N. J. - GVEJ

13
Univerzitet u pristini Filozofski fakultet Engleski jezik i knjizevnost Predmet: Geografske varijante engleskog jezika Tema : Pidzinski i kreolski jezici (Pidzin and creole languages)

description

Opisni model lake ekzibicije

Transcript of N. J. - GVEJ

Univerzitet u pristini

Univerzitet u pristiniFilozofski fakultet

Engleski jezik i knjizevnost

Predmet: Geografske varijante engleskog jezikaTema : Pidzinski i kreolski jezici (Pidzin and creole languages)

Profesor: Student:Nenad Pejic Nenad Jancic 163/10 Kosovska Mitrovica, 2014.Sadrzaj :3UVOD

3Kontaktni jezici

4Pidin

5Kreoli

5Razliite varijante pidzinskih i kreolskih jezika

9Literatura :

UVOD

JEZICI njihovo porijeklo, raznolikost i podlonost promenama kroz itavu su istoriju fascinirali one koji su ih izuavali. Izvetaji o njihovoj fasciniranosti ak su ostali sauvani kao to je sluaj i s veinom istorijskih zapisa upravo zahvaljujui samom jeziku. Nema sumnje, jezik je osnovno sredstvo komunikacije meu ljudima.

Neki lingvisti procjenjuju da se danas u svijetu, ne raunajui lokalne dijalekte, govori negde oko 6 000 jezika, a moda i vie. Daleko je najraireniji mandarinski, nareje kineskog kojim govori preko 800 miliona ljudi. Sledea etiri jezika su engleski, panskii, hindi i bengalski.

Kolonizacija, meunarodna trgovina, pa ak i zatoenitvo u koncentracionim logorima prilike su u kojima su ljudi osjetili potrebu da premoste komunikacijski jaz koji se javlja uslijed nedostatka nekog zajednikog jezika. Zbog toga su se poeli sluiti nekom vrstom reduciranog, odnosno pojednostavljenog, jezika. Odbacili su zamrena gramatika pravila, sluili su se manjim brojem rijei, a razgovor ograniavali samo na teme od zajednikog interesa. Tako su se razvili pidin-jezici. Mada ne moe biti reduciraniji nego to jest, pidin je jezik s vlastitim sistemom lingvistikih pravila. No ukoliko bi iezla potreba koja je uzrokovala njegov nastanak, taj bi jezik mogao izumrieti.

Kad pidin postane glavni komunikativni jezik stanovnitva nekog podruja, dodaju mu se nove rei i uvode nova gramatika pravila. Tako nastaje kreolski. Za razliku od pidin-jezik, kreolski jezici odraavaju kulturu nekog naroda. Vie desetaka varijanti pidin i kreolskih jezika koji su potekli iz engleskog, francuskog, portugalskog, svahilija i jo nekih jezika u upotrebi je u svetu. Neki su ak zauzeli istaknuto mesto meu jezicima u nekim zemljama, kao na primer Tok Pisin na Papui Novoj Gvineji i Bislama u dravi Vanuatu.Kontaktni jeziciKontaktni (dodirni) jezici, jezici koji nastaju pri dodiru dve ili vie jezinih zajednica, nekom vrstom stapanja (meanja) raznih reci dotinih jezika, radi sporazumevanja meu pripadnicima tih zajednica. Tako je u srednjem veku na osnovi sredinjotalijanskih govora (po nekim miljenjima okcitanskih), s preuzimanjem raznih delova iz panskog , katalonskoga i okcitanskoga te grkoga, turskoga i arapskoga, nastao jezik nazvan lingua franca ili sabir, koji se na Sredozemlju upotrebljavao u pomorstvu i trgovini do XIX veka. Po prvome se nazivu danas nazivaju razni nadnarodni i meunarodni jezici, po drugome pojednostavnjeni kontaktni jezici. Dalje u razvoju nastaju pidini (pidgini), sloeniji jezici za ire sporazumevanje. Ako se pidini upotrebljavaju i kao jezici komunikacije u porodici pa se prenose na nove narataje, tada se takvi jezici nazivaju kreolskima. Neki od dananjih takvih jezika jesu npr.: rezultat engleskog jamajkanski/jamajki, krio (u Sijera Leoneu), sranantongo (u Surinamu), tokpisin (u Papui Novoj Gvineji); rezultat francuskog haitski, lujzijanski (u Lujzijani u SAD-u), mauricijuski, sejelski; rezultat spanskog ternatenjo i drugi (na Filipinima); rezultat portugalskog gvinejski (u Gvineji Bisauu), kapverdski (na Kapverdskim/Zelenortskim otocima), papjamento (Nizozemski Antili); gastarbajterski njemaki; hirimotu (u Papui Novoj Gvineji, osnovica je jezik motu); sango (u Srednjoafr. Republici i susednim zemljama, osnovica je jezik ngabandi), i dr. Takvih je jezika nekad bilo vie (posebno pidina).Pidin Creoles i pidgins su nove jezike varijante koje su nastajale kao rezultat kontakta izmeu kolonijalnih nestandardnih varijanti evropskog jezika i nekoliko ne-evropskih jezika oko Atlantika i indijskog i pacifikog okeana u peridu od 16. do 19. veka.

