MOTIVACIJA

Teorija kognitivne disonance Leon Festinger stajalite da smo motivirani uiniti svoje spoznaje , zamisli ili vjerovanja dosljednima knjiga Kad se proroanstvo ne ostvari postala kljuni zapis o kognitivnoj teoriji motivacije Psihologija motivacije bavi se tumaenjem uzroka ponaanja, traeik odgovro na pitanje ZATO?1. OSNOVNI POJMOVI U VEZI SA MOTIVACIJOM

Motivi predpostavljenja stanja unutar organizma koja aktiviraju ponaanje i tjeraju organizam prema cilju pretpostavljena stanja jer se motivi ne mogu vidjeti, niti neposredno mjeriti o njima zakljuujemo na temelju ponaanja Psiholozi smatraju da je ponaanje u velikoj mjeri uzrokovano motivima Potrebe, nagoni i poticaji su meusobno usko povezani Potrebe stanje lienosti fizioloke i psiholoke Fizioloke potrebe za preivljavanjem kiseonik, hrana, pie, povoljna temperatura, izbjegavanje boli, eliminacija otpadnih tvari glad i e predstavljaju stanje tjelesne lienosti Psiholoke potrebe za postignuem, moi, samopotovanjem, drutvenim priznanjem, pripadanjem razlikuju se od fiziolokih potreba na dva naina: 1. Psiholoke potrebe ne moraju se temeljiti na stanju lienosti osoba koja ima potrebu za postignuem moda je cijeli ivot bila uspjena i 2. Psiholoke se potrebe mogu stei iskustvom ili uenjem dok su fizioloke ugraene u tjelesnu strukturu organizma budui da su nae psiholoke potrebe pod uticajem uenja ljudi se u pogledu tih potreba znatno razlikuju Potrebe dovode do nagona Nagon stanje pobuenosti organizma vezano uz neku potrebu nestaice hrane dovodi do nagona gladi Fizioloki nagoni su psiholoka nadopuna fiziolokih potreba kad smo neko vrijeme bili bez vode i hrane naem su organizmu potrebne te stvari ali na doivljaj gladi i ei je psiholoki nagoni nas potiu na akciju snaga nagona raste sa trajanjem lienosti I psiholoke potrebe za odobravanjem, postignuem ili pripadanjem dovode do nagona moemo biti nagnani da napredujemo isto kao to moemo biti nagnani traiti hranu Poticaj je neki predmet, osoba ili situacija za koje smatramo da bi mogli zadovoljiti neku nau potrebu ili ih smatramo poeljnima samima po sebi Potreba i poticaji mogu meusobno djelovati tako da poveavaju snagu naih nagona2. TEORIJE MOTIVACIJE: ZATO PITAMO ZATO

6 teorija motivacije:1. Teorija instinkta2. Teorija smanjenja nagona3. Teorija oprenih procesa4. Teorija humanistika5. Teorija kognitivna6. Teorija sociokulturalna1. TEORIJA INSTIKTA: initi ono to je prirodno?

ivotinje su pretprogramirane da ine ono to ine, ak uzgojene i u izolaciji ponaaju se isto - ponaanja poput ovih karakteristina su za odreenu ivotinjsku vrstu i neovisna o uenju Nepromjenjivi obrasci ponaanja instikti (u prisutnosti drugih mujaka sijamske ribe ratnici instiktivno zauzimaju prijetei poloaj, krue jedan oko drugog i ire peraja i krge. Ako ni jedan mujak ne pomie, dolazi do borbe) Instikti naslijeena dispozicija aktiviranja specifinih obrazaca ponaanja, namijenjenih postizanju odreenih ciljeva Nepromjenjivi obrasci ponaanja su reakcije na podraaje kojue etolozi ( naunici koji prouavaju oblike ponaanja karakteristine za pojedine vrste ivih bia) nazivaju pokretaima Pokretai podraaj koji pokree instiktivnu reakciju Mujaci brojnih ivotinjskih vrsta seksualno su pobueni feromonima koje enke izluuju Feromoni - hemijske izluevine koje otkrivaju ostali lanovi iste vrste stimuliraju stereotipno ponaanje Na prelazu izmeu 19 i 20 vijeka Wiliam James i Wiliam McDougall tvrdili su da ljudi imaju instikte koji potiu ne samo preivljavanje nego i socijalno ponaanje James tvrdi da posjedujemo socijalne instikte kao to su ljubav, simpatija i stidljivost McDougall je nabrojao 12 temeljnih instikata, ukljuujui glad, seksualnost i samopotvrivanje Psihoanalitiar Sigmund Freud takoer je koristio naziv instikt da bi njime oznaio fizioloke potrebe ljudi smatra da seksualni i agresivni instikti stvaraju psihiku energiju koju doivljavamo kao osjeaj napetosti napetost nas motivira da se vratimo u mirno, oputeno stanje razliita ponaanja koja koristimo kako bismo smanjili napetost uglavnom su nauena Psihodinamina stajalita S.F. dobro se slau sa stajalitima skupine teoretiara uenja koji su izloili teoriju uenja smanjenja nagona2. TEORIJA SMANJENJA NAGONA I HOMEOSTAZA : Mirno, Mirno...

