MONOGRAFIJA - ggs.edu.ba · PDF fileciji Osmanskog carstva. Berlinski kongres je ostavio Bosnu...

MONOGRAFIJA 120 GODINA SREDNJE GRA\EVINSKO

– GEODETSKE [KOLE U SARAJEVU( 1889. – 2009.)

Demir Asmir

SARAJEVO 2009. godine

Naziv djela:Monografija 120 godina Srednje gra|evinsko – geodetske {kole u Sarajevu

( 1889. – 2009.)

Autor:Asmir Demir

Redakcioni odbor:Jasminko Husein~ehaji}, Arma Hrni}, Minka Arnaut, Asmir Demir

Lektor:Arma Hrni}

Recenzenti:Dr Adnan Busulad`i}, Dr Salmedin Mesihovi}

Izdava~:Srednja gra|evinsko – geodetska {kola

Sarajevo

Tehni~ki urednik:Nikola Vujovi}, Nash Studio

Fotografija na naslovnici:Edin Zuhri}

[tampa:Bravo Team Public

Tira`:300

SADR@AJ:

Predgovor ...........................................................................................................................................5

Tehni~ka {kola u Sarajevu od 1889. do 1918. Period Austrougarske uprave u BiH ....................................................................................................7

Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu Period izme|u dva svjetska rata ( 1918. - 1941.) ...............................................................................24

Gra|evinsko - geodetski {kolski centar Period SFR Jugoslavije ( 1945. - 1992.) ............................................................................................45

Period rata u Bosni i Hercegovini 1992. - 1995. ................................................................................85

Mje{ovita srednja gra|evinsko - geodetska {kola Period od 1996. do 2009. godine .....................................................................................................93

Zaklju~ak ........................................................................................................................................119

Izvori ...............................................................................................................................................120

Literatura ........................................................................................................................................121

Sponzori .........................................................................................................................................122

PREDGOVOR

Javna ustanova Srednja gra|evinsko – geodetska {kola u Sarajevu je osnovana 02. oktobra 1889. godine, te ove godine obiljeàva 120 godina postojanja.

[kola je osnovana u okviru Srednje tehni~ke {kole, gdje su postojala dva odsjeka i to: gra|evinski i {umarski.

Po~etak rada Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, a samim tim i gra|evinskog odsjeka, predstavlja po~etke obra-zovanja kadrova u gra|evinskoj struci i historijski trenutak u kojem je tehni~ka nauka zna~ajnije zakora~ila na na{e prostore. U to vrijeme na ovim prostorima nije bilo srednjih tehni~kih {kola, tako da slobodno moèmo re}i da je sa-rajevska tehni~ka {kola, a samim tim i gra|evinski odsjek, najstarija tehni~ka {kola kako u Bosni i Hercegovini, tako i na prostorima biv{e Jugoslavije, pa i na Balkanu.

Osnivanjem Srednje tehni~ke {kole od strane austrougarske vlasti otpo~elo je obrazovanje doma}eg srednjeg tehni~kog kadra za velike radove koji su tada bili u toku ili predstojali, kao {to su: izgradnja èljezni~kih pruga, puteva, vodovoda i kanalizacije, industrijskih, javnih i stambenih zgrada, urbanizacija, osnivanje katastra i drugo.

[kola je ve} na samom po~etku rada osvojila niz nagrada na evropskim izlo`bama u Budimpe{ti i Be~u.

Za razvoj tehni~ke {kole bitan momenat je useljenje u novu zgradu, 1936. godine u kojoj se {kola nalazi i sada.

Potrebno je napomenuti da su se postepeno otvarali i novi odsjeci, me|u kojima je i geodetski, koji je otpo~eo sa radom 1924. godine, kao i zanatske {kole ~iji je cilj bio da obrazuju majstorski kadar koji je bio neophodan za razvoj gra|evinske struke.

Nakon drugog svjetskog rata, u kojem je veliki broj u~enika i profesora u~estvovao u narodnooslobodila~koj borbi, 1948. godine dolazi do niza organizacionih promjena, kao {to je trajanje {kolovanja, transformacija odsjeka u samostalne {kole, formiranje novih {kola i sli~no. U tom periodu u~enici i profesori na{e {kole u~estvovali su u obnovi i izgradnji ratom poru{ene zemlje, a zna~ajan doprinos su dali pri osnivanju Tehni~kog fakulteta u Sarajevu 1949. godine.

Bitna godina je i 1959, kada se formira Gra|evinsko – geodetski {kolski centar, a uz pomo} gra|evinske privrede iste godine je izgra|en i dana{nji objekat – mala zgrada (Ul. Franca Lehara broj 5), koji je u po~etku imao namjenu |a~kog doma, a prvenstveno je sluìo za obrazovanje zanatskih kadrova u gra|evinskoj struci.

U narednom periodu, sve do 1992. godine {kola djeluje kao Gra|evinsko – geodetski {kolski centar sa tri {kole, Gra|evinskom tehni~kom {kolom, Geodetskom tehni~kom {kolom i Gra|evinskom {kolom sa prakti~nom obukom i biljeì niz uspje{nih rezultata u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.

Po~etkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, veliki broj u~enika i zaposlenika {kole u~estvuje u od-brani zemlje, od kojih su neki dali i svoje ìvote.Ratni period od 1992. do 1995. godine predstavlja jedan od najteìh perioda za funkcionisanje {kole, jer su {kolski objekti bili izloèni granatiranju, te u velikoj mjeri devastirani, a sva op-rema i nastavna sredstva uni{teni.Za to vrijeme, zahvaljuju}i entuzijazmu i hrabrosti uposlenika koji su ostali u {koli, {kola nije prekidala odgojno – obrazovni rad, iako se nastava odvijala na vi{e lokacija u gradu.

Po zavr{etku rata, 1995. godine nastava se ponovo organizuje u mati~nim objektima koji su bili neuslovni, a u {kolu se vra}aju zaposlenici koji su bili angaòvani u odbrani zemlje i zapo{ljavaju novi, mla|i kadrovi.

Zahvaljuju}i sredstvima Evropske komisije, Vlade Kantona Sarajevo, kao i naporu uposlenika, 1999. godine po~inje se sa rekonstrukcijom i sanacijom {kolskih objekata, kao i opremanjem {kolskih prostora, tako da se postepeno stvaraju uslovi za normalan rad i funkcionisanje {kole.

Va`no je napomenuti da je i u ovom periodu {kola ostvarila niz zna~ajnih rezultata na razli~itim takmi~enjima u Bosni i Hercegovini.U~enici Srednje gra|evinsko – geodetske {kole u cijelom ovom periodu, bili su pokreta~ka snaga u izgradnji i razvoju zemlje i dali zna~ajan doprinos izgradnji i razvoju bosansko – hercegova~kog dru{tva.

Na kraju, s ponosom èlimo ista}i ~injenicu da je gra|evinsko – geodetsku {kolu od njenog osnivanja do danas, kao redovni i vanredni u~enici, zavr{ilo vi{e od 20 000 u~enika, od kojih su mnogi izrasli u vrsne majstore, tehni~are, inìnjere, profesore srednjih {kola, fakulteta i sli~no.

Sarajevo, 2009. godine Direktor {kole

Jasminko Husein~ehaji}, dipl.ing.arh.

TEHNI^KA [KOLAU SARAJEVU OD 1889. DO 1918.

PERIOD AUSTRO-UGARSKEUPRAVE U BiH

9TEHNI^KA [KOLA U SARAJEVU OD 1889. DO 1918. - PERIOD AUSTRO-UGARSKE UPRAVE U BiH

120 GODINATEHNI^KA [KOLA U SARAJEVU OD 1889. DO 1918. PERIOD AUSTRO - UGARSKE UPRAVE U BiH

Austro - Ugarska monarhija je u svojim planovima {irenja u prvom planu imala Bosnu i Hercegovinu i spre-mala je njeno zaposjedanje jo{ i prije Berlinskog kon-gresa. Na ruku joj je i{lo dalje slabljenje Osmanskog carstva koje je zbog katastrofalnog stanja u kojem se na-lazilo nazivano “bolesnik na Bosforu”. Pitanje opstanka i budu}nosti Osmanskog carstva, tzv. isto~no pitanje, ponovo je aktuelizirano polovinom XIX stolje}a. Evropske velike sile u svojoj velikoj imperijalisti~koj ekspanziji nas-tojale su svaka za sebe prisvojiti {to ve}i i zna~ajniji dio Osmanskog carstva. Me|utim, sa druge strane na tlu Bosne i Hercegovine ve} je trajala jaka nacionalna pro-paganda iz susjednih dràva, Srbije i Hrvatske, koje ko-riste}i slabosti Osmanske uprave, èle da ostvare svoje politi~ke ciljeve. To se prije svega odnosi na politi~ko djelovanje Kraljevine Srbije i njenu jaku nacionalnu pro-paganda putem crkveno - {kolskih op{tina, koje se formiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. To je Austro - Ugarsku dovelo u poziciju da {to prije mora djelovati kako bi ostvarila svoje ciljeve na Balkanu. Grof Gyula Andràssy je zahtjev za zauzimanjem Bosne i Hercegovine pravdao potrebom da se provedu osnovne ekonomske i politi~ke reforme, osigura red i mir i na taj na~in otkloni opasnost sa ju`nih granica Monarhije.

Politi~ki i vojni odnosi u Evropi tog vremena davali su joj dovoljne garancije da }e za ostvarenje svog cilja imati podr{ku ve}ine velikih sila tog vremena. Austrougarski agenti obilazili su Bosnu i Hercegovinu, prikupljali po-datke, djelovali me|u lokalnim stanovni{tvom, {to će posluìti za pripremanje okupacije i odrediti budu}e ure|enje ove teritorije u okviru Austro - Ugarske monarhije. Velike evropske sile u Berlinu, na kongresu odrànom od 13.06. do 13.07.1878. godine, nastojale su izbje}i veliki rat izazvan nezadovoljstvom Velike Britanije ~injenicom da je Rusija, Sanstefanskim mirovnim ugovorom, stekla ogroman utjecaj na Balkanu. Ugovor o miru izme|u Rusije i Osmanskog carstva sklopljen je 03.03.1878. godine u San Stefanu, Bugarska. Odredbama Sanstefanskog ugovora bile su nezadovoljne velike sile, u prvom redu Austrougarska, Njema~ka i Velika Britanija. Ovim ugov-orom, Bosna i Hercegovina je trebala dobiti {iroku au-tonomiju u okviru Osmanskog carstva. Na Berlinskom kongresu je odlu~eno da se Sanstefanski ugovor stavi van snage. Berlinski ugovor, preciznije ~lan 25, dao je mandat Austro - Ugarskoj monarhiji da zauzme Bosnu i Hercegovinu i rije{i probleme u toj nemirnoj provin-ciji Osmanskog carstva. Berlinski kongres je ostavio Bosnu i Hercegovinu formalno u sastavu Otomanskog imperija, dok je stvarno upravu nad zemljom preuzela Austro - Ugarska monarhija. Odlu~eno je da na njenu i teritoriju Sandàka u|u austrougarske trupe kako bi

uspostavile red, odnosno sprije~ile zlo~ine nad kr{}an-skim stanovni{tvom koji su bili povod hercegova~kom ustanku i rusko-osmanskom ratu.

Odluka Berlinskog kongresa je izazvala veliko ne-zadovoljstvo me|u muslimanskim stanovni{tvom Bosne i Hercegovine, posebno me|u feudalcima koji su se zabrinuli za svoje privilegije. Zbog toga je veliki broj njih odlu~io austrougarskim vojnim snagama pruìti oruàni otpor, a priklju~io im se i dio regularnih osmanskih trupa. Iako je otpor u nekim slu~ajevima bio èstok, i iako su austrougarske snage trpjele poraze i neo~ekivane gu-bitke, nejedinstvo, slabo naoruànje i slaba organizacija ustanika je vrlo brzo dovela do poraza. Austrougarske snage su uspjele zauzeti Bosnu i Hercegovinu krajem oktobra 1878. godine, nakon tromjese~nih borbi. Austrougarski zvani~ni krugovi su dosta rano shva-tili da bi svaki ve}i poreme}aj konfesionalno - etni~ke ravnoteè u korist jednog od tri naroda mogao ugro-ziti poloàj Monarhije u Bosni i Hercegovini. Zajedni~ki ministar finansija Austrougarske monarhije, Benjamin Kàllay (1882. - 1903.), vodio je politiku koja je za cilj imala da me|u doma}im stanovni{tvom razvije i u~vrsti osje}aj zemaljske, bosanske, tj. bo{nja~ke pripadnosti. Ideju interkonfesionalnog bo{nja{tva je stavio nasuprot razli~itim nacionalnim idejama u Bosni i Hercegovini. Me|utim, njegova nastojanja bila su bez zna~ajnijeg rezultata. Austrougarska politika od po~etka je èljela Bosnu i Hercegovinu trajno pripojiti sebi. Kona~no su se politi~ki uslovi stekli i Nj. C. i K. Viso~anstvo Franz Joseph, 05.10.1908. godine, proglasio je Aneksiju Bosne i Hercegovine. Taj ~in je izazvao veliku krizu u odnosima velikih sila, ali je odlu~an stav Njema~ke da

Slika 1. Luka Karaman, vladin savjetnik, prvi direktorTehni~ke srednje {kole od 1889. do 1908. godine.