Pidinski jezici, odnosnopidin(prema engl.pidgin, nepoznatoga etimolokoga porekla, koja se javlja u doba poetaka trgovine Britanaca s Dalekim Istokom, a dolazi od"pidgin",kako je zvualo kad su Kinezi pokuavali izgovoriti englesku rije "business"), jednostavni jezici nastali meavinom dva ili vie jezika za potrebe osnovne komunikacije izmeu pripadnika razliitih jezinih i etnikih skupinaPidgin varijanta se pojavila u trgovakim kolonijama koje su se razvile oko trgovackih utvrda ili duz trgovakih puteva, kao to su na obali zapadne Afrike. Oni su imali posebnu funkciju, obicno za trgovinu,i u pocetku su ih koristili govornici koji su uvali svoja izvorna nareja za svakodnevnu komunikaciju. Neki pidin jezici su se prosirili u regularnim govorima, posebno u urbanim sredinama, i oni se nazivaju proireni pidin jezici. Takvi su Bislama i Tok Pisin ( u Melaneziji) i nigerijski i kamerunski pidin engleski, koji su strukturalno sloeni kao i kreolski.

Termini kreoli i pidin su se takodje proirili na neke druge varijetete koji su se razvili tokom istog perioda, kao rezultat dodira izmedju prvobitnih neevropskih jezika. Primeri takvih jezika ukljuuju Delaver Pidin, inuk argon, Mobilian u Severnoj Americi, Sango, Kituba i Lingala u Centralnoj Africi, Kinubi u Junom Sudanu i Ugandi; kao i Hiri Motu u Papua Novoj Gvineji. Mnogi od ovih varijeteta su oznaeni imenom jargon(argon), koji je mnogo stariji u engleskom i francuskom i znai varijetet nerazumljiv govorniku ili piscu. Termin pidin se nije pojavio do ranog 19.veka. Iako se obino smatra da etimoloski vezuje za re business, ini se da je verovatniji etimon ovog izraza Kantonska fraza bei chin (doslovno platiti ili dati novac). Mada mnogi smatraju da je i termin jargon alternativni za pidin. Komunikacijska funkcija i okolnosti razvoja pidina su zasnovane na stepenu promenjivosti normalizacije unutar njegovog uproenog sistema. Izmeu ostalog, nema fleksije glagola i imenica, lanova i drugih funkcijskih rei (kao to su veznici), i sloenih reenica. Tako su ovi jezici obeleavani kao oteeni jezici, pa ak i kao haotini. Ipak nekoliko pidina je preivelo generacijama, to ukazuje na relativno stabilan sistem.

KreoliTermin kreole je prvobitno nastao u Iberijskim kolonijama,u 16. veku, u vezi sa ljudima koji su bili rodjeni u amerikim kolonijama. Usvojen je u Spaniji, zatim u Francuskoj, a kasnije i u Engleskoj do kraja ranog 17. veka. Do druge polovine veka, termin je bio uopten i medju potomcima Afrikanaca i Evropljana. Termin varira od jedne do druge kolonije. U nekima se upotrebljavao kao pridev da okarakterie biljke, ivotinje, i obiaje tipine za neku koloniju.

