Naš pogled na hidroenergetski sistem Gornja Neretvazeleni-neretva.ba › pdf › naspogled.pdf ·...

1

Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva

Konjic

Naš pogled na hidroenergetski sistem Gornja Neretva

Izdavač: Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva Konjic U saradnji sa: Fondacija Heinrich Böll Ured za Bosnu i Hercegovinu Priredio: Amir Variščić Tiraž: 500 primjeraka Štampa: IC ŠTAMPARIJA Konjic, maj 2007. godine

2

SADRŽAJ

PREDGOVOR ................................................................................... 3 UVOD ................................................................................................ 4 GORNJI TOK NERETVE – GEOGRAFSKO ODREðENJE .......... 5 HIDROLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE GORNJEG TOKA NERETVE .......................................................... 5 PRIRODNO I KULTURNO – HISTORIJSKO NASLIJEðE GORNJEG TOKA NERETVE .......................................................... 6 HIDROENERGETSKI POTENCIJALI GORNJEG TOKA NERETVE ......................................................................................... 9 HES GORNJA NERETVA ................................................................ 12 ODRŽIVOST I POUZDANOST PROJEKTOVANOG SISTEMA ......................................................................................... 31 PRETHODNA PROCJENA UTICAJA NA OKOLINU ................. 42 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE ..................................................... 65 PRILOG ............................................................................................ 66

3

PREDGOVOR Zeleni nisu protiv energije. Dapače, energija je neosporno osnovni pokretač razvoja čovječanstva. Energija treba biti u funkciji održivog razvoja jer neki izvori energije opasno ugrožavaju okoliš i kvalitet života. Zato se danas u svijetu prednost daje obnovljivim izvorima energije. Mnogi griješe ili svjesno obmanjuju javnost tvrdnjom da je svaki izvor hidroenergije obnovljivi izvor. Ne, visoke brane sa velikim akumulacijama su nauka i negativno iskustvo eliminisale iz obnovljivih izvora energije. Naročito, ako se hidroelektrane sa visokim branama žele graditi „na lokacijama sa neprocijenjivo vrijednom i atraktivnom prirodnom baštinom, koja bi zbog svoje unikatnosti i neponovljivosti morala da bude neka vrsta svetosti jednog naroda“ (Nijaz Abadžić). Zeleni smatraju da se svaki plan i projekat za izgradnju hidroelektrane sa velikom branom, a naročito onaj na rijekama visoke prirodne vrijednosti, mora još kao početna ideja staviti pred sud javnosti. I da se mora ponuditi alternativa kao razvojna šansa ugroženog prostora. Alternativa mora biti u startu ravnopravna opcija. Urañena stručno, objektivno i nepristrasno. Konačnu riječ treba da kaže lokalna zajednica i ugroženo stanovništvo. Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva Konjic

4

1. UVOD Hidroenergetski sistem (HES) Gornja Neretva predstavlja projektno rješenje hidroenergetskog iskorištenja gornjeg toka rijeke Neretve pomoću sistema od tri hidroelektrane: HE Glavatičevo, HE Bjelimići i RHE Bjelimići. Autor ponuñenog projektnog rješenja je firma Intrade energija iz Sarajeva. Projektno rješenje (Studija izvodljivosti) urañena je u periodu juli – septembar 2006. g., a Vlada FBiH je koncem septembra na kraju mandata, u skraćenoj proceduri i uz niz, blago rečeno, sumnjivih okolnosti donijela odluku o utvrñivanju javnog interesa za izgradnju ove tri HE te se obavezala da se firmi Intrade energija dodjeli koncesiono pravo za realizaciju ovog projekta. Od javnog saznanja o donošenju odluke narednih mjeseci razvila se intenzivna javna rasprava o kontraverzama i opravdanosti realizacije ovog hidroenergetskog projekta. Dok su autori projekta i vladini ministri ukazivali na opravdanost i koristi, te pozitivan ekološki aspekt, dotle je javnost ukazivala na opasnosti, rizike, i ekonomsku neopravdanost, a naročito na destrukciju ekološkog sistema visoke prirodne vrijednosti gornjeg toka Neretve. Ovaj otpor realizaciji projekta prevazišao je lokalne okvire i postao je medijska top tema u BiH. Osim nevladinih organizacija ekološkog usmjerenja u raspravu se uključilo i grañanstvo koje se najvećim dijelom opredijelilo protiv izgradnje brana u gornjem toku Neretve. Nažalost, obje strane (za i protiv) često su u svojim opredjeljivanjima koristili argumente koji nisu utemeljeni u projektnim rješenjima. Najviše iz tog razloga Udruženje Zeleni – Neretva iz Konjica odlučilo je da javnosti prezentira brošuru „Naš pogled na HES Gornja Neretva“ kojom se na popularan način daju javnosti osnovne odrednice projekta i prostora na kome bi se projekat realizirao. Mada su Zeleni – Neretva deklarirani protivnici izgradnje velikih brana na gornjem toku Neretve ipak ćemo

5

pokušati do kraja objektivno i korektno dati osnovne elemente iz kojih bi se mogli izvući zaključci o (ne)opravdanosti projekta. 2. GORNJI TOK NERETVE – GEOGRAFSKO ODREðENJE Kao i svaka rijeka i Neretva je uslovno podijeljena na gornji, srednji i donji tok. Zanimljivo je da se gornji tok Neretve upravo zbog uticaja energetskog faktora reducirao. Prvobitna definicija gornjeg toka Neretve bila je omeñena na dio toka rijeke od izvorišta do ušća rijeke Rame. To je upravo onaj dio toka kojeg karakteriše pravac tečenja jugoistok – sjeverozapad i gdje se pravac toka rijeke mijenja u pravcu sjever – jug. Meñutim, geografska definicija gornjeg toka je izmjenjena sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka izgradnjom HE Jablanica, odnosno formiranjem akumulacije poznatije kao Jablaničko jezero. Sadašnji pojam gornjeg toka Neretve reduciran je na tok uzvodno od Konjica. Meñutim, energetičari su se u razmatranom projektu iskorištenja gornjeg toka Neretve pod nazivom Gornja Neretva ograničili na potez uzvodno od Glavatičeva ukupne dužine 61 km. 3. HIDROLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE GORNJEG TOKA NERETVE Izvorište rijeke Neretve je pod Gredeljom (1300 m.n.m.) na obroncima Zelengore i prevoja Čemerno. Neretva se do Konjica pruža svojom dolinom sredinom slivnog područja pravcem jugoistok – sjeverozapad, u istom pravcu kao i Dinaridi. Do Konjica je slivna površina 1390 km², dužina glavnog toka 84,1 km, sa srednjim padom toka od 12 ‰. Dolina Neretve je u gornjem toku geomorfološki različita sa pretežno krečnjačko – dolomitnim sastavom terena. Smjenjuju se razni profili doline od klisurastog i kanjonskog oblika veće

6

ili manje strmine do proširenja (Ulog i Glavatičevo). Hidrološka specifičnost uslovljena je vodopropusnim i nepropusnim terenom koje generalno razdvaja upravo dolina Neretve. Tako u pravilu (sa nekim izuzecima) desna, sjeverna strana kao vodonepropusni dolomitni sastav terena ima hidrološka obilježja pritoka veće dužine, usječenih u teren, koje imaju izvorišta na obroncima Treskavice, Visočice i Bjelašnice. Istovremeno lijevi dio sliva, s južne strane, karakteriše kraški, vodopropusni teren. Tako su se na ovom području razvila obilježja kraškog hidrološkog podzemlja koje se očituje u pojavama brojnih kraških vrela u neposrednoj blizini vodotoka ili pak pritoka kratkog toka sa izdašnim vrelima. Hidrološka mreža je osobito razvijena nizvodno od Uloga. S desne strane pritoke Neretve su Jezernica (Tatinac), Ljuta (Dindolka), Jesenica, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica i Ljuta (konjička). Posebno obilje vode Neretvi donose vrela Gornji i Donji Krupac čije se izvorište nalazi u neposrednoj blizini vodotoka na 39 km od izvora Neretve. Lijeve pritoke su Jezernica, Živašnica, Lañanica, Krupac (Župski), Bukovica, Šištica i Bijela. Pritoke su kratkog toka sa izvorištima na nižim visinama. Posebno su karakteristične Lañanica i Krupac. Postoji i niz vrela neposredno uz tok Neretve od kojih je najizdašnije vrelo na Suhorima (na 48 km od izvora Neretve). Slivu gornjeg toka Neretve pripada i nekoliko jezera glečerskog porijekla: Jezero iznad Uloga, Štirinsko i Kotlaničko na Zelengori, Blatačko jezero na obroncima Bjelašnice i Boračko jezero ispod Prenja. 4. PRIRODNO I KULTURNO – HISTORIJSKO NASLIJEðE GORNJEG TOKA NERETVE Gornji tok Neretve sa širim okruženjem zbog svojih geomorfoloških i hidroloških specifičnosti predstavlja područje visokih prirodnih vrijednosti, do danas sačuvano u svom

7

izvornom obliku. Klisure i kanjoni, brzaci, slapovi i vodopadi, obilje vrela čiste zdrave vode, sa atraktivnim pritokama, jezerima, a u širem okruženju i više planinskih masiva od Treskavice, Visočice, Bjelašnice , Prenja – sve to čini da je na relativno malom području priroda bila izuzetno izdašna. Mnogi od ovih prirodnih fenomena i rijetkosti odavno su prepoznati i od strane društva (države) zaštićeni. To su kanjoni Neretve i Rakitnice, Boračko i Blatačko jezero, vodopad Šištice. Upravo (vrijeme izdavanja ove brošure) su u toku aktivnosti o proglašenju zaštićenih područja u vidu nacionalnih parkova – sjeverno: Igman, Bjelašnica, Visočica (kanjon Rakitnice) – južno: Prenj, Čvrsnica, Čabulja. Zanimljivo je istaći da su visoke prirodne vrijednosti i specifičnosti gornjeg toka Neretve od Uloga do Glavatičeva nekako bile manje poznate javnosti valjda i zbog toga što su bile teško dostupne zbog nerazvijene saobraćajne mreže i veoma rijetke naseljenosti. Upravo tu okolnost slabe obavještenosti i poznavanja, u lobiranju za izgradnju HES Gornja Neretva, želio je potencijalni investitor staviti u funkciju (zapušteno, nenaseljeno, teško pristupačno pa i bez turističke perspektive – samo su neki od negativnih atributa pobornika brana). Zato ćemo ukratko u ovoj brošuri reafirmisati ta prirodna visoko vrijedna područja i to samo ona koja su registrovana kao zaštićena. (O tome da su odluke o zaštiti donešene prije 50 godina i da su „čamile“ u podrumima arhiva ćemo nešto više reći kasnije). Neposredno i posredno u zoni opasnosti nastale mogućom realizacijom HES-a su: • Klisure na Neretvi: Čeljina, Gradina, Mrka Stijena, Krstac, Hotovska brda, Veletin - cijelo ovo područje je bogato geografskim i geološkim fenomenima, vodopadima, rijetkom florom i faunom. Područje predstavlja skladnu cjelinu sa

8

obiljem prirodnih pejzaža te je i kao takvo od značaja za nauku i turizam. • Djevići Vir na Neretvi - predstavlja jedan od najinteresantnijih objekata na Neretvi. • Vrelo Donji Krupac - stvara prekrasne vodopade, kaskade i brzake padajući preko ogromnih sedrenih kamenih blokova prekrivenim mahovinom i drugim vodenim biljem. • VreloGornji Krupac - sa svojim kratkim vodotokom od cca 300 metara predstavlja izuzetno atraktivan fenomen i skup prirodnih rijetkosti. Vrijedi istaći da je izdašnost ova dva vrela takva da u vrijeme malih voda donose Neretvi svojim utokom veću količinu vode nego li je na tom mjestu protok Neretve. Zato je od mjesta utoka vrela Neretva dobija obilježje planinske rijeke sa bitno promjenjenim fizičko – hemijskim osobinama vode (znatno hladnija i bogatija kisikom) te je to i prirodna granica staništa endemske mekousne pastrmke i glavatice. Pored navedenih zaštićenih područja posebno je atraktivan kanjon donjeg toka rijeke Ljute (Dindolke) pogotovo za upražnjavanje ekstremnih sportova (kanjoning). U samom vodotoku Neretve karakteristična i atraktivna su mjesta (virovi) Tihalj i ðavolje Oko. Kao geomorfološki spomenici prirode su pod zaštitom izvor Pridvorice kod Uloga i pećina Vrpeć u Odžacima (Bjelimići). U mjestu Zabrñani nalazi se pećina veličine cca 2 ha, zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode, a ispod sela Gapići, uzvodno uz vodotok Neretve se nalazi veliki kompleks sedreništa sa nizom neispitanih speleoloških formi i izvorištem vode na čijem vodotoku je sagrañen niz vodenica (potok Močila i područje Mlinova). Ovo je i područje niza objekata zaštićenih kao kulturno – historijsko naslijeñe. Napomenućemo samo neke poznatije. U mjestu Zabrñani nalazi se nekropola od 50 stećaka, kao i u D. Zavodcu od 20 stećaka. U Zaboranima

9

kod Glavatičeva nalazi se srednjovjekovna utvrda Radićev Dvor, a u mjestu Veletin srednjovjekovna utvrda sa nekropolom stećaka. U selu Razići nalazi se srednjovjekovna crkva iz XII vijeka sa nekropolom od 100 stećaka. U području Glavatičeva je i srednjovjekovni grad Gradac sa mostom iz XVII vijeka. U selu Biskup nalaze se nekropola Sankovića sa 115 stećaka i temelji srednjovjekovne crkve.

