state-
centric thinking lead majority of them to intensify common communications in order to
realize foreign policy goals of small countries.
Keywords: Security, Balkan, NATO, Russia, EU
41
14.
Ime i prezime Marko Tmušić i Milena Lutovac
Institucija Faculty of Political Science of Belgrade University
Faculty of Economics of Belgrade University
Adresa /
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Migrations as an economic challenge for modern
states – A Serbian case study
Sažetak
Numerous analyzes of migrations rightly stress the political and security (war), economic
(poverty, unemployment) and environmental (devastation of the environment) factors as
their causes. On the other hand, the current migrant crisis has again pointed to the
economic effects of migrations in the countries to which are directed, as equally
important factors that must be taken into account when analyzing the impact of
migrations on political (democratic) and economic stability and security of modern states.
Therefore, this paper will analyze the economic effects of migrations (especially the
current migrant crisis) on the economy of Serbia. The authors' intention is to show that
humanity, in addition to political, social and ethical, has also an economic dimension.
More precisely, it has its price. Within the political and security context of migrations,
the focus of this analysis will be the area of fiscal, employment and social policy of
Serbian economy. Bearing in mind the numerous challenges relating to migrations,
among which can extract the necessity of harmonization of legislation with EU
legislation concerning migrations, particularly stands out the problem of continuous
aging of the population in Serbia (which is the case in most European countries),
followed by low economic activity, on the one hand, and weak social infrastructure, on
the other hand. Hence the question stands out how these processes affect the economic
performance of Serbia? What will be the impact of migrations on the scope and structure
of the population and the workforce? What are their fiscal effects? What are the political
and security implications of migrations and its consequences? Without intending to
provide comprehensive answers to these questions, this paper aims to highlight the
importance of the economic effects of migrations, in addition to political and security, as
important for understanding of contemporary migrant crisis as political, social, and
economic phenomena.
Keywords: migration, migrant crisis, economic effects, labor, fiscal effects, Serbian case
42
15.
Ime i prezime Marko Veković Institucija Faculty of Political Science of Belgrade University
Adresa Jove Ilića 165, Beograd 11000
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata How Orthodox Churches Responded to the
Current Migrant Crisis? Evidences from Greece
and Serbia Sažetak
Current migrant crisis is one of the most important consequences of the recent political
instability in the Middle East. Caused mostly by wars, although not limited to it, migrant
crisis represents a big challenge to the European societies and therefore, the European
Union as an institution. There is couple of routes leading to the well-developed societies
of the Western Europe, with Balkan route as a most frequent one. This route goes throw a
couple of countries with dominant Orthodox Christian population. If we accept the fact
that the autocephalous Orthodox Churches are important political actors in these
countries, it is logical to presume that their active role in helping migrants is of mass
importance in saving lives of innocent people. In this paper I would like to explore how
two important Orthodox Churches, those in Greece and Serbia, has responded to the
recent migrant crisis? By presenting evidenced from these two countries, mainly based on
the discourse analysis and Orthodox political theology, I will try to show how they
responded to this important challenge faced upon their societies.
Keywords: migrant crisis, Balkan route, Orthodox Churches, Greece, Serbia, responses
43
Globalni sigurnosni izazovi
44
1.
Ime i prezime Marija Boban i Leonardo Kraljić
Institucija Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
Adresa Domovinskog rata 8, 21000 Split
Telefon +385 21 393 555
E-mail [email protected]
Naslov referata Odnos nacionalne sigurnosti i migracijske krize:
sigurnosni izazovi i kontradikcije u pravno-
etičkoj hijerarhiji
Sažetak
U raznim društvima civilizacijski razvitak se je odvijao različitim intenzitetom te je s
vremenom dolazilo do stratifikacije u civilizacijskom progresu. U toj su stratifikaciji
zajednice podijeljene na superiorne i inferiorne. S vremenom navedene zajednice postaju
države, a zbog ostvarenja svog primarnog cilja (sigurnost stanovnika i ljudi općenito) u
modernim se državama pojavljuje pojam nacionalne sigurnosti. Nacionalna sigurnost
podrazumijeva sigurnost političkog naroda. Više državnih sustava nacionalne sigurnosti
čine kohezivni sustav međunarodne sigurnosti. Također, na međunarodnoj razini države
se obvezuju poštivati međunarodnopravne akte njihovom ratifikacijom. Problem leži u
činjenici da država može selektivno i arbitrarno tumačiti pojedine međunarodnopravne
akte s obzirom da njeni najviši političko-pravni akti imaju višu pravnu snagu. Tako
država može opravdati zanemarivanje i kršenje ljudskih prava pod justifikacijom
održavanja aparata nacionalne sigurnosti. U prvi plan tada dolazi moralni karakter
zakona, etika i filozofija prava, teleološki pristup pravu i državi te tumačenje
međunarodnog prava manje kao obveze, a više kao smjernice. Europa se s navedenim
problemom susrela sredinom 2015. godine kad je bila pogođena migracijskom krizom i
velikim priljevom izbjeglica. Stav pojedinih europskih država bio je u najmanju ruku
kontradiktoran. Zbog opasnosti za aparat nacionalne sigurnosti, navedene države odbile
su prihvat, pa čak i tranzit izbjeglica preko njihova teritorija. S druge pak strane,
navedene su države kao članice međunarodne zajednice osiguravateljice pozitivnog
karaktera međunarodnog prava i međunarodne stabilnosti. Kazuistički pristup nužno
mora uključivati interdisciplinarnu perspektivu navedene problematike i podrazumijevati
tendencije koje bi postupno dovodile do otklanjanja potencijalne krize civilizacije.