10 MONOGRAFIJA - 120 GODINA SREDNJE GRA\EVINSKO – GEODETSKE [KOLE U SARAJEVU ( 1889. – 2009.)

MONOGRAFIJApodrì Aneksiju, doprinio smirivanju situacije. Ovim ~inom prestale su i formalne veze Bosne i Hercegovine sa Osmanskim carstvom. Najteè se sa Aneksijom mirilo doma}e srpsko i muslimansko stanovni{tvo. Situacija u samoj Bosni i Hercegovini se smirila nakon odluke o dono{enju Ustava za Bosnu i Hercegovinu, kojeg je car i kralj Franz Joseph nametnuo 17.02.1910. go-dine. Bosna i Hercegovina je ostala posebno upravno podru~je, tzv. corpus separatum, kojim zajedni~ki uprav-ljaju Austrija i Ugarska. Ustav je predvi|ao i formiranje Bosanskog sabora.

Posljednja velika kriza izbila je Balkanskim ratovima 1912. i 1913. godine. Male balkanske dràve ratovale su sa Osmanskim carstvom, koje }e nakon ovih ratova kona~no nestati kao velika sila na Balkanu, gdje }e zadràti samo Jedrene sa Isto~nom Trakijom. Balkanski ratovi prethodili su Prvom svjetskom ratu. Prilikom pos-jete Sarajevu ubijen je austrougarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija. Taj doga|aj }e rezultirati izbijanjem dotad najve}eg rata u povijesti. Porazom u ratu Austrougarska monarhija se raspala, a Bosna i Hercegovina ulazi u zajedni~ku dràvu sa os-talim ju`noslavenskim narodima, nazvanu Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Nakon zauzimanja zemlje, Austrougarska je napravila, ve} 1879.godine prvi popis stanovni{tva. Po ovom popisu, u Bosni i Hercegovini je bilo svega 3% pismenog stanovni{tva, tj. onih koji su znali pisati latinicu i }irilicu. Austrougarska okupaciona uprava zatekla je u Bosni i Hercegovini {kole konfesionalnog karaktera. Osnivale

su ih i brinule se o njima pojedine vjerske organizacije. Muslimanska djeca poha|ala su mektebe i ru`dije, katolici - katoli~ke i pravoslavni, tzv.srpske {kole. Austrougarska uprava je, uzimaju}i u obzir nacionalnu i vjersku os-jetljivost stanovni{tva, zadràla zate~ene konfesionalne {kole, me|utim uvodi i tzv. interkonfesionalno {kolstvo, dakle stvara novi {kolski sistem koji bi odgovarao njenim ekonomskim, vojnim i politi~kim ciljevima.1 Ono osnovno {to proìma sve poduhvate i sve mjere u oblasti {kol-stva i prosvjetne aktivnosti u cjelini, je opreznost aus-trougarske uprave da ne do|e do bilo kakvog ispolja-vanja nacionalnih te`nji i njena spremnost da, ukoliko se takve ideje i jave, brzo i efikasno reaguje. Zajedni~ki ministar finansija Austro - Ugarske monarhije, Benjamin Kàllay, smatrao je da prosvjetnu politiku treba graditi na na~in da nove {kole trebaju stvarati kult Monarhije kao najva`niji patriotski cilj vaspitanja. Nastavni programi i ud`benici unaprijed polaze sa stanovi{ta bu|enja kod u~enika bosanskohercegova~kog patriotizma, koji stoji pod za{titom Monarhije, izbjegavaju}i sve {to bi imalo prizvuk srpskog ili hrvatskog.2 Bosanski jezik je zaslugom Benjamina Kàllaya postao slu`beni jezik, a u njegovo vrijeme {tampana je i prva gramatika bosanskog jezika.

Prije austrougarske okupacije, srednjo{kolsko ob-razovanje u Bosni i Hercegovini bilo je slabo razvijeno {to }e okupacionoj upravi omogu}iti da provodi svoje planove sa mnogo manje otpora nego {to je bio slu~aj sa osnovnim {kolama. Sve srednje {kole otvarane su u privatnim prostorima da bi kasnije dobijali nove zgrade ili adaptirane prostore na mjestu starih. Nove {kolske zgrade gra|ene su prema gra|evinskim standardima Austro - Ugarske monarhije. Sve dràvne srednje {kole izdràvale su se iz budèta, dok je ostale privatne i konfe-sionalne {kole Zemaljska vlada materijalno pomagala. U srednjim {kolama, osim u~iteljskih i nekih niìh stru~nih, pla}ala se upisnina i {kolarina. [kolarina u Tehni~koj {koli uvedena je 1910. godine.

Siroma{niji i bolji u~enici bili su oslobo|eni pla}anja upisnine i {kolarine. Institucija stipendiranja siroma{nijih u~enika uvedena je odmah nakon okupacije. Stipendije su primali srednjo{kolci svih vrsta {kola i studenti koji su se {kolovali izvan Bosne i Hercegovine.3 Stipendije su dobijali siroma{ni i dobri u~enici {to }e omogu}iti da i djeca sa sela i slabe materijalne situacije zavr{e srednju, a neki i vi{u {kolu. U~enici su u po~etku dolazili ug-lavnom iz gradskih ~inovni~kih i trgova~kih porodica, da bi se kasnije, zahvaljuju}i stipendiranju, to promijenilo u korist u~enika porijeklom iz seoskih porodica.

[kolska godina podijeljena je na dva semestra koji su trajali po pet radnih mjeseci i na kraju kojih su se davale ocjene u~enicima. U~enici su u po~etku ocjen-jivani ocjenama; 1 - izvrstan, 2 - vrlo dobar, 3 - dobar, 4 - dovoljan, 5 - nedovoljan, 6 - sasvim nedovoljan, a kasnije; 1 - odli~an, 2- izvrstan, 3 - pohvalan, 4 - dobar, 5 - dovoljan, 6 - dostatan, 7 - nedovoljan i 8 - sasvim 1 Papi}, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske okupacije

(1878. – 1918.). Sarajevo; Veselin Masle{a, 1972.godine, strana 8.2 Isto - strana 13.3 Isto - strana 84. - 85.

Slika 2. Peti izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu, objavljen na kraju desete {kolske godine 1898./1899., Sarajevo 1900.godine


120 GODINA

nedovoljan. Posljednje dvije su bile negativne. Ocjene iz vladanja bile su: 1 - vrlo dobar, 2 - dobar, 3 - prili~no i 4 - lo{e.4 Prva disciplinska pravila utvr|ena su kad je osnovana prva srednja {kola, da bi se ona kasnije do-punjavala i pro{irivala prema stanju u pojedinim {kolama. Disciplinska pravila su se odnosila „ na vjerske du`nosti u~enika, na vladanje prema nastavnicima, na vladanje prema drugovima, na ~uvanje {kolske zgrade i drugih predmeta u {koli, na poha|anje nastave i izostajanja od {kole, na vladanje prije dolaska i izlaska nastavnika sa ~asa, na vladanje za vrijeme nastave, na doma}u iz-rada zadataka, na ~itanje knjiga i novina, na skupljanje nov~anih priloga, na vladanje |aka izvan {kole (zabran-jeno nositi oru`je, {tapove, grudati se, zabavljati sa djevojkama, hodati po sijelima, no}u se skupljati izvan grada, pu{iti, posje}ivati igranke, koncerte, pozori{te...) na |a~ka dru{tva, na posje}ivanje gra|anskih dru{tava, na posje}ivanje rasprava i politi~kih javnih zborova, na ~lanstvo u raznim dru{tvima, na no{enje znakova nar-odne ili politi~ke pripadnosti itd.“5 Dakle, vidimo da je Monarhija pazila na sve kako ne bi do{lo do naru{avanja discipline, a posebno je pazila da ne do|e do naciona-lnih ili politi~kih tenzija me|u u~enicima. Zemaljska vlada je vrlo ~esto {kolama slala instrukcije o radu i pona{anju povodom nekih politi~kih doga|aja u Monarhiji ili Bosni i Hercegovini.

Nastavni~ki kadar za srednje {kole dolazio je sa podru~ja Monarhije. Bilo je tu i ̂ eha, Slovaka, Slovenaca, a poslije dolazi kadar i iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Vojvodine. Kasnije se javlja sve ve}i priliv nastavnika iz

4 Pejanovi}, \or|e: Srednje i stru~ne {kole u BiH. Sarajevo; Svjetlost, 1953.godine, strana 72.

5 Isto - strana 83. - 84.

Bosne i Hercegovine, koji su {kolovani u Be~u, Pragu, Pe{ti, Zagrebu. Nastavnici u srednjim {kolama imali su vi{e zvanja. Pored direktora, u {kolama su radili: profe-sori, pravi u~itelji, definitivni u~itelji, suplenti, vjerou~itelji, pomo}ni u~itelji i u~itelji vje{tina. Nastavnici su prema {kolskim kvalifikacijama nagra|ivani kao i dràvni ~inovnici, raspore|eni od VI do IX platnog razreda. Nastavnike, zaklju~no sa IX platnim razredom, postavl-jala je Zemaljska vlada, a u vi{e platne razrede prevo|eni su odlukama Zajedni~kog ministarstva finansija Austro - Ugarske monarhije. Zbog nedostatka nastavni~kog obrazovanja za nastavnike u srednjim {kolama, konkursi za nove nastavnike, osim u Sarajevu, objavljivni su i u Zagrebu i Zadru na srpskohrvatskom jeziku, u Be~u na njema~kom i u Pe{ti na ma|arskom jeziku.6 Nastavnici srednjih {kola organizuju 1909. godine udruènje pod imenom „ Dru{tvo srednjo{kolskih profesora u Bosni i Hercegovini“.7 Dru{tvo se bavilo pitanjima vezanim za struku, konsultovano je prilikom dopuna nastavnih planova i programa. Za vrijeme Prvog svjetskog rata Dru{tvo je prekinulo sa radom da bi se nakon rata Dru{tvo pridruìlo „Jugoslovenskom profesorskom dru{tvu“ kao njegov ogranak za Bosnu i Hercegovinu. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu vr{ila je politi~ki nadzor nad radom, a povremeno je angaòvala i stru~nu inspekciju sa strane koja je vr{ila pregled rada {kole i stru~nu pedago{ku pomo} nastavnicima. Pove}anje broja srednjih {kola dalo je povoda Vladi da 1900. go-dine osnuje Biro za srednje {kole, kao inspekcijski organ za nadzor nad radom {kola.8

6 Papi}, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske okupacije (1878. - 1918.). Sarajevo; Veselin Masle{a, 1972. godine, strana 88.

7 Isto - strana 88. - 89.8 Isto - strana 89.

Slika 3. Inènjer Metod Svoboda, direktor Tehni~ke srednje {kole od 1910. do 1931. godine.

Slika 4. Zgrada u kojoj je bila smje{tenaTehni~ka srednja {kola od 1889. do 1891.godine.

( Zgrada se nalazila u ulici [ljivin sokak, danas te zgrade nema).


MONOGRAFIJA

Tri osnovne privredne grane u Bosni i Hercegovini bile su: rudarstvo, {umarstvo i gra|evinarstvo. Gra|e-vinarstvo postaje najzna~ajnija privredna grana sa najbrìm razvojem. Grade se objekti javne uprave i administracije, saobra}ajnice, mostovi, stambeni ob-jekti, {kolske zgrade. Vr{e se pripreme i za ubrzanu eksploataciju {umskih i rudnih bogatstava Bosne i Hercegovine {to iziskuje stru~nu radnu snagu u mnogo ve}em broju nego {to se moè dovesti sa strane. Sve to dovodi do ubrzanih priprema za otvaranje Tehni~ke {kole, koja ima za cilj {kolovanje srednjeg stru~nog kadra. Namjera je bila otvoriti {kolu sa tri smjera: gra|evinskim, {umarskim i rudarskim, ali se od rudarskog odjeljenja odustalo. Zemaljska vlada je 1888. godine obrazovala Komisiju koja je prikupljala podatke o planovima i pro-gramima odgovaraju}ih tehni~kih {kola iz Monarhije, pri-preme u vezi sa nastavni~kim kadrom, prostorijama za odràvanje nastave i opremom budu}e {kole. Konkurs za budu}e nastavnike {kole objavljen je u Slu`benom glasniku Udruènja inìnjera i tehni~ara u Be~u.

