Motivacija i emocije, prof. Ines Šabić , MUP - VPŠ
-
Upload
inessab2008 -
Category
Documents
-
view
245 -
download
6
description
Transcript of Motivacija i emocije, prof. Ines Šabić , MUP - VPŠ
Što je motivacija ? Jest želja da se postigne neki uspjeh i spremnost da se
za postizanje tog cilja uloži potreban napor
MOTIVIRATI = POKRENUTI
Biti jako motiviran za nešto može značiti da netko mobilizira sve snage da bi postigao nešto određeno, da ga ništa ne može odvratiti od toga te da mu je pred očima samo njegov cilj, da je na njega fiksiran i da se neće smiriti prije nego ga ostvari.
Dakle, netko:
1.ima cilj
2.trudi se
3.bavi se nečim od čega ga nitko ne može odvratiti
“MOTIVACIJA JE NEŠTO KAO BLAGI OBLIK
OPSJEDNUTOSTI.”(De Charmes)
Teorije motivacije
Sve teorije motivacije pokušavaju dati odgovor na tri pitanja:
Što mobilizira ili pokreće ljudsko ponašanje?
Što usmjerava ponašanje prema nekom cilju?
Kako održati takvo ponašanje tijekom vremena?
Većina se teorija motivacije može svrstati u dvije skupine (prema Dosset, 1992.):
1. Teorije sadržaja nastoje objasniti zašto se osoba ponaša na
određeni način naglašavajući ljudske potrebe odnosno nagrade kojima se te potrebe mogu zadovoljiti, npr. novac, priznanje, uspjeh. Najpoznatija među ovim teorijama je teorija hijerarhije potreba Abrahama Maslowa.
2. Teorije procesa nastoje objasniti procese koji usmjeravaju ljudsko ponašanje prema postizanju nekog cilja, npr. da budu uspješni ili da dobro naprave posao. Najpoznatija među ovim teorijama je teorija potkrjepljenja ili instrumentalnog kondicioniranja B.F. Skinnera.
Teorija hijerarhije potreba Abrahama Maslowa
Ova teorija pretpostavlja da su ljudske potrebe hijerarhijski poredane i to od jednostavnijih – povezanih s osnovnim životnim funkcijama, do složenijih – povezanih sa socijalnim položajem pojedinca i njegovom samoaktualizacijom ili samoostvarenjem. Ova se teorija čini prilično jednostavnom i razumljivom tako da je mnogi menadžeri nastoje primijeniti u praksi. Prema ovoj teoriji, u svakom pojedincu postoji pet razina potreba koje su hijerarhijski organizirane. Potrebe višeg reda ne mogu biti zadovoljene ako prethodno nisu zadovoljene sve niže potrebe.
Maslowljeva hijerarhija potreba
Samoostvarenje (samopotvrđivanje)
(Samo)poštovanje, (moć, ugled, status)
Potreba za povezivanjem i potvrđivanjem (prijateljstvo, obitelj , intima)
Potreba za sigurnošću ( fizička sigurnost, zdrastvena, poslovna...)
Fiziološke potrebe (voda, zrak, hrana , seks, spavanje, toplina...)
Fiziološke potrebe
Zadovoljenje fizioloških potreba u suvremenim uvjetima obično se povezuje s novcem i visinom plaće, jer novcem možemo kupiti stvari koje će ih zadovoljiti. U svakodnevnom radu i životu treba izbjegavajte ugrožavati ove potrebe. Ne zakazujte sastanke ili neke druge obaveze ako ste gladni ili premoreni.
Potreba za sigurnošću
Ljudi žele izbjeći nepredvidive katastrofe kao što su nesreće, bolesti, ratovi ili ekonomska nestabilnost. Ugrožavanje ovih potreba na poslu čini ljude previše opreznima i konzervativnima, a to sprječava njihovu kreativnost i inicijativu.
Socijalne potrebe
Kad su fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću uglavnom zadovoljene javlja se potreba za društvom. Zaposleni žele osjećati da negdje pripadaju i da ih ostali prihvaćaju. Zbog toga se na poslu često stvaraju neformalne grupe. Ova potreba je vrlo značajna u novih namještenika. Pomognite im da se osjete dijelom organizacije i upoznajte ih s kolegama.