Ključne riječi: Etika, država, filozofija prava, migrantska kriza, nacionalna sigurnost,
pravo, sigurosni izazovi
45
2.
Ime i prezime Marko Dašić
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
Adresa ul. Jove Ilića 165, Beograd, Republika Srbija
Telefon +381(0)638595902
E-mail [email protected]
Naslov referata Globalni rizici i vanjska politika malih država:
studija slučaja Republike Srbije
Sažetak
Odsustvo ujedinjenog političkog odgovora na iskušenja koja nameću globalna kretanja u
sektorima geopolitike, ekonomije i društva prožima delovanje svih aktera međunarodnih
odnosa. Sa različitim učincima, državni i nedržavni učesnici, pojedinačno ili okupljeni u
različitim multilateralnim formatima, pokušavaju da pronađu najbolja rešenja za
umanjenje globalnih rizika. Čine to sopstvenim prilagođavanjem i elastičnošću postojećih
oblika globalnog upravljanja. Autor ovog rada polazi od pretpostavke da odgovornost za
upravljanje globalnim rizicima postoji i u spoljnopolitičkom ponašanju malih država.
Prvo, zato što posledice globalnih rizika ne poznaju državne granice čineći ranjivim
ekonomije i društva svih, pa i malih država. Zbog toga je nužan činilac dnevnog reda
spoljne politike istaknuta determinanta međunarodnog okruženja od koje se mora polaziti
u kreiranju i realizaciji spoljne politike. Drugo. "problemi bez pasoša" onemogućavaju
autarhično ponašanje bilo koje države. Potreba za saradnjom i zajedničkim odlučivanjem
nameće multilateralizam za noseći stub spoljne politike malih država u njihovom učešću
u upravljanju globalnim rizicima. Kvalitativnom analizom strateških dokumenata
Republike Srbije, analizom diskursa kreatora i realizatora spoljne politike Srbije od 2008.
do 2016. godine uz pregled konteksta međunarodnih odnosa u datom periodu, autor nudi
odgovor na središnje istraživačko pitanje: kakva je uloga Republike Srbije u upravljanju
globalnim rizicima? Čini to detaljnim opisom spoljnopolitičkog ponašanja Srbije u
dvostranim i višestranim odnosima i ukazuje na reaktivnost spoljne politike i brojne
prednosti i nedostatke takvog pristupa. Dodatno, isprepletanost relevantnih odrednica
(regionalna saradnja, evropske integracije, istorijska determinanta) jasno je vidljiva na
svim nivoima odlučivanja pa je iz tih razloga u radu rasvetljen i insitucionalni "teret"
donošenja spoljnopolitičkih odluka.
Ključne reči: globalni rizici, multilateralizam, spoljna politika, male države,
determinante spoljne politike, Republika Srbija.
46
3.
Ime i prezime Svjetlana Doričić Institucija Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb
Adresa /
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Komunikacijski aspekti suvremenih vojnih
operacija: aktualni sigurnosni izazovi
Sažetak
Suvremeno društvo i suvremeno sigurnosno okružje donijelo je, osim brzog tehnološkog
razvoja, i promjene u strategijama međunarodne i nacionalne sigurnosti. Dok se u ranijim
razdobljima u međunarodnim odnosima pa i u međunarodnoj i nacionalnoj sigurnosti
mogao uočiti trend zastupanja i prezentacije sile, tehnološke nadmoći i snažne vojske
koja ja prijetnja svim potencijalnim protivnicima, danas se mogu uočiti novi trendovi u
svim aspektima međunarodnih događaja pa i u planiranju i provedbi vojnih operacija.
