ŠUMARSKI FAKULTET SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU

ŠUMARSKI ODSJEK

SVEUĈILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

TEHNIKE, TEHNOLOGIJE I MENADŽMENT U ŠUMARSTVU

ANDRIJA BATINIĆ

MORFOLOŠKA RAŠĈLAMBA SKIDERA

DIPLOMSKI RAD

ZAGREB, RUJAN, 2013.

ŠUMARSKI FAKULTET SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU

ŠUMARSKI ODSJEK

MORFOLOŠKA RASĈLAMBA SKIDERA

DIPLOMSKI RAD

Diplomski studij: Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu

Predmet: Mehanizacija pridobivanja drva

Ispitno povjerenstvo: 1. izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar

2. prof. dr. sc. Dubravko Horvat

3. Marko Zorić, mag. ing. silv.

Student: Andrija Batinić

JMBAG: 0068202596

Broj indeksa: 214/2011

Datum odobrenja teme: 27. 05 2013

Datum predaje rada: 20. 09. 2013

Datum obrane rada: 27. 09. 2013

Zagreb, rujan, 2013.

I

Dokumentacijska kartica

Naslov MORFOLOŠKA RASČLAMBA SKIDERA

Title Morphological analysis of skidder

Autor Andrija Batinić

Adresa autora Ante Brune Bušića 3, 80320 Kupres, BiH

Rad izraĎen Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrsta objave Diplomski rad

Mentor izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar

Izradu rada pomogao

Marko Zorić mag. ing. silv., Zdravko Pandur mag. ing. silv., prof. dr. sc. Dubrav-ko Horvat

Godina objave 2013.

Obujam I –VI + 27 str., 1 tablica, 14 slika + 47 navoda literature

Ključne riječi privlačenje drva, skider, morfološka analiza

Izvorni jezik hrvatski

Sažetak

Cilj istraživanja je izvršiti morfološku analizu različitih tipova skidera te na osnovu

rezultata ukazati na posebnosti njihovih dimenzijskih i tehničko tehnoloških značajki te

ekološku pogodnost skidera za izvoĎenje radova. Analizom su utvrĎene ovisnosti

izmeĎu pojedinih morfoloških značajki i položaj unutar cijele obitelji (skupine) skidera.

Na osnovu provedenih istraživanja mogu se istaknuti slijedeći rezultati:

•Većina vrijednosti indeksa oblika nalaze se u području gdje visina prevladava nad

širinom vozila. Ova značajka je uvjetovana potrebom za velikom pokretljivosti pri radu u

šumskim sastojinama.

• Ovisnost širine I visine do vrha kabine o masi skidera ima čvrstu vezu, što nam ukazuje

da svi skidera pripadaju zasebnoj grupi, odnosno obitelji vozila.

Morfološkom analizom značajki istraživanih modela skidera ustanovljeno je trenutačno

stanje, svojstva i zakonitosti, ali i mogući tijek razvoja skidera kao strojeva za pridobiva-

nje drva.

II

Kazalo sadržaja

Kljuĉna dokumentacijska kartica ........................................................................... I

Kazalo sadržaja ........................................................................................................ II

Popis slika ................................................................................................................ III

Popis tablica ............................................................................................................ IV

Predgovor ................................................................................................................. V

1. UVOD ..................................................................................................................... 1

1.1 SKIDER ........................................................................................................... 3

2. CILJ ISTRAŽIVANJA ............................................................................................. 7

3. MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA ............................................................ 8

3.1 MORFOLOŠKA ANALIZA ............................................................................ 12

4. REZULTATI ISTRAŢIVANJA .............................................................................. 14

4.1 INDEKS OBLIKA ........................................................................................... 14

4.2 OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O MASI SKIDERA …...... 15

4.3 OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O VUĈNOJ SILI VITLA .. 17

4.4 OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O DULJINI UŽETA …..… 19

5.ZAKLJUĈAK ......................................................................................................... 21

LITERATURA ........................................................................................................... 22

III

Popis slika

Slika 1. Kretanje broja skidera u državnom šumarstvu Republike Hrvatske u razdoblju

1969 –2006.

Slika 2. Skider

Slika 3. Sustav transmisije skidera

Slika 4. Osnovne dimenzije skidera

Slika 5. Ovisnost indeksa oblika B/L o indeksu oblika HC/L

Slika 6. Ovisnost duljine skidera o masi

Slika 7. Ovisnost širine o masi skidera

Slika 8. Ovisnost visine do krova kabine o masi skidera

Slika 9. Ovisnost snage pogonskog motora o masi skidera

Slika 10. Ovisnost vučne sile vitla o masi skidera

Slika 11. Ovisnost vučne sile vitla o snazi pogonskog motora skidera

Slika 12. Ovisnost duljine vučenog užeta o masi skidera

Slika 13. Ovisnost duljine vučenog užeta o snazi motora skidera

Slika 14. Ovisnost duljine vučenog užeta o vučnoj sili vitla

IV

Popis tablica

Tablica 1. Popis skidera i njihove značajke

V

Predgovor

Ovaj rad je izrađen na Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zahvaljujem mentoru izv. prof. dr. sc. Marijanu Šušnjaru, te prof. dr. sc. Dub-

ravku Horvatu, Marku Zoriću mag. ing. silv., Zdravku Panduru mag. ing. silv.,

na ukazanom povjerenju, trudu, stručnoj pomoći i savjetima tijekom izrade

ovog diplomskog rada.

Neizmjerna hvala mojim roditeljima i obitelji na podršci, razumijevanju i strplje-

nju tijekom studija.

Andrija Batinić

1

1.UVOD

Šuma je čovjeku početnom ljudske civilizacije služila za zadovoljavanje nekih od

osnovnih životnih potreba - prvenstveno drvo za ogrijev i graĎevni materijal. Razvoj

društvene zajednice doveo je do povećanja potreba za drvom što je utjecalo na

svijest o potrebi održavanja šumskih ekosustava i kontroliranom gospodarenju

šumama. Na osnovu navedenih potreba društva, razvija se šumarstvo i šumarska

znanost s ciljem očuvanja potrajnosti šuma i ekološke stabilnosti šuma, te razvoja

tehnika i tehnologija izvoĎenja šumskih radova.

Razvojem šumarstva, razvijaju se i tehnike i tehnologije pridobivanja drva, pa tako

druga faza pridobivanja drva – privlačenje. Pod privlačenjem smatramo micanje

cijelih stabala ili dijelova stabla od mjesta sječe i izrade do pomoćnog stovarišta.

Privlačenje se može izvršiti na razne načine i različitim sredstvima. U prošlosti se

privlačenje obavljalo uporabom ljudske ili životinjske snage te korištenjem vodotoka i

sile gravitacije na nagnutim terenima. Razvoj tehnike, koji je naročito napredovao u

20. stoljeću, omogućio je razvoj mehaničkih sredstava za privlačenje drva.

