MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE - icombih.org Leka. Muzeji, zbirke i galerije u... · Grafičko...

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Alma Leka

II dopunjeno izdanje

Udruženje ICOM – Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine

Sarajevo, 2017.

Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini

IzdavačUdruženje ICOM-Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine

Zmaja od Bosne 3, 71 000 Sarajevo, BiHhttp://www.icombih.org; email: [email protected]

Za izdavača: Alma Leka, muzejska savjetnica, predsjednica ICOM-a BiH

Autor: Аlma Leka

Suradnici: Samir Avdić, Enes Škrgo, doc. dr. Irena Medar Tanjga, Ernis Šljivo, Ana Marić

Recenzenti: prof. dr. Enver Imamović, mr. Dražen Kotrošan

Lektura i korektura: Emina Kešan, Alma Leka

Grafičko oblikovanje i prijelom: Dobra knjiga, Sarajevo

Štampa: Dobra knjiga, Sarajevo

Tiraž: 150

Drugo dopunjeno izdanje

Godina izdavanja: 2017.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

069(497.6)

LEKA, Alma Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini / Alma Leka ; [saradnici Samir Avdić ... [et al.]. - 2. dopunjeno izd. - Sarajevo : Udruženje ICOM, Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine, 2017. - 148 str. ; 21 cm Bibliografija: str. 137-148 ; Bilješke: str. 127-136

ISBN 978-9958-9094-8-1 COBISS.BH-ID 24214278

Drugo, dopunjeno izdanje publikacije, štampano je zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva civilnih poslova BiH. Zahvaljujemo

se MCP BiH na podršci i financijskoj potpori pri realizaciji ovog projekta. Projekt je financiran kao prilog obilježavanju 70 godina ICOM-a, te 40 godina ICOM-ova Međunarodnog dana muzeja.

International Council of Museums (ICOM)Maison de’l UNESCO

1, rue Miollis, 75732 Paris Cedex 15, FranceTelefon: +33 1 47 34 05 00

Fax: + 33 1 43 06 78 62E-mail: [email protected]

Web: http://www.icom.museum

Sadržaj

PREDGOVOR ................................................................................................. 13HISTORIJSKI PREGLED ............................................................................... 17

Svjetovne riznice, ili o počecima sabiranja u Bosni i Hercegovini ....................................................................................17Ivan Franjo Jukić: rad na organiziranju i institucionaliziranju muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini .....................................................................................21Osnivanje Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i njegov rad na osnivanju prvog muzeja u BiH ..........................................23Neostvarene zamisli o osnivanju muzeja ....................................................27

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE ..................................................................... 31

Federacija Bosne i Hercegovine

Muzej Unsko-sanskog kantona, Bihać ........................................................33Gradska galerija, Bihać .................................................................................33Galerija “Enver Krupić”, Bihać .....................................................................34Gradska galerija Bosanska Krupa ................................................................34Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski Petrovac...................................34Spomen-kuća Skendera Kulenovića, Bosanski Petrovac ..........................35Spomen-kompleks “25 maj 1944.”, Drvar ...................................................35Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići ........................................35Zavičajni muzej, Goražde ..............................................................................36Bosanski kulturni centar, Zavičajno-muzejska zbirka, Gračanica ........36Centar za kulturu Ahmed Muradbegović, Zavičajno-muzejska zbirka, Gradačac .........................................................37Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, Jablanica ......................................37

Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Jajce .................................................37Etno muzej Jajce ..............................................................................................38Gradska galerija Jajce ....................................................................................38Muzej Kakanj .................................................................................................39Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje, Muzejska zbirka, Ključ ...................................................................................39Zavičajni muzej, Konjic ................................................................................39Muzej drvorezbarstva, Konjic .......................................................................40Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno .................................................40Muzej Hercegovine, Mostar ..........................................................................41Galerija kraljice Katarine Kosača, Mostar ..................................................41Međunarodna umjetnička kolonija, Počitelj ..............................................42Zemaljski muzej BiH, Sarajevo .....................................................................42Historijski muzej BiH, Sarajevo .................................................................. 44Umjetnička galerija BiH, Sarajevo ...............................................................45Muzej Sarajeva ................................................................................................46Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo .......................47Bošnjački institut- Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo ..................48Kolekcija “Ars Aevi”, Sarajevo ......................................................................48Muzej Alija Izetbegović, Sarajevo ................................................................49Olimpijski muzej, Sarajevo ............................................................................49Galerija Roman Petrović, Sarajevo...............................................................50Galerija “Collegium Artisticum”, Sarajevo .................................................50Galerija Novi hram, Sarajevo ........................................................................51Galerija Zvono, Sarajevo ................................................................................51Art-kuća sevdaha, Sarajevo ...........................................................................52Galerija 11/07/95, Sarajevo ............................................................................52Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa, Sarajevo ..........................52Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo ................................................................53

Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo ........................................53Muzej Sarajevske pivare, Sarajevo ................................................................54Muzej ratnog djetinjstva, Sarajevo ...............................................................54Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, Sarajevo ..........54Muzej Tešanj ....................................................................................................54Zavičajni muzej, Travnik ...............................................................................55Zavičajna zbirka “Baština”, Novi Travnik ...................................................56Muzej istočne Bosne, Tuzla ...........................................................................56Međunarodna galerija portreta, Tuzla .......................................................57Muzej soli, Tuzla .............................................................................................57Zavičajni muzej, Visoko ................................................................................58Muzej grada Zenice ........................................................................................58

Republika Srpska

Muzej Republike Srpske, Banja Luka ..........................................................59Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka ..................60Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske, Banja Luka ..........................61Muzej Semberije, Bijeljina .............................................................................62Gradska galerija Bijeljina ...............................................................................62Zavičajna muzejska zbirka Derventa ...........................................................62Muzej u Doboju ..............................................................................................63Umjetnička galerija, Doboj ..........................................................................63Spomen - područje, Donja Gradina .............................................................64Muzej Stare Hercegovine, Foča ...................................................................64Zavičajni muzej, Gradiška .............................................................................64Muzej Nacionalnog parka Kozara................................................................65Muzej rudarstva, Milići .................................................................................65Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, Mrkonjić Grad ..........................65Zavičajni muzej Novi Grad ...........................................................................66

Muzej Prve proleterske brigade, Rudo.........................................................67Muzejska zbirka, Srebrenica .........................................................................67Javna ustanova Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani – Srebrenica .........................................................................................................67Spomen kuća Bitka na Sutjesci, Tjentište ....................................................68Muzej Hercegovine, Trebinje ........................................................................68Javna ustanova Narodna biblioteka i muzejska zbirka, Zvornik .............69

Brčko Distrikt

Umjetnička galerija Brčko ............................................................................69Fondacija/Legat Ekmečić, Brčko ..................................................................70Muzej Brčko distrikta ...................................................................................70

MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA .................................................. 71

Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka .........................71Galerija Šimun Franjevačkog samostana sv. Ante, Dubrave-Brčko ................................................................................................72Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka .........................72Muzej Manastira Uspenja Bogorodice i Vaznesenja Hristovog, Čajniče .....................................................................72Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga, Fojnica ...........................72Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice – Gomionica ...........................73Zbirka Franjevačkog samostana sv. Luka, Jajce .........................................73Zbirka Franjevačkog samostana sv. Ivana Krstitelja, Konjic ...................74Muzej Franjevačkog samostana sv. Ive Krstitelja, Kraljeva Sutjeska .............................................................................................74Muzej Franjevačkog samostana i crkve sv. Katarine, Kreševo ................74Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice, Livno ..........................75Muzej Franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga – Humac, Ljubuški ................................................75

Muzej i galerija, Neum ...................................................................................76Muzej “Vrata Bosne” Franjevačkog samostana – Tolisa, Orašje ...................................................76Memorijalni muzej Mitropolije dabrobosanske “Cekovića kuća”, Pale .....................................................................................77Muzej Franjevačkog samostana Rama, Šćit ...............................................77Muzej Stare pravoslavne crkve, Sarajevo ....................................................78Etnološko-etnografski muzej i galerija, Stolac ..........................................79Franjevačka galerija, Široki Brijeg ................................................................79Franjevački muzej fra Jozo Križić, Tomislavgrad ......................................80Galerija Kristian Kreković Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, Tuzla ....................................................................................80Zbirka Franjevačkog samostana sv. Bonaventure, Visoko .......................80

PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA ................................................................ 81GODINE OSNIVANJA ................................................................................... 93ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA ................................................................. 97BILJEŠKE ..................................................................................................... 125BIBLIOGRAFIJA .......................................................................................... 135

13

PREDGOVOR

Prva ideja o osnivanju muzeja na teritoriju Bosne i Hercegovine javila se 1850. godine kod fra Ivana Franje Jukića koju je iznio u časopisu “Bosan-ski prijatelj”. No, Jukićeva nastojanja nisu rezultirala osnivanjem mu-zeja u Bosni i Hercegovini. Nije uspio u pokušaju institucionalizacije i profesionalizacije ove djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

Postupno ostvarenje Jukićeve ideje počelo je tridesetak godina ka-snije. Od ideje do realizacije o osnivanju muzeja, osim toga što je pro-tekao izvjestan period, na teritoriju Bosne i Hercegovine smijenile su se dvije carevine – Osmansku je zamijenila Austro-Ugarska carevina. Početak muzejske djelatnosti, odnosno početak organiziranog rada na zaštiti spomenika kulture, sakupljanju građe i stvaranju muzejskih zbirki na teritoriju Bosne i Hercegovine javlja se u drugoj polovici 19. stoljeća za vrijeme austrougarske uprave, zahvaljujući aktivnostima dr. Julija Makaneca, a vezan je za osnivanje Muzejskog društva u Sarajevu 1884. godine, čiji je osnovni zadatak bio priprema za osnivanje prvog bosanskohercegovačkog muzeja. Godine 1888. osnovan je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kao izraz javnog organiziranja i institucio-naliziranja ove djelatnosti od strane države. Od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine do 1930. godine kad je osnovan Muzej Vr-baske banovine, danas Muzej Republike Srpske, prošao je vremenski raspon od 42 godine.

U drugoj polovini 20. stoljeća, tačnije nakon 1945. godine, započeo je nagli razvoj muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini i osnivanje ve-likog broja muzejskih ustanova koji je prekinut ratom u Bosni i Herce-govini 1992. godine. Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini mno-gi su muzeji ostali bez zgrada, a osnovni problemi s kojima se susreću muzeji u Bosni i Hercegovini danas su devastirani i neuslovni prostori, nedostatak stručnoga kadra, neriješen pravni status i financiranje. No,

14 predgOVOr

i bez obzira na ove probleme, bilježimo osnivanje novih muzejskih i galerijskih ustanova poput Muzeja Tešanj, Muzeja Alija Izetbegović u Sarajevu, Zavičajnog muzeja Konjic, Galerije “Enver Krupić” u Bihaću itd., ali i preimenovanje ranijih galerijskih i muzejskih ustanova, kao na primjer, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci, Historijskog muzeja BiH, Muzeja Republike Srpske, kao i izgradnju no-vih muzejskih zgrada. Novu, namjenski izgrađenu zgradu za muzejske potrebe dobio je Muzej grada Zenice.

U 2012. godini, uz podršku ICOM-a Pariz i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, izašlo je prvo izdanje publikacije Muzeji, zbir-ke i galerije u Bosni i Hercegovini.

Nakon 1982. godine, kad je izašla iz štampe publikacija Muzeji, ga-lerije i zbirke Bosne i Hercegovine u izdanju Društva muzejskih radnika SR Bosne i Hercegovine, ova publikacija je prva u Bosni i Hercegovini koja je štampana nakon tog perioda. Podaci o muzejsko-galerijskim ustanovama i zbirkama u Bosni i Hercegovini ispunili su informacijsku prazninu o postojećim muzejsko-galerijskim ustanovama i zbirkama i sadržanoj muzejskoj građi, o čemu nas ova publikacija i upoznaje. U prvom dijelu prezentiran je kratki historijat stvaranja i razvoja muzej-ske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, dok se u drugom dijelu prikazu-ju muzeji, muzejske zbirke i galerije u BiH u 2012. godini, ukupnost muzejsko-galerijskih ustanova i zbirki u Bosni i Hercegovini, pregled muzejskih zgrada, pregled muzejskih ustanova po godinama osnivanja i sl. Nadalje, navodi se i nekoliko osnovnih informacija za svaki muzej, galeriju i zbirku.1 U cilju jasnijeg sagledavanja trenutnog broja muzeja u Bosni i Hercegovini, ali i da na jednom mjestu pružimo opći pre-gled muzejskih ustanova u BiH donosimo popis muzejskih i galerijskih ustanova i zbirki sa adresama i osnovnim kontakt podacima.

Zahvaljujući financijskoj potpori Ministartsva civilnih poslova BiH, u 2017.-oj godini Udruženje ICOM-Nacionalni komitet BiH štam-pa drugo, dopunjeno, izdanje ove publikacije, s ciljem još potpunijeg sagledavanja broja muzeja, galerija i zbirki u Bosni i Hercegovini, te što

predgOVOr 15

potpunijeg pregleda muzejsko-galerijskih ustanova u Bosni i Hercego-vini.

Novo je izdanje dopunjeno sa 28 novih institucija - 23 nova/stara muzeja, uključujući i privatne muzeje i muzejske zbirke, te 5 crkvenih muzeja i zbirki.

Muzeji, zbirke i galerije navedene u ovoj publikaciji svjedočanstvo su višestoljetne koegzistencije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su se stoljećima susretale i ukrštale kulture Istoka i Zapada. Muzeji, kao neophodna značajka svakog kulturnog društva, su tu da nam osigu-raju stvaralačku prisutnost kolektivnoga pamćenja–da nam pomognu živjeti dalje s vlastitim identitetom po kojemu smo jednaki svima, ali i različiti od drugih. Bez muzeja i srodnih institucija bili bismo izloženi gubitku živih sila identiteta koje oblikuju vlastiti proces, te omogućuju kvalitetan, odnosno održiv razvoj. Odsustvo muzeja i baštinskih insti-tucija dovelo bi do gubitka identiteta sa posljedicama koje vode u deka-denciju i nestanak.

Drugo, dopunjeno izdanje, publikacije Udruženje ICOM- Nacio-nalni komitet Bosne i Hercegovine štampa u povodu obilježavanja 70 godina ICOM-a (Međunarodnog muzejskog vijeća) i na 40-godišnjicu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Zahvaljujemo se kolegica-ma i kolegama koji su pomogli pri realizaciji i ovog izdanja.2

Sarajevo, maj 2017.

17

HISTORIJSKI PREGLED

Svjetovne riznice, ili o počecima sabiranja u Bosni i Hercegovini

Dosadašnje istraživanje historije naših zbirki i muzeja imalo je karak-ter sakupljanja građe, a obuhvata period od kraja 19. stoljeća do naših dana, odnosno od 1884. tj. 1888. godine kad je u Bosni i Hercegovini osnovano prvo muzejsko društvo odnosno prvi muzej. No, historija naših muzeja ne započinje s ovim, manje-više slučajnim datumima, jer je on u stvari samo logičan rezultat jedne etape razvoja, koja je traja-la stoljećima. O tom dijelu naše muzejske historije nije mnogo pisano. U narednim redovima ćemo prikazati opću skicu početka tog razvoja, koja bi, kasnije, postala osnova za širu razradu.

Prvi muzeji javnog značaja nastali su u zapadnoj Evropi tijekom druge polovice 18. stoljeća. Historija muzeja poznaje različite faze sabi-ranja. Sabiranje predmeta, najprije za zbirke, a kasnije za muzeje, uvi-jek je bilo motivirano određenom namjerom, koja je u svijesti ljudi kao odraz njihovih životnih uvjeta i potreba.

U srednjem vijeku, u mnogim vlastelinskim dvorcima pohranjene su i čuvane uz biblioteke i najraznovrsnije zbirke historijskih i prirod-nih rijetkosti, a riznice u crkvama, manastirima i samostanima. Ove su zbirke, sakupljene prema ukusu i potrebama tadašnjeg vremena, služile ne samo za reprezentaciju, već i za razvijanje kulture vladajućeg sloja feudalnog društva. Kasnije se krug sabirača i zbirki proširuje.

Svjetovne riznice, po vremenu trajanja i prisutnosti u ljudskom društvu, uz riznice crkvi, manastira i samostana, predstavljaju naj-starija mjesta kristalizacije baštine. Riječ je o predmetima, ponajviše ekonomske vrijednosti, ali i predmetima shvaćenim kao dokazi trajanja pojedinih čuvenih loza i obitelji, kao svjedočanstva postojanja njihovih istaknutih članova i događaja u kojima su oni učestvovali.3

18 HIStOrIjSkI pregled

Iako ekonomski moment igra ključnu ulogu, ipak razlozi kolekcio-niranja odražavaju različite namjere pojedinaca ili grupe osnivača.

Inventari naših srednjovjekovnih svjetovnih riznica nisu do sada poznati, no postoje oporuke i popisi depozita, koji u tom smislu do-puštaju stanovite rekonstrukcije. Posve je vjerojatno da popisi poklada bosanske vlastele u stvari predstavljaju dio, a možda i cjelinu njihovih riznica. Na osnovu tih popisa, došlo se do zaključka da su u tim veli-kaškim riznicama prevladavale izrađevine od plemenitih metala, često ukrašene dragim kamenjem i biserom. Tu je bilo nakita, posuđa, razli-čitih insignija, kao i kruna, krstova, pojaseva, novca i sl.4

Trajnost zlata i srebra, mogućnost njihove široke primjene, lakoća prenošenja i internacionalna vrijednost takvi su kvaliteti, koji su zla-to i srebro u obrađenoj i neobrađenoj formi učinili tipičnim sadržajem srednjovjekovnih trezora.

Depozit obitelji Hranić, a osobito onaj istaknutog člana ove obi-telji Sandalja Hranića (1398-1435) i njegovog nećaka hercega Stjepana Vukčića, predstavljao je pravo bogatstvo5. Klasifikacijske grupe – gotov novac i neobrađeno srebro, posuđe od plemenitih kovina, nakit, bogato ukrašeni dijelovi odjeće, dokumenti i sl. – podudaraju se s uobičajenim sadržajem svjetovnih riznica na europskom tlu.6

Pored velike količine zlatnog i srebrnog novca, bilo je tu 199 sre-brnih predmeta, većinom posuđa, zatim 10 zlatnih predmeta i još 61 komad posuđa i stolnih sprava od srebra, zlata, kristala, kosti ili koralja. Od nakita je bilo 14 pojaseva, srebrnih, pozlaćenih i zlatnih, potom 6 pari naušnica, nekoliko prstenova, kruna, ogrlica i bisernih lanaca.7

No, na osnovi analize inventara srednjovjekovnih depozita, dolazi se do zaključka da ekonomski razlozi nisu bili jedini pokretači za saku-pljanje dragocjenosti. Često nije samo u pitanju materijalna vrijednost predmeta već i kvaliteta njegove obrtno-umjetničke obrade, odnosno, naglasak je na radionici u kojoj je pojedini predmet izrađen, a važna je i ličnost majstora –umjetnika. Može se naslućivati da je ponekad poruči-vanju i kolekcioniranju takvih i sličnih predmeta igrao ulogu i staleški,

HIStOrIjSkI pregled 19

a često samo i lični prestiž feudalaca. U pokladi obitelji Hranići, ista-knuto je, ne bez razloga, za pojedine predmete da su skovani u našoj ceki tj. u Dubrovniku ili da ih je učinio Rambort Vahter8, zlatarski majstor iz Brugessa, koji je neko vrijeme radio u Dubrovniku, a možda i na Sanda-ljevu dvoru, kao što je u ono vrijeme bio običaj.

Nekad je pri poručivanju i kolekcioniranju ovakvih i sličnih predmeta ponekad važnu ulogu igrao i staleški, a često i lični prestiž vlastele. Na ovo nas upućuje podatak o srebrnoj rukomiji, bačinu i velikim čašama iz Sandaljeve riznice, koje su ukrašene sa zlameniem vojvodinim.9

Popisi različitih depozita nisu za nas samo zanimljivi kao inventari nekadašnjih srednjovjekovnih riznica, to jest kao dokazi da su i naša vlastela imala zbirke umjetnički izrađenih dragocjenih predmeta. Osim dokaza o ekonomskoj snazi nekadašnjih vlasnika, daju nam još i dobro mjerilo njihovog ukusa, profila njihove ličnosti, i u krajnjoj liniji, prilog razumijevanju vremena u kojem su živjeli. Tako, na primjer, na osnovi onoga što znamo o riznici Sandaljeve obitelji, možemo reći i da je bila gotovo ista kao i svjetovnim riznicama i komorama umjetnosti zapadne Evrope u 15. i 16. stoljeću, iako je možda broj sakupljenih dragocjenosti i kurioza bio manji.10

Sandaljeva riznica sadržavala je u malom sve ono čudesno šarenilo predmeta, pa tako i shvaćanja, koje su u svojoj svijesti odnosno prtljazi donosili sa sobom krstaši i drugi putnici sa Orijenta i time preplavili Europu. U Sandaljevoj zbirci jasno se nazire onaj rascjep u misli koji je značajan za prijelaz iz Srednjeg vijeka u renesansu, rascjep između skolastičko-magijskog shvaćanja svijeta i racionalizma humanističkih ideja. Sandalj je imao u svojoj riznici moći svetaca, te prijeko potrebne rekvizite srednjovjekovne magije, ali i kuriozitete prirode, koji su stva-ran dokaz za postojanje istraživalačke radoznalosti, koja se pojavom humanizma i kod nas počela rađati. Sandalj je imao 6 oraha od Indie okovanih srebrom, neki rog carn u srebru i ukrašen emajlom, zatim koralje koji su u ono vrijeme u Evropi bili na neobično velikoj cijeni.11


U ovim zbirkama – riznicama pored kurioziteta prirode ima i onih koje je izradila ljudska ruka. U Sandaljevoj riznici se susrećemo sa sokolom od kristala, lavom od bisera, sa srebrnim orguljicama i sa predmetima koje ćemo slične naći i u habsburškoj zbirci u Ambrasu.12 Moguće je da je nakon prodora Osmanlija u ove krajeve bosanska vla-stela emigrirala, a njihove se riznice rasturile, što znači da su i neki od tih dragocjenih predmeta prije ili kasnije dospjeli u zbirke centralne i zapadne Evrope.

Uspostavom Osmanske vlasti na teritoriju Bosne i Hercegovine, u 15. stoljeću, prethodni kolekcionarski polet je u znatnom opadanju. Konture lika sabirača još se jasno ne ocrtavaju i ne nailazimo na neke kolekcionarske specifičnosti. Nekoliko podataka dao je dr. Miljenko Filipović, koji ističe paralelizam u kulturnim aktivnostima islamskog i kršćanskog svijeta, pa tako i u kolekcionarskom pogledu. Dok kod pravoslavnih i katolika, crkve i manastiri produžavaju, naravno, ukoli-ko im to mogućnosti dozvoljavaju, da čuvaju i sakupljaju dragocjenosti i starine u riznicama, kod muslimana se radi slično u isto vrijeme; u tekijama i uz džamije stvaraju se velike biblioteke sa zbirkama knjiga i rukopisa, sa zbirkama oružja, odjeće i ritualnih predmeta. Kao naj-značajnija riznica ističe se Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, osnovana u 16. stoljeću, 1537. godine.13

U kasnijem periodu, u 17. i 18. stoljeću, na teritoriju Bosne i Her-cegovine, postoji malo podataka o sakupljačkoj djelatnosti. No, ipak je ostalo zabilježeno da su mnoge porodice čuvale stare porodične listine, starinsko oružje, spremano u škrinjama, koje su smještane uz zidove po sobama, sakralne predmete itd.14

Početkom 19. stoljeća spominje se u kući hadži Ahmed-bega u Tre-binju soba za starine, a predmeti su čuvani u starinskim škrinjama, gdje su bile smještene povelje i pisma, odijela, oružje i slično.15


Ivan Franjo Jukić: rad na organiziranju i institucionaliziranju muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini

Misao o potrebi osnivanja muzeja u Bosni u kojem bi se sabirali spo-menici kulture i prirode javila se u svijesti domaćih intelektualaca, a našla je izraza u srpsko-dalmatinskom magazinu Đorđa Nikolajevića i u Bosanskom prijatelju fra Ivana Franje Jukića.16 Glavni zagovornik sakupljanja starina i formiranja bosanskog muzeja sredinom 19. sto-ljeća bio je Ivan Franjo Jukić,17 pokretač Bosanskog prijatelja. Jukićeva strahovanja da bi bosanske starine mogle da dođu u ruke “pohlepnih inostranaca” pokazala su se dvadesetak godina poslije njegove smrti još opravdanija, jer se poslije 1878. godine pojačalo “raznošenje spomenika kulture iz ovih krajeva, koji su, kao terra incognita u nauci bili pravi majdan arheoloških i etnografskih vrijednosti”.18

Jukićevo nastojanje oko organiziranja muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini očitovalo se u nekoliko navrata. Prvi puta se to dogodilo prilikom pokušaja stvaranja Kola bosanskog, odnosno Društva knji-ževnog 1842. godine, koje bi se bavilo ukupnim kulturnim radom. U četvrtoj tački Pravila društva navodi se: “...često se događa da se mnogi novci stari (nalaze) i druga na starinstvo nas opominjujuća, koja valja zakupit na ime Društva: stvari poslavši Družtva staršini a njijuh opisa-nje, kakvesu i gdi su našaste G. Učredniku”.19 U istoj tački navodi se i što je sve potrebno sakupljati i opisivati (narodne pjesme, pripovijetke, poslovice, zagonetke, običaje, nošnje, stare gradove, rijeke i sl.) što se također podudara sa muzealnim zahtjevima. Pokušaj osnivanja Druš-tva je propao, no Jukić nije izgubio nadu, te 1848. godine poziva i u “Kolo Bosansko” sa istom namjerom. U Uredbi Društva kaže se da će se “svake godine tiskati knjiga Svetogled Bosanski, a sadržavat će razne predmete: književne, umetne i ekonomičke”.20

Period od 1848-1852. godine smatra se vrhuncem Jukićeva intelek-tualnoga rada, zapravo krunom dotadašnje aktivnosti, što će se odraziti i u ovoj oblasti.


Prva ideja o osnivanju muzeja u Bosni javila se 1850. godine kod Ivana Franje Jukića koju on iznosi u svom časopisu “Bosanski prijatelj”. U prvom broju Bosanskog prijatelja iz 1850. godine kao dodatak stoji molba u kojoj Jukić iznosi ideju o osnivanju Bosanskog muzeja. Ovo je prvi put iznesena inicijativa za institucionalizirano sakupljanje i čuvanje spomenika kulture na ovim prostorima i osnivanje muzeja i to u pisanoj formi.21

No, ova ideja nije ostvarena budući da prilike u Bosni i Hercegovini za to još nisu bile povoljne.22

Ova Jukićeva misao o osnivanju jednog Bosanskog muzeja ostala je još dugi niz godina prisutna kasnije u krugu relativno malog broja obrazovanih i progresivnih ljudi tog vremena, da bi se u izmijenjenim okolnostima realizirala i u praksi, osnivanjem Muzejskog društva BiH, nekoliko decenija kasnije.23 Međutim, pojedinci kao što su fra Bono Pe-rišić će razmišljati o ovoj problematici. Fra Grga Martić i biskup Paskal Vujičić pokušat će 1868. godine osnovati književno društvo koje bi, iz-među ostalog, prikupljalo građu “što po svojoj prirodi spada u muzej”.24 I ovaj je pokušaj propao.