Uočava se potreba novih pristupa i uporabe vojske u rješavanju međunarodnih sukoba i
jačanju moći svjetskih i regionalnih sila. Međunarodna je situacija danas puno složenija i
prijetnja i demonstracija sile može donijeti i suprotan učinak od očekivanog. Pored toga,
jaka i dobro opremljena vojska danas ne znači i siguran uspjeh na međunarodnoj sceni,
potrebna je i dodatna dimenzija, komunikacijska. Međunarodne i nacionalne strukture
uočile su specifičnosti suvremenih problema i okrenule se nalaženju novih, odnosno u
ranijem razdoblju ne toliko u vojnim operacijama zastupljenih, suptilnijih i učinkovitijih
metoda u postizanju svojih ciljeva. U današnje je vrijeme važnije dobivati bitke na
informacijskom odnosno komunikacijskom polju, nego na tradicionalnim tehničkim i
tehnološkim poljima. Održavanje razumijevanja i potpore javnog mišljenja krucijalno je
za demokratske vlade. Način na koji će određeni autoriteti prezentirati svoje ideje i svoja
nastojanja, načini komunikacije, u značajnoj mjeri usmjeravaju dalji razvoj događaja na
nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. To podrazumijeva komunikaciju u svom
punom značenju: riječima, slikom i djelom. Komunikacija koja je planirana, razrađena,
uvjerljiva, učinkovita i prilagođena, koja objedinjava sve važne aspekte djelovanja u
suvremenom sigurnosnom okružju.
Ključne riječi: Vojne oparacije, komunikacijski aspekti, sigurnosni izazovi
47
4.
Ime i prezime Nemanja Džuverović Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
Adresa Jove Ilića 165, 11000 Beograd, Srbija
Telefon +38164 147 31 79
E-mail [email protected]
Naslov referata Dometi i ograničenja liberalne izgradnje mira Sažetak
Postkonfliktna okruženja poput regiona Balkana ili Jugoistočne Azije predstavljaju
primere za dominantnu, liberalnu, formu izgradnje mira koja podrazumeva da se trajni
mir može postići jedino unifikacijom tj. stvaranjem država koje predstavljaju vernu
repliku liberalno-demokratskih država u političkom i društveno-ekonomskom smislu
("mir kao upravljanje"). Polazeći od kritike pristupa koji podrazumeva tipsku izgradnju
države, tzv. IKEA izgradnja mira (Mekginti, 2011), kao osnove za uspostavljanje
samoodrživog mira, rad izlaže propuštene mogućnosti primene alternativnih i
tradicionalnih pristupa izgradnje mira. Pri tome, osnov analize predstavljaju stav Olivera
Ričmonda o važnosti uspostavljanja post-liberalnog mira koji je emancipatorski po svojoj
prirodi, kao i Mekgintijev koncept hibridnosti u kome se objašnjava neophodnost
zajedničkog delovanja globalnih, nacionalnih, ali i lokalnih aktera. Istovremeno, ističući
važnost lokalnog konteksta i saglasnosti aktera sa merama koje se sprovode u
postkonflitnim okruženjima, rad teži da ukaže na neophodnost promene paradigme tj.
bitno drugačije delovanje u regionima koji su opterećeni nasilnim sukobima.
Ključne riječi: Mir, liberalna izgradnja mira, Balkan Jugoistočna Azija, sukobi
48
5.
Ime i prezime Dalibor Franulović
Institucija Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb
Adresa Zagrebačka cesta 132 a, 1000 Zagreb
Telefon 0919514199
E-mail [email protected]
Naslov referata Uloga policije u provedbi međunarodnih
mirovnih operacija i misija – studija slučaja
Istočni Timor
Sažetak
Koncept mirovnih operacija razvijao se u okvirima Ujedinjenih naroda i do današnjih
dana postao najvidljivija aktivnost koja se poduzima s ciljem održavanja međunarodnog
mira i sigurnosti. U novije vrijeme u provedbi kompleksnih mirovnih operacija sudjeluju
razne međunarodne organizacije i institucionalni dionici uključujući i civilnu policiju
sastavljenu od policijski službenika iz različitih zemalja. U radu se analiziraju
organizacijski oblici i poslovi u kojima sudjeluju policijski službenici kao pripadnici
međunarodnih mirovnih operacija. Autor će na primjeru studije slučaja Istočnog Timora,
istražiti kakvo je mjesto i uloge imala policijska komponenta u provedbi sedam
međunarodnih operacija različitih tipova i profila na teritoriju ove države u razdoblju od
1999. do 2012. godine.