Osim opremanja šumskog zglobnog traktora s vitlom (eng. cable skidder) razvijaju se

i različite konstrukcije prihvata (utovara) drva: s hvatalom okrenutim prema dolje

(eng. grapple skidder) i s hvatalom okrenutim prema gore i dizalicom za utovar drva u

hvatalo (eng. clam-bunk skidder).

Mehanizirana sredstva za privlačenje drva možemo podijeliti s obzirom na njihovu

primjenu prema metodama izradbe drva (sortimentna, poludeblovna, deblovna,

stablovna metoda), prema vrsti sječe (prorede, oplodne i preborne sječe) te uvjetima

terena.

Trenutak uvoĎenja prvih specijaliziranih strojeva u hrvatskom šumarstvu od 1970-tih

godina može se uzeti kao početak stvaranja i formiranja današnjih postupaka

uzgajanja i iskorištavanja šuma.

Na slici 1 je prikazan broj skidera u hrvatskom šumarstvu, iz koje se može zaključiti

da je razdoblje intenzivne mehanizacije skidera započeo početnom 1970-tih godina,

a trajala je do druge polovice 1980-tih godina kada je održavanje postignutog broja

skidera započeo, s blagim porastom u posljednjih par godina. Pojava skidera i

2

tehnologije u hrvatskom šumarstvu ne zaostaje značajno za trendovima u Europi i

svijetu. (Beuk i dr. 2007)

Slika 1. Kretanje broja skidera u državnom šumarstvu Republike Hrvatske u razdoblju 1969 –

2006.(Izvor: Darko Beuk i dr. 2007)

Danas u svijetu imamo mnogobrojne proizvoĎače skidera, ali ovu obitelj vozila

možemo definirati odreĎenim tehničkim i konstrukcijskim značajkama te načinom

rada koji su istovjetni za većinu tipova. Svi se ti ureĎaji reklamiraju svojim mnogob-

rojnim više ili manje značajnim osobinama; ističu se pojedini detalji kao značajne

prednosti; naglašava se mogući način rada ili pak elementi koji pridonose sigurnosti

odnosno komforu rukovatelja.

Sredstva rada u šumarskoj proizvodnji od posebnog su značenja. Njihova uporaba u

složenom ekosustavu kakva je šuma vrlo je zahtjevna te je značajan i njihov utjecaj

na rukovatelja. Poznate su mnoge metode njihova proučavanja, od povijesnog

razvoja čimbenika njihove gradnje, do onih metoda koje odreĎuju graničnu upotreblji-

vost. Kao jedna metoda ocjene tehničke pogodnosti je i morfološka analiza masenih,

geometrijskih i drugih parametara šumskih strojeva. Najviše se ovakvih istraživanja

odnosi na strojeve u pridobivanju drva, ponajprije zbog njihove brojnosti, gospodar-

skih razloga te ekološkoga i ergonomskog djelovanja.

3

1.1 SKIDER

Skideri su vozila za kretanje po šumskom bespuću , čija je osnovna namjena privla-

čenje stabala od panja do pomoćnog stovarišta. Početkom 60-ih godina prošlog

stoljeća prvi se puta koriste skideri u šumarstvu Kanade i Norveške (Sever 1980).

Na razinu proizvodnosti skidera utječu slijedeći čimbenici: tehničko-tehnološke

značajke vozila, udaljenost privlačenja drva, vrsta drveta i dimenzije izraĎene

oblovine, sječna gustoća, nagib terena, površinske prepreke, uvjeti nosivosti podlo-

ge, dubina snijega, otvorenost sječina sekundarnom mrežom šumskih prometnica,

potreba za razvrstavanjem sortimenata na pomoćnom stovarištu te vještina rukovate-

lja.

Slika 2. Skider

Od velikog broja parametara koji na neki način opisuju kretnost mogu se izdvojiti tri

najvažnija:

dimenzijske značajke,

sposobnost savladavanja prepreka,

vučne značajke.

Dimenzijske značajke kretnosti skidera odreĎuju se tijekom same konstrukcije vozila.

Osnovne dimenzije koje utječu na prohodnost opisuju se preko gabaritnih mjera,

4

polumjera okretanja, mase i položaja točke težišta, uzdužnog i bočnog kuta stabilnos-

ti; visine prohodnosti, kuta zakretanja zgloba i kuta oscilacije prednje osovine.

Na sposobnost savladavanja prepreka utječe raspodjela opterećenja, način upravlja-

nja, veličina guma i dr.

Vučne značajke skidera opisuju se kao najvažnija tehničko-tehnološka značajka.

Ovisno o stanju podloge (otpornosti šumskog tla na sabijanje i smicanje) ostvarit će

se prijenos sile na podlogu. Šumska tla slabe nosivosti uzrokovat će veće klizanje

kotača, odnosno manji prijenos sile na podlogu, što predstavlja gubitak energije.

Ujedno će se ostvariti manja vučna sila čime će se umanjiti učinkovitost radnog

sredstva.

Osnovi podaci o vozilu su: masa vozila, dimenzije vozila, način upravljanja, vrsta

sustava prijenosa snage, broj i dimenzije kotača, pritisak u gumama i težina tovara.

Skider je zglobno vozilo s četiri kotača jednakih dimenzija, formule pogona 4x4.

Osnovna masa skidera je ukupna masa potpuno opremljenog skidera s punim

spremnikom goriva i vozačem prosječne mase od 75 kg. Konstrukcijskim rješenjima,

na prednjoj osovini skidera se raspodjeluje oko 2/3 ukupne mase. Takva raspodjela

mase skidera je potrebna zbog načina rada i osiguranja dobre uzdužne stabilnosti

skidera. Pri privlačenju drva, odignuti kraj tovara se oslanja na zadnji dio skidera te

se dinamička opterećenja prednje i zadnje osovine izjednačavaju ili su ovisno o

položaju drva u tovaru, veličini tovara i nagibu terena, opterećenja na zadnoj osovini

veća. Granični tovar koji će skider moći privlačiti je stoga odreĎen dopuštenim

opterećenjem zadnje osovine, kutem uzdužne stabilnosti i ostvarivanjem vučne sile

preko kotača (Horvat 1990).

Podvozje se skidera sastoji od dva odvojena okvira. Prednji dio skidera ima ugraĎen

prednji most s kotačima, motor, mjenjač, razvodnik pogona i kabinu, sve učvršćeno

na prednji dio okvira podvozja. Na stražnjem su okviru podvozja takoĎer preko

poluosovina postavljeni kotači, ali i potrebna šumska nadogradnja - šumsko vitlo,

zaštitna daska, horizontalni i vertikalni valjci vitla. Prednji i stražnji okvir spojeni su

zglobno s mogućnošću gibanja zgloba, pomoću hidrauličnih cilindara u vodoravnoj

ravnini ili u dvije ravnine kao kod prorednog skidera Ecotrac 55 V. Zglobom se

ostvaruje lakše upravljanje skiderom u terenskim uvjetima te manji krug okretanja

čime se poboljšava kretnost vozila.