Tehni~ka srednja {kola u Sarajevu oformljena je na temelju Odluke visokog carskog i kraljevskog Zajedni~kog ministarstva u Be~u, broj 51.131/I B. od 12. augusta 1889. kao prva takva {kola u Bosni i Hercegovini.9 [kola je po~ela sa radom kao Tehni~ka srednja {kola u Sarajevu sa gra|evinskim i {umarskim odjeljenjem. Sarajevski list je obavijestio javnost o os-

9 Prvi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1896.godine, strana 3.

nivanju {kole i objavio oglas u kojem poziva zaintere-sirane u~enike da upi{u Tehni~ku {kolu. U oglasu stoji: „ Tehni~ka srednja {kola u Sarajevu otvori}e se dne 1. oktobra o.g., a gjaci }e se upisivati dana 28., 29. i 30 o.m. od 9 do 12 sati pr. podne. U prvo godi{te ove {kole mogu stupiti oni gjaci, koji su s dobrim uspjehom svr{ili tre}i razred koje bosansko-hercegova~ke trgova~ke {kole, niù gimnaziju ili niù realku. Svaki drugi mo}i }e se primiti samo onda, ako prijamnim ispitom dokaè onoliko znanja, koliko se zahtjeva od gjaka koji je svr{io gore navedene u}evne zavode. Kod upisivanja treba da budu prisutni roditelji doti~nih gjaka ili njihovi zakoniti za-mjenici. Zavod je smje{ten u [ljivinom sokaku.”10 Kao informaciju roditeljima “Sarajevski list” je objavio i ovo: „ Cilj je {kole da se vaspitaju ljudi za sve grane cjelokupne gragjevine (gragjenje zgrada, cesta, }uprija, èljeznica, mjerstva, rudarstva), dalje za pomo}ne sile {umarstva i za organe tehni~kog {umarstva.”11 Tehni~ka {kola u Sarajevu je prva {kola ove vrste na Balkanu u kojoj su se izu~avala tehni~ka znanja i vje{tine gra|evinske i {umarske struke.

Tokom svoje duge historije {kola je mijenjala „mjesto stanovanja“. [kola je od osnivanja 1889. pa do 1891. godine bila smje{tena u jednoj privatnoj zgradi, u ulici [ljivin sokak, u blizini Saborne crkve. Danas te zgrade nema, tu je Trg oslobo|enja. Nakon {to je Gimnazija preselila u novu zgradu, Tehni~ka {kola prelazi u zgradu

10 Sarajevski list, 22.09.1889. strana 3.11 Isto - strana 3.

Slika 5. Nastavni~ki zbor Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu: stoje: in`. Leopold Veletovski, Henrik Bubak, Emil Stribrni, Baltazar Baumgartl, Tomislav Bosuti},

sjede: in`. Ferdinand Holl, in`. Ivan Kri{e, direktor Luka Karaman, in`. Franjo Kruì}, in`. Metod Svoboda.


120 GODINA

u Jeli}evoj ulici i tu ostaje od 1891. do 1908. godine. Nakon pauze u radu {kole od 1908. do 1911. godine, {kola ponovo po~inje sa radom {kolske 1911./1912. go-dine, ovaj put kratko je smje{tena u zgradi Velike realke. Od 1912. do 1936. godine, Tehni~ka {kola je smje{tena u zgradi u Nemanjinoj ulici (danas êkalu{a). I kona~no, 20. septembra 1936. godine Srednja tehni~ka {kola seli u vlastitu zgradu u Ulici Vojvode Putnika (danas Ulica Zmaja od Bosne). Od tada do danas zgrada Tehni~ke {kole je jedan od prepoznatljivih simbola na{eg grada.

Prva organizacija i zadaci izloèni su u Statutu {kole u {est poglavlja:

„1. Svrha zavoda.

Svrha je zavodu, da pripravlja i naobraàva tehni~ko pomo}no osoblje za sve grane graditeljstva (zgradarstvo, gradnju cesta, mostova, za vodogradnje, podzemne gradnje, gradnje èljeznica) za tlomjerstvo, a osim toga pomo}no osoblje za {umarsko gospodarenje i za lo-kalnu {umarsku upravu. Ova naobrazba ide za tijem, da se izu~eni gjaci prema struci i sposobnosti mogu neposredno upotrebiti kao gragjevni pisari, gragjevni nadziratelji, neimari, nadcestari, gragjevinski tehni~ki pomo}ni ~inovnici (gragjevinski vje`benici, gragjevinski pomo}nici), nadlugari (a kad nema ovakijeh mjesta, kao {umarski pomo}nici), pak kao geometri, ra~unarski gruntovni~ki ~inovnici itd, a osim toga, da se izu~eni gjaci {umarskog odjeljenja tako spreme, kako }e mo}i polagati dràvni ispit za samostalnu {umarsku upravnu slu`bu, na temelju kojeg mogu do}i do stalnog namje{tenja kao

pomo}ni organi za {umsko gospodarenje i za lokalnu upravu dràvnih {uma u Bosni i Hercegovini.

2. [kolska odjelenja.

[kola ima tri odjelenja i to:

A. Gragjevno odjelenje, koje uzgaja budu}e gra-gjevinske crtare, nadziratelje, neimare, nadces-tare, gruntovni~ke ~inovnike itd.

B. [umarsko odjelenje, koje uzgaja budu}e nad-lugare, srednje {umarske ~inovnike itd.

C. Rudarsko odjelenje, koje uzgaja budu}e rudarsko nadzorno osoblje itd. (nije jo{ otvoreno)

Svako odjelenje ima tri godi{ta.

3. Uvjeti primanja.

U prve razrede pojedinih odjeljenja primaju se oni gjaci, koji su s uspjehom svr{ili koju bosansko-hercegova~ku trgova~ku {kolu, niù realku ili niù gimnaziju. Mladi}i, koji nemaju ove kvalifikacije, primaju se samo na temelju prijamnog ispita, pri kojem imadu da dokaù onoliko znanja u pojedinim predmetima, koliko se traì od abitu-rijenata gore spomenutih {kola.

Slika 6. Sedmi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu, objavljen na kraju {kolske 1900./1901. godine, Sarajevo 1901. godine.

Slika 7. Nastavni plan Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu,objavljen u petom izvje{taju za {kolsku 1898./1899. godinu,

Sarajevo 1900. godine.


MONOGRAFIJA4. Stru~na odjelenja.

Kao glavno na~elo vrijedi u ovom zavodu to, da se gjaci, osim teoreti~ke nastave upu}uju i u prakti~ne radnje izvan {kole. U tu se svrhu vje`baju u prakti~nim radnjama, u mjerenju i snimanju na polju i po raznim zgra-dama, a osim toga ~ine sa svojim nastavnicima ekskurzije i nau~na putovanja po Bosni i Hercegovini i izvan njih.

Gjacima pak {umarskog odjelenja stoji na raspo-loènju lijepo uregjeno sjemeni{te sa rasadnikom i botani~ka ba{ta.

Neki se predmeti (vjeronauka, jezici, matematika, prirodoslovlje, geodezija) zajedni~ki za gjake obaju odjelenja, a stru~ni se predmeti u~e na po se.

5. [kolska godina.

[kolska godina traje 11 mjeseci. Prvo polugodi{te traje od 01. oktobra do konca marta, a drugo od 01. aprila do konca augusta.

Nastava traje svaki dan od 8 s. prije podne do 12, a od 2 s. do 5 odnosno od 3 s. do 6 s. po podne.

Ekskurzije, prakti~ne vje`be i putovanja bivaju te~a-jem II polugodi{ta.

6. Ispiti osposobljenja.

Na kraju III godi{ta gjaci polaù ispite osposobljenja iz doti~ne struke.

Na temelju svjedod`be osposobljenja, abiturijenti gragjevnog odjelenja imadu pravo, da nakon trogodi{nje prakse polaù graditeljske ispite za Bosnu i Hercegovinu, a abiturijenti {umarskog odjelenja mogu odmah stupiti u {umarsko - tehni~ku pomo}nu slu`bu.“

7. [kolski praznici.

Glavni {kolski praznici traju od 1. do kraja septembra.

Za vrijeme {kolske godine vrijede kao op}i {kolski praznici, osim nedjelja, katoli~ki i pravoslavni crkveni blagdani.

Katolici pak sami svetkuju jo{ 6 poludneva.

Za blagdane ostalijeh vjera opro{teni su od nauke samo gjaci doti~ne vjere. Sedmi~ni je odmor svake sri-jede po podne.

8. O vojni~koj slu`bi.

Abiturijenti ovog zavoda imadu pravo da sluè u c. i kr. vojsci samo godinu dana i da polaù oficirski ispit. No oni, koji su iz monarhije, treba da se u tu svrhu od slu~aja do slu~aja obrate molbenicama na doti~na c. i kr. ministarstva i da sluè na sopstveni tro{ak.“12

[kola je trajala tri godine, a svaka godina tri se-mestra. Po zavr{etku {kolovanja polagao se zavr{ni ispit iz struke, graditeljske ili {umarske. U godi{njem izvje{taju {kole za 1900. godinu, objavljen je potpun nastavni plan:

12 Peti izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1900.godine, strana 3. - 4.


120 GODINA

Uz ovaj nastavni plan objavljen je i nastavni plan za svaki predmet. Vidimo da nema Povijesti, Zemljopisa, dok Nastavni jezik, koji se ~e{}e naziva Bosanskim, zastupljen je sa samo jednim satom sedmi~no po jed-nakom planu za Njema~ki jezik. Vidljiv je dakle strah Vlasti da ne dozvoli nacionalne predmete koji bi mogli da dovedu do nacionalnog osvje{}ivanja u~enika. Odlukom Zajedni~kog ministarstva finansija od 29. ok-tobra 1900. godine, izvr{ena je znatnija reorganizacija {kole. [kolovanje je podignuto sa tri na ~etiri godine. [kolska sprema koja se traìla pri upisu ograni~ila se na

13 Peti izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1900. godine, strana 5.

zavr{enu niù gimnaziju, dok su u~enici sa zavr{enom trgova~kom {kolom morali polagati prijemni ispit. Kao i u drugim srednjim {kolama uvedene su dvomjese~ne godi{nje ferije (raspust). Izvr{ena je i izmjena kod pola-ganja ispita. Nakon zavr{enog ~etvrtog razreda polagao se ispit pred komisijom, kao i u gimnazijama.14

Nastavni plan iz {kolske 1900./1901. godine, donosi neke promjene, tako npr. broj sati iz Nastavnog jezika (Maternjeg jezika) pove}an je na dva sata sedmi~no. Ukinuta je Matematika u III razredu u zajedni~kim pred-

14 Papi}, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske okupacije (1878. - 1918.). Sarajevo, 1972. godine, strana 127.

Red.br U~evni predmetiZajedni~ki predmeti

Stru~ni predmeti za gra|.odjeljenje

Stru~ni predmeti za {umarsko odjeljenje

I god II god III god I god II god III god I god II god III god

1. Vjeronauka 1 1 1 - - - - - -

2. Njema~ki jezik 2 2 2 - - - - - -

3. Nastavni jezik 1 1 1 - - - - - -

4. Matematika 4 3 - - - - - - -

5. Prirodoslovje 2 2 - - - - - - -

6. Geodezija i geod.crtanje - 3 5 - - - - - -

7. Gra|evna mehanika - - - - - 5 - - -

8. De{kriptivna geometrija - - - 6 4 - - - -

9. Prostoruko crtanje - - - 4 4 - - - -

10. Graditeljstvo - - - 5 5 6 - - -

11. Gra|evni materijal - - - 2 2 - - - -

12. Gra|evno crtanje - - - 12 12 18 - - -

13. Nauka o biljkama i {umska botanika - - - - - - 10 - -

14. Tloznanstvo - - - - - - 5 - -

15. Klimatologija - - - - - - 5 - -

16. ûvanje {uma - - - - - - 8 - -

17. Sa|enje i gojenje {uma - - - - - - - 8 8

18. Upotrebljavanje {uma i {um. tehnologija - - - - - - - 10 8

19. Dendrometrija - - - - - - - 5 2

20. Ra~unarstvo - - - - - - - 3 3

21. Enciklopedija gospodarstva - - - - - - - - 8

Ukupno 10 12 9 29 27 29 28 26 29

Ako se prira~unaju stru~ni i zajedni~ki predmeti

10 12 9 10 12 9

onda ukupni broj u~evnih sati iznosi 39 39 38 38 38 3813


MONOGRAFIJAmetima, u {umarskom odjeljenju ukinuta su dva pred-meta, Lovstvo i Zakonodavstvo. Godinu poslije, vra}en je predmet Lovstvo kome je zajedno sa Ribarstvom dat po jedan sat nedjeljno u dva posljednja semestra.15

Prakti~na nastava zauzimala je zna~ajno mjesto u nastavi. Zimski semestar imao je isklju~ivo teoretsku nastavu, dok je praksa obavljana u ljetnom semestru. Za obuku u~enika sluìle su dobro opremljene {kolske radionice, kabineti, zbirke, gra|evine i tereni za geo-detska vje`banja. Praksa u proizvodnji je utvr|ena kao posebni zadatak {kole. „ Kao glavno na~elo vrijedi u ovom zavodu to, da se |aci osim teoreti~ke nastave upu}uju i u prakti~ne radnje izvan {kole. U tu svrhu vje`baju u prakti~nim radnjama, u mjerenju i snimanju na polju i po raznim zgradama, a osim toga ~ine sa svojim nastavnicima ekskurzije i nau~na putovanja po Bosni i Hercegovini i izvan njih.“16 Bila je obavezna i ferijalna praksa koja se obavljala na gra|evinama u Sarajevu, a nekad i izvan Sarajeva. Sastavni dio nastave su bili i nau~na putovanja, ekskurzije i prakti~ne vje`be u proiz-vodnji. Rad u proizvodnji bio je obavezan i za nastavnike. Zemaljska vlada je donijela slijede}u odluku:“ Prema nastavnoj osnovi ovda{nje Tehni~ke stru~ne {kole treba da nastavnici toga zavoda u svrhu prakti~nog upućivanja u~enika svake godine polaze na dulja i kraća nau~na putovanja u zemlji.“17 U samoj {koli postojale su slijede}e zbirke: graditeljska, geodetska, zbirka za nauku o strojevima, zbirka za de{kriptivnu geometriju, zbirka za prostoru~no crtanje, zbirka za {umsku zo-ologiju, ~uvanje {uma, lov, {umsku botaniku, mineral-ogiju i geologiju, zbirka za gojenje i sa|enje {uma, zbirka dendrometrijskih sprava, fizikalni i hemijski kabinet, bib-lioteka za nastavnike sa stru~nom literaturom, uglavnom na njema~kom jeziku.18 Nastava se odvijala prije i poslije podne svaki dan osim nedjelje i praznika. Raspust je prakti~no bio samo u mjesecu septembru. Broj u~enika u {koli nije nikada bio veliki, u prosjeku se upisivalo de-setak u~enika. Razloge treba traìti u vladinoj politici da ograni~i broj u~enika, na primjer, 1902. godine upis je ograni~en na svega pet u~enika na {umarskom odsjeku.