Jukićeva nastojanja nisu rezultirala osnivanjem muzeja u Bosni i Hercegovini. Nije uspio u pokušaju institucionalizacije i profesionali-zacije ove djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Njeno postupno ostvarenje počelo je tek tridesetak godina kasnije, zahvaljujući aktivnostima Julija Makaneca i osnivanju Muzejskog društva 1884. godine a potom i 1888. godine osnivanjem Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kao izra-za javnog organiziranja i institucionaliziranja ove djelatnosti od strane države.25

Za vrijeme Osmanske vladavine nije mnogo učinjeno na čuvanju spomenika i proučavanju kulturno-historijske tradicije Bosne i Her-cegovine, iako je Osmanska carevina, u želji za modernizacijom svoje države i zaštitom kulturne baštine 1874. godine donijela propise za za-štitu i očuvanje spomenika kulture. Ovi propisi imali su samo formalan karakter i nisu zaživjeli u Bosni, kao perifernoj pokrajini Osmanske


imperije, jer okolnosti u našoj zemlji, zbog ratnih prilika, migracija, ustanaka, nestabilnog života, nisu bile pogodno tlo za odgovarajući od-nos prema kulturnoj baštini uopće, te time nisu pružale mogućnost za njihovo sprovođenje u djelo.26

Osnivanje Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i njegov rad na osnivanju prvog muzeja u BiH

Jukićeva strahovanja da bi bosanske starine mogle da dođu u ruke “po-hlepnih inostranaca” pokazala su se dvadesetak godina nakon njegove smrti još opravdanijim, jer se nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, 1878. godine, pojačalo daljnje “raznošenje spomenika kulture iz ovih krajeva, koji su kao terra incognita u nauci bili pravi majdan arheoloških i etnografskih vrijednosti”.27 Politički, strateški i ekonomski ciljevi koje je sebi postavila austrougarska uprava zahtijevali su evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. Bosna i Hercegovina, kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je rado-znalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem spomenika kulture iz zemlje.

Neposredno nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Au-stro-Ugarske pojavilo se nekoliko inicijativa za osnivanje muzeja.28

Prema Hamdiji Kreševljakoviću “prvi je pokrenuo pitanje osniva-nja muzeja u Sarajevu baron Helfert 1879. godine”.29 U sklopu Helfer-tovog prijedloga se najvjerovatnije prvi puta, budući muzej u Sarajevu spominje kao Zemaljski muzej (Landesmuseum).

U bosanskohercegovačkoj štampi tog vremena se mogu naći i in-formacije o prvim naučnim istraživanjima vršenim u Bosni i Hercego-vini nakon 1878. godine. Bosanskohercegovačke novine u martu 1881. godine pod naslovom “Starine u Hercegovini” donose prve informa-cije o naučnim istraživanjima vršenim u Bosni i Hercegovini, koje je 1879. i 1880. godine vršio austrijski naučnik Moric Hernes.30 Upravo


ova Hernesova arheološka istraživanja i reputacija koju je ovaj naučni radnik uživao uticat će na Kalajevu odluku da upravo u Hernesu nađe glavnog konsultanta u svim pitanjima koja će biti u vezi sa djelovanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu i organiziranjem naučnog rada na ovom području.31

Bosanskohercegovačke novine u maju 1881. godine pod naslovom “Prešan prijedlog” pišu o potrebi organiziranja naučnog rada u Bosni i Hercegovini.32

Ovaj naslov u Bosanskohercegovačkim novinama predstavlja prvi pismeno formulirani i u javnosti objavljeni pogled o potrebi organizi-ranja naučnog rada u Bosni i Hercegovini nastale na bosanskohercego-vačkom tlu nakon 1878. godine. No, njihova zajednička karakteristika je da su, kao i Helfertovi pogledi, ostali u stadiju prijedloga. Informa-cije o prvim pokušajima nastalim u samom Sarajevu nakon okupacije 1878. da se osnuje muzej nalazimo kod Kreševljakovića33 i Kruševca.34 Kreševljaković tvrdi da su htjeli “već 1880. godine neki činovnici koji su imali smisla za starine osnovati arheološko društvo i muzej u Sara-jevu”.35 Kruševac potvrđuje ove njegove navode precizirajući da se ova misao javila sredinom 1880-tih godina “među višim činovnicima bo-sanske vlade”.36

Kulturni radnici Bosne i Hercegovine dižu svoj glas protiv razno-šenja i uništavanja kulturno-historijskih spomenika Bosne i Hercegovi-ne. Tako dr. Julije Makanec, ljekar i gradski vijećnik u Sarajevu, putem lista Bosnische Post upućuje 20. 09. 1884. godine “Poziv za osnivanje muzejskog društva BiH”.37 U Pozivu je dr. Julije Makanec saopćio da se nekoliko ljudi različitih “staleža” i zvanja, u uvjerenju da govore iz duše svakog prijatelja zemlje, i da izražavaju opću želju, udružiše s ciljem da osnuju muzejsko društvo koje bi osnovalo Muzej u Sarajevu.38 U tekstu Poziva posebnu pažnju privlači onaj njegov dio u kome se apostrofira činjenica da je nestajanje predmeta historijske ili spomeničke vrijed-nosti iz Bosne i Hercegovine uzelo naročito maha od austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, te kako je raznošenje predmeta takve


vrijednosti poprimilo karakter masovne pojave, osnivanje Muzejskoga društva je predstavljalo efikasan način da se tome stane u kraj.

I Sarajevski list u obavještenju pod naslovom “Domaći muzej” donosi vijest da je Makanec u listu Bosnische Post iznio “ideju da se u Sarajevu ustanovi muzejsko društvo zarad toga, kako bi se u glavnom gradu vremenom podigao muzej za čuvanje historično-arheoloških spomenika i za poznavanje domaće faune, flore i mineraloških prili-ka našijeh zemalja”. “Keltijski, rimski i staroslavenski grobovi, rimski i starovizantijski natpisi i novci, ruševine kraljevskih palača iz vremena samostalnosti Bosne i Hercegovine, novci i povelje vladara njihovijeh, svi ti ostatci pružaju razloga da se za pobiranje i očuvanje njihovo usta-novi stožer, kano ogledalo prošlosti ovijeh zemalja.”39

Prema pisanju sarajevske štampe Makančeva inicijativa je naišla na pozitivan odjek u Bosni i Hercegovini. Tako je list Bosnische Post kon-statirao da je Poziv naišao na vanredan odjek i da je znatan broj ljudi poklonio nekoliko predmeta za budući Muzej u Sarajevu.40

Privremeni odbor Muzejskog društva konstituiran je na sjednici održanoj 05. oktobra 1884. godine u sarajevskoj gradskoj skupštini.41 Za predsjednika odbora izabran je Kosta Hörmann42, za potpredsjed-nika Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, a za sekretara dr. Julije Ma-kanec. Prema pisanju Sarajevskog lista, Odbor je osim predsjednika brojao još 10 članova.43 Privremeni odbor Muzejskog društva imao je zadatak da izradi Pravila Muzejskog društva, da organizira početni rad i da se brine za smještaj predmeta koji su poklonjeni Muzejskom druš-tvu.44 Razmatranje nacrta ovih Pravila trajalo je na relaciji Sarajevo – Beč šest mjeseci. Nakon odobrenja Pravila od strane Zemaljske vlade 14. maja 1885. godine, Privremeni odbor je pristupio pripremama za konstituiranje Društva.45 Javno je bio publiciran poziv na pristupanje u članstvo Društva, kojega su u ime Privremenog odbora potpisali Kosta Hörmann i Julije Makanec. Pravilima je bio određen konačan zadatak Društva, iz kojih se vidi da mu je između ostalog cilj i osnivanje Zemalj-skog muzeja u Sarajevu.46


Osnivačka skupština Muzejskog društva BiH održana je krajem decembra 1885. godine. Prema pisanju Sarajevskog lista Skupštini je prisustvovalo 29 članova društva.47 Na Skupštini je izabran i stalni od-bor48, čime je prestala funkcija dotadašnjeg privremenog odbora koji je obavio potrebne radnje za konstituiranje prvog Muzejskog društva u Bosni i Hercegovini. Iz izvještaja koji je podnesen na Osnivačkoj skup-štini, Društvo je tada brojalo 227 članova, od kojih su 21 utemeljitelji. Također, prema podacima iz izvještaja, Društvu je poklonjeno blizu 400 muzejskih predmeta. Najveći broj predmeta ustupilo je Zajedničko ministarstvo financija “od onih predmeta što na peštanskoj izložbi bija-hu izloženi”.49 Na prvoj sjednici Stalnog odbora Društva izabrani su: za predsjednika baron Nikolić, potpredsjednika Julije Makanec i blagajni-ka Petar T. Petrović. Za sekretara je izabran Julije Makanec.50

Na samom početku rada javio se problem stručne obrade i dalj-njeg prikupljanja predmeta. Februara 1886. godine, Muzejsko društvo dovodi svog prvog stručnjaka dr. Ćiru Truhelku,51 arheologa i kustosa Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, koji odmah odlazi na teren i prikuplja muzejsku građu.52 Truhelki je povjerena i dužnost sekretara Muzejskog društva Bosne i Hercegovine.53 Iste godine za rad na prirod-njačkoj zbirci angažiran je bečki preparator Edmund Zelebor, a 1887. godine kao volonter stiže Othmar Reiser, kasnije priznati ornitolog.54 Na uređenju mineraloške zbirke radio je rudarski satnik V. Radimski.55 Svi su oni, zajedno sa članovima odbora Muzejskog društva, vršili pri-preme za otvaranje Muzeja.56

Dvije sobe u zgradi Zemaljske vlade koje su bile određene za smje-štaj predmeta, bile su, zahvaljujući angažmanu ovih stručnjaka, preti-jesne da prime sve ono što je u tom kratkom periodu pronađeno i pri-kupljeno. To je zahtijevalo i traženje rješenja za odgovarajući smještaj, prezentaciju prikupljenog muzejskog materijala i organiziranje, ali i za sistematičnije i kvalificiranije bavljenje ovim poslovima. Djelovanje Muzejskog društva u narednom periodu se uspješno odvijalo, a uspjesi koje je postiglo ovo društvo podstakli su Zemaljsku vladu da osnuje


muzej kao samostalnu državnu ustanovu. To je i učinjeno 1. februa-ra 1888. godine, kad su, kako je pisano u Sarajevskom Listu, predane “svekolike zbirke Muzejskog društva u ruku Zemaljskoj vladi, te je tom prilikom novi Zemaljski muzej svečano otvoren javnosti”.57

Od Helfertova prijedloga do Makančeva poziva za osnivanje Mu-zejskog društva u Bosni i Hercegovini prošlo je pet godina. Ovaj je vre-menski razmak ispunjen postepenim, ali kontinuiranim sazrijevanjem uvjeta za početak organiziranijeg rada na uobličavanju zamisli o osno-vama na kojima će se graditi koncepcija iz koje će kasnije proizići prva institucija ovog profila u Bosni i Hercegovini.

Ovim je osnovni zadatak Muzejskog društva bio izvršen. Bosna i Hercegovina je, prvi put u svojoj historiji, dobila muzej kao državnu ustanovu sa sjedištem u Sarajevu. Za prvog direktora Muzeja imenovan je vladin savjetnik Kosta Hörmann.58

Neostvarene zamisli o osnivanju muzejaPored osnivanja Zemaljskog muzeja – prve inicijative uspješno reali-zirane, druga po redu također uspješno realizirana inicijativa za osni-vanje muzeja a koja je donesena najvjerovatnije pod utiskom osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu bila je osnivanje Muzeja Stare pravoslav-ne crkve. Muzej je osnovan 1889. godine.59

Međutim, pored ovih postojale su i inicijative i zamisli za osnivanje muzeja koje, zbog nepostojanja realnih uslova i izgleda za realiziranje tih zamisli, nisu uspješno realizirane.

Treća inicijativa za osnivanje muzeja u Sarajevu registrirana je 1907. godine. Bosanskohercegovačko trgovačko društvo je 5. septem-bra 1907. godine podnijelo zahtjev Zemaljskoj vladi Bosne i Hercego-vine u kojem traži da se osnuje “jedan trgovačko-obrtnički muzej sa sjedištem u Sarajevu”.60 Predstavku su potpisali predsjednik bosan-skohercegovačkog društva Risto Đ. Besarović, član prvog stalnog od-bora Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i gradski načelnik u


Sarajevu i sekretar Trgovačkog društva Bernando Klajin. Na osnovu ove predstavke, “zadaća muzeja bi bila koliko naučna da se izobrazi valjana trgovca, toliko praktična, izlažući robu i ukaže puteve i po-trebe”. Obrazloživši potrebu za osnivanjem takvog muzeja, Trgovač-ko društvo je zamolilo Zemaljsku vladu “da se u principu odluči za osnivanje trgovačko-obrtničkog muzeja u Sarajevu sa gore naznače-nom zadaćom i da blagonaklono pomogne ovu korisnu namjeru na taj način, da sagradi na svoj trošak zgradu za tu instituciju”. Društvo je sa druge strane izrazilo spremnost da se pobrine “za zgodno zemlji-šte”, obavezujući se da Zemaljskoj vladi “uloženi novac za gradnju u godišnjim obrocima povrati”. Kao alternativni prijedlog Društvo je dalo da Zemaljska vlada “odredi u gornju svrhu neku stalnu godišnju pripomoć, u kome bi slučaju dolje potpisano društvo samo podiglo zgradu”.61 Ovaj je zahtjev Trgovačko društvo podnijelo Zemaljskoj vladi Bosne i Hercegovine i Zajedničkom ministarstvu financija u Beču. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je izrazila mišljenje da rješenje tog pitanja ne zahtijeva hitnost. S tim u vezi Vlada je ukazala na činjenicu da se vrše pripreme za osnivanje Trgovačko-obrtničke komore za Bosnu i Hercegovinu, koja bi zajedno sa Trgovačkim druš-tvom izradila projekt za osnivanje Trgovačkog muzeja u Sarajevu.62 No, do osnivanja muzeja nije došlo. Najvjerojatnije je smrt Riste Đ. Besarovića 1908. godine, potpisnika zahtjeva i glavnog zagovornika zamisli o osnivanju ovoga muzeja, rezultirala u slabljenju aktivnosti u traženju pomenutog zahtjeva. No, to vjerojatno nije bio jedini razlog zašto ovaj muzej nije osnovan.63

Sljedeća inicijativa za osnivanje muzeja, koja je također ostala u sta-diju prijedloga, registrirana je 1909. godine. Na skupštini srpskog pro-svjetno-kulturnog društva Prosvjeta, održanoj 1909. godine, podnesen je prijedlog da Prosvjeta osnuje Narodni muzej u Sarajevu. Prijedlog je potekao od Prosvjetinog odbora u Bosanskoj Dubici, koji je podnio u isto vrijeme i zahtjev za osnivanje Narodne biblioteke pod okriljem Pro-svjete. Ni ova inicijativa da se osnuje Narodni muzej nije realizirana.


Glavni odbor Prosvjete je smatrao da je glavni zadatak društva poma-ganje đacima u srednjim i visokim školama, i da nisu sazreli uvjeti da se Prosvjeta prihvati ovoga zadatka.64 Ovakvog stajališta je bila i Prosvjeti-na godišnja skupština.

Posljednja inicijativa prije Prvog svjetskog rata za osnivanje mu-zeja u Sarajevu pokrenuta je 1910. godine, kada je na skupštini učitelja narodnih osnovnih škola održanoj u Sarajevu 10-12. 07. 1910. donesen, između ostalih, i zaključak da se u Sarajevu osnuje školski muzej za Bo-snu i Hercegovinu. U Učiteljskoj zori, glasu Saveza učiteljskih društava Bosne i Hercegovine između ostalog piše: “Primljeni su prijedlozi kole-ge Simića odnoseći se na osnivanje učiteljskog konvikta, muzeja zadru-ge i štedne zaklade.”65 U Sarajevskom listu 1912. godine u članku pod naslovom “Za osnutak školskog muzeja u Sarajevu” Stjepko Ilić, jedan od glavnih zagovornika ove zamisli, ali ne i njen predlagač na skupštini učitelja narodnih osnovnih škola, osvrće se na historijat zamisli osni-vanja školskog muzeja u Evropi, nakon održanog kongresa sociologa, psihologa i pedagoga u Briselu 1867. godine.66 Savez učiteljskih društa-va je zahtjev podnio Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. “Taj bi muzej morao biti neko ogledalo postepenog razvoja našeg školstva od predokupacione dobi sve do današnjih vremena. Naravno, da bi dotični odbor morao imati i dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za osnu-tak i razvitak tog vrlo važnog preduzeća.”67

Sve ove zamisli za osnivanje muzeja u Bosni i Hercegovini za vrije-me austrougarske uprave i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije nisu uspješ-no okončane. Razlog ovome je bio da su sve one pripadale privatnoj inicijativi. Iza njih nije stajala državna vlast Austro-Ugarske Monarhije. Zagovornici zamisli o osnivanju ovih muzeja ili nisu dobro ocijenili postojanje realnih uslova i izgleda za realiziranje tih zamisli ili im je nedostajalo dovoljno upornosti u nastojanjima da ih uspješno ostvare. Iako nisu realizirane, zamisli o osnivanju Trgovačko-obrtničkog, Pro-svjetinog Narodnog muzeja i Školskog muzeja ostat će zabilježeni kao zanimljivi pokušaji da se formira mreža ovakvih institucija u Sarajevu.

29


Naredne muzejske ustanove dobit će Bosna i Hercegovina tek znat-no kasnije, nakon 42 godine, koliko iznosi vremenska distanca od po-četka djelovanja Zemaljskog muzeja do 1930. godine, odnosno osniva-nja Muzeja Vrbaske banovine68 u Banja Luci.

31

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE

Neposredno poslije svršetka Drugog svjetskog rata 1945. godine, u Bosni i Hercegovini su postojala samo dva muzeja – Zemaljski muzej osnovan 1888. godine i Muzej Vrbaske banovine, danas Muzej Re-publike Srpske osnovan 1930. godine. Novo razdoblje i intenzivniji razvoj muzejske djelatnosti u BiH započinje nakon 1945. godine, kada se osnivaju brojne muzejske institucije širom Bosne i Hercegovine. Najprije je 1945. godine u Sarajevu osnovan Muzej narodnog oslobo-đenja Bosne i Hercegovine, “sa zadatkom da prikuplja, čuva i izlaže sve predmete i dokumente o toku i razvitku narodnooslobodilačke borbe i tekovinama koje su u njoj izvojevane; da prikuplja, izučava i objelodanjuje sav izvorni materijal koji se odnosi na historiju narod-nooslobodilačke borbe; da čuva i gaji uspomenu na narodne heroje i žrtve fašizma, na junaštvo i požrtvovanje našeg naroda u oslobodilač-kom ratu”.69

Naredne 1946. godine u Sarajevu se osniva Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, čije je jezgro predstavljala zbirka umjetničkih slika, izdvojena iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Zadatak ove ustanove bio je da “sistematski istražuje, prikuplja, čuva, obrađu-je, restaurira, konzervira, kolekcionira i javno izlaže umjetnička djela iz oblasti likovne umjetnosti, a naročito umjetnika iz Bosne i Herce-govine i umjetnika čija su djela svojim sadržajem vezana za Bosnu i Hercegovinu”.70

Tokom narednih godina broj muzeja u Bosni i Hercegovini stal-no se povećavao. Muzeji, muzejske zbirke i muzejske spomen - kuće osnivani su na osnovu različitih inicijativa, u skladu sa potrebama za muzejskom djelatnošću u pojedinim sredinama i u zavisnosti od materijalnih mogućnosti. Na taj način u Bosni i Hercegovini je stvo-rena relativno velika, ali ekstenzivna mreža muzeja. Među muzejskim

32 MUzejI, zBIrke I gAlerIje

ustanovama u BiH po specifičnosti se mogu izdvojiti spomen-kom-pleksi Nacionalnog parka “Kozara” i “Sutjeska”. Težište djelatnosti ovih ustanova je obilježavanje značajnih mjesta i događaja vezanih za NOR i revoluciju.

Također, posebnu kategoriju čine muzejske zbirke i riznice crkvi i samostana čija se funkcija sastoji u čuvanju i izlaganju muzejskog materijala koji je u vlasništvu crkvi i samostana.

MUzejI, zBIrke I gAlerIje 33

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Muzej Unsko-sanskog kantona, BihaćOsnovan je 1953. godine kao Gradski muzej. U toku svoga postojanja Muzej je nekoliko puta mijenjao naziv. Proširivanjem djelovanja Muzej mijenja naziv najprije u Zavičajni muzej Bihać, a potom daljim razvija-njem rada na teritoriji Pounja mijenja naziv u Muzej Pounja. Od 1964. godine spajanjem Spomen muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a i Muzeja Pounja, muzej nosi naziv Muzej AVNOJ-a i Pounja. Od 1971, razdvaja-njem ova dva muzeja, Muzej ponovno mijenja naziv u Regionalni mu-zej Pounja. Godine 1996. Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a i Regional-ni muzej Pounja ponovno se spajaju u jednu ustanovu. Od 1998. godine Muzej djeluje pod nazivom Muzej Unsko-sanskog kantona. Muzej se nalazi u adaptiranom prostoru – zgradi Klostera – samostanu i školi časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove sagrađenoj 1894. godine. Pro-jektant ovog objekta je vjerovatno hrvatski arhitekta Stjepan Podhorski (1875-1945).

Stalna postavka Muzeja - lapidarijum, Unsko-sanski kanton u pra-historiji i srednjem vijeku, Bihaćka kapetanija i kapetanova divanhana-nalazi se u Kapetanovoj kuli, jednoj od najstarijih građevina u Bihaću, sagrađenoj prije 1697. godine. Muzej ima zbirke: umjetničku, arheološ-ku, etnološku, istorijsku, te fototeku i hemeroteku. Depandans Muzeja je zgrada Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a.

Gradska galerija, Bihać Otvorena je 1998. godine odlukom općine Bihać. Galerija organizira likovne izložbe, promocije knjiga, koncerte, književne i poetske večeri i sl. Gradska galerija Bihać nalazi se u zgradi Kulturnog centra Bihać.

http://www.ggbihac.ba


Galerija “Enver Krupić”, BihaćGalerija Enver Krupić započela je sa radom 2006. godine. Enver Krupić je u svom testamentu odredio da svu pokretnu i nepokretnu imovinu ostavi gradu Bihaću koji je dužan da osnuje Umjetničku galeriju “Enver Krupić” u kojoj bi se trajno čuvala ova zaostavština. Krupić je umro 1992. godine, no rat u Bosni i Hercegovini je onemogućio osnivanje i izgradnju galerije. Gradska galerija Bihać je odlukom općinskog vijeća općine Bihać određena za preuzimanje muzejskog materijala i organizi-ranje stalne muzejske postavke likovnog stvaralaštva i druge ostavštine Envera Krupića. Galerija “Enver Krupić” nalazi se u zgradi Kulturnog centra Bihać.

http://www.galerija-krupic.ggbihac.ba/

Gradska galerija Bosanska KrupaHistorija Gradske galerije u Bosanskoj Krupi počinje 1971. godine kad je započela sa radom Međunarodna likovna kolonija “Krušnica” čiji su osnivači Boško Karanović, Enver Krupić, Zdravko Vajagić, Alaga Isaković i Stanislav Tajić. Od 2011. godine Gradska galerija djeluje kao samostalna ustanova.

Osim izložbene djelatnosti, te grafičke radionice, galerija svake godine organizira Međunarodnu likovnu koloniju Krušnica. Fundus galerije sastoji se od 500 djela u različitim tehnikama nastalih u okviru Likovne kolinije “Krušnica”, te Zavičajne zbirke Boška Karanovića, koja sadrži 110 njegovih grafika. Galerija se nalazi u zgradi Javne ustanove Centar za kulturu, obrazovanje i informiranje Bosanska Krupa. Zgrada Centra za kulturu, jedna od najstarijih objekata, sagrađenа je 1903. godine. Prvobitno je građen za mlade, kao Sokolski dom.

Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski PetrovacMuzej i galerija Jovana Bijelića u Bosanskom Petrovcu osnovani su 1972. godine. Ideja o osnivanju muzeja ili galerije Jovana Bijelića na-stala je 1966. godine u nekadašnjem Muzeju Prvoga zasjedanja AV-


NOJ-a i Muzeja Pounja u Bihaću. Godine 1972. Muzej je otvoren kao depandans tadašnjeg Regionalnog muzeja Pounja u Bihaću. Muzej je smješten u austrougarskoj građevini, prvobitno zgradi apoteke gra-đenoj u pseudo-klasičnom stilu. U sklopu Muzeja nalazi se stalna po-stavka djela Jovana Bijelića, stalna postavka petrovačkih ćilima, škola crtanja, likovna kolonija Jovan Bijelić i tkačka radionica. Muzej se nalazi u sastavu Javne ustanove Centar za kulturu Bosanski Petrovac.

Spomen-kuća Skendera Kulenovića, Bosanski PetrovacSpomen-kuća Skendera Kulenovića otvorena je 1986. godine. Nalazi se u sastavu Javne ustanove Spomen biblioteka Skender Kulenović. Mu-zejska postavka posvećena je Skenderu Kulenoviću. Svake godine u ok-tobru mjesecu održavaju se tradicionalni dani Skendera Kulenovića, u okviru kojih se organiziraju i tematske izložbe.

Spomen-kompleks “25 maj 1944.”, DrvarMuzej “25. maj 1944.” je osnovan 1957. godine. U sastavu današnjeg Spomen kompleksa “25. maj 1944.” Drvar nalaze se Muzej “25. maj 1944.” obnovljen i ponovno otvoren za javnost 2009. godine i Titova pećina koja je ponovno otvorena za javnost 25. maja 2006. godine. U spomen muzeju nalazi se historijska postavka Drvar od 1878. godine do danas i etnografska postavka Drvar kroz vijekove.

Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, VukeljićiMuzej je otvoren 1999. godine. Osnovao ga je dr. Ćazim Hadžimejlić. Muzej posjeduje bogatu zbirku starih rukopisa, ćilima, knjiga, nošnje, posuđe, te oružje, oruđe, slike i levhe koje govore o razonolikosti života u ovim krajevima. U sklopu muzeja je stalna etnološka, historijska i umjetnička postavka otvorena za javnost.


Zavičajni muzej, GoraždeMuzej je osnovan 2016. godine s ciljem isstraživanja, skupljanja, čuva-nja i prezentiranja kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Goražda i okoline. Muzej djeluje u okviru JU Centar za kulturu Goražde, objek-tu sagrađenom 1957. godine, čiji je dio zgrade preuređen za muzejske potrebe. Fundus Muzeja je podijeljen u tri zbirke- historijsku, etnološ-ku i arheološku zbirku.

Trenutno je u Muzeju otvorena stalna postavka “Ratna izložba“, a u pripremi je rad na stalnoj arheološkoj postavci “Goražde i okolina u prošlosti“.

http://www.czkgorazde.ba

Bosanski kulturni centar, Zavičajno-muzejska zbirka, Gračanica Zavičajno-muzejska zbirka Gračanica osnovana je 1975. godine. Jez-gru zavičajne zbirke Gračanica činila je kolekcija arheološkog, etnološ-kog i historijskog materijala iz osnovne škole “Mitar Trifunović Učo” u Gračanici, sakupljena zahvaljujući Branku Vajiću, prosvjetnom rad-niku koji je objedinio muzejski materijal iz dviju školskih zbirki u Gračanici uz nešto arheoloških nalaza sa gračaničkog područja, koji je dvadesetak godina ranije sačuvan zahvaljujući Asimu Dževdetbegovi-ću, tadašnjem predsjedniku općine, sa svime onim što je kroz duži niz godina sam sakupio na gračaničkom području.

Zavičajnu zbirke čine: arheološki nalazi iz neolita, eneolita, bron-čanog doba i srednjeg vijeka, historijska zbirka iz Osmanskog perio-da, etnološka i numizmatička zbirka. Stalna postavka Zavičajne zbirke uređena je 2014. godine.

Zavičajna zbirka se nalazi u sastavu Bosanskog kulturnog centra Gračanica.

http://www.bkc-gracanica.ba


Centar za kulturu Ahmed Muradbegović, Zavičajno-muzejska zbirka, GradačacOsnovana je 1981. godine. Zavičajno-muzejska zbirka Gradačac se nalazi u sastavu Centra za kulturu Ahmed Muradbegović Gradačac. Zbirka je smještena u adaptiranoj austrougarskoj zgradi sagrađenoj krajem 19. stoljeća, koja je služila za potrebe uprave sreza (kotara) Gradačac.

Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, JablanicaMuzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” otvoren je 1978. godine povo-dom obilježavanja 35. godišnjice Bitke na Neretvi. Nalazi se u blizini srušenog mosta koji je simbol sjećanja na Bitku za ranjenike na Neretvi.