5

Slika 3. Sustav transmisije skidera

Pogonski dio čini motor s unutrašnjim izgaranjem, najčešće četverotaktni diesel

motor. Sustavom transmisije se prenosi snaga od motora na sve kotača. Formula

pogona skidera je 4x4. Sustav transmisije se sastoji od spojke, mjenjača, razdjelnika

pogona, diferencijala na svakoj osovini te planetarnog ili završnog reduktora na

svakom kotaču (slika 3). Ovisno o masi skidera ugraĎuje se hidrodinamička spojka.

Hidrodinamička spojka se najčešće koristi pri konstrukciji skidera velikih masa i

snage motora namijenjenih za stablovnu metodu izradbe tj. kod skidera opremljenih s

hvatalom prema dolje (grapple skidder) ili hvatalom prema gore i dizalicom (clam-

bunk skidder). Cilj sustava prijenosa snage je povećanje zakretnog momenta koji se

ostvaruje na kotaču. Novija tehnička rješenja donose potpunu hidrostatsku ili

djelomičnu hidrostatsko-mehaničku transmisiju - skider Woody (Košir i Lipoglavšek

1999).

Skideri su najpovoljniji za privlačenje pri malim i srednjim udaljenostima privlačenja.

Kod većih udaljenosti privlačenja (preko 300 m), skiderima se smanjuje učinak i

povećavaju troškovi rada. Najveća udaljenost privlačenja, na osnovu ekonomskih

pokazatelja i tehničkih ograničenja vozila, trebala bi iznositi približno oko 200 do 300

m.

Skideri opremljeni s vitlom su jeftiniji za održavanje od ostalih tipova šumskih zglob-

nih traktora, ali im je učinkovitost manja zbog velikog utroška vremena na prikuplja-

nje, vezanje, odvezivanje i uhrpavanje tovara. Potrebno je češće silaženje i penjanje

radnika s vozila čime se smanjuje sigurnost rada, tj. povećava mogućnost ozljeda

radnika pri padu. Vrlo je česta organizacija rada s dva radnika na jednom skideru,

6

gdje je jedan vozač koji upravlja vozilom i šumskim vitlom, a drugi je radnik kopčaš

koji izvlači uže vitla te vezuje drvne sortimente u tovar. Pri skupnom radu, ulogu

kopčaša preuzima radnik sjekač s motornom pilom koji priprema dovoljnu količinu

drva za svaki tovar te pomaže traktoristi pri vezanju tovara (Zečić 2003).

Rad sa skiderom zahtijeva prostrana stovarišta budući da se vozilom ne mogu slagati

visoki veći složajevi drva istog razreda kakvoće, kao što je mogućnost forvardera.

Skider, prednjom odrivnom daskom, može gurati drvne sortimente u veće složajeve

ali pri tome postoji mogućnost oštećivanja drvnih sortimenata. Ujedno, ovakva

prostrana stovarišta s malim obujmom drvnih sortimenata po površini zahtijevaju

česta premještanja i veliki utrošak vremena za utovar drva u kamione i kamionske

skupove.

7

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Glavni cilj istraživanja je odreĎivanje položaja različitih vrsta skidera unutar obitelji

skidera na temelju morfološke analize. Svrha ovakvih analiza je ustanoviti stanovite

objektivne kriterije, koji bi omogućili usporeĎivanje sličnih tipova strojeva i ureĎaja,

ustanovljivanjem sličnosti ili pak njihovih bitnih razlika, moguće je ocijeniti njihovu

tehničku pogodnost.

Svrha ovoga diplomskog rada izvršiti morfološku analizu različitih tipova skidera te na

osnovu rezultata ukazati na posebnosti njihovih dimenzijskih i tehničko-tehnoloških

značajki te ekološku pogodnost skidera za izvoĎenje radova.

8

3. MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je provedeno na osnovu prikupljenih podataka o skiderima. Podaci su

preuzeti sa internetskih stranica i kataloga, proizvoĎača i uvoznika skidera.

Odabrano je osam osnovnih morfoloških značajka za 107 tipova skidera (tablica 1.).

Cijela zamisao morfološke analize zasniva se na korelacijskoj ovisnosti izmeĎu

pojedinih parova tehničkih značajki skidera. Pri tome su odabrane slijedeće značajke

(slika 4) :

masa – m (kg)

snaga pogonskog motora – PM (kW)

duljina – L (m)

širina – B (m)

visina krova kabine – HC (m)

indeksi oblika - H/L i B/L

vučna sila vitla - Vs (kN)

duljina vučenog užeta - Du (m)

Slika 4. Osnovne dimenzije skidera

9

Tablica 1. Popis skidera i njihove značajke

Naziv Snaga, (kW)

Duljina, (mm)

Širina, (mm)

Visina do krova kabine, (mm)

Masa, (kg)

Snaga vitla, (kN)

Duljina uža, (m)