Medju najranijim tvrdnjama da se su se kreoli razvili iz pidina, je i sledeca izjava ,,kada jargon ( pidin) postane jedini jezik odredjene grupe,to je creolized language. Od tada se kreolski jezici definiu kao ,,nativizovani pidin jezici Kreoli su govori koji su se pojavili u naseljenikim kolonijama ija se prvobitna industrija sastojala od plantaa eerne trske ili polja rie i iju su veinsku populaciju inili neevropski robovi, u sluaju Atantskog i Indijskog okeana, kao i duniki radnici, na Havajima. Primeri kreolskih jezika ukljuuju: Kape Verdian Kriolou (od potugalskog), Papiamentu u Holandskim Antilima, Haistki, Mauricijski i Sejelski (iz Francuskog), Gula u Americi, s Jamajke, te Gvajanski ( svi iz engleskog), kao i Saramakanski i Srananski u Surinamu( oba iz engleskog sa velikim prethodnim uticajem Portugalskog i kasnije holandskog).

Kreolski jezici su jezici koji su obino nastali u nekoj zajednici iji pripadnici potiu iz raznih delova sveta i koji ne govore istim jezikom. U elji da komuniciraju, prisiljeni su da se slue jezikom koji nije ni jedan od jezika ni jedne posebne grupe. Rezultat je jezik ija leksika (obino prilino deformisana) uglavnom potie iz nametnutog jezika osvajaa, a sintaksa lii vie na leksiku drugih kreolskih jezika nego na leksiku jezika "majke".

Tipian primer je jezik radnika (ili robova) koji su dovoeni na plantae na Karibima iz razliitih delova sveta, i koji su bili primorani da koriste jezik kolonijalne sile koja ih je tu dovela (engleski, francuski ili panski) kako bi komunicirali meu sobom. U poetku, komunikacija je tipina meavina izmeu leksike jezika kolonizatora i sintakse, fonetike i morfologije jezika koje su ti radnici/robovi doneli sa sobom iz svojih postojbina. Kada se ovaj nain komunikacije pretvori u maternji jezik nakon promene nekoliko generacija, tada se zove kreolski jezik.Razliite varijante pidzinskih i kreolskih jezikaEngleski je u procesu kolonizacije poceo da se koristi kao lingua franca u mnogim delovima sveta. Kada se jezik koristi kao lingua franca, on je pojednostavljen i reduciran, a usto je i podloan mnogim pogrekama koje se dogaaju zbog interferencije s materinskim jezikom govornika. Struni termin za proces u kojem jezik postaje podloan pojednostavljivanju, reduciranju i interferenciji u govoru neizvornih govornika naziva se pidinizacijom. Pidin je lingua franca bez izvornih govornika. Pravi pidin najvjerojatnije e se razviti u kontaktnim situacijama ogranienog tipa u kojima sudjeluju tri ili vie jezinih skupina: dominantnan

jezik i barem dva nedominantna jezika. Pidini, iako su prilino drukiji od ostalih jezika, zapravo razlikuju u nekim obiljejima, a ne u vrsti. To su pravi jezici sa strukturom i ostalim znaajkama drugih jezika. Teko ih je nauiti, ali ipak lake nego druge jezike (posebno za govornike jezika koji su dominanttni u stvaranju pidina). Dakle, pidini nisu, kao to se esto misli, opasne meavine niti su loi, manje vredni ili iskvareni oblici jezika od kojih nastaju. To mozemo ilustrovati primerom pidina s britanskih Solomonskih ostrva, poznatijeg kao Neo-Solomonic (eng.) u lingvistikim krugovima, koji se esto koristi kao lingua franca na Solomonskim ostrvima:Mifli-go go lslwater, lkautm f, nau wn i-kam. Nau mifligo lbaut lkin, nau bgflwn i-kam nau, mifli-fafasi lbaut, rtums.

We kept going on the sea, hunting for fish, and a wind arose. Now we were going in canoes, and an immense wind arose, and we were then thrown around and were moving very fast.

(Nastavili smo da idemo na more, loveci ribu,kada se vetar digao. Sada smo bili u kanuima,i ogroman vetar se digao,bili smo bacani i kretali smo se veoma brzo.)Oito je da je ovo zaista udan oblik engleskog. Teko je, ako ne i nemogue, govorniku engleskog razumeti taj jezik. Taj je govornik uistinu uio strani jezik, ali ne engleski nego solomonski pidin. Veina poznatijih pidina na svijetu nastali su zbog putovanja europskih trgovaca i kolonizatora. Temelje se na jezicima poput engleskog, francuskog i portugalskog, a nastali su na glavnim prometnim i trgovakim putovima. Pidini koji se temelje na engleskom najei su u Severnoj Americi, na oba kraja trgovine robljem u Africii na Karibima, na Novom Zelandu i u Kini. Jo uvijek se mogu pronai u Australiji, Zapadnoj Africi, Solomonskim (kao to ostrvima i na Novoj Gvineji, gdje se pidin engleski u lingvistikim krugovima esto naziva tok pisinom. Ipak, nisu svi pidini nastali na taj nain. Kituba, koji je nastao od kikonga, bantu jezika, pidin je koji se koristi u zapadnom Kongu i susednim podrujima. Fanagalo, koji se