Muzej se nalazi u namjenski sagrađenoj zgradi. Projektanti Muzeja su: dipl. ing. Arh. Branko Tadić, Zdravko Dunđerović i Mustafa Ramić iz Sarajeva.

U prostorijama Muzeja nalazi se stalna izložbena postavka koja prati vremenski period od Drugog svjetskog rata do danas, a postavlje-na je i tradicionalna jablanička etno-kuća.

http://www.muzej-jablanica.com

Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Jajce Osnovan je 1953. godine kao centralna jugoslavenska muzejska insti-tucija memorijalnog tipa povodom proslave desetogodišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Nakon djelomične obnove zgrade i obnove izlož-bene postavke, muzej je ponovno otvoren za posjetioce 2008. godine.

Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a čuva kolektivno sjećanje naro-da sa prostora bivše Jugoslavije na antifašističku borbu.

Muzej posjeduje specijaliziranu biblioteku sa oko 2.600 naslova knjiga i časopisa, obnovljena je u skromnom obimu dokumentacija i uz velike napore uposlenih, vraćen mali dio predratnog fundusa muzeja. Muzej se nalazi u zgradi Društvenog doma Sokolskog društva u Jajcu


sagrađenoj 1936. godine koji je služio kao gimnastička sala u kojoj su prikazivane i kino predstave.

http://muzejavnoj.ba/

Etno muzej JajceOtvoren je 2010. godine i svjedoči o običajima i tradiciji života jajač-kog kraja, kulturno-povijesnoj baštini i ljudima koji su svojim radom i stvaranjem ostavili trag u bogatoj povijesti grada. Bosanska gradska soba, nastala na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, svjedoči o kulturi stanovanja i uređenju enterijera kod gradskog stanovništva tog vre-mena, dok je poseban prostor namijenjen organiziranju radionica koje imaju za cilj oživljavanje i promoviranje običaja i starih zanata ovog kraja.

Na drugom spratu muzeja, nalazi se geološko-petrografska i mi-nerološka zbirka, koja predstavlja prirodna bogatstva šireg područja Jajca. U okviru muzeja djeluju radionice tkanja i veza, koje njeguju ove tradicionalne zanate.

Muzejom upravlja Javna ustanova “Agencija za kulturno-povije-snu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”. Nalazi se u zgradi Stare osnovne škole u Jajcu u kojoj je bila smještena prva osnovna jajačka škola, sagrađena 1882. godine.

http://www.agencija-jajce.ba

Gradska galerija Jajce Gradska galerija smještena je u staroj Kršlakovoj kuci. Stalnu postavku galerije čine slike jajačkih i slikara čija su djela nastala tokom njihovog boravka u Jajcu u proteklom periodu. Osim slika dio stalne postavke su i skulpture autora jajačkog kipara Duška Rakite. U ok-viru svojih aktivnosti Gradska galerija uspješno organizira škole crtanja i slikanja, kao i likovne kolonije.

http://www.agencija-jajce.ba


Muzej Kakanj Muzej Kaknja je otvoren 2015. godine u cilju promocije i očuvanja bo-gatog kulturno-historijskog naslijeđa ovog kraja. Muzej djeluje u okvi-ru JU Kulturno-sportski centar Kakanj, objektu sagradjenom 1967. go-dine, te renoviranom za potrebe muzeja. U sklopu Muzeja nalazi se i Lapidarij stećaka koji je smješten u parku Doma kulture kao stalna muzejska postavka.

http://www.ksckakanj.ba

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje, Muzejska zbirka, KljučMuzejska zbirka Ključ osnovana je 2000. godine i nalazi se u okviru Javne ustanove Centar za kulturu i obrazovanje Ključ. Muzejska zbirka se nalazi u najstarijoj zgradi u Ključu, austrougarskoj zgradi “Stare gi-mnazije” koja je prvobitno služila kao zgrada općine.

Zavičajni muzej, Konjic Ideja o osnivanju muzeja u Konjicu datira još iz 1974.godine. Motivi su i tada kao i danas bili jednaki, potreba da se dio kulturno-historijskog nasljeđa prikupi, izlaže, čuva i promovira, te da se na taj način sačuva od propasti i zaborava ali i promovira u javnosti. Zbog različitih okol-nosti koje su zadesile BiH ali i Konjic ideja o osnivanju muzeja realizi-rana je tek 2011.godine. Muzej nije osnovan kao samostalna ustanova već njime upravlja Javna ustanova Narodni univerzitet Konjic. Zgrada u kojoj je smješten muzej adaptirana je za potrebe muzeja i kroz historiju je imala različite namjene. Prvobitno je za vrijeme Osmanske uprave bila dio hana, potom je u austrougarskom razdoblju u njoj bio smješten drvorezbarski obrt, da bi kasnije postala zgrada Vatrogasnog doma. Stalna izložbena postavka muzeja sastoji se od: etnološke zbirke, gale-rijskog prostora – gdje se organiziraju povremene tematske izložbe, bi-blioteke i depandansa muzeja Rodne kuće Zulfikara Zuke Džumhura. Pretpostavlja se da je kuća sagrađena sredinom 19. stoljeća.


Muzej drvorezbarstva, KonjicMuzej je osnovan 1955. godine, a osnivač muzeja je Ismail Mulić. Predmeti zbirke drvorezbarenih proizvoda poznatih kao Muzej Mu-lićev rekord, smješteni su u nekoliko prostorija porodične kuće Zu-lejhe Vila, kćerke osnivača muzeja, sagrađene polovinom 19 stoljeća. Zbirka je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2006. godine.

http://www.drvorezbarstvo.com

Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno Franjevački muzej i galerija Gorica Livno kao javna ustanova zvanično je osnovan 1995. godine radi sistematskog sakupljanja, čuvanja, stručne zaštite, naučne obrade i prezentacije muzejskoga materijala sa područja livanjskog kantona i šireg regiona ugovorom zaključenim između Fra-njevačkog samostana Sv. Petra i Pavla Gorica – Livno i Općinskog vije-ća Livno. Tim je ugovorom dosadašnja Franjevačka zbirka na Gorici, u ko-joj je bilo pohranjeno muzejsko blago, kulturna baština Hrvata Livna i livanjskoga kraja, uz nove prostore, dobila i novi službeni naslov i novi status. Blago Franjevačkog samostana i galerije Gorica Livno pohranje-no je u više zbirki: sakralnoj, arheološkoj, numizmatičkoj, etnografskoj te zbirci starog oružja. Predmeti koji spadaju u sakralnu zbirku obuhva-ćaju slike, skulpture, liturgijsko posuđe i crkveno ruho iz samostanske crkve i okolnih livanjskih župa, a najvrjednije djelo sakralne zbirke koje se ovdje nalazi je iz 1804. godine – prijenosni oltar, raritet koji je sa-čuvan samo u Livnu. U fundusu arheološke zbirke nalaze se eksponati iz razdoblja prapovijesti (bakreno, brončano i željezno doba), Rimskog carstva, kasne antike i srednjeg vijeka. U samostanu je i stalni postav slika Gabriela Jurkića, koji je duži period živio u samostanu, u kojemu je i slikao, te umjetnička zbirka. Pored slika Gabrijela Jurkića, u samostanu se čuvaju i slike Nade Pivac, Ljube Laha itd. U muzejskoj zbirci se nalazi i kirurški pribor franjevačkog liječnika fra Mije Sučića, mnogo-brojni etnografski predmeti značajni za livanjski kraj, staro oružje, no-vac itd.


Brigu o navedenom samostanskom blagu 1995. godine preuzeo je novo-nastali Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno.

http://www.fmgg-livno.com/

Muzej Hercegovine, MostarOsnova za formiranje muzeja bila je Odluka o osnivanju Muzeja NOB-a, koju je donio Narodni odbor grada Mostara 1949. godine, i imala je za cilj čuvanje materijalne dokumentacije iz NOB-a i vaspitanja mladih poko-ljenja pod nazivom “Narodno oslobođenje”. Muzej Hercegovine osnovan je 1950. godine s ciljem da pronalazi, prikuplja, čuva i javnosti prezentira bogatu kulturno-historijsku baštinu Mostara i Hercegovine. Uprava Mu-zeja smještena je u depandansu muzeja Spomen - kući “Džemal Bijedić”. Depandansi Muzeja Hercegovine su: Spomen - kuća Džemala Bijedića, Spomen - kuća Svetozara Ćorovića i Muzej Stari most (kula Tara).

Ćorovića kuća71 sagrađena je 1874. godine i u njoj se nalazi Odjel za književnost Muzeja Hercegovine.

Muzej Stari most – depandans Muzeja Hercegovine – nalazi se po-red Starog mosta i posvećen je historijatu razvoja grada Mostara i ob-novi Starog mosta.72 Smješten je u kompleksu kule Tara na lijevoj obali Neretve. Dio muzejske postavke je autentičan arheološki lokalitet ispod nivoa prilaza kuli, dok je na spratovima kule izložena pokretna arheo-loška građa, arhivska i arhitektonska dokumentacija. Od 1981. godine Muzej, u suradnji sa Arhivom Hercegovačko-neretvanskog kantona i Zavodom za zaštitu kulture Mostar, izdaje časopis “Hercegovina” – ča-sopis za kulturno i historijsko naslijeđe u kojem se objavljuju tekstovi koji su vezani za društvene nauke i područje Hercegovine.

http://www.muzejhercegovine.com

Galerija kraljice Katarine Kosača, MostarOsnovana je 1969. godine, kao ekspozitura Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Galerija čuva slike, grafike i skulpture koje su nasta-jale u periodu od dvadesetih godina 20 stoljeća do danas, a koje su


umjetnici iz BiH, ali i šire regije poklanjali Galeriji u želji da svojim radom daju doprinos umjetnosti, ali i ostave trag svojega stvaralaštva. Umjetničke slike, grafike i skulpture koje su ostale sačuvane, s većim ili manjim oštećenjima koja su nedavno sanirana, razvrstane su u tri zbirke: “Zbirka umjetnina Hrvatski dom “Herceg Stjepan Kosača”, “Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović” te “Zbirka umjetnina Sava Neimarević”. Galerija je smještena u Domu Herceg Stjepan Kosača, nekadašnjem Domu kulture, Mostar.

http://www.kosaca-mostar.com

Međunarodna umjetnička kolonija, PočiteljMeđunarodna umjetnička kolonija Počitelj osnovana je 1964. godine. Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine vlasnik je i osnivač umjetničke kolonije u Počitelju. U okvirima svog djelovanja, Koloni-ja okuplja umjetnike iz cijele zemlje i svijeta gdje se u podneblju neo-bične ljepote, čudesnog ambijenta i nesvakidašnje stvaralačke atmos-fere, umjetnici – slikari, kipari i grafičari druže, razmjenjuju iskustva i ostvaruju kontakte. Kroz programe kolonije je prošlo na hiljade li-kovnih umjetnika, književnika, kritičara, glumaca i drugih kulturnih radnika iz Italije, Engleske, Danske, Francuske, Grčke, Kipra, Egipta, Turske, Poljske, Njemačke, Austrije, Švedske, Holandije, SAD, Japana, Meksika, Kine itd. koji su svoje radove – slike, grafike, skulpture doni-rali u korist umjetničke zbirke, odnosno fundusa Međunarodne umjet-ničke kolonije Počitelj.

http://www.pocitelj.ulubih.ba

Zemaljski muzej BiH, SarajevoZemaljski muzej Bosne i Hercegovine je osnovan 1888. godine kao naj-starija kulturna i naučnoistraživačka institucija u Bosni i Hercegovi-ni. Nakon što je 5. oktobra 1884. godine osnovano Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine, već 1. februara 1888. godine spomenuto Društvo osniva Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Od prvih dana svoga dje-


lovanja Zemaljski muzej BiH je ustanova kompleksnog karakteraOd 1888. godine do 1913. godine Muzej je bio smješten u zgradi

Činovničkog penzionog fonda na Crkvenom trgu (danas Trg fra Grge Martića) u Sarajevu. Nova zgrada Zemaljskog muzeja Bosne i Herce-govine, prva građevina na južnoslavenskim prostorima namjenski napravljena za potrebe muzejske djelatnosti, izgrađena je 1913. godi-ne prema projektu Karla Pařika, jednog od najznačajnijih arhitekata austrougarskog perioda. Iako je u to vrijeme evropskom arhitekturom dominirao stil secesije, Pařik ostaje vjeran elementima renesanse koja je u periodu austrougarske uprave gotovo u pravilu primjenjivana pri izgradnji značajnijih javnih objekata. Kompleks zgrada koncipiran je po paviljonskom principu sa četiri paviljona (arheologija, etnografija, priroda i biblioteka sa upravom).

Kada sa distance od 124 godine sagledamo doprinos Zemaljskog muzeja BiH ukupnom kulturnom i naučnom razvoju Bosne i Hercego-vine i pokušamo ga izraziti u jednom kratkom tekstu nalazimo se pred neostvarivim zadatkom imajući u vidu sva ostvarenja ove institucije kroz njenu muzeološku, naučnoistraživačku i pedagošku djelatnost.

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine se čuva, naučno obra-đuje i prezentira javnosti blizu četiri miliona eksponata. Velikim bro-jem muzejskih izložbi, u kojima su učestvovala sva odjeljenja Zemalj-skog muzeja BiH, kulturno i prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine predstavljeno je kako domaćoj tako i međunarodnoj javnosti.

Godine 1889. godine Muzej počinje sa izdavanjem prvog naučnog časopisa u Bosni i Hercegovini Glasnika Zemaljskog muzeja. Nakon za-dnjeg rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.) Glasnik izlazi sporadično – s obzirom na slabu financijsku podršku države. Prvenstveno u spo-menutom časopisu, ali i u drugim naučnim časopisima prezentirani su rezultati brojnih naučnih istraživanja koja su provodili stručnjaci Ze-maljskog muzeja BiH od osnivanja Muzeja do danas. Obavljana su istra-živanja iz različitih naučnih disciplina73 od kojih su neke dugo razvijane samo unutar Zemaljskog muzeja BiH kada je u pitanju područje Bosne i


Hercegovine. S obzirom na to, upravo u Zemaljskom muzeju BiH stvo-rena je jezgra kasnijih samostalnih naučnih i stručnih institucija poput: Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH, Orijentalnog instituta u Sarajevu, Instituta za folklor koji je poslije nekoliko godina pripojen Odjeljenju za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH, Instituta za proučavanje Balkana, Umjetničke galerije BiH, Biološ-kog instituta Univerziteta u Sarajevu, Državnog fitopatološkog zavoda pri Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine itd.

Kompleks Zemaljskog muzeja sačinjen je od četiri paviljona u ko-jima su smješteni Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za prirodne na-uke, Odjeljenje za etnologiju te Odjeljenje zajedničkih službi i Naučna biblioteka. U središnjem prostoru muzejskog kompleksa smješten je Botanički vrt sa nekropolom stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika.

www.zemaljskimuzej.ba

Historijski muzej BiH, SarajevoHistorijski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1945. godine kao Muzej narodnog oslobođenja u Sarajevu. U toku svog postojanja Muzej je nekoliko puta mijenjao lokaciju – od 1945-1950. Muzej je bio smje-šten u 2 sobe etnografskog odjeljenja Zemaljskog muzeja Bosne i Herce-govine, a od 1950-1963. godine nalazio se u zgradi sarajevske Vijećnice. Muzej se od 1963. godine nalazi u namjenski sagrađenoj zgradi prema projektu trojice arhitekata – Ede Šmidihena, Borisa Magaša i Radovana Horvata. Od osnivanja do danas Muzej je, kao rezultat koncepcijskih promjena djelokruga svoga rada, nekoliko puta mijenjao ime. Nastao je novembra 1945. godine pod nazivom Muzej narodnog oslobođenja (1945-1950.) koji je bio orijentiran samo na razdoblje NOB-a i revoluci-je 1941-1945. god. Godine 1950. Muzej, nakon savjetovanja muzealaca održanog u Beogradu, na kojem je odlučeno da promijeni naziv, mije-nja ime u Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine. Kao Muzej narodne revolucije (1950-1967.) proširuje područje interesa na historiju


radničkog pokreta i KPJ kao uvod za prikaz historije NOB-e. Usprkos omeđenosti razdobljem i tematikom sakupljačka djelatnost muzeja je izlazila iz njegova tematskog okvira, te zahvaljujući samoinicijativi nje-govih stručnih radnika, sakupljali su se i oni predmeti koji su po svom sadržaju i karakteru dokumentirali i one segmente društvene stvarno-sti koji se nisu mogli jednostavno svesti pod radnički pokret, NOB i obnovu i socijalističku izgradnju.

Od 1967. do 1993. godine nosi naziv Muzej revolucije BiH. Ini-cijativa o promjeni naziva Muzeja revolucije BiH u Skupštini SRBiH pokrenuta je u novembru 1990. godine. Inicijativa je bila usvojena na sjednici Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH, sa prijedlogom da se ne do-nosi posebna odluka Skupštine, već da se novi naziv utvrdi Zakonom o muzejskoj djelatnosti. U to vrijeme je bio u postupku donošenja Zakon o financiranju potreba i interesa društva u oblasti kulture. U ovom se zakonu, u članu 30. već tada, 1990. godine, koristio naziv Hi-storijski muzej Bosne i Hercegovine. Od 1993. godine nosi naziv Hi-storijski muzej Bosne i Hercegovine kada proširuje djelokrug rada na historiju BiH od dolaska Slavena na Balkanski poluotok do suvremene i nezavisne Bosne i Hercegovine. U Muzeju se nalaze zbirke: zbirka arhivskih dokumenata, zbirka fotografija, zbirka umjetničkih djela, zbirka trodimenzionalnih predmeta, odjeljenje historije umjetnosti – Marian Wenzel, dokumentacioni centar, zbirka Opkoljeno Sarajevo, stručna biblioteka.

www.muzej.ba

Umjetnička galerija BiH, SarajevoUmjetnička galerija BiH osnovana je 1946. godine. Jezgro početne zbirke Umjetničke galerije činilo je oko 600 eksponata, većinom slika i crteža, preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja.74 Na vijest o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar Branko Šotra sakupio je u Beogradu 83 djela jugoslavenskih umjetnika i poklonio ih Galeri-ji. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom


postavkom. Od 1969. godine nosi naziv Umjetnička galerija BiH. Da-nas kolekcija ima preko 6.000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki – Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, Zbirka ikona, Zbirka jugoslavenske umjetnosti, Međunarod-na zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija, Likovni arhiv NADA. Pored zbirke, u sklopu Umjetničke galerije BiH oformljeno je i odjeljenje dokumentacije i biblioteke. Također su formirani odjeli re-stauratorske radionice, stolarske i pozlatarske radionice, fotostudio sa fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom. Objekt u kome se danas nalazi Umjetnička galerija izgrađen je oko 1912. godine kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo arhitekte Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije. Zgrada je nakon Drugog svjetskog rata promijenila namjenu, a od 1953. godine u njoj je smještena Umjetnička galerija Bosne i Her-cegovine.

www.ugbih.ba

Muzej SarajevaMuzej Sarajeva osnovan je 1949. godine kao Muzej grada Sarajeva s ciljem prikupljanja, proučavanja, čuvanja, publikovanja i prezentacije socijalne, ekonomske i kulturne historije Sarajeva. Muzej je nekoliko puta mijenjao lokaciju. U početku svojega rada bio je smješten u zgra-di Vijećnice. Nekoliko je puta mijenjao lokaciju - od 1954. do 1993. go-dine Muzej je bio smješten u zgradi bivše Sudačko-šerijatske škole,75 od 1993. do 1999. godine u Muzeju Jevreja, a od 1999. do 2006. godine u Despića kući.

Od 2006. godine Muzej, odnosno depoi i administrativni dio, smje-šteni su u vili Koste Hörmanna. Muzej posjeduje 10 zbirki: arheološku, numizmatičku, orijentalnu, etnološku zbirku, Zbirku austrougarskog perioda, Zbirka Ištvana (Stjepana) Meze, Zbirku dvadesetog stoljeća, umjetničku, fototeku sa oko 20 000 fotografija i bibliotečko - dokumen-


tacionu službu Muzeja. U okviru Muzeja Sarajeva se nalaze depandan-si: Vila Koste Hermana, Svrzina kuća, Despića kuća, Brusa bezistan, Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878-1918.

http://www.muzejsarajeva.ba

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, SarajevoOsnovan je 1961. godine kao Muzej književnosti BiH, a deset godina kasnije, 1970. godine, Muzej je proširio svoju djelatnosti i na pozorišnu umjetnost BiH. Od 1978. godine Muzej nosi naziv Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. U Muzeju se čuva građa koja se odnosi na život i rad pisaca i pozorišnih umjetnika Bosne i Hercegovine, odnosno građa značajna za proučavanje historije knji-ževnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. U Muzeju se čuva oko stotinu književnih i pozorišnih zbirki sa preko 20.000 mu-zejskih predmeta. U okviru književnog dijela najveće i najdragocjenije su zbirke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Hamze Hume, Borivoja Jevtića, Marka Markovića, Zvonimira Šubića, Jovana Krsića, Isaka Samokovlije, Emila S. Petrovića, Zije Dizdarevića, Ilije Grbića, Branka Ćopića, Meše Selimovića, Safvet-bega Bašagića, Ahmeda Muradbegovića, Maka Dizdara te arhiva časopisa “Brazda”. Uz zbirke pojedinih pisaca nalaze se i kompletne biblioteke poput bi-blioteke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Ahmeda Muradbegovića, Marka Markovića, dr. Midhata Begića, dr. Josipa Lešića itd.

Pozorišna građa raspoređena je u zbirke plakata i programa pozo-rišnih predstava bosanskohercegovačkih pozorišta od 1920. do danas, zbirku scenskih fotografija bosanskohercegovačkih pozorišta, zbir-ku individualnih scenskih i ličnih fotografija pozorišnih umjetnika, posebne zbirke pojedinih pozorišnih radnika – redatelja, scenografa, glumaca, kostimografa, dirigenata, operskih i baletnih umjetnika, te zbirka građe partizanskih pozorišta i pozorišnih grupa koje su djelova-le u toku Drugog svjetskog rata. Muzej se nalazi u adaptiranoj zgradi


obitelji Despić, sagrađenoj u drugoj polovici 19. stoljeća.Od 1992. godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti otvara

svoj izložbeni prostor, Galeriju Mak, u kojoj su od 1992. godine do da-nas otvorene brojne književne i pozorišne izložbe.

http://www.mkpubih.ba/

Bošnjački institut- Fondacija Adila Zulfikarpašića, SarajevoBošnjački institut je vakuf Adila Zulfikarpašića, utemeljen je 1988. godine u Zürichu. Početkom 2001. godine, nakon što je završena iz-gradnja nove i savremeno opremljene zgrade, te preneseni glavni fon-dovi iz Instituta u Cirihu (biblioteka, arhiv, zbirka umjetničkih djela), u Sarajevu je počeo sa radom Bošnjački institut. Kompleks Instituta čine zgrada i Gazi Husrev-begov hamam (sagradjen 1535. godine), u kojem su smješteni eksponati i koji je u funkciji kulturnog centra.

Nastao je kao rezultat 50-to godišnjeg rada na sakupljanju klasifi-ciranju i sistematiziranju razlicite građe o BiH. Temeljni zadaci su mu promoviranje kulturne baštine, historijske istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive.

Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu bibliote-ke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog Hamama, zaslužni su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić.

http://www.bosnjackiinstitut.ba

Kolekcija “Ars Aevi”, SarajevoViše od 130 umjetnika najvišeg internacionalnoga renomea kao što su Michelangelo Pistoletto, Jannis Kounellis, Joseph Beuys i Joseph Kosuth svojim su radovima formirali kolekciju budućeg Muzeja sa-vremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. U periodu od 1992. do da-nas muzeji i centri za suvremenu umjetnost iz Sarajeva, Milana, Prata, Ljubljane, Venecije, Rima, Bolonje, Istanbula, Zagreba, Soluna, Atine, Genta, Frankfurta, Beča, Podgorice itd. učestvovali su u formiranju


nukleusa kolekcije Ars Aevi.Idejni projekt za izgradnju muzejske zgrade, odnosno budućeg Mu-

zeja savremene umjetnosti uradio je talijanski arhitekta Renzo Piano.Umjetnici, osnivači Kolekcije “Ars Aevi” su Alma Suljević, Braco

Dimitrijević, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Enes Sivac, Fikret Li-bovac, Jusuf Hadžifejzović, Maja Bajević, Mustafa Skopljak, Nebojša Šerić Šoba, Nusret Pašić, Šejla Kamerić.

Kolekcija “Ars Aevi”, odnosno depo se nalazi u prostorijama Doma mladih Centra Skenderija.

http://www.arsaevi.ba

Muzej Alija Izetbegović, SarajevoOsnovan je 2007. godine a otvoren je u znak sjećanja na Aliju Izetbe-govića. Od 2007. do decembra 2009. godine Muzej je djelovao kao de-pandans Muzeja Sarajeva. Od decembra 2009. Muzej Alija Izetbegović djeluje kao samostalna ustanova. Muzej se nalazi u staroj utvrdi grada, vratničkim kapi-kulama Ploča i Širokac. Dvije stare kapi-kule koje su povezane bedemom dio su gradske utvrde sagrađene 1739. godine.

http://www.muzejalijaizetbegovic.ba

Olimpijski muzej, SarajevoMuzej 14. zimskih olimpijskih igara otvoren je 8. februara 1984. go-dine s ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga od najvećih sportskih događaja održanog na području Jugoistočne Evrope. Godine 1992. godine zgrada Muzeja je zapaljena, ali su svi eksponati ostali sačuvani. Spašeni eksponati su ponovno postavlje-ni u novom Olimpijskom muzeju koji se nalazi u kompleksu Zetra u prostorijama Olimpijskog komiteta BiH. Ponovno je otvoren 2004. godine na 20 - godišnjicu Zimskih olimpijskih igara. Koncept i pro-gram Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej u Lozani, sa idejom da vrši sintezu i afirmaciju dvije osnovne karak-teristike – sport i umjetnost. Osnovna koncepcija novog Olimpijskog


muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olim-pijske vrijednosti itd. Kroz segment sporta u Muzeju je prezentirana priprema, organizacija i realizacija XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a kroz segment umjetnosti prezentirane su Mapa svjetske grafike “Art and Sport” sa djelima umjetnika kao što su: Henry Moo-re, Andy Warhol, Michelangelo Pistoletto, kao i kolekcija savremenih umjetnika BiH među kojima su djela Mersada Berbera, Boška Kućan-skog, Mehmeda Zaimovića itd. XIV ZOI

http://www.okbih.ba

Galerija Roman Petrović, SarajevoGalerija Roman Petrović otvorena je 1980. godine na inicijativu Skup-štine grada Sarajeva i članova Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH). Ime je dobila po Romanu Petroviću, prvom predsjedniku ULUBiH i jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara. Svečano je otvorena upravo izložbom slika Romana Petrovića čije je radove iz svoga fundusa izdvojila Umjetnička galerija BiH. Galerija Ro-man Petrović je i sjedište Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Herce-govine (ULUBiH).

http://www.romanpetrovic.ulubih.ba

Galerija “Collegium Artisticum”, SarajevoGalerija “Collegium Artisticum” osnovana je 1975. godine, kao galerija tri umjetnička udruženja u Bosni i Hercegovini: Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), Udruženja likovnih umjetnika primijenje-nih umjetnosti i dizajnera (ULUPUBiH) i Asocijacije arhitekata BiH (AABiH), preuzimajući naziv progresivne umjetničke grupacije “Colle-gium Artisticum” s kraja treće decenije 20. stoljeća. Galerija “Collegium Artisticum” organizira izložbe, promocije knjiga, prijeme, prezentacije, press konferencije, okrugle stolove itd. Galerija “Collegium Artisticum”


izdaje časopis “Vizura” – časopis za savremene vizualne umjetnosti, li-kovnu kritiku i teoriju. Od 2015. godine nalazi se u okviru JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo, u čijem sastavu su još Sarajevo Art i Bo-sanski kulturni centar.

http://www.collegium.bawww.jukcs.com.ba

Galerija Novi hram, SarajevoGalerija Novi hram osnovana je 1984. godine a od 1997. nalazi se u okviru Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”. Galerija se nalazi u zgradi stare sefardske sinagoge sa-građene 1821. godine koja je poklonjena gradu da bude likovna galerija. U galerijskom prostoru se održavaju prigodne izložbe kao npr. u po-vodu obilježavanje Evropskog dana jevrejske kulture, a u povodu ve-likih jevrejskih praznika, galeriju koristi Jevrejska opština i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”, orga-nizirajući tematske izložbe vezane za život Jevreja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Galerija surađuje i sa drugim društvima, galerijama i institucijama u Bosni i Hercegovini.

http://www.newtemple.com.ba

Galerija Zvono, SarajevoGalerija Zvono osnovana je 1979. godine na inicijativu studenata Aka-demije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Za svog postojanja od 1979. do 1992. Galerija je promijenila tri lokacije, a između mladih umjet-nika koji su posjećivali ovaj prostor formirana je i likovna grupa Zvo-no koja je na prostoru Bosne i Hercegovine djelovala deset godina. U junu 2010. godine, Aleksandar Saša Bukvić, jedan od inicijatora pokretanja prvobitne galerije i osnivač grupe Zvono ponovno je po-krenuo aktivnosti u okviru galerije Zvono. Galerija je pokrenula pro-jekat ”Prva samostalna”, koji ima za cilj promovirati mlade umjetnike i historičare umjetnosti.