CATERPILLAR 508 70 5357 2690 2870 7770 94 52

CATERPILLAR 515 113 5800 2724 3030 12700 305.9 122

CATERPILLAR 518 97 5720 2640 2910 10250 117.3 76

CATERPILLAR 525 130 6000 3130 3050 15200 88.1 45

CATERPILLAR 525B 134 6487 3385 3233 16239 175 45

CATERPILLAR 525C 146 7626 3398 3184 17710 175 46.9

CATERPILLAR 528 130 6930 2920 2920 14039 169.9 53

CATERPILLAR 535B 149 6945 3385 3233 16919 194 45

CATERPILLAR 535C 162 7626 3398 3184 18043 175 46.9

CATERPILLAR 545 168 7948 3432 3366 18217 201 45

CATERPILLAR 545C 173 8028 3398 3184 19138 175 45

JOHN DEERE 540E 90 6080 2790 3010 9933 152.6 77.4

JOHN DEERE 540G 90 6330 3000 3011 9974 154.7 77.4

JOHN DEERE 548E 90 6330 3000 3010 10342 171 77.4

JOHN DEERE 548G 90 6330 3000 3010 9861 154.7 77.4

JOHN DEERE 648H 128 7230 3100 3023 14626 193 54.6

JOHN DEERE 740E 129 7320 3110 3110 12973 208 80.2

JOHN DEERE 740G 129 7821 3230 3128 12973 208.4 113.7

JOHN DEERE 748E 129 7770 3240 3130 15150 208 80.2

JOHN DEERE 748G 129 7821 3230 3130 14283 208.4 113.7

JOHN DEERE 848H 149 8027 3560 3127 17826 193 54.6

RANGER F667 132 6248 2817 3162 9970 148.6 96

TIGERCAT 604C 142 6605 2640 3050 11795 177.9 65

TIGERCAT 610C 142 6605 2920 3150 15420

TIGERCAT 620C 164 7090 3225 3150 16100

TIGERCAT 630C 186 7140 3225 3150 17010

TIMBERJACK 207D 95 5510 2460 2410 6960 67 100

TIMBERJACK 208D 95 5700 2520 2770 7020 88 100

TIMBERJACK 208D 63 5690 2464 2819 7033 60 100

TIMBERJACK 209D 73 5690 2464 2819 7033 74 100

TIMBERJACK 217D 82 5560 2460 2430 7040 80 100

TIMBERJACK 225D 99 5700 2520 2770 7070 88 100

TIMBERJACK 225D 73 5700 2520 2770 7150 88 100

TIMBERJACK 230 A 87 5690 2464 2819 7184 86

TIMBERJACK 230D 82 5690 2464 2819 7184 97 100

TIMBERJACK 240 A 85 5690 2460 2490 7390 119

TIMBERJACK 240D 95 6000 2500 3010 8100 113 100

TIMBERJACK 330 76 5900 2100 2800 8200 88 100

TIMBERJACK 350 A 91 5944 2489 3124 8363 125

TIMBERJACK 360 95 5680 2470 2945 8600 112 100

TIMBERJACK 380 A 88 5720 2475 2820 8800 148

TIMBERJACK 380B 95 5969 2753 3099 9079 130 64.9

10

TIMBERJACK 404 115 6477 3048 3226 9424 117 100

TIMBERJACK 450 A 79 6720 2200 3000 9500 142

TIMBERJACK 450B 113 6477 3048 3226 9573 155 95

TIMBERJACK 520 83 5520 2650 3000 9900 185

TIMBERJACK 480B 118 6775 3239 3124 13300 161 76.5

TIMBERJACK 550 135 6270 3050 3120 12200 201

ECOTRAC 55V 40 4550 1600 2490 3600 35 40

ECOTRAC 120V 86 7130 2220 2950 7200 100 70

LKT 81 TURBO 72 5700 2230 2780 7145 80 60

LKT 82 93 5700 2230 2780 9230 80 60

LKT 80 85 5300 2230 2580 6400 85 80

LKT 120A 114 5520 2650 3000 9900 114 60

KOCKUM KL 820 65 5350 2460 2630 4800 65 50

KOCKUM KL 821 71 5180 2250 2610 5150 71 87

KOCKUM KS 860 130 6000 2500 3010 8100 130 70

TREE FARMER CPD 86 5460 2286 2710 6050 86 70

MARTIMEX LKT 75 81 5300 2455 2585 6000 81 50

MF FLEXOR S 67 5950 2450 2840 6760 67 80

MF 220 SKIDER 80 4970 2290 2666 6000 80 72

VALMET 880 S 110 5500 2415 2675 6700 110

VALMET TERRA 865 B 82 4950 2160 2380 4450 82 40

LOKOMO LOKERI S 130 5680 2470 2945 8600 130 90

MITSUBISHI M FT2-F 60 4360 1890 2510 4350 60

IWAFUJI F50 73 5335 2290 2450 5900 73 40

HOLDER A 55F 36 3120 1520 2080 3000 36 40

ATHEY SKIDER M S-95B 95 5700 2520 2770 6930 95 40

ATHEY SKIDER M S-97B 97 5700 2520 2770 6870 97 40

ATHEY SKIDER M S-100B 100 5700 2520 2770 7150 100 40

ATHEY SKIDER M S-130B 130 5700 2520 2770 7020 130 60

ATHEY SKIDER M S-135B 135 5700 2520 2770 7070 135 100

TAF 650 65 5230 2390 2780 5700 65 100

HOLDER A 60 F 50 3456 1542 2115 3600 50

TREE FARMER C5D 100 5460 2286 2710 6050 100 70.7

BELT GV 50 59 5250 2220 2650 7350 59 50

IWAFUJI 10 15 3635 1490 1980 1600 15 50

IWAFUJI T 20 27 4390 1895 2320 2600 27 100

IWAFUJI T 30 35 4390 1900 2420 3285 35 100

IWAFUJI T 50 73 5335 2280 2450 5900 73 100

S 101 110 5860 2410 2700 6860 110 70

RD 81S 81 5000 2230 2725 6600 81 70

GAFNER MINI S 4000MS 45 4674 2337 2790 4645 45 38

MF 1200 108 6720 2200 3000 9500 108 80

FLEXOR S 67 5750 2450 2840 6760 67 50

KOCKUMS KS 822 117 5500 2410 2650 6300 117 110

KOCKUMS KL 860 130 6000 2500 3010 8100 130 87

11

DFU 300 41 4500 1690 2450 4000 41 50

HSM 704 72 4850 1870 2640 5500 72

HSM 805 87 5100 2100 2700 6100 87

FB J80A 59 6040 2317 2617 7250 60 80

HSM 805HD 129 5800 2400 3200 9800 95 100

HSM 805S 104 6400 2400 2900 9000 104 80

HSM 904 175 7100 2400 3200 10300 125 80

HSM 904 6WD 175 8300 2600 3200 16300 143 80

HSM 904Z 175 7100 2400 3200 12300 240 80

NFB NF 140 104 5590 2500 3100 11500

NFB NF 160 134 5730 2500 3150 12500

NFB 210-4 R 175 6200 2750 3250 14500

NOE NF 160-6R 134 8300 2500 3700 14700

NOE NF 210-6R 174 6200 2750 32500 17000

VILPO WOODY 110/140 74 5700 2100 2860 7200

FRANKLIN Q 70 132 6970 2920 3185 12727 151 106

FRANKLIN Q 90 170 7170 3022 3330 12273 161 100

FRANKLIN Q 80 138 6970 3022 3318 12727 151 100

FRANKLIN 185 S2 138 6640 2900 3124 9091 178 100

MORGAN SX-704 SB 180 7696 3000 3050 17463

PRENTICE 490 126 7988 2827 3383 1448

Podaci su tablično razvrstani i obraĎeni u računalnom programu Microsoft Excel,

pomoću kojega su odreĎene postojeće ovisnosti i dobivene regresijske jednadžbe

(polinomni ili linearni modeli), koje predstavljaju rezultate istraživanja. Čvrstoću

odabranih regresijskih modela program prikazuje pomoću parametra R2– kvadrat

indeksa korelacije, pomoću njega odreĎena je čvrstoća povezanosti izmeĎu zadanih

parametara. Dakle, može se reći da je regresijska analiza metoda kojom se grupa

podataka izjednačuje linearnom ili nekom od nelinearnih funkcija izjednačenja. Ako

se radi o linearnoj regresijskoj analizi, čvrstoća veze pokazuje koeficijent korelacije;

ako je funkcija izjednačenja nelinearna, onda čvrstoću te veze pokazuje indeks

korelacije. Računala omogućuju da se odreĎivanje koeficijenata regresijskog modela

ne vrši Gaussovim jednadžbama, već direktnom minimalizacijom sume kvadrata

odstupanja.