5. HIDROENERGETSKI POTENCIJALI GORNJEG TOKA NERETVE 5.1. Kratka istorija planova hidroenergetskog iskorištenja Osnovu plana hidroenergetskog iskorištenja ukupnog toka Neretve predstavlja projekat „Vodne snage Neretve i Rame“ iz pedesetih godina prošlog vijeka. Ovim projektom koji je predviñao izgradnju 14 hidroelektrana, a od toga u gornjem toku (od ušća Rame uzvodno) planirana je izgradnja četiri velike velike brane sa velikim akumulacijama. Za te namjene računalo se sa branom na Rami (Kovačevo Polje), proširenom dolinom od Konjica do ušća Rame, Župskom kotlinom (Glavatičevo) i Uloškom kotlinom. Uloga ovih velikih akumulacija trebala je da bude u funkciji izravnjavanja voda i, naravno, za proizvodnju električne energije. Projekat se trebao realizirati na toku rijeke od nešto preko 100 km vodotoka i visinskom padu od oko 580 m (od 740 m.n.m. do 160 m.n.m.). Do danas je ovaj projekat realiziran djelimično; izgrañena je HE Jablanica čiji uspor akumulacije (270 m.n.m.) dolazi do nivoa samog grada Konjica i takoñer je izgrañena HE Rama na pritoci Rami sa usporom vode 595 m.n.m. Time su dalji planovi hidroenergetskog iskorištenja gornjeg toka Neretve usmjereni na dio uzvodno od Konjica. Projektantima je na raspolaganju bilo 84 km toka rijeke sa tehnički raspoloživim

10

visinskim padom od cca 470 m (od 270 m.n.m. u Konjicu do 740 m.n.m. – kota uspora najviše akumulacije HE Ulog). Proteklih 50 godina istorijat projektovanja na gornjem toku Neretve je obilježen sa više rješenja: od dvije HE, potom tri, pa do četiri HE. Zabilježićemo ono prvo rješenje iz projekta „Vodne snage Neretve i Rame“ i projektno rješenje iz 1983. g. na osnovu studije „Hidroenergetsko iskorištenje Gornje Neretve“ sa kasnijom korekcijom koja je i danas aktualna u Prostornom planu FBiH. Prvo rješenje iz pedesetih godina prošlog vijeka bilo je planirano sa tri HE: HE Ljuta, (kota uspora 322 m.n.m.), HE Glavatičevo (472 m.n.m.) i HE Ulog ( 740 m.n.m.) kao disperziona elektrana. Posljednje cjelovito rješenje iz 1983 g. (sa izmjenama iz 1988. g.) je bio koncept sa četiri akumulacione elektrane pribranskog tipa i to: HE Konjic (kota normalnog uspora 349 m.n.m.), HE Glavatičevo (485 m.n.m.), HE Ljubuča (472 m.n.m.) i HE Ulog (700 m.n.m.). Vrijedi istaći da je ovim posljednjim rješenjem sa izmjenom iz 1988. g. oborena kota HE Konjic sa 400 m.n.m. normalnog uspora na 349 m.n.m. čime je spriječeno potapanje naselja Glavatičevo, ali je već tim činom kao djelimičnim ustupkom neenergetskoj koncepciji razvoja znatno narušen koncept optimalnog hidroenergetskog iskorištenja gornjeg toka Neretve. Elektroprivreda BiH (EP BiH) 1997. g. ponovo aktualizira izgradnju HE Konjic koja je do pred sami rat dovedena do visokog stepena projektovanja i niza drugih aktivnosti pred izgradnjom. Od tada pa narednih sedam godina trajao je prvi organizovani otpor javnosti protiv izgradnje HE Konjic. U vrhu tog otpora je Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva iz Konjica. Otpor je urodio plodom – gradnja HE Konjic nije započela, projekat je stavljen „ad acta“ i umiren 2004. g. EP BiH se nakon toga u svojim planovima okreće nekim drugim projektima (HE Vranduk, HE Ustikolina), a dio toka Neretve od Glavatičeva do Konjica sve više se prepoznaje po

11

alternativnoj neenergetskoj valorizaciji (rafting, sportski ribolov, kamping, kajak i dr.). 5.2. Intrade energija – razvoj aktivnosti prije izrade projekta HES Gornja Neretva Nekako upravo u vremenu potpunog gubljenja interesa Elektroprivrede BiH za realizaciju projekta izgradnje HE Konjic, ali i brana za HE Glavatičevo i HE Ljubuča, pojavljuje se novi potencijalni investitor. Ovaj put, naravno, interes se iskazuje za hidroenergetski potencijal uzvodno od Glavatičeva (do entitetske granice). Intrade energija doo, kao kćerka kompanije Intrade, a u većinskom vlasništvu slovenačke firme Istra Benz, osnovana je 2003. g. sa osnovnom djelatnošću realizacije projekata u energetskom sektoru. U periodu 2004 – 2005 g. firma gradi četiri male hidroelektrane (MHE) na području općine Fojnica, a već u martu 2004. g. pojavljuje se sa zahtjevom za dodjelu koncesije za izgradnju velikih hidroelektrana po principu samoinicijativne ponude. Početni zahtjev odnosio se na izgradnju HE Ustikolina (Drina) i HE Vranduk (Bosna), a u novembru 2004. g. zahtjev se proširuje i za gradnju HE na gornjem toku Neretve da bi godinu dana poslije firma odustala od HE Ustikolina i Vranduk, a zahtjev usmjerila na gornji tok Neretve. Očita je činjenica da su prestanak interesovanja EP BiH za Gornju Neretvu i pojava i izražavanje namjere nove, privatne firme Intrade energija u uzročno-posljedičnoj vezi posebno ako se uz to vežu neki prelasci značajnih stručnjaka iz EP BiH u Intrade energiju. Zanimljiva je stvar, ničim objašnjena, zašto je EP BiH odustala od projekata koji su unazad 50 godina bili njeni projekti i dio ukupnog sistema optimalnog iskorištenja Neretve posebno imajući u vidu da EP BiH nizvodno gazduje nad tri HE, a EP HZHB nad dvije HE, te da je do tada imala velika ulaganja u projektna istraživanja. Za te elektrane vrlo je

12

važno tehničko rješenje uzvodnih elektrana. Interesantno je da EP BiH, napuštajući interes za Gornju Neretvu, svoju pažnju usmjerava ka HE Ustikolina i HE Vranduk. Ostavljamo čitaocima ove brošure da izvuku zaključke. Nove okolinosti bez izgradnje HE Konjic, a time i bez akumulacije uzvodno do naselja Glavatičevo čine staro projektno rješenje HE Glavatičevo veoma upitnim i ekološki neodrživim. Naime, HE Glavatičevo sa velikom branom, 144 m visine, 4,5 km uzvodno od Glavatičeva je projektovana kao vršna čime bi dnevne nizvodne oscilacije Neretve bile ogromne: od 5 m³/sek do 155 m³/sek. Upozoreni od ekologa da „sačuvani“ tok Neretve od Glavatičeva do Konjica ne bi mogao biti korišten u bilo kojoj drugoj funkciji pa ni u turističkoj sa tako visokim dnevnim variranjem protoka u firmi Intrade energija su pribjegli tehničkom rješenju sa kompenzacionom branom, odnosno bazenom. Pošto su profil velike brane ostavili na staroj poziciji (Konačine) to su kompenzacionu branu visoku 25 metara locirali bukvalno u centru naselja Glavatičeva kako bi se formirao bazen dužine 4,5 km. Ovo rješenje je od strane Udruženja Zeleni – Neretva žestoko napadnuto i oboreno jer bi se time potopio najvrijedniji dio šireg naselja Glavatičevo kao i dvije kratke pritoke Lañanica i Krupac, poznate po izdašnim vrelima čiste pitke vode. Suočena sa neodrživošću projektnog rješenja Intrade energija svoju pažnju i aktivnosti usmjerava na dio vodotoka uzvodno od pregradnog profila HE Glavatičevo (Konačine, 56,5 km od izvora). 6. HIDROENERGETSKI SISTEM (HES) GORNJA NERETVA 6.1. Ograničenja za optimalno projektno rješenje Osnovni koncept koji je proizilazio iz projekta „Vodne snage Neretve i Rame“ postao je neodrživ i neostvariv na području gornjeg toka Neretve naročito u pogledu stvaranja velikih

13

akumulacija. Zbog niza ograničenja i novih okolnosti bitno su promjenjeni uslovi te su to osnove koje su se pri projektovanju morale uvažavati. Istaknućemo one najvažnije:

1. Obaranje kote normalnog uspora akumulacije HE Konjic 1988. g. zbog zaštite naselja Glavatičevo za više od 50 metara bitno je reduciran volumen planirane akumulacije (na manji volumen od trećine jablaničke akumulacije);

2. Posljedice rata odrazile su se dvostruko: a) Jedinstvena EP BiH se transformisala u tri EP

čime je jedinstvena politika upravljanja hidroenergetskim sistemima nestala. Konkretno na toku Neretve HE Rama i HE Mostar postaju dio sistema EP HZHB, a HE Jablanica, HE Grabovica i HE Salakovac egzistiraju u sistemu EP BiH. Raniji hidroenergetski režimi rada svake pojedinačne elektrane bili su dio jedinstvenog optimalnog sistema koji je proisticao iz jedinstva vodoprivrednog tehničkog sistema. Sada je svaka EP usklañivala rad elektrana prema svojim potrebama (tržište) iz čega je proisticalo neusaglašeno punjenje i pražnjenje akumulacija, i inače izmjenjeni vodni režimi.

b) Formiranjem dejtonske BiH sa dva entiteta Neretva je entitetskom linijom podijeljena tako da je dio od izvora do 38,5 km toka lociran u RS a ostali dio nizvodnog toka u FBiH. Obzirom na nadležnost entiteta projektanti i investitori računaju samo sa tokom (a time i energijom) u „svom“ entitetu. Time se, naravno, reduciraju optimalna korištenja mada ničim nije zabranjeno da se meñuentitetskim dogovorom uvažavaju najbolja rješenja.

14

3. Odustajanjem od realizacije projekta HE Konjic dio toka Neretve u FBiH je reduciran na potez od entitetske linije (stacionarna tačka toka 38,5 km) do mjesta Konačine iznad Glavatičeva (stacionirana tačka toka 56,5 km) što iznosi 18 km toka rijeke i sa ukupnim padom od 158 metara. Ovim ograničenjima i projektantskim pristupom, obzirom da je u novom prostornom planu RS zadržano staro rješenje za HE Ulog i HE Ljubuča kao zajednički projekat, ostaje dio toka Neretve (cca 4 km) neiskorišten obzirom da je posljednje projektno rješenje iz 1984. g. HE Ulog pribranskog tipa. Pretpostavka je da će EP RS prihvatiti nove okolnosti tj. imati mogućnosti preprojektovanja HE Ulog u elektranu disperzionog tipa. U svakom slučaju projektanti za dio toka u FBiH morali su računati i sa obaveznom kompenzacijom voda nizvodno zbog vršnog rada elektrana i mogućih velikih dnevnih oscilacija vode nizvodno do Konjica, odnosno Jablaničkog jezera.

6.2. Varijantna rješenja hidroenergetskog korištenja gornjeg toka Neretve uzvodno od Glavatičeva Studiju varijantnih rješenja radio je Energoinvest – Higra inžinjering iz Sarajeva, a na osnovu projektnog zadatka koji je uradila Intrade energija 22.06.2006. g. Projektni zadatak upućuje projektante na ranije studije, ali i sadašnja ekonomsko - ekološka ograničenja, te na osnovu postavljenih kriterija izbor optimalne varijante. Varijante koje je prema projektnom zadatku trebalo razmotriti su: • Varijanta 1 – Rješenje iz studije „Hidroenergetsko korštenje Gornje Neretve“ iz 1984. g. (staro rješenje EP BiH).

15

• Varijanta 2 – Hidroenergetsko korištenje poteza rijeke Neretve uzvodno od naselja Glavatičevo neovisno od meñuentitetske granice. Potez koji je zahvatala HE Glavatičevo 2 iz rješenja po Varijanti 1 riješiti sa dva objekta sa čeonom akumulacijom i kompenzacionim bazenom. • Varijanta 3 – Hidroenrgetsko korištenje kompletnog poteza Neretve uzvodno od Glavatičeva sa više nižih stepenica vodeći računa o entitetskoj granici. U svim varijantama uvažava se rješenje HE Ulog iz 1984. g. U projektnom zadatku se nalaže razmatranje mogućnosti instaliranja reverzibilne elektrane prema objektima na srednjem toku Neretve. Takoñer se u projektnom zadatku zahtijeva poštivanje današnjeg rješenja HE Konjic (!!!) Kao uslov treba poštivati zahtjev za nepotapanjem šireg područja Glavatičeva i svesti dnevne oscilacije vodostaja u koritu nizvodno od sistema na prihvatljive sa vodoprivrednog stanovišta. S našeg aspekta važno je istaći slijedeće: - projektni zadatak razmatra mogućnost reverzibilne elektrane prema objektima na srednjem toku Neretve; - ostavlja rješenje HE Ulog iz 1984 godine; - poštuje se današnje rješenje HE Konjic; - predviña nizvodne oscilacije vodostaja prihvatljive sa vodoprivrednog stanovišta; Ove opaske su vrlo bitne za kasnije analize izabranog optimalnog rješenja HES Gornja Neretva. Autori studije u okviru zadane tri varijante napravili su ukupno šest mogućih rješenja u okviru varijante 2 i varijante 3 jer je varijanta 1 u startu odbačena iz dva razloga:

- rješenje sa kompenzacionim bazenom u naselju Glavatičevo ne osigurava dovoljno vode za kompenzaciju a i potapa znatan dio naselja;

- akumulacija HE Ljubuča (po starom rješenju) prelazi u teritorij RS;

16

Sva rješenja su povrgnuta energetskoj, hidrološkoj, ekološkoj i ekonomskoj komparativnoj analizi iz čega je proistekao izbor optimalne varijante. 6.3. Optimalna varijanta - HE Glavatičevo (kao kompenzaciona) i HE Bjelimići Usvojeno varijantno rješenje kao optimalno je nazvano HES Gornja Neretva i sastoji se od:

- HE Glavatičevo sa kompenzacionim bazenom, - HE Bjelimići kao akumulacijska, - RHE Bjelimići kao pumpna (reverzibilna).