Art-kuća sevdaha, SarajevoArt-kuća sevdaha otvorena je 2008. godine, s ciljem očuvanja sevdalin-ke, tradicionalne bosanskohercegovačke ljubavne pjesme. U muzeju je predstavljen historijski prikaz razvoja sevdaha, od njegovih početaka pa do suvremenih sadržaja, poput multimedijalnih prostora posveće-nih autorima, interpretatorima i velikanima sevdalinke, te predstavlje-ni najznacajniji izvodjaci sevdalinki, ploče, instrumenti i tradcionalna odjeća. Smještena je u Velikim dairama, objektu sagrađenom u 18 sto-ljeću, kao trgovačko skladište, a koji je tokom vremena mijenjao razli-čite namjene.

Galerija 11/07/95, SarajevoGalerija 11/07/95 prva je memorijalna galerija-muzej u Bosni i Herce-govini, otvorena 2012. godine. Izložbeni prostor kreiran je s namje-rom da sačuva sjećanje na genocid u Srebrenici, na pogubljenje 8.372 osobe koje su tragično izgubile živote u julu 1995. godine. Kroz širok opseg multimedijalnih sadržaja – fotografija, mapa, zvučnih i vizu-elnih materijala Galerija-muzej posjetiteljima kroz stalnu postavku nudi dokumentarnu kao i umjetničku interpretaciju događaja koji su se odigrali tokom jula 1995. godine u Srebrenici. S druge strane, kroz obrazovne programe i povremene tematske izložbe Galerija stavlja naglasak na aktuelne događaje u svijetu, ali i na historijsku prošlost nekadašnje zajedničke države Jugoslavije.

Galerija 11/07/95 se nalazi u adaptiranom prostoru, stambenoj zgradi sagrađenoj za vrijeme austrougarske vlasti.

http://www.galerija110795.ba

Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa, SarajevoSpomenički kompleks “Tunel spasa” poznatiji kao Tunel D-B, Sarajev-ski tunel, nalazi se u kući u kojoj je nekada živjela porodica Kolar. Kom-pleks se nalazi odmah do ulaza u Tunel, a u njemu je danas izložena ko-


lekcija predmeta koji su korišteni u izgradnji ili funkcioniranju tunela, zatim zbirka zanimljivih fotografija, novinskih članaka, te prostori za prikazivanje video sadržaja.

Glavna atrakcija je posjeta samom Tunelu spasa, odnosno prolazak kroz očuvani dio tunela dužine 25 metara.

http://www.tunelspasa.ba

Muzej Gazi Husrev-beg, SarajevoIdeja o osnivanju Muzeja datira još iz šezdesetih godina 20 stoljeća. Kao prvi začetnici ovog idejnog koncepta spominju se Muhamed Hadžija-hić, s idejom o osnivanju Islamskog muzeja, i Alija Bejtić s projektom za pretvaranje prostora Kuršumlija medrese u izložbeni muzejski prostor. Do realizacije ovoga došlo je tek 2012. godine. U septembru 2012. go-dine na sjednici Rijaseta Islamske zajednice je donešena odluka da se u Kuršumlija medresi osnuje Muzej Gazi Husrev-beg.

Od 2013. godine u ovom prostoru je stalna muzejska postavka o životu Gazi Husrev-bega, nastanku njegovog vakufa i utjecaju ovoga vakufa na razvoj grada Sarajeva i društvene zajednice u cjelini.

http://www.vakuf-gazi.ba

Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke, SarajevoMuzej je otvoren 2014. godine, i nalazi se u sklopu Gazi Hurev-begove bi-blioteke, najstarije javne biblioteke u BiH, osnovane 1537. godine. Osno-van je s ciljem očuvanja višestoljetne tradicije Bosne i Hercegovine.

Muzejska kolekcija je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina - islamska kaligrafija, džamija i tekija, mjerenje vremena, hadž, ulema, svakodnevni život.

U foajeu Muzeja nalazi se zbirka radova u kamenu-lapidarij.http://www.ghb.ba/muzej

Muzej Sarajevske pivare, SarajevoMuzej je otvoren 2015. godine. Nalazi se u kompleksu zgrada Sarajevske pivare, najstarijeg industrijskog postrojenja u BiH, koju je 1864. godine osnovao bečki industrijalac Heinrich Lewy kao prvo industrijsko po-strojenje u BiH i prvu tvornicu piva u tadašnjem Osmanskom carstvu. Postavka Muzeja prikazuje razvoj pivarske industrije u Bosni i Herce-govini, od Osmanske uprave ovim krajevima do perioda socijalističke Jugoslavije.

http://sarajevska-pivara.com/muzej/

Muzej ratnog djetinjstva, SarajevoMuzej je otvoren 2017. godine. U muzeju je izložena stalna postavka muzejskih eksponata praćena ličnim pričama učesnika, odnosno pred-stavljena je kolekcija ličnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju jedin-stveno iskustvo odrastanja u ratu. Muzej se nalazi u zgradi bivšeg Druš-tvenog doma Logavina, sagrađenoj 60-tih godina 20 stoljeća.

http://www.djetinjstvouratu.com/muzej

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, SarajevoMuzej je otvoren 2016. godine. Muzejska postavka prikazuje stradanje civila i zločine koji su počinjeni tokom posljednjeg rata u Bosni i Herce-govini od 1992 do 1995. godine.

Muzej TešanjOsnovan je 2009. godine u cilju zaštite kulturno-historijske i prirodne baštine tešanjskog kraja. Sjedište Muzeja je u zgradi Centra za kulturu i obrazovanje u kojoj se nalaze administracija, depo, fototeka i biblioteka muzeja. Muzej ima: arheološku, historijsku, etnološku, numizmatičku zbirku, biblioteku i fototeku.


Depandansi Muzeja su Eminagića konak, Nekropola stećaka na Vukovu i Stari grad Tešanj. Eminagića konak za kojega se pretpostavlja da je sagrađen sredinom 19 stoljeća, predstavlja tip gradskog stambenog objekta, nazvan po porodici Eminagić, značajan za kulturu stanovanja u Srednjobosanskoj regiji. Eminagića konak je od 1980. godine bio na-pušten, a danas saniran i pretvoren u gradski muzej.

Stari grad Tešanj se prvi put spominje 1461. godine, osnivač i vrije-me izgradnje su nepoznati.

Objekt je bio napušten od 1840. godine. Arhitektonsko-graditeljsku strukturu kompleksa čine dvije prostorne cjeline u bliskoj funkcional-noj vezi: Gornji grad (srednjovjekovni utvrđeni grad), a kasnije Donji grad i prigradsko naselje – varoš, današnji Tešanj. Brojni fragmenti keramike i ostaci fortifikacijske arhitekture iz srednjeg vijeka i doba osmanske uprave potvrđuju kontinuitet i slojevitost lokaliteta.

http://www.muzejtesanj.org.

Zavičajni muzej, TravnikZavičajni muzej Travnik osnovan je 1950. godine. Prvobitno je za potre-be smještaja eksponata i zbirki korišten prostor zgrade Zatvora (izgra-đene u periodu austrougarske uprave), Velike nadbiskupske gimnazije, zgrade Zadužbine braće Fufić (korištene u školske svrhe), Varoške dža-mije, Elči Ibrahim-pašine medrese. Od 1972. godine nalazi se u zgradi podignutoj 1928. godine iz sredstava Rokfelerove fondacije. Objekt je sagrađen u medicinsko-zdravstvene svrhe, i u njemu je bila smještena zubna ordinacija, epidemiološka služba itd.

Zavičajni muzej Travnik danas je jedini zavičajni muzej na područ-ju Srednjobosanskog kantona.

Muzej ima arheološki lapidarijum, prirodoslovnu zbirku, kultur-no-povijesnu zbirku i biblioteku. Od 1974. godine depandans Muzeja je Memorijalni muzej Ive Andrića, rekonstruirana Rodna kuća Ive Andri-ća u kojemu se nalazi stalna postavka o životu i književnom djelu ovog nobelovca. Rodna kuća Ive Andrića rekonstruirana je na osnovi idejnog projekta arhitekte Nedeljka Rosića iz Sarajeva.


Od 1953. godine, pod patronatom Zavičajnog muzeja Travnik na-lazi se srednjovjekovna tvrđava Stari grad, sagrađena u drugoj polovici 14. ili prvoj polovici 15. stoljeća. Po načinu gradnje i drugim indicijama pretpostavlja se da je kralj – graditelj Tvrtko II Kotromanić, ali se navo-di da je mogući graditelj i kralj Stjepan Dabiša.

http://www.muzejtravnik.ba

Zavičajna zbirka “Baština”, Novi TravnikOsnovana je 2004. godine s ciljem prikupljanja, čuvanja i javnog pre-zentiranja kulturno-historijskih vrijednosti Novog Travnika i lašvan-skog kraja. Zavičajna zbirka “Baština” se nalazi u nekadašnjoj zgradi osnovne škole Rankovići izgrađenoj 1909. godine. Postavku zavičajne zbirke čine etnografski odjel, arheološki odjel, spomen soba Starom – Carskom hrastu te stalni umjetnički postav slika i skulptura.

http://www.bastina-novitravnik.org

Muzej istočne Bosne, TuzlaOsnovan je 1947. godine kao Muzej narodnooslobodilačke borbe. Go-dine 1950. Muzej je proglašen Zavičajnim, proširujući djelatnost rada i na oblast arheologije i etnologije. U periodu od 1951. do 1953. usljed nedostatka stručnog kadra, neriješenog pitanja financiranja i prostora Muzej je morao prestati s radom. Današnji naziv Muzej istočne Bosne dobio je 1962. godine, sa zadatkom da istražuje i prikuplja materijal i građu iz oblasti arheologije, etnologije, historije, umjetnosti i privrede na području sreza Tuzla, ali i da vrši uporedna istraživanja i na susjed-nim područjima.

Unutar Muzeja djeluje 5 odjeljenja – arheološko, historijsko, et-nološko, umjetničko i prirodnjačko, te stručna biblioteka. Muzej je do sada 19 puta selio u neuslovne prostore i zgrade. Muzej se nalazi u biv-šoj zgradi Interne bolnice, sagrađenoj 1955. godine.

Od 1957. godine Muzej izdaje publikaciju “Članci i građa za histo-riju sjeveroistočne Bosne”.



Međunarodna galerija portreta, Tuzla Međunarodna galerija portreta Tuzla je nastala 1964. godine u Osnov-noj školi “Centar” donacijom likovnih umjetnika sa prostora bivše Ju-goslavije. Svoj profesionalni interes vezuje za istraživanje, prezentaciju i valorizaciju značajne likovne teme – portreta.

Međunarodna galerija portreta organizira izložbe savremenog por-treta, revijalnog karaktera, kamerne izložbe retrospektivnog karaktera najstarije generacije bosanskohercegovačkih umjetnika, recentne izlož-be u okviru “Tuzlanskog salona 2x13”, kao i izložbe mladih umjetnika u okviru Kluba Galerije.

U okviru Međunarodne galerije portreta Tuzla nalaze se sljedeće kolekcije: Kolekcija suvremenog portreta 19 i 20 stoljeća u sklopu koje se nalazi Kolekcija skulptura, Kolekcija crteža, grafika i ulja Adele Behr Vukić, Legat Jamesa Haima Pinte, Kolekcija crteža, akvarela, grafika i slika Ismeta Mujezinovića, Kolekcija Tito u djelima likovnih umjet-nika, Opća zbirka, Internacionalna zbirka portreta – crteža i grafika (Interbifep). Galerija je do sada ustanovila nekoliko domaćih i međuna-rodnih oblika prakse: Salon 13, Tuzlanski salon 2x13, Interbifep, Klub galerije, Međunarodni atelje Ismet Mujezinović, Retrospektive tuzlan-skih umjetnika, Tuzlanski dani murala.

http://www.galerijaportreta.ba

Muzej soli, TuzlaOsnovan je 1975. godine i prikazuje način pravljenja soli od neolita do modernog doba. Povodom obilježavanja stogodišnjice od otvaranja savremene fabrike soli u Tuzli, Muzej istočne Bosne je 1985. godine u saradnji sa Solanom Tuzla uradio stalnu postavku za potrebe Muzeja. Postavka je izložena u jednoj od zgrada Solane u Tuzli i fizički je pove-zana sa sačuvanom proizvodnom halom iz 1952. godine. Postavka nosi naziv: „Solarstvo u Tuzli od prahistorije do danas“. Muzej se nalazi u krugu Fabrike soli Tuzla.

http://www.solana.ba

Zavičajni muzej, VisokoOsnovan je 1953. godine. Od 1957. Muzej je smješten u adaptiranoj zgradi u kojoj se i danas nalazi. Zgrada muzeja je sagrađena 1902. godi-ne i prvobitno je služila kao zgrada Beledije–općine.

Djelatnost muzeja se zasniva na prikupljanju, obradi, zaštiti i ču-vanju muzejske građe, kao i njenoj prezentaciji organiziranjem izložbi, samostalno ili u saradnji s drugim ustanovama.

Fundus Zavičajnog muzeja Visoko čini osam zbirki – numizma-tička, arheološka, srednjovjekovna, etnografska, geološko-paleonto-loška, zbirka predmeta NOB-a, umjetnička, arhiv, te fototeka i bibli-oteka muzeja.

http://www.zavicajnimuzej.com

Muzej grada ZeniceOsnovan je 1966. godine kao muzejska zbirka, a od 1968. godine djeluje kao Muzej grada Zenice. Muzej grada Zenice je javna ustanova kulture koja se bavi prikupljanjem, očuvanjem, istraživanjem i prezentacijom kulturnih i prirodnih dobara sa prostora zeničkog kraja kroz stalne i povremene postavke. Ove aktivnosti obuhvataju i stručnu i naučnu obradu muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazišta.

Muzej čuva i brine se o staroj tvrđavi Vranduk, te Sinagogi, koja se nalazi u blizini zgrade Muzeja.

Muzej ima sljedeće zbirke-arheološku, historijsku, numizmatičku, etnološku, likovnu, mediji 20 stoljeća, te biblioteku.

Od 2007. godine Muzej se nalazi u namjenski sagrađenoj zgradi. Arhitektonsko rješenje nove zgrade muzeja je uradio dipl. arh. Zvjez-dan Turkić.

http://www.zemuzej.ba



REPUBLIKA SRPSKA

Muzej Republike Srpske, Banja LukaMuzej Republike Srpske je centralna muzejska institucija u Republi-ci Srpskoj. Osnovan je 1930. godine u Kraljevini Jugoslaviji kao Muzej Vrbaske banovine. Prema odluci tadašnjeg kralja Aleksandra Karađor-đevića osnivač Muzeja bio je Svetislav Milosavljević, prvi ban Vrbaske banovine. Ideju o osnivanju Muzeja dao je banu Milosavljeviću dal-matinski slikar Dragutin Inkiostri Medenjak,76 koji se na prostorima Banovine nalazio “po svojim umjetničkim poslovima”77, a koji je upo-znavši ovdašnji narod i prepoznavši ogromno etnografsko blago koje posjeduje, odlučio da pomogne u osnivanju muzejske ustanove koja bi te dragocjenosti prikupila i sačuvala za buduće generacije. Njegova ini-cijativa je prihvaćena, ali je briga oko osnivanja Muzeja povjerena aka-demskom slikaru Spiridonu-Špiri Bocariću78, koji je bio prvi upravnik i kustos Muzeja. Za prvih deset godina rada Bocarić je skupio veliki broj etnografskih predmeta od neprocjenjive važnosti.

Od 1930. do 1983. godine Muzej je promijenio nekoliko lokacija. Prvih godina po osnivanju Muzej je bio smješten najprije u porodič-noj kući banjalučkog trgovca Brace Babića, potom u tri prostorije sa predsobljem u kući poznate banjalučke porodice Milošević, te u pro-storijama nekadašnje zgrade Više djevojačke škole. Prvi odgovarajući smještaj Muzej je dobio 1934. godine, preseljenjem u Dom kralja Petra Prvog Velikog Oslobodioca79, gdje je otvorio i svoju prvu izložbu i prvu postavku.

Od 1953. do 1960. godine muzej se nalazio u zgradi Doma kultu-re, a od 1960. do zemljotresa u Banja Luci 1969. godine, nalazio se u zidinama Kastela (tri objekta za smještaj zbirki i stalnih postavki). Od 1969. godine pa do 1982/83, kad prelazi u novoizgrađenu zgradu Doma radničke solidarnosti, Muzej se nalazio u zgradi bivše Vojne komande, odnosno Arhiva Bosanske krajine u Banja Luci.

59


Od osnivanja 1930. pa do 1992. Muzej je nekoliko puta mijenjao ime. Osnovan kao Muzej Vrbaske banovine 1930. godine, od 1945. do 1953. nosio je naziv Državni etnografski muzej Bosanske krajine.80 Godine 1953. mijenja naziv u Narodni muzej u Banjoj Luci (spajanjem Muzeja narodnooslobodilačke borbe, osnovanog 1947. i Državnog et-nografskog muzeja Bosanske krajine). Godine 1962. ponovno mijenja naziv u Muzej Bosanske krajine u Banjoj Luci.

Muzej je od 1982. smješten u zgradi Doma radničke solidarnosti. U okviru Muzeja Republike Srpske nalaze se Centar za materijalnu kultu-ru i umjetnost, Dokumentacioni centar sa bibliotekom, Centar za kon-zervaciju i restauraciju i Centar za obrazovno-pedagoški rad. U svojim zbirkama Muzej čuva oko 35.000 eksponata.

Današnji naziv Muzej Republike Srpske nosi od 1992. godine.http://www.muzejrs.com

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja LukaMuzej savremene umjetnosti Republike Srpske je osnovan 1971. godine i centralna je muzejska institucija u oblasti savremene umjetnosti u Republici Srpskoj. Početni fundus umjetničkih djela nastao je zahvalju-jući akciji solidarnosti koju su pokrenuli jugoslavenski umjetnici da bi pomogli građanima Banja Luke pogođenim katastrofalnim zemljotre-som 1969. godine. Na inicijativu Josipa Broza Tita odlučeno je da preko šest stotina prikupljenih umjetničkih djela, ne samo jugoslavenskih već i svjetskih umjetnika, ostane kao trajno naslijeđe nastradalog grada. Muzej je nekoliko puta mijenjao ime: osnovan 1971. godine kao Umjet-nička galerija Banja Luka, 1994. godine preimenovan je u Galeriju li-kovnih umjetnosti Republike Srpske, a od 2004. godine nosi današnji naziv Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.

Kako je Umjetnička galerija od samog osnivanja popunjavala fun-dus i djelovala kao muzeološka ustanova, muzej je samo nastavio da slijedi praksu sakupljanja, dokumentiranja i promoviranja dešavanja na savremenoj sceni. Vremenom se početna zbirka uvećavala otku-pima i poklonima tako da današnji fundus Muzeja savremene um-


jetnosti Republike Srpske sadrži preko 1500 umjetničkih djela (slika, skulptura, grafika, akvarela, fotografija i radova iz oblasti proširenih medija), od čega je najveći broj djela jugoslavenskih i stranih autora nastalih u drugoj polovini XX vijeka, a manji broj čine djela iz prve polovine XX vijeka. Među istaknutim umjetnicima čija djela muzej posjeduje u svojoj kolekciji su: Grupa ZERO, Hans Hartung, Fridrih Hundertvaser, Pjer Alešinski, Alberto Biasi, Zao Wou – Ki, IRWIN, Vjenceslav Rihter, Edo Murtić, Julije Knifer, Mladen Stilinović, Ivan Tabaković, Petar Lubarda, Mića Popović, Radovan Kragulj, Milivoje Unković, Ismar Mujezinović, Petar Omčikus, Bora Iljovski, Era Mi-livojević, Veso Sovilj i drugi. Muzej posjeduje i stručnu biblioteku sa publikacijama iz oblasti historije i teorije umjetnosti. U Muzeju se na-laze 4 odjeljenja: odjeljenje zbirki, odjeljenje za izložbenu i izdavačku djelatnost, odjeljenje umjetničke dokumentacije i odjeljenje za peda-goški rad.

Muzej se od 1980. godine nalazi u historijskoj građevini, adaptira-noj zgradi stare austrougarske željezničke stanice sagrađene 1891. godi-ne u neorenesansnom stilu.

http://www.msurs.net

Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske, Banja LukaMuzej je otvoren 2013. godine. Nastao je iz potrebe za očuvanjem do-maćeg i svjetskog lutkarskog blaga koje čuva Dječije pozorište RS od osnivanja 1955. do danas.

Stalna postavka se sastoji od oko 250 pozorišnih lutaka koje su ko-rištene u predstavama u periodu od 1982. do 2012. godine i izrađene u radionicama najpoznatijih evropskih lutkara Praga, Sofije, Berlina, Varšave itd.

Nalazi se u prostorijama Dječijeg pozorišta Republike Srpske, od-nosno zgradi Doma radničke solidarnosti izgrađenoj 1982. godine.

http://www.djecijepozoristers.ba


Muzej Semberije, BijeljinaCentralna regionalna muzejska institucija Semberije osnovan je 1970. kao Muzejska zbirka “Semberija” u Bijeljini, koja je započela sa radom 1972. godine. Od 2001. godine zvanicno nosi naziv Muzej Semberije. Muzej ima arheološku, etnološku i historijsku zbirku te biblioteku. Mu-zejske zbirke predstavljene su u okviru stalne postavke Muzeja.

Muzej se, od 1978. godine nalazi u najstarijoj zgradi u Bijeljini, adaptiranoj zgradi “Konaka” namjenski izgrađenoj za potrebe turske sreske administracije 1876. godine. Zgrada je adaptirana za mu-zej po projektu arhitekte Slobodana Lukića, 1977-1978. godine.

http://www.muzejsemberije.spinter.net

Gradska galerija BijeljinaGalerija u Bijeljini otvorena je 1985. godine kao depandans Muzeja Semberije. Tri godine kasnije, 1988. na inicijativu akademskog slikara Dragana Zarića galerija postaje samostalna ustanova i dobija ime prvog akademskog slikara u Bijeljini Milenka Atanackovića (1875-1955).

Od 2012. godine preseljenjem galerije u novosagrađeni prostor Centra za kulturu, ona programski djeluje kao dio Centra za kulturu i više ne nosi Atanackovićevo ime.

http://www.semberija.com/

Zavičajna muzejska zbirka DerventaOsnovana je 1977. godine u sklopu Radničkog univerziteta Hasan Ki-kić, s ciljem prikupljanja, obrađivanja, deponovanja i prezentiranja mu-zejske građe, te očuvanja tradicionalne kulture i baštine. Od osnivanja do ratnih 90-tih imala je arheološko i etnološko odjeljenje, te službu foto-laboratorije. Tokom rata veliki dio predmeta je uništen i nestao. Zbirka danas posjeduje etnološku, historijsku, arheološko-geološku muzejsku građu, koju čini oko 1700 muzejskih predmeta. Zbirka se na-lazi u sastavu Biblioteke Derventa od 1999. godine. Nalazi se u austro-


ugarskoj građevini, najstarijem objektu u Derventi, izgrađenoj krajem 19 stoljeća.

http://www.bibliotekaderventa.com/

Muzej u DobojuOsnovan je 1956. godine s ciljem da sistematski istražuje i prikuplja, obrađuje, čuva i izlaže pokretnu kulturno-historijsku baštinu tadaš-njeg dobojskog sreza. Od osnivanja Muzeja do danas, u njemu su za-stupljene tri naučne discipline: arheologija, historija i etnologija, svaka predstavljena posebnom zbirkom u stalnoj postavci Muzeja. U arheo-loškom odjeljenju je zbirka sa oko 10.000 predmeta vezanih za period od starijeg kamenog doba, pa sve do prvih godina Osmanske vlasti. Etnološko odjeljenje čuva materijalnu i duhovnu kulturu naroda na području djelovanja Muzeja, bogate zbirke nošnji, nakita, predmeta za svakodnevnu upotrebu itd. Značajnu vrijednost imaju fotografije starog Doboja iz perioda austrougarske vlasti, originalni dokumen-ti iz Drugog svjetskog rata, vojnih jedinica, komandi i organa vlasti. Muzej se nalazi u adaptiranim prostorijama, zgradi Hrvatskog kato-ličkog doma, sagrađenoj krajem tridesetih godina 20 stoljeća.

http://muzejdoboj.com/

Umjetnička galerija, Doboj Umjetnička galerija Doboj osnovana je 1975. godine, a djeluje u sa-stavu Centra za kulturu i obrazovanje. Galerija organizira likovne izložbe, foto-izložbe, izložbe knjiga, književne večeri, tribine, koncer-te klasične muzike, predavanja i sl. ali i izložbe studenata i umjetnika amatera.

U Umjetničkoj galeriji se svake godine održava Dobojski likovni salon te izložba djela nastalih u Likovnoj radionici “Tvrđava” Doboj.

http://www.kulturadoboj.com


Spomen - područje, Donja GradinaDo 1991. godine Spomen - područje Donja Gradina nalazilo se u okvi-ru jedinstvenog Spomen - područja Jasenovac. Nakon raspada SFRJ i jedinstvenog Spomen - područja Jasenovac, Spomen - područje Donja Gradina ostalo je bez statusa. Godine 1996. donošenjem Zakona o Spo-men - području Donja Gradina reguliran je status ovoga područja. Go-dine 2003. osnovana je Javna ustanova Spomen - područje Donja Gra-dina, s ciljem da čuva, prezentira i istražuje stratište koncentracionog logora Jasenovac formiranog za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

http://www.jusp-donjagradina.org

Muzej Stare Hercegovine, Foča Osnovan je 1956. godine kao Muzej narodnooslobodilačke borbe u Foči. Nekoliko je puta mijenjao ime. Od 1958. godine mijenja naziv u Zavičajni muzej Foča. Godine 1962. ponovno mijenja naziv u Muzej jugoistočne Bosne u Foči, te 1972. u Muzej fočanskog perioda NOB-a u Foči. Od 1998. godine nosi naziv Muzej Stare Hercegovine. Muzej se nalazi u adaptiranom prostoru, u austrougarskoj građevini, zgradi hotela Gerstl, sagrađenog 1906. godine. Muzej posjeduje bogat muzej-ski fundus, kojim dominira građa vezana za period Drugog svjetskog rata, a takođe se bavi i sakupljanjem historijske građe sa područja Stare Hercegovine. U galerijskom prostoru organizuju se privremene izložbe različitog tematskog karaktera. Trenutno ima izložene tri stal-ne postavke: Foča u prošlosti, Etnografska postavka, Fočanski period narodnooslobodilačke borbe/110 dana fočanske republike.

http://muzejfoca.com

Zavičajni muzej, GradiškaZavičajni muzej Gradiška osnovan je 1970. godine kao stalna izložba “Putevi pobjede” pri tadašnjem Narodnom univerzitetu. Godine 1977. mijenja ime u Zavičajni muzej Gradiška. Iste godine dobija i arheološ-ku zbirku. Od 2002. godine Zavičajni muzej u Gradišci je samostal-


na javna ustanova. Smješten je u adaptiranom prostoru nekadašnje zgrade općine Gradiška, austrougarskoj građevini sagrađenoj 1903. godine.

http://www.muzejgradiska.com

Muzej Nacionalnog parka KozaraMuzej je dio memorijalnog kompleksa podignutog u znak sjećanja na stradale u fašističkom teroru Drugog svjetskog rata. U središnjem di-jelu Nacionalnog parka Kozara, Mrakovici, podignut je 1972. godine Memorijalni kompleks kojega čine Spomenik, Memorijalni zid i Muzej. Spomenik je djelo vajara Dušana Džamonje, a svojom visinom od 33 m na simboličan način predstavlja veličinu slobode i slobodarski duh kozaračkog naroda. Spomenik okružuju betonske kolone čime je pred-stavljen fizički pritisak neprijatelja na Kozaru.