temelji na zulu jeziku, pidin je koji se govori u Junoj Africi i susednim zemljama, posebno u rudnicima. Tok pisin vjerojatno je najraireniji pidin koji se razvio iz engleskog. Ima status slubenog jezika u Papui Novoj Gvineji te se koristi na radiju, u novinama i u kolama. Trenutno prolazi kroz proces znaajne kreolizacije. Kreolski su jezici pidini koji imaju svoje izvorne govornike. U jezino razliitim drutvima gde se pidin koristi kao lingua franca, deca ga mogu usvojiti kao svoj maternji jezik, posebno ako roditelji komuniciraju koristei pidin. U takvim e sluajevima jezik ponovno dobiti sve osobine pravog ne-pidina. Kada odrasli izvorni govornici govore pidin, on e, u usporedbi s prvotnim pidinom, imati proiren vokabular, iri raspon sintaktikih mogunosti te vei stilski repertoar. Takoe e se koristiti u svim drutvenim situacijama. To znai da e se redukcija koja se dogaa za vrijeme pidinizacije nadoknaditi, ali pojednostavljivanje i meanje ostaju. Od kreolskih jezika nastalih u Europi onih koji su nastali od pidina temeljenih na europskim jezicima najpoznatiji su francuski, engleski, portugalski i panski kreolski jezici. Veina poznatijih engleskih kreolskih jezika govori se u razliitim delovima obe Amerike, te su, posledica trgovine robljem. Na primer, sranan je engleski kreolski koji govori nekoliko desetina hiljada izvornih govornika na obalnim podrujima Surinama, a koriste ga i drugi u tom podruju kao linguu francu. U unutranjosti Surinama postoje drugi engleski kreolski jezici, a govore ih uglavnom potomci odbeglih robova koji su uspjeli stii do praume. Najpoznatiji je od tih kreolskih jezika koje govornici sranana ne razumeju djuka. Meusobno razumijevanje govornika sranana i engleskog gotovo da i ne postoji. U delovima Zapadne Afrike engleski pidin koristi se kao lingua franca, a u odreenim delovima, kao to je Nigerija, dolo je do njegove kreolizacije. Problem je u tome to se ondje, za razliku od Surinama, engleski, prestian svetski jezik, koristi kao slubeni jezik u mnogim situacijama. Zbog toga je nigerijski pidin, ak i u kreoliziranom obliku, postao heteronoman s obzirom na standardni britanski ili nigerijski engleski.U delovima bive Britanske Zapadne Indije poloaj jezika je slian, ali njegovi su problemi puno tei. To je sluaj sa Jamajkom. Na Jamajci standardni je engleski slubeni jezik, a koriste ga najvii drutveni slojevi, obrazovani Jamajani i ljudi britanskog podrijetla. Na drugom kraju drutvene lestvice, posebno kada se govori o seoskom stanovnitvu u izoliranim ruralnim podrujima, koristi se kreolski jezik temeljen na engleskom, ali ga govornici standardnog (ili bilo koje druge verzije engleskog) ne razumeju. Jezike razlike prevelike su da bismo mogli rei da je, kada bi se radilo samo o tim dvema verzijama, jamajanski kreolski, slino kao sranan, povezan s engleskim, ali razliit od njega. Primer toga je sledeci odlomak:

Wantaim, wan man en ha wan gyal-pikni nomo. Im ena wan priti gyal

fi-truu. Im neba laik fi taak tu eni an eni man. Im laik a nais buosi man

fi taak tu. Im taat taak tu wan man, bot im get kalops aafta im taak tu di

man.

Once upon a time, there was a gentleman who had an only daughter.

She was a gay and dandy girl. She didn't like to talk to just any man.