Potreba za poštovanjem
Potreba za poštovanjem može se javiti u različitim oblicima, a ovdje nam se najvažnijim čini spomenuti status i moć.
Status se odnosi na rang pojedinca u grupi, a određen je osobinama same grupe. Status pojedinca u organizaciji ovisi o njegovom formalnom položaju, ali i o stažu, profesiji i stručnosti. Ljudi kod kojih je potreba za statusom vrlo izražena osjetljivi su na statusne simbole. Ukidanje nekog od tih simbola može na njih djelovati demotivirajuće.
Kod nekih ljudi posebno je izražena potreba za mogućnosti utjecanja na druge. Njih možete motivirati uvažavajući njihove prijedloge. S druge strane, postoje ljudi koji izbjegavaju moć ili je se čak boje. Za njih je bilo kakva odgovornost i odlučivanje nešto što izbjegavaju kad god mogu.
Potreba za samoostvarenjem (samopotvrđivanjem)
U psihologiji se najmanje zna o ovoj potrebi, no čini nam se značajnim
spomenuti potrebu za postignućem i kompetencijom. Potreba za kompetencijom odnosi se na kontrolu fizičke i socijalne okoline.
Na poslu se ova potreba očituje kao želja za savršenstvom i profesionalnim razvojem. Ljudi kod kojih je izražena potreba za postignućem pokazuju vrlo izraženu želju da ono što rade naprave bolje i učinkovitije nego prije.
Teorija potkrjepljenja B.F. Skinnera
Prema ovoj teoriji, motivacija je učenje. Ponašanje se uči pomoću procesa instrumentalnog kondicioniranja.
– ponavlja se ono ponašanje koje je povezano s određenim željenim posljedicama. Svaki put kad je određeno ponašanje nagrađeno željenom posljedicom, kažemo da je ponašanje pozitivno potkrijepljeno. Na primjer, kad pohvalimo zaposlenika za dobro napravljen posao, on će težiti da ponovi svoje uspješno ponašanje.
Ponekad je ponašanje usmjereno uklanjanju neke neželjene posljedice, npr. zaposlenik će prestati kasniti na posao kako bi izbjegao negodovanje rukovoditelja. Takvo je ponašanje negativno potkrijepljeno. Ukoliko rukovoditelj želi ukloniti neka nepoželjna ponašanja, može primijeniti kaznu ili gašenje.
Kazna je primjena pritiska kojim se nastoji smanjiti pojava nekog ponašanja, npr. svako kašnjenje na posao kažnjava se smanjenjem plaće. Kazna, međutim, ima kratkoročne učinke. Nepoželjno ponašanje će biti potisnuto samo tako dugo dok rukovoditelj nadzire situaciju odnosno dok traje prijetnja kazne. Vremenom će zaposlenik početi izbjegavati i rukovoditelja i posao – slabije će surađivati, češće će izostajati s posla
Gašenje je postupak uskraćivanja bilo kakve posljedice ponašanja, odnosno ignoriranje. Ovim se postupkom vrlo sporo postiže promjena ponašanja.
Najbolji način za promjenu nepoželjnog ili neprimjerenog ponašanja je istovremeno ignoriranje nepoželjnog i pozitivno potkrepljivanje poželjnog ponašanja, npr. rukovoditelj će ignorirati kašnjenje osoblja, ali će pohvaliti točan dolazak na posao.
Osnovna je zamjerka ovoj teoriji što ne objašnjava individualne razlike u motiviranju ljudi. Naime, ne postoje općenite nagrade koje bi djelovale na promjenu ponašanja svih ljudi. Neka će posljedica nekom pojedincu predstavljati nagradu odnosno pozitivno potkrjepljenje, a nekome neće.
Herzbergova teorija dva faktora pretpostavlja da ljudi imaju dvije
nezavisne kategorije potreba i svaka od njih različito utječe na ponašanje.