Ključne riječi: Mirovne operacije, Ujedinjeni narodi, Istočni Timor,
49
6.
Ime i prezime Mirela Holy, Nikolina Borčić i Diana Tomić
Institucija Veleučilište VERN'
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Adresa /
Telefon /
E-mail [email protected]
Naslov referata Utjecaj propagande na sadržaj hrvatskih i
njemačkih elektroničkih medija na temu napada
kemijskim oružjem u Siriji
Sažetak
Rat u Siriji predstavlja jednu od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti današnjice,
prepleteno polje vitalnih geopolitičkih interesa najvažnijih svjetskih sila – Sjedinjenih
Američkih Država i Rusije te njihovih saveznika. Rusija se u tom sukobu jasno politički i
vojno pozicionirala na strani režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada protiv
pobunjenika – terorista Islamske države, dok je pozicija SAD-a i članica NATO-a
ambivalentna, istovremeno se osuđuju nedemokratski režim predsjednika Bašara al-
Asada i zahtjeva njegov opoziv te se više politički, no vojno osuđuje teroristička prijetnja
islamističkih terorista koji su preuzeli sirijski pobunjenički pokret. Nedavno korištenje
kemijskog oružja u ratnim sukobima u Siriji moglo bi dovesti do eskalacije, odnosno do
otvorenog ratnog sukoba SAD-a i NATO saveznica i Rusije, a to je sve vidljivije i putem
propagandnog djelovanja u medijima. S obzirom na činjenicu da se 'proizvodnja
pristanka' za ratna djelovanja postiže korištenjem ratne propagande, u radu se analiza
sadržaj elektroničkih medija na temu napada kemijskim oružjem u Siriji u dvije članice
NATO-a, Njemačkoj i Hrvatskoj, te se korišteni mehanizmi propagande uspoređuju s
drugim sukobima u kojima je upravo propaganda, a ne oružje, pokrenula ratna
djelovanja. U radu istražujemo tekstove pet hrvatskih i njemačkih najposjećenijih
elektroničkih medija koji se odnose na navedenu temu. Koristeći kvalitativnu analizu
sadržaja Philippa Mayringa, analizi pristupama sukladno polazištima Waltera
Lippmanna, Edwarda Bernaysa, Noama Chomskog i Teuna A. van Dijka. Jedini način
uspješnog suzbijanja negativnih učinaka propagande je kritička analiza plasiranih
informacija i razotkrivanje skrivenih mehanizama i interesa kojima te informacije služe.
Ključne riječi: Propaganda, mediji, kemijsko oružje, Sirija
50
7.
Ime i prezime Dario Kuntić
Institucija /
Adresa Josipa Pucekovića 15, 10410 Velika Gorica
Telefon 091 781 3741
E-mail [email protected]
Naslov referata Uspon Kine i sigurnost istočne Azije
Sažetak
Cilj ovog rada je analizirati uspon Kine prema statusu regionalnog hegemona koji
podriva američku dominaciju u azijsko-pacifičkom prostoru i utječe na sigurnosni sustav
istočne Azije. Preobražaj Kine u gospodarsku i vojnu silu iz temelja je promijenio
dosadašnju strukturu regionalnih odnosa i narušio ravnotežu snaga u istočnoj Aziji.
Zahvaljujući rastu gospodarske, političke i vojne moći Kina je uspjela izgraditi čvrste
temelje nužne za očuvanje nacionalnih interesa i ostvarenje vanjskopolitičkih ciljeva.
Kina se danas osjeća dovoljno moćnom kako bi sudjelovala u kreiranju regionalnog
poretka prema vlastitim interesima, poput rješavanja tajvanskog pitanja ili snažnijeg
geopolitičkog i geostrateškog pozicioniranja u regiji. Promjena strukture regionalnih
odnosa narušila je donedavno neupitnu američku hegemoniju u istočnoj Aziji i rezultirala
tranzicijom moći u korist Kine. U neorealističkoj teoriji međunarodnih odnosa razdoblje
tranzicije u kojemu sila u usponu ugrožava dominantnu poziciju etablirane sile
predstavlja najnestabilnije razdoblje u kojemu svjedočimo pogrešnim procjenama, rastu
tenzija i izbijanju konflikta. Budući da američki nacionalni interes poziva na suzbijanje
pokušaja bilo koje sile da zadobije prevlast u azijsko-pacifičkoj regiji, čini se da su
Sjedinjene Američke Države i Kina osuđeni na natjecanje za regionalnu dominaciju.
Uzevši u obzir ekonomske, političke i vojne kapacitete obje sile, borba za regionalnu
hegemoniju između Amerike i Kine predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih izazova
suvremenog svijeta.