Teorija smanjenja nagona predloio psiholog Clark Hull 1930-tuh stalite prema kojem organizmi ue ona ponaanja koja dovode do smanjenja razine nagona Primarni nagoni nenaueni ili fizioloki nagoni glad, e, bol poveavaju pobuenost (napetost) i aktiviraju ponaanje Mi uimo one reakcije koje smanjuju nagone Steeni nagoni nagoni steeni iskustvom ili uenjem zahvaljujui asocijacijama uimo ih moemo stei nagon za sticanjem novca, jer nam novac omoguuje da doemo do hrane, pia, kue moemo stei i nagon za drutvenim priznanjem i druenjem jer nam drugi ljudi omoguuju smanjenje naih primarnih nagona, naroito u djetinjstvu u svim sluajevima cilj je smanjenje napetosti Primarni nagoni - glad aktivira nas kada smo u stanju lienosti doivljaj gladi motivira nas na akciju kako bi bismo ponovo uspostavili tjelesnu ravnoteu ta organska tendencija odranja stabilnog stanja zove se homeostaza Homeostaza sklonost organizma da odri stabilno stanje djeluje kao termostat ( kad sobna temp padne ispod zadane vrijednosti ukljuuje se sustav grijanja, koji radi sve do asa kada se ponovo postigne zadana temp) jedemo tako dugo dok vie nismo gladni Tjelesni homeostatski sustav predstavlja zapanjujuu interakciju izmeu fiziolokih i psiholokih procesa3. TEORIJA OPRENIH PROCESA : Od janjeta do lava

Teorija oprenih procesa stajalite prema kojem nae emocije izazivaju oprene emocije nakon neke emotivne reakcije kada se uvjeti koji su je izazvali promjene slijedi oprena, a ne neutralna emocija (Kako zastraeni vojnik dospije do toga da osjea hrabrost i pozdanje? Kako se seksualna zaslijepljenost moe pretvoriti u gaenje? Zato mnogi ljudi postaju anksiozni kada prestanu uzimati umirujue sredstvo?) Kimble 1994 povezuje teoriju oprenih procesa sa ostalim oprenim procesima koji se pojavljuju kod ljudi nakon vidnog podraaja doivljavamo pasliku i to crvenu ako je podraaj bio zelena boja, utu ako je podraaj bio plava boje opreni procesi mogli bi biti nain na koji organizam nastoji odraati stabilno stanje4. HUMANISTIKA TEORIJA : Ja moram biti ja

Abraham Maslow humanistiki psiholog primjeuje da teorija instikata i smanjenja nagona opisuje ljude kao defanfivna bia prema tim teorijama ljudi se u nastojanju da preive i smanje napetost ponaaju na gotovo mehaniki nain Maslow tvrdi da je ponaanje motivirano i svjesnom eljom za osobnim rastom ljudi su spremni podnositi bol, glad, i mnoge druge nevolje kako bi postigli ono to smatraju osobnim ispunjenjem Samoaktualizacija samoostvarenje Maslow smatra da se po njoj razlikujemo od ivotinja - to je namjerna tenja da postanemo ono to moemo postati motiv da se ostvare svi potencijali, izraze sve jednistvene sposobnosti Maslow smatra da je samoaktualizacija jednako bitna ljudska potreba ka i potreba za hranom Hijerarhija potreba 1970 Maslow od fiziolokih do samoaktualizacije vjerovaoje da se tokom ivota kreemo prema sve viim potrebama, sve dok ne naiemo na neke nepremostive drutvene ili prirodne preprekeFiziolokeGlad, e, tolina, umor, izbjegavanje boli, seksualno rastereenje

SigurnostZatita od okolinskog uticaja, krov nad glavom, odjea, zatita od zloina

Ljubav i pripadanjeIntimni odnosi, grutvene grupe, prijatelji

PotovanjePostignue, strunost, pohvale, priznanja, presti, status

SamoaktualizacijaOstvarivanje vlastitih jedinstvenih potencijalaZa mnoge ljude je to spozajno razumijevanje upoznavanje novog, istraivanje, sticanje znanje ili estetske potrebe za muzikom, umjetnou, poezijom