12

3.1. MORFOLOŠKA ANALIZA

Morfološkom analizom utvrĎuje se trenutačno stanje, svojstva i zakonitosti, ali i

povijesni te mogući tijek razvoja strojeva u šumarstvu. Na temelju izabranih geomet-

rijskih, masenih i drugih veličina izražavaju se ovisnosti i donosi sud o valjanosti

izbora stroja. Rezultati provedenih analiza služe:

šumarskim stručnjacima pri odabiru novih strojeva,

najpovoljnijoj uporabi strojeva u raznim radnim uvjetima

odreĎivanju parametara pri konstrukciji novih strojeva unutar poznatih obi-

telji

Sever (1980) morfološkom analizom usporeĎuje šumske zglobne traktore s vitlom s

adaptiranim poljoprivrednim traktorima, nedvojbeno utvrdivši kako se, iako razvijeni iz

poljoprivrednih traktora, skideri mogu svrstati u poseban skup/obitelj vozila koja ima

svojstvene morfološke značajke. Ovu analizu proširuje (1986) i na ostala šumarska

vozila pa tako i na forvardere, utvrdivši kako i obitelj forvardera takoĎer ima svojstve-

ne morfološke značajke. Sever i Horvat (1985) pri izradi studije skidera, a za stvara-

nje projektnog zadatka za srednji skider, upotrebljavaju rezultate morfološke analize.

Takvu analizu za proračun onih dimenzija skidera (ako nisu poznate) koje trebaju za

proračun dinamičke preraspodjele opterećenja upotrebljava i Horvat (1989).

Bekker (1956.) provodi jednu od prvih morfoloških analiza vozila za kretanje izvan

putova, iznoseći mišljenje kako će objekt koji se kreće u nekom mediju poprimiti oblik

koji pruža najmanji otpor kretanju. S tog se stajališta, morfološka analiza može učiniti

ne samo za iskaz dostignute razine dimenzijskog razvoja vozila ili za traženje

položaja nekoga vozila u skupu sličnih, već i za procjenu budućeg razvoja. On navodi

kako odnos geometrijskih pokazatelja vozila, a posebice tzv. faktora noseće ploštine

vozila, odreĎuje kretnost vozila na mekim tlima.

Sever i Knežević (1991) traže, izmeĎu ostalog, razliku u morfološkim značajkama

forvardera raznih formula pogona (4x6, 6x6 i 8x8). U ovoj analizi, kao i u ostalima

gdje se slikovno iskazuju značajke obitelji vozila, najčešće se kao osnovni pokazatelj

upotrebljava tzv. indeks oblika.

13

Istražujući i usporeĎujući značajke srednjih skidera i APT-a, Horvat i Sever (1995,

1996), Horvat (1996C i 1996D), Sever i Horvat (1997) te Horvat i dr. (2002) upotreb-

ljavaju morfološku analizu.

Sever i Horvat (1992A) prikazuju bazu podataka geometrijskih i drugih značajki

skidera i forvardera. Isti autori (1992B) analiziraju temeljne morfološke značajke

raznih šumskih vozila. Iznose mišljenje kako se ovakvim podacima mogu služiti

konstruktori pri konstrukciji vozila i šumarski stručnjaci pri njihovu izboru. Njihovu

bazu podataka forvardera proširuje Poršinsky (1996.), tražeći položaj jednog tipa

forvardera u cijeloj obitelji.

Horvat i Kristić (1999) iznose prvu morfološku analizu prorednih traktorskih skupova

(traktor s poluprikolicom i hidrauličkom dizalicom) kao polazište u traženju optimalno-

ga rješenja za nizinske šume.

Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu morfološka je analiza upotrebljavana i za

istraživanje drugih šumskih strojeva, pa je tako Košćak i dr. (1995) rabe za šumske

sitnilice, Šušnjar (1998) za šumske iverače, isti autor 2007. koristi morfološku analizu

za šumske hidraulične dizalice, te 2008. za raščlambu farmerskih vitala.

Horvat (2001) morfološkom analizom utvrĎuje razlike izmeĎu adaptiranih poljoprivre-

dnih traktora s ugraĎenim različitim izvedbama šumskih vitala.

Horvat i Šušnjar (2001A i 2001B) prikazuju razvoj morfoloških značajki poljoprivred-

nih traktora, zaključujući da dostignuta raznovrsnost njihove konstrukcije omogućava

izbor pogodne inačice traktora za prilagodbu za šumske radove. Isti autori (2003)

rabe morfološku raščlambu u dijelu analize pogodnosti opremanja uzgojnog traktora

tzv. farmi izvedbama vitla.

Iz ovoga se kratkoga pregleda nekih dosadašnjih radova lako se da zapaziti kako je

morfološka analiza značajna metoda u analizi pogodnosti šumskih vozila i drugih

strojeva općenito.

14

4. REZULTAT ISTRAŽIVANJA

Morfološkom analizom su utvrĎene ovisnosti izmeĎu pojedinih morfoloških značajki i

položaj unutar cijele obitelji (skupine) skidera. Odabrano je devet osnovnih morfološ-

kih značajki za skidere, od toga sedam osnovnih značajki (duljina L, širina B, visina

do krova kabine HC, masa m, snaga motora PM, vučna sila vitla Vs,dužina uža Du) te

dvije izračunate značajke (indeksi oblika HC/L i B/L).

4.1. INDEKS OBLIKA

Bekker (1956., 1960., 1969.) iznosi mišljenje da vozila trebaju poprimiti oblik čijem

kretanju okoliš pruža najmanji otpor, tj. vozila trebaju imati što veću probojnost. Ako

se vozilo prikaže u obliku prizme, tada omjeri H/L (visina/duljina) i B/L (širina/duljina)

iskazuju važne obujmne značajke i nazivaju se indeksima oblika. U ovom istraživanju

korištena je visina do krova kabine skidera (HC). Za vozila koja pripadaju istoj obitelji,

indeksi oblika najvažnije su značajke kojima se ona opisuju i služe kao početna

obavijest o proučavanom vozilu i njegovom svrstavanju u već poznatu obitelj vozila.