Na Memorijalnom zidu, u bronzi, “u smrti za vječnost” ispisana su imena 9.921 žrtava poginulih u borbama na ovom području tokom Drugog svjetskog rata.

Fotografije, predmeti i dokumenti koji svjedoče o stradanjima stanovnika ovog kraja izloženi su u Muzeju, koji je otvoren za javnost 1973. godine

http://www.npkozara.com

Muzej rudarstva, MilićiOtvoren je 2009. godine povodom 50 godina rada Kompanije Boksit iz Milića. Stalna postavka Muzeja prikazuje historijat rada i razvoja ove kompanije. Muzej je smješten u Domu rudara u Milićima.

http://www.ad-boksit.com

Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, Mrkonjić GradMuzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, osnovan 1953. godine u znak sjećanja na Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je održano u Mrkonjić Gradu 25/26.11.1943. godine. Zgrada u kojem se nalazi Muzej Prvog


zasjedanja ZAVNOBiH-a sagrađena je 1898. godine, i u njoj je 25. i 26 novembra 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Zgrada je bila vlasništvo porodice Gašić, a objekat je u prvobitnoj namjeni bio trgovina i ugostiteljski objekt, a u prizemnom dijelu je služio kao ostava.

Muzej je radio do 1991.godine i nakon toga nije obnavljan. Nalazi se u ruševnom stanju, bez artefakata koji su otuđeni. Objekat je zatvo-ren do daljnjeg, do obnove.

Zavičajni muzej Novi GradZavičajni muzej Novi Grad osnovan je 1978. godine. Razvio se iz Zavi-čajne muzejske zbirke formirane 1972. godine. Muzej je do 1992. godi-ne djelovao kao Zavičajni muzej u Bosanskom Novom (do tada je bio Muzej u osnivanju).

Muzej se nalazi u okviru JU Kulturno-obrazovni centar Novi Grad. Zgrada Zavičajnog muzeja (stara gradska vijećnica u Novom Gradu) građena je od 1882-1888 godine. Zgrada je sagrađena u pseudomau-arskom stilu, a arhitekte su Karlo Parĭk i Josip Vancaš. U sklopu Za-vičajnog muzeja nalazi se i legat umjetnika Stojana Ćelića koji broji 41 umjetničko djelo koje je umjetnik poklonio 1986. godine kao trajnu zaostavštinu gradu u kojem je rođen. Muzej ima arheološku i etnograf-sku zbirku koje se čuvaju u Galeriji JU Kulturno-obrazovnog centra do konačne sanacije Vijećnice.

http://kulturnoobrazovnicentar.com

Muzej Kozare, PrijedorOsnovan je 1954. godine, s ciljem prikupljanja i čuvanja tekovina NOB-a, kao znak stradanja naroda u Potkozarju. Od osnivanja do 1984. godine Muzej je promijenio 7 različitih lokacija. Na sadašnjoj lokaciji – zgrada bivše komunalne škole – nalazi se od 1984. godine. Zgrada Muzeja je sagrađena 1898. godine i jedna je od najstarijih građevina u Prijedoru. Muzej ima arheološku, etnološku i umjetničku zbirku, te fototeku i bi-blioteku. Depandans Muzeja Kozare je Spomen - kuća porodice Stoja-


nović koja je pripadala staroj gradskoj, svešteničkoj porodici. Objekt je izgrađen u identičnom obliku na mjestu stare porodične kuće Gavre i Sime Stojanovića iz 1864. godine. U Spomen - kući porodice Stojano-vić nalaze se dvije stalne postavke: historijsko-dokumentarna izložba o porodici Stojanović i dr-u Mladenu Stojanoviću i umjetnička postavka –legat Sretena Stojanovića.

http://www.muzejkozareprijedor.com

Muzej Prve proleterske brigade, RudoMuzej Prve proleterske brigade osnovan je 1971. godine povodom 30-godišnjice njenog osnivanja. Aktivnosti na osnivanju muzeja zapo-čele su 1966. godine , adaptacijom prostora u tadašnjoj zgradi Doma kulture gdje su bili izloženi dokumenti o borbenom putu Prve prole-terske NOU brigade. Ova Spomen soba bila je otvorena do 1971. godi-ne, kada je započela dogradnja novog namjenskog objekta za muzej u okviru Doma kulture. Projektant dogradnje bio je M. Bojer. Muzej je otvoren 4. jula 1976. godine.

Muzej nema zaposlenih, opreme ni sredstava. Brigu o muzeju vodi tehnički sekretar opštinske boračke organizacije koja se nalazi u ula-znom dijelu objekta.

Muzejska zbirka, SrebrenicaMuzejska zbirka Srebrenica osnovana je 1985. godine. Sadrži etnograf-sku, arheološku i historijsku postavku. Muzejska zbirka nalazi se u okviru Narodne biblioteke Srebrenica i smještena je u zgradi Kulturnog centra Srebrenica.

Javna ustanova Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani – SrebrenicaOsnovan je 2010. godine odlukom Vlade Republike Srpske kao central-na muzejska ustanova za upravljanje zaštićenim muzejskim područjem arheološkog kompleksa Skelani. U planu je izgradnja zgrade Muzeja


u centru Skelana. Arheološki materijal je trenutno smješten u zgradi osnovne škole u Crvici kraj Skelana.

http://www.municipumskelani.net

Spomen kuća Bitka na Sutjesci, TjentišteNacionalni park Sutjeska osnovan je 1962. godine i najstariji je i naj-veći nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Osnovan je s ciljem zaštite spomenika nastalih za vrijeme bitke na Sutjesci, te prirodne ljepote i znamenitosti ovoga područja. U sastavu Nacionalnog parka Sutjeska nalazi se spomen - kompleks u čijem sastavu se nalaze spomenik Bit-ke na Sutjesci – rad akademskog vajara Miodraga Živkovića, Spomen - kuća Bitke na Sutjesci, rad beogradskog arhitekte Ranka Radovića, otvorena 1975. godine. Na teritoriju Nacionalnog parka nalazi se i ma-nji broj spomen obilježja na najznačajnijim mjestima vezanim za doga-đaje i ličnosti iz ove bitke.

http://www.npsutjeska.net

Muzej Hercegovine, TrebinjePrvobitna ideja za osnivanje muzeja u Trebinju potekla je od Jovana Dučića, koji je za te svrhe kupovao dekorativne skulpture u Italiji, ali ova namjena nije ostvarena za vrijeme njegova života. Muzej je osnovan 1952. godine kao Sreski zavičajni muzej Trebinje. Od osnivanja do da-nas nekoliko je puta mijenjao ime - 1958. godine mijenja naziv u Zavi-čajni muzej Trebinje, a od 1994. godine nosi naziv Muzej Hercegovine, odnosno od 2001. godine odlukom SO Trebinje. Od 1989. godine nalazi se u starom dijelu grada, u zgradi bivše austrougarske kasarne, odnosno bivše gimnazije, adaptiranoj za muzejske namjene. Muzej ima zbirke: arheološku, zbirku kamene plastike, slika, tapiserija iz kolekcije Jovana Dučića, umjetničku, etnološku, trebinjsku građansku kuću 19-20 vijek, prirodnjačku, historijsku zbirku te biblioteku.

http://www.muzejhercegovine.org


Javna ustanova Narodna biblioteka i muzejska zbirka, ZvornikMuzejska zbirka Zvornik osnovana je 1980. godine. Zbirka sa arheološ-kim, etnološkim, historijskim i prirodnjačkim odjeljenjem i nekoliko hiljada eksponata nalazi se u okviru Javne ustanove narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik, u zgradi Kasina, austrougarskoj građevini sagrađenoj početkom 20. stoljeća.

BRČKO DISTRIKT

Umjetnička galerija Brčko Umjetnička galerija Brčko osnovana je 1975. godine pod nazivom Umjetnička galerija “Rizah Štetić”. Na poziv za uspostavu galerije odazvali su se i poklonili svoje radove umjetnici iz bivše Jugoslavi-je. Fundus Umjetničke galerije Brčko razvrstan je u nekoliko zbirki – zbirka originalnih crteža sa gradnje pruge Brčko -Banovići sa foto-dokumentacijom i drugom arhivskom građom, zbirka portreta palih boraca Brčkog i okoline u Drugom svjetskom ratu, zbirka savremene umjetnosti, te Arheološka zbirka. Od 2000. godine Galerija realizira tradicionalnu Međunarodnu likovnu simpozijum radionicu “Sava” sa istaknutim umjetnicima iz država sa sliva rijeke Save, te likovnu školu za mlade Mladi talenti Brčko distrikta BiH. Za lokalne likovne umjetnike ostvaruje rad Otvorenog likovnog ateljea pri Galeriji. Ga-lerija se nalazi u najstarijoj zgradi u Brčkom, zgradi gradske Vijećnice izgrađene 1892. godine prema idejnom projektu arhitekte Aleksandra Witteka i izvođačkom projektu arhitekte Ćirila Ivekovića. Građena je u pseudomaurskom stilu.

http://www.bdcentral.net

70 MUzejI I zBIrke VjerSkIH OBjekAtA70 MUzejI, zBIrke I gAlerIje

Fondacija/Legat Ekmečić, BrčkoFondacija/Legat Ekmečić, otvorena 2017. godine, privatna je kolekcija slika i bibliotečkog fonda koju je porodica Ekmečić poklonila na kori-štenje Brčko distriktu. Legat se sastoji od oko 3000 slika, vajarskih djela, nekoliko slikarskih i kiparskih zbirki, te biblioteke porodica Ekmečić i Morić. Osnivač je bosanskohercegovački akademski slikar Mevludin Ekmečić.

Fondacija/Legat se nalazi u stanu porodice, u austrougarskoj gra-đevini iz 19 stoljeća, zgradi koja je prvobitno izgrađena kao hotel Ori-jent-najstariji hotel u Brčkom.

http://www.fondek.com

Muzej Brčko distrikta Otvoren je 2017. godine i nalazi se pri Odjeljenju za privredni razvoj, sport i kulturu (pododjeljenje za turizam, kulturu i sport) Vlade Brčko distrikta. Muzej posjeduje historijsku, etnološku i arheološku zbirku, a smješten je u zgradi preduzeća Šipad, zajedno sa gradskom bibliotekom.

http://www.bdcentral.net/

MUzejI I zBIrke VjerSkIH OBjekAtA 71

71

MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA

Crkve, odnosno hramovi, u antičko doba bili su i prvi muzeji u kojima se prikupljalo i čuvalo umjetničko blago. U crkvenim riznicama pohranji-vani su predmeti primijenjenih umjetnosti i zanatstva, arheološki mate-rijal, djela slikarstva i skulpture, rukopisi i knjige uglavnom religioznog sadržaja te različiti crkveni predmeti. Upravo se u ovim sjedištima poče-la razvijati svijest o kulturnim vrijednostima i snazi svjedočenja pojedi-nih predmeta materijalne kulture te potrebi njihova očuvanja, a sjedišta crkvi, manastira i samostana postala su sakralnim mjestima kristaliza-cije baštine i, s vremenom, prvom baštinskom mrežom.

Ta svjedočanstva minulih vremena i njihove kulture i umjetnosti brižljivo su čuvana i prenošena s generacije na generaciju. Neki su cr-kveni objekti uništeni, no njihove su riznice sačuvane. Crkve, manasti-ri i samostani u Bosni i Hercegovini, kao vlasnici vrijednih sakralnih zbirki, nastoje svoje blago trajnim rješenjima prezentirati javnosti. Time rješavaju niz muzeoloških problema od evidentiranja, dokumentiranja i obrade predmeta, njihove konzervacije i restauracije do uređenja ade-kvatnih prostora za deponiranje i izlaganje.

Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja LukaTrapistička opatija Marija Zvijezda utemeljena je 1869. godine. Teme-lje samostana udario je o. Franz Pffaner. Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda ima veoma vrijednu biblioteku, numizmatičku zbirku starog novca, te natufakturnu zbirku – herbarijum, sa mnogim ljekovi-tim biljkama. Samostanska riznica umjetnina posjeduje izvjestan broj sli-ka, drvorezbarskih oltara, dijelove crkvenog namještaja i predmeta od metala.

http://www.trapisti-banjaluka.org

72 MUzejI I zBIrke VjerSkIH OBjekAtA

Galerija Šimun Franjevačkog samostana sv. Ante, Dubrave-BrčkoGalerija je otvorena 2010. godine. Utemeljitelj i ravnatelj galerije je fra Stjepan Pavić koji je Samostanu darovao svoju bogatu zbirku umjetnič-kih djela. Fundus Galerije sadrži 720 djela hrvatske i bosanskohercego-vačke umjetnosti od kraja 19 stoljeća do danas.

http://www.samostan-dubrave.ba

Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja LukaTrapistička opatija Marija Zvijezda utemeljena je 1869. godine. Teme-lje samostana udario je o. Franz Pffaner. Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda ima veoma vrijednu biblioteku, numizmatičku zbirku starog novca, te natufakturnu zbirku – herbarijum, sa mnogim ljekovi-tim biljkama. Samostanska riznica umjetnina posjeduje izvjestan broj slika, drvorezbarskih oltara, dijelove crkvenog namještaja i predmeta od metala.

http://www.trapisti-banjaluka.org

Muzej Manastira Uspenja Bogorodice i Vaznesenja Hristovog, ČajničeU muzejskoj zbirci, riznici manastira, čuvaju se vrijedne ikone, stare rukopisne i štampane knjige. Među njima je Čajničko jevanđelje, je-dino srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i Hercegovini do našeg vremena, nastalo krajem XIV ili početkom XV stoljeća. Proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine.

http://www.krasnica.rs.sr/www.ikonacajnicka.rs.sr

Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga, FojnicaFranjevački samostan Duha svetoga Fojnica osnovan je krajem 14. stoljeća. Današnja zgrada franjevačkog samostana sagrađena je 1888.


godine po projektu arhitekte Josipa Vancaša. Muzej samostana ima sljedeće zbirke: crkvena zbirka, arheološka zbirka, zbirka oružja, et-nološka zbirka, prirodnjačka zbirka, numizmatička zbirka, bosan-sko-franjevačka zbirka, Miletića zbirka, Zvjezdovića zbirka. Biblio-teka samostana posjeduje vrijedne inkunabule, dokumente ispisane bosančicom, te rukopise na arapskom i turskom jeziku. U samostanu se pored muzeja nalaze i arhiv, knjižnica te galerija slika.

http://www.samostan-fojnica.com

Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice – GomionicaU riznici manastira čuvaju se vrijedne ikone, rukopisne i štampane knjige i predmeti umjetničkog zanatstva. Među njima su najvrjednije ikona Bogorodice Odigitrije, na zlatnoj pozadini, s kraja 15, ili početka 16. stoljeća, carske dveri, ikonopisačko i drvorezbarsko ostvarenje ra-nog 18. stoljeća. Najstariji gomionički rukopis su Slova (Besjede) svetih otaca u nedjelje Četrdesetnice i Pedesetnice, te rukopisno gomioničko Jevanđelje iz 14. stoljeća.

http://www.gomionica.org

Zbirka Franjevačkog samostana sv. Luka, JajceFranjevački samostan sv. Luke u Jajcu sagrađen je 1885. godine. U muzeju se nalazi vrijedna etnografska zbirka, zbirka arheoloških ar-tefakata iz rimskog, starokršćanskog i srednjovjekovnog perioda. Sa-mostan posjeduje vrijednu biblioteku i bogat arhiv sa rukopisima iz osmanlijskog perioda te poznatih kulturnih franjevačkih djelatnika.

Muzej samostana zvanično je otvoren za javnost 1905. godine, sa ciljem da se na primjeran način prezentira kultura i povijest. Muzej je posjedovao vrijednu etnografsku zbirku, zbirku arheoloških artefa-kata iz rimskog, starokršćanskog i srednjovjekovnog perioda. Samo-stan je posjedovao vrijednu biblioteku i bogat arhiv sa rukopisima iz osmanlijskog perioda i poznatih kulturnih franjevačkih djelatnika. U periodu ratnih razaranja 1992-1995. godine crkva, toranj i samostan,


vrijedan spomenik kulturne baštine, s djelima umjetničke vrijednosti i muzejskim zbirkama je devastiran.

http://www.franjevackisamostan-jajce.ba

Zbirka Franjevačkog samostana sv. Ivana Krstitelja, KonjicFranjevci su u Konjicu sagradili prvi samostan i crkvu u drugoj polovici 14. vijeka. U samostanu se nalaze arheološka, etnološka i umjetnička zbirka koje su izložene u muzeju samostana. S obzirom na to da je u 16. stoljeću konjički franjevački samostan uništen sa svim umjetninama (izuzev skulpture sv. Katarine koja se od tada čuva u franjevačkom sa-mostanu u Kreševu) samostanska zbirka, uglavnom, sadrži umjetnine novijeg datuma. Prema sakupljenim predmetima, zbirka se može podi-jeliti na tri dijela: galeriju slika i skulptura, etnološku zbirku i riznicu, odnosno zbirku predmeta izrađenih od metala, te zbirku starih knjiga.

Muzej Franjevačkog samostana sv. Ive Krstitelja, Kraljeva SutjeskaFranjevački samostan sv. Ive Krstitelja Kraljeva Sutjeska prvi put se pominje 1375. godine, a više puta je rušen, obnavljan i dograđivan. Sa-dašnji izgled datira iz 1890. godine, sagrađen po projektu Ivana Holca. Istu sudbinu imala je i crkva sv. Ivana Krstitelja. Novi objekt crkve sagrađen je 1908. godine prema projektu arhitekte Josipa Vancaša koju je oslikao slikar Marko Antonini. Riznica samostana raspolaže brojnim arhivskim dokumentima, inkunabulama, starim knjigama, zbirkama slika kao i metalnim i tekstilnim predmetima umjetničkog zanata. Biblioteka je po fondu starih knjiga jedna od najvrjednijih u Bosni i Hercegovini.

www.kraljeva-sutjeska.com

Muzej Franjevačkog samostana i crkve sv. Katarine, KreševoFranjevački samostan i crkva sv. Katarine osnovan je krajem 14. stolje-ća. Najveći broj eksponata se odnosi na tradicionalna zanimanja, veza-na za eksploataciju ruda i njihovu preradu. Vrijedna je zbirka rudarskih


lampi. Muzejska postavka prikazuje kompletnu kovačku radionicu, a izloženi su i alat i proizvodi stolarskog, krojačkog, tkalačkog i opančar-skog obrta te zbirka ručnih radova. U muzeju je postavljena i vrijedna zbirka minerala i kristala s kreševskoga područja, te arheološka zbirka i numizmatička zbirka.

Sakralni dio muzejske zbirke čine križevi, kaleži, svijećnjaci itd. te djela umjetničkoga obrta. U samostanu se čuvaju bogate zbirke arhiv-ske i bibliotečke građe, ali i zbirke likovnih djela gdje se čuva i rukopi-sna ostavština fra Grge Martića, vrlo značajne za proučavanje historije Bosne i Hercegovine.

http://www.kresevo.net/samostan/samostan_muzej.htm

Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice, LivnoCrkva Uspenja Presvete Bogorodice u Livnu je sagrađena u drugoj po-lovici 19. stoljeća. U crkvenoj zbirci se nalazi jedna od najbogatijih zbir-ki ikona u Bosni i Hercegovini, od kojih je najstarija iz druge polovice 15. stoljeća, te zbirka predmeta izrađenih od metala.

Muzej Franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga – Humac, LjubuškiMuzej franjevačkog samostana Humac najstariji je muzej ove vrste u Bosni i Hercegovini, osnovan 1884. godine. Ideja o osnivanju muzeja javila se polovinom 19. stoljeća u krugu hercegovačkih franjevaca. Prvi veliki korak ka realizaciji ideje o utemeljenju muzeja načinio je histori-čar, pisac i graditelj fra Petar Bakula.81 On je 1867. godine objavio svoj Šematizam na latinskom jeziku, u kojemu je između ostaloga iznio i svoja zapažanja i istraživanja iz oblasti arheologije, povijesti, povijesne topografije, etnologije, prirodnih disciplina i dr. Njegovo je djelo posta-lo temeljem ozbiljnog rada na istraživanju prošlosti, a informacije date u tom radu ni danas nisu izgubile na aktualnosti. Fra Anđeo Nuić82 arheolog i konzervator, produbljujući njegova saznanja iz povijesti i arheologije, izvodi prva terenska arheološka istraživanja otkrivši tako


rimski vojni logor na Gračinama na Humcu, te ostatke rimskih zgrada i kamene spomenike s natpisima na Karauli kod Tomislavgrada. Arheo-loške nalaze do kojih je dolazio terenskim radom, te otkupom i darovi-ma dopremao je u samostanske prostorije na Humcu, s namjerom da ih izloži javnosti. Dobivši jednu samostansku prostoriju, i nakon što je dao izraditi odgovarajuće vitrine u proljeće 1884. godine za javnost je otvorio prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Iste 1884. godine dao je izraditi Statut te počeo voditi ulaznu knjigu prikupljenih predmeta.

U posjedu muzeja nalazi se arheološka zbirka s primjercima iz pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka i novijeg razdoblja, potom zbirka crkvenog posuđa i mobijara, kao i vrijedna zbirka numizmatike, oruž-ja, pokućstva i poštanskih markica. Najpoznatiji muzejski eksponat je Humska ploča – oltarska menza pisana mješavinom bosančice i glago-ljice, nastala oko 1185. godine (ploča sa najstarijim ćirilskim natpisom u Bosni i Hercegovini).

http://www.franjevci-humac.info

Muzej i galerija, NeumMuzej i galerija Neum otvoreni su 2007. godine uz proslavu Dana op-ćine Neum. Muzej sa arheološkim i etnografskim eksponatima zauzi-ma centralni prostor kripte crkve Gospe od Zdravlja. Velika zasluga za nastanak umjetničke zbirke pripada prof. dr. Boži Jaraku. Najveći broj umjetnina koje ova ustanova posjeduje nastao je zahvaljujući radu Umjetničke kolonije Neum, a raspoređene su u više prostorija koje pri-padaju župskom uredu Neum. Galerija sadrži blizu 400 umjetničkih djela rađenih raznolikom tehnikom, koja su djelo velikog broja umjet-nika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

http://www.zupa-gospeodzdravlja.com

Muzej “Vrata Bosne” Franjevačkog samostana – Tolisa, OrašjeToliski samostan potječe iz druge polovice 19 stoljeća. Temelje muze-


ja samostana udarili su fra Amroža Živković (1874-1943.), franjevački svećenik iz sela Kostrč, fra Martin Nedić (1810-1895.), fra Stjepan Mikić (1809-1868.) i fra Grgo Došen (1846-1919.). Sadašnja zgrada samosta-na sagrađena je 1923. godine a gradnja novoga samostana započeta je 1986. godine. U muzejskoj zbirci samostana nalaze se predmeti velike vrijednosti. Muzej samostana ima nekoliko zbirki – prirodnjačku, ar-heološku, etnografsku, numizmatičku zbirku, sakralnu zbirku te bibli-oteku. U muzeju se između ostalog nalazi nekoliko umjetničkih slika nepoznatih majstora iz 18. stoljeća, kalež s početka 16. vijeka, te Biblija iz 1651. godine. U sklopu muzeja je i biblioteka sa oko 10 000 knjiga, od kojih je najstarija iz 1525. godine.

Memorijalni muzej Mitropolije dabrobosanske “Cekovića kuća”, PaleOtvoren je 2010. godine u kući porodice Ceković, koja je 2004. godine proglašena nacionalnim spomenikom. Dio muzejske postavke čini za-ostavština porodice Ceković – namještaj, slike, porodične fotografije, stare knjige, zapisi, dnevnici sa kraja 19. vijeka. Značajan dio ove po-stavke čine zapisi učiteljice Narodne osnovne škole na Palama Milojke Ceković iz perioda 1929-1935. godina, koji predstavljaju svjedočanstvo srpske građanske porodice sa početka 20. stoljeća.

Drugi dio muzeja čine ikone sa ikonostasa crkve u Nišićima, rad Špire Bocarića i likovna djela Vojislava Damjanovića, zaostavština Srp-skoj pravoslavnoj crkvi.

Muzej Franjevačkog samostana Rama, ŠćitFranjevci su podigli samostan u Rami najvjerovatnije u 15. stoljeću. Muzej franjevačkog samostana Rama – Šćit otvoren je 2007. godine. U etnografskom postavu muzeja predstavljen je tradicionalni život i kultura Hrvata katolika – stanovnika ramskog kraja – predstavljeni su izlošci starih zanata, privrede, potom tekstilne radinosti, fratarska sa-mostanska ćelija – soba fra Jeronima Vladića. U prirodnjačkom dijelu


stalnog postava muzeja predstavljena je flora i fauna ramskoga kraja. Po nacrtu Vinka Grabovca 1986. godine je sagrađen novi dio samo-stana. Danas se u tom dijelu nalazi muzej gdje je predstavljen život stanovnika ramskog kraja. U prostorijama samostana iz 1930. godine izložena je bogata zbirka likovne umjetnosti, a u dvorištu samostana su skulpture modernih umjetnika. Samostan posjeduje i biblioteku sa 10.000 naslova.

http://www.rama.co.ba

Muzej Stare pravoslavne crkve, SarajevoOsnovan je 1889. godine. Ideja o otvaranju ovoga Muzeja došla je nakon otvorenja Zemaljskog muzeja. Pod naslovom “Srpsko pravoslavni mu-zej u Sarajevu” Bosanskohercegovački istočnik piše: “Ovaj muzej ima veliku vrijednost, jer mnoge stvari koje bi se izgubile ili zabacile u mu-zeju se čuvaju i ne mogu se izgubiti, a pored toga nijesu sakrivene, nego su izložene svijetu na vidiku izložene u ormarima, naročito za to sprav-ljenim i postakljenim, a u dvije crkvene magaze koje su za to određene i uređene.”83 U istom tekstu je objavljen i tekst apela za prikupljanje pred-meta za crkveni muzej koji je pročitan u sarajevskoj Staroj pravoslav-noj crkvi na dan otvorenja Muzeja. “Već mi u ovom našem muzeju u staroj crkvi imamo lijepih stvari koje nam kazuju prošlost sarajevsku.” U daljem tekstu apela ukazano je na potrebu da se muzej kompletira predmetima koje bi mu poklonili pojedini građani. “U našeg srpskog naroda ima takovih starina dosta. Skoro u svakoj kući ima ponešto od starih stvari: starinskijeh serdžaza, starijeh novaca i srebrnih i zlatnih; starinskih lijepih vezenijeh peškira, anterija, čevrmi, starijeh knjiga i starinskijeh pisama; starih bakrenih stvari, i različita pokućstva. Sve te stvari, ko god ih ima, danas se slabo ili nikako ne upotrebljuju, nego se kao antika čuvaju.”84 Prema Hamdiji Kreševljakoviću za otvorenje i uređenje ovog Muzeja najviše je zaslužan crkveni tutor Jeftan Des-pić.85 Kreševljaković se za ove tvrdnje poziva na pisanje Sarajevskog lista.86 Predmeti koji se čuvaju u Muzeju mogu se podijeliti na: stare


umjetničke slikarske radove, stare rukopisne i štampane knjige, crvene tkanine i vez, metalne predmete, stari novac, etnografske rekvizite vo-tivnog karaktera, starinsko oružje, rukotvorine duborezačke vještine i zbirku obrađenog kamena. Najbrojniji predmeti u Muzeju su slikarski radovi domaćih i stranih slikara, naročito italokritskih, grčkih i ruskih majstora. U muzeju se čuva veći broj rukopisnih i štampanih crkvenih knjiga velike historijske i umjetničke vrijednosti, te primjerci sitnog dubrovačkog, turskog, mletačkog i novijeg austrijskog i srpskog novca.

http://www.staracrkva.org

Etnološko-etnografski muzej i galerija, Stolac Otvoren je 2006. godine. Muzej i galerija se nalaze u zgradi Hrvatsko - katoličke škole, sagrađenoj u drugoj polovici 19. stoljeća. U prizemlju se nalazi Muzej starina hrvatskog naroda stolačkog kraja sa više od 200 eksponata. Na spratu je smještena Galerija umjetnina sa oko 50 umjet-ničkih djela.

http://www.zupa-stolac.com/

Franjevačka galerija, Široki Brijeg Franjevačka galerija na Širokom Brijegu ima svoje početke u samostan-skoj riznici koja je otvorena 1979. godine. Radi se o slikama starih maj-stora, crkvenom posuđu, ruhu i starim knjigama. Tokom 1980.-ih u sa-mostanskim su prostorijama priređivane različite izložbe, a samostan nabavlja umjetnička djela trajnijeg značaja. Godine 1990. dovršena je zgrada u kojoj je uskoro otvoren i stalni postav Franjevačke galerije Ši-roki Brijeg. Osim samostanske riznice stalni su postav sačinjavali izloš-ci slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, umjetnika naivne umjetnosti te djela avangardnih umjetnika. U vrijeme otvorenja za javnost, 1990. godine Franjevačka je galerija raspolagala s oko 1000 likovnih djela. Danas ih ima oko 4500.