5. KOGNITIVNA TEORIJA : Mislim, dakle dosljedan sam

Teoretiari Sandra Bern i Leon Festinger tvrde da su ljudi motivirani postii dosljednost (konzistentnost) Bern smatra da djeca nastoje slijediti spolnu emu drutva u kojem ive, tj oekivanja ta se smatra prikladnim mukim ili enskim ponaanjem Festinger smatra da su ljudi motivirani opravdati svoje ponaanje i harmonino uskladiti svoja vjerovanja, zbog toga je vjerovatnije da emo cijeniti ono za ta moramo uloiti trud i napor Kognitivistiki teoretiari istiu da ljudi mentalno predstavljaju svoje svjetove J. Piaget i G. Kelly predpostavili su da se ljudi raaju kao naunici koji nastoje razumjeti svijet kako bi mogli predviati i kontrolirati dogaaje Socijalno-kognitivni teoretiari Bandura, Mischel, Rotter smatraju da oekivanja motiviraju ljude na temelju iskustava i rasuivanja ljudi oekuju da e odreeno ponaanje dovesti do odreenog ishoda i zato rade ono to e im omoguiti da postignu ili ibjegnu odreene ishode6. SOCIOKULTURALNA TEORIJA

Sociokulturalna teorija proima ostala stajalita primarni nagoni mogu biti uroeni, ali sociokulturalna iskustva utiu na ponaanje kojima te nagone zadovoljavamo ( jedenje mesa ili ribe, pijenje aja ili kafe, ljubljenje ustima ili trljanje nosevima) sve su to ponaanja pod uticajem sociokulturalnih faktora I potreba za samoostvarivanjem pojavljuje se u osreenim sredinama Razni primjeri: str 3837. PROCJENA: Koji od odgovora na pitanje zato je najbolji?

Teorija instinkata kritizirana je zbog cirkularnih objanjenja ako kaemo da se majke brinu za svoju djecu i vole ih zbog postojanja majinskog instikta a zatim tu brigu smatramo dokazom za postojanje instikta uinili smo u zakljuivanju puni krug nismo nita protumaili, ve smo se ponavljali instikti postoje unutar odreene vrste i potiu stereotipno ponaanje kod svih lanova odreene klase ali u ljudskom ponaanju postoji toliko razliitosti da nije vjerovatno da je veliki dio toga instiktivan npr ako je simpatija instikt a mnogo ljudi okrutni tvrda srca da li to znai da posjeduju manju koliinu tog instikta??? Teorija smanjenja nagona moe se primjeniti na mnoge situacije koje ukljuuje fizioloke nagone kao glad i e, ali mi esto jedemo i kad nismo gladni tako da ova teorija ostaje na suhom ako uzmemo u obzir podatke da esto nastojimo poveati a ne smanjiti napetost koja na nas djeluje aki i ako smo gladni toit emo vrijeme na pripremu gurmanskog jela umjesto da neto prigrizemo i smanjimo nagon za hranom ljudi voze brze automobile da bi poveali pobuenost neki psiholozi smatraju da postoje motivi traenja podraaja koji izlaze iz granica teorije smanjivanja nagona Teorija oprenih procesa iako za nju postoje neke empirijske potvrde ta teorija ne uzima u obzir brojne sloenosti ljudskog ponaanja emocije ukljuuju interakcije izmeu kognitivnih, fiziolokih i ponaajnih faktora Humanistika teorija kritiari Maslowa smatraju da postoji isuvie individualnih varijacijakoje onemoguavaju primjenu hijerarhije motiva na sve ljude ima ljudi koji kas su zadovoljili svoje fizioloke potrebe , za sigurnou i naklonou pokazuju malo zanimanja za postignue i priznanje drugi tee dalekim samoaktualizirajuim ciljevima izlauci se pri tome velikoj opasnosti Kognitivna teorija kritike na njen raun zbog njenog oslanjanja na pojmove koji se ne mogu opaati npr oekivanje umjesto oslanjanje na ponaanja koja se mogu promatrati takoer pitanje jesu li motiv za razumijevanjem i manipuliranjem okolinom zaista uroeni moda se i ti motivi stiu, jer smo nauili da nam razumijevanje omoguava zadovoljvanje fiziolokih nagona poput gladi i ei Sociokulturalna teorija daje nam odgovore zato? Samo za neke ograniene oblike ponaanja ali ne i za one bitne to je stajalite usmjereno na vanjske uticaje koji djeluju na ponaanje psiholozi radije promatraju faktore koji unutar samog ovjeka motiviraju i oblikuju ponaanje kao na primjer procese pomou kojih ljudi shvaaju i procjenjuju kulturalne uticaje