Teorija očekivanja tumači da ljude motiviraju očekivanja ovisno o rezultatima njihovog ponašanja, odnosno vrijednost koju ti rezultati imaju za njih. Npr. neki djelatnik će se prijaviti na tečaj stručnog usavršavanja ako očekuje neku korist od toga na poslu (npr. drugačije radne zadatke) i ako mu je to važno (npr. posao će mu biti zanimljiviji).
Ostale teorije motivacije
• Teorija pravičnosti tumači da će zalaganje i zadovoljstvo na poslu ovisiti o percipiranoj pravičnosti nagrade.
Ako osoba procijeni da je nagrada za njegov uloženi trud proporcionalna nagradi uloženog truda druge osobe, bit će zadovoljnija i motivirana da se još više trudi.
• Teorija ciljeva tumači da će motivacija ljudi za posao biti veća ako su postavljeni jasni i specifični ciljevi rada. Npr. manji su učinci ako se ljudima kaže: «Učinite najviše što možete!», nego ako im se kaže: «Cilj nam je naknadno otkriti 3 kaznena djela tjedno!»
Kako, dakle, motivirati ljude?
Informiranje Ako ljudi nisu dobro informirani o činjenicama koje mogu imati
utjecaja na njihov posao, tada oni neće biti dovoljno osjetljivi za sve probleme o kojima moraju voditi računa pri donošenju valjanih odluka, a osjećat će se isključeno i bit će nemotivirani za rad.
Poticanje Rukovoditelji trebaju kod ljudi izazvati želju da nešto naprave – poticati
ih. Pri tome treba znati da se motiviranje može oslanjati na različite izvore: pohvale, nagrade, promaknuća i sl.
Pohvale! Što i zašto pohvaliti?
"Ja ovdje radim već dvadeset godina i nikada nitko nije rekao 'To si dobro napravio.'."
"Najbolje što se možeš nadati od bolje educiranih šefova je da ne komentiraju tvoj posao.“
Ne dopustiti da zalaganje u radu djelatnika nikada ne bude primijećeno. Ljudi obično vole primati pohvale za nešto što su napravili.
Razvoj
Razvoj je značajan zbog nekoliko razloga. On dovodi do porasta
sposobnosti i znanja uposlenika u organizaciji i jača njihovo samopoštovanje i samoostvarenje. Svaki oblik stručnog usavršavanja doprinijet će razvoju djelatnika.
Kritike
Moramo znati davati negativnu povratnu informaciju jer tako:
pomažemo ljudima u njihovom profesionalnom razvoju,održavamo moral unutar tima i djelujemo u smjeru organizacijskih ciljeva.
Kako motivirati druge ?
Budite srdačni i iskreni
Budite povjerljivi
Budite jasni u izlaganju i provjerite da li vas sugovornik može slijediti
Izrecite molbu ili zahtjev na primjeren način
Obrazložite razloge vašeg zahtjeva
Budite osjetljivi na mišljenje drugih
Slijedite uobičajene kanale komunikacije
Kada je to moguće, ponudite željene nagrade
Dajte nagrade samo onda kada su uistinu zaslužene
Opomenite prije kazne
Koristite kazne dosljedno
Kažnjavajte diskretno
Promovirajte značaj stručnosti
Postupajte savjesno i odlučno
Prepoznajte interese ljudi
Tretirajte pravedno
Branite interese
Kako motivirati sebe ?
osnovno i najvažnije: podsjećajte se i nastojte što intenzivnije zamisliti, kakve sve lijepe rezultate i osjećaje možete postići kontinuiranim radom
nešto drastičniji način je 'negativna motivacija', odnosno zamišljanje kako će vaš život , zdravlje i posao izgledati za 5 ili 10 godina ako sve ostane po starom
nastojte odabrati one oblike rada na sebi u kojima najviše uživate, koje ćete biti motivirani da radite zbog uživanja u samom procesu, a ne samo u rezultatima
ako osjećate otpor, uzmite vremena da ga priznate i istražite,
nastojte raditi na sebi u doba dana kad to spontano poželite, umjesto krutih rasporeda,
načinite popis vama važnih ideja i načina rada koje možete primjenjivati i podsjećajte se na njih čitajući popis u redovitim razmacima,
ako želite, možete primijeniti i motivaciju nagrađivanjem: odredite kako ćete se nagraditi nakon određenog perioda kontinuiranog rada na sebi. Nastojte da nagrada ne bude neka vrsta hrane koja stvara ovisnost ili nešto drugo što znate da vam šteti.