Zemaljska vlada, vjerovatno da bi pred Europom opravdala mandat povjeren na Berlinskom kongresu, trudila se da pokaè pred svijetom rezultate svog rada u Bosni i Hercegovini. Organizovala je u~e{}e {kola iz na{e zemlje na me|unarodnim izlo`bama. Tako je i Tehni~ka {kola u~estvovala na svjetskim izlo`bama u Pe{ti 1896. i Parizu 1900. godine. Gra|evinsko odjeljenje je izlagalo makete gra|evinskih objekata, {kolske radove, dok je {umarsko izlagalo zbirke iz botanike, zoologije i radove iz {umarske struke. Na Milenijskoj izlo`bi u Pe{ti 1896.

15 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.godine. Papi}, Mitar: Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu od osnivanja 1889. do 1941. godine. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 12.

16 Peti izvje{taj Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1900. godine, strana 4.

17 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.godine; Papi}, Mitar: Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu od osnivanja 1889. do 1941. godine. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 12.

18 isto - strana 12.

Tehni~ka {kola je nagra|ena „Velikom kolajnom“, da bi na velikoj izlo`bi u Be~u 1898. godine, dobila i posebnu „Diplomu“. Na kraju svake {kolske godine odràvane su otvorene izlo`be radova u~enika {kole koje su bile izuzetno posje}ene. Vlada je smatrala velikom privi-legijom slijede}u povlasticu:“ Abiturijenti ovoga zavoda imaju pravo da sluè u C. i K. vojsci samo godinu dana i da polaù oficirski ispit“19

U augustu 1899. godine, u {kolskim prostorijama odràna prva izlo`ba zavodskih u~ila i |a~kih radnji: „ Izlo`ba je trajala cijela 3 dana a odlikovali su ju svojim posjetom Njegova preuzvi{enost gosp. poglavar zemlje baron Appel, veliki dio gospode vi{ih i drugih ~inovnika, razni nastavni zavodi, mnoga gospoda ~asnici, mnogi sarajevski industrijalci, trgovci i ogromna sila naroda iz svijeh slojeva.“20

Zemaljska vlada 1904. godine donosi odluku o prestanku upisa u Tehni~ku {kolu. Odluka motivisana skupim izdràvanjem {kole i nekom vrstom zasi}enosti trì{ta srednjim gra|evinskim kadrom. Dakle, od {kolske 1904./1905. godine nema vi{e upisa novih u~enika, dok }e preostala tri razreda nastaviti {kolovanje do kraja, ta~nije do 1907. godine. Te iste godine otvara se [umarska {kola gdje {kolovanje traje tri godine, {to po-kazuje da Vlast umanjuje rang stru~nih {kola i da nemaju tretman kao gimnazije i u~iteljske {kole. Prave razloge zatvaranja mo`da vidimo u ovoj Vladinoj ocjeni: „ Opazilo se ve} od dulje vremena, da Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu ne ispunjava zahtjeve koji su se od nje o~ekivali. Pri njenom osnivanju o~ekivalo se da se za podre|ene tehni~ke struke zgodni pomo}nici obrazuju. Ali taj cilj nije postignut ve} stoga {to apsolventi ne na|o{e poloàje i zaposlenosti koji bi im obezbijedili egzistenciju. U~enici izlaàhu ve} iz {kole sa mnogo vi{im ambicijama nego {to su mogli svoje te`nje u pozivu dovoljnim osposobljem opravdati.“21 Ove ocjene ipak ne bismo mogli u potpu-nosti prihvatiti jer svr{eni u~enici nisu mogli konkurisati za rukovode}a mjesta na gradili{tima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini jer su na tim mjestima bili uglavnom stranci. Osim toga nisu mogli nastavljati {kolovanje jer im je to ograni~avano, osim ako nisu o svom tro{ku zavr{ili gimnaziju i nastavljali dalje {kolovanje. Kada se govori o tehni~koj osposobljenosti ne bi se moglo zaklju~iti da se radi o manjoj osposobljenosti od one koja se o~ekuje od jedne srednje {kole. [kola se dakle zatvara 1907. go-dine, a u njenoj zgradi po~inje da radi Realna gimnazija koja upisuje prve |ake.

Direktor Tehni~ke srednje {kole od osnivanja pa do zatvaranja 1907. godine bio je Luka Karaman, a uz njega su radili slijede}i nastavnici: Eduard Doleàl, Metod Svoboda, Leopold Veletovski, Ferdinand Hol, Emil Stribrni, Ivan Knotek, August Tartalja, Henrik Vubok,

19 Sedmi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1901. godine, strana 4

20 Peti izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1900. godine, strana 18.

21 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989. godine; Papić, Mitar: Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu od osnivanja 1889. do 1941. godine. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 13


120 GODINA

Franjo Kruì}, Baltazar Baumgartel, Josip Vanca{,... Direktor Luka Karaman raspore|en je na rad u Gimnaziju, dok su drugi nastavnici uglavnom pre{li u novoformiranu [umarsku {kolu.

Zemaljski sabor je ve} prve godine svoga rada, dakle 1910. godine, pokrenuo pitanje ponovnog otvaranja Tehni~ke srednje {kole. Pitanje je pokrenuo Jovo Simi} iz Tuzle, poslanik u Saboru i jedan od prvih u~enika Tehni~ke {kole. Njemu se pridruìo i arhitekta Josip Vanca{, koji je bio nastavnik u Tehni~koj {koli. U svom govoru pred Saborom Josip Vanca{ je rekao: „Imao sam priliku da upoznam apsolvente ove {kole, koji su spadali u najbolje saradnike na polju gra|evinarstva, iz ~ega se

vidi da je {kola bila dobra. Ako je Zemaljska vlada mislila da apsolventi ne}e imati dovoljno mjesta, dovoljno za-rade, trebalo je ograni~iti broj |aka, a ne ukinuti {kolu.“22 Prijedlog za ponovno otvaranje Tehni~ke srednje {kole u bosanskohercegova~kom Saboru je dobio punu podr{ku, a Sabor je Zemaljskoj vladi zamjerio {to je bez opravdanog razloga prekinula rad i {kolovanje srednjeg tehni~kog kadra u Bosni i Hercegovini.

Tehni~ka srednja {kola ponovo je otvorena {kolske 1910./1911. godine. [kola je radila u prostorima Realne

22 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989. godine; Papić, Mitar: Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu od osnivanja 1889. do 1941. godine. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 14

Novi nastavni plan Tehni~ke {kole:

Red.br U~evni predmeti

SEMESTRI

I II III IV

Broj sati na nedelju u razredu

1. 2. 1. 2. 1. 2. 1. 2.

1. Srpskohrvatski jezik 2 2 2 2 - - - -

2. Njema~ki jezik 2 2 2 2 2 2 2 2

3. Zemljopis i povijest 3 3 3 3 3 - - -

4. Nauka o zakonima i upravi - - - - - 2 3 3

5. Matematika 4 4 4 4 - - - -

6. Tehni~ka fizika 3 3 3 3 - - - -

7. Kemija 3 2 - - - - - -

8. Nacrtna geometrija i crtanje 6 6 5 5 - - - -

9. Prstoru~no crtanje i kaligrafija 4 4 4 4 - - - -

10. Nauka o gra|i - - 2 2 - - - -

11. Nauka o gra|enju zgrada - 3 3 3 4 4 4 5

12. Gra|evinsko crtanje i pravljenje nacrta - 3 4 4 8 8 12 16

13. Gra|evinska mehanika i stati~no crtanje - - - - 5 5 2 2

14. Nauka o gra|evinskim oblicima i o gra|. slogu - - - - 6 6 3 3

15. Nauka o gra|evinskom redu i o gra|. higijeni - - - - - - 2 2

16. Nauka o ma{inama - - - - 2 2 - -

17. Nià geodezija - - - 4 4 4 4 -

18. Crtanje planova i terena - - - - 2 2 2 2

19. Na~ela gra|enja na drumovima i na vodi - - - - - 3 3 -

20. Nadziranje poslova i vo|enje knjiga - - - - - - 2 -

21. Prakti~ne vje`be na {kolskom gra|evinskom vje`bali{tu 4 4 4 4 - - - -

Svega: 31 36 36 36 36 38 39 39


MONOGRAFIJAgimnazije do 1912. godine, kada prelazi u zgradu u Nemanjinoj ulici, danas êkalu{a.

[kola sada ima samo gra|evinski odsjek, a izmi-jenjen je i nastavni plan i program rada. Uvedeni su novi predmeti Povijest i Zemljopis, a ukinuta je Vjeronauka. Vjeronauka se vi{e ne javlja u ovoj {koli. [kolovanje traje ~etiri godine podijeljene na po dva semestra svake go-dine.

Uz to u nastavni plan se mogu uzeti: Modelisanje, Stenografija, Pisanje ma{inom, Poàrni~ki rad, Gimnastika.23

Od 1907. godine zvani~ni naziv za Maternji jezik je Srpskohrvatski/hrvatskosrpski jezik, dok je uredbom Zemaljske vlade od 29.11.1907. godine, iznimno Muslimanima bilo dozvoljeno jezik i dalje nazivati Bosanski, na{ i narodni u okviru svojih samoupravnih institucija i {kola. Time je Austrougarska definitivno na-pustila Kàllayevu ideju interkonfesionalnog bo{nja{tva. Inènjer Metod Svoboda imenovan je za novog direktora {kole. Dio nastavnika vratio se na rad u {kolu, a prim-ljeni su i novi. Prema zahtjevu Zajedni~kog ministarstva finansija promijenjen je naziv {kole u Tehni~ka stru~na, umjesto srednja {kola.

U {koli se plaćala upisnina i {kolarina. O zna~aju i ugledu {kole najbolje govori podatak da je nakon obnav-ljanja rada, u prvi razred se upisalo 60 u~enika, dok je ra-nije upisivano po 10 u~enika. U ovom periodu u {kolu se nisu upisivala ènska djeca, iz razloga {to ona nisu mogli biti redovni u~enici nijedne srednje {kole, izuzev @enske preparandije koja je otvorena u Sarajevu 1911. godine. U periodu od 1889. do 1918. godine {kolu je zavr{ilo ukupno 53 u~enika na Arhitektonsko - gra|evinskom odsjeku.

[kola je na po~etku svog rada pa sve do 1908. go-dine bila pod Povjerenstvom za prosvjetu, da bi od 1908. pripala Povjerenstvu gra|evine. [kolska inspekcija je tako|er bila pod gra|evinskim povjerenstvom. [kola je zahvaljujući tome {to je potpadala pod Povjerenstvo za gra|evinu imala mnogo bolje veze sa privredom {to će rezultirati boljom snadbjeveno{ću {kole priborom, u~ilima, zbirkama, stru~nom pomoći itd. Stru~nu inspe-kciju {kole za gra|evinsko odjeljenje obavljali su vrhunski stru~njaci, vladini nadsavjetnici: Karlo Parìk, Josip Glazer, Ivan Kelner i Oskar Redi.24

Tehni~ka {kola je u ovom periodu izdala dvanaest godi{njih izvje{taja sa svim potrebnim podacima o svom radu, me|utim nakon prekida u radu 1907. do{lo je, naàlost, do prestanka {tampanja godi{njih izvje{taja. Iz toga razloga podaci o ovim godinama su nepotpuni i, naàlost, manje dokumentovani. Godi{nji izvje{taji o radu {kole pisani su i latinicom i ćirilicom, dakle pazilo se da oba pisma budu ravnopravno zastupljena. Nakon {to je Gavrilo Princip, pripadnik tajne organizacije „Mlada 23 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.

godine; Papić, Mitar: Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu od osnivanja 1889. do 1941. godine. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 14.

24 Isto - strana 15.

Bosna“, 28. juna 1914. godine, ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu su-prugu Sofiju, prestala je praksa kori{tenja oba pisma u javnim glasilima. Od tada se koristi samo latinica.