Obzirom da RHE Bjelimići nije bila rezultat varijantnih rješenja niti komparativnih analiza, a i ne predstavlja elektranu u direktnom toku Neretve o njoj ćemo kasnije posebno elaborirati. Predmetni sistem hidroelektrana HE Glavatičevo i HE Bjelimići koristi ukupni raspoloživi pad dijela toka rijeke Neretve od entitetske linije razgraničenja koja se nalazi na koti 521 m.n.m. do profila nizvodne HE Glavatičevo (Konačine) sa kotom u koritu 362,5 m, a koja se nalazi 4,5 km uzvodno od naselja Glavatičevo. Navedeno rješenje predstavlja kompromis koji ne osigurava maksimalne tehno – ekonomske rezultate jer su ograničavajući faktori: nizvodne oscilacije i uzvodna entitetska granica. Eliminacijom HE Ljubuča i kotom normalnog uspora HE Bjelimići od 520 m.n.m. djelimično se kompenzira gubitak zapremine akumulacije koja se gubi izgradnjom kompenzacione brane sa kompenzacionim bazenom. I ovaj izbor te ukupni efekti realizovan je uz slijedeća dodatna ograničenja (pored istaknutih 18 km ukupnog toka i bruto pada od 157 m):

- zbog sužene doline (uglavnom klisuraste forme sa blažim proširenjima oko ušća Slatinice, na potezu

17

Četvrtine i Donje Ljubuče) znatno je reduciran prostor za veliko akumuliranje vode;

- reducirano slivište i pritok vode sa dosta skromnim prosječnim godišnjim protokom koji u periodu malih voda dostiže kritičan minimum te je zbog toga projektant morao kao polazne osnove da uvažava: - nemogućnost kontinuiranog rada elektrane u periodu malih voda;

- izbor rješenja sa diskontinuiranim radom (vršna elektrana) u periodu malih voda;

- uvažavanje potrebe za konstantnim ispuštanjem propisanog protoka nizvodno.

19

6.3.1. HE Glavatičevo (sa kompenzacionim bazenom) Osnovni parametar za izradu bilo kojeg varijantnog rješenja bilo je definisanje potrebne zapremine najnizvodnijeg postrojenja u funkciji kompenzacionog bazena. Profil brane je ranije odreñen na staroj lokaciji ranije projektovane brane HE Glavatičevo (Konačine, stacionaža 56,5 km, 362,5 m.n.m.). Projektanti su za definisanje veličine akumulacije uzeli prepostavke:

- da nizvodna vršna elektrana radi bez pauze u dnevnom režimu za razmatrani dotok (110 m³/s, 120 m³/s, 150 m³/s),

- da su oscilacije nizvodno od sistema ravne nuli, - da normalna kota uspora kompenzacionog bazena bude

usklañena sa topografskim i geološkim uslovima uzvodno gdje bi se gradila velika brana za HE Bjelimići tj. analizom i komparacijom raznih varijanti projektanti su došli do podataka da kota normalnog uspora kompenzacionog bazena mora biti 410 m.n.m., te se na taj način došlo do uzvodne tačke uspora na stacionaži 49,5 km (stotinjak metara nizvodno od ušća Bjelimićke rijeke) čime je ukupna dužina kompenzacionog bazena na taj način definisana na 7 km.

Ovim parametrima definisana je dnevna denivelacija kompenzacionog bazena na cca 4,0 m. Autor ove brošure nije mogao provjeriti korektnost ovog proračuna jer isti nije dat u studiji ali mu je ostalo nepoznato koje je izlazne veličine voda iz kompenzacionog bazena uzimao projektant: koliko sati rada je bilo u proračunu za rad vršne elektrane dnevno i još neki nepoznati parametri. Naravno, pošto je u pitanju jedinstven sistem voda veoma je važan period malih voda s kojim se računalo. Zato će se u ovoj brošuri kasnije izreći odreñene

20

sumnje u korektnost funkcionisanja sistema i garantovani rad sa nizvodnim oscilacijama veličine „0“. Tabela 1 Osnovne karakteristike HE Glavatičevo (kompenzacioni bazen)

ELEMENTI DIMENZIJA VELIČINA 1. Vrsta elektrane: akumulacijsko -

pribranska - -

2. Visina brane m 51

3. Lokacija brane (stacionaža) - udaljenost od izvora

km Konačine, 56,5

4. Srednji proticaj na profilu * m³/s 33,16

5. Kota normalnog uspora m.n.m. 410,00

6. Kota radnog nivoa m.n.m. 391,00

7. Kota donje vode m.n.m. 363,17

8. Ukupna zapremina akumulacije hm³ 15,200

9. Korisna zapremina akumulacije hm³ 9,900

10. Energetska korisna zapremina hm³ 2,400

11. Max. bruto pad m 46,83

12. Min. bruto pad m 28,10

13. Max. denivelacija bazena m 19,00

14. Max. energetska denivelacija u bazenu

m 4,00

15. Instalisani proticaj postrojenja m³/s 72,00 (3 x 24)

16. Konstruktivni neto pad postrojenja m 44,98

17. Broj i tip turbina - 3, Kaplan

18. Instalisana snaga postrojenja MW 28,497

19. Moguća proizvodnja GWh 108,25

20. Konstantna energija GWh 108,25

21. Ukupne investicije KM 142.936.228

* Period posmatranja: 1950 – 1990. g.

21

Sa aspekta prvenstveno ekološke analize vrijedi istaći neke činjenice prezentirane u tabeli. Visina brane, odnosno bruto pad postrojenja očito su, osim kompenzacije, i u prioritetnoj funkciji proizvodnje energije jer je energetska nivelacija u odnosu na korisnu nivelaciju skoro pet puta manja. Ukupni instalisani protok od 72 m³/s je za skoro 40 m³/s manji od instalisanog protoka na strojari HE Bjelimići, a čak za svih 80 m³/s od ranije projektovanog za kompenzacionu HE Glavatičevo nizvodno u naselju Glavatičevo (150 m³/s). Zašto? Da li će se u vrijeme velikih voda nekorisno prelijevati voda preko brane ili su se izmjenili hidrološki podaci – parametri iz ranijih mjerenja? Planirani instalisani protok na svakoj turbini je 24 m³/s što je skoro 5 puta više od ranije projektovanog minimalnog protoka (5 m³/s). Dešavaju se dvije energetske nelogičnosti: relativno visoka brana za veću proizvodnju sa velikim energetskim padom, a istovremeno dvostruko manji instalisani protok u odnosu na sva ranija rješenja koji ne uvažava period velikih voda, odnosno bitno reduciranu proizvodnju energije. Ovaj sistem je očito napušten zbog zauzetog principa u projektovanju koji se bazira na (citat iz Studije izvodljivosti): „HE Glavatičevo kompenzira dnevni vršni rad HE Bjelimići u svom bazenu i obezbjeñuje konstantno ispuštanje dnevnih dotoka u koritu nizvodno“

23

6.3.2. HE Bjelimići Hidroelektrana Bjeliići je akumulaciona brana pribranskog tipa. Koristi sav raspoloživi pad od uspora nizvodne akumulacije HE Glavatičevo (410 m.n.m.) i meñuentitetske granice (kota 520 m.n.m.). Brana je locirana u uskom kanjonu, stotinjak metara nizvodno od ušća Bjelimićke rijeke. Odabran je gravitacioni tip brane sa mogućnošću da to ipak bude lučna betonska brana. Konstruktivna visina brane je 133 m, a visina iznad prirodnog korita 113 m. Elektrana je sa dva agregata sa turbinama tipa Francis. Instalirani proticaj je 2 x 55 = 110 m³/s, a akumulacijaje dužine 11 km sa kotom normalnog uspora 520 m.n.m. Tehnički podaci o HE Bjelimići daju se u tabeli 2.

24

Tabela 2 Osnovne karakteristike HE Bjelimići ELEMENTI DIMENZIJA VELIČINA 1. Vrsta elektrane: akumulacijsko -

pribranska - -

2. Visina brane m 113

3. Lokacija brane (stacionaža) - udaljenost od izvora

km 49,50

4. Srednji proticaj na profilu * m³/s 27,80

5. Kota normalnog uspora m.n.m. 520,00

6. Kota radnog nivoa m.n.m. 476,00

7. Kota donje vode m.n.m. 409,91

8. Ukupna zapremina akumulacije hm³ 106,548

9. Korisna zapremina akumulacije hm³ 81,048

10. Energetska korisna zapremina hm³ 40,00

11. Max. bruto pad m 110,09

12. Min. bruto pad m 66,05

13. Max. denivelacija bazena m 44,00

14. Max. energetska denivelacija u bazenu m 17,20

15. Instalisani proticaj postrojenja m³/s 110 (2 x 55)

16. Konstruktivni neto pad postrojenja m 103,35

17. Broj i tip turbina - 2, Francis

18. Instalisana snaga postrojenja MW 100,039

19. Moguća proizvodnja GWh 219,40

20. Konstantna energija GWh 22,40


* Period posmatranja: 1950 – 1990. g. Prema projektnim razmatranjima akumulacioni bazen HE Bjelimići omogućava sezonsko izravnjavanje proticaja. Istovremeno radi u vršnom režimu u toku radne sedmice. „Poželjna“ stanja u bazenu su definisana tako da bazen bude pun prvog juna u godini a prvog novembra na nivou 40 % u okviru energetski korisne akumulacije od 40 hm³. Ove polazne pretpostavke učinjene su zbog maksimizacije proizvodnje

25

vršne energije odnosno zbog potrebe maksimalnog korištenja rada postrojenja. Iz te činjenice o korištenju samo cca 50 % raspoložive korisne zapremine denivelacija u bazenu u toku godine smanjuje se sa tehničko mogućih 44 m na „samo“ 17,20 m. Ovi elementi dobijeni su iz pretpostavljene hidrologije na osnovu razmatranja perioda 1950 – 1990 g. i iz činjenice da se od juna do septembra planira proizvodnja samo varijabilne energije, odnosno samo proizvodnja u toku dana. Meñutim, uzimanje hidroloških podataka iz prošlosti radi projektovanja režima rada u budućnosti poznato kao „nepouzdana hidroogija“ i na ovom projektnom rješenju pokazaće se u svom negativnom kontekstu. Ne može se isključiti ni dnevna nivelacija koja je rezultat noćnog pumpanja vode u trajanju od 8 sati i „prebacivanja“ vode u gornju akumulaciju te njeno dnevno ponovno vraćanje u donju akumulaciju.

27

6.3.3. RHE (PHE) Bjelimići RHE ili reverzibilna (pumpna) hidroelektrana je poseban tip elektrane koja omogućava privremeno akumuliranje znatnih količina električne energije na način da se vode sa nižih nivoa pumpnim sistemom podižu i akumuliraju na višim nivoima. Za podizanje voda na veće visine pumpnim sistemom koristi se jeftina noćna energija, a koja se naknadno koristi za pokrivanje vršnih opterećenja danju kada je električna energija znatno skuplja. Obzirom na gubitke odnosno na činjenicu da se za pumpanje koristi više energije nego li se može proizvesti na turbinama u suštini su RHE potrošači energije i samo ih velika razlika u cijeni utrošene i proizvedene el. energije može činiti rentabilnim. Zanimljivo je istaći da se u cjelokupnoj „istoriji“ projektovanja hidroenergetskih sistema na Neretvi, a posebno na njenom gornjem toku, izgradnja RHE nije planirala na bilo koji način. Istina, u okviru HES Trebišnjica izgrañena je RHE Čapljina 1979. g., jedina te vrste u BiH. Autor brošure ovo ističe zato što se ukupna rentabilnost i ekonomska isplativost HES Gornja Neretva dobija na osnovu efekata RHE Bjelimići. Začuñuje nas ta činjenica jer je i laiku, koji bar površno poznaje geografsko – reljefne pogodnosti akumulacije HE Jablanica (planina Bokševica i sl.), nejasno zašto se takvim mogućnostima nije bavila EP BiH jer bi to bilo neupordivo jeftinije (pošto postoji izgrañena i već „otplaćena“ donja akumulacija). Uostalom, takvu pogodnost upravo koriste energetičari u Sloveniji na ranije izgrañenoj brani, odnosno akumulaciji. Meñutim, ta mogućnost prvi put se nagovještava u projektnom zadatku Intrade energija od 22.06.2006. g. Pa i u navedenom projektnom zadatku je napisano: „Za usvojenu varijantu razmotriti mogućnost instaliranja reverzibilne elektrane prema objektima na Srednjoj Neretvi“. Teško je shvatljivo da se ključni segment HES Gornja Neretva pojavljuje tek tako „ad

28

hoc“ jer čak i u Studiji varijantnih rješenja RHE Bjelimići je data tek kao nagovještaj i u formi skice. 6.3.3.1. Tehničko rješenje RHE Bjelimići Sistem se zasniva na dva binarna agregata (pumpa – turbina; motor – generator) koji se nalaze u strojari. RHE koristi akumulaciju HE Bjelimići za zahvat i povrat prerañene vode. Na ovaj način se osigurava jednostavno rješenje za stvaranje potrebne usisne visine za pumpu (H = 63 m, 10 % ukupne visine pumpanja vode) jer je strojara RHE na istoj koti kao i strojara HE Bjelimići (pribransko postrojenje). Akumulacija (gornji bazen) formira se u dolini gornjeg toka Slatinice, desne pritoke Neretve, sa kotom uspora 1150 m.n.m. i branom visine 84 m. Maksimalni instalisani protok identičan je instalisanom proticaju na HE Bjelimići i iznosi 110 m³/s za turbinski rad, odnosno za pumpni rad 0,7 x 110 = 77,00 m³/s. Osnovni podaci i tehničke karakteristike RHE Bjelimići daju se u tabeli 3.

29

Tabela 3 Osnovne karakteristike RHE Bjelimići ELEMENTI DIMENZIJA VELIČINA 1. Lokacija strojare: HE Bjelimići - -

2. Vrsta elektrane: pumpna / reverzibilna - -

3. Vrsta brane gornjeg bazena: nasuta - -

4. Visina brane m 84,00

5. Kota gornjeg bazena: izvorište Slatinice m.n.m. 1150,00

6. Kota donjeg bazena: akumulacija HE Bjelimići

m.n.m. 520,00

7. Bruto pad m 630,00

8. Neto pad m 617,00

9. Uzgon pumpe m 643,00

10. Dužina tunela m 4.909,00

11. Dužina cjevovoda m 2 x 540

12. Zapremina gornjeg bazena hm³ 20,50

13. Instalisani protok turbine m³/s 2 x 55 = 110

14. Instalisani protok pumpe m³/s 2 x 38,5 = 77

15. Dnevno vrijeme pumpanja h max. 8

16. Dnevno vrijeme turbiniranja h max. 5

17. Hidraulične mašine - binarni sis.

18. Nazivna snaga turbine MW 2 x 293

19. Moguća godišnja proizvodnja GWh 1029

20. Moguća godišnja potrošnja GWh 1338

21. Negativna razlika u proizvodnji GWh 309


31

7. ODRŽIVOST I POUZDANOST PROJEKTOVANOG SISTEMA (PREMA STUDIJI IZVODLJIVOSTI) Održivost HES Gornja Neretva u projektovanim veličinama prema Studiji izvodljivosti ukratko će se razmotriti sa nekoliko aspekata:

- hidrološki, - geološko – seizmološki, - energetski, - ekonomsko – finansijski, - ekološki.