3. GLAD : JEDETE LI KAD STE GLADNI?

Hrana je potrebna za preivljavanje ali je i simbol obiteljsko zajednitva i brige Koji tjelesni mehanizmi reguliraju glad? Koji su psiholoki procesi u akciji? U razmatranju tjelesnih mehanizama koji reguliraju glad zapoinjemo sa ustima vakanje i gutanje daju nam izvjestan osjeaj sitosti (stanje zasienosti, punoe) kad ne bi bilo tako mogli bi jesti jo dugo nakon to smo dovoljno pojeli probavnom sistemu potrebno je vrijeme za sagorijevanje hrane i odailjanje signala o sitosti krvotokom u mozak- dalji regulator gladi je eludac prazan eludac se kontrahira to osjeamo kao greve gladi ljudi i ivotinje kojima je odstranjen eludac ipak uspijevaju regulirati uzimanje hrane taj je nalaz doveo do otkrivanja mnogih drugih regulatornih mehanizama nagona gladi, ukljuujuu razinu eera u krvi, hipotalamus pa ak i neke receptore u jetri Kad smo lieni hrane pada razina eera u krvi to se dojavljuje hipotalamusu pad treba ndoknaditi hranjenjemEKSPERIMENT SA HIPOTALAMUSOM: PONI JESTI I PRESTANI JESTI Istraivanja na takorima - Lezija Ventromedijalna jezgra centralno podruje na donjoj strani hipotalamusa za koje se smatra da djeluje kao centar za zaustavljanje jedenja Hiperfagian onaj koji pretjerano jede znaajno vie od normalne koliine Lateralni hipotalamus postranino podruje hipotalamusa koje ini se ima funkciju centra za poetak jedenja Afagian onaj koji jede znaajno manje od normalne koliine Jetra istraivanja pokazala da su neki receptori u jetri vani za regulaciju gladi ini se da su ti receptori osjetljivi na razinu eera u krvi u stanju lienosti od hrane krvni je eer nizak pa ti receptori alju uestale signale u mozak nakon jela eer u krvi raste pa se koliina impulsa iz tih receptora smanjuje

4. SPOLNI NAGON : SOCIOKULTURALNO STAJALITE

Otok Inis Beag - otok Mangainae - Japan Badnje vee Stanovnici i jednih i drugih imaju slinu anatomsku grau, sline spolne hormone ali temeljno razliite stavove prema seksualnosti sociokulturalne sredine utiu na naina seksualnog ponaanja kao i na uitak koji nalaze ili ne u seksu Iako je seks prirodna funkvija moda ni jedna druga prirodna funkcija nije pod uticajem vjerskih i moralnih uvjerenja, kulturalne tradicije, narodnih obiaja i praznovjerja1. ORGANIZIRAJUI I AKTIVIRAJUI UINCI SPOLNIH HORMONA

Spolni hormoni imaju mnogostruke uinke Organizirajui uinci spolnih hormona usmjeravajui disponiraju nie ivotinje za muki i enski nain parenja stereotipni mukarko ili enstveno ponaanje Aktivirajui uinci spolnih hormona pobuujui potiu seksualno ponaanje poveavaju vjerovatnost dominantnih seksualnih reakcija Testosteron muki hormon koji potie razvoj mukih spolnih karakteristika i ima aktivirajue uinke na seksualnu pobuenost Muke polne hormone jo nazivamo i androgeni a lue ih testisi (testosteron) i a u manjoj meri i nadbubrena lezda lui androsteron, takoe muki polni hormon (to je odgovor na pitanje odakle kod ena muki polni hormoni iako ene ne poseduju testise.)Testosteron je kao i svi polni hormoni steroidne strukture, a struktura testosterona podsea na progesteron. Zanimljivo je da se testosteron poinje luiti u testisima ve kod mukih fetusa Estrus periodino spolno uzbuenje mnogih enki sisavaca tokom kojeg mogu zanijeti a i prijemljive su za seksualna udvaranja mujaka Suprotnom ponaanju kod ivotinja ene su seksualno podatne tokom svih faza menstrualnog ciklusa, ak i za vrijeme manstruacije i menopauze Kastrirani mukarci ili oni koji su primili antiandrogene obino pokazuju postepeni gubitak spolne elje kao i gubitak sposobnosti za erekciju i orgazam Kod ena kojima su odstranjene adrenalne lijezde i jajnici moe doi postupno do gubitka seksualnog interesovanja Moda su za seksualnu motivaciju mnogih ljudi matanja, sjeanja i drugi kognitivni podraaji vani kao i hormoni za ljudsku spolnost biologija oito nije sudbina2. SPOLNA USMJERENOST