Tehni~ka srednja {kola u Sarajevu je u ovom periodu odigrala zna~ajnu ulogu u obrazovanju tehni~kog kadra u Bosni i Hercegovini. Prvi stru~njaci u gra|evinarstvu koji su prva znanja sjecali u ovoj {koli kasnije su postali stru~ni predvodnici u ovoj, za Bosnu i Hercegovinu, izuzetno zna~ajnoj, privrednoj grani. Jedan broj u~enika kasnije je odlaskom u neke evropske centre uspio zavr{iti visoke tehni~ke {kole i fakultete. Svr{eni u~enici Tehni~ke {kole zauzeće radna mjesta u tehni~kim slu`bama, a nerijetko će se nalaziti i na rukovodećim mjestima.

U toku Prvog svjetskog rata Tehni~ka srednja {kola u Sarajevu, kao i sve druge {kole, radila je povremeno. Otvarana je pa ponovo zatvarana, u neke objekte usel-java se i vojska. U {kolskoj 1915. / 1916. godini, uz di-rektora {kole Metoda Svobodu, stalno je zaposlen bio samo jedan nastavnik, dok je njih dvadeset radilo hon-orarno.25 Kraj rata se bliìo, poraz Austro - Ugarske je neminovan, a samim tim i kraj okupacije.

25 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u sarajevu 1889. - 1989. godine. Papić, Mitar: Period izme|u dva rata (1918. - 1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. strana 88.

Slika 8. Osmi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu, objavljen na kraju {kolske godine 1901./1902., Sarajevo 1902. godine.


120 GODINAIme i prezime Period

Dr Tugomir Alaupovi}, profesor 1898. 1918. nastavnik bosanskog jezika

Dr Daniel Ban, zastupnik rim. kat. vjerou~itelja 1889. 1889. nastavnik katoli~kog vjeronauka

Baltazar Baumgartl, u~itelj crtanja 1899. 1907. nastavnik prostorukog crtanja

Josip Biro 1915. 1916. nastavnik knjigovodstva

Gavrilo Boljari}, ist. prav. vjerou~itelj 1889. 1890. nastavnik pravoslavnog vjeronauka

Henrik Bubak, dràvni ispitiva~, {umar, profesor

1889. 1907.nastavnik minerologije, geologije, dendrometrije, ure|ivanje {uma, prora~unavanje vrijednosti {uma, enciklopediju poljodjeljstva

Ing. \or|e Bosuti} nastavnik str. – teo. nastave

Tomislav Bosuti} 1889. 1918. nastavnik matematike, fizike

Stevo Brakus 1910. 1915. nastavnik nastavnog jezika, francuskog jezika

Josip Buni} 1913. 1918.nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskih konstrukcija, gra|evinskog crtanja

Ing. \or|o Boì} 1913. 1915. nastavnik enciklopedije inènjerstva

Ing. Josip Czerny 1914. 1916. nastavnik gra|evinarstva

Salih ]emo 1910. 1914. prakti~ne vje`be iz gra|evinarstva

Dr Nikola ]ori} 1911. 1915. nastavnik zemljopisa, povijesti

Dr Gregor ^remo{nik 1911. 1915. nastavnik zemljopisa, povijesti

Dr Eduard Doleàl 1889. 1896. nastavnik geodezije, nacrtne geometrije, matematike

Petar \eni} 1890. 1895. nastavnik pravoslavnog vjeronauka

Dr \or|e \oki} 1903. 1904. nastavnik matematike, fizike, geologije, op}e zoologije

Aleksandar Erik 1910. 1918.nastavnik nauke o gra|evnom materijalu, hemije, zemljopisa

Dr Ignac Fludernik 1900. 1912. nastavnik njema~kog jezika

Dr Samuel Funk 1897. 1899. nastavnik jevrejskog vjeronauka

Josip Glazer 1908. 1918. inspektor na zavr{nom ispitu

Henrik Glück 1913. 1915. nastavnik zakonodavstva

Dr Josip Goldberg 1914. 1916. nastavnik matematike, tehni~ke fizike

[}epan Grdi} 1900. 1901. nastavnik matematike

Ferdinand Holl 1889. 1908.nastavnik zoologije, klimatologije, tloznanstvo, gojenje {uma, narodnu ekonomiju, povijest {umarstva

Arh. Karlo Hudec 1913. 1916. nastavnik nauke o arhitektonskim oblicima

Stjepan Jankovi} 1910./1911. 1916./1917. nastavnik zemljopisa, povijesti

@ika Jovanovi} 1913. 1915. nastavnik gra|evinarstva, nacrtne geometrije, matematike

Artur Kallus 1914. 1918. nastavnik povijesti

Luka Karaman, direktor zavoda 1889. 1908. nastavnik op}e botanike

Dr. Ljudevit Karmansky 1913. 1915. nastavnik zakonodavstva

Ing. Dominik Karkovi} 1898. 1899.nastavnik graditeljstva, gra|evinskih materijala, gra|evinskog crtanja

Nastavnici koji su radili u Tehni~koj srednjoj {koli u Sarajevu u periodu od 1889. do 1918.godine:


MONOGRAFIJAIme i prezime Period

Dr. Teofil Ke~et nastavnik str. – teo. nastave

Seifudin ef.Fehim Kemura 1904. 1906. nastavnik islamskog vjeronauka

Dr Vladimir Kester~anek 1913. 1916.nastavnik nastavnog jezika, njema~kog jezika, knjigovodstva

Arh. Bartolomej Knopfmacher 1911. 1912. nastavnik prostorukog crtanja, gra|evinskog crtanja

Ivan Knotek 1891. 1906. nastavnik tloznanstva, klimatologije

Ivan Kelner 1908. 1918. inspektor na zavr{nom ispitu

Rudolf Konrad 1913. 1915. nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskog crtanja, geodezije

\oko Kova~evi} 1905./1906. 1911. nastavnik fizike

Viktor Kralj 1912. 1914. nastavnik njema~kog jezika

Ing. Ivan Kriesche 1889. 1908.nastavnik graditeljstva, gra|evnog crtanja, gra|evnih materijala

pl. Franjo Kruì} 1899. 1908.nastavnik geodezije, geodeti~kog crtanja, de{kriptivne geometrije mehanike

Dragan Kudlich 1890. 1897. nastavnik njema~kog jezika

Arh. Ladislav Luada 1915. 1918.nastavnik gra|evinarstva, prostorukog crtanja, nauke o arhitektonskim oblicima

Petar Lap~evi} 1895. 1896. nastavnik pravoslavnog vjeronauka

Josip Leinert 1916. 1917. nastavnik nacrtne geometrije

Matija Lopac 1914. 1916. nastavnik nastavnog jezika

Dr Ante Lovri} 1914. 1916. nastavnik nastavnog jezika

Stanko Ljubi~i} 1912. 1915. nastavnik zemljopisa i povijesti

Manfred Makele 1916. 1918. nastavnik knjigovodstva

Josip Me{tri} 1912. 1916. nastavnik zakonodavstva, nauke o upravi

Valentin Miklau 1889. 1894. nastavnik {umarske grupe predmeta

Josip Milakovi} 1889. 1890. nastavnik narodnog jezika

Svetozar Mir~ 1897. 1899. nastavnik matematike i de{kriptivne geometrije

Fra Nikola Mom~inovi} 1895. 1896. nastavnik katoli~kog vjeronauka

Josip Novak 1897. nastavnik njema~kog jezika

Jovo Padeànin 1891. nastavnik {umarske grupe predmeta

ef. [akir Pandì} 1891. nastavnik islamske vjeronauke

Arh. Karlo Panek 1898. 1899. nastavnik prostorukog crtanja

Arh. Dragutin Pařik nastavnik nauke o arhitekturi, oblicima i o slogu

Arh. Karlo Pařik 1890. 1894.inspektor na zavr{nom ispitu, nastavnik gra|evinskog crtanja, nauke o arhitektonskim oblicima

Franjo Pavlovi} 1914. 1916. nastavnik matematike, fizike

Ing. Milan Pokraj~i} 1910. 1911. nastavnik hemije

Arh. Josip Pokorny 1913. 1916. nastavnik nauke o arhitektonskim oblicima

Jovan Popovi} 1916. 1918. nastavnik matematike, fizike



Dr Vasilj Popovi} 1916. 1918. nastavnik zemljopisa, povijesti

Dr \or|e Proti} 1901. 1903. nastavnik hemije, mineralogije i geologije, op}e zoologije

Ing. \oko Rada 1912. 1914. nastavnik enciklopedije in`enjerstva

Jovan Radak 1912. 1915. nastavnik fizike

Slavko Reich 1913. 1916. nastavnik njema~kog jezika

Josip Rekveni 1912. 1915. nastavnik prostorukog crtanja

Oskar Reddi 1895. 1899. inspektor na zavr{nom ispitu

Ing. Bedřih Setinsky 1913. 1918. nastavnik gra|evinskog crtanja, gra|evinskih konstrukcija

Ing. Viktor Siaskiewicz 1913. 1916. nastavnik strojarstva za gra|evinare

Dr. Emanuel Singer 1901. 1905. nastavnik narodne ekonomije, zakonodavstva

Henrik Stjepanek 1913. 1916. nastavnik knjigovodstva

Svetozar Stojanovi} 1911. 1918. nastavnik nacrtne geometrije, krasnopisa

fra Ignjat Struki} 1894. 1895. nastavnik katoli~kog vjeronauka

Emil Stribrny 1891. 1892.nastavnik {umske zoologije, upotrebljavanje {uma, zakonodavstvo, lovstvo i ribolovstvo

Ing. Ante Stupari} 1913. 1916. nastavnik crtanja planova i terena

Metod Svoboda, direktor 1891. 1918.nastavnik graditeljstva, gra|evnog crtanja, de{kriptivne geometrije

Mavro Steiner 1914. 1918. nastavnik njema~kog jezika

Reinhold Schmettan 1901. 1902. nastavnik {umarske grupe predmeta

Dr Oton [varc 1913. 1915. nastavnik higijene

Arh. Hugo [varc 1912. 1914. nastavnik str. – teo. nastave

Marko [imunkovi} 1912. 1916. nastavnik prostorukog crtanja

pl. August Tartaglia 1891. 1893. nastavnik str. – teo. nastave

Arh. Rudolf Tönies 1889. 1890. nastavnik prostorukog crtanja

Ing. Nikola Toma{evi} 1910. 1916. nastavnik str. – teo. nastave

Vicko Tripkovi} 1896. 1897. nastavnik matematike

Branimir Truhelka 1913. 1918. nastavnik matematike, geodezije

Arh. Josip Vanca{ 1889. 1898. nastavnik str. – teo. nastave

Ing. Leopold Veletovsky 1889.nastavnik graditeljstva, gra|evnog crtanja, gra|evnih materijala

Ing. Josip Veseli 1912. 1918. nastavnik str. – teo. nastave

fra Jeronim Vladi} 1889. 1894. nastavnik katoli~kog vjeronauka

Dr. Samuel Weszel 1899. nastavnik jevrejskog vjeronauka

Gustav Zechel 1901.nastavnik organizacije {umarske uprave, ra~unarstvo i {umsko uredovanje

Nikola Rekovi} 1900. tehni~ko osoblje

Osman Trebinjac 1900. tehni~ko osoblje


MONOGRAFIJA

Slika 9. U~iteljski zbor na kraju {kolske 1901./1902. godine, objavljen u osmom izvje{taju {kole 1902. godine.

SREDNJA TEHNI^KA[KOLA U SARAJEVU

PERIOD IZME\U DVASVJETSKA RATA (1918. - 1941.)

25SREDNJA TEHNI^KA [KOLA U SARAJEVU - PERIOD IZME\U DVA SVJETSKA RATA (1918. - 1941.)

120 GODINASREDNJA TEHNI^KA [KOLA U SARAJEVU PERIOD IZME\U DVA SVJETSKA RATA (1918. - 1941.)

Kako se rat bliìo kraju nazirao se i poraz Centralnih sila, a samim tim i Austro - Ugarske monarhije koja je brojala svoje posljednje dane. U Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim krajevima Monarhije, organiziraju se zemaljska i kotarska vijeća, kao privremeni organi vlasti. U Zagrebu je organiziran Glavni odbor narodnih vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, u kome su bili i predstavnici iz Bosne i Hercegovine. Ju`noslavenski narodi koji su ìvjeli pod austrougarskom upravom organiziraju se i stvaraju 29. oktobra 1918. godine zajedni~ku dràvu nazvanu Dràva Slovenaca, Hrvata i Srba. To je bio prvi korak ka stvaranju dràve koja bi okupljala sve ju`ne Slavene. Krenulo se u pregovore sa Kraljevinom Srbijom o stvaranju zajedni~ke dràve. Kraljevina Srbija kao zemlja koja je bila na strani sila pobjednica u Prvom svjetskom ratu mogla je postavljati uslove tek stvorenoj Dràvi SHS, nastaloj na ru{evinama Austro - Ugarske monarhije. Delegacija Dràve Slovenaca, Hrvata i Srba sastala se u Beogradu sa predstavnicima vlade Kraljevine Srbije, sa stavovima o stvaranju zajedni~ke dràve, koja bi bila ure|ena na federalnim principima. Me|utim, nakon odluka Narodnih skup{tina Vojvodine i Crne Gore o pripajanju Kraljevini Srbiji poloàj delegacije se znatno pogor{ao i vo|a dele-gacije Dr Ante Pavelić, pozvao je regenta Aleksandra da proglasi ujedinjenje Dràve Slovenaca, Hrvata i Srba sa Kraljevinom Srbijom. Regent Aleksandar Kara|or|ević, u ime kralja Petra I Kara|or|evića, 01. decembra 1918. godine, proglasio je stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Na taj na~in i Bosna i Hercegovina na{la se u sastavu nove dràve. Jedna od glavnih karakteristika nove dràve jesu vrlo ~este administrativne izmjene i teri-torijalni preustroj. Me|utim, nijedna od teritorijalnih reor-ganizacija nije uvaàvala tradicionalne historijske granice na{e zemlje, nego ih je zanemiravala.