Ekološki aspekt projekta biće posebno tretiran a prema Prethodnoj procjeni uticaja na okolinu kao segmentu Studije izvodljivosti. 7.1. Hidrološka održivost Ovaj aspekt održivosti hidroenergetskih projekata pa i ovog poznat je kao „nepouzdana hidrologija“ koja je na brojnim primjerima izgrañenih HE toliko prisutna da je postala pravilo u projektovanju. Hidrolozi ne mogu savršeno tačno predvidjeti koliko vode će doticati u planiranu akumulaciju. Da bi se „najbolje pogodilo“ koliki će biti vodeni dotok rijeke za vrijeme životnog vijeka brane, oni procjenjuju podatke o vodotoku iz prošosti u budućnost. Naravno, uzimaju se podaci iz posmatranja nekoliko desetina godina da bi se sačinila razumna predviñanja uzimajući godišnje cikluse variranja kišnih padavina, odnosno periode velikih i malih voda. Pa ipak ni tada ne postoji garancija da će uzorak kišnih padavina, a time i godišnjih, mjesečnih, pa i dnevnih protoka u slijedećih pedeset godina biti isti kao onaj posljednih pedeset godina posebno razmatrajući hidrološku kartu globalnog zagrijavanja. Zato se danas u projektovanju hidrologije podaci iz prošlosti

32

uzimaju kao statistički uzorak koji se savremenim metodama simulacija sa korektivnim faktorima prevode u realna očekivanja za budućnost. Ovo je jako važno jer objektivizirana hidrološka predviñanja su osnova za ukupnu energetsku a time i ekonomsku opravdanost projekta. Projektanti HES Gornja Neretva koristili su se starim, prevaziñenim metodama, a kao osnova uzet je period posmatranja vodostaja Neretve na posmatranom dijelu toka od 1950 – 1990 g. Posljednih 15 – ak godina vjerovatno ne postoje kao tačan podatak zbog nepouzdanosti (vrijeme rata i poslije rata). Opće je znana činjenica, koju čak i mještani uz tok Neretve iskustveno doživljavaju i prate, da su proticaji Neretve u gornjem toku sve manji; sve je manje velikih voda, a periodi tzv. malih voda u toku godine su sve duži. Primjera radi u 2006. g. su ljetne vode trajale praktično od juna do decembra (6 -7 mjeseci). Čak je i novembar, poznat iz prošlosti kao mjesec najvećih voda, bio na nivou malih, ljetnih voda. Izuzetno blaga zima 2006/2007 g. rezultirala je sa veoma malo snijega na visinskim dijelovima sliva. U tom slučaju izostaje efekat „zakašnjelih voda“ (vrlo bitnih za hidrološke rezime i energetsku efikasnost) uslijed topljenja snijega pa se to odražava kroz činjenicu da se male vode pojave već u proljećnim mjesecima. Pošto se u projektnom rješenju nije sa tim računalo onda bi u 2006. g. cio HES bio upitan: nedostatak voda u osnovnom dotoku u veliku akumulaciju bitno bi povećao energetsku denivelaciju svih akumulacija, smanjio proizvodnju i ozbiljno ugrozio sistem kompenzacije nizvodno. Na hidrološko ukupno stanje HES-a sigurno će uticati i projektovana isporuka el. energije po najvećim cijenama što će bitno remetiti optimalno hidrološko rješenje jer će cijene biti burzanske, a najveće tržišne prema „trenutnoj“ isporuci.

33

7.2. Geologija i seizmologija Svako mjesto brane ima svoje jedinstvene geološke karakteristike. Da bi se dobile karakteristike neophodna su veoma skupa ispitivanja, a ona traže i vrijeme i novac. Saznanja o geološkim karakteristikama na mjestu profila brane bitna se sa dva aspekta:

- pouzdanost tla, odnosno prihvatanje ili odustajanje od planirane mikrolokacije;

- izbor u projektovanju tipa i veličine elemenata brane; U konkretnom slučaju postoje ispitivanja geološkog sastava samo za branu HE Glavatičevo koje je osamdesetih godina prošlog vijeka vršila EP BiH za potrebe velike brane. (144 m visine). Za branu HE Bjelimići čija je lokacija odreñena u augustu 2006. g. nikakva, pa čak ni površna, istraživanja nisu izvršena. Zato je u Studiji izvodljivosti ostavljena varijanta izbora tipa brane: gravitaciona ili lučna. Ista je situacija i za branu gornjeg bazena RHE Bjelimići (izvorište Slatinice) gdje se predviña nasuta brana visine 84 m. Geološka ispitivanja su nužna sa aspekta sigurnosti brana, ali i sa aspekta vodopropustljivosti tla (oticanje akumulacijskih voda mimo turbina) i strukture tla sa aspekta kompaktnosti kanjonsko - klisurastih stijena zbog mogućeg odronjavanja kakva praksa je u istoriji izgradnje brana poznata. O geološkim karakteristikama terena date su samo opće ocjene na osnovu ranijih geoloških globalnih saznanja. Studija izvodljivosti pa i Prethodna procjena uticaja na okolinu nisu uzele u obzir moguće seizmičke uticaje mada je ovo područje poznato kao visoko trusno. Takoñer je poznato da ogromni pritisak velikih akumulacija na tlo, naročito kod velikih brana, može povećati seizmičku aktivnost što izravno utiče na nesigurnost brane. Ovi faktori rizika moraju se uzeti u obzir naročito pri projektovanju i izgradnji brana.

34

7.3. Energetska održivost Projektanti hidroelektrana su uvijek preoptimistični u projekciji energetskih efekata elektrana. Energetska efikasnost najneposrednije je uslovljena hidrološkom pouzdanošću sistema. Kako se već zaključilo i u ovom projektu je u pitanju „nepouzdana hidrologija“ iz koje prirodno proizilazi sumnja u održivost energetskih efekata. Prirodno je da se u investicijama, pogotovo velikim kao što je izgradnja velikih brana, u interesu predočavanja profitabilnosti kreditorima, preuveličaju ekonomski efekti pa i proizvodnja. Autori Studije izvodljivosti su se zbog evidentnog manjka voda i nametnutih ograničenja (samo jedna komparacija: korisne vode akumulacija HE Glavatičevo i HE Bjelimići su skoro devet puta manje od korisnih voda akumulacija HE Jablanica i HE Rama!) opredijelili na diskontinuiran rad elektrana, odnosno na proizvodnju tzv. vršne energije. Energetski proračuni HE Bjelimići zbog navedenih hidroloških ograničenja i deficita bazirani su tako da se u periodu malih voda (3 – 4 mjeseca) projektuje samo varijabilna proizvodnja, a u periodu velikih voda samo viškovi idu u konstantnu proizvodnju. HE Glavatičevo, zbog obaveze konstantnog ispuštanja vode i ublažavanja oscilacija nizvodno, imala bi isključivo konstantnu proizvodnju, a RHE Bjelimići bi, naravno, proizvodila isključivo vršnu energiju . Prema Studiji izvodljivosti HES Gornja Neretva bi u ukupnoj proizvodnji na godišnjem nivou u strukturi imao 93 % vršne energije i 7 % bazne energije. Ovo preferiranje vršne energije koje ide u gornji maksimum mogućeg (i ovih 7 % bazne energije isključivo je rezultat obaveze ispuštanja kostantnog protoka HE Glavatičevo) opet je u funkciji maksimiziranja prihoda odnosno ekonomsko – finansijskih efekata. Energetska pouzdanost sistema bitno je uslovljena energetskim bilansom sistema koji prvenstveno proizilazi iz rada RHE Bjelimići.

35

Naime, kako je već istaknuto ova elektrana je praktično potrošač el. energije i negativni bilans u ukupnom godišnjem radu RHE je 309 GWh, dok cio HES Gornja Neretva ima neznatan pozitivni bilans u korist godišnje proizvodnje cca 18 GWh. Naravno, potrebna energija za pumpanje od 1338 GWh na godišnjem nivou, veličine jedne termoelektrane srednje veličine, mora se naći na tržištu i to kao noćna, po nižoj, jefitinijoj tarifi. Da li će ta postavka energetske održivosti sistema u budućnosti (riječ je o više decenija rada) biti moguća vrlo je upitno! 7.4. Ekonomsko – finansijska održivost Studija izvodljivosti u suštini je studija ekonomske opravdanosti iz čije analize i podataka slijedi ključna odluka o prihvatljivosti ili napuštanju projekta. Za bolje razumjevanje kontraverzi i odreñenih sumnji, odnosno upitnosti ekonomske opravdanosti HES Gornja Neretva vratićemo se na zaključke Vlade FBiH donešene u januaru 2005. g. Tada je Vlada FBiH prvi i jedini put, cjelovito, stručno i analitično razmatrala problem i planove izgradnje energetskih objekata u FBiH. U nizu argumentovanih postavki zaključeno je da ne postoje niti tehničke niti ekonomske, ali ni zakonske pretpostavke da se bez temeljite pripreme uñe u široki investicioni ciklus izgradnje energetskih kapaciteta. Analizirano je stanje svakog izgrañenog ali i planiranog energetskog objekta i tada je zaključeno slijedeće: Projekat HE Glavatičevo nije ekonomski opravdan. Pripremni materijal i studiju vladi su prezentirale EP BiH i EP HZHB. Znači, projekat velike brane (144 m)n sa velikom akumulacijom (185 hm³), instalisane snage 172 MW i godišnje proizvodnje od 295 GWh nije bio prije dvije godine rentabilan. I to bez kompenzacione brane! Nemamo razloga za sumnju jer je EP BiH kao raniji projektant i potencijalni investitor, te kao sigurno najjači privredni subjekat u području el. energije,

36

raspolagala svim relevantnim pokazateljima iz kojih se došlo do razloga o neisplativosti (veličina investicije, proizvodnja, projekcija cijena energije, tržište i dr.). Pretpostavljamo da je to bio i osnovni razlog da EP BiH napusti svoj interes za realizaciju ovog projekta. Kako je moguće da upravo u isto vrijeme firma Intrade energija kandiduje taj isti projekat (čak i sa kompenzacionom branom) putem samoinicijativne ponude kao rentabilan, odnosno ekonomski održiv. Posebno u novim okolnostima kada se zbog ekološko – socijalnih razloga realizacija projekta „povukla“ uzvodno za 4,5 km čime je značajno energetski ograničena a time i redukovana proizvodnja. Valja naglasiti da u toj fazi (davanje samoinicijativne ponude) od strane Intrade energija nije bilo pomena o izgradnji RHE Bjelimići. 7.4.1. Projekcija cijena Uz obim i strukturu proizvodnje cijene su nesporno ključni elemenat za proračun i projekciju ukupnog prihoda svakog privrednog subjekta pa i HES Gornja Neretva. Prihod je procjenjen na bazi godišnje proizvodnje električne energije i to: • HE Bjelimići i HE Glavatičevo (kompenzacioni bazen)

- ukupno 327, 65 GWh od čega: - vršna energija 69,9 % ili 229,06 GWh - bazna energija 30,10 % ili 98,59 GWh

• RHE Bjelimići - ukupno 1029,16 GWh u čemu je „peak“ energija 100 %

Radi objašnjenja: „peak“ energija je „najkvalitetnija“ i naravno najskuplja energija koja se isporučuje kada je tržište najviše potražuje. Projektovane cijene su na bazi podataka sa European Energy Exchange, burze električne energije u Njemačkoj (!) a koje su prema projekciji za 2012. g. (vrijeme uključenja cijelog sistema u rad):

- za baznu energiju 55 € / MW

37

- za vršnu energiju 83,3 € / MW - za peak energiju 98,19 € / MW

Osnovni trošak, odnosno rashodnu stranu sistema nesporno bi činio utrošak el. energije za pumpanje vode u RHE Bjelimići. Ta količina na godišnjem nivou je 1338,36 GWh. Cijena (nabavna) je uzeta prema istom izvoru i na bazi istih podataka (EEE – burza el. energije u Njemačkoj) i ona iznosi 67 % cijene bazne el. energije odnosno: 0,67 x 55 = 36,83 € / MWh Kako se vidi ukupan prihod i rashod se uzima kao rezultat krajnje optimističkih elemenata:

- ukupna proizvodnja – kao rezultat povoljne hidrologije; - perfekcija odnosa strukture el. energije (peak, vršna 93

%, bazna 7 %); - optimistične projekcije prodajnih cijena (Njemačka); - depresiranih cijena nabavne noćne el. energije;

Osnovni komentar za cijene je slijedeći. Danas kada je cijena el. energije iz domaće proizvodnje, a za domaću potrošnju, skoro dvostruko jeftinija od uvozne (evropske) da li je realno očekivati da će se te cijene za pet godina (posebno je obračunata eskalacija cjena – 2 %) izravnati, naravno rapidnim povećanjem cijena u BiH. Naravno da je odgovor negativan obzirom da je cijena el. energije u BiH ipak pod kontrolom države i u skladu je sa ukupnim ekonomskim, a naročito socijalnim realitetom u BiH. Ovdje se može postaviti još jedno pitanje. Da li će u budućnosti biti na tržištu dovoljna ponuda viškova noćne el. energije i po ovako niskim cijenama. BiH obnavlja i stavlja u funkciju odreñene kapacitete procesne industrije čija je osnovna energetska karakteristika da su to veliki potrošači el. energije i da rade kontinuirano (dan, noć, vikend i sl.). Drugo, već su aktualni planovi izgradnje novih kapaciteta upravo takvih velikih energetskih potrošača konstantne energije (Aluminij Mostar – elektroliza 2, Željezera Zenica – nove el. peći, Birač

38

Zvornik i dr.). Da li će povećana potrošnja i potražnja i noćne energije u budućnosti bitno uticati na sistem ponude i tražnje, a time i na značajne izmjene cijena? U budućim mjerama štednje el. energije i poboljšanja energetske efikasnosti nesporno će se desiti i promjene koje bi mogle bitno uticati na HES Gornja Neretva čija je osnova ekonomske održivosti u cijenovnoj razlici nabavne i prodajne cijene? 7.4.2. Investicije Kvalitet investicija u realizaciji svakog projekta a naročito visoko intenzivnih investicija kakve su u izgradnji velikih brana direktno utiče na isplativost projekta putem izračuna interne stope povrata ili perioda vraćanja uloženih sredstava. Kvalitet investicije je direktno ovisan od kvaliteta izvora sredstava (vlastitita sredstva, povoljni krediti), obima potrebnih sredstava, vremena ulaganja (rokovi izgradnje) i dobro procjenjenih obima i dinamike ulaganja. Osnovna investicija je u iznosu od 922,4 miliona KM, a sa interkalarnom kamatom 1,026 milijarde KM. Dinamika povlačenja kredita (osnovni izvor sredstava) je:

- prva godina - 30 % sredstava - druga i treća godina po - 20 % sredstava - završna godina gradnje - 30 % sredstava

Kredit je na 15 godina sa kamatnom stopom 5 % te otplatom kredita u jednakim godišnjim anuitetima. U ovoj brošuri nema prostora za elaboriranje svih mogućih dubioza investicije (a naročito upitnost kredita) pa će se ukratko dati osvrt na neke redovite pojave – nedostatke pri projektovanju i izgradnji velikih hidroenergetskih objekata: • Prema nalazu Svjetske banke na uzorku od 70 velikih brana koje je ona finansirala zaključila je da ovi kapitalni objekti imaju preko 30 % prekoračenja investicije kao rezultat loše procjene i nedovoljnog istraživanja.