Slika 5. Ovisnost indeksa oblika B/L o indeksu oblika HC/L

Na slici 5 prikazana je meĎusobna ovisnost spomenutih indeksa oblika te izjednače-

nje linearnim korelacijskim modelom. Zbog postojanja uski traktorskih putova, koji su

obično širine 2,5 m, došlo je do potrebe razvijanja užih skidera koji mogu koristiti te

putove. To se vidi na grafikonu, većina skidera se nalazi ispod granice Hc=B, što

znači da prevladava dužina u odnosu na širinu vozila.

y = -0,823x2 + 1,121x + 0,079R² = 0,135

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7

Ind

eks

ob

lika

B/L

Indeks oblika Hc/L

Skideri

Poly. (Skideri)

15

4.2.OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O MASI SKIDERA

Masa vozila se smatra bitnom morfološkom značajkom zbog činjenice da pri nepos-

tojanju mase vozila ne postoje ni druge značajke. Iako se veća masa smatra u pravilu

nepovoljnom, kod skidera ona ima ulogu održavanja stabilnosti stroja prilikom

privitlavanja i vuče stabala. No s druge strane veća se masa vozila smatra nepovolj-

nom zbog većeg otpora kotrljanja te većeg pritiska kotača na tlo uslijed čega dolazi

do oštećivanja šumskoga tla.

Usporedba duljine skidera s masom prikazana je na slici 6, pri čemu su pri utvrĎiva-

nju ovisnosti odabrane eksponencijalne regresijske jednadžbe izjednačenja.

Slika 6. Ovisnost duljine skidera o masi

Rast duljine skidera s povećanjem mase je nepovoljan sa stanovišta njegove kret-

nosti u šumskim sastojinama. Veća duljina podrazumijeva veći krug okretanja skidera

te time njegovu manju pokretljivost. Trend povećanja duljine skidera s masom je

moguć zbog načina konstrukcije ove obitelji vozila gdje se sa središnje postavljenim

zglobom može ostvariti manji krug okretanja i s relativno velikim meĎuosovinskim

razmakom ili ukupnom duljinom skidera

y = 0,194x + 4212,R² = 0,628

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

0 5000 10000 15000 20000

Du

ljin

a, m

m

Masa, kg

Skideri

Linear (Skideri)

16

Slika 7. Ovisnost širine o masi skidera

Ovisnosti širine o masi prikazane su na slici 7. Ovaj grafikon pokazuje da kod skidera

širina vozila neznatno mijenja u odnosu na masu. Razlog tome počiva s jedne strane

u činjenici da je kod vozila za kretanje po bespuću potrebna manja širina, a sve zbog

uvjeta rada u šumi, radi utjecaja širine na oštećivanje dubećih stabala i smanjenje

gaženja tla.

Slika 8. Ovisnost visine do krova kabine o masi skidera

Ovisnost visine o masi iskazana je na slici 8. Ovdje se radi o visini kabine od tla.

Može se uočiti da je porast visine neznatan u odnosu na masu skidera. To se

objašnjava zakonskim propisima, koje ti strojevi moraju zadovoljiti tijekom njihovog

transporta po javnim prometnicama. Nadalje skideri, zbog vrste posla koji obavljaju,

ne smiju imati preveliku visinu kako bi im se osigurala stabilnost prilikom rada u

y = -2E-06x2 + 0,121x + 1604,R² = 0,683

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

0 5000 10000 15000 20000

Širi

na,

mm

Masa, kg

Skideri

Poly. (Skideri)

y = -4E-06x2 + 0,131x + 2035,R² = 0,634

1500

2000

2500

3000

3500

4000

0 5000 10000 15000 20000

Vis

ina,

mm

Masa, kg

Skideri

Poly. (Skideri)

17

bespuću, jer porastom visine točka težišta se pomiče sve više čime je narušena

bočna stabilnost samog stroja.

Slika 9. Ovisnost snage pogonskog motora o masi skidera

Analiza ovisnosti snage pogonskog motora o masi značajna je sa stanovišta razdva-

janja skidera kao obitelji vozila. Odnos snage motora i mase vozila može se tumačiti

kao odnos koliku snagu motora može nositi jedinica mase vozila. Potrebitost veće

mase skidera ogleda u povećanju adhezijskog opterećenja čime će se omogućiti

trakcija kotača s tlom i pri nepovoljnim terenskim uvjetima. Veća masa ima ulogu

održavanja stabilnosti stroja prilikom rada sa vitlom.

Na slici 9 vidi se grafički prikaz ovisnosti snage pogonskog motora obzirom na masu

vozila. Uočljivo je da je povećanjem mase skidera potrebna i veća snaga motora,

kako bi se osigurala kretnost skidera po bespuću te njegova stabilnost prilikom rada.

4.3. OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O VUĈNOJ SILI VITLA

Osnovni dijelovi vitla su bubanj, vodilice užeta (horizontalni i vertikalni valjci ili

koloture) i kućište vitla. Broj okretaja ulaznog vratila je prevelik za pokretanje bubnja

te se zbog toga u vitlu vrši redukcija broja okretaja pužnim prijenosom. Bubanj se

sastoji od oboda, valjka i osovine valjka. S obzirom na broj bubnjeva, razlikuju se

jednobubanjska i višebubanjska vitla. Jednobubanjska vitla se koriste pri deblovnoj i

stablovnoj metodi izradbe drva gdje je u tovaru mali broj komada drva. Dvobubanjska

vitla omogućavaju vezanje tovara od većeg broja komada drva što je vrlo učinkovito

kod sortimentne metode izradbe drva ili pri radu u prorednim sječinama, kada se

privlače drvni sortimenti ili dijelovi stabla manjih dimenzija.

y = -1E-07x2 + 0,009x + 23,68R² = 0,687

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5000 10000 15000 20000

Snag

a, k

W

Masa, kg

Skideri

Poly. (Skideri)

18

Slika 10. Ovisnost vučne sile vitla o masi skidera

Slika 11. Ovisnost vučne sile vitla o snazi pogonskog motora skidera

Na slici 10 i na slici 11 opisani su odnosi vučne sile vitla u odnosu na masu skidera i

pogonsku snagu motora. Dolazimo do zaključka da povećanjem mase skidera dolazi

do potrebe povećanja snage pogonskog motora skidera, a samim time i do poveća-

nja vučne sile vitla. Na slici 10 je vidljivo da vitla nekih od istraživanih skidera imaju

veću vučnu silu nego masu, takva pojava je moguća kod skidera koji imaju stražnju

sidrenu dasku, čijom upotrebom im se povećava stabilnost i omogućuje ostvarivanje

veće vučne sile što je u suglasju s zaključcima koje donose Gužvinec i dr (2012).