Od prvog dana postojanja nove dràve radilo se na strogoj centralizaciji. Narodna vlada je postojala do 31. januara 1919. godine kada je preimenovana u Zemaljsku vladu za Bosnu i Hercegovinu. U njenoj nadle`nosti os-tala su svega ~etiri povjerenstva od ranijih deset, i to: pravosu|e, unutra{nji poslovi, poljoprivreda, prosvjeta i vjera. Jedino je prvim ustavom Kraljevine SHS od 28. juna 1921. godine, preciznije, ~lanom 135. Vidovdanskog ustava, takozvanim „Turskim paragrafom“, bila ga-rantirana teritorijalna cjelovitost i integritet Bosne i Hercegovine. Ustavom je uvedena parlamentarna monarhija na ~elu sa dinastijom Kara|or|evića. Ustav je priznavao samo Srbe, Hrvate i Slovence, koje tretira kao „tri plemena jednog naroda“.Tendencija razbijanja Bosne i Hercegovine kao teritorijalne cjeline posebno je vidljiva nakon dono{enja Zakona o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podru~ja od 03. oktobra 1929. godine.

Ovim zakonom teritorija Kraljevine Jugoslavije (novi naziv dràve) podijeljena je na devet banovina. Teritorija Bosne i Hercegovine na{la se u sastavu ~etiri banovine: Vrbaske, Drinske, Primorske i Zetske, od kojih se jedino Vrbaska banovina cijelim svojim teritorijem nalazila un-utar BiH. Administrativni centri ove ~etiri banovine bili su: Sarajevo, Banja Luka, Split i Cetinje. Posljednja promjena se de{ava potpisivanjem sporazuma izme|u Dragi{e Cvetkovića, premijera vlade Kraljevine Jugoslavije i Vladka Ma~eka, predsjednika Hrvatske selja~ke stranke. Dogovor je rezultirao stvaranjem Banovine Hrvatske i potpuno je zanemarivao historijske granice Bosne i Hercegovine. U takvoj konstelaciji odnosa do{ao je i Drugi svjetski rat. Sve ove promjene svog odraza imale su razumljivo i na prosvjetnu politiku Kraljevine SHS / Jugoslavije.

Nova dràvna zajednica, u koju su u{li krajevi sa vrlo razli~itim historijskim naslije|em, neujedna~enim kulturno - prosvjetnim razvitkom, razli~itim politi~kim ciljevima, morala je raditi na uskla|ivanju ovih raznolikosti. U po~etku krajevi koji su ranije bili pod austrougarskom monarhijom, nastavili su prema ranijim planovima i pro-gramima rada. To naravno ne zna~i da centralna vlada u Beogradu nije vodila ra~una o pravcima razvoja {kolstva u tim dijelovima, nego jednostavno nije moglo odmah efikasno ustrojiti prosvjetnu politiku. Unitaristi~kom dràvnom ure|enju moglo je odgovarati samo takvo {kolstvo ~iji će rad biti usmjeravan sa jednog mjesta, i ~iji će se zadaci uklapati u interese dràve. Me|utim, trebalo je dosta vremena i strpljenja da se sve dovede do onog stepena saglasnosti koji bi odgovarao zajedni~koj pros-

Slika 10. Izvje{taj Dràvne tehni~ke srednje {koleu Sarajevu, 1929. - 1930. - 1931. Sarajevo, 1931. godine.


MONOGRAFIJA

vjetnoj politici u cijeloj zemlji. ^lanom 16. Vidovdanskog ustava iz 1921. godine, utvr|eno je: „Nastava je dràvna. U cijeloj zemlji nastava po~iva na jednoj istoj osnovi, prilago|avajući se kojoj se namjenjuje. Osnovna nastava je dràvna, op{ta i besplatna. Vjerska nastava daje se po ̀ elji roditelja, odnosno staralaca, odvojeno po vjeroispovijestima a u saglasnosti sa njihovim vjerskim na~elima.“26

Ovim stavovima ni danas se ne bi imalo {ta prigov-oriti. Me|utim, u stvarnosti nije bilo ovako. U osnovi, okosnica za najveći broj propisa bila je {kolska regula-tiva Kraljevine Srbije. Poku{aji ujedna~avanja dovode do zbrke i otvorenih otpora takvim tendencijama. „Zadatak {kole bio je - odgojiti omladinu u duhu ¨narodnog jedin-stva¨, vjernosti i odanosti kralju, dinastiji Kara|or|evića i otad`bini. [kola djeci već od najranijih dobi utuvljava parolu o jednom ¨troimenom narodu¨“.27 [kolska politika u svakoj zemlji dio je opće politike. Dakle, ona je onakva kakvom je èli politika. Otpori koji su se javljali ovakvoj politici, a dolazili su iz redova i profesora i u~enika, nisu

26 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941. godine. Sarajevo; Veselin Masle{a, 1984.godine, strana 12.

27 Povijest {kolstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb; Pedago{ko - knjièvni zbor, 1958. godine, strana 308.

bitnije mijenjali zvani~nu vladinu politiku prema {kolstvu. Nema promjena nastavnih planova i programa, izmjena u ud`benicima ili nastavnom procesu.

Identifikacija {kole i njenog odgojno - obrazovnog rada sa reìmom najdosljednije je provo|ena od zavo|enja {estojanuarske diktature 1929. godine, pa sve do po~etka Drugog svjetskog rata. Oktroirani ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931. godine propagirao je u ~lanu 16. da: „ Sve {kole moraju davati moralno vaspi-tanje i razvijati duhovljansku svijest u duhu narodnog jedinstva i vjerske trpeljivosti.“28 Popularisanje dinastije Kara|or|evića naro~ito se isti~e nakon zavo|enja {es-tojanuarske diktature, a jo{ vi{e se tome pridaje va`nost nakon atentata na kralja Aleksandra 09. oktobra 1934. godine, prilikom njegove slu`bene posjete Francuskoj. Ovo se najbolje vidi kroz davanja imena pojedinim {kolama, gdje je najveći broj imena vezan za kraljevsku dinastiju, npr; „Kralja ujedinitelja“, „Prestolonasljednika Petra“, „Kralja Petra“, imena kraljeve braće, princa Pavla,...

Nizak nivo pismenosti u cijeloj zemlji nije mnogo zabrinjavao ni vladu ni prosvjetne organe. Po broju pis-menog stanovni{tva Kraljevina Jugoslavija nalazila se pri dnu u Evropi. Izuzetno nizak broj djece koji idu u {kolu, naro~ito izraèn u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, nije nikad bio predmet rasprave ni u skup{tini, ni u Ministarstvu prosvjete. Nekoliko puta javljaju se kam-panje brèg podizanja {kola, npr. u Bosanskoj Krajini, 28 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941. godine. Sarajevo;

Veselin Masle{a, 1984.godine, strana 13.

Slika 11. Nastavni~ki zbor 1928./1929. godine; in`. \or|e Vidović, Husein Alić, Jovan Sanković, in`. Franjo Turina,

in`. Ljudevit Speigelhalter, in`. Oskar Grof, Karlo Mijić, Nikola Mili~ević, direktor Metod Svoboda, dr. Josip êlar, in`. Marko E~imović, in`. Helen Baldasar, in`. Franjo Divi{ek, in`. Emilijan

Cvetković, in`. Ante Baldasar, Lovro Bilinić, Salih Nik{ić

Slika 12. Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu 1931. - 1932. - 1933. godine, Sarajevo 1903. godine.


120 GODINAme|utim, to je bilo motivisano odre|enom politikom u datom momentu, a ne, op{tom {kolskom zaostalo{ću.29

Prosvjetna odjeljenja u banovinama bavila su se ug-lavnom administrativnim pitanjima vezanim za prosvjetu, sara|ujući sa sreskim prosvjetnim odsjecima, direkto-rima {kola i {kolskim nadzornicima. U okviru Ministarstva prosvjete Kraljevine SHS / Jugoslavije, djelovao je pros-vjetni savjet koji je imao savjetodavnu funkciju. U izradi nastavnih planova i programa i svih pitanja uopće ve-zanih za rad {kole, Ministarstvo prosvjete je zaobilazilo prosvjetne radnike i organizacije koje ih okupljaju.

Mreà stru~nog {kolstva izme|u dva rata u Kraljevini SHS / Jugoslaviji sastojala se od srednjih stru~nih {kola, niìh stru~nih {kola, zanatskih {kola, te stru~no ospo-sobljavanje ènske omladine kroz raznovrsne te~ajeve stru~nog usavr{avanja. Postojale su i ~itave privredne oblasti za koje u pojedinim dijelovima zemlje nije post-ojao nijedan oblik stru~nog usavr{avanja na bilo kojem nivou. To je rezultat razli~itog politi~kog naslije|a, na jednoj strani, Srbija i Crna Gora kao samostalne dràve sa svojom prosvjetnom politikom, a na drugoj strani teri-torije koje su bile u sastavu Austro - Ugarske monarhije, i imaju prosvjetnu politiku koja je u interesu Monarhije. Recimo, u Sloveniji i Hrvatskoj, stru~no {kolstvo je bilo daleko razvijenije nego u drugim dijelovima Kraljevine SHS / Jugoslavije. Iz potrebe za ure|enjem prilika u {kolstvu, u martu 1922. godine, donesen je Zakon za zanatske, ènske zanatske i srednje tehni~ke {kole. Stru~no {kolstvo sastojalo se od: srednjih stru~nih {kola, u kojima se {koluje srednji tehni~ki kadar; niìh stru~nih {kola, u kojima se {koluju kvalifikovani radnici; zanatskih {kola, u kojima se izu~avaju razni zanati. Za upis u srednje stru~ne {kole traìla su se zavr{ena ~etiri razreda gimnazije ili neke gra|anske {kole, a nastava je trajala ~etiri godine. Dràva se krajnje nemarno odnosila prema stru~nim {kolama. Tehni~ka {kola u Sarajevu bila je pod Ministarstvom gra|evine sve do dono{enja finansijskog zakona 1927. godine, kojim je {kola pre{la u nadle`nost Ministarstva industrije i trgovine.

Stru~no {kolstvo u Bosni i Hercegovini bilo je najsiroma{niji dio u cijelom {kolskom sistemu i u periodu izme|u dva svjetska rata. Kraj Prvog svjetskog rata zatekao je samo dvije srednje stru~ne {kole u Bosni i Hercegovini, i to Tehni~ku srednju {kolu u Sarajevu i Trgova~ku akademiju u Sarajevu. U periodu izme|u dva rata otvorene su i Trgova~ka akademija u Mostaru, Srednja tehni~ka {kola u Banja Luci i Trgova~ka aka-demija u Br~kom koja će kasnije preseliti u Banja Luku.30 Za stru~no {kolstvo karakteristi~no je da u ovom periodu nije otvorena nijedna {kola sa novim stru~nim profilom, nego su se odràvale zate~ene {kole i otvarale su se nove sa istim nastavnim zadacima. U ovo vrijeme nadre|ena ministarstva su rje{avala sva pitanja vezana za rad {kola. Ministarstvo industrije i trgovine 1928. godine, donijelo je Pravilnik o organizaciji srednjih tehni~kih {kola,31 a 29 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941. godine. Sarajevo;

Veselin Masle{a, 1984.godine, strana 14.30 Isto - strana 12431 Isto - strana 126.