Podsjećajte se da, što više učite iz blagih situacija i razvijate se svaki dan, to je manja vjerojatnost da privučete ozbiljnu krizu ili bolest kako bi se motivirali na razvoj.
EMOCIJE - su osjećajna stanja koja se manifestiraju kroz
fiziološke i psihološke promjene , a prate naša
motivirana ponašanja.
• prisutne su kod postizanja nekog cilja, uspješnog ili neuspješnog –
kao radost ili razočarenje
• ako se vežu uz neki objekt ili situaciju , emocije postaju same sebi
motivima ili potrebama
Sve emocije možemo podijeliti u dvije skupine:
U ugodne ( sreća, radost, ljubav, nada, povjerenje, osjećaj
zaštićenosti) i neugodne ( strah, ljutnja, tuga, ljubomora, zavist,
zabrinutost). Neugodni osjećaji dolaze kad subjekt procjeni da
podražajna situacija ugrožava njegovu vrijednost, a ugodni kad
afirmira neku subjektovu vrijednost.
Po intenzitetu ih dijelimo na izuzetno jake osjećaje ili afekte, koji
mogu kratko ali i dugo trajati. Većina problema u svakodnevnom
životu i nastaje zbog njih: bijes, gnjev, panika, strava, užas.
S osjećajima blagog intenziteta nije tako.
Terminologija emocija:
Emocije/ osjećanja-uzbuđena stanja organizma izazvana vanjskim ili unutarnjim doživljajima koja se manifestiraju u obliku emocionalnog doživljaja, ponašanja i fizioloških promjena u organizmu
Afektivni ton- doživljaj (ne)prijatnosti koji prati doživljaje (misli, predstave, osjećanja)
Afekt- sinonim za emocije ili snažni emocionalni doživljaj-naglo, burno reagiranje, smanjena kontrola, krivica, stid
Raspoloţenje - manjeg intenzivna, dugotrajna stanja- osnovni ton
doživljavanja-crta ličnosti
Sentiment- dispozicija za emocionalno reagiranje - kompleks
emocija vezanih za objekt;
Strasti- većeg intenziteta (hobi; navike; bolesti; zavisnosti)
Emocionalnost- stupanj subjektivne osjetljivosti; preosjetljivost-tuposti
Emocionalna kontrola -reagiranje u skladu sa poticajem
Emocionalna stabilnost -staloženost reagiranja u opasnosti
Empatija- sposobnost uživljavanja u tuđe emocije, razumijevanja
drugog
Simpatija- naklonost za neku osobu koja nešto doživljava, odobravanje tuđih emocija
Što su potrebe jače, to su jače i emocije !
“Čovjek ispravno vidi srcem; ono što je bitno oku je nevidljivo.”
ANTOINE DE SAINT-EXUPERY
Mali princ
Fiziološki aspekt emocija
• mučni osjećaji ( od želuca ), suha usta, udaranje pulsa,
drhtanje ruku i koljena – emocionalni stres
• pojačani rad srca , porast krvnog tlaka, promjene krvnog
sustava ( porast šećera u krvi, promjene acidobazične
ravnoteže ), ubrzano disanje, promjene u probavnom
traktu, “nakostrješena kosa”, širenje zjenica, mišićna
napetost i tremor, pojačano znojenje, promjene na koži
Razvoj, učenje i kontrola emocija
razvoj teče od najranijih dana našeg života, prvo
podliježemo procesu dozrijevanja , a kasnije i učenja
u svakom društvu postoji kontrola nad emocionalnim
izražavanjem: učimo kad, gdje i kako ćemo dati oduška
svojim emocijama
Emocionalna kontrola predstavlja probleme i za mentalno
zdravlje pojedinca... (zadovoljavanje potreba ili ne)
Kontrola emocija
u civiliziranom društvu emocionalna kontrola je
neophodna i ona se mora naučiti
Kod vrlo snažnih emocija emocionalan energija traži izlaz
a njezin izlaz može štetiti drugima kao i individui koja ih
proizvodi.