She wanted a gay, fine man to talk to. She started to talk to a man, but

she got pregnant by talking to the man. (Prevod Beryla Baileyja,prevod je na jamajanski, a ne na britanski standardni jezik.)

Jedno davno bio jedan gospodin koji je imao ker jedinicu. Bila je to vesela i sjajna devojka. Ona nije volela razgovarati s bilo kakvim mukarcima. elela je razgovarati s veselim, pristojnim mukarcem. Poela je razgovarati s mukarcem,ali je zatrudnela razgovarajui s mukarcem. Na Novom Zelandu ocigledno je da su reci pozajmljene iz jezika Maora, izgovarana sa engleskim akcentom. Na primer,Orsman navodi nekoliko razliitih izgovora za maorsku rec ponga (,,vrsta paprati) : ponga, pongo, punga, ponja, bunga, bunger, bungie, bungy. U Kanadi,je sve ece upotrebljavaju rei, preuzete od prvih doseljenika, koje su napisane u skladu sa konvencijama jezika to dovodi do novog izgovora na engleskom. Postoji kontinuum drutvenih dijalekata koji se kree od standardnog engleskog donajudaljenijeg jamajanskog kreolskog jezika. To znai da su sve varijante jezika na Jamajci postale heteronomne u odnosu na standardni engleski. Zapravo, postoji mogunost da se taj kontinuum razvio ba zbog uticaja prestinog engleskog na kreolske jezike niskog stalea: to je

snaniji bio uticaj, odvijala se snanija dekreolizacija. Uticaj engleskog ne pokazuje znakove slabljenja..Za razliku od kreolizacije koja ispravlja redukciju provedenu za vrijeme pidinizacije, dekreolizacija je proces koji se bori s pojednostavljivanjem i mijeanjem koji se dogaaju za vreme pidinizacije. Kontakt izmeu ishodinog jezika (u ovom sluaju

to je engleski) i kreolskog jezika, kao to je jamajanski, dovodi do postupnog uvoenja nepravilnosti i redundantnosti iz drugih jezika koji nisu ishodini kao to se, u ovom sluaju, uvode rei iz afrikih jezika. Postoji raireni stav na Jamajci (i u ostalim dijelovima Kariba) da veina Jamajana govori manje vrijedan oblik engleskog jezika. To znai da djeca ue itati i pisati standardni engleski jer se on smatra njihovim izvornim jezikom. Zbog velikih razlika izmeu engleskog i mnogih vrsta kreolskih jezika, mnoga djeca nikad ne naue pisati i itati engleski najbolje. Pitkernski, jezik koji se govori na izolovanom ostrvu Pitcairn u Tihom okeanu, kreolski je jezik s dva izvora i jedini je jezik malobrojnog stanovnitva tog otoka. Stanovnici Pitcairna uglavnom su potomci britanskih mornara koji su zasluni za slavnu pobunu na brodu Bounty te stanovnika Tahitija koji su s njima pobjegli na Pitcairn kako bi se sakrili od Britanske kraljevske ratne mornarice. Njihov je jezik pojednostavljena meavina engleskog i tahianskog (polinezijskog

jezika) kao to se moe vidjeti u sledeem primeru:

got a puriti fpu em hoston - wen em bin put in weku, hem jmu fplente lif n pehu plente d:

There was a stick for pushing those hot stones. When they had put in the

food, they wrapped it in a lot of leaves and covered it with a lot of earth.

Postojao je tap za guranje tog vrueg kamenja. Kada su stavili hranu

unutra, omotali su ga s mnogo lia i pokrili s mnogo zemlje. Pitkernski jezik takoer ima govornike na otoku Norfolk, u zapadnom dijelu Tihog okeana, koji su potomci ljudi koji su se tamo doselili s Pitcairna. Na tom ostrvu jezik je u bliskom kontaktu s australijskim engleskim, a traje proces njegove dekreolizacije (u smjeru engleskog, ne tahianskog). Zato ga moemo nazvati postkreolskim jezikom koji je nastao iz dva izvora.

Literatura :Bauer, L. (2003). An Introduction to International Varieties of English. Edinburgh University Press, Edinburgh;Freeborn, Dennis, et al. (1993). Varieties of English. Macmillan, Houndmills; Peter Trudgill, 2000. Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society, Penguin Books;Edgar W. Schneider, 2007. Postcolonial English, Varieties around the World, Cambridge University Press; The Handbook of World Englishes