Narodna skup{tina Kraljevine Jugoslavije 1932. godine, donosi Zakon o srednjim tehni~kim {kolama.32 Ta dva akta regulisala su sva pitanja vezana za rad {kola, i ostali su na snazi sve do 1941. godine. Pravilnikom su utvr|eni svi nastavni planovi i programi za sve srednje tehni~ke {kole, kao i zanatske {kole. Pravilnikom su utvr|eni i za-daci: „ Zadatak je dràvnih tehni~kih {kola da u~enicima daju teorijsku i prakti~nu spremu, ne zanemarujući pri tome osnovne potrebe op{teg obrazovanja. One će ob-razovati valjane tehni~are, spremaće samostalne ruko-vodioce manjih industrijskih i gra|evinskih preduzeća, kao i ~inovni~ko osoblje u dràvnim i privatnim biroima i industrijskim preduzećima.“33 Pravilnikom je predvi|eno da za direktora {kole moè biti postavljen samo arhi-tekta ili inènjer sa najmanje 18 godina rada u {koli. [kolovanje i novim pravilnikom traje ~etiri godine, dok se geometri {koluju dvije godine poslije zavr{enih {est raz-reda gimnazije ili realke. Obavezuje se {kola da na kraju svake godine izdaje izvje{taj o radu. Zakonom od 1932./ 1933. godine, nisu mijenjani nastavni planovi i programi. Ovim zakonom utvr|en je obavezan broj nedeljnih sati, i to za nastavnika 18, u~itelja prakti~ne obuke 26, a za direktora 5 sati. Ovim zakonom odre|eno da direktor moè da bude profesor, prednost i dalje imaju inìnjeri i arhitekti, sa 18 godina radnog staà, od ~ega najmanje dvije godine u {koli. Zakon je ukinuo raniju praksu da se na geometarski smjer primaju u~enici nakon zavr{enih

32 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941.godine. Sarajevo; Veselin Masle{a, 1984. godine, strana 126

33 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.Papić, Mitar; Period izme|u dva rata (1918.-1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 24.

Slika 13. Spomenica prigodom proslave 40 - godi{njice opstanka Dràvne tehni~ke srednje {kole u Sarajevu, 1889. - 1929. godine.


MONOGRAFIJA

{est razreda gimnazije i uveden novi sistem 4+4. Zakon je utvrdio i rukovodne organe {kole: direktor, starje{ina odsjeka, razredni starje{ina, razredno vijeće, nastavni~ko vijeće i nastavni~ki savjet. U nastavni~ko vijeće ulaze svi nastavnici odsjeka, a nastavni~ki savjet direktor i svi nas-tavnici {kole. Zakonom je predvi|eno da svaka {kola treba da ima: kabinete, biblioteku, zbirke, radionice, lab-oratorije, {kolsku ambulantu i {kolski fond za pomaganje siroma{nih u~enika.34

Srednja tehni~ka {kola zauzimala je vodeće mjesto u tehni~kom obrazovanju u Kraljevini SHS / Jugoslaviji. Kao najstarija {kola ove vrste na Balkanu, a uz to jo{ dobro organizirana i vo|ena, sluìla je kao primjer drugim {kolama istog profila. Novoformirana Vlada narodnog jedinstva, 25. novembra 1918. godine, izdaje naredbu svim {kolama da po~nu redovnu nastavu. Majstorska djelodetska {kola u kojoj je {kolovanje trajalo tri godine, otvorena je u okviru Srednje tehni~ke {kole 1920. go-dine. Nastava se odràvala u popodnevnim satima jer su polaznici preko dana radili u gra|evinskim i industrijskim preduzećima. Nastava je stoga bila samo teoretska, a na kraju {kolovanja se polagao zavr{ni ispit.U {kolskoj 1932. / 1933. godini, Srednjoj tehni~koj {koli, pripojena je Mu{ka zanatska {kola i od tada je slu`beni naziv „ Dràvna srednja tehni~ka {kola i mu{ka zanatska {kola.“ Iste te 1933. godine, {koli je pripojena Stru~na zanatska {kola zanatskog smjera grada Sarajeva, dok je 1934. go-dine pripojena i Stru~na tekstilna {kola, kao i Pu{karska 34 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.Papić,

Mitar; Period izme|u dva rata (1918.-1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 25.

Slika 14. Izvje{taj za {kolsku 1935. - 1936. godinu, Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke

zanatske {kole u Sarajevu, Sarajevo 1936. godine.

Slika 15. Rad u~enika arhitektonsko - gra|evinskog odsjeka, Tehni~ke {kole u Sarajevu.


120 GODINA

{kola iz Uìca.35 Nakon smrti kralja Aleksandra, 09. ok-tobra 1934. godine, njemu u ~ast, naziv {kole promi-jenjen u „ Dràvna srednja tehni~ka {kola Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja“.

Odmah poslije Prvog svjetskog rata, {kola je radila sa samo jednim odsjekom, i to arhitektonsko - gra|evinskim. Me|utim, odmah nakon obnavljanja rada javlja se pi-tanje daljeg pro{irivanja {kole sa ma{inskim odjeljenjem. [kola je tada pripadala Ministarstvu gra|evina, koje je u Sarajevu imalo Gra|evinsku direkciju, koja treba da rje{ava pitanja vezana za Bosnu i Hercegovinu. Direktor te Direkcije, ing. Simo Marković, sna`no je podràvao ideju osnivanja ma{inskog odsjeka u okviru Tehni~ke {kole. Od {kolske 1920. / 1921. godine, {kola je po~ela raditi sa dva odsjeka, i to: arhitektonsko - gra|evinskim i ma{inskim. Ovo je vrijeme velikih o~ekivanja {to na kraju rezultira povećanim interesovanjem za upis u tehni~ku {kolu.

U {kolskoj 1924./1925. godini, po~eo je da djeluje i geometarski odsjek. Na ovaj odsjek primali su se u~enici koji su zavr{ili {est razreda gimnazije, a {kolovanje za ovaj smjer je trajalo dvije godine. Tada se javlja problem nedostatka prostora tako da u~enici geomet-arskog smjera prvi razred poha|aju u Sarajevu, a drugi u Srednjoj tehni~koj {koli u Beogradu. U to vrijeme

35 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941. godine. Sarajevo; Veselin Masle{a, 1984. godine, strana 126.

osjećala se velika potreba za srednje stru~nim kadrom geodetske struke. „Od osnivanja Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu taj je zavod odgajao tehni~are, koji su se po dovr{enju {kole posvećivali i geometrijskoj struci. Iz te {kole, tokom 4 decenije, regrutovao se i lijep broj vrsnih stru~njaka geometara, od kojih neki i danas u Bosni i Hercegovini zauzimaju u geometarskom zvanju vidne poloàje. Nastojanjem Generalne Direkcije Katastra Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1924./1925. go-dine, na toj {koli osniva jednako kao i na Tehni~koj sred-njoj {koli u Beogradu, a pro{le godine i u Zagrebu, za-seban geometarski odsjek, a u cilju, da se vaspitaju novi nara{taji geometara.“36

Od 1927. godine obrazovan je i drvarsko - industri-jski odsjek u okviru Srednje tehni~ke {kole, nakon {to je odlukom Ministarstva industrije i trgovine, ukinuta Srednja drvarska {kola u Drvaru i [umarska {kola u Sarajevu. [kolske 1931. / 1932. godine, gasi se geom-etarski odsjek. Poslije toga, pa sve do po~etka Drugog svjetskog rata, u sastavu Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, djeluju: Arhitektonsko - gra|evinski, Ma{inski i industrijsko - drvarski odsjek.37 Manje izmjene u nas-tavnim planovima i programima vr{ene su vi{e puta.

36 Spomenica prigodom proslave 40 - godi{njice opstanka Dràvne tehni~ke srednje {kole u Sarajevu 1889. - 1929. godine. Sarajevo, 1929. godine, strana 93.

37 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941.godine. Sarajevo; Veselin Masle{a, 1984.godine, strana 126.

Slika 16. Glavni katalog matura, 1921. - 1930. godine.Slika 17. Prakti~an rad u~enika gra|evinskog odsjeka

u zidarskim radovima.


MONOGRAFIJA

Ministarstvo trgovine i industrije utvrdilo je nove nastavne planove i programe za sva tri odsjeka u maju 1938. godine. Zajedni~ki nastavni planovi i programi bili su jedino za Srpskohrvatski / hrvatskosrpski jezik i Strani jezik (francuski ili njema~ki). Stru~na nastava se razlikovala po odsjecima.

Zavr{ni ispit, ispit zrelosti, polagao se pismeno iz Srpskohrvatskog jezika, a usmeno i pismeno iz Statike i armiranog betona, Projektovanja zgrada i Projektovanja puteva, èljeznica, mostova i hidrotehnike. Usmeni ispit polagao se iz Gra|evinskih konstrukcija, Statike i armi-ranog betona i Geodezije. U nastavne planove i programe uno{ene su neke manje izmjene 1938. i 1940. godine.

38 Spomenica prigodom proslave 40 - godi{njice opstanka Dràvne tehni~ke srednje {kole u Sarajevu 1889. - 1929. godine. Sarajevo, 1929. godine, strana 168

Tim izmjenama se nije mijenjao stru~ni profil kadra obra-zovanog u ovoj {koli. Najva`nija karakteristika {kole je i dalje sna`na orijentacija na struku i stru~no osposoblja-vanje. Na kraju svake {kolske godine odràvale su se izlo`be radova u~enika {kole, koje su bile otvorene za posjetu. Kazne za u~enike su bile: opomena, ukor, udal-javanje i isklju~enje iz {kole. Ako je u~enik na polugodi{tu imao vi{e od pola slabih ocjena, udaljava se iz {kole, s tim da se iduće godine moè upisati kao ponovac.

U ovom periodu i ènska djeca imaju pravo na upis, ali je njihovo prijavljivanje i dalje bilo rijetkost. Razlog za to ima nekoliko, a najva`niji su: tradicionalna i konzervativna sredina, radna mjesta koja vi{e odgovaraju mu{karcima. Zora âk{irević iz Prilepa, i Zora Vasiljević iz Bosanske Gradi{ke, prve su ène koje su diplomirale u Tehni~koj

Red.br U~evni predmeti

Broj nedeljnih ~asova

Primjedbagod I god II

semestri

I II I II

1. Geodezija I dio, predavanje 6 6 - -

Za u~enike koji dolaze sa 6 razreda gimnazije ili realke

2. Matematika, predavanje 6 6 5 5

3. Nauka o zemlji{tu, predavanje 2 2 - -

4. Nacrtna geometrija, predavanje 4 4 - -

5. Ra~un izravnanja, predavanje - - 4 4

6. Osnovi pravnih nauka, predavanje 2 2 - -

7. Knjigovodstvo, predavanje 3 3 - -

8. Topografsko crtanje, vje`banje 5 5 - -

9. Pripremno crtanje, vje`banje 2 2 - -

10. Pisanje, vje`banje 2 2 2 2

11. Geodetska vje`banja, vje`banje 3 8 - 8

12. Geodezija II i III dio, predavanje - - 4 4

13. Geodetska ra~unanja, vje`banja - - 6 6

14. Vi{a geodezija, predavanje - - - 2

15. Katastarski propisi, predavanje - - 2 2

16. Trasiranje puteva i èljeznica, Predavanja i vje`banje - - 3 3

17. Kulturtehnika predavanje, vje`banje - - 4 4

18. Poreski zakoni, predavanje - - 2 2

19. Komasacija, predavanje - - - 3

20. Izrada planova, vje`banje - - - 4

Svega: 35 40 46 4538

Nastavni plan Geometarskog odsjeka:


120 GODINA

{koli 1928. godine, i to na Geometarskom odsjeku. Prva èna na Arhitektonsko - gra|evinskom odsjeku bila je Desanka Radić, koja se upisala {kolske 1926. / 1927. godine. Broj ènskih u~enika nije se zna~ajno mijenjao do kraja ovog perioda. U {kolskoj 1940. / 1941. godini, od ukupno 304 u~enika, bilo je svega 17 u~enica, i to 16 na Arhitektonsko - gra|evinskom, a jedna u~enica na Industrijsko - drvarskom odsjeku.40

[kola je i u ovom periodu dràla jako visok kriterij ocjenjivanja, pa je tako i onaj sa najniòm ocjenom bio

39 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989. godine; Papić, Mitar; Period izme|u dva rata (1918. - 1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 21


osposobljen za rad i na najsloènijim radnim zadacima. Kao primjer navodimo {kolsku 1932. / 1933. godinu, kada je od 300 u~enika, odli~nim uspjehom zavr{ilo svega ~etiri u~enika, 16 vrlodobrim, 121 dobrim, 87 dovoljnim, 77 je i{lo na popravni ispit, a 41 u~enik je po-navljao godinu.41 To je dodatno podiglo ugled {kole koja je dobijala i dalje izuzetne ocjene za svoj odgojno - obra-zovni rad. Visoka tehni~ka {kola u Pragu, gdje je najveći broj u~enika nastavljao {kolovanje, dala je visoku ocjenu Srednjoj tehni~koj {koli u Sarajevu. Da ilustrujemo, dok su drugi kandidati za upis na Visoku tehni~ku {kolu u

41 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.godine: Papić, Mitar; Period izme|u dva rata (1918. - 1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 23.

Red.br PredmetBroj sati nedeljno

I II III IV

1. Srpskohrvatski jezik i knjièvnost 3 2 2 2

2. Francuski ili njema~ki jezik 2 2 2 2

3. Zemljopis i istorija 2 3 - -

4. Matematika 6 5 2 2

5. Fizika 3 2 - -

6. Hemija s tehnologijom 3 2 - -

7. Nauka o gra|evinskom materijalu - 3 - -

8. Nacrtna geometrija s perspektivom 6 4 3 3

9. Prostoru~no crtanje 4 3 3 3

10. Gra|evinske konstrukcije s vje`banjem 8 4 4 -

11. Graditeljstvo sa projektovanjem - - 5 9

12. Poljoprivredno graditeljstvo - - - 4

13. Ure|enje gradova - - 2 -

14. Nauka o stilovima i istorija arhitekture - 3 3 -

15. Putevi, èljeznice, mostovi i hidrotehnika sa vje`banjem - - 6 9

16. Statika i armirani beton - 4 4 5

17. Geodezija sa vje`banjem - - 2 4

18. Gra|evinsko poslovanje i propisi - - - 4

19. Knjigovodstvo - - 1 -

20. Higijena - - 1 -

21. Prakti~na nastava 5 5 5 -

22. Ferijalna praksa 4 nedjelje godi{nje - - - -

Svega: 42 42 44 4439

Nastavni plan Arhitektonsko - gra|evinskog odsjeka:


MONOGRAFIJA

Pragu polagali prijemne ispite, na{i u~enici su se upisivali samo na osnovu diplome Srednje tehni~ke {kole

Godine 1929. objavljena je Spomenica prigodom pro-slave 40 - godi{njice opstanka Dràvne srednje tehni~ke {kole u Sarajevu. Na taj na~in su evocirane uspomene na jedan zna~ajan period rada ove ugledne odgojno - obrazovne ustanove.

Pitanje {kolskog prostora bilo je najva`nije pitanje, i jedan od najvećih problema sa kojima se susretala {kola u svom radu. Jo{ je 1911. godine pokrenuta inicijativa za izgradnju {kolske zgrade. Pitanje izgradnje nove zgrade nailazilo je na razne probleme. Nekad je razlog za odusta-janje od projekta bilo nedostatak finansijskih sredstava, nekad, nedostatak volje kod nadle`nih organa, nekad i jedno i drugo. Jedini koji su stvarno bili za izgradnju nove {kolske zgrade jeste domaće stanovni{tvo. Me|utim, rat je zaustavio izgradnju. Na ~etrdesetu godi{njicu rada {kole, u prisustvu brojnih zvanica, ponovo je pokrenuto pitanje izgradnje nove zgrade {kole. Na proslavi su bili predstavnici Vlade, Ministarstva trgovine i industrije, fi-nansija, prosvjete, predstavnici grada Sarajeva, i svi su se sloìli da se pristupi gradnji nove {kolske zgrade. Veoma brzo odabrana je lokacija, slobodni prostor izme|u Marijin Dvora i Filipovića logora.42 Kamen temeljac za novu {kolsku zgradu, uz manju sve~anost, poloèn je 20. jula 1931. godine. Tom prilikom, direktor {kole ing Oskar Grof kazao: „ U ovome sve~anom ~asu kada

42 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu 1931. - 1932. - 1933. godine. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1933. godine, strana 1.

pristupamo polaganju kamena temeljca velebnoj zgradi savremene prosvjete, presrećan sam i odu{evljen {to mogu prije svega izraziti duboku blagodarnost i iskrenu odanost Uzvi{enom na{em Vladaru i Gospodaru, koji je Svojom o~inskom brigom i premudrim upravljanjem u~inio sve za napredak Svoga naroda, koji je prvi zaèlio da vidi Jugoslaviju moćnu i ravnu drugim kulturnim zeml-jama, koji je prvi na{ neimar i uzvi{eni za{titinik tehni~kog progresa, te osnove svih ljudskih djelatnosti.“43 Izgradnju nove {kolske zgrade finansirali su Vlada Kraljevine Jugoslavije, Drinska banovina i gradska uprava grada Sarajeva. Nakon velikih problema u izgradnji, {kola je kona~no zavr{ena i otvorena 20. septembra 1936. go-dine. Tom prilikom odràna sve~ana akademija, kao i Prva stru~na konferencija direktora srednjih stru~nih {kola Kraljevine Jugoslavije. Ovoj sve~anosti prisustvovali su izaslanici Njegova Veli~anstva Kralja Petra II, potpukovnik Tihomir Stojadinović, ispred kraljevske vlade ministar dr. [efkija Behmen, ban drinske banovine Predrag Lukić, gradona~elnik Edhemaga Bi~ak~ić, predstavnici javnog, kulturnog i privrednog ̀ ivota Sarajeva, kao i mnogobrojni roditelji i biv{i i sada{nji u~enici {kole. Preseljenjem u

novu zgradu u Ulici Vojvode Putnika, danas Zmaja od Bosne, {kola je dobila najsavremenija nastavna sredstva i dovoljno prostora za sve oblike nastavnog procesa. „ Sa sedam mjesta iz Sarajeva, iz upravo nemogućih prostorija doselile su sada u ovu novu zgradu: Srednja 43 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu 1931. -

1932. - 1933. godine. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1933. godine, strana 1.

Slika 18. Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, {kolska

1936./1937. godina, Sarajevo 1937. godine.

Slika 19. Prakti~an rad u~enika u zidarskim radovima.


120 GODINAtehni~ka {kola, Mu{ka zanatska {kola, Banovinska {kola za umjetne zanate, Ve~ernja majstorsko - djelovodska {kola i kona~no, Stru~no - produ`na {kola zanatskog smjera pri Srednjoj tehni~koj {koli.“44 [kola je bila iz-vanredno opremljena i zahvaljujući brojnim gra|evinskim i industrijskim firmama, koji su poklanjali {koli raznovrsnu opremu. I u ovom periodu svr{eni u~enici nisu mogli nastaviti {kolovanje u zemlji te se jedan broj upisivao na tehni~ke fakultete u inozemstvu, prete`no Pragu.

Zakonom o srednjim tehni~kim {kolama propisana je obavezna ferijalna praksa u trajanju od 4 nedjelje. Pri upisu u novu {kolsku godinu, u~enici su morali donijeti uvjerenje o zavr{enoj ferijalnoj praksi. Ferijalna praksa obavljana je u odgovarajućim radionicama za svaki odsjek. Vodilo se ra~una da se praksa obavlja blizu mjesta stanovanja i da oprema, proces rada i majs-tori koji rade, budu na visokom tehni~kom nivou, da bi u~enik mogao da se upozna sa procesom proizvodnje.45 [kolske 1935./1936. godine, u~enici arhitektonsko - gra|evinskog odsjeka obavljali su praksu u 54 firme, tako da gotovo nije bilo firme u kojoj nisu radili u~enici ovog odsjeka {kole. Voditelji odsjeka su pregledavali i odobra-vali radne dnevnike obavljene ferijalne prakse. Ferijalna prakti~na nastava ocjenjivana je kao i svi drugi obavezni oblici nastave, {to najbolje govori o njenom zna~aju.

44 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu 1936. - 1937.godine. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1937. godine, strana 1.

45 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989.godine; Papić, Mitar; Period izme|u dva rata (1918. - 1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989. godine, strana 28.

I u ovoj kao i ostalim srednjim {kolama izvo|ene su |a~ke ekskurzije. To su bile prvenstveno stru~ne ekskurzije, koje su trajale jedan ili vi{e dana. Vodili su ih odgovarajući profesori, uglavnom stru~nih pred-meta. U~enici su obilazili gradili{ta u Sarajevu i njegovoj bliòj i daljoj okolini. Organizovane su i posjete srodnim stru~nim {kolama iz cijele dràve koje su za cilj imale druènje i razmjenu iskustava. Stru~ne ekskurzije igrale su zna~ajnu ulogu u povezivanju stru~no - teorijskog i prakti~nog rada i nastave.

Do useljavanja u novu zgradu {kola je radila u izuzetno te{kim uslovima na nekoliko lokacija u gradu. Sa izgradnjom vlastite zgrade uslovi su se bitno popravili. Me|utim, zbog velikog broja {kola koje su se nalazile pod istim krovom i radionice su bile zajedni~ke. „ U ovoj {koli postoje ove radionice: bravarnica, mehani~ka radionica sa alatnim ma{inama, kova~nica sa autogenim varenjem, kolarnica, stolarija sa alatnim ma{inama za obradu drveta, livnica, pu{karska radionica sa nekoliko malih alatnih strojeva, radionica za tekstilno pletenje sa mot-ornim i ru~nim ma{inama, arhitektonsko - gra|evinska radionica, elektri~na centrala sa dizel - agregatom i dva automobila.“46 Osim radionica, {kola je imala i veliki broj zbirki. Uz gra|evinsku, {kola je imala i posebnu geolo{ko - mineralnu zbirku koju je {koli poklonio Zemaljski muzej u Sarajevu. Najbogatija je bila geodetska zbirka, koju je osnovao profesor Eduard Doleàl. Vojno - geografski

46 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu 1936. - 1937.godine. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1937.godine, strana 43.

Slika 20. Ferijalna praksa u~enika gra|evinskog odsjeka i u~enici na gradili{tu buduće zgrade Crvenog krsta u Sarajevu. Slika 21. Radovi u~enika gra|evinskog odsjeka na

zajedni~koj izlo`bi odrànoj 1925. godine.


MONOGRAFIJAinstitut iz Beograda je poklonio nekoliko geodetskih in-strumenata, kao i geografskih karata. U sastavu zbirke nalazila se i stru~na biblioteka sa knjigama iz geodezije i matematike, kao i posebna stru~na biblioteka sa litera-turom za gradnju mostova, cesta, èljeznica,...[kola je raspolagala kabinetima za fiziku i hemiju. Zbirke i kabinete vodili su istaknuti profesori: arhitekta Du{an Grabrijan, in`. Vasilije Volkov, in`. Velimir Ratković, dr. Milica ]ur~ić, in`. Stanislav Bać. Do 1934. godine, {kolska biblioteka bila je na jednom mjestu, da bi tada bila podijeljena prema predmetima i zbirkama. U nastavni~koj biblioteci bilo je oko 2 000 naslova, uglavnom stru~ne literature. Kupovali su se i strani stru~ni ~asopisi, da bi se pratila tehni~ka dostignuća. Stalno je radila i u~eni~ka biblioteka, koja se stalno pro{irivala novim naslovima. [kolska uprava je 1932. godine, od firme „ Kinofot“, nabavila jedan mali, ali vrlo podesan aparat marke „ Pathe“ za prika-zivanje filmova. Nabavljeno je i nekoliko filmova pou~nog sadràja, većinom iz podru~ja tehnologije, koji su sluìli kao nadopuna teoretskoj nastavi. „[kola je bila i ove godine u mogućnosti zainteresovanim u~enicima na {kolskom kino aparatu prikazati nekoliko veoma intere-santnih i pou~nih filmova...“47

U vremenu izme|u dva rata, {kola je u~estvovala na II industrijsko - zanatlijskoj izlo`bi, odrànoj od 27.06. - 06.07.1924. godine u Sarajevu, i tom prilikom nagra|ena je Zlatnom kolajnom i diplomom. U periodu od 20. - 22.06. 1926. godine, {kola je sudjelovala na izlo`bi or-ganizovanoj u zgradi Ministarstva gra|evina u Beogradu. Sve su izlo`be bile dobro posjećene i imale su veoma povoljne kritike po novinama toga doba. Posebnu pa`nju izazvalo je u~e{će {kole na izlo`bi, odrànoj 1928. go-dine u Parizu, gdje su tri profesora {kole nagra|ena, opet zlatnom kolajnom i diplomom.48

Pravilnikom {kole utvr|ena su pitanja vezane za rad i finansijsku problematiku. U Srednjoj tehni~koj {koli u Sarajevu postojala su ~etiri {kolska fonda, i to: 1.) „Jubilarni fond direktora in`. Metoda Svobode za pot-pomaganje siroma{nih u~enika, 2.) Ekskurzioni fond, 3.) Fond za umnoàvanje i izra|ivanje predavanja i 4.) Prometni fond.49 U {koli djelovao i veliki broj sekcija, a njihov rad je odobravala Banovinska uprava u Sarajevu. Svaka od njih je imala svoj poseban pravilnik. Zadatak sekcije „ Zajednice doma i {kole“ bio je: „ a) da pregleda i nadzire stanove u~enika ~iji roditelji, odnosno zakoniti staratelji neìve u Sarajevu, b) da nadzire vladanje i rad u~enika izvan {kole, c) da se stara oko smje{taja u~enika na propisanoj ferijalnoj praksi u~enika, d) da se brine za {kolske radionice, snadbijeva ih materijalom itd, e) da radi na za{titi interesa apsolvenata {kole, da se brine oko njihovog smje{taja u slu`bu, f) da daje nagrade za najbolje natje~ajne radove u~enika, g) da saziva {to ~e{će

47 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu 1931. - 1932. - 1933.godine. Sarajevo; Zemaljska {tamparija, 1933.godine, str. 16.

48 Spomenica prigodom proslave 40 - godi{njice opstanka Dràvne tehni~ke srednje {kole u Sarajevu 1889. - 1929.godine, Sarajevo, 1929.godine, strana 26 - 27.

49 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ka zanatska {kola u Sarajevu 1934. - 1935.godine. Sarajevo, 1935.godine, strana 41 - 42.

roditeljsko - starateljske sastanke.“50 Pravilnik sekcije za literaturu, muziku i sport bio je ujedno i statut udruènja u~enika „ Tehni~ar.“ „ Djelatnost sekcije provodi se preko pojedinih podsekcija. Pravo u~e