Spolna usmjerenost odreuje organizaciju ili smjer erotskih interesa pojedinca Heteroseksualac - osobe seksualno privlae osobe suprotnog spola sa kojima ele uspostaviti i romant. veze Homoseksualac seksualno privlae osobe istog spola sa kojima ele ostvariti i ljubavnu vezu Biseksualac seksualno privlae i mukarci i ene i oni sa oba spola tee ostvariti ljubavne veze Spolna usmjerenosti i spolna aktivnost je razliito ako osoba ima spolne odnose sa osobon istog spola to ne znai da je homoseksualno nastrojena (npr mukarci u zatvorima)PORIJEKLO SPOLNE USMJERENOSTI Psihodinamska teorija pripisuje seksualnu usmjerenost identifikaciji sa mukom ili enskom osobom edipov i elektrin kompleks teorija predpostavlja da neuspjeno razrjeenje edipovog kompleksa kod mukaraca ima svoj izvor u klasinom obrascu odgoja djece u kojem postoji vrsto vezujua majka i udaljeni neprijateljski otac djeaci odgajani u takvoj okolini identificiraju se sa majkom a ne sa ocem teorija nailazi na kritiku jer je dosta homoseksualaca imalo dobre odnose sa oba roditelja budui da u obiteljima homoseksualaca postoje mnoge razliitosti ne moe se niti jedan obrazac primjeniti za sve sluajeve Sa stajalita uenja rano potkrepljivanje spolnog ponaanja moe djelovati na spolnu orijentaciju ( npr orgazam ostvaren sa osobom istog spola) ali mnogi homoseksualci su bili svjesni svoje orijentacije i prije nego su imali stvarne seksualne kontakte Bioloka teorija usredotoena na genetska i bioloke faktore postoje mnogi podaci koji upuuju na obiteljske obrasce spolne orijentacije ( asopis Science geni povezani sa spolnom orijentacijom se nalaze na spolnom X hromozomu i prenose se sa majke na dijete) kod jednojajanih blizanaca postoji vee slaganje za uestalost muke homoseksualnosti nego kod dvojajanih blizanaca Postavlja se pitanja ako kod ivotinja spolni hormoni disponiraju oblike parenje postoji li moda kod homoseksualaca manjak testosterona , a kod lezbejki nie estrogena ili vie andogena nije utvrena pouzdana povezanost izmeu homosksualne usmjerenosti i razine mukih ili enskih spolnih hormona u krvi odraslih osoba A ta je uticajem spolnih hormona na fetus istraivanja - prenatalni spolni hormoni mogu tako maskulinizirati ili feminizirati mozgove laboratorijskih ivotinja da je time usmjeren razvoj mozgovnih struktura Ellis iznosi teoretsku predpostavku prema kojoj je spolna orijentavija hormonalno odreena prije roenja a na nju djeluju i genetski faktori, lijekovi androgeni i stres majke zbog oslobaanja adrenalina i kortizola koji ulaze u interakciju sa rtestosteronom i utiu na razvoj mozga3. GLAD ZA PODRAAJIMA

Tjelesne potrebe dovode do nagona poput gladi i ei organizam je motiviran da smanji napetost ili podraaje kojima je izloen Dlag za podraajima ili motivu da budemo izloeni veoj koliini podraaja organizam nastoji poveati stimulaciju Potreba za poraivanjem ukljuuje senzorno podraivanje, aktivnost, pretraivanje i manipuliranje okoline1. SENZORNA STIMULACIJA I AKTIVNOST

Senzorna deprivacija istraivaka metoda sustavnog smanjivanja koliine podraaja koji djeluju na osjetne organe istraivanja sa studentima plaani da ne rade nita senzorna deprivacija proveli nekoliko sati izolirani u prostorije neki postaju razdraljivi, neugodno im je, haluciniraju za mnoge je eksperiment ne raditi nita nije imao oputajue efekte ve je izazivao dosadu i smetenostINDIVIDUALNE RAZLIKE U TENJI ZA PODRAAJIMA Neki ljudi imaju potrebu za viom razinom podraaja i aktivnosti nego drugi ljudi mogue je da su te razliite razine u odreenom stupnju determinirane uroenim faktorima2. PRETRAIVANJE I MANIPULACIJA