Ključne riječi: Sigurnost, Istočna Azija, Kina, vojna moć
51
8.
Ime i prezime Stevan G. Nedeljković
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu
Adresa Jove Ilića 165, 11000 Beograd
Telefon +381(0)63620290
E-mail [email protected]
Naslov referata Uloga neformalnih oblika međunarodnog
organiziranja u suvremenim međunarodnim
odnosima: G7, G20 i BRICS
Sažetak
Težnja država da usklađuju svoje delovanje stara je gotovo koliko u ljudska istorija.
Činile su to najpre kroz obrazovanje ofanzivnih ili odbrambenih saveza, kasnije kroz
organizovanje mirovnih konferencija i kongresa, a od druge decenije XX veka i kroz
najsloženiji i najrazvijeniji oblik saradnje država – međunarodne organizacije. Danas
gotovo da i ne postoji oblast o kojoj se ne stara određena međunarodna organizacija, od
Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), preko Međunarodne agencije za
atomsku energiju (IAEA), do Organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO). Iako je
potreba za usklađivanjem delovanja u vremenu globalne povezanosti, ali i izazova i
kriza, nesporna, teško bi se moglo reći da su države stvarajući međunarodne
organizacije proizvele idealnu platformu za pronalaženje «najmanjeg zajedničkog
imenitelja» u međudržavnoj saradnji. Njihovo široko članstvo, složeni načini donošenja
odluka, nesrazmera u stvarnoj moći i realnom uticaju članica i učestala neefikasnost,
navodili su države da traže i stvaraju različite modele «glasačkih koalicija», ali i
alternative postojećim međunarodnim institucijama. Usled navedenih manjkavosti
međunarodnih organizacija i prednosti koje poseduju neformalni oblici međunarodnog
organizovanja (Informal Intergovernmental Organizations, IIGOs), države se sve češće
opredeljuju za ove neformalne, efikasne i manje obavezujuće modele saradnje.
Neformalni oblici međunarodnog organizovanja postaju sve značajnija mesta
usklađivanja politika i delovanja razvijenih država (G7), država u razvoju (BRICS), kao
i mesta rešavanja ključnih globalnih izazova i kriza (G20). Autor će u radu nastojati da
izdvoji i objasni razloge zbog kojih se države opredeljuju za delovanje kroz G7, G20 i
BRICS, kao i da opiše ulogu koju ovi oblici saradnje država imaju u savremenom svetu.
Ključne riječi: Međunarodne organizacije, međunarodni odnosi, države u razvoju
52
9.
Ime i prezime Jelena Radić Đozić
Institucija Doktorska studentica na FPZG, Zagreb
Adresa Voćarska 1, 10437 Bestovje
Telefon 099 310 7768
E-mail [email protected]
Naslov referata Čimbenici (de)sekuritizacije opskrbe plinom
Europe
Sažetak
Sve veća ovisnost EU o vanjskim, netržišno orijentiranim opskrbljivačima plinom i
iskustvo kriza zbog prekida opskrbe energetsku su politiku EU približili sigurnosnoj
politici. Pitanje sigurne opskrbe plinom temelj je sigurnosne, jedne od tri, uz ekonomsku
i ekološku, dimenzije energetske politike EU. Isticanje sigurnosne dimenzije potaknulo
je sekuritizaciju energetske politike EU. Nakon prve krize vezane uz opskrbu plinom EU
jedna država članica preuzela je ulogu provoditelja sekuritizacije te pokušala uvjeriti
relevantnu javnost (ostale države članice i tijela EU) da je prekid opskrbe plinom
egzistencijalna prijetnja, koja traži obvezivanje na izvanredne mjere. Sekuritizacija nije
uspjela zbog različitih interesa država članica što je potvrdilo da je sigurnosna dimenzija
najslabija u energetskoj politici EU. EU nije željela vezivanjem energetske politike sa
„sigurnošću“ implicirati militarizaciju tog nevojnog sektora, pa je pitanje zadržala u
procesu uobičajenog političkog pregovaranja. Doduše, diskurzivna dimenzija procesa
sekuritizacije je zadržana (uvriježila se sintagma „energetska sigurnost“), ali je EU
odlučio unaprijed razviti zajedničke kapacitete za odgovor na krizu. Cilj ovog rada je
prikazati tržišne i netržišne mjere za osiguranje opskrbe plinom te mehanizam kriznog
upravljanja opskrbom plinom, temeljen na principima solidarnosti, supsidijarnosti kao i
regionalnom pristupu. Osnovna je hipoteza da pitanje opskrbe EU plinom nije
sekuritizirano, ali je iz nepolitizirane prešlo u politiziranu sferu kao dio javne politike.