4.4.OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O DULJINI UŽETA

y = 0,014x0,987

R² = 0,7840

50

100

150

200

250

300

350

0 5000 10000 15000 20000

Vu

čna

sila

vit

la, k

N

Masa, kg

Skideri

Power (Skideri)

y = 0,868x1,058

R² = 0,7740

50

100

150

200

250

300

350

0 50 100 150 200

Vu

čna

sila

vit

la, k

N

Snaga, kW

Skideri

Power (Skideri)

19

Slika 12. Ovisnost duljine vučenog užeta o masi skidera

Slika 13. Ovisnost duljine vučenog užeta o snazi motora skidera

y = -6E-07x2 + 0,012x + 21,76R² = 0,1720

20

40

60

80

100

120

140

0 5000 10000 15000 20000

Du

ljin

a vu

čno

g u

žeta

, m

Masa, kg

Skideri

Poly. (Skideri)

y = -0,001x2 + 0,517x + 47,32R² = 0,0480

20

40

60

80

100

120

140

0 50 100 150 200

Du

ljin

a vu

čno

g u

žeta

, m

Snaga, kW

Skideri

Poly. (Skideri)

20

Slika 14. Ovisnost duljine vučenog užeta o vučnoj sili vitla

y = 0,007x2 - 0,411x + 77,02R² = 0,0900

20

40

60

80

100

120

140

0 20 40 60 80 100

Du

ljin

a vu

čno

g u

žeta

, m

Vučna sila vitla, kN

Skideri

Poly. (Skideri)

21

5. ZAKLJUĈAK

Prijenos drvnog materijala od mjesta izrade (panja) do pomoćnih šumskih skladišta

čini prvu fazu šumskog transporta. O izvršenju plana prve faze transporta ovisi i

cjelokupno izvršenje plana eksploatacije šuma. Radi toga se danas u svijetu poklanja

naročita pažnja mehanizaciji ove faze transporta. U tehnički razvijenim zemljama kao

jedan od najvažnijih mehanizama ove faze transporta smatraju se skideri.

Morfološkom analizom značajki istraživanih modela skidera ustanovljeno je da ih

zbog njihove specifične konstrukcije treba promatrati kao zasebnu skupinu vozila.

Većina vrijednosti indeksa oblika nalaze se u području gdje visina prevladava nad

širinom vozila. Općenito kod skidera karakteristično je da se indeksi oblika nalaze u

području prevladavanja visine nad širinom. Ova značajka je uvjetovana potrebom za

velikom pokretljivosti pri radu u šumskim sastojinama. Manje širine vozila omoguća-

vaju lakši pristup do stabala namijenjenih za sječu i manje gaženje šumskog tla i

oštećivanje dubećih stabala.

Morfološkom analizom utvrĎuje se trenutačno stanje, svojstva i zakonitosti, ali i

mogući tijek razvoja skidera kao strojeva za transport drva. Rezultati provedenih

istraživanja mogu poslužiti kao pomoć šumarskim stručnjacima pri odabiru novih

strojeva.

UtvrĎeno je da povećanjem mase skidera raste vučna sila vitla i snaga pogonskog

motora skidera. Duljina vučnog užeta ne ovisi o masi skidera, snazi pogonskog

motora ni o vučnoj sili vitla skidera, što znači da se na skiderima manje mase može

koristiti uže veće duljine, uslijed čega je moguće povećanje udaljenosti privitlavanja tj.

gradnja vlaka manje duljine. Ali s druge strane povećanjem duljine vučnog užeta

značajno se utječe na sigurnost i opterećenost radnika kopčaša.

22

LITERATURA

1. Bekker, M., G., 1956.:Theory of Land Locomotion, Univ. of Michigan Press,

1-499

2. Bekker, M., G., 1960: Off-the-road locomotion, The University of Michigan

Press, 1–215

3. Bekker, M., G.,1969:Introduction to Terrain-Vehicle Systems, Univ. of Mic-

higan Press,.

4. Drushka, K., Konttinen, H., 1997: Tracks in the Forests – The Evoluation of

Logging Machinery. Timberjack Group Oy, Helsinki, Finland, 1 – 254.

5. Gužvinec, H., Zorić, M., Šušnjar, M., Horvat, D., Pandur, Z., 2012: Utjecaj

načina sidrenja na vrijednosti horizontalne sastavnice vučne sile i faktor

prianjanja prilikom privitlavanja drva skiderom i adaptiranim poljoprivrednim

traktorom. Nova mehanizacija šumarstva 33: 23–33.

6. Han, H.-S., Kellogg, L.D., 2000B: A Comparison of Sampling Methods and

a Proposed Quick Survey for Measuring Residual Stand Damage from

Commercial Thinning. JournalofForestEngineering 11(1): 63-71.

7. Hitrec V., Horvat, D., 1987: Jedna metoda odreĎenja regresijskog modela

na primjeru krivulje klizanja kotača. Mehanizacija šumarstva 12(11-12): 177

– 181.

8. Horvat, D., Kristić, A., 1999: Research of some morphological features of

thinning tractor assemblies with semi-trailer [Istraživanje nekih morfoloških

značajki prorjednih traktorskih skupova s poluprikolicom], Zbornik sažetaka

na IUFRO savjetovanju "Emerging Harvesting Issues in Technology Tran-

sition at the End of Century", Opatija, 99 – 100.

9. Horvat, D., 2000: Neke značajke šumarskih strojeva nove generacije (So-

me characteristics of new generation of forestry machines). Znanstveni

skup “Vrhunske tehnologije u uporabi šuma”, Zagreb, 11. travnja 2000.,

HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, 65 – 84.

10. Horvat, D., 2001: Morfološke značajke adaptiranih poljoprivrednih traktora

s ugradnjom različitih vitala (Morphological characteristics of adapted far-

ming tractors equiped with different winches), Znanstvena knjiga "Znanost

u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama”, str. 525 – 533.

23

11. Horvat, D., Šušnjar, M., 2001: Morphological analysis of farming tractors

used in forest works, 35. Internationales wissen schaftliches symposium -

FORMEC 2001, Mendel UniversityofAgricultureandForestry Brno, p. 27 –

38.

12. Horvat, D., Šušnjar M., 2003: Comparison between some technical charac-

teristics of STEYR farming tractor equiped with 3 variants of tajfun farmi

winches and with fixed TIGAR winch, Proceedings of Joint FAO/ECE/ILO &

IUFRO Workshop on operation improvements in farm forests, Logarska do-

lina (Slovenija), pp. 83-95.

13. Horvat, D., Poršinsky, T., Krpan, A., Pentek, T., Šušnjar, M., 2004: Ocjena

pogodnosti forvardera morfološkom raščlambom, Strojarstvo 46(4-6), 149-

160.

14. Hoss, C., 2001: Harvester simulators as effective tools in education. Pro-

ceedings of International conference “Thinnings: A valuable forest mana-

gement tool”, September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natu-

ral Resources Canada & Canadian Forest Service, CD.