Novi podraaj neobian izvor pobuenosti ili uzbuenja - predpostavljeni primarni nagon za doivljavanje novih ili razliitih situacija Nastoje li i ljudi i ivotinje istraiti okolinu i djelovati na nju zato to im te aktivnosti pomau u smanjivanju primarnih nagona poput gladi i ei ili se tim aktivnostima bave radi njih samih mnogi psiholozi smatraju da takve aktivnosti djeluju same po sebi potkrepljujue djeca se satima igraju sa kutijama ispunjenim predmtima koji trube , zveckaju ili zuje ugodno im je otkrivanje odnosa uzrok-posljedica iako za to nisu nagraeni hranom, sladoledom ili zagrljajem

4. KOGNITIVNA KONZISTENCIJA: USKLAIVANJE ZAMILJENOG I STVARNOG SVIJETA

Kognitivistiki teoretiari smatraju da su organizmi motivirani za stvaranje realistikih mentalnih mapasvijeta zbog toga organizmi prilagoavaju svoje reprezentacije svijeta koliko je potrebno da bi smanjili razlike i uskladili te reprezentacije sa novim informacijama Dvije teorije se bave pokuajima stvaranja konzistentnih mentalnih mapa:1. Teorija ravnotee2. Teorija kognitivne disonance1. TEORIJA RAVNOTEE

Fritz Heider 1958 prema njegovoj teoriji mi smo motivirani uskladiti vlastita vjerovanja i stavove Ako ljudi kojima smo skloni dijele iste stavave kao i mi tada postoji ravnotea Ako podravamo predsjednika nae drave pa on izrazi neki svoj stav nai e kognitivni procesi biti u ravnotei zbog toga emo stvoriti i pozitivne stavove prema nepoznatim stvarima koje podrava na predsjednik - oni se mogu ne slagati sa naim stavovima ali nas to stanje nepostojanja ravnotee ostavlja ravnodunima Ali kada neko do koga nam je stalo ima neki suprotan stav dolazi do stanja neravnotee ta moemo uiniti da prekinemo takvo neugodno stanje moemo pokuati nagovoriti druge da promijene stav ili moemo promijeniti svoje osjeaje prema njima

RAVNOTEA NERAVNOTEA NEPOSTOJANJE RANOVTEEpodravanesklon jesklon jepodravapodravasklon je

podrava ne podrava ne podrava2. TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE : Ako sam to uinila mora da je bilo vano?

Leon Festinger 1957 tvorac teorije veini ljudi se ne svia nedosljednost vlastitih stavova kognicija svijest o tome da su nam dvije spoznaje, saznanje ili zamisli u neskladu ili da nai stavovi nisu u skladu sa naim ponaanjem izaziva neugodui motivira nas da smanjimo to neslaganje Istaivanje dvije skupine ispitanika jedna dobije 1 dolar ako nekoj osobi kae da je dosadan zadatak koji treba raditi zanimljiv - druga skupina za pozitivnu procjenu dobije 20 dolara obje grupe su plaene za ponaanje koje nije bilo u skladu sa njihovim stavovima onda su i oni samo morali procijeniti koliko im se svidio zadatak rezultati pokazali da oni koji su slabije plaeni procijenili posao zanimljivijim prema teoriji uenja takav je rezultat zbunjujui jer bismo trebali nauiti vie voljeti ono za ta dobivamo bolju nagradu ali teorija kognitivne disonance predvia upravo to da manje dovodi do veeg uinka tumaenje malo sam plaen i rekao sam nekome da je zadatak zanimljiv nisu u skladu ljudi trae opravdanja za uloeni trud nastoje sami sebi protumaiti vlastito ponaanje na nain koji e neugodne obaveze uiniti vrijednima truda vie cijenimo ono to se tee postie naelo opravdavanja truda

5. SOCIJALNI MOTIVI: POSTIGNUE, AFILACIJA, AGRESIJA

Henra Murray smatrao je da su ti motivi odraz psihololkih potreba govorio o njima kao o socijalnim motivima smatrajui da se razlikuju od primarnih motiva jer su steeni socijalnim uenjem Suvremena istraivanja ne iskljuuju ulogu naslijeenih dispozicija za sklopove ponaanja potaknute tim motivima1. POSTIGNUE