Upravo sveobuhvatan EU pristup u upravljanju opskrbe plinom, čvrsta pravila i uzajamne
kontrole onemogućuju sekuritizaciju tog pitanja, odnosno hitnu akciju, izvan standardnih
političkih procedura i dogovorenih pravila.
Ključne riječi: opskrba plinom, EU, sigurnost, krizno upravljanje, sekuritizacija
53
10.
Ime i prezime Zarije Seizović
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu
Adresa Skenderija 72, 71000 Sarajevo
Telefon +387 33 203 562
E-mail [email protected]
Naslov referata Međunarodni sud pravde i rekoncilijacija na
Balkanu: povijesne reminiscencije i sigurnosni
izazovi odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije
Sažetak
Međunarodni sud pravde (MSP) je, 26. februara 2007. godine, donio odluku u predmetu
Bosna i Hercegovina (BiH) protiv Srbije i Crne Gore zbog povrede Konvencije o
sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija o genocidu). Deset godina
kasnije, MSP je odbacio aplikaciju za obnovu (reviziju) postupka koju je podnijela BiH.
Kakve su posljedice ovakvog stanja stvari po sigurnost i suradnju država Balkana i
Europe i zašto je, u cjelini, i prvostepeni i postupak revizije bio nužan i važan? Pogrešan
zaključak bio bi da je on potreban jedino kako bi se tražila i utvrdila odgovornost Srbije i
pokazala sposobnost BiH da se pravno izbori za svoja prava. No, to to bi mogao biti čak
možda manje važan razlog. Važniji razlozi bili bi da je i postupak revizije nužno (bilo)
pokrenuti kako bi u nekim novim balkanskim povijesnim čitankama moglo pisati da se
željelo doći do istine - prije svega radi pravde za žrtave, a zatim radi istinskog i iskrenog
pomirenja i osiguranja stabilnog mira u regionu, radi uspostavljanja i izgradnje
dobrosusjedskih odnosa BiH i Srbije, radi prestanka s praksom „kulture poricanja“ i
„kulture nekažnjavanja“. U nekom novom, nadati se boljem vremenu, u kojem će geo-
političke silnice balkanske provenijencije manje tangirati sigurnost i suradnju u Europi i
svijetu, temeljni konsenzus o onome što se dešavalo u regionu Balkana 1992-95. bit će
jedino ispravno polazište za izgradnju iskrenih dobrosusjedskih odnosa i istinskog
povjerenja među narodnima i državama regiona.
Ključne riječi: Međunarodni sud pravde, BiH, Srbija, Crna Gora, sigurnosni izazovi
54
11.
Ime i prezime Jasminka Simić
Institucija Radio-televizija Srbije, Beograd
Adresa Takovska 10, 11 000 Beograd
Telefon +381 63 77 38408
E-mail [email protected]
Naslov referata Kraj posthladnoratovske ere: izazovi za
globalizaciju i slobodnu trgovinu Sažetak
Trampov protekcionizam” intenzivirao je dva pitanja. Prvo, pitanje budućnosti
globalizacije i slobode međunarodne trgovine, kao dominantne karakteristike
neoliberalizma i posthladnoratovskog sveta. Skoro deceniju od izbijanja svetske
ekonomske i finansijske krize, svetska privreda i liberalna demokratija ne uspevaju da
reše probleme siromaštva i zaštite životne sredine i nađu model za napredak. Zbog toga
svet sve više gleda u pravcu Kine, kojoj su globalizacija i slobodna trgovina donele
današnju moć i koja sada posredstvom inicijative “Jedan pojas, jedan put”, zasnovane na
investiranju u infrastrukturu i inovacije, nudi način za oživljavanje svetske privrede.
Ekonomsko siromaštvo prouzrokuje politički ekstremizam i terorizam, što je glavni
bezbednosni izazov budućnosti. Pred Ujedinjenim nacijama i novim multipolarnim
svetom je zadatak da se unapredi ekonomski rast i politička stabilnost prvenstveno na
Bliskom istoku i u Africi, kako bi se rešilo pitanje terorizma, etničkih sukoba i
migrantskih kriza. Drugo pitanje je da li će administracija predsednika Donalda Trampa
započeti intenzivno vojno nadmetanje sa Kinom ili će zadržati američku politiku tzv.
kongejdžmenta, odnosno, vojnog obuzdavanja Kine i ekonomske saradnje sa tom
zemljom. Komaprativnom i analizom dokumenata, rad će pokazati koliko će dva
navedena pitanja uticati na međunarodnu bezbednost i da li će principi nesukobljavanja,
uzajamnog poštovanja i win-win saradnje voditi ka novom poretku u svetu.