15. Kellog, L.D., Bettinger, P., Studier, D., 1993: Terminology of Ground-Based

Mechanized Logging in the Pacific Northwest. Forest Research Laboratory,

Oregon State University, Corvalis. Research Contribution 1, 1 – 12.

16. Koščak, B., Horvat D., Sever, S., 1995: Morfološka rasčlamba tehničkih

značajki rotositnilica (Morphological Analysis of Malching Flail Mower Tec-

hnical Characteristics), Mehanizacija šumarstva, Vol. 20, No. 3, str. 137-

144.

17. Košir, B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje. Zbornik obposveto-

vanju “Strojna sečnja v Sloveniji”, Gospodarska zbornica Slovenije – Zdru-

ženje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 7 – 20.

18. Krpan, A.P.B., 2000: Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija pri iskoriš-

tavanju šuma u Hrvatskoj (Possibilities of implementation of high technolo-

logies in forest harvesting in Croatia). Znanstveni skup “Vrhunske tehnolo-

gije u uporabi šuma”, Zagreb, 11. travnja 2000., HAZU, Znanstveno vijeće

za poljoprivredu i šumarstvo, 45 – 63.

19. Krpan, A.P.B., Poršinsky, T., 2001: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj.

(Harvester Timberjack 1070 in Croatia). ). Šumarski list 125(11-12): 619 –

624.

24

20. Krpan, A.P.B., Poršinsky, T., 2002: Proizvodnost harvestera Timberjack

1070 pri proredi kulture običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070

Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski list 126(11-12).

21. Mellgren, P. G., 1980: Terrain Classification for Canadian Forestry, Cana-

dian Pulp and Paper Association, 1–13.

22. Owende, P.M.O., J. Lyons, R. Haarlaa, A. Peltola, R.Spinelli, J. Molano,

S.M. Ward, 2002: Operations protocol for Eco-efficient Wood Harvesting on

Sensitive Sites. Project ECOWOOD, Funded under the EU 5 Framework

Project ( Qualityof Life and Management of Living Resources). Contract

No. QLK5-1999-00991 (1999-2002), 1-74.

23. Poršinsky, T., 1996: Forwarder application to wood transportation in Croa-

tia. Proceedings "Progresses in Forest Operations", Ljubljana, Slovenija,

133 – 141.

24. Poršinsky, T., 1997: OdreĎivanje položaja Kockumsa 850 i Timberjacka

1210 u obitelji forvardera morfološkom raščlambom. Mehanizacija šumar-

stva 22(3), 129–139.

25. Poršinsky, T., 2005: Djelotvornost i ekološka pogodnost forvardera Timber-

jack 1710 pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske. Doktorska di-

sertacija. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 1-170.

26. Pranjić, A., 1990: Šumarska biometrika. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,

1 – 204.

27. Sever, S., 1980: Istraživanje nekih eksploatacijskih parametara traktora

kod privlačenja drva. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1

– 301.

28. Sever, S., Horvat, D., 1981: Utjecaj nekih karakteristika tla na prohodnost

vozila te prijedlog za njihovo proučavanje kod izrade klasifikacije šumskih

terena. Mehanizacija šumarstva 6(9-10): 287 – 299.

29. Sever, S., Horvat, D., 1985: "Šumski zglobni traktor snage oko 60 kW",

Studija, Zagreb, ZIŠ, str. 1-187

30. Sever, S., Horvat, D., 1985: Ispitivanje šumskih vitala montiranih na traktor

(Issledovanie lesnih barabanov smontirovanih na traktor), Zbornik radova

savjetovanja "Metrološke osnove ispitivanja strojeva u eksploataciji šuma",

Zagreb-Opatija, str. 1-11.

25

31. Sever, S., Horvat, D., 1990: Sabijanje tla pri izvoženju i vuči drva teškim

traktorima (Soil compaction at wood hauling and wood skidding with heavy-

duty tractors). Glasnik za šumske pokuse, Vol. 26, Šumarski fakultet Zag-

reb, 519 – 546.

32. Sever, S., Horvat, D., 1990: Vozila za privlačenje drva na teškim terenima

(Vehicles for wood skidding on heavy terrains). Mehanizacija šumarstva

15(3-4): 75 – 80.

33. Sever, S., Knežević, I., 1991: Formindex as a possible criterion for classifi-

cation off-road vehicles. 5th European Conference ISTVS, Budapest, Vo-

lume II, 468 – 476.

34. Sever, S., Horvat, D., 1992: Skidders and forwarders dana base as source

and help in determining morphological relationships. Proceedings of IUF-

RO workshop „Computor supported planning of roads and harvesting“,

Feldafing, Germany,196-200

35. Sever,S.,Horvat,D., 1992: Logging wheeld tractor data bank for assistance

in machine family evaluation. Proceedings of IUFRO IUFRO workshop

„Computor supported planning of roads and harvesting“, Feldafing,

Germany, 281-288

36. Sever, S., Horvat, D.,1997: Chosingand Application of Forest Soft Machi-

nes, 7th European ISTVS Coference, 7-10. October, 1997., Ferrara, Italy,

539-556.

37. Šušnjar, M., 1998: Istraživanje ovisnosti nekih tehničkih značajki iverača

morfološkom raščlambom. Mehanizacija šumarstva. 23 (3-4), 139-150.

38. Šušnjar, M., 2005: Istraživanje meĎusobne ovisnosti značajki tla traktorske

vlake i vučne značajke skidera Doktorska disertacija. Šumarski fakultet,

Sveučilište u Zagrebu, 1-146.

39. Šušnjar, M., Horvat, D., Grahovac, I., 2007: Morfološka raščlamba šumskih

hidrauličnih dizalica. Nova mehanizacija šumarstva 28: 15 – 26.

40. Šušnjar, M., Borić, D., 2008: Morfološka raščlamba farmerskih vitala. Nova

mehanizacija šumarstva 29: 29 – 35.

41. http://www.ritchiespecs.com/searchresults?type=Forestry%20Equipment&c

ategory=Skidder

42. http://specs.lectura.de/en#!/category/983643/manufacturer/984034/type/10

04123

26

43. http://www.speccheck.com/lite/Select.aspx?MODID=89RxLTEb2qw.jQjQj.&

X=7IolTElYsmrIMMFy79gJzuhCM1RxZYtB8itmncXFZbJZaZCJDn8.zZxZz.

MwS1snSamq79&Q=2

44. http://xiaer.en.alibaba.com/product/334257060-

215997610/LOGGING_SKIDDER.html

45. http://hittner.hr/sumski-

traktori/hrvatska/sumski_zglobni_traktor_ecotrac_55_v/

46. http://hittner.hr/sumski-

traktori/hrvatska/sumski_zglobni_traktor_ecotrac_120_v/

47. http://www.directindustry.com/cat/construction-mining-equipment/forestry-

harvesters-skidders-forwarders-AR-785-_2.html