Načela visoke selektivne prorede i rezultati experimentalne doznake (Principles of selective...
-
Upload
franc-ferlin -
Category
Documents
-
view
271 -
download
1
description
Transcript of Načela visoke selektivne prorede i rezultati experimentalne doznake (Principles of selective...
Načela selektivne prorede i rezultati
experimentalne doznake u mlaĎim
bukovim sastojinama
Franc Ferlin, konsultant
Radionica “Višenamjenske selektivne
prorede i doznaka stabala u mlađim
bukovim sastojinama ...”
Uprava za šume i SNV,
Pljevlja, 1. decembar 2011
2
Sadržaj
1. NAČELA NJEGE i SELEKTIVNE PROREDE (Schädelin,
1942)
2. OPERATIVNA TEHNIKA VISOKE SELEKTIVNE PROREDE
3. OBJEKTI I METOD EXPERIMENTALNOG RADA
4. REZULTATI EXPERIMENTALNOG IZBORA I DOZNAKE
STABALA U MLAĐIM DO SREDNJEDOBNIM BUKOVIM
SASTOJINAMA
5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE TEHNIKE
SELEKTIVNE PROREDE I DOZNAKE STABALA
3
Biološka načela njege šuma
1. SJEĈA KAO INSTRUMENT
NJEGE ŠUMA / REGULISANJA
KONKURENCIJSKIH ODNOSA
(naroĉito svijetlosti)
2. UPOTREBA SPOZNAJA O
RAZVOJU PRAŠUMSKIH
SASTOJINA
4
Opšta biološka načela njege šuma
3. UPOTREBA ZAKONOMJERNOSTI
PRIRODNE SELEKCIJE STABALA i tzv.
INDIREKTNE NJEGE U SASTOJINI
4. UVAŢAVANJE PREDRASLIH / STARIH
STABALA I NJIHOVIH GRUPA, kao
nosioca BIODIVERZITETA U MLAĐIM
SASTOJINAMA
5
Ekonomsko načelo njege šuma
5. MOGUĆNOST ZADOVOLJAVANJA
POVEĈANIH POTREBA (vlasnika
šuma, drţave i društva) PO
DRVETU - KROZ NJEGU /
PROREDE U ŠUMAMA - u našem
sluĉaju za proizvodnju SITNOG
DRVETA I ŠUMSKE BIOMASE ZA
OBNOVLJIVU ENERGIJU – sada
SVJETSKI TREND!
6
Opšta načela visoke seletivne prorede
1. PRIMJENA NAĈELA POZITIVNE
SELEKCIJE = UVAŢAVANJA
NAJBOLJIH BIOLOŠKIH OSOBINA
STABALA – kao jedinki BIOLOŠKIH
POPULACIJA UZ USREDSREĐENOST
NA NAJVEĆI MOGUĆI
(PERSPEKTIVNI) UZGOJNO-
TEHNIĈKI KVALITET STABALA i
ISTOVREMENO UVAŢAVANJE i
PODSTICANJE OSTALIH FUNKCIJA
ŠUMA
7
Opšta načela visoke seletivne prorede
2. PRIMJENA NAĈELA POZITIVNE
SELEKCIJE I U NENJEGOVANIM
SASTOJINAMA (mlaĊim i
srednjedobnim, visokim i izdanaĉkim),
ako imaju odgovarajuĉu UZGOJNO-
TEHNIĈKU PERSPEKTIVU;
3. ZAOSTALE MJERE NEGATIVNE
SELEKCIJE SE U KASNIJIM RAZVOJNIM
FAZAMA SASTOJINE SISTEMATSKI
VIŠE NE SME IZVODITI (samo kao
izuzetak, u funkciji pomoći
perspektivnim (+)stablima !!!
8
Opšta načela visoke seletivne prorede
4. UVOĐENJE MJERA NEGATIVNE
SELEKCIJE TEK U ODRASLOM /
ZRELOM RAZDOBLJU RAZVOJA
SASTOJINE (npr. za poĉetak
progaljivanja i podmlaĊivanja –
najlošiji djelovi sastojine idu
najprije)
5. POLAGANJE PAŢNJE OĈUVANJU I
RAZVOJU DONJEG SPRATA
SASTOJINA, umjesto primjene
NISKE PROREDE;
9
Posebna načela visoke seletivne prorede
1. Biranje i unapreĊivanje (naroĉito u mlaĊim sastojinama) većeg
(npr. 2 – 3 puta u letvenjaku) broja kandidata od konaĉnog
broja stabla budućnosti / nosioca funkcija (u zreloj sastojini), a
u skladu sa prirodnim trendom opadanja broja stabala sa
starošću sastojina
2. U homogenim, kvalitetnim sastojinama, podsticanje
ravnomjernog prostornog rasporeda kandidata , u ostalim
sastojinama uvaţavanje neravnomjernog i grupimiĉnog
rasporeda
3. Planiranje i sprovoĊenje umjerenih i dovoljno uĉestalih
prorednih intervencija
10
Posebna načela seletivne prorede
4. Kriterijum intenziteta prorede:
potrebna pomoć kandidatima u
krošnjama – do narednog navrata /
intervencije; uklanjanje samo
primarnih konkurenata = normalan
intenzitet, uklanjanje primarnih i
sekundarnih = jaći intenzitet,
uklanjanje svih konkurenata = jak
intenzitet;
5. Diferencijacija kriterijuma za doznaku stabala na:
- šta je u uzgojnom smislu potrebno?
- šta je još moguće, a da ne šteti razvoju sastojine?
Potrebno uvesti u pravilnik o doznaci!
