5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

1/7

29.3.2007

1

Pojedinana i

Predavanje iz Mikroekonomije

Pojedinana potranja

na ranijim predavanjima je objanjeno kako biraju

trinu koaru na najvioj krivulji indiferencije

koja dotie njihovu budetsku crtu

dalje se postavlja pitanje kako pojedinana

suoavaju s budetskim ogranienjima

i ovdje je mogue koristiti pojednostavljeni primjer s

hranom i odjeom na nain da se analiziraju

promjene u potronji hrane i odjee kada se

promijeni cijena hrane

te promjene je najjednostavnije prikazati grafom

krivulja cijena potronja prikazuje sve kombinacijehrane i odjee koje maksimaliziraju korisnost pojedincauz razliite razine cijene hrane

sa snienjem cijene hrane korisnost raste pa potroakupuje vie hrane

dok cijena hrane pada, potronja odjee moe padati ilirast jer je pad cijene hrane poveao sposobnostpotroaa da kupi oba dobra

krivulja pojedinane potranje prikazuje odnos koliinedobra koju je potroa spreman kupiti i cijene tog dobra

ta krivulja ima dvije bitne karakteristike:

1. razina korisnosti koja se moe ostvariti se mijenjapomicanjem du krivulje (to je cijena proizvoda nia toje razina korisnosti via)

2. u svakoj toki na krivulji potranje potroa

maksimalizira korisnost jer je zadovoljen uvjet da jegranina stopa supstitucije hrane za odjeu jednakaomjeru cijena hrane i odjee MRS hrane za odjeuopada kako se pomiemo niz krivulju potranje zbognastojanja potroaa da maksimalizira korisnost

ova zadnja karakteristika je vrlo logina jer govori dase relativna vrijednost hrane smanjuje kako potroaupu e sve v e v e

injenica da se MRS mijenja uzdu krivulje potranjegovori kako potroai vrednuju potronju nekog dobraili usluge

uinci promjene dohotka se mogu analizirati nagotovo jednak nain kao i promjene cijena, daklegrafiki

5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

2/7

29.3.2007

2

krivulja dohodak potronja spaja sve kombinacijehrane i odjee koje maksimaliziraju korisnost uz bilokoju razinu dohotka potroaa

ona u ovom primjeru ima rastui nagib jer potronjahrane i odjee raste kada raste dohodak

na prethodnom grafu smo vidjeli da svaka promjenacijene dobra odgovara pomaku uzdu krivulje potranje

ovd e va a ro ena dohot a dovodi do o a a a ekrivulje potranje

rastua krivulja dohodak potronja podrazumijevada porast dohotka izaziva pomak krivulje potranjeudesno

kad krivulja dohodak-potronja ima pozitivan nagib,koliine potranje rastu zajedno s dohotkom

rezultat toga je pozitivna dohodovna elastinostpotranje

to su pomaci krivulje potranje u desno vei, to je veai dohodovna elastinost

takva dobra zovemo normalna dobra jer ih potroaiele kupiti vie kako im dohodak raste

u nekim sluajevima koliine potranje padaju dokdohoda ra te a dohodovna ela tino t otran e enegativna

takva dobra nazivamo inferiornim dobrima, a npr.hamburger je inferiorno dobro jer ga, s porastomdohotka, potroai tee zamijeniti kvalitetnijim mesom

sljedei graf prikazuje krivulju dohodak potronja zainferiorno dobro

graf prikazuje da su na relativno niskim razinama

dohotka i hamburger i odrezak normalna dobra

s porastom dohotka, dohodovna krivulja se savija

prema natrag jer je u toki B hamburger postao

inferiorno dobro

krivulje dohodak potronja mogu posluiti za

konstruiranje Engelovih krivulja koje pokazuju odnos

koliine potronje dobra i dohotka pojedinca

rastua Engelova krivulja vrijedi za sva normalna

dobra

svinuta Engelova krivulja prema natrag

karakteristina za inferiorna dobra, a dio u kojem je

Engelova krivulja svinuta unatrag predstavlja raspon

dohotka za koji je dobro inferiorno

5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

3/7

29.3.2007

3

za mnoga dobra potranja ovisi o potronji i cijenama

drugih dobara

to je sluaj sa supstitutima i komplementima

dva su dobra nezavisna ako porast cijene jednog dobra

nema nikakvog utjecaja na potranju za drugim dobrom

jedan od naina za ispitivanje da li su dva dobra

sups u omp emen es e a se sp a r vu a

cijena potronja

hrana i odjea su supstituti u opadajuem dijelu

krivulje cijena potronja jer nia cijena hrane dovodi

do nie potronje odjee (poveana potronja hrane

uzrokuje smanjenu potronju odjee)

hrana i odjea su komplementi u rastuem dijelu

krivulje cijena potronja jer nia cijena hrane dovodi

do vee potronje odjee (ei izlasci u restoran

zahtijevaju vie odjee)

dakle, da bi saznalo jesu li neka dobrakomplementarna , supstitutivna ili nezavisna moramo

promatrati mijenja li se i kako potranja za jednim

o rom na on prom ene c ene rugog o ra

ovo i nije tako jednostavno, jer e se najee u praksi s

promjenom cijene mijenjati istovremeno mnogo stvari

pad cijene dobra ima dva efekta:

1. potroai e nastojati kupovati vie dobra koje je

postalo jeftinije i manje onih dobara koja su postala

relativno skuplja efekt supstitucije

2. budui da je jedno od dobara pojeftinilo, realna

kupovna mo potroaa je porasla potroai mogu

kupiti istu koliinu dobra koje je pojeftinilo za manje

novca pa im preostaje vie za potroiti na neto drugo

efekt dohotka

ta dva efekta u praksi djeluju istovremeno to se vidi na

sljedeem grafu

supstitucijski efektupstitucijski efektizazvana promjenom cijene tog dobra uz konstantnu

razinu korisnosti supstitucijski efekt opisuje promjenu u potronji hrane

izazvanu promjenom cijene koja hranu ini relativno

jeftinijom od odjee

ovo se grafiki prikazuje pomakom niz krivulju

indiferencije

supstitucijski efekt se moe prikazati ako se nacrta

budetska crta paralelna s novom budetskom crtom kojaodraava niu cijenu hrane, a koja je tangenta na poetnu

krivulju indiferencije

kad cijena hrane pada, supstitucijski efekt uvijek dovodi

do porasta potranje za hranom

dakle, uz konveksne krivulje indiferencije toka

leati ispod i desno od poetne toke dodira

efekt dohotk predstavlja promjenu u potronji hraneizazvanu promjenom kupovne moi uz konstantne cijene

hrane

grafiki se moe prikazati kao pomak od zamiljene

budetske crte koja prolazi kroz toku D do paralelnebudetske crte koja prolazi kroz toku B

poveanje potronje hrane od E do F2 je mjera efekta

dohotka koji je ovdje pozitivan jer je hrana normalnodobro

uinak dohotka odraava pomak od jedne krivulje

indiferencije na drugu pa stoga mjeri promjenu kupovne

moi potroaa

dakle, ukupan uinak promjene cijena se moe izraziti kao

ukupan efekt (F1F2) = supstitucijski efekt (F1E) + efekt dohotka (EF2)

smjer supstitucijskog efekta je uvijek jednak pad cijene

dovodi do porasta potronje dobra

ali uinak promjene dohotka moe pomaknuti potranju u

bilo kojem pravcu, ovisno o tome da li je rije o

normalnom ili inferiornom dobru

5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

4/7

29.3.2007

4

negativni uinak dohotka se mjeri dijelom pravca EF2

ak i kod inferiornih dobara, uinak dohotka je rijetko

dovoljno velik da nadoknadi supstitucijski efekt

stoga, kad cijena inferiornog dobra padne, potronja

gotovo uvijek poraste

teoretski, uinak dohotka moe biti dovoljno velik da

izazove svijanje krivulje potranje za nekim dobrom prema

takvo dobro se zove Giffenovo dobro

primjeri Giffenovih dobara se u praksi rijetko javljaju jer je

potreban visok negativni efekt dohotka

efekt dohotka je najee mali jer potroai troe male

dijelove svog ukupnog dohotka na pojedinana dobra

visoki uinci dohotka su ei kod normalnih nego kod

inferiornih dobara

Trina potranja krivulja trine potranje pokazuje koliine dobra koje su

potroai spremni kupiti po razliitim cijenama

pitanje je kako se trine krivulje potranje mogu izvesti iz

zbroja krivulja potranje svih pojedinaca na nekom tritu

trina krivulja potranje predstavlja vodoravni zbroj

otran i sva o otroaa, a zbra a u se vodoravno a o

bi se dobila ukupna potranja svih potroaa pri svakoj

moguoj cijeni

budui da sve pojedinane krivulje potranje imaju

negativan nagib i krivulja trine potranje e biti

opadajua

krivulja trine potranje ne mora biti pravocrtna ak niti

kad su sve pojedinane krivulje pravocrtne

5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

5/7

29.3.2007

5

na grafu je trina krivulja potranje izlomljena jer

jedan potroa ne kupuje nita po cijenama koje su

drugima prihvatljive

mogue je izvesti dva zakljuka:

1. krivulja trine potranjee se pomaknuti udesno kakonovi potroai budu ulazili na trite