Ljudi sa snanim motivacijama za postignuem David MCCleland meu prvima je zapoeo procjenjivanje motivacije za postignue uz pomo mate Test tematske apercepcije jedna od metoda za tu svrhu (TAT) koju je konstruisao H. Murray sastoji se od predloaka sa slikama i crteima koje je mogue interpretirati na razliite naine pojedincu se pokae jedan ili vie TAT predloaka uz zahtijev da ispria priu o tome zta se dogaa na slici, ta je dovelo do te situacije, ta misle ili osjeaju ljudi na slici Propisani standardi testa omoguuju psiholozima da iz prie izvuku zakljuke o motivaciji za postignuem Klasina istraivanja kau da ljudi sa visokom motivacijom dobijaju bolje ocjene od onih koji su jednako sposobni, ali manje motivirani mcClelland je utvrdio da se 83% akademski obrazovanih osoba sa visokom motivacijom nalazi na radnim mjestima karakteristinim po rizinosti, donoenju odluka, ansama za postizanje velikog uspjeha visoka motivacija izazovi riziciKAKAVA JE VAA MOTIVACIJA ZA POSTIGNUE CAROL Dweck je 1990 utvrdio da motivacija za postignue moe biti potaknuta razliitim silama ciljevi uinka obino se u ivotu zadovoljavaju ekstrinzinim nagradama, npr dobrom zaradom ili dr ugledom ciljevi uenja uglavnom dovode do intriznikih nagrada npr osobno zadovoljstvoRAZVOJ MOTIVACIJE ZA POSTIGNUE Roditelji sa jakom motivacijom za postignue nastojat e poticati svoju djecu ve od malih nogu da misle i djeluju samostalno izlau djecu novim stimulirajuim doivljajima djeca takvih roditelja esto si postavljaju visoke standarde2. AFILACIJA

Ljudi koji trebaju druge ljude Afilijativni motiv potie nas da stvaramo prijateljstva, pridruujemo se razliitim grupama i radije neto poduzimamo u drutvu a ne sami afilijativna motivacija pridonosi drutvenom ljepilu koje stvara obitelji i civilizacije motivacija za udruivanje pozitivna osobina Neki ljudi imaju tako snanu potrebu za udruivanjem da ne mogu sami donositi odluke, niti provoditi vrijeme bez drugih ljudi Stanley Schachter pokazuje da vrlo jaka potreba za afilacijom moe biti znak anksioznosti kad se ljudi u strahu privijaju jedni iuz druge u svom eksperimentu je kod sudionika izazivao razliite stupnjeve anksioznosti uvjeravajui ih da e dobiti vrlo bolan (visoka anksioznost) ili slab (niska anksioznost) elektrini udar vrijeme ekanja mogli su provesti ili sami ili u prostoriji sa drugim sudionoicima 63% onih koji su oekivali bolan udar odabrala je ekanje u prostoriji sa drugima a samo 33% onih koji su oekivali slab udar uinilo je to isto U nesrei imamo potrebe za drutvom ali samo odreene vrste zato su se ljudi u eksperimentu eljeli pridruiti samo ljudima koji su dijelili njihovu nelagodu Teorija socijalne usporedbe u nejasnim situacijama - u situacijama u kojima nismo sigurni kako emo se osjeati ili ta bismo trebali uibiti udruiti emo se sa ljudima sa kojima usporeivati osjeaje i ponaanja3. AGRESIJA