Kako onda riješiti problem ?
Zašto se zapravo ponašamo onako kako se ponašamo ?
Kao ljudska bića nemamo previše izbora koje osjećaje
hoćemo, a koje nećemo, jer smo sve svoje emocije,
kapacitet i za ljubav i za mržnju dobili kao dio ljudskog
nasljeđa i ne možemo ga negirati.
Moramo težiti za postizanjem inteligentne i racionalne
kontrole nad emocionalnim izražavanjem !
Kako na kraj sa bijesom ?
• žestoki bijes kad se jednom prepozna tad može da se emocionalna energija kreativno preusmjeri.
• kad dovedemo tjelesne funkcije na normalnu razinu, onda hladnom glavom možemo promatrati incident koji nas je jako potresao
Strah
jedna od čestih i snažnih emocija
“U strahu su velike oči.”
Traţenje uzbuđenja
• potreba za raznovrsnim, novim, sloţenim i jakim
osjetima te spremnost na izlaganje fizičkim,
društvenim, zakonskim i financijskim rizicima radi
takvih doţivljaja (Zuckerman,1994). Kako bi doživjele
takva uzbuđenja, osobe koje imaju izrazitu potrebu za
uzbuđenjem traže nova iskustva, na primjer u seksu i
drogama, te se ponašaju tako da prihvaćaju rizik, na
primjer kockaju.
Ţelja za kontrolom
odražava stupanj u kojem su ljudi motivirani da kontroliraju događaje u svom životu.
“naučite samokontrolu”
Ţelja za kontrolom se odnosi na to do koje mjere ljudi nastoje sami donositi svoje odluke, utjecati na druge, preuzimati uloge
vođe i ulaziti što pripremljenjiji u određene situacije (Burger, Oakman i Bullard, 1983)
Osobe s jakom željom za kontrolom pristupaju situacijama sa željom da kontroliraju ono što im se događa te žele uspostaviti kontrolu i vratiti je kada je ona ugrožena ili u potpunosti izgubljena.
Kako bi uspostavili kontrolu, osobe s jakom željom za kontrolom postavljaju visoke standarde i imaju velike aspiracije, ulažu puno napora kada su suočeni s nekim izazovom, pretjerano ustrajavaju u teškim zadacima.
Uz to oni su skloni povratnu informaciju o uspjehu/neuspjehu interpretirati na način koji ide njima u prilog i koji povećava njihovu percepciju kontrole.
Kada je kontrola ugrožena ili izgubljena, na primjer - prilikom posjete zubaru, ulaska u pretrpanu prostoriju ili sudjelovanja u eksperimentu o naučenoj bespomoćnosti, osobe s jakom željom za kontrolom iskazuju različite reakcije poput uznemirenosti i depresije.
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA (EQ)
(EQ) … skup sposobnosti koje trebaju pridonijeti točnijoj procjeni, razlikovanju i izražavanju svojih emocija, procjeni tuđih emocija te upotrebi emocija u motiviranju, planiranju i ostvarivanju ciljeva u životu.
Pojam emocionalne inteligencije promovirali su 90-tih godina prošlog stoljeća psiholozi: Peter Salovey i John
D.Mayer
Za uspjeh u poslu EQ je važniji od IQ!
Istraživanja su pokazala da kada se usporede postignuća ljudi iste
razine IQ-a, redovito se pokazuje da su uspješniji oni koji imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju dva osnovna kriterija za procjenu razine emocionalne inteligencije :
• pozitivna povezanost s empatijom
• zadovoljstvo životom
EQ–razvija vještine koje su nužne za
adekvatno funkcioniranje u društvu.
Prema Danielu Golemanu:
Emocionalna inteligencija je
vještina dobrog upravljanja
mučnim raspoloženjima i
vještina kontrole nagona. Prof. dr. sc. Daniel Goleman, teoriju
emocionalne inteligencije postavio je 1994.
To znači da smo motivirani i ostajemo puni nade i optimistični i onda kad
doživljavamo neuspjehe na putu do cilja.
IQ urođena je, ne možemo je naučiti ni povećati,
zaslužna je za samo 10% –20% životnoga
uspjeha.