Od otvorenja Galerije do danas priređene su brojne izložbe pozna-tih i manje poznatih umjetnika u galerijskim prostorima.


http://www.gospin-brig.info

Franjevački muzej fra Jozo Križić, TomislavgradBazilika u Tomislavgradu građena je od 1924. do 1940. godine u po-vodu 1.000 obljetnice krunidbe kralja Tomislava (925-1925) za kojega se držalo da je 925. godine okrunjen na Duvanjskom polju. Gradnja novog dijela samostana otpočela je u 2000. godini. Samostan ima bo-gatu arheološku, etnološku, sakralnu, umjetničku i afričku zbirku. Kao najznačajniji arheološki nalaz izdvaja se Duvanjska ploča, koja prema sadržaju natpisa datira iz druge polovice 2. stoljeća poslije Krista. Mu-zej je otvoren 2013. godine, a stalni muzejski postav čini pet muzejskih zbirki: arheološka, sakralna, etnološka, etnografska, afrička s dijelom filatelije i numizmatike. Muzej je dobio naziv u čast duvanjskog franjev-ca fra Joze Križića.

http://www.samostan-tomislavgrad.info

Galerija Kristian Kreković Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, TuzlaOtvorena je 2006. godine. U Galeriji se nalaze djela koja su nastala na li-kovnim kolonijama u Breškama, kao i druga umjetnička djela stvarana na tuzlanskom području i šire. Osim raznovrsnih umjetničkih izložbi u Galeriji se održavaju i dramsko-scenski nastupi, predstavljanja knjiga te studentske tribine.

http://www.fst.ba

Zbirka Franjevačkog samostana sv. Bonaventure, VisokoSamostanska zgrada izgrađena je 1900. godine, prema projektu Ivana Holza. Riznica samostana sastoji se od izuzetno bogatog bibliotečkog fonda sa preko 60 000 naslova, lapidarija, etnografske zbirke te vrijedne umjetničke zbirke.

http://fkg.visoko.edu.ba

81

PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA

Većina muzeja u Bosni i Hercegovini nalazi se u historijskim građevinama koje su spomenici kulture različite kategorije, ili u građevinama izvorno sagrađenim u druge svrhe u različitim razdobljima, a samo mali dio muzeja u Bosni i Hercegovini nalazi se u namjenski građenim muzejskim prostorima.87

SarajevoZemaljski muzej Bosne i Hercegovine, namjenski građena zgrada u italijanskoj renesansi, 4 objekta-paviljona. Arhitekta Karlo Pařik, 1913.

Historijski muzej Bosne i Hercegovine, namjenski građena zgrada. Arhitekte Edo Šmidihen, Boris Magaš i Radovan Horvat, 1963.

TjentišteSpomen - kuća Bitka na Sutjesci, namjenski građena zgrada. Arhitekta Ranko Radović, 1975.

JablanicaMuzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, namjenski građena zgrada. Arhitekti Branko Tadić, Zdravko Dunđerović, Mustafa Ramić, 1978.

Namjenski građeni objekti

20. stoljeće

82 pregled MUzejSkIH zgrAdA

Namjenski građeni objekti 21. stoljeće

Muzeji u historijskim građevinama ili u građevinama izvorno sagrađenim u druge svrhe u različitim razdobljima

ZenicaMuzej grada Zenice - namjenski građena zgrada. Arhitekta Zvjezdan Turkić, 2007.

Banja LukaMuzej Republike Srpske, adaptiran prostor, prvobitno Dom radničkog sindikata, 1982.

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, adaptiran prostor, pr-vobitno zgrada Željezničke stanice, neorenesansni stil,1891.

Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske, adaptiran prostor. Prvobit-no Dom radničkog sindikata, 1982.

BihaćMuzej Unsko-Sanskog kantona, adaptiran prostor, zgrada Klostera-sa-mostana i škole časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove. Projektant ovog objekta je, vjerovatno, hrvatski arhitekta Stjepan Podhorski, 1894.Stalna postavka Muzeja - Kapetanova kula, jedna od najstarijih građe-vina u Bihaću, sagrađena prije 1697. godine.Depandans: Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a Bihać-prvobitna namje-na ovog objekta bila je dvorana u kojoj su se održavale priredbe, kultur-ni događaji i različite manifestacije, 1939.

pregled MUzejSkIH zgrAdA 83

Gradska galerija/Galerija “Enver Krupić”, adaptiran prostor, zgrada Kulturnog centra Bihać, arhitekta Zlatko Ugljen, 1988-1989.

BijeljinaMuzej Semberije, adaptiran prostor, jedna od najstarijih zgrada u Bije-ljini, zgrada “Konak” namjenski izgrađena za potrebe tadašnjeg bije-ljinskog sreza 1876. godine. Adaptirana za muzej po projektu arhitekte Slobodana Lukića, 1977-1978.

Gradska galerija Bijeljina, adaptiran prostor, prostorije JU Centar za kulturu Semberija.

Bosanska KrupaGradska galerija Bosanska Krupa, adaptiran prostor, Centar za kulturu, prvobitno građen za mlade kao Sokolski dom, 1903.

Bosanski Petrovac Muzej i galerija Jovana Bijelića, adaptiran prostor, zgrada prvobitno gradjena za apoteku u kojoj je bila smještena do Drugog svjetskog rata, pseudo-klasični stil.

Spomen-kuća Skendera Kulenovića, prostor Narodne biblioteke Skender Kulenović

BrčkoUmjetnička galerija Brčko, adaptiran prostor, najstarija zgrada u Brč-kom, zgrada Gradske vijećnice, arhitekte Aleksandar Wittek i Ćiril Ive-ković, pseudomauarski stil, 1892.

Muzej Brčko distrikta, adaptirani prostori, zgrada “Šipada“, u kojoj se nalazi i gradska biblioteka.

Fondacija/Legat Ekmečić. Privatna kuća koju je porodica Ekmečić da-


rovala gradu Brčkom na korištenje. Historijska gradjevina, prvobitna namjena - Hotel Orijent, arhitekta Hofman, 19 stoljeće.

DerventaZavičajna-muzejska zbirka Derventa, adaptiran prostor. Historijska gra-đevina, najstarija zgrada u Derventi, pseudo-maurski stil, 19 stoljeće.

DobojMuzej u Doboju, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Hrvatsko - kato-ličkog doma, 1926.

Umjetnička galerija Doboj-zgrada Centra za kulturu i obrazovanje Doboj

DrvarSpomen-kompleks “25 maj 1944” zajedno sa Titovom pećinom, prvobit-no sagrađeni 1957, obnovljeni 2006. i 2009. godine.

FočaMuzej Stare Hercegovine, adaptiran prostor, zgrada sagrađena prvobit-no kao zgrada hotela “Gerstl”, 1906.

FojnicaMuzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići, adaptiran prostor, 1999.

GoraždeZavičajni muzej Goražde, adaptiran prostor. Prostorije JU Centar za kulturu, osnovanog 1957. godine.

GračanicaZavičajna muzejska zbirka Gračanica, prostor Bosanskog kulturnog centra.


GradačacMuzejska zbirka Gradačac, adaptiran prostor, zgrada prvobitno gradje-na za potrebe tadašnje uprave kotara (sreza) Gradačac; danas su u njoj smješteni biblioteka, radio i muzejske zbirka Gradačac; zadnja decenija 19. stoljeća.

GradiškaZavičajni muzej Gradiška, adaptiran prostor, historijska gradjevina, austrougarska zgrada bivše općine Gradiška, 1903.

Jajce Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, adaptiran prostor, prvobitno Druš-tveni dom Sokolskog društva u Jajcu (služio kao gimnastička sala u ko-joj su prikazivane i kino predstave), 1936.

Etno muzej Jajce, adaptiran prostor, zgrada Stare osnovne škole u Jajcu u kojoj je bila smještena prva osnovna jajačka škola, 1882.

Gradska galerija Jajce, adaptiran prostor. Historijska građevina-Kršla-kova kuća, 18. stoljeće.

Kakanj Muzej Kakanj, adaptiran prostor. Prostorije JU KSC Kakanj, neka-dašnjeg Doma kulture, izgrađenog 1967. godine, i renoviranog 2013. godine.

KljučJavna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje-Muzejska zbirka Ključ, adaptirani prostori, austrougarska zgrada “Stare gimnazije”, koja je pr-vobitno služila kao zgrada općine.


KonjicZavičajni muzej Konjic, adaptiran prostor, zgrada služila prvobitno kao han, sagrađena za vrijeme Osmanske vlasti.Depandans muzeja: Kuća Zuke Džumhura, pretpostavlja se da je sagra-đena polovicom 19 stoljeća.Muzej drvorezbarstva Konjic, adaptiran prostor. Porodična kuće Zulej-he Vila, kćeri Ismaila Mulića, osnivača Muzeja, pol. 19. stoljeća.

LivnoFranjevački muzej i galerija Gorica-Livno, adaptirani prostori-zapadno krilo samostana i nova muzejska zgrada na samostanskoj parceli.

MilićiMuzej rudarstva, adaptiran prostor. Dom rudara Milići.

MostarMuzej Hercegovine, adaptirani prostori; administrativna zgrada Spo-men kuća Džemala Bijedića. Depandansi Muzeja: Spomen-kuća Džemala Bijedića-porodična kuća sagrađena u orijental-nom stilu.Spomen-kuća Svetozara Ćorovića, porodična kuća, 1874.Muzej Stari most, kula Tara, prvobitno je bila barutana, odnosno služila je za čuvanje vojnog baruta i za boravak vojske, 16. stoljeće.

Galerija kraljice Katarine Kosača, adaptiran prostor. Prvobitno Dom kulture izgrađen 1960. godine, danas Hrvatski dom Herceg Stjepan Ko-sača. Arhitekta Reuf Kadić. Izmjene i korekcije arh. Romeo Tiberio i ing. Izudin Mahmutspahić.

Mrkonjić GradMuzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, adaptiran prostor, zgrada u


kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a; u prvobitnoj namjeni objekat je bio trgovina i ugostiteljski objekat,

Novi GradZavičajni muzej Novi Grad, adaptirani prostor, historijska građevina, zgrada Vijećnice, arhitekte Karlo Parĭk i Josip Vancaš, pseudomaurski stil, 1888.

Prijedor Muzej Kozare, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Komunalne škole,1898.Depandans Muzeja: Spomen - kuća porodice Stojanović-porodična kuća, izgrađena 2006. u identičnom obliku na mjestu stare porodične kuće Gavre i Sime Stojanovića iz 1864. godine.

Muzej Nacionalnog parka Kozara. Dio je memorijalnog kompleksa koji, pored Muzeja, obuhvata Spomenik i Memorijalni zid. Muzej je projek-tovao vajar Dušan Džamonja, 1973.

Rudo Muzej Prve proleterske brigade, adaptiran prostor. Prostorije Doma kul-ture Rudo do 1976. godine, od 1976. godine namjenski objekat za muzej unutar Doma kulture. SarajevoMuzej Sarajeva, adaptirani prostori; depo i administracija Muzeja -Vila Koste Hörmana, adaptiran prostor, porodična kuća.Depandansi: Muzej Jevreja, adaptiran prostor, prethodno sinagoga Il Kal Grandi, poznat i kao Sijavuš- pašina daira ili Velika avlija 1581.Brusa bezistan, adaptiran prostor, prethodno Bezistan-služio za proda-ju svile, izgradio ga Veliki vezir Rustem-paša, 1551. Svrzina kuća, adaptiran prostor, porodična kuća, sagradila ju je porodi-ca Glođo, 17. stoljeće


Despića kuća, adaptiran prostor, porodična kuća, pripadala porodici Despić,građena u tri različita perioda, najstariji dio datira iz 17. stoljećaMuzej Sarajevo 1878-1918, adaptiran prostor, privatna kuća ispred koje je izvršen atentat na Franza Ferdinada i Sofiju, 19. stoljeće

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, adaptiran prostor, kuća koja je bila u vlasnistvu porodice Skarić a potom porodice Despić, sre-dina 19. stoljeća. Veliki doprinos vanjskom izgledu zgrade dala je vajar-ka Iva Despić.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, adaptiran prostor, zgrada po-rodice Salom sagrađena kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasi-cističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije. Adaptirana je 1953. godine za potrebe Umjetničke galerije BiH. Arhitekta vjerovatno Josip Vancaš, oko 1912.

Kolekcija “Ars Aevi”, nema stalnog smještaja (kolekcija je trenutno smještena u prostorijama Doma mladih, Centar Skenderija). Nacrt za budući Muzej savremene umjetnosti izradio je italijanski arhitekta Renzo Piano

Muzej Alija Izetbegović, adaptirani prostori, historijska građevina, stara utvrda grada-vratničke kapi kule Ploča i Širokac, 1739.

Olimpijski muzej Sarajevo, adaptirani prostori, prostorije Olimpijskog centra Zetra

Galerija Roman Petrovic, adaptirani prostor

Galerija Collegium Artisticum, Centar Skenderija, 1969.

Galerija Novi hram, adaptiran prostor; zgrada stare sefardske sinagoge, 1821.


Bošnjački institut-Fondacija Adila Zulfikarpašića, adaptirani prostori. Kompleks Instituta čine zgrada biblioteke i Gazi Husrev-begov hamam (poč. 17 stoljeća), Arhitektonsko rješenje Instituta, zgradu biblioteke i restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama uradili su arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić.

Art kuća sevdaha, adaptiran prostor, prvobitno sagradjen kao trgovac-ko skladiste, koji je tokom vremena mijenjao razlicite namjene. Velike daire, 18. stoljeće.

Muzej Sarajevske pivare, adaptiran prostor. Muzej se nalazi u komplek-su zgrada Sarajevske pivare, 19. stoljeće

Galerija 11/07/95, adaptiran prostor. Stambena zgrada iz austrougar-skog perioda

Spomenički kompleks tunel D-B / Tunel spasa, adaptiran prostor, pri-vatna kuća.

Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo, adaptiran prostor, zgrada Kuršumli medrese/Gazi Husrev-begove medrese sagrađene 1537. godine

Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke. Zgrada Gazi Husrev-begove bi-blioteke, 2014.

Muzej ratnog djetinjstva, adaptiran prostor. Zgrada nekadašnjeg Doma kulture Logavina, sagrađenog 60-tih godina 20. stoljeća.

SrebrenicaMuzejska zbirka Narodne biblioteke Srebrenica, adaptirani prostori, Kulturni centar Srebrenica


Arheološki muzej »Rimski municipium« Skelani, muzejski materijal smješten u prostorijama osnovne škole u Crvici kraj Skelana

TešanjMuzej Tešanj, adaptirani prostori, administracija Muzeja smještena u prostorijama Doma kulture TešanjDepandansi Muzeja:Stara tešanjska tvrđavaEminagića konak, porodična kuća, sagrađena u drugoj polovici 19 stoljećaNekropola stećaka na Vukovu

TravnikZavičajni muzej Travnik, adaptirana zgrada, prvobitno zgrada Doma zdravlja, 1928.

Depandans muzeja- rodna kuća Ive Andrića, rekonstruirana kuća

Novi TravnikZavičajna zbirka Baština, adaptirana zgrada, prvobitno zgrada Osnov-ne skole Rankovići, 1909.

TrebinjeMuzej Hercegovine, adaptiran prostor, prvobitno zgrada austrougarske kasarne, potom trebinjska gimnazija, 19. stoljeće.

TuzlaMuzej istočne Bosne, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Interne bol-nice, 1955.Međunarodna galerija portreta Tuzla, adaptirani prostori- zgrada Doma mladih Tuzla (depo, izložbeni prostor i kancelarije) i Atelje Ismet Mujezinović (kuća Ismeta Mujezinovića)


Muzej soli, adaptiran prostor. Muzej se nalazi u krugu Fabrike soli Tu-zla.

VisokoZavičajni muzej, adaptirani prostor, zgrada Beledije-općine adaptirane za Muzej 1953., arhitekta Boras, 1902.

ZvornikMuzejska zbirka Zvornik, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Kasina, početak 20. stoljeća.

93

GODINE OSNIVANJA

19. stoljeće

1888. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Sarajevo

20. stoljeće

1930. Muzej Republike Srpske Banja Luka1945. Historijski muzej Bosne i Hercegovine Sarajevo1946. Umjetnička galerija Bosne i Hecegovine Sarajevo1947. Muzej istočne Bosne Tuzla1949. Muzej Sarajeva1950. Muzej Hercegovine Mostar1950. Zavičajni muzej Travnik1952. Muzej Hercegovine Trebinje1953. Zavičajni muzej Visoko1953. Muzej Unsko-sanskog kantona Bihać1953. Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a Jajce1953. Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a Mrkonjić

Grad1954. Muzej Kozare Prijedor1955. Muzej drvorezbarstva Konjic1956. Muzej u Doboju1956. Muzej Stare Hercegovine Foča1957. Spomen-kompleks “25. maj 1944.” Drvar1961. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH,

Sarajevo1962. Nacionalni park-Spomen-kompleks Sutjeska, Tjentište1964. Međunarodna galerija portreta Tuzla1964. Međunarodna umjetnička kolonija Počitelj1966. Muzej grada Zenice1967. Nacionalni park-Spomen-kompleks Kozara Prijedor

1969. Galerija kraljice Katarine Kosača, Mostar1970. Zavičajni muzej Gradiška1970. Muzej Semberije Bijeljina1971. Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske,

Banja Luka1971. Gradska galerija Bosanska Krupa1971. Muzej Prve proleterske brigade, Rudo1972. Muzej i galerija Jovan Bijelić, Bosanski Petrovac1973. Muzej Nacionalnog parka Kozara1972. Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski Petrovac1975. Galerija “Collegium Artisticum” Sarajevo1975. Umjetnička galerija, Brčko 1975. Zavičajno-muzejska zbirka Gračanica1975. Spomen-kuća Bitka na Sutjesci, Tjentište1975. Centar za kulturu i obrazovanje-Umjetnička galerija

Doboj1975. Muzej soli, Tuzla1977. Zavičajna muzejska zbirka Derventa1978. Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” Jablanica1978. Zavičajni muzej Novi Grad1979. Galerija Zvono, Sarajevo1980. Muzejska zbirka Zvornik1980. Galerija Roman Petrović Sarajevo1981. Zavičajno-muzejska zbirka Gradačac1984. Olimpijski muzej Sarajevo1984. Galerija Novi hram, Sarajevo1985. Gradska galerija Bijeljina1985. Muzejska zbirka Srebrenica1986. Spomen-kuća Skendera Kulenovića Bosanski Petrovac1992. Kolekcija “Ars Aevi” Sarajevo1995. Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno1996. Spomen-područje Donja Gradina (ranije bilo u

sastavu jedinstvenog Spomen-područja Jasenovac)

94 gOdINe OSNIVANjA

1998. Gradska galerija Bihać1999. Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići

21. stoljeće

2000. Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje-Muzejska zbirka Ključ

2001. Bošnjački institut-Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo

2004. Zavičajna zbirka “Baština” Novi Travnik 2006. Galerija “Enver Krupić” Bihać 2007. Muzej Alija Izetbegović Sarajevo2007. Muzej i galerija Neum2008. Art-kuća sevdaha2009. Muzej Tešanj2009. Muzej rudarstva, Milići2010. Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani

Srebrenica2010. Etno muzej Jajce2011. Zavičajni muzej Konjic2012. Galerija 11/07/95, Sarajevo2012. Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo2013. Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa2013. Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske2014. Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke2015. Muzej Kakanj2015. Muzej Sarajevske pivare2016. Zavičajni muzej Goražde2016 Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-19952017. Muzej ratnog djetinjstva2017. Fondacija/Legat Ekmečić, Brčko2017. Muzej Brčko distrikta

gOdINe OSNIVANjA 95

97

ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA

B

Muzej Republike Srpske Đure Daničića 178 000 Banja LukaRepublika SrpskaBiHTel:+387 51 215 929; 051 215 973; +387 51 215 984; Fax:+387 51 215 986Email:[email protected]; [email protected]://www.muzejrs.com

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske Trg srpskih junaka 278 000 Banja LukaRepublika SrpskaBiHTel: +387 51 215 364, +387 51 215 367Fax:+387 51 215 366Email:[email protected]://www.msurs.net

Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda Banja LukaSlatinska 178 000 Banja LukaRepublika SrpskaBiHTel: +387 51 300 951

98 AdreSe MUzejSkIH SjedIŠtA

Tel/fax: +387 51 319 551Email: [email protected]://www.trapisti-banjaluka.org

Muzej pozorišnih lutaka Republike SrpskeĐure Daničića 178 000 Banja LukaRepublika Srpska BiHTel: +387 51 215 991E-mail: [email protected]://www.djecijepozoriste.rs

Muzej Unsko-sanskog kantonaPetog korpusa 277 000 BihaćFederacija BiHBiHTel: +387 37 223 214Email: [email protected]

Gradska galerija BihaćBosanska 1577000 BihaćFederacija BiHBiH Tel: +387 37 223 083 E-mail: [email protected]:// www.ggbihac.ba

Galerija “Enver Krupić” 502 Viteške bb77 000 Bihać

AdreSe MUzejSkIH SjedIŠtA 99

Federacija BiHBiHTel: + 387 37 222 152Fax: +387 37 223 083Email: [email protected]:// www.galerija-krupic.ggbihac.ba

Muzej SemberijeKarađorđeva 276 300 BijeljinaRepublika SrpskaBiHTel: + 387 55 201 292Fax: + 387 55 201 293Email: [email protected]

Gradska galerija BijeljinaJU Centar za kulturu SemberijaPatrijarha Pavla 1BijeljinaRepublika SrpskaBiHTel: +387 55 204 202E-mail: [email protected]:// www.semberija.ba

Gradska galerija Bosanska KrupaTerzića bb77 240 Bosanska KrupaFederacija BiHBiH


Tel/fax: + 387 37 471 693Еmail: [email protected] za kulturu i obrazovanje

Muzej i galerija Jovana Bijelića Bosanski PetrovacBosanska 11177 250 Bosanski PetrovacFederacija BiHBiHTel: +387 37 882 475Email: [email protected]

Javna ustanova Spomen biblioteka Skender KulenovićSpomen-kuća Skendera Kulenovića Bosanski PetrovacV korpusa 6677 250 Bosanski PetrovacFederacija BiHBiHTel: + 387 37 881 247

Umjetnička galerija BrčkoTrg Mladih 276 000 Brčko Brčko distrikt BiHTel: +387 49 211 738

Galerija Šimun Franjevačkog samostana sv. AnteDubrave76205 SeonjaciBrčko distriktBiH


Tel: +387 49 746-121E:mail: [email protected]://samostan-dubrave.ba/

Fondacija/Legat EkmečićSavska 276 000 BrčkoBrčko distriktBiHhttp://www.fondek.simplesite.com

Muzej Brčko distriktaBulevar mira 276 000 BrčkoBrcko distriktBiHTel: +387 49 215 236 ; +387 65 620 641E-mail: [email protected]://www.bdcentral.net/

ČMuzej Manastira Uspenja Bogorodice i Vaznesenja HristovogUl. Igumana Vasilija 873 280 ČajničeRepublika Srpska BiHTel/fax ++387 58 316 104, http://www.krasnica.rs.sr/http://www.ikonacajnicka.rs.sr


DZavičajna zbirka DerventaNarodna biblioteka Branko Radičević Trg oslobođenja 2 Derventa Tel/fax: +387 53 332 961 E-mail: [email protected]://www.bibliotekaderventa.com

Muzej u DobojuVidovdanska 4, 74 000 DobojRepublika Srpska BiHTel: +387 53 202 430Email: [email protected]://www.muzejdoboj.com

Centar za kulturu i obrazovanje-Umjetnička galerija DobojKneza Lazara 674 000 DobojRepublika Srpska BiHTel: +387 53 241 684; 053 226 688Fax: +387 53 226 688Email: [email protected]; [email protected]://www.kulturadoboj.com

Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina79 243 DemirovacRepublika SrpskaBiH


Tel/fax: +387 52 446 030; +387 52 446 031Email: [email protected]; [email protected]://www.jusp-donjagradina.org

Spomen-kompleks “25. maj 1944.” DrvarBihaćki put bb80 260 DrvarFederacija BiHBiHTel/fax: +387 34 819-001Mob: +387 66 782 108

F

Muzej Stare HercegovineKralja Petra I/2073 300 FočaRepublika SrpskaBiHTel/fax: +387 58 211 135E:mail: [email protected]://www.muzejfoca.com

Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga FojnicaFra Anđela Zvizdovića 471 270 FojnicaFederacija BiHBiHTel: + 387 30 832 081Fax: +387 30 832 082Email: [email protected]


Muzej šejh hadži Mesud HadžimejlićSelo Vukeljići71 270 FojnicaFederacija BiHBiH

G

Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice GomionicaRepublika SrpskaBiHhttp://www.gomionica.com

Zavičajni muzej GoraždeZaima Imamovića 2Goražde Federacija BiHBiHTel: +387 61 487 913Email: [email protected]

Centar za kulturu Ahmed Muradbegovic-Muzejska zbirka GradačacNenavište bbGradačacFederacija BiHBiHTel: + 387 35 817 425; + 387 35 817 427

Zavičajni muzej GradiškaMladena Stojanovića 878400 GradiškaRepublika SrpskaBiH


Tel: +387 51 813 100Email: [email protected] http://www.muzejgradiska.com

Bosanski kulturni centar-Zavičajno-muzejska zbirka i galerija Gračanica111 gračaničke brigade br. 175 320 GračanicaFederacija BiHBiHTel: +387 35 703 500Email: [email protected]://www.bkc-gracanica.ba

J

Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” Bitka za ranjenike bb88 420 JablanicaFederacija BiHBiHTel: + 387 36 752 705Mob: +387 61 175 317Email: [email protected]:// www.muzej-jablanica.com

Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a JajceDrugog zasjedanja AVNOJ-a bb,70101 JajceFederacija BiHBiHTel: + 387 30 657 998Email: [email protected]; [email protected]


Etno muzej JajceUl. sv. Luke 1570 101 JajceFederacija BiHBiHTel: 387 30 658 268E-mail: [email protected]://www.agencija-jajce.ba

Gradska galerija JajceDžikovac bb (Kršlakova kuća)70 101 Jajce Federacija BiHBiHTel: +387 30 659 541 Fax: +387 30 659 696Email: [email protected]://www.agencija-jajce.ba

KMuzej KakanjJU Kulturno-sportski centar KakanjUlica Šehida 572240 Kakanj Federacija BiHBiHTel: +387 61 162 507 ; +387 32 771 920E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]://www.ksckakanj.ba

106


Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje - Muzejska zbirka KljučBranilaca BiH bb 79 280 KljučFederacija BiHBiHTel: +387 37 661 116