39

• Mnogi investicioni troškovi nisu dobro procjenjeni ili nisu uzeti u obzir (najčešće tzv. vanjski troškovi: ekološki i sociološki). • Skoro je postalo pravilo da se rokovi izgradnje značajno prolongiraju. Pobrojane manjkavosti u investicijama koje su zbog potrebe dobijanja kredita i namjerno skrivene, nesporno će biti prisutne ili su već prisutne u projektu HES Gornja Neretva. Investicioni nedostaci imaće najdirektniju vezu sa isplativošću projekta. 7.4.3. Naknade Naknade koje bi kao dio troška proizvodnje trebao plaćati koncesionar društvenoj zajednici kao zakonske obaveze su:

1. Koncesija na hidroenergetsko korištenje voda prema Zakonu o koncesijama FBiH – u proračunu uzeto 2 % od proizvodne cijene - (naknada se plaća u budžet FBiH).

2. Vodni doprinos za iskorištenje voda prema Zakonu o vodama FBiH iznosi 2 % od prosječne proizvodne cijene - (naknada se plaća Vodoprivredi FBiH).

3. Naknada za zaštitu voda po Zakonu o vodama FBiH - (obzirom da je procjenjeno da HE ne vrše nikakvo zagañenje voda (!) naknada se ne plaća).

4. Vodni doprinos za korištenje hidroakumulacija prema Zakonu FBiH iz 2002. g. iznosi 0,5 pf/kWh - (naknada se plaća općini).

5. Naknada za grañevinsko zemljište (korištenje prostora) iznosi 0,1 pf/kWh – (naknada se plaća općini).

Autori projekta svojim komentarom u studiji očekuju od Vlade FBiH:

- da koncesiona naknada bude 1 % (kao u većini evropskih zemalja);

40

- da vlada reducira naknade jer investitor smatra da su koncesiona naknada i naknada po osnovu korištenja hidroakumulacija identične pa se praktično nepotrebno naplaćuje dva puta;

Potrebno je istaći da je lokalna zajednica – Općina Konjic, na čijoj se teritoriji planira realizacija cijelog HES-a Gornja Neretva, ispostavila svoje dodatne uslove kao ključne za davanje općinske saglasnosti:

- 10 % učešća općine u prihodu HES-a (tokom trajanja koncesionog perioda);

- 30 % profita HES-a presumjeriti u razvojne investicije u općini Konjic;

- 35 % suvlasništva općine u HES-u nakon isteka koncesionog perioda;

- izgradnja moderne saobraćajnice Konjic – Glavatičevo dolinom Neretve;

- formiranje uprave HES-a u Konjicu; - plaćanje svih, već utemeljenih, zakonskih naknada;

Ovi općinski zahtjevi su veoma teški i ne sadrže se u proračunu Studije izvodljivosti, ali kako se vidi nisu ni ugrañeni u postojeće federalne zakone. Zahtjev je upućen Vladi FBiH na koji se ona ni poslije 15 mjeseci (vrijeme izrade ove brošure) nije očitovala. Ovo je ozbiljna prepreka ne samo ekonomskoj održivosti nego i uopće realizaciji projekta. 7.4.4. Isplativost projekta Hidroenergetski sistem HE Bjelimići i HE Glavatičevo (kompenzacioni bazen) bez RHE Bjelimići, nazvan i kao prva faza, uz pretpostavke prihoda od prodaje te planiranim rashodima i naknadama, imao je prosti povrat sredstava u rasponu od 15,3 do 15,7 godina. Na osnovu rezultata analiza jasno je da su objekti iz prve faze uz date pretpostavke u Studiji na donjoj granici rentabilnosti budući da ni u jednoj varijanti

41

povrat sredstava nije kraći od 15 godina. Autori Studije računaju da bi rezultati bili bolji kada bi se prihodima mogli dodati „zeleni certifikati“ (Kjoto protokol) mada im je jasno da to nije moguće najmaje iz dva razloga:

- BiH nije ratificirala „Kjoto sporazum“. - Projekti velikih brana, prema EU – Direktivi o

trgovanju emisijama, su na listi neekoloških te se isključuju iz tzv. karbonskih kredita.

Zato autori projekta u mjere za poboljšanje ekonomske održivosti uključuju potrebu: • Izvršiti analizu svih zakonskih naknada kako bi se utvrdila optimalna granica istih kako bi projekat bio rentabilan (prirodno, u pitanju je smanjenje naknada troškova, op.a.). • Usaglasiti interese Vlade FBiH i lokalne zajednice sa realnom rentabilnošću predmeta koncesije. „Spas“ za isplativost cjelokupnog projekta dolazi od tzv. druge faze – izgradnje RHE Bjelimići. Pošto je na osnovu elemenata prihoda i rashoda RHE Bjelimići (sa 100 % peak energije sa cijenom 98,19 €/MWh u prodaji i nabavci noćne, jeftine po 36,83 €/MWh) dobijen period vraćanja investicije od 9,4 godine to je i cjelokupan sistem HE i RHE postao isplativ (period vraćanja 12 godina). Izvršen je proračun ekonomičnosti projekta HES Gornja Neretva radi utvrñivanja osjetljivosti projekta uzimajući i promjene iznosa investicije i prihoda u rasponu ± 10 %. Autori od svih tretiranih varijanti osjetljivosti kao reprezentativnu uzimaju varijantu sa umanjenom investicijom za 10 % u odnosu na proračunske pretpostavke čime se period vraćanja obara na 10,9 godina. Zanimljivo da nije obrañena varijanta koja bi mogla biti najrealnija: 10 % umanjen prihod i 10 % uvećane investicije čime bi rok povrata sredstava daleko premašio granicu isplativosti.

42

7.4.5. Isplativost projekta i interesi lokalne zajednice Kritički osvrt na ekonomsku opravdanost, te rentabilnost, odnosno isplativost HES-a u potpunosti korespondira sa nalazima i tvrdnjama Svjetske komisije za brane (WCD) koja tvrdi: „Uvijek je u projektima velikih brana precjenjena proizvodnja energije, odnosno budućih prihoda i uvijek su prisutni dodatni radovi. Na taj se način privredni proračuni rentabilnosti ne mogu održati, a često je sve to režirano radi početka radova. Zato ne začuñuje da teško i jedan privatni investitor rizikuje da uloži vlastiti novac na velike brane – osim ako im vlade ne ponude velikodušne subvencije i garancije.“ Ova tvrdnja bazirana na analizi dovoljno velikog uzorka od preko stotinu velikih brana apsolutno je prisutna i na našim prostorima. Ne samo što potencijalni investitor u svojim analizama i proračunima rentabilnosti uopće ne uzima u obzir opravdane zahtjeve lokalne zajednice za kopmenzacije trajnog gubitka najvrijednijeg prirodnog resursa, nego se očekuju ustupci i povlastice vlade (koncesione i druge naknade). Višedecenijskom politikom „rezervacije“ prostora gornjeg toka Neretve za hidroelektrane, odnosno zabrane bilo kakvog alternativnog razvoja prostor je odavno migracijski; ekonomski zapušten i obezvrijeñen tako da će mogući investitor (a ko drugi nego stranac?!) dobiti prostor u bescijenje (u troškovima izgradnje stoji stavka: otkupi i odštete iznose 7 miliona KM što je nepunih 0,7 % ukupne investicije!!!). 8. PRETHODNA PROCJENA UTICAJA NA OKOLINU (EKOLOŠKA STUDIJA) Ekološka studija pod nazivom Prethodna procjena uticaja na okolinu pojavljuje se u nepuna dva mjeseca u dvije verzije: prva početkom septembra 2006. g. kao dio studije varijantnih rješenja HES Gornja Neretva, a druga početkom novembra kao

43

knjiga 2 ili druga faza Studije izvodljivosti HES-a. Prva Prethodna procjena sa analizom alternativa – varijanti, ali uz potpuno odsustvo RHE Bjelimići kao ključnog objekta HES-a, a druga sa RHE Bjelimići. 8.1. Sukob interesa Na osnovu ugovora Intrade energija (juli 2006.) povjerava poslove izrade Studije varijantnih rješenja, Studije izvodljivosti i Prethodne procjene uticaja na okolinu firmi Energoinvest – sektor Higra. Prema tome Ekološku studiju pravi isti subjekat koji je angažovan u izradi Studije varijantnih rješenja i Studije izvodljivosti. Prethodna procjena uticaja na okolinu radi se u isto vrijeme – paralelno sa izradom Studije izvodljivosti. Ove činjenice predstavljaju flagrantan sukob interesa: isti nalogodavac (i finansijer) i isti autor projektnog rješenja, odnosno Ekološke studije. U takvom kontekstu Ekološka studija mora biti u potpunosti u funkciji opravdanosti ukupnog projektnog rješenja. Očekivati nezavisan pristup i objektivnost Studije uticaja naspram projektnog rješenja je apsurd. I dok se u isto vrijeme u BiH za mnogo manje elemente mogućeg sukoba interesa (npr. kod političkih kandidata za izborne funkcije) vrše zamašne istražne radnje, ovdje u slučaju velikog zahvata u prostor visoke prirodne vrijednosti nema nikakvih sumnji u objektivno, neutralno i naučno istraživanje ekoloških posljedica tako velikog projekta. Postavlja se pitanje kako je moguće da Vlada FBiH ne uobziri ovaj temeljni nedostatak u izradi Prethodne procjene uticaja na okolinu i da tako olako utvrdi javni interes za izgradnju HES Gornja Neretva. Treba li reći da u timu za izradu studije nema priznatih stručnjaka iz oblasti ekoloških nauka sa fakulteta i naučnih ustanova. Spoljni saradnici su angažovani iz Intrade energija, kao naručioca i nalogodavca, te iz Elektroprivrede BiH, nama poznatih autora „čuvene“ Studije uticaja na okolinu za HE Konjic. Začuñuje

44

meteorska brzina (cca 2 mjeseca) kojom se sve uradilo imajući na umu činjenicu da je ovo, prema našem saznanju, prva studija uticaja na okolinu koja je uopće urañena na ovom potezu gornjeg toka Neretve. 8.2. Osnovne postavke Prethodne procjene uticaja na okolinu Osnovna postavka održivosti, pouzdanosti i opravdanosti svakog energetskog pa i hidroenergetskog sistema morala bi da se bazira na četiri osnovna aspekta:

- tehnički - ekonomsko – finansijski - socijalno – društveni - ekološki

Za donošenje odluke o realizaciji ili napuštanju projekta četiri aspekta trebala bi se u najmanju ruku podjednako tretirati. Nažalost, praksa je bila, ali i ostala, da se prva dva preferiraju, a zanemaruju druga dva aspekta. To je uočila i Svjetska Komisija za velike brane u svom glasovitom izvještaju iz novembra 2000. g. U izvještaju Svjetske Komisije se, izmeñu ostalog, kaže: • „Procjena opcija bila je tipično ograničena u obimu i bila je sužena, u prvom redu, na tehničke parametre i na usku primjenu privrednih analiza troškova projekta. • Projekti trebaju biti u sladu sa pravilima o zaštiti okoline i ne smiju ugroziti veće prirodne resurse. • Projekti ne bi trebali biti samo finansijski profitabilni nego moraju imati i ekonomski smisao. Analize troškova i dobiti moraju pokrivati sve spoljne troškove...“ Nažalost, ti spoljni, nepriznati, troškovi nikada se pa ni danas nisu uzimali u obzir ili su minimizirani. Posljedice nepriznatih troškova bile su: oštećena lokalna zajednica i afektirano stanovništvo, odnosno destrukcija ekosistema.