EQ nije ograničena, može se učiti i razvijati cijeloga
života, zaslužna je za 80% -90% životnoga
uspjeha.
KOMPONENTE EQ-a
1. Poznavanje vlastitih osjećaja
2. Kontrola intenziteta osjećaja
3. Motiviranje samoga sebe
4. Prepoznavanje emocija kod drugih ljudi
5. Uspostavljanje i održavanje odnosa s drugim ljudima
Kako prepoznati osobe s visokim i niskim EQ-om ??
ZNAKOVI VISOKOG EQ-a:
• osoba jasno, izravno i bez straha govori o svojim
osjećajima
• ne dopušta da ju svladaju neugodne emocije (strah, ljutnja, krivnja, bespomoćnost)
• zanima je što drugi osjećaju i razumije neverbalnu
komunikaciju
• čini nešto jer to želi a ne zbog osjećaja krivnje
• nije motivirana novcem, moći i statusom
• realistična je i ne dopušta da ju neuspjeh ubije u pojam
Emocionalna
inteligencija na
djelu:
Oprah, najmoćnija
žena televizijskoga
svijeta, izgradila je
svoje carstvo
odnoseći se prema
ljudima tako da je
doživljavaju kao
najbolju prijateljicu.
ZNAKOVI NISKOG EQ-a:
osoba ne preuzima odgovornost za svoje osjećaje, nego zbog njih okrivljuje druge
napada, naređuje, kritizira, drži prodike, dijeli savjete
ne govori o svojim osjećajima i ne reagira na vrijeme, a onda odjednom “eksplodira”
ne oprašta i nije osjetljiva za tuđe osjećaje
nesigurna je, teško joj je priznati pogrešku i iskreno se ispričati
izbjegava prihvatiti odgovornost za svoje postupke
pesimistična je, često razočarana i odustaje na prvi znak poteškoća
teško prihvaća nove stvari i pojave
Primjeri TESTOVA kojima se mjeri EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
1. Samoprocjene:
Mogu prepoznati izvještačeno ponašanje. 1 2 3 4 5
2. Procjene:
Može li osoba XY prepoznati nečije izvještačeno ponašanje? 1........5
3. Objektivni zadaci učinka:
Koja se dva od navedenih čuvstava uvijek javljaju, a koja se
nikada ne javljaju u stanju ZLURADOSTI?
A) veselje B) tuga C) neprijateljstvo D) sram E) ljubav F) strah
Primjeri TESTOVA kojima se mjeri EQ
Jeste li optimist ?
( UPUTA : u svakoj od tvrdnji izaberite onu koja bi najbolje opisivala vaše osjećaje, odnosno ono što biste sami sebi rekli u toj situaciji )
I.Situacija :Dobili ste priznanje za dobro obavljen posao
1.a) Nevjerojatno, mora da je netko pogriješio b) Kad nešto radim, radim dobro 2. a) Dobro, no život mi je inače pun neuspjeha b) U životu me prati sreća 3.a) Valjda to nisu imali dati nekome drugome b) Doista sam zaslužio to priznanje
II. Situacija :Načinili ste neke glupe pogreške
1.a) To mi se stalno događa b) Nešto sam naučio. Ista pogreška mi se više neće
ponoviti 2. a) Čini se da zabrljam sve čega se prihvatim b) Povremeno u nečemu pogriješim3 .a) Nikoga osim sebe ne mogu kriviti za gluposti koje mi se događaju b) Šef mi je visio za vratom i požurivao me pa sam zabrljao
Zaključak
“Svatko se može naljutiti -to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način -to nije lako.” ARISTOTEL
Od Aristotela do danas samo najbolji znaju kontrolirati svoje osjećaje ! ! !
Literatura:
• “Motivacija” – Falko Rheinberg, Naklada Slap 2004.g.
• “Emocionalna sloboda” – dr.Judith Orloff,
Biblioteka Jupiter 2009.g.
• “ Motivacija u radu” - Jasminka Despot Lučanin (stručni
članak)
• “Emocionalna inteligencija” – Daniel Goleman, Mozaik
knjiga , 1997.g.