Ključne reči: globalizacija, slobodna trgovina, multipolarnost, terorizam, siromaštvo,
migracije, Kina, SAD
55
12.
Ime i prezime Mirza Smajić
Institucija Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu
Adresa Skenderija 72; 71000 Sarajevo
Telefon ++ 387 61 701 257
E-mail [email protected]
Naslov referata Sigurnosne prijetnje demokratskoj konsolidaciji
tranzicijskih društava – izazovi i perspektive
Sažetak
Na teorijskoj ravni, ali i u praktičnoj izvedbi postoji konesenzus da je otklonjena velika
mogućnost izbijanja globalnog rata i nuklearnog uništenja, kao i da je demokratija postala
dominantan oblik političkog modela države. Međutim, u posthladnoratovskom vremenu
su se pojavili novi izazovi i prijetnje u upravljanju globalnom i regionalnom sigurnošću.
U prošlosti većina prijetnji dolazila je iz drugih država, međutim danas nedržavni akteri u
sve većoj mjeri predstavljaju važan segment kreiranja novog sigurnosnog ambijenta. Iako
je diskurs demokratske tranzicije ovladao istočnom Europom i otvorio nove društvene
horizonte, ipak složena etnička, vjerska i kulturna slika tranzicijskih država postaje
ključni izazov politici mira, sigurnosti i demokratije, što stvara uvjete za proizvodnju
ljudske nesigurnosti i pogoduje razvoju svih oblika sigurnosnih prijetnji. Prema tome,
fokus teksta su postkonflitna i nestabilna društava koja se suočavaju sa problemima
unutrašnje i vanjske sigurnosti, izgradnje političko-administrativnih institucija i sektora.
Pored toga, analiza je usmjerena na provjeru teze da prostorna i geografska heterogenost
sigurnosnih prijetnji prevazilazi nacionalne države, što dovodi do toga da države ne mogu
svoja nacionalna sigurnosna pitanja riješiti samostalno, već samo kroz skup država
(aktera) čiji su sigurnosni problemi povezani. Osnovni cilj teksta je analiza procjene
sigurnosnih prijetnji demokratskoj konsolidaciji tranzicijskih društava, oslanjajući se na
relevantne institucionalne i empirijske rezultate istraživanja.
Ključne riječi: Sigurnosne prijetnje, demokratska konsolidacija, tranzicijska društva
56
13.
Ime i prezime Katarina Trstenjak Jurković
Institucija Doktorska studentica na Fakultetu političkih znanosti
Sveučilišta u Zagrebu
Adresa Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb
Telefon 099 6943050
E-mail [email protected]
Naslov referata Geopolitičko značenje Jadrana i njegova
suvremena sigurnosna valorizacija
Sažetak
Tema je prikaz važnih događaja i etapa u suvremenoj povijesti koji su odredili ili bili od
utjecaja na geopolitičke odnose u jadranskom akvatoriju za Hrvatsku te za širi europski,
mediteranski, srednjoeuropski i prostor jugoistoka Europe. Razmatra se geopolitičko
značenje i situacija Jadrana u periodu blokovske podjele i nesvrstanosti, značaj
jadranskog akvatorija za europsku sigurnost u tom periodu, zatim geopolitička važnost
Jadrana od osamostaljenja Hrvatske i njenog članstva u EU i NATO. Kroz jadranske
teme u suvremenosti se obrađuje se geostrateška pozicija Hrvatske kao obalne države, te
koliko je posjedovanje hrvatskog dijela Jadranskog mora i odnosa obale sa zaleđom kao
važnog strateškog određenja, bilo dovoljno valorizirano u političkom, sigurnosnom i
gospodarskom pogledu te zaštićeno u međunarodnopravnom pogledu. Komparira se
geostrateška jadranska pozicija iz vremena SR Hrvatske kao federativne sastavnice bivše
jugoslavenske federacije te razvoj geopolitičkog značaja jadranske pozicije nakon
osamostaljenja Republike Hrvatske te članstva u EU i NATO. Pomorsku orijentaciju i
Jadran prikazuje se za Hrvatsku važnom u identitetsko-nacionalnoj biti, političkom,
sigurnosnom, gospodarskom i demografskom pogledu te svekolikom strateškom aspektu.
Ključne riječi: Geopolitika, Jadransko more, Hrvatska, sigurnost
57
14.