45

Stari principi i prilazi procjeni ostali su i danas isti mada zavijeni u oblande „visokih ekoloških standarda“. Ni u ovom projektu, sa aspekta ekologije, nema nikakve dileme da li graditi ili ne graditi. Navodimo neke citate iz procjene koji determinišu osnovne principe autora: „... Smatra se da nema racionalnijeg iskorištavanja vode ako se ne grade hidroenergetska postrojenja jer proizvodnja el. energije čini svaki zahvat na vodotoku rentabilnim...“ „... Ne smije se zaboraviti da svaki razvoj traži kompromis. Teško da će grañani BiH prihvatiti blokadu svih projekata koji donose ekonomsku korist. Iz ekonomske koristi i boljeg standarda stanovnika proizilazi i veća želja i zalaganje da se u nekim kasnijim fazama više žrtvuju energetska rješenja na račun zaštite prirode i autentičnog stanja u prostoru. U ovom trenutku, meñutim, potrebno je da taj proces u razumnoj mjeri bude obrnut zbog smanjenja energetske zavisnosti...“ „... Kako je izgradnja hidroelektrana značajan segment razvoja koji nema negativne inpute na autentično stanje okoline ne treba postavljati dilemu ili – ili (razvoj ili zaštita okoline), već se mora nuditi istinski pristup i – i (kompatibilnost razvoja i zaštita okoline i prirodnih resursa) pri čemu se doprinosi održivom razvoju...“ Ovakav pristup autora studije ne ostavlja nikakvu sumnju u opravdanost gradnje. Ovakvi principi ugrañeni u osnovu Ekološke studije eliminišu svaku moguću dilemu „graditi ili ne graditi“,ne ostavljaju prostor nekom neutralnom, nezavisnom, visokostručnom arbitru da odluči o alternativi: energetsko ili neko drugo rješenje. Jer takva alternativa se u samoj procjeni uopće ne nudi. Nametnuta tvrdnja da su koristi neuporedivo veće od šteta (što je potpuno suprotno nalazu Svjetske komisije za brane), uz glorificiranje jednih (koristi), a minimiziranje drugih (šteta) ne ostavlja nikakav prostor za objektivnu analizu. Cjelokupna studija reducira se na „mjere ublažavanja“. Ovakva postavka „zaštite prirode i okoline“ sigurno bi opravdala

46

izgradnju velike brane u bilo kojem visokovrijednom zaštićenom području u svijetu. 8.3. Pogrešno interpretirane činjenice 8.3.1. Obnovljivi izvori energije i staklenički plinovi U procjeni uticaja na okolinu se, izmeñu ostalog, kaže: „... S obzirom na prednosti zaštite okoline obnovljivi izvori energije predstavljaju alternativu korištenju konvencionalnih izvora...“ „... Energija vode (hidroenergija) je još uvijek najracionalniji i najčistiji obnovljivi izvor energije...“ Na više mjesta se govori o obnovljivim izvorima energije i, naravno, trendu rasta u budućnosti. Naravno, autori studije ili ne znaju ili svjesno prećutkuju činjenicu da je u novom konceptu svjetska zajednica definisala obnovljive izvore energije a to su:

- solarna energija - energija vjetra - energija biomase - hidroenergija (male hidroelektrane - do 10 MW

instalisane snage) Hidroelektrane sa velikim branama i akumulacijama nemaju više tretman obnovljivih izvora energije. To ne proizilazi samo iz činjenice da i velike brane imaju svoj vijek trajanja gubitkom akumulacije uslijed zasipanja – punjenja sedimentom. One su izbrisane iz obnovljivih izvora energije prvenstveno zbog velikih štetnih posljedica po ekosisteme rijeka, ali i po lokalnu zajednicu. Zbog problema globalnog zagrijavanja i nastanka stakleničkih plinova kao glavnog uzroka isticane su velike HE kao doprinos smanjenju globalnog zagrijavanja. Autori studije zanemaruju činjenicu da su u meñuvremenu naučnici detektirali akumulacije za HE kao izvor stakleničkih plinova.

47

Biohemijski procesi u organskim materijalima na dnu akumulacija formiraju metan koji je višestruko uticajniji na efekat staklene bašte od ugljičnog dioksida. Još jedna prećutana činjenica ne ide u prilog tvrdnji da je HES Gornja Neretva obnovljivi izvor energije. Naime, RHE Bjelimići je veliki potrošač el. energije (1338 GWh godišnje). Upravo ta noćna, jeftina energija trebala bi se dobavljati iz termoelektrana pa se može reći da je HES Gornja Neretva u najdirektnijoj vezi sa izvorom energije iz fosilnih goriva. Tri akumulacije zajedno, sa kapacitetom jedne TE preko 600 MW, sigurno su nadprosječni izvori stakleničkih plinova. Ovo ističemo iz razloga što se upravo u Ekološkoj studiji ovom projektu spočitava kao prednost odsustvo stakleničkih plinova. 8.3.2. Projekat i zaštićena područja U poglavlju Ekološke studije „Zaštićena prirodna područja“ dat je pregled zaštićenih (registrovanih) objekata prirode općine Konjic, njih sedam ukupno. Namjera autora studije je da ističući ta zaštićena područja u općini Konjic istakne činjenicu da su zaštićeni objekti van zone djelovanja HES Gornja Neretva. U studiji se decidno kaže: „Nijedan od pomenutih objekata prirodnog naslijeña ne nalazi se pod direktnim štetnim uticajem planiranog projekta, niti će se implementacijom projekta ugroziti prirodne vrijednosti prostora.“ Mogla bi se voditi rasprava da li će biti ugrožene prirodne vrijednosti, i kada se bukvalno ne potapaju akumulacijom, obzirom na integritet i interakcije u prostoru, ali to nam ovdje nije cilj. Želimo istaći svjesno prećutkivanje ili neznanje da je danas lokacija projekta u potpunosti u općini Konjic, ali da je prije Dejtona taj prostor administrativno pripadao i općinama Nevesinje i Kalinovik, a puno ranije i općini Ulog (sarajevski srez). U arhivama se moglo naći da postoje rješenja o zaštiti (stavljanje pod zaštitu države) prirodnih vrijednosti upravo

48

objekata koji su najneposrednije ugroženi ovim projektom. Tim rješenjima Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti – Sarajevo donošenim davne 1958. g., ali i danas važećim, stavljaju se u režim zaštite:

- klisure na Neretvi: Čeljina, Gradina, Mrka stijena, Hotovska brda sa kulturno – historijskim spomenicima;

- izvori Gornji i Donji Krupac i rijeka (tok) do ušća u Neretvu;

- Djevići Vir na Neretvi; Ova rješenja ne želimo ovdje komentarisati, ali ćemo ih u ovoj brošuri dodati kao prilog. U Ekološkoj studiji se kaže i sljedeće: „... U području interesovanja od prirodnog naslijeña treba svakako spomenuti dijelove kanjona rijeke Neretve koji su registrovani kao prirodno naslijeñe u Prostornom planu. Takoñer, razmatrano područje je uz rubni dio definisanih granica Odlukom o utvrñivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obilježja od značaja za FBiH (Službene novine br. 8/05). U validnom Prostornom planu BiH treba istaći da je u području interesovanja, odnosno, fokusiranom dijelu sliva rijeke Neretve, planirana izgradnja hidroenergetskih objekata sa pripadajućim hidroakumulacijama (rezervisan prostor za četiri hidroelektrane). Prednje navedeni citat zaslužuje poseban komentar jer predstavlja eklantantan primjer zamjene teza i prećutkivanja činjenica. Autori navode da se područje HES-a nalazi „kao rubni dio“ granice utvrñenog područja posebnog interesa od značaja za FBiH. Za slabo upućene ovo znači da je HES u zoni Nacionalnog parka (NP): Igman, Bjelašnica, Visočica (kanjon Rakitnice). Istina je da je pomenutom odlukom utvrñena granica budućeg NP te da je na str. 315 u Službenim novinama br. 8/05 tačno definisana granična zona – istočna i južna kroz općine Konjic i Kalinovik. Šta znači „uz rubni dio“? Odluka

49

decidno odreñuje južnu granicu koja se proteže „Neretvom do Glavatičeva“. E sada, ta igra riječi „rubni dio“ pokušava ublažiti činjenicu da je nejveći dio objekata HES-a upravo na tom potezu Neretve. Šta znači granica Neretvom? Da li sredinom rijeke kao što je to slučaj sa granicama država? Da li bi po tome polovina rijeke bila u NP, a ona druga strana ne? Naravno, ovo su apsurdi u razmišljanju. Jasno je da je upravo skoro cio tok Neretve od svojih 18 km zapravo u zoni planiranog NP i da se projektom HES-a bitno mijenja geografija formiranjem novog vodenog ekosistema vještačkim akumulacijama površine 406, 39 ha i zapremine 139,35 hm³. Treba li istaći da je gornja akumulacija RHE Bjelimići duboko u unutrašnjosti zaštićene zone. Po svemu ovome nameće se logično pitanje: ako je država svojim propisom iz 2005. g. stavila u visoki stepen zaštite jedan prostor može li projekat HES, koji bitno mijenja stanje u tom prostoru, biti opravdan propisom iz 1981. g. (Prostorni plan SR BiH 1981 – 2000), a kojim je taj prostor bio „rezervisan“ za gradnju 4 HE“ Zbog pojave konflikta u prostoru pravna logika bi dala tumačenja da novo odreñenje briše staro. Ili možda u ovom slučaju ne postoji konflikt i sukob interesa? Prema navodima iz Prethodne studije uticaja na okolinu da se radi o „oplemenjavanju“ prostora i primjeni „visokih evropskih ekoloških standarda“ dalo bi se zaista zaključiti da projekat HES-a Gornja Neretva nije u sukobu sa pomenutom odlukom o zaštiti prostora! 8.4. Zablude o višenamjenskoj funkciji HES-a Kao po pravilu u svakoj procjeni, u cilju isticanja pozitivnih uticaja i efekata, stalno je prisutno isticanje višenamjenske funkcije brana. Tako ni ova procjena nije propustila da to naglasi. Pošto iz te funkcije proizilaze praktično svi pozitivni efekti potrebno je ukratko dati osvrt na to. U startu treba istaći: brane zaista mogu imati višenamjenski karakter jer ne treba

50

veliko tehničko znanje da bi se to shvatilo. O tome je elaborirano i u knjizi „Rijeka bez povratka“, izdanoj od strane Zeleni - Neretva. Ukratko, autori ističu te višestruke namjene:

- hidroenergija; - kontrola poplava nizvodno; - snabdijevanje industrije i stanovništva; - navodnjavanje; - turizam na vještačkim akumulacijama; - ribarstvo na akumulacijama (kavezni uzgoj) itd.

U studiji HES-a uključeni su i neki „novi“ efekti: - regulisanje nanosa i taloženje sedimenata; - promjena klimatskih uslova (naravno na bolje); - povećanje vrijednosti pejzaža (!); Opet i u ovoj brošuri mora se istaći: svaka funkcija ponaosob može biti ostvarena izgradnjom brane. Ali sve istovremeno ili više njih u isto vrijeme mogu egzistirati samo u domenu teorije jer se mnoge funkcije meñusobno isključuju. Ako se brane prave za proizvodnju el. energije, a HES je upravo to, onda je funkcija proizvodnje el. energije dominantna i sve je drugo njoj potčinjeno. Samo proizvedeni i prodani kilovati osiguravaju novac za povrat investicije i troškove funkcioniranja sistema. Osnovna namjena HES-a je proizvodnja struje i to je ključni i osnovni pozitivan uticaj. Uz to ide i realizacija investicije sa efektima zapošljavanja u ograničenom vremenu i u puno skromnijem obimu nego li investitori ističu. To je činjenica i istina koju ekolozi nikada nisu negirali. Ali uz ove osnovne efekte zbog kojih se i pokazuje namjera investiranja dodavati i druge nepostojeće pozitivne uticaje, kako bi se pridobila javnost za odluku o izgradnji, predstavlja ne samo neznanstveni nego i nepošteni prilaz naročito prema lokalnoj zajednici i afektiranom stanovništvu. Obezvreñivati visoku prirodnu vrijednost, minimizirati štete, a dodavati i druge neenergetske koristi ima u osnovi dva cilja:

- učiniti investiciju prihvatljivom;

51

- što manje platiti destrukciju prostora; U uslovima projekta HES Gornja Neretva gdje osnovu sistema čini diskontinurani rad, režimi voda i proizvodnja vršne energije višenamjenska funkcija je samo fraza. Osvrnućemo se na neke tkz. pozitivne uticaje u HES-u koje proističu iz „višenamjenske funkcije“, a koje autori studije posebno ističu. 8.4.1. Razvoj turizma i više oblika rekreacije Citat iz studije: „Praksa pokazuje da su vještačke akumulacije veoma prihvatljive i sa uobičajenim vegetacijskim okruženjem smatraju se veoma pozitivnim i atraktivnim rješenjem... Primjer iz neposredne blizine je Jablaničko jezero...“ To isticanje velikih mogućnosti za razvoj turizma na vještačkim akumulacijama hidroelektrana je zaista prešlo svaku mjeru ne samo sa znastvenog i privrednog stanovništa. Prije svega autori u potpunosti prećutkuju da već sada postoji i da bi se izgubio neuporedivo atraktivniji prostor kao turistička perspektiva, ali i sadašnji turistički resurs – to je Neretva kakvu danas poznajemo. Drugo, autori potpuno zanemaruju činjenicu da su u pitanju akumulacije sa visokim dnevnim, sedmičnim i sezonskim oscilacijama koje će objektivno biti veće od istaknutih u projektu. Skoro je pa i neumjesno isticati Jablaničko jezero kao pozitivan primjer. Znaju li autori studije da Boračko jezero, koje je više desetina puta manje veličine ima na desetine puta više turista i posjetilaca od hvaljenog Jablaničkog jezera? Zbog čega? Pa zato što je prirodno. O negativnim posljedicama nizvodno od brana po turizam i rekreaciju ne treba mnogo govoriti. Osim neutemeljene tvrdnje o „nultoj oscilaciji“ nizvodnog toka Neretve sve drugo što bi se desilo bilo bi u funkciji degradaciji turizma i rekreacije.