Teorije agresije:BIOLOKO STAJALITE U agresiji sudjeluju brojne bioloke strukture i hemijske tvari hipotalamus Izloene nekim specifinim podraajima mnoge ivotinje postaju instiktivno agresivne elektrino podraivanje jednog dijela hipotalamusa izaziva kod mnogih niih ivotinja stereotipno agresivno ponaanje Kod ljudi neke druge mozgovne strukture djeluju na mogue instiktivne reakcije Sociobiologija agresiju smatra ne samo prirodnom pojavom nego i poeljnom za ovjeka agresivnost genetski predodreena evolucija razvoj vrsta preivljavanje agresivniji lake preive Kritika sociobiolokog stanovita kod ovjeka dominantni faktor za preivljavanje nije agresija ve inteligencija druga stvar je da meu ljudima postoji isuvie veliki broj varijacija a da bismo mogli predpostaviti da ljudima dominiraju agresivni porivi ili da su im ljudi preputeni na milost i nemilostPSIHODINAMSKO STAJALITE Freud je smatrao agresivne poticaje neizbjenom reakcijom na frustracije svakodnevnog ivota djeca prirodno tee iskaljivanju agresiju prema drugim ljudima pa i prema roditeljima djeca bojei se roditeljske kazne naue potiskivati veinu agresivnih poriva parni strojevi koji zadravajui paru pripremaju teren za buduu eksploziju Najbolji nain spreavanja tetne agresije mogao bi biti poticanje njenih manje tetnih oblika, npr verbalna agresija Katarza psihoanalitiari nazivaju oslobaanje agresivnih impulsa katarza sigurnosni ventil istraivanja nisu dala jednoznane rezultateKOGNITIVNO STAJALITE Nae ponaanje je pod uticajem naih vrijednosti, naina na koje interpretiramo situacije u kojima se nalazimo te vlastitog izbora Vjerovatnost agresivnog ponaanja vea je za ljude koji vjeruju da je agresija nuna i opravdana (npr tokom rata) Dogaaji koji nas ljute ili pogaaju izazivaju negativna osjeanja a ta negativna osjeanja potiu agresiju meutim agresija nije automatska reakcija jer na nju djeluju i kognitivni faktori na temelju vlastitih iskustava sa agresijim kao i na temelju svoje interpretacije tuih motiva ljudi se odluuju da li e krenuti u napad ili ne Mnogi agresivni ljudi iskrivljuju motive drugih ljudi oni predpostavljaju da im drugi ele nauditi iako to nije tano Skloniji smo agresivnijim reakcijama na neku provokaciju ako uveavamo vanost uvrede ili na neki drugi nain uzburkamo osjeaj bijesaSTAJALITA PSIHOLOGIJE UENJA Tv ili bez nje Do uenja dolazi pomou potkrepljivanja organizmi koji su bili potkrijepljeni za agresivno ponaanje vjerovatno e se u slinim situacijama agresivno ponaati Agresivne se vjetine u velikoj mjeri stiu opaanjem drugih ljui pri tome i svijest i vlastiti izbor igraju odreenu ulogu nije vjerovatno da emo se agresivno ponaati osim ako smo uvjereni da je agresija u danim uvjetima prikladan nain ponaanja Ljudi mnogo toga naue opaanjem U nizu istraivanja pokazano je da i djeca iodrasli koji promatraju nasilje u medijima su agresivniji od onih koji nisu izloeni nasilju u medijima nasilje u medijima pridonosi nastanku agresije Nasilje u medijima: Uenje opaanjem tv modeli agresivnih vjetina djeca oponaaju ono to roditelji rade a ne govore ako roditelj kae da je protiv nasilja a kad je frustriran razbija dijete ui da je agresija uspjean nain savladavanja frustracije djeca sklona oponaanju agresije koju su vidjeli na tv Uklanjanje inhibicija izvoenje nauenih ponaanja moe biti zakoeno inhibirano kaznom ili oekivanjem kazne nasilje u medijima moe otkoiti izraavanje agresije Bandurin eksperiment o oponaanju agresivnog modela pokazuje da je agresija to vea to modeli vie slie posmatrau te kada su modeli nagraeni za svoju agresiju posmatrai se posredno potkrijepljuju kada promatraju osobu koja je nagraena za odreeno ponaanje Poveana pobuenost nasilje u medijima i igricama poveavaju razinu pobuenosti - potpirivanje Poticanje agresivnih misli i osjeaja nasilje u medijima izaziva kognitivne uinke koji slie onima izazvanim biolokom pobuenou to nasilje potie agresivne misli i sjeanja medijsko gledanje daje scenarij za agresiju tj upute za ponaanje Privikavanje privikavamo se na podraaje kojima smo opetovano izloeni to dovodi do smanjenih emotivnih reakcija gledatelja na stvarno nasilje ako je nasilje norma ono se i manje osuuje i pridaje se manja vanost obuzdavanju vlastitih agresivnih poriva Kruni odnos izmeu promatranja nasilja u medijima i agresivnog ponaanja (gledanje nasilja preduvjeti agresivnog ponaanja agresivno ponaanje) tv nasilje doprinosi agresivnom ponaanju ali i agresivna djeca e birati programe na kojima ima nasilja Upoznavanje djece sa injenicama: Nasilniko ponaanje koje se gleda na tv ne predstavlja ponaanje veine ljudi Oito agresivno ponaanje na tv nije stvarno ve je postignuto efektima i trikovima i glumom Veina ljudi rjeava konflikte nenasilnim sredstvimaSOCIOKULTURALNO STAJALITE Usredotouje se u vezi sa agresijom na etniku pripadnost i spol Amerika kultura potie nasilje kao i kultura Mundugumora Na tajlandu i jamajci djecu odvraaju od agresije i potiu na pristojnost i popustljivost