2. imbenici koji utjeu na mnogobrojne pojedinane

potranje imat e utjecaj i na trinu potranju

cjenovna elastinost potranje mjeri za koliko e se

posto promijeniti koliina potranje ako se cijena

promijeni za 1%

kad je potranja neelastina , koliine potranje

relativno slabo reagiraju na promjene cijene, stoga kad

poraste cijena nekog proizvoda rastu i ukupni izdaci za

taj proizvod

kad je potranja elastina, ukupni izdaci na neki proizvod

padaju ako cijena tog proizvoda raste

kad je cjenovna elastinost potranje konstantna du

cijele krivulje potranje, kaemo da je krivulja izoelastina

na grafu se vidi da je izoelasti

na krivulja potranjesavijena prema unutra

prisjetimo se, iako je nagib linearne krivulje potranje

onstantan, c enovna e ast nost potra n e n e

cjenovna elastinost potranje je nula kad je cijena nula,

ali vrijednost joj raste i dostie beskonanost ako je cijena

dovoljno visoka da spusti traene koliine na nulu

poseban sluaj izoelastine krivulje je krivulja potranje

jedinine elastinosti gdje ukupni izdaci ostaju

nepromijenjeni nakon promjene cijene

kad je potranja neelastina, porast cijena dovodi do

skromnog smanjenja koliina potranje pa ukupan

prihod prodavaa raste

ako je potranja elastina, porast cijena dovodi do

znatnog pada koliina potranje,pa ukupan prihod

prodavaa pada

prilikom izraunavanja elastinosti potranje potrebno

je paziti na vrijednosti promjene cijene ili koliine

kod znatne promijene cijene, vrijednost elastinosti

ovisi o tome gdje tono na krivulji potranje mjerimo

cijenu i koliinu

stoga je nuno razlikovati elastinost potranje u

toki od lune elastinosti potranje

elastinost potranje u toki se definira kao cjenovna

elastinost u odreenoj toki na krivulji potranje:

Ep= (P/Q) / (1/nagib)

ponekad se eli izraunati elastinost ne samo za

jednu toku, ve za jedan segment krivulje potranje, a

to se moe rijeiti koritenjem lune elastinosti

potranje

luna elastinost se rauna za raspon cijena i to na

sljedei nain:

Ep= (Q/P) / (P/Q)

luna elastinost e uvijek biti negdje izmeu

elastinosti potranje u toki koja se dobije za poetnu

i novu cijenu

5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

6/7

29.3.2007

6

Probitak potroaa probitak potroaa pokazuje za koliko je ukupno

podignuta razina blagostanja zbog te mogunosti kupnje

na tritu

budui da razliiti potroai priadju razliitu vrijednostpotronji pojedinih dobara, razlikuje se i maksimalna

vrijednost koju su oni spremni platiti za ta dobra

probitak potroaa je razlika izmeu cijene koju je

potroa spreman platiti za neko dobro i stvarne cijene

tog dobra

ako zbrojimo vikove svih potroaa koji kupuju neko

dobro, dobit emo mjeru za agregatni probitak potroaa

probitak potroaa se lako izraunava ako je poznata

krivulja potranje

probitak potroaa se izraunava tako da se zbrajaju

vikovi vrijednosti ili probici za svaku kupljenu jedinicu

ako elimo izraunati agregatni ili trini probitak

potroaa, potrebno je samo izraunati podruje

izmeu trine krivulje potranje i krivulje cijene

trine krivulje nisu uvijek pravocrtne, ali probitak

potroaa se uvijek moe dobiti izraunavanjem

podruja izmeu trine krivulje potranje i cjenovne

crte

ako se probitak potroaa zbroji za mnoge pojedince,

postaje mjera agregatne korisnosti koju potroai

ostvaruju kupovinama na tritu

Mrene eksternalije za neka dobra potranja jedne osobe ovisi i o potranji

drugih ljudi

potranja neke osobe moe biti posebno pod utjecajem broja

drugih ljudi koji su kupili isto dobro

u tom sluaju dolazi do mrene eksternalije koja moe biti

pozitivna i negativna

pozitivna mrea eksternalija postoji ako koliina potranje

neke osobe raste pod utjecajem rasta kupovina drugih

potroaa

ako traene koliine padaju, radi se o negativnoj mrenoj

eksternaliji

jedan primjer pozitivne mrene eksternalije je i efekt

stampeda, odnosno elja da se bude u trendu, da se dobro

posjeduje zato jer ga svi ve imaju ili zbog mode

efekt stampeda se esto javlja kod djejih igraaka pa

je postizanje ovog efekta jedan od glavnih ciljeva u

marketingu i oglaavanju igraaka

efekt stampeda pojaava reakciju potranje na

promjenu cijene, odnosno ini potranju elastinijom

iako se efekt stampeda povezuje s trendovima i

stilovima, pozitivne mrene eksternalije se mogu

pojaviti i zbog povezanih kupnju (CD playeri i diskovi)

jedan od primjera negativnih mrenih eksternalija je i efekt

snoba koji se odnosi na posjedovanje ekskluzivnog ili

unikatnog dobra

traena koliina "snobovskog" dobra je vea to je manje

ljudi koji ga posjeduju (Luksuzni automobili, satovi, slike i

druge umjetnine)

5/25/2018 Na 6 Str Efekar Stampeda

7/7

29.3.2007

7

efekt snoba smanjuje elastinost potranje

marketing i prodaja mnogih dobara se sastoje od

pokuaja stvaranja uinka snoba, cilj je postii to

manje elastinu potranju kako bi se mogle podizati

cijene negativne mrene eksternalije se mogu pojaviti i iz

drugih razloga, npr. izbjegavanja guvi