52

8.4.2. Odbrana od poplava nizvodno od HES-a Nedavna sudska presuda definitivno je dokazala da su brane, odnosno EP BiH i EP HZHB osnovni krivci za nezapamćene poplave u Mostaru. I pored 750 hm³ zapremina ramske i jablaničke akumulacije, te akumulacija HE Grabovica, HE Salakovac i HE Mostar desile su se takve poplave kakve Mostar ne pamti ni iz vremena kada Neretva nije bila pregrañena branama. Kako je onda očekivati tu zaštitnu funkciju odbrane od poplava od HES-a Gornja Neretva čije su akumulacije višestruko manje. Mostarske poplave rezultirale su iz dva osnovna razloga:

- prioritetne funkcije akumulacije za proizvodnju struje; - neusaglašenosti dviju elektroprivreda;

Dapače, brane na gornjem toku Neretve prema tvrdnjama naučnika mogu biti dodatna opasnost od poplava. Akumulacija, visokooscilirajuća u kanjonskoj dolini, sa strmim obalama uslijed poroznog i nehomogenog tla ispiranjem može isprovocirati urušavanje obala u takvom obimu koje bi moglo izazvati velike poplave nizvodno. 8.4.3. Ihtiofauna i ribarstvo Nepobitna je činjenica da je gornji tok Neretve, što ni autori studije ne poriču, naseljen autohtonim salmonidnim vrstama riba:

- potočna pastrmka; - lipljen (introduciran); - mekousna pastrmka; - glavatica;

Ove dvije posljednje su i endemske vrste. Ove izuzetno atraktivne riblje vrste žive u vrlo zahtijevnim vodama: čistim i hladnim. Takve riblje vrste predstavljaju pravo bogatstvo

53

vodne faune i ne čudi da su jedan od osnovnih poticaja za razvoj turizma. Gornji tok Neretve je već znatno osiromašen navedenim ribljim vrstama prvenstveno zbog nizvodnih brana. Brane predstavljaju fizičku barijeru koja onemogućava migraciju riba i prekidaju prirodne tokove života. Niti jedna naša brana (velika ili manja) nema riblje staze. Zbog toga ribe više nisu u mogućnosti da sa mjesta svog staništa migiraju na svoja prirodna mrijestilišta koja se obično nalaze u gornjim tokovima rijeka i pritoka. Formiranjem akumulacije prvo stradaju riblje vrste prilagoñene čistoj, hladnoj vodi tekućice bogatoj kiseonikom. Tako se u relativno kratkom periodu mijenja sastav ribljih vrsta: salmonidi nestaju, a razvijaju se ciprinidi i druge manje zahtjevne vrste koje se adaptiraju na novi ekosistem stajaćih voda akumulacije. Čak ni te nove, manje sportski, ali i privredno atraktivne riblje vrste u visokooscilirajućim akumulacijama teško opstaju. Klasičan primjer tog stalnog mjenjanja ihtiofaune je Jablaničko jezero: od prvotnih strugača, klijena, pa i glavatice, do šarana, babuške, linjaka, grgeča, smuña i bjelice. Akumulacije u uskim, strmim kanjonskim dolinama, velike dubine, ali i oscilacija najmanje su pogodne za razvoj bilo koje riblje vrste zbog otežanog razmnožavanja. Tako bi realizacijom HES Gornja Neretva salmonidne vrste riba definitivno nestale na 18 km toka, a uslijed nizvodnih poremećaja (redukcija pijeska, rashlañena voda i sl.) bitno bi se smanjila populacija autohtonih i endemskih vrsta na dijelu toka od Glavatičeva do Konjica. I kao što je začuñujuće na istom prostoru planirati NP i velike brane tako je neprihvatljiva činjenica da se paralelno razvijaju dvije aktivnosti iz područja razvoja ihtiofaune koje se isključuju:

- izgradnja i obnova mrijestilišta na Boračkom jezeru u funkciji opstanka autohtonih ribljih vrsta u gornjem toku Neretve i pritokama savremenim metodama;

54

- izgradnja HES Gornja Neretva i desetina MHE na pritokama koje bi u potpunosti degradirale prostor u kome bi trebale da se razvijaju „sačuvane“ autohtone vrste;

Zanimljivo, obje aktivnosti (uz velike materijalne i novčane izdatke uz angažman pameti i nauke) upravo se paralelno odvijaju kao da se idealno dopunjuju. Nažalost, takva nelogičnost moguća je samo kod nas. Autori kao pozitivan uticaj i privrednu šansu ističu razvoj ribarstva na akumulacijama. Zapravo se radi o kafeznom uzgoju riba. Nesporno je to jedna korisna mogućnost, ali samo na akumulacijama neznatnih oscilacija, odnosno na protočnim hiroelektranama. Kafezni uzgoj ribe je razvijen na akumulacijama Srednje Neretve upravo zbog minimalnih oscilacija. Začuñuje da autori, inače bivši uposlenici EP ne znaju da takvog uzgoja nema ni na Jablaničkom niti na Ramskom jezeru. A to su zaista velike akumulacije. Razlog je veoma prost: tehnika kafeznog uzgoja riba ne može se prilagoditi oscilacijama akumulacija od više desetina metara. Tako je i ta mogućnost na akumulacijama HES Gornja Neretva samo jedna isprazna priča. 8.4.4. Neutemeljene tvrdnje o pozitivnim uticajima HES-a Autori studije uticaja minimiziraju kvalitet i kvantitet negativnih uticaja, ali zato u pozitivne uticaje ubrajaju i znatan broj, u najmanju ruku, sumnjivih tvrdnji. Nabrojaćemo neke od njih citirajući ih iz studije uticaja:

- ne postoji opasnost od pretvaranja u „baru“ (efekat „bare“) jer je oblik akumulacije izdužen i relativno je uskog profila;

- izgradnjom brana ne ugrožava se nijedno naselje; - sistem elektrana ne izaziva dnevne oscilacije vodostaja

rijeke nizvodno;

55

- dotok vode visokog kvaliteta iz pritoka onemogućava eutrifikaciju i znatan poremećaj ekositema u cjelini;

- uspostava nove ekološke ravnoteže i zajednica flore i faune;

- registrovanih prirodnih fenomena i rijetkosti u fokusiranom djelu sliva Neretve nema;

- pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim segmentima prirode neće biti značajano narušene jer će se uspostaviti nove vrijednosti;

- brojnost vrsta flore i faune i autohtonih staništa neće biti značajnije ugrožena;

- objekti hidroelektrana će se uspješno inkorporirati u prirodni ambijent, te zadovoljiti standardi zaštite i unapreñenja prirodnih i planinskih područja;

Ostavljamo čitaocima da sami prosude o navedenim tvrdnjama. Ističemo još neke tvrdnje iz studije koje su u potpunoj suprotnosti sa znanstveno dokazanim činjenicama: a) „Sistem HES-a nema negativnih uticaja na kvalitet vode. Voda koja se ispušta iz HE je obogaćena kiseonikom što privlači iftiofaunu i druge akvatične organizme.“ Komentar: opće je poznata i dokazana činjenica da ipak postoji „efekat bare“ i obaranje kvaliteta vode u akumulaciji. Akumulacija osiromašuje vode kiseonikom zbog eliminacije tekućice, brzaka i slapova i bio-hemijskih procesa, a eto sada to autori studije kompenziraju putem padanja vode na lopatice turbine. b) „Nema značajnih negativnih uticaja na mikroklimu.“ Komentar: uticaj na mikroklimu, naravno, postoji u intenzitetu u zavisnosti od veličine akumulacije, ali i geo-reljefnih specifičnosti uzvodno i nizvodno od akumulacije. Autori studije čak dolaze u kontradikciju jer na drugom mjestu u funkciji pozitivnih efekata HES-a tvrde suprotno: „promjena mikroklimatskih uvjeta optimalnih za razvoj nekih biljnih vrsta i zajednica, koje mogu biti značajne za ozelenjavanje goleti i

56

degradiranih šumskih zemljišta“. Naravno, u ovoj kontradikciji od strane autora nema pomena o negativnim uticajima klimatskih promjena. c) U pozitivne efekte stavlja se i „reguliranje nanosa i taloženje sedimenata“. Komentar: nije nam jasno šta autori studije žele da kažu. Da li je to pozitivan efekat što će brane blokirati unos sedimenata u Jablaničku akumulaciju ili što će blokadom skratiti vijek korištenja HES-a Gornja Neretva. Jasno je da će „reguliranje nanosa i taloženja sedimenata“ najveću ekološku, ali i turističko-rekreativnu, štetu donijeti nizvodno u „sačuvanom“ dijelu toka od Glavatičeva do Konjica koji će ostati bez blagotvornog pijeska u koritu rijeke čime će se degradirati vodotok rijeke sa aspekta ihtiofaune, filtracije vode, njene čistoće i bistrine, a što će sve rezultirati smanjenjem turističko-rekreacionog potencijala i bioraznolikosti riječnog toka. 8.5. Negativni uticaji Hidroelektrane sa velikim branama i akumulacijama zasnivaju se na tehnologiji koja je razvijena u prvoj polovini prošlog vijeka i do danas je u suštini nepromijenjena. To vrijeme kao i tehnološka rješenja nisu uzimali u obzir ekologiju koja tada kao nauka i koncept razvoja nije bila ni u povoju. Sve ranije pretpostavke za projektovanje velikih brana: povoljna hidrologija, maksimizacija energetskih efekata, zanemarivanje deficita svježe pitke vode i dr., do danas su zadržane i nisu bitno narušene. Meñutim, razvoj društvene i ekološke svijesti, naročito posljednjih 30 – ak godina definitivno je rezultirao utvrñenom činjenicom: Projekti velikih hidroelektrana imaju veoma veliki uticaj na društvo i ekologiju jer ništa ne mijenja rijeku i njeno okruženje tako potpuno kao velike brane. U novim uslovima, sada već izvjesnih klimatskih promjena uslijed globalnog zagrijavanja prevaziñene tehnologije velikih

57

brana će se u skoroj budućnosti pokazati u još oštrijem negativnom kontekstu. Naučnici, što se već sada pokazuje, u skoroj budućnosti predviñaju da će klimatske promjene rezultirati ekstremnim sušama i poplavama koje prevazilaze ljudsko pamćenje. Projektanti velikih brana trenutno ne uzimaju u obzir klimatske promjene pri izradi svojih planova. Negativni efekti brana mogu se svrstati u dvije kategorije:

- negativni uticaji privremenog karaktera koji predstavljaju uticaje kao posljedicu izgradnje objekata brana i akumulacija;

- negativni uticaji stalnog (trajnog) karaktera koji proizilaze iz uspostavljanja brana i akumulacija na odreñenom području njihovog funkcionisanja;

8.5.1. Negativni uticaji u toku izgradnje HES-a – privremeni uticaji Realizacija projekta HES Gornja Neretva predstavlja veliki investicioni projekat sa velikim zahvatima prostoru i sa rokom trajanja od cca 5 godina. Realizuje se u jedinstvenom prostoru ali sa koncentracijom izgradnje na tri velika objekta: brana HE Glavatičevo, brana HE Bjelimići i brana RHE Bjelimići. Uz ove objekte su i zamašni investicioni radovi na strojarama, ali i tunelu i cjevovodu na potezu gornje i donje akumulacije RHE Bjelimići. U pitanju su veliki grañevinski radovi kako u koritu rijeke Neretve tako i u okolnim prostorima. Cio zahvat podrazumijeva niz grañevinskih aktivnosti sa velikim iskopima zemlje, izradom tunela, pomoćnih i glavnih brana. Realizacija investicije podrazumijeva i niz pomoćnih objekata (kamenolomi), velikog prostora za pripremne radove, skladištenja, boravak ljudi, smještaj mehanizacije i tehnike, te velike transporte lokalnog, ali i regionalnog karaktera. Radi poimanja negativnih uticaja daju se osnovne radnje na realizaciji projekta:

58

- pripremni radovi (pristupni putevi, formiranje radilišta, radničkih naselja, uspostava infrastrukture: struja, voda, telekomunikacije i dr.);

- pripremni radovi na izgradnji velikih brana (izrada optočnih tunela, izrada prednje i zadnje pomoćne brane);

- izgradnja brana i strojara; - montaža opreme; - „čišćenje“ bazena budućih akumulacija; - izgradnja prenosne mreže i transformacije struje; - probna punjenja akumulacije; - revitalizacija okolnog prostora; - probni rad sistema;

Zbog nepogodnosti terena naročito za izgradnju brane HE Bjelimići i deficita pogodnog prostora za boravak ljudi, skladištenja, pomoćne radove i sl. bila bi zauzeta značajna teritorija, od naselja Lañanice, Tinja, Sitnika do Zabrñana. Očekivani negativni efekti bi se odrazili:

- na vodotok Neretve naročito nizvodno; - na okolinski prostor, floru i faunu; - na normalan život žitelja najbližih naselja;

a) Vodotok Neretve Izgradnja tunela, te kasnija izgradnja pomoćnih brana i temelja glavne brane rezultirala bi: • zamućivanje vode nizvodno uslijed spiranja frakcija zemlje; • zagañivanje vode nizvodno uslijed nekontrolisanog oticanja ulja i maziva iz grañevinske mehanizacije; • ugroženost ribljih populacija u cijelom toku nizvodno te naročito u bližem okruženju gdje bi se uništio znatan dio populacije riba, a migracija riba u ovoj fazi biće otežana; • moguća narušavanja obala na pregradnom profilu uslijed intenzivnog miniranja;

59

b) Prostor u bližem i širem okruženju izgradnje brana Veliki zador u prostor izgradnjom pristupnih puteva, izgradnjom zaobilaznica, pripremom terena za odlaganje repromaterijala, izgradnjom skladišta, radničkih naselja, tunela te formiranja kamenoloma značajno će degradirati prostor, ekosisteme, uništiti ili reducirati floru i faunu u okruženju. Naročito će se negativni uticaji iskazati kao: • veliko prisustvo buke uslijed miniranja, rada grañevinskih mašina i dr.; • velika prašina u zraku uslijed miniranja, skidanja, transporta i odlaganja zemlje; • moguće zagañenje vodotoka Neretve uslijed boravka više stotina radnika u radničkim naseljima za koja je zbog konfiguracije tla očekivati da će biti locirana u blizini vodotoka; • izuzetno otežani uslovi normalnog života za mještane najbližih naselja u čijoj će se neposrednoj blizini nalaziti radilišta i naselja; • mogući stresovi i konflikti mještana i radnika; • otežane komunikacije, transport roba i prevoz putnika zbog opterećenja saobraćajnica; • problem odlaganja velikih količina materijala nastalih izradom optočnog tunela, iskopom temelja, izgradnjom saobraćajnica, te izgradnjom tunela za RHE Bjelimići. Svi ovi negativni efekti biće pojačani u ljetnom periodu kada se, prirodno, vrše intenzivni radovi u samom vodotoku Neretve zbog niskog vodostaja. Rezultat svih ovih aktivnosti je da će, osim otežanih ili potpuno onemogućenih tradicionalnih aktivnosti stanovništva (poljoprivreda, stočarstvo i sl.), biti praktično onemogućena turističko-rekreativna aktivnost i djelatnost na cijelom potezu nizvodno (rafting, sportski ribolov, kamping, kajaking i dr.).