Zavičajni muzej KonjicStara čaršija bb88 400 KonjicFederacija BiHBiHTel/fax: + 387 36 727 080Email: [email protected]

Muzej drvorezbarstva Konjic Varda 6088 400 Konjic Federacija BiHBiHTel: +387 62 702 603 ; 062 090 155E-mail: [email protected], [email protected]

Franjevački samostan sv. Ivana Krstitelja KonjicOmladinska 188 400 KonjicFederacija BiHBiHTel/faks: +387 036 730-653


Muzej Franjevačkog samostana sv. Ive krstitelja Kraljeva Sutjeska Kraljeva Sutjeska bb 72 244 Kraljeva SutjeskaFederacija BiHBiHTel: + 387 32 771 700; + 387 32 771 705; + 387 32 771 710Fax: + 387 32 771 705Email: [email protected]://www.kraljeva-sutjeska.com

Muzej Franjevačkog samostana sv. Katarine Kreševo Fra Grge Martića 171 260 KreševoFederacija BiHBiHEmail: [email protected]://www.kresevo.net/samostan/samostan.htm

LMuzej i galerija Franjevačkog samostana Gorica-LivnoGorička cesta bb80 101 LivnoFederacija BiHBiHTel/fax: +387 34 200 923 Email: [email protected]:/www.fmgg-livno.com


Pravoslavna crkva Usepenja Presvete Bogorodice LivnoKraljice Katarine 6680 101 LivnoFederacija BiHBiHTel: + 387 34 201 806Mob: + 387 63 385-013

LJ Muzej Franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga Humac Ljubuški Trg. Sv Ante 188320 LjubuškiFederacija BiHBiHTel: + 387 39 833 000; +387 39 830 970Fax: + 387 39 830 992Email: [email protected]://www.franjevci-humac.info

MMuzej rudarstva MilićiBoksit a.d. 75 446 MilićiRepublika SrpskaBiHTel: +387 56 741 046E-mail: [email protected]://www.ad-boksit.com


Muzej Hercegovine MostarBajatova 488000 MostarFederacija BiHBiHTel/Fax: + 387 36 551 602Email:[email protected] http://www.muzejhercegovine.com

Galerija kraljice Katarine KosačaHrvatski dom hercega Stjepana KosaceTrg hrvatskih velikana bb (Rondo)88000 MostarFederacija BiHBiH Tel: +387 36 314 605 E-mail: [email protected]://www.kosaca-mostar.com

NMuzej i galerija Neum Trg Gospe od zdravlja 188 390 NeumFederacija BiHBiHTel: +387 36 880 048Email:[email protected]://www.zupa-gospeodzdravlja.com

Kulturno obrazovni centar-Zavičajni muzej Novi Grad Karađorđeva 4279 220 Novi Grad


Republika SrpskaBiHTel:+387 52 751 865 Fax: 387 52 751 769Email: [email protected]

P

Međunarodna umjetnička kolonija Počitelj88 305 PočiteljFederacija BiHBiHhttp://www.pocitelj.ulubih.ba

Muzej Kozare PrijedorNikole Pašića bb79101 PrijedorRepublika SrpskaBiHTel: +387 52 211 334E-mail:[email protected]://www.muzejkozareprijedor.com

Muzej Nacionalnog parka KozaraMrakovicaRepublika Srpska BiHTel: +387 52 211 169Fax: +387 52 232 640 Email: [email protected] http://www.npkozara.com

Muzej Franjevačkog samostana Rama, Rama Šćit 88 440 ProzorFederacija BiH


BiHTel: + 387 36 780 678; + 387 36 780 740Fax: + 387 36 780 680Email: [email protected]://www.rama.co.ba

RMuzej Prve proleterske brigadeTrg slobode 173260 RudoTel/fax: +387 58 711 134Email: [email protected]

SZemaljski muzej Bosne i HercegovineZmaja od Bosne 371 000 Sarajevo Federacija BiHBiHTelefon: + 387 33 668 027Fax: + 387 33 262 [email protected] http://www.zemaljskimuzej.ba

Historijski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 571 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: + 387 33 210 416, + 387 33 226 098Fax: + 387 33 226 098


Email: [email protected]:// www.muzej.ba

Umjetnička galerija Bosne i HercegovineZelenih beretki 871000 SarajevoFederacija BiHBiH Tel: + 387 33 266 550, 266 551 Fax: + 387 33 226 609Email: [email protected]://www.ugbih.ba

Muzej SarajevaJosipa Štadlera 3271 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: + 387 33 475 740Fax: + 387 33 475 749Email: [email protected]:// www.muzejsarajeva.ba

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Sime Milutinovića Sarajlije 771 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel/fax: + 387 33 201 861Email: [email protected]


Muzej Stare pravoslavne crkve SarajevoMula Mustafe Bašeskije 5971 000 Sarajevo Federacija BiHBiHTel: + 387 33 571 760Fax:+387 33 571 066Email: [email protected]://www.staracrkva.org

Galerija Roman PetrovićTitova 5471 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel/fax: +387 33 668 009http://www.romanpetrovic.ulubih.ba

Galerija Collegium artisticum Javna ustanova “Centar za kulturu Kantona Sarajevo”Terezija bb71 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel:+ 387 33 204 352; +387 33 270 750Fax: +387 33 270 751Email: [email protected]@open.net.bahttp://www.collegium.ba; www.jukcs.com.ba

Olimpijski muzej SarajevoAlipašina bb Zetra


71 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: +387 33 226 414Fax: + 387 33 226 382Email: [email protected]:// www.okbih.ba

Bošnjački institut- Fondacija Adila ZulfikarpašićaMula Mustafe Bašeskije 21 71 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel:+387 33 279 800 Fax: +387 33 279 763E-mail: [email protected]://www.bosnjackiinstitut.ba

Art-kuća sevdahaHalači 571 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: +387 33 239 943E-mail: [email protected]

Kolekcija “Ars Aevi” SarajevoCentar SkenderijaTerezija bb71 000 SarajevoFederacija BiHBiH


Tel: + 387 33 216 919Fax: + 387 33 216 927E-mail: [email protected]://www.arsaevi.org

Galerija Novi Hram SarajevoMula Mustafe Bašeskije 3871 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel/fax: +387 33 233 280Email: [email protected]://www.newtemple.com.ba

Memorijalni muzej Mitropolije dabrobosanske “Cekovića kuća” PaleMitropolija dabrobosanska Zelenih beretki 371 000 SarajevoBiHhttp://www.mitropolijadabrobosanska.orgEmail: [email protected]; [email protected]

Muzej Alija Izetbegović Kapi-kula Ploča, Kovači71000 SarajevoFederacija BiHBiHTel/fax: +387 33 237 220Email: [email protected]:// www.muzejalijaizetbegovic.ba

Galerija 11/07/95 Trg fra Grge Martića 2/III


71 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel:+387 33 953 170E-mail:[email protected]://www.galerija110795.ba

Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasaTuneli 171 00 SarajevoFederacija BiHBiHTel: +387 33 778 672E-mail:[email protected]://www.tunelspasa.ba

Muzej Gazi Husrev-begSarači 3371 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: +387 33 233 170 Fax: +387 33 53 21 44E-mail: [email protected]://www.vakuf-gazi.ba

Muzej Gazi Hurev-begove bibliotekeGazi Husrev-begova 4671 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: +387 33 238 152


Fax: +387 33 205 525E-mail: [email protected]://www.ghb.ba/muzej

Galerija ZvonoObala Maka Dizdara 10Federacija BiHBiHTel: +387 62 337 88371 000 SarajevoEmail: [email protected]

Muzej Sarajevske pivareFranjevačka 1571 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel: +387 3 491 138E-mail: [email protected]://www.sarajevska-pivara.ba

Muzej ratnog djetinjstva Logavina 32 71 000 SarajevoFederacija BiHBiHTel:+387 33 535 558E-mail: [email protected]://www.djetinjstvouratu.com/muzej

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, SarajevoFerhadija 1771 000 Sarajevo


Federacija BiHBiHTel: +387 61 467 764E-mail: [email protected]

Muzejska zbirka Narodne biblioteke SrebrenicaSrebreničkog odreda bb75 430 Srebrenica Republika SrpskaBiHTel/fax: +387 56 440 899Email: [email protected]

Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani SrebrenicaSkelani bb 75436 Skelani, SrebrenicaRepublika SrpskaBiHTel: +387 56 482 684; +387 66 809 306Fax: +387 56 471 107Email: [email protected]://www.municipiumskelani.net

Etnološko-etnografski muzej i galerija StolacŽupa sv. Ilije ProrokaZrinsko-Frankopanska bb88 360 StolacFederacija BiHBiHTel/fax: 387 36 853 005Email: [email protected]://www.zupa-stolac.com


ŠFranjevačka galerija Široki BrijegAlojzija Stepinca 1488 220 Široki BrijegFederacija BiHBiHTel: +387 39 702-906E-mail:[email protected]://www.gospin-brig.info

T

Muzej TešanjKralja Tvrtka 174 260 TesanjFederacija BiHBiHTel/fax: + 387 32 655 770Email: [email protected]:// www.muzejtesanj.org

Spomen-kuća Bitka na Sutjesci Tjentište Nacionalni park Sutjeska73 311 TjentišteRepublika SrpskaBiHTel: +387 58 233 102Fax: +387 58 233 114Email: [email protected] http://www.npsutjeska.info



Muzej Franjevačkog samostana TomislavgradTrg fra Mije Čuića 180240 Tomislavgrad Federacija BiHBiHTel: +387 34 352 091; 034 352 447Fax: +387 34 352 808Email: [email protected]

Zavičajni muzej TravnikMehmed-paše Kukavice 172 270 TravnikFederacija BiHBiHTel/fax: +387 30 518 140Email: [email protected]://www.muzejtravnik.ba

Zavičajna zbirka “Baština” Novi TravnikRankovići 7172 290 Novi Travnik Federacija BiHBiHTel: +387 63 408 967Email: [email protected]://www.bastina-novitravnik.org

Muzej Hercegovine TrebinjeStari grad 5989 000 TrebinjeRepublika Srpska BiH



Tel: +387 59 271 060, +387 59 271 061Email: [email protected] http://www.muzejhercegovine.org

Muzej istočne BosneDžindić mahala 2175 000 TuzlaFederacija BiHBiHTel/fax: +387 35 318-321 Email: [email protected]

Međunarodna galerija portreta TuzlaDruge tuzlanske brigade 1375 000 TuzlaFederacija BiHBiHTel: +387 35 276 150Mob: +387 61 185 733E-mail: [email protected] ; [email protected]://www.galerijaportreta.ba

Galerija Kristian Kreković Franjevačkog samostana sv. Petra i PavlaFranjevačka 2675000 TuzlaFederacija BiHBiH Tel: +387 35 266 314Fax: +387 35 247 610E-mail:[email protected]://www.fst.ba

Muzej soli


Ul. Soli br. 375 000 TuzlaFederacija BiHBiHTel: +387 35 282 342E-mail: [email protected]://www.solana.ba

V

Zavičajni muzej VisokoAlije Izetbegovića 2971 300 VisokoFederacija BiHBiH Tel: +387 32 736 267, ++ 387 32 733 450 Fax: ++387 32 736 267 Email: [email protected]:// www.zavicajnimuzej.com

Zbirka Franjevačkog samostana sv. BonaventureBosne Srebrene 471300 VisokoFederacija BiHBiHTel: +387 32 735 826 E-mail:[email protected]://fkg.edu.ba


ZMuzej grada ZeniceMuhameda Seida Serdarevića bb 72 000 ZenicaFederacija BiHBiHTel: +387 32 209 515Fax: + 387 32 209 518Email: [email protected]:// www.zemuzej.ba

Javna ustanova Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik Svetog Save 6675400 Zvornik Republika SrpskaBiH Tel: +387 56 211 234 Email: [email protected]://www.opstina-zvornik.org

125

BILJEŠKE

1 Sve neophodne informacije o muzejima, njihovim kolekcijama te najvrjednijim izlošcima dostupne su na web stranicama ovih institucija.

2 Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u sedmici oko 18. maja pokrenulo je 1977. godine Međunarodno muzejsko vijeće (ICOM). U ovoj godini, ICOM obilježava 40 godina Međunarod-nog dana muzeja; http://www.icom.museum

3 Vujić, Žarka. Izvori muzeja u Hrvatskoj. Zagreb: Kontura art ma-gazin, 2007, str. 81.

4 Han, Verena. Razvoj zbirki i muzeja od 13. do 19. vijeka na terito-riju Jugoslavije. // Tkalčićev zbornik II (1958), str. 298.

5 Po prvi puta je ovaj popis, na osnovi objavljene arhivske građe, 1889. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja javnosti iznio Emil Lilek. Iako ne možemo utvrditi, ni stoljeće poslije, u kojem su utvrđenom gradu čuvane i u kojem prostoru, predmeti ove obitelji imali su veliku vrijednost kad su ih pohranili u središtu Dubro-vačke Republike.

6 Vujić, Žarka. Nav. dj. str. 84.7 Lilek, Emil. Riznica porodice “Hranići” (nadimak Kosača). // Gla-

snik Zemaljskog muzeja, knj. II (1889), str. 10-21.8 Lilek, Emil. Nav. dj, str. 15.9 Isto, str. 10.10 Han, Verena. Nav. dj, str. 301.11 Lilek, Emil. Nav. dj. str. 20.12 Sandalj je u svojoj kolekciji imao i edan organić s cevmi od srebra,

vjerovatno portativ, orgulje za prenošenje. Ovaj nam je podatak

126 BIljeŠke

zasada i prvi dokaz za postojanje te vrste muzičkih instrumenata u Bosni i Hercegovini. Lilek, Emil. Nav. dj, str. 25.

13 Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je u skladu sa društve-nim običajem uvakufljavanja, općenito raširenim među osman-skim namjesnicima u Bosni, ali i među ljudima mnogo nižeg društvenog statusa, tj. svima onima kojima su posjedovali imovi-nu koju su željeli zavještati društvenoj zajednici. U vakufnami o svojoj medresi najveći bosanskohercegovački legator Husrev-beg napominje sljedeće: “Što preteče od troškova za gradnju, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koristi ko bude čitao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom.”; http://www.ghb.ba

14 О ovome vidjeti više u: Bejtić, Alija. Lični i kućni komfor u Bosni i Hercegovini XVIII vijeka. /Jugoslovenski istorijski časopis 3-4 (1974) str. 147-167

15 Defter Darović, Ibrahim beg. Nav. dj, str. 193-226.16 Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 1818-Beč, 1857.)17 Rizvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i

njegova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva. Pri-lozi historiji Sarajeva, Sarajevo: Institu za istoriju; Orijentalni in-stitut, 1997, str. 283.

18 Benac, Alojz; Dramušić, Vojin. Sedamdeset pet godina djelovanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. //Pregled, Sarajevo (1963) 11-12, str. 354.

19 Poziv u “Kolo Bosansko” i Pravila Društva 1842. godine; Boris Ćorić. Ivan Frano Jukić – Sabrana djela. knj. 1, Sarajevo: Svje-tlost, 1973, str. 124.; Poziv u “Kolo Bosansko” i Pravila društva 1848. god; Ćorić Boris. Nav. dj, str. 126.

20 Jelenić, Julijan. Kultura i bosanski franjevci. II sv., fototip izdanja iz 1915. Sarajevo: Svjetlost, 1990, str. 553.; Poziv u Kolo Bosansko i Pravila društva iz 1848. godine; Ćorić, Boris. Nav. dj, str. 126.

21 “Poznato je svima kod nas, kako se u Bosni starinske stvari: nov-

BIljeŠke 127

ci, kamenje, pečati itd. i pohlepnim inostrancim u malu cienu prodaju! Samo jedan primier napomenut ću: na Kupresu bivšim župnikom fra Andrija Sunarić, kupi za dva groša jedan persten-ski kamenčić, kog pokloni bivšem u konsulu Franceskomu Davi-du, a on ga za pó miliona frankah prodade.! Ovaki se je događaji lani dogodio: i naši Bošnjaci štogod najdu inostrancim rado po-klanjaju, a Slavjanskim Muzejima u Pragu, Biogradu i Zagrebu nikad ni mangure!- Pokojni fra Aug. Miletić biskup, više stoti-nah zlatnih, srebrenih i tučenih novacah gerčkih, rimskih i sla-venskih, dragog kamenja itd. bio je sakupio, koje je više od mili-ona vriedilo, pa u dvaput poslo magjarskom Consiliu. Pa šta mu je ovo dalo? “Zahvaljujemo!” A sad jih Košut po Kiutahi troši! Ja sam niekoliko godinah počeo, ovake stvari sabirati i odku-pljivati, zato molim sve Bošnjake, koji takog što imade, te misli inostrancim prodavati, nek se javi meni, ja ću mu toliko platiti gotovinom, koliko svaki drugi inostranac, ako ne još bolje; a sve domorodce molim, da za ovakvim stvarima budu, te gdie štogod opaze, da odkupe na moje ime. Ako Bogda! smojom sbirkom, želim metnuti početak “Bosanskom Muzeu” akoli to nemogne biti, toću nastojati, da moje ovo starinsko blago dođe u slavjan-ske ruke, koje neće s njime tergovati, već ga dobru obćenomu odrediti”; Ćorić, Tomislav. Ivan Franjo Jukić-pionir muzealnoga rada u Bosni i Hercegovini. // Baština (1991) 2, str. 252.

22 Almaz Dautbegović u vezi s ovim kaže: Pomenuta Jukićeva ideja nikla kao svojevrstan protest na odnos prema vrlo bogatom kul-turno-historijskom naslijeđu naših naroda u vrlo složenoj poli-tičkoj i posebno teškoj ekonomskoj situaciji kada je, dakle, kultu-ra bila samo na marginama interesovanja ogromnog broja ljudi, pa i zvanične politike i kada je samo 3% stanovništva posjedovalo elementarnu pismenost-objektivno nije mogla ni rezultirati od-govarajućim efektima.; Almaz Dautbegović. Uz stogodišnjicu Ze-maljskog muzeja Bosne i Hercegovine U: Spomenica stogodišnjice

rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, str. 10.

23 Rizvanbegović, Izet. Nav. dj, str. 283.24 Ćorić, Tomislav. Nav. dj, str. 256.25 Isto26 Rizvanbegović, Izet. Nav. dj, str. 284; Dautbegović, Almaz. Nav.

dj, str. 9.27 Benac, Alojz; Dramušić, Vojin. Sedamdeset i pet godina djelova-

nja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. //Pregled (1963) 11-12, str. 354.28 Jukićeva ideja o osnivanju bosanskog realizirana je nekoliko de-

cenija kasnije, u izmijenjenim okolnostima, osnivanjem Zemalj-skog muzeja u Sarajevu.

29 Kreševljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme austrougarske upra-ve 1878-1918., Sarajevo: Arhiv grada Sarajeva, 1969, str. 47.; Ovaj se austrijski historičar i javni radnik u svom djelu “Bosnisches” objavljenom u Beču 1879. godine zalagao, između ostalog, i za osnivanje jednog višeg nastavnog zavoda u Sarajevu koji bi u isto vrijeme bio i nacionalni muzej, naučno društvo i visoka škola. Sve nabrojane funkcije trebalo je da u sebi objedini institucija koju je autor nazvao Maticom Bosansko-hercegovačkom. No, prijedlozi o potrebi osnivanja Matice Bosansko-hercegovačke nisu odraža-vali i zvaničan stav Beča, budući da odsustvo bilo kakvog poteza austrougarske uprave na realiziranju Matice Bosansko-Hercego-vačke i ustanova po njenim okriljem govori u prilog osnovanosti ove pretpostavke; Risto Besarović. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom upravom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974, str. 72-73.

30 Iz njegova pisma koje je uputio austrougarskom zajedničkom mi-nistru financija Benjaminu Kallayu, Hernes je vršio arheološka istraživanja već 1879. i 1880. godine; Naučne ustanove u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. /redaktor Hamdija Kapidžić, Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 1973, str. 31.

31 Isto, str. 27.

128 BIljeŠke

32 Pod naslovom “Prešan prijedlog” stoji: “Mi Bošnjaci i Hercegovci moramo nikom pomaknuti kad se zapovrze govor o našoj povje-sti, jer je to polje za nas neorano, te ako i jeste od njekih učenih stranaca mjestimice obdjelavano, to ipak u cjelosti izgleda obra-šteno šikarom kroz koju jedva prodire tamni tračak svjetlosti... Da mi sami prionemo krčiti i pretraživati zakutke svoje domovi-ne sigurno bi iznijeli na vidik mlogo povjestno blago, osvijetlili bi mlogo razvoja našeg prostora života i sačuvali bi od konačne propasti one spomenike koje još ne ništi zub vremena.”; Bosan-skohercegovačke novine, 05. maj (2 april) 1881, br. 36, str. 3.

33 Kreševljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme austrougarske upra-ve 1878-1918., Sarajevo: Arhiv grada Sarajeva, 1969.

34 Kruševac, Todor. Sarajevo pod austrougarskom upravom 1878-1918., Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1960.

35 Kreševljaković, Hamdija. Nav. dj, str. 47.36 Kruševac, Todor. Nav. dj, str. 428.37 Između ostalog u ovom Pozivu se ističe da su “mnoge prave dra-

gocjenosti propale tokom vremena za zemlju možda navijek, i to nažalost, više u posljednjih 6 godina…mnogo je uništeno i do-spjelo u ruke nepoznatih, pa bi svaka dalja nebrižljivost u tom pravci bila težak grijeh prema ovim zemljama, prema njihovoj istoriji i prema nauci uopšte.” Dalje se u tom Pozivu ističe da su “flora i fauna, kao i odnos mineralnih i geoloških područja ra-znovrsna i interesantna”; Bosnische Post, 25. 09. 1884, br. 75, str.1.

38 Rizvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i njegova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva U: Pri-lozi historiji Sarajeva – radovi sa znanstvenog simpozija Pola mi-lenija Sarajeva. Sarajevo: Institut za istoriju: Orijentalni institut, 1997, str. 285.

39 Sarajevski list. Mali vjesnik, 24. 09. 1884. br. 108, str. 2.40 Bosnische Post, Sarajevo, 25. 09. 1884, br. 76, str. 3; Prema infor-

macijama iz istog lista, Sarajevsko gradsko zastupstvo je, na svo-joj sjednici održanoj u septembru te godine, podržalo inicijativu

BIljeŠke 129

za osnivanje Muzejskog društva. 41 Bosnische Post, 9. 10. 1884, br. 80, str. 2.42 Kosta Hörmann (Bjelovar, 1850-Beč, 1921.)43 Sarajevski list, Mali vjesnik, 29. 10. 1884, br 123, str. 2.44 Krajem oktobra 1884. godine Bosnische Post javio je da su Hör-

mann i Makanec izradili tekst nacrta Pravila Muzejskog društva; Bosnische Post. Sarajevo, 26. 10. 1884, br. 85, str. 2.

45 Prema pisanju Sarajevskog lista Pravila su odobrena 2. maja 1885. godine pod brojem 10.726/I.

46 Sarajevski list donosi i izvod iz Pravila Muzejskog društva za Bo-snu i Hercegovinu. Svrha Društva je da “osnuje bosanskohercego-vački Zemaljski muzej, u koji će se primati sve, što je arheološki, kulturno-historički, umjetnički i obrtnički značajno i po zemlju svojstveno; da ispita u zemlji nalazeće se spomenike svake vrste i svakog doba i da se stara za koliko moguće očuvanje istih te da potpomaže i unaprjeđuje kućevnu industriju i domaći umjetnič-ki obrt”; Sarajevski list, 12. 07. 1885, br. 77, str. 1.

47 Sarajevski list, 30. 12. 1885., br. 147, str. 2.48 U stalni odbor Muzejskog društva izabrano je 15 članova: baron

Nikolić, Kosta Hörmann, Mustafa beg Fadilpašić, Mehmed beg Kapetanović, mitropolit Nikolajević, Julije Makanec, Petro T. Petrović, fra Grga Martić, Risto Đ. Besarović, francuski konzul Moreau, kanonik Jagatić, pukovnik Tomičić, Heinrich Müller, Heinrich Löwy i Mehmed Hulusi; Sarajevski list, 30. XII 1885, br. 147, str. 2.

49 Sarajevski list, 01.01. 1886, br. 1, str. 2. 50 Isto 51 Ćiro Truhelka (Osijek, 1865-Zagreb, 1942.)52 Na izbor Ćire Truhelke kao prvog stručnjaka u budućem Zemalj-

skom muzeju utjecala je i Kalajeva želja da ova institucija dobije fizionomiju umjetničko-obrtničkog muzeja; Alojz Benac. Uz pro-slavu 75-godišnjice rada Zemaljskog muzeja. Anali Zemaljskog

130 BIljeŠke

muzeja u Sarajevu 1938-1962., Sarajevo, 1963, str. 6.53 Što se vidi iz izvještaja podnesenog na redovnoj godišnjoj skup-

štini Muzejskog društva održanoj u Sarajevu u martu 1887. godi-ne; Sarajevski list, 23. III 1887, br. 33, str. 3.

54 Besarović, Risto. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougar-skom upravom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974, str. 84.

55 Dautbegović, Almaz. Uz stogodišnjicu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu U: Spomenica stogodišnjice rada Zemalj-skog muzeja Bosne I Hercegovine 1888-1988. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, str. 12.

56 Benac, Alojz; Vojin Dramušić. Sedamdeset i pet godina djelo-vanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. //Pregled, Sarajevo, 11-12 (1963), str. 355.

57 Sarajevski list, br. 13. 1888, str.2-3;“Muzej je, kako javismo, smje-šten u penzionoj kući s Ćemaluše ulice u II boju i zbirke su ras-poređene u velikim staklenim ormanima i kako treba pobroje-ne i imenovane.”; Sarajevski list, 03. II 1888., br. 13, str. 2-3. U ovoj zgradi, zgradi tadašnjeg Činovničkog mirovinskog fonda, Zemaljski muzej se nalazio do izgradnje zgrade Muzeja, 1913. godine. Zgrada u kojoj je Muzej bio prvobitno smješten uskoro je postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve po-stojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. U tom dugo godina jedinom namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše Jugoslavije Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine djeluje i danas.

58 Dautbegović, Almaz. Nav. dj, str. 13.59 Vidjeti više o Museju stare Pravoslavne u Sarajevu u : Besarović,

Risto. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom upra-vom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974.

60 Besarović, Risto. Nav. dj., str. 89.

BIljeŠke 131

61 Arhiv Bosne i Hercegovine (ABH). Fond Zemaljske vlade za BiH, br. 147439/I - 1907.

62 Besarović, Risto. Nav. dj, str. 88-90.63 Besarović, Risto. Nav. dj, str. 90.64 Besarović, Risto. Nav. dj, str. 91-93.65 Učiteljska zora, Mostar br. 7, 1910, str. 212.66 Sarajevski list, Sarajevo, 27. 04. 1912, br. 95, str. 1-2.67 Rizvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i nje-

gova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva U: Prilozi historiji Sarajeva – radovi sa znanstvenog simpozija Pola milenija Sarajeva. Sarajevo: Institut za istoriju: Orijentalni institut, 1997, str. 290. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća, ostao je zabilježen prvi pokušaj osnivanja muzeja u Tuzli, zahvaljujući privatnoj ini-cijativi i angažmanu Radeta Peleša, direktora tadašnje građanske škole u Tuzli. U predgovoru rukopisa Radeta Peleša Muška i žen-ska muslimanska nošnja u Bosni (Tuzla), možemo više saznati o razlozima osnivanja muzeja.” Da je neko pred 40-50 godina po-čeo ovdje sakupljati starine u Tuzli, danas bi tuzlanski muzej bio čuven i viđen jer ne bi mnoga i lijepa i vrijedna starina iz njega otišla nego bila sačuvana… Da spasem što se da spasti, otpočeo sam 1931. godine skupljati starine”.Za potrebe muzeja Srpska pravoslavna opština u Tuzli mu je ustu-pila jednu sobu, a gradska opština dala jednu policu na kojoj su bili smješteni arheološki, etnografski i istorijski predmeti. U no-vembru 1933. godine na vratima sobe sa prikupljenim eksponati-ma bila je istaknuta i tabla sa natpisom “Tuzlanski muzej”. Budući da za rad ovakve institucije nisu bili dovoljni samo dobra volja i entuzijazam Rade Peleš je predložio gradskoj opštini da osnuje gradski muzej. No, gradske vlasti nisu imale sluha za ovo i nje-gov prijedlog je odbijen. Sva prikupljena građa i arhiv ovog mu-zeja nestali su u Drugom svjetskom ratu, a samo spletom sretnih okolnosti ostao je sačuvan ovaj njegov rukopis, na osnovu kojega možemo doznati detalje o pokušajima osnivanja ovog muzeja.