Ime i prezime Vladimir Vuletić
Institucija Filozofski fakultet Sveučilišta u Beogradu
Adresa Čika Ljubina 18-20, 11000 Beograd
Telefon +381113206206
E-mail [email protected]
Naslov referata Globalni neokonzervativni zaokret i sigurnosni
rizici
Sažetak
Kao što su svojevremno dolazak Margaret Tačer na vlast u Britaniji i Ronalda Regana u
SAD označili početak globalnog neoliberalnog zaokreta, tako Brexit i dolazak Donalda
Trampa na vlast u Americi predstavljaju naznake globalnog neokonzervativnog zaokreta.
Osnovni zadatak ovog teksta je da postavi okvir za odgovor na pitanje da li će
neokonzervativni zaokret dovesti do smanjenja ili povećanja bezbednosnih rizika. Ovo
pitanje je tim važnije jer se neokonzervativni zaokret u značajnoj meri legitimiše
obećanjima vezanim za smanjene sigurnosnih rizika. Više je nego upadljiva, na primer,
antimigrantska retorika i politika za koju se tvrdi da će dovesti do smanjena rizika od
terorizma. Pored toga, protekcionizam i ograničavanje slobode kretanja predstavljaju se
kao mere koje će doprineti podizanju ukupnog nivoa ekonomske i kulturne sigurnosti
koju će garantovati država. Ono što se obično previđa su nenameravane i neočekivane
posledice ovakvog zaokreta. Najvažniji doprinos rada biće da ukaže na moguće rizike i
nenameravane posledice u različitim dimenzijama bezbednosti (telesna, ekološka,
ekonomska, kulturna), kao i ukazivanje na pojavu novih globalnih rizika u polju
tradicionalno shvaćene (telesne) bezbednosti, i posebno u polju ekološke bezbednosti.
Ključne riječi: Neokonzervativizam, migracije, globalni izazaovi, bezbednost
58
15.
Ime i prezime Marta Zorko, Dario Sršen i Ivan Suknaić
Institucija Doktorska studentica na FPZG, Zagreb
Adresa Zagreb, Lepušićeva 6
Telefon 01 4642 000
E-mail [email protected], [email protected]
Naslov referata Geopolitička pozadina inicijative Tri mora:
energetska sigurnost i povratak globalne
maritimne geopolitike
Sažetak
Maritimna geopolitika i povratak važnosti mora i oceana sve se više pojavljuje u
suvremenim međunarodnim odnosima kao preduvjet za komunikaciju i transport. U tom
se kontekstu sve više ističe i pitanje energetike, odnosno energetske sigurnosti. Iako u
svojoj biti neformalna, inicijativa Tri mora ima snažnu geopolitičku pozadinu kao i
značenje u kontekstu pozicioniranja i suvremenih odnosa moći. U kontekstu dok
„Europa“ još nije definirala svoj jedinstveni put vezan uz pitanje energetske sigurnosti, i
dok u okruženju postoje snažni geopolitički igrači o kojima ta sigurnost ovisi,
geopolitička savezništva nisu rijetka. Vrlo specifičan blok zemalja i geopolitički diskursi
(ne)pripadnosti nalaze se u pozadini ove inicijative i utjecat će na njezin sadržaj. Iako
nastala kao neformalna, pitanje sadržaja kojim se ta (ne)formalnost ispunjava odrediti će i
uspješnost same inicijative. Komunikacije, transport i energetika trenutno su ključna
pitanja globalnog razvoja, ali ne i globalne sigurnosti. Splet između klasičnog
geopolitičkog promišljanja i onog suvremenog iznjedrio je kombinirani koncept
ponašanja u međunarodnim odnosima, gdje se sve češće pojavljuje „povratak
geopolitike“ u različitim oblicima. Stoga inicijative, koje imaju prvenstveno geopolitičku
i geostratešku pozadinu postaju ključne za razumijevanje pitanja sigurnosti u pojedinim
sektorima. Studijom slučaja inicijative Tri mora dokazati će se gore istaknute tvrdnje i
analizirati odnose moći u Široj Europi u kontekstu energetske sigurnosti, ali i unutar
fenomena globalnog „povratka“ maritimne geopolitike.
Ključne riječi: Geopolitika, energetska sigurnost, Europa
59
U ovom broju Foruma za sigurnosne studije su objavljeni radovi sa 20. Međunarodne znanstvene
konferencije Nacionalne manjine, migracije i sigurnost u demokratskim društvima, koja je
održana na Brijunima od 19.do 22. svibnja 2016. godine. Konferenciju je organizirao Centar za
međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u suradnji
sa Zakladom Friedrich Ebert, Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske i SKD
Prosvjeta.