60

8.5.2. Negativni uticaji u toku eksploatacije HES-a – trajni uticaji Brana ukida integritet rijeke i njenog toka. Posljedice silom nametnutih promjena milenijskog hidrobiološkog ritma rijeke ogromne su i nepovratne. Intenzitet tih promjena je u nekim projektima veći, u nekim manji ovisno od veličine brane, odnosno veličine akumulacije pa do režima rada HE odnosno uspostave novih hidroloških režima. Nesporno je da su promjene najveće kod HE sa velikim branama akumulacijskog tipa. Ako su još takve brane u funkciji proizvodnje vršne struje i kao takve sa diskontinuiranim radom, te promjene odnosno negativni uticaji se intenziviraju i multipliciraju. Jer ne treba zaboraviti: akumulacija je antiteza rijeke. Uticaji, odnosno promjene najizraženije su u vodotoku, uzvodno i nizvodno od brane, ali zbog integriteta i interakcija nesporno je da se promjene dešavaju i u okolišnom ambijentu. 8.5.2.1. Uzvodni uticaji Tehničkim rješenjem projekta planirana je izmjena ekosistema tekućice u jezerski ekosistem. Formiranjem akumulacija formiraju se vještačka jezera ukupne površine cca 406 ha (HE Bjelimići 275 ha, HE Glavatičevo 64 ha i RHE Bjelimići - gornji bazen 67,5 ha). Bez namjere da u ovoj brošuri šire elaboriramo uticaje zbog toga što su šire opisani u knjizi „Rijeka bez povratka“ osvrnućemo se i pobrojati samo one koji su značajnije prisutni u konkretnom projektu HES Gornja Neretva, a to su: • Trajni gubitak kopna sa svim svojim specifičnostima i kvalitetima (plodna zemlja, bioraznolikost, infrastruktura i dr.). • Nestanak rijeke u dužini od 18 km sa svim vrijednostima koje postoje.

61

• Promjena kvaliteta vode – bez obzira na tvrdnje autora procjene kvalitet vode u akumulaciji biće bitno narušen posebno ako se ima vidu da se radi o vodi prve klase kvaliteta. • Gubitak izvorske vode – posmatrani tok rijeke odlukuje se obiljem izdašnih vrela čiste, pitke vode koji će se izgubiti na dnu akumulacije. • Sedimentacija akumulacije – brana i akumulacija su klopka za sedimente (nanose) – negativno dejstvo se odražava na samu funkciju akumulacije smanjujući njenu korisnu vodnu zapreminu, a time i energetsku efikasnost, ali i mogućnost zaštite od poplava. Zaustavljeni sedimenti u akumulaciji nepovoljno djeluju i na strukturu obala i dna nizvodnog toka. • Promjena temperature vode u akumulaciji, naročito u površinskim slojevima. • Oscilacije vode u akumulacijama – zbog izrazito vršnog rada elektrana i reverzibilne elektrane ove oscilacije će biti veoma izražene kao, dnevne, sedmične i sezonske. Autori projekta daju podatke o maksimalnim denivelacijama, ali i o maksimalnim energetskim denivelacijama. Tako su za dvije akumulacije na Neretvi max. oscilacije 44,0 metara (m) odnosno 19,0 m, a max energetske 17,2 m i 4,0 m, Naš je zaključak da su u pitanju minimalne oscilacije 17,2 m odnosno 4,0 m jer nema nikakve garancije da uslijed niza okolnosti (nepovoljna hidrologija, potreba tržišta i profit) neće biti korištena mogućnost korištenja raspoložive korisne količine vode za rad. Akumulacija HE Glavatičevo ima dnevnu oscilaciju 4,0 m dok je oscilacija HE Bjelimići sezonska. Naravno, ovim oscilcijama treba pridodati i oscilacije na oba bazena RHE Bjelimići uslijed pumpanja i turbiniranja vode (gornji bazen – min. dnevne oscilacije 3,5 m). Kako će se ove oscilacije odraziti na floru i faunu akumulacije, na turističke mogućnosti i dr. dobro je poznato. Posebno će biti intenzivne promjene na gornjim, uzvodnim djelovima akumulacije gdje će uslijed oscilacija doći do povlačenja akumulacija;

62

• Urušavanje obala akumulacija – direktna je posljedica oscilacija voda. Opasnost od urušavanja je veoma moguća zbog strmih obala i geološkog sastava tla o čemu najbolje govore pojave iz bliže prošlosti koje su kulminirale ekstremnim poplavama; • Seizmički uticaji – uslijed pritiska akumulacije na tlo seizmički uticaji koji inače postoje se povećavaju; • Uticaji na ihtiofaunu – ovi uticaji kao i uticaji uopće na akvatičnu floru i faunu su već elaborirani pa ćemo ih samo kratko spomenuti – nestanak salmonidnih vrsta riba u bliskoj budućnosti, vještačko naseljavanje manje kvalitetnih i u otežanim uslovima prilagodljivih ribljih vrsta. Meñutim, i za te druge vrste (ciprinidi i dr.) biće otežani uslovi opstanka što zbog nepovoljnosti obala za razmnožavanje (strme obale) što zbog intenzivnih oscilacija u akumulacijama; • Promjena klimatskih uslova u okruženju – kako u široj zoni akumulacija tako i nizvodno odraziće se u vidu: povećane vlažnosti zraka, pojava čestih magli i zbog blokade visokih brana nizvodno će biti reduciran blagotvorni ljetni osvježavajući uticaj riječnog povjetarca; 8.5.2.2. Nizvodni uticaji Nizvodni tok rijeke Neretve nesporno će biti drugačiji a promjene će rezultirati zbog samog postojanja brana i akumulacija uzvodno, kao i zbog režima rada HES-a. Postojanje brana i akumulacija rezultiraće promjenom nizvodne morfologije korita Neretve i njenih obala zbog odsustva ili bitne redukcije sedimenata (nanosa). Naročito će ove promjene biti drastične na potezu kroz Glavatičevo i nizvodno do ušća pritoke Rakitnice. Korito i obale na tom potezu ostaće bez blagotvornog pijeska što će se odraziti:

- na odsustvo pješčanih sprudova i plaža;

63

- na odsustvo pješčanog dna u koritu, odnosno pojava kamenitog dna rijeke;

Ove pojave značajno će uticati na problem razmnožavanja salmonidnih ribljih vrsta i na odsustvo procesa samofiltriranja, a time i kvaliteta vode u vodotoku. Brane će nizvodno uticati na redukciju biološke raznolikosti jer će doći i do blokade kretanja organizama. Planirani režim (način) rada HE izaziva:

- promjenu hidrologije; - promjene u kvalitetu vode uslijed promjene modela

protoka; - redukciju obalno vodoplavne bioraznolikosti staništa

posebno nakon eliminacije poplava; - promjena temperature vode (značajno rashlañenje) zbog

činjenice da na turbine dolazi rashlañena voda iz dubinskih slojeva akumulacije;

U analizi nizvodnih negativnih uticaja u slučaju HES Gornja Neretva potrebno je ukratko dati komentar na „nultu“ nivelaciju nizvodnih proticaja koju projektanti garantuju zbog osiguranja tehničkog rješenja pomoću kompenzacionog bazena. Uz pretpostavku da je nesporno tehnička izvedba osigurala tu mogućnost dovoljnom količinom vode u kompenzacionom bazenu (autori brošure nisu imali mogućnost izvršiti provjeru) ipak se mora naglasiti da tako i ne mora biti u eksploataciji. Prije svega Studija izvodljivosti pa i Projektni zadatak ne kažu „nulta oscilacija“ nego (citiramo) „dnevne oscilacije vodostaja nizvodno od sistema se trebaju svesti na prihvatljive sa vodoprivrednog stanovišta". Šta to znači „prihvatljivo sa vodoprivrednog stanovišta“ čitalac može najbolje naći odgovor promatrajući dnevne denivelacije kroz Mostar i nizvodno uzrokovane radom protočnih elektrana na srednjem toku Neretve. Istu potvrdu možemo dobiti i na nizvodnim tokovima Vrbasa i Drine iako se ne radi o elektranama sa vršnim režimom rada. Odgovor na prethodnu

64

tvrdnju proističe iz proste potrebe da HE po zahtjevu odnosno tržišnim potrebama variraju u proizvodnji struje naročito u dnevnom režimu što rezultira variranjem protoka nizvodno. Nema nikakvog razloga da to ne bude praksa i na HE Glavatičevo koja svojim solidnim energetskim potencijalom (konstruktivni neto pad od 45 m i snaga 28,5 MW) može „uskakati“ u vanrednu proizvodnju pogotovo zbog profitabilnosti projekta. Još je jedan razlog za značajnije oscilacije u nizvodnom protoku u ranije navedenoj činjenici da je i ovaj projekat inficiran „nepouzdanom hidrologijom“ što bi u vremenima koja dolaze uz sve izvjesnije klimatske promjene uslijed gobalnog zagrijavanja bitno narušilo osnovnu postavku projekta a time i hidrološke režime promjenom modela protoka. Na kraju razmatranja uticaja HES Gornja Neretva želimo istaći da Studija uticaja tabelarno navodi „moguće“ uticaje i mjere ublažavanja. Za uvid u to koliko su predložene mjere efikasne i u „skladu sa visokim evropskim standardima“ dovoljno je navesti samo dvije: a) Mogući uticaj na faunu akumulacije Formiranjem akumulacija dolazi do naseljavanja novih vrsta faune karakterističnih za takve sisteme. Izgradnjom brana presječen je prirodni migratorni put ihtiofaune i drugih akvatičnih organizama. a) Mjere ublažavanja (citat iz studije) „Eventualne poremećaje prirodne neravnoteže prirodnog prirasta treba pratiti i održavati na optimumu (odnos salmonidnih i ciprinidnih vrsta i sl.). Poremećaj migratornih puteva (prvenstveno uzvodno) kao i prirodne ravnoteže i prirasta ihtiofaune i drugih akvatičnih organizama utvrdiće se u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i Zakonom o zaštiti prirode FBiH uraditi plan sanacije i redovnog vještačkog poribljavanja i održavanja autohtonih vrsta.“ b) Rizik od incidentnih situacija i nesreća

65

Vjerovatnoća rizika je minimalna, ali se isti ne smiju zanemariti... takoñer, su mogući rizici od uticaja izvana – prirodnih nepogoda npr. zemljotres, plavni val, klizišta itd. b) Mjere ublažavanja (citat iz studije) „Redovno će se ažurirati „Plan sprečavanja nesreća većih razmjera“ te vršiti procjena sigurnosti brana itd.“ 9. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE Umjesto naših zaključnih razmatranja stavićemo čitaocu brošure na raspolaganje nekoliko misli i tvrdnji koje su autori Prethodne procjene uticaja na okolinu objavili u završnom dijelu studije „Netehnički rezime“: „ Krucijalni cilj preliminarne procjene uticaja na okolinu je pristupiti izgradnji, eksploataciji i održavanju HE koje će imati atribute ekološki prihvatljivog, ekonomski opravdanog i značajnog privrednog subjekta“ „ Pojmove očuvanja prirodnog okruženja i zaštite životne sredine treba razlikovati, jer zaštita kvaliteta okoline podrazumijeva i prihvatanje i adaptiranje novom ekvivalentnom i poboljšanom stanju“ „Štete u estetskom smislu često su subjektivan pojam tako da procjena bazirana na ličnim doživljajima ne smije biti meritorna. U civiliziranom svijetu mnogi vole i smatraju značajnim višefunkcionalne ekosisteme jezerskog tipa...“ „Rezultat valorizacije i procjene potencijalnih uticaja na okolinu ovog projekta je konstatacija da planirani zahvati u prostoru i riječnom slivu, nemaju značajan negativan uticaj na stanovništvo, temeljne prirodne fenomene, materijalna dobra, kvalitet životne sredine i vodenog ekosistema. Implementacijom fokusiranog projekta neće se oskrnaviti ambijentalne vrijednosti tog atraktivnog prirodnog područja.“

66

„... Negdje su vještačke akumulacije veoma prihvatljive i sa uobičajenim vegetacijskim okruženjem smatraju se pozitivinim rješenjem...“ „Dakle, nakon observacije terena, analize i evaluacije negativnih i pozitivnih uticaja projekta na okolinu, konsultacije dostupne prostorno – planske i stručne literature, može se zaključiti da je analizirano projektno rješenje okolinski prihvatljivo“ Naravno, da ne bude zabune, ovo su odlomci iz završnih razmatranja koje su iznijeli autori studije procjene uticaja na okolinu. Naši stavovi i naši pogledi su sadržani u cjelokupnom tekstu brošure. Ko zna da čita lako će ih otkriti. PRILOG U prilogu koji slijedi može se vidjeti kako su prije 50 godina

prepoznate visoke prirodne vrijednosti gornjeg toka Neretve!?

Prilog sadrži kopije četiri Rješenja o stavljanju pod zaštitu države prirodnih rijetkosti Gornje Neretve:

71

NAPOMENA U ovoj brošuri su korišteni dijelovi projektne dokumentacije (Studije izvodljivosti i Studije uticaja na okoliš) planiranog HES-a Gornja Neretva, a koji su autorsko vlasništvo firme Intrade energija. Ovom prilikom se zahvaljujemo firmi Intrade energija na blagovremeno ustupljenoj projektnoj dokumentaciji.

72

Udruženje za zaštitu okoline Fondacija Heinrich Böll

Zeleni – Neretva Ured za Bosnu i Hercegovinu Omladinska 4, 88400 Konjic Čekaluša 42, 71000 Sarajevo Tel/fax: 036 728 470 Tel: 033 450 260 [email protected] Fax: 033 450 261 www.zeleni-neretva.ba [email protected]

Naš pogled na hidroenergetski sistem Gornja Neretvazeleni-neretva.ba › pdf › naspogled.pdf ·...

Documents

Transcript of Naš pogled na hidroenergetski sistem Gornja Neretvazeleni-neretva.ba › pdf › naspogled.pdf ·...