11
Operativna tehnika seletivne prorede
KORACI:
1) Uoĉavanje sastojinske ćelije
sa perspektivnim stablima;
2) Izbor kandidata u ćeliji,
vodeći raĉuna o prostornom
rasporedu;
3) Procjena ugroženosti kruna
kandidata i potrebne pomoći
4) Procjena potreba za
održavanje dužine /
sprjećavanje odumiranja
kruna;
5) Odluka o izboru i doznaci konkurenata;
6) Prelazak ka narednoj ćeliji (grupi sa perspektivnim stablima).
12
Objekti i metod eksperimentalnog rada
1. MlaĊe bukove šume visokog i mješovito visokog i izdanaĉkog
porijekla, sa odgovarajućim kvalitetnim potencijalom (za njegu),
naroĉito nenjegovane (podesne za prvu selektivnu proredu);
2. Izbor 3 ogledne površine u 3 Podruĉne jedinice (PJ);
3. Izbor i ograniĉavanje ogledne površine (OP): veliĉina 100 – 30
(40) m, sa dva jednaka polja (kontrolno i za izvršenje prorede)
4. Timsko sprovoĊenje izbora kandidata i odreĊivanje / doznake
konkurenata (konsultant plus 2 – 3 šumarska inţenjera UŠ);
5. Promjer svih stabala na OP (za odreĊivanje taĉnog broja,
temeljnice i zapremine); visine nijesu mjerene;
6. SprovoĊenje proredne sjeĉe na djelu OP (odmah ili kasnije);
7. Obrada, analiza i uporjeĊivanje uzgojne-tehniĉke klasifikacije i
doznake po OP
13
Izabrane eksperimentalne sastojine
1. PJ Pjevlja, GJ Potkovaĉ: Stariji
letvenjak bukve, sjemenog i
izdanaĉkog porijekla, nenjegovan
2. PJ Pluţine, GJ Bundos: Stariji
letvenjak do mlaĊa srednjedobna
sastojina bukve, visokog porijekla,
mlaĊi dio nenjegovan, ostalo već
proreĊivano (visoka proreda)
14
Izabrane eksperimentalne sastojine
3. PJ Nikšić, GJ Ţupa – Štitovo:
Stariji letvenjak do mlaĊa
srednjedobna sastojina bukve,
sjemenog i izdanaĉkog porijekla,
nenejegovan
15
Rezultati eksperimentalnog rada
Pljevlja
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
1000 1100 1200
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5
Bro
j sta
bala
/ha
Debljinski stepeni (cm)
Broj stabala po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5
Za
pre
min
a (
m3/h
)
Debljinski stepeni (cm)
Zapremina po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
1000 1100 1200
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5
Bro
j sta
bala
/ha
Debljinski stepeni (cm)
Broj stabala po debljinskim staepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5
Zap
rem
ina (
m3/h
a)
Debljinski stepeni (cm)
Zapremina po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900
1000 1100 1200
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5
Bro
j sta
bala
/ha
Debljinski stepeni (cm)
Broj stabala po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5
Zap
rem
ina (
m3/h
a)
Debljinski stepeni(cm)
Zapremina po debljinskim stepenima
Ostali
Konkurenti
Kandidati
Pluţine Nikšić
16
Rezultati eksperimentalnog rada
Ogledna površina
BROJ STABALA / HA* TEMELJNICA STABALA / HA* Kandidati Konkurenti Sva stabla** Kandidati Konkurenti Sva stabla**
Pljevlja 523 390 2377 13,5 7,5 32,5 Nikšić 425 445 1685 13,7 10,6 36,1 Plužine 773 495 1787 30,6 11,5 49,5
ZAPREMINA STABALA / HA* Kandidati Konkurenti Sva stabla**
124,6 67,5 271,2 121,4 90,3 305,7 203,9 67,8 364,1
17
Zaključci na osnovu oglednih površina
1. Neoĉekivano velike temeljnice (35 – 49 m2/ha) i drvne
zalihe (270 – 365 m3/ha) u analiziranim, preteţno
nenejegovanim bukovim sastojinama u razvojnoj fazi starijeg
letvenjaka do mlaĊe srednjedobne sastojine; ponovo uoĉen
problem podcijenjenosti visinskih nizova !
2. Sprovedena doznaka u starijem letvenjaku na prelazu u
srednjedobnu sastojinu visokog porijekla iznosila 19%
zapremine (68 m3/ha), a u šumama mješovitog sjemenog i
izdanaĉkog porijekla, zbog zapoĉinjanja obnove izdanaĉkih
djelova, 26 – 29% zapremine (67 – 90 m3/ha);
3. Velike su dakle potrebe po selektivnim proredama ovih
razvojnih faza koje istovrijemeno imaju veliki potencial za
proizvodnju sitnog drveta i šumske biomase.
18
Preporuke za unaprjeĎenje prvih
proreda
1. Potrebno bi bilo smelije započeti sprovoditi planirane
(nekomercijalne) prorede;
2. Obzirom na negativnu ekonomiku prvih proreda kod
koncesionara, prorede za obezbjeĊivanje lokalnog
stanovništva ogrevnim drvetom na panju obečavajući,
ekonomsko pozitivan način (cijena 8 €/m3) prorednih sjeĉa;
isti princip bi se mogao upotrijebiti i za prodaju drveta na panju
za proizvodnju obnovljive energije – u otvorenim šumama;
3. Potrebno odbaciti tradicionalnu tehniku negativne
selekcije i niske prorede u mlaĎim i srednjedobnim
sastojinama, koja nema odgovarajući uzgojni uĉinak odnosno
uĉinak ĉesto bude negativan.