132 BIljeŠke

Radmila Kajmaković, Rade Peleš - osnivač prvog muzeja u Tuzli, CIG, XI, Tuzla, 1975, str. 69-70.

68 Danas Muzej Republike Srpske69 Leka, Alma. 65 godina Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine

u: Šezdeset i pet godina Historijskog muzeja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Historijski muzej BiH, 2010, str. 7.

70 Zakon o Umjetničkoj galeriji BiH. Službeni list SR BiH, 20/77.71 Ćorovića kuca poznata je i kao Šantića kuća, jer je u njoj, od 1901.

do svoje smrti, živio i Aleksa Šantić.72 Ideja o realizaciji Muzeja Stari most stara je nekoliko decenija, a

ponovno je aktualizirana u vrijeme obnove Staroga mosta 2004. godine. Realizirana je 2006. godine, kad je Muzej Stari most pro-glašen depandansom Muzeja Hercegovine Mostar.

73 Te naučne discipline su: prahistorijska arheologija, antička arhe-ologija, srednjovjekovna arheologija, etnologija Bosne i Hercego-vine, geologija, botanika, zoologija itd.

74 Galerija slika Zemaljskog muzeja osnovana je 1930. godine, na inicijativu četvorice sarajevskih slikara – Đoke Mazalića, Karla Mijića, Romana Petrovića i Sige Sumerekera. Galeriju slika Ze-maljskog muzeja su od njezina početka pa sve o Drugog svjetskog rata vodili Đoko Mazalić i Rudolf Zaplata. Prestala je sa radom tokom Drugog svjetskog rata. Osnivanjem Umjetničke galerije preuzete su sve slike iz bivše Galerije slika Zemaljskog muzeja. Preuzimanjem, koje je izvršeno 1947. godine, pravno je prestala sa radom muzejska Galerija slika.

75 Danas Fakultet islamskih nauka76 Dragutin Inkiostri Medenjak (Split, 1866-Beograd, 1942.)77 Од Музеја Врбаске бановине до Музеја Републике Српске (1930-

2010.) /ур. Радмила Кулунджија. Банја Лука, 2010, str. 22.78 Spiridon-Špiro Bocarić (Budva, 1876-Banja Luka, 1941.)79 Danas zgrada Narodnog pozorišta Republike Srpske80 Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941-1945.) Muzej je nosio na-

ziv Narodni muzej Hrvatske krajine, Hrvatski državni etnograf-

BIljeŠke 133

ski muzej, te Hrvatski državni muzej.81 Fra Petar Bakula (Batin, 1816.- Mostar, 1873.)82 Fra Anđeo Nuić (Drinovci, 1850.- Mostar, 1916.)83 Bosanskohercegovački istočnik, Sarajevo, juni 1890, sv. 6, str. 263.84 Bosanskohercegovački istočnik, Sarajevo, juni 1890, sv. 6, str. 258-

259.85 Kreševljaković , Hamdija. Nav. dj, str. 41. 86 U nekrologu Sarajevskog lista napisanog 1918. godine povodom

smrti Jeftana Despića kaže se da je on uredio u njoj “arhiv i cr-kveni muzej, u kojemu su sačuvani značajni i dragocjeni istorijski dokumenti, koji bi propali, da se pokojni Jeftan nije za to zauzeo, muzej uredio i ti se dokumenti sačuvali.”; Sarajevski list, 11.02. 1918, br. 31, str. 3.

87 Napominjemo da ovaj popis nije rezultat sistematskog istraživa-nja, već je samo popis koji bi mogao poslužiti kao poticaj za dalj-nja istraživanja. Najveći broj podataka dobijen je kontaktima sa kustosima i direktorima bosanskohercegovačkih muzeja, zbirki i galerija

134 BIljeŠke

135

BIBLIOGRAFIJA

Arhivski izvori

ABH: Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu Fond (ZVBIH1) Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Opći spisi

(1878-1918)

Knjige

Anali Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1938-1962, Sarajevo: Zemaljski muzej u Sarajevu. 1963.

Besarović, Risto. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom upravom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974.

Cogo, Ikbal. Muzej grada Zenice: retrospektiva (1966-2013), Zenica: Muzej grada Zenice, 2013.

Četiri decenije Muzeja grada Zenice. Zenica: Muzej grada Zenice, 2008.Despića kuća. /ur. Sead Trhulj. Sarajevo: Muzej Sarajeva, 2009. Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća 14. do 20. (sabrao fra Mijo

Batinić). Fojnica: Fojnički samostan Fojnica, 1998.Garašanin, Milutin; Kovačević, Jovan. Pregled materijalne kulture Juž-

nih Slovena u ranom srednjem veku. Beograd: Prosveta, 1950. Grbelja, Tonči. Muzej revolucije Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Muzej

revolucije Bosne i Hercegovine, 1975.Grupa autora. Umjetnička galerija u Sarajevu- 40 godina od osnivanja.

Sarajevo: Umjetnička galerija, 1986.Grupa autora. Četrdeset godina Muzeja grada Sarajeva. Sarajevo: Muzej

grada Sarajeva, 1989. Grupa autora. Četrdeset godina Muzeja književnosti i pozorišne umjet-

nosti Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, 2001.

Grupa autora. Umjetnička galerija Banjaluka 1971-1981.Umjetnička ga-lerija, Banjaluka, 1981.

Grupa autora. Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine 1986-2001. Sara-jevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 2001.

Grupa autora. Od galerije do Muzeja savremene umjetnosti (1971-2001). Banja Luka: Muzej savremene umjetnosti, 2006.

Grupa autora. Od Muzeja Vrbaske banovine do Muzeja Republike Srp-ske (1930-2010). Banja Luka: Muzej Republike Srpske, 2010.

Jelenić, Julijan. Kultura i bosanski franjevci. II sv., fototip izdanja iz 1915. Sarajevo: Svjetlost, 1990.

Karamatić, Marko; Nikić, Andrija. Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine. Zagreb: Privredni vjesnik. 1990.

Kraljačić, Tomislav. Kalajev režim u Bosni i Hercegovini 1882-1903, Sa-rajevo: Veselin Masleša, 1981.

Kreševljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave (1878-1918). Sarajevo: Svjetlost, 1969.

Kruševac, Todor. Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave 1878-1918. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1960.

Kultura i umjetnost u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom. /red. Risto Besarović. Građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti BiH (19 i 20 vijek), Sara-jevo, 1968.

Kurto, Nedžad. Arhitektura Bosne i Hercegovine: razvoj bosanskog stila. Sarajevo: Sarajevo Publishing: Međunarodni centar za mir, 1998.

Maslić, Fatima. Starine i muzeji Travnika. Travnik: Turistički savez, 1990.

Marić, Franjo; Orlovac, Anto. Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006. godine: povodom 125. obljetnice utemeljenja Biskupi-je. Banja Luka: Biskupski ordinarijat; Zagreb: Vikarijat Banjolučke biskupije, 2006.

136 BIBlIOgrAFIjA

Maroević, Ivo. Uvod u muzeologiju. Zagreb: Zavod za informacijske znanosti, 1992.

Mulić, Šemsudin. Konjičko drvorezbarstvo. Konjic: Općina Konjic, 1999.

Muzeji, galerije i zbirke Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Društvo muzej-skih radnika Bosne i Hercegovine, 1982.

Muzeji Jugoslavije. Beograd: Savez muzejskih drustava Jugoslavije, 1962.

Muzej grada Sarajeva: Svrzina kuca. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 2000.

Muzejsko zakonodavstvo u BiH od 1945. do 2012. //prired. Ikbal Cogo, Zenica: Muzej Zenice, 2016.

Nedić, Bono. Kratka povijest župe, crkve i samostana Tolisinog. Pečuh: Tiskarna Mihajla Taizsa, 1887.

Nedić, Bono. Kratka povijest župe, crkve i samostana Tolisinog. Pečuh: Tiskarna Mihajla Taizsa, 1887.

Nilević, Boris. Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.

Otašević, Dušan; Kojović, Dušan. Memorijalni muzeji novije istorije. Sarajevo: Muzej revolucije, memorijalni muzeji i nacionalni parko-vi BiH, 1987.

Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja BiH 1888-1988. Sara-jevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.

Stara crkva u Sarajevu i njen muzej. Sarajevo: Stara srpskopravoslvna crkvena opština u Sarajevu, 1940.

Ševo, Ljijana. Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine. Banja Luka: Glas srpski, 2002.

Šezdeset i pet godina Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 1945-2010. Sarajevo: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, 2010.

Šola, Tomislav. Eseji o muzejima inihovoj teoriji: prema kibernetičkom muzeju. Zagreb: Hrvatski nacionalni komitet ICOM, 2003.

Vujić, Žarka. Izvori muzeja u Hrvatskoj. Zagreb: Kontura art magazin, 2007.

BIBlIOgrAFIjA 137

Zaštita kulturne i graditeljske baštine 2003 - 2009. Sarajevo: Federalno ministarstvo kulture i sporta/športa, 2010.

Časopisi i zbornici

Babajić Ugljen, Zlata. Arhitektonsko i funkcionalno rješenje Muzeja re-volucije Bosne i Hercegovine. //Zbornik Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine 1 (1975) str. 65-73.

Bakalović, Mirsad. Stalna arheološka postavka Muzeja istočne Bosne Tuzla-stanje i perspektive. //Članci i građa za kulturnu historiju istočne Bosne 19 (2006) str. 91-103.

Barišić, Rafael. Samostan sv. Ivana Krstitelja u Sutjeskoj. Povjestne crti-ce. //Glasnik franjevački. Sarajevo, 1895.

Begić, Azra. Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine. //Informatica museologica, 3-4 (1983) str. 15-18.

Bejtić, Alija. Lični i kućni komfor u Bosni i Hercegovini XVIII vijeka. //Jugoslovenski istorijski časopis 3-4 (1974) str. 147-167.

Bogičevic, Vojislav. Muzej grada Sarajeva. Muzeji, 2, (1949) , str. 155.Bosanski muzej. //Bosanska vila, I (1886) 10, str. 159.Brdar, Simo. Spomen područje Donja Gradina: najveće stratište ustaš-

kog koncentracionog logora Jasenovac: Zbornik radova sa Regional-ne konferencije Stanje kulturnog i prirodnog naslijeđa na Balkanu, Beograd, 2007, str. 65-75.

Bugarski, Astrida. Etnografska zbirka i izložba Franjevačkog samostana Šćit-Rama. //Hrvatska misao 7 (2003) str. 117-121.

Busuladžić, Adnan. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i njegovo po-novno otvaranje u jesen 2015. godine-jedno svjedočenje. // Radovi (Filozofski fakultet u Sarajevu), 4 (2016), str. 47-52.

Čremošnik, Gregor. Rad Zemaljskog muzeja u Sarajevu na istorijskoj nauci posle oslobođenja. //Jugoslavenski istorijski časopis, 1 (1935) str. 243-245.

Čurčić, Dragica. Rad Muzeja stara Hercegovina Foča. Glasnik Udruže-nja muzejskih radnika Republike Srpske, 3 (2005) str. 21-24.

138 BIBlIOgrAFIjA

Ćorić, Tomislav. Ivan Frano Jukić-pionir muzealnoga rada u BiH. //Ba-ština 2 (1991), str. 249-259.

Damjanović, Danka. Slikar Spiridon Špiro Bocarić (1876-1941). //Gla-snik udruženja arhivskih radnika RS, II(2010) 2, str. 257-266.

Defter Darović, Ibrahim beg. Stare listine porodice Resul Begović. //Gla-snik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine IX (1897), str. 193-226.

Deković, Nada. Memorijalna muzejska izložba ”Džemal Bijedić-život i djelo”. //Hercegovina, (1981) 1, str. 331-333.

Drljić, Rastko. Fra Bono Perišić-preteča nacrta rada Zemaljskog muzeja. Dobri pastir, sv. I-IV, Sarajevo, 1964.

Fra. dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 35, (1923), str.1-30.

Fra dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 36, (1924), str.1-26.

Fra. dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 37, (1925) str.5-41.

Fra. dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 38, (1926) str. 1-34.

Fra. dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 39, sv. 2. (za historiju i etnografiju), 1927., str. 167-191.

Grebo, Ahmet. Muzej grada Sarajeva od osnivanja do danas i njegovi perspektivni zadaci. //Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva. Sara-jevo, 1, knj. 2 (1963), str. 7-23.

Han, Verena. Razvoj zbirki i muzeja od XIII do XIX vijeka na teritoriju Jugoslavije. // Tkalčićev zbornik II Zagreb (1958), str. 297-316.

Han, Verena. Pregled muzeja u FNRJ. Informativni priručnik o Jugosla-viji. Beograd I (1950) 9, str. 440-442.

BIBlIOgrAFIjA 139

Hodžić, Sabit. Muzej Hercegovine-osnivanje, rad, stradanje, perspektive razvoja. // Hercegovina, 10 (1998), str. 263-273.

Humski, Vera. Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj: 19 i 20 stoljeće (do 1945. s bibliografijom). //Muzeologija 24 (1986) str. 05-286.

Ižaković, Krešimir. Uređenje eksternog prostora Muzeja I zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću. //Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, 11 (1990), str. 93-107.

Kajmaković, Radmila. Rade Peleš-osnivač prvog muzeja u Tuzli. //Član-ci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. 11 (1975), str. 69-71.

Karamehmedović, Muhamed. Mala galerija Spomen muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a, //Zbornik krajiških muzeja, II (1963/1964), str. 188-194.

Kondžić, Elvis. Alija Izetbegović: svjedočanstvo za budućnost. //Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva 6 (1998) str. 71-85.

Kordić, Ivan. Odjeljenje književnosti Muzeja Hercegovine Mostar. //Ba-ština, 1 (1990), str. 297-305.

Kordić, Ivan. Muzej Hercegovine (do 1993). Zbornik radova sa naučnog skupa 60 godina Muzeja Hercegovine Mostar, Mostar: Muzej Her-cegovine, 2010, st. 17-29.

Kotrošan, Dražen; Leka, Alma; Cogo, Ikbal; Karaman, Žanka. Stanje i problemi muzeja u Bosni i Hercegovini u periodu 1995-2005. Zbornik radova sa Regionalne konferencije Stanje kulturnog i prirodnog na-sljeđa na Balkanu, Beograd, 2007, str. 319-332.

Kraljačić, Tomislav. Glavna izložba Muzeja revolucije Bosne i Hercego-vine.//Prilozi, 3 (1967), 333-336.

Kreševljaković, Hamdija. Muzejsko društvo u Sarajevu. //Novi Behar III (1929/1930) 8, str. 129-130.

Krhan, Asim. 60 godina Muzeja Hercegovine u Mostaru. Zbornik rado-va sa naučnog skupa 60 godina Muzeja Hercegovine. Mostar: Mu-zej Hercegovine, 2010, str. 07-17.

Krhan, Asim. Muzej Hercegovine Mostar-Interpretacijski centar .//Zbornik radova sa Pete međunarodne konferencije BAM, Sarajevo, (2001), str. 133-139.

140 BIBlIOgrAFIjA

Kulišić, Špiro. Osnivanje muzeja u Bosni i Hercegovini. //Pregled IV (1949) 5, str. 377-385.

Lalević, Olga; Dautović, Andrea. Biblioteka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine do 1897. godine. //Informatica museologica 1-2 (1998) str. 73-75.

Lazić, Tanja; Antić, Snježana. Destinacija muzej: Muzej Semberije u tu-rističkoj ponudi Bijeljine: crtice iz prakse.//Zbornik radova sa dru-ge međunaordne konferencije BAM, Sarajevo, (2008), str. 49-54.

Lilek, Emil. Riznica porodice Hranići (nadimak Kosača). //Glasnik Ze-maljskog muzeja, Sarajevo I (1889) II, str. 10-21.

Lovrinović, Nikola. Memorijalni muzej ” Ive Andrića”u Travniku. //Ba-ština, 1 (1990), str. 291-297.

Lovrinović, Nikola. Zavičajni muzej Travnik. //Zbornik radova Zavičaj-nog muzeja Travnik, 4 (1991), str. 1-11.

Maglajlić, Medhija. Zbirka Maka Dizdara. //Baština, 1 (1990) str. 275-291.

Mahmutović, Džafer. Regionalni muzej Pounja Bihać. //Informatica museologica, 1-2 (1988), str. 75-76.

Malčić, Zlatko. Muzeji novije istorije u Bosni i Hercegovini. //Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, 11 (1990) str. 77-93.

Maslić, Fatima. Izložbena djelatnost Zavičajnog muzeja Travnik. //Zbornik radova, 4 (1991) str. 11-33.

Mulabdić, Enver. Regionalni muzej Pounja Bihać. //Informatica muse-ologica, 1-2 (1988) 82-84, str. 75-77.

Muzej u Sarajevu. //Bosanska vila. I (1886) 1, str. 15.Muzej narodne revolucije. // Brazda, III (1950) 11-12, str. 882.Omerčić, Mirsad. Zavičajna zbirka u Gračanici kao faktor očuvanja

kulturno-historijskog naslijeđa. //Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, 19 (2006) str. 137-145.

Orahovac, Sait. Muzej narodne revolucije. //Život, II, 1953, knj. 2, sv. 6, str. 238.

Otašević, Dušan; Hadžirovć, Ahmed. Četiri decenije Muzeja revolucije

BIBlIOgrAFIjA 141

Bosne i Hercegovine. //Zbornik radova Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine, 9-10 (1988), 377-389.

Pandžo, Šukrija. Kroz Zemaljski muzej u Sarajevu: 0 60-godisnjici nje-govog osnivanja. //Odjek, II (1948) 18, str. 8.

Paržik, Karl. Zemaljski muzej u Sarajevu. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXVI (1914), sv. 1, str. 35-42.

Pirnat Spahić, Nina. Muzej XIV ZOI u Sarajevu-kratki historijat i opis ratnih oštećenja. //Informatica museologica 23 (1992) 1-4, str.121-124.

Pirnat Spahić, Nina. Javni odnosi u muzejsko-galerijskoj ustanovi- Mu-zej XIV ZOI Sarajevo. //Informatica museologica, 1-2 (1988) 82-84, str. 49-54.

Pištalo, Boro. Trideset godina Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine. // Zbornik Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine, 1 (1975), 237-246.

Popić- Filipović, Marica. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u post-daytonskoj Bosni i Hercegovini. //Informatica museologica 43 (2012) 1-4, str. 185-188.

Prilozi za proučavanje historije Sarajeva, 7 (2010). Cijeli broj posvećen šezdesetogodišnjici Muzeja Sarajeva

Puljić, Ivica. Zbirke Muzeja i postave galerije u Neumu. //Hercegovina 22 (2008) str. 63-70.

Radić, Jerko. Deset godina rada Muzeja Bitka na Neretvi Jablanica i Spo-menika na Makljenu. //Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, 11 (1990) str. 309-321.

Mulabdić, Enver. Regionalni muzej Pounja Bihać. //Informatica museo-logica, 1-2 (1988) 82-84, str. 75-77.

Rizvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i njegova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva. Prilozi historiji Sarajeva. Sarajevo: Institut za istoriju; Orijentalni institute, 1997, str. 283-295.

Rizvanbegović, Izet. Razvojni put muzejskog društva BiH. Muzeologi-ja, br. 20,1976, str. 109-135.

142 BIBlIOgrAFIjA

Roš, Stjepan. Manifest “čiste arhitekture”. //Oris, 6 (2004), 26, 21-27Salatić, Veseljka. Osvrt na izložbenu djelatnost Umjetničkog odjeljenja

u Trebinju. //Tribunia, 7, (1983), str. 235-239.Sivrić, Marijan. Zavičajni muzej Trebinje (1955-1975): Kratak osvrt po-

vodom 20 godina osnivanja. //Tribunia, 1 (1975), str. 283-296Sivrić, Marijan. Neka pitanja muzeološke osnove za stalnu izložbu Trebi-

nje u srednjem vijeku. //Tribunia 2 (1976), str. 163-170.Spasić, Živojin. Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. //Zbornik

krajiških muzeja II, (1963/1964), str. 11-15.Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.

Stanić, Ljilja. Istorijat Franjevačkog samostana i knjižnice u Fojnici. In-formatica museologica 3-4 (1989) str. 64-66.

Sto godina muzeja na Humcu 1884-1984. /odg. ur. Anđelko Zelenika. Trebinje: Ljubuški. Samoupravna interesna zajednica kulture. 1985. Zbornik radova

Suručić, Branko. Istorijat Muzeja Bosanske krajine u Banjoj Luci od 1941-1945. //Zbornik krajiških muzeja, II 1963/1964, str. 7-21.

Šaković, Edin. Zavičajna muzejska zbirka Gračanica-primjer (ne) brige lokalne zajednice o pokretnom kulturno-historijskom nasljeđu. //Ba-ština sjeveroistočne Bosne 2 (2009) str. 147-157.

Šipovac, Neđo. Tridesetogodišnji profil Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu-riječ-dvije uz prvi broj. //Baština, 1 (1990) str. 11-25.

Šulc, Branka. Razvoj muzeja u Jugoslaviji. //Informatica museologica, 15 (1984) 4, str. 3-7.

Šulc, Branka. Na tragu muzeološke tradicije u prezentiranju zbirki, mu-zeja i galerija u Sarajevu. //Informatica museologica, 89-90 (1990) 1-2, str. 35-39.

Tafro, Derviš. Iz istorije zaštite spomenika kulture u Bosni i Hercegovini do oslobođenja 1945. //Naše starine, III (1956), str. 5-12.

BIBlIOgrAFIjA 143

Tihić, Smail. Kolonija Trapista i crkva ”Marija Zvijezda” u Delibašinom selu kod Banjaluke. //Putevi 3 ( 1968), str. 268-290.

Topalović, Venceslav. Memorijalni muzej Ive Andrića u Travniku. Trav-nik: Zavičajni muzej Travnik, 1979.

Zoričić, Smilja. Pedeset godina Muzeja Bosanske krajine u Banja Luci. //Zbornik krajiških muzeja, VII (1982) str. 7-21.

Zvonić, Zlatko. Muzej Stari most: ideja, koncepcija, perspektiva. Zbor-nik radova sa Naučnog skupa 60 godina Muzeja Hercegovine u Mostaru. Mostar: Muzej Hercegovine, 2010, str. 55-71.

ŠtampaSarajevski list, SarajevoBosanskohercegovačke novine, SarajevoBosnische post, SarajevoUčiteljska zora, Mostar

Borojević, Mile. Otvaranje Galerije slika u Sarajevu. Večernja pošta 29. 12. 1930.

Mazalić, Đoko. Muzej ikona stare crkve u Sarajevu. Večernja pošta, X, br. 2880, 17 januar 1931, str. 10.

Mitrović, Živan. Banovinski muzej u Banjoj Luci. //Politika, 9 juni 1936, br. 10072, god. XXXIII, str. 11.

Mrazović, Milena. Maria Stern, das Trappisten Kloster in Banja Luka. Bosnische Post, br. 65-68, 1885.

Murgić, Božidar. Ljepota i vriednost muzeja u Banjoj Luci. //Nova Hr-vatska. 14 siječnja 1945.

Muzej narodnog oslobođenja u Sarajevu. //Oslobođenje, V, 02. novem-bar 1947, br. 318, str. 5.

Propadanje našeg muzeja. Upravo smiješni budžet. Nemogućnost rada. I zmije i gušteri će pobjeći, jer nemaju spirita. Muzejske zgrade. Upr-kos pomanjkanju sredstava intenzivni rad. //Jugoslavenski list br. 77, 01. 04. 1923, str. 3.

144 BIBlIOgrAFIjA

Zaplata, Rudolf. Postanak i razvitak muzeja u Sarajevu. Večernja pošta, 11, 17 juni 1931, br. 3006, str. 2.

Zemaljski muzej u Sarajevu. //Narodno jedinstvo, 26. 03. 1932, br. 25, str. 1.

Katalozi

Bajo, I; Rakić, S; Filipović, N. Riznica srpsko-pravoslavne crkve u Sara-jevu. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1986.

Bajramović, Muhamed. Muzej grada Zenice. Zenica: Muzej grada Ze-nice, 2007.

Begić, Azra. Umjetnost Bosne i Hercegovine 1924-1945. Sarajevo: Umjet-nička galerija BiH, 1985.

Bilić, Ivanka. Istorija. Vodič Muzeja Bosanske krajine. Banja Luka: Mu-zej Bosanske krajine, 1983.

Brkić, Dragana. Sakralna pravoslavna umjetnost u Bosni i Hercegovi-ni. Sarajevo: Rimokatolički župni ured Presveto Trojstvo, 2008, str. 144-150.

Dervišefendić, Silvija. Katolička sakralna umjetnost u Bosni i Hercego-vini. Sarajevo: Rimokatolički župni ured Presveto Trojstvo, 2008, str. 64-68.

Džeko, Dražena. Dušobrižnici, prosvjetitelji, čuvari kulturne baštine, li-ječnici. Livno: Franjevački muzej i galerija Gorica Livno, 2009.

Galerija Šimun samostana sv.Ante Dubrave kod Brčkog, Tuzla, 2010. Katalog izložbe

Kosača: Zaboravljena zbirka. Mostar, 2016. Katalog izložbe.Krzović, Ibrahim. Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878. - 1918. Saraje-

vo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 1987.Latinović, Boško. Spomen-muzej Jovana Bijelića Bosanski Petrovac ‘72.

Bosanski Petrovac: Skupština opštine i Regionalni muzej , 1972. Ka-talog izložbe

Ljubičić, Marina. Kozara, spomenik slobode: Memorijalni muzej na Mrakovici. Prijedor: Nacionalni park Kozara; Prijedor: Fotometro,

BIBlIOgrAFIjA 145

2016. Katalog izložbeMarković, Svjetlana. Vodič kroz Arheološki muzej Rimski municipium

Skelani. Srebrenica: Arheološki muzej Rimski municipium, 2015.Maslić, Fatima; Bauer, Dragana. Vodič kroz prošlost, starine i prirodno

naslijeđe travničkog kraja. Travnik: Zavičajni muzej, 2006.Muzej pozorišnih lutaka.// Red: Predrag Bjelošević et al. Banja Luka:

Dječije pozorište Republike Srpske, 2013. Katalog izložbeMuzej revolucije Bosne i Hercegovine Sarajevo. Sarajevo, 1978. Vodič

stalne izložbe.Muzej Republike Srpske. Banja Luka: Muzej Republike Srpske, 2004.

VodičRadojčić, Milica; Vračar, Janko. Vodič kroz muzeje i galerije RS. Banja

Luka: Muzej Republike Srpske, 2012.Spomen soba Silvija Strahimira Kranjčevića. Sarajevo: Muzej književno-

sti i pozorišne umjetnosti. Teinović, Bratislav. Trapistička opatija Marija Zvijezda u Banja Luci

(1869-2009), Banja Luka:Muzej Republike Srpske, 2009.Vidaković, Siniša. Legat Stojana Ćelića. Novi Grad: JU Kulturno obra-

zovni centar Novi Grad, 2007.Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića. Bosanska Krupa: JU Cen-

tar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa; U.L.U. “Krušnica”, 2005. Katalog izložbe.

Zbirka Spomen-muzeja Jovan Bijelić, Bosanski Petrovac, od 21. jula do 30. avgusta 2005. Banja Luka: Muzej savremene umjetnosti RS, 2005.

Vodič kroz Međunarodnu galeriju portreta Tuzla. Tuzla: Međunarodna galerija portreta Tuzla, 2003.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 2008. Vodič

146 BIBlIOgrAFIjA

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE - icombih.org Leka. Muzeji, zbirke i galerije u... · Grafičko...

Documents

Transcript of MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE - icombih.org Leka. Muzeji, zbirke i galerije u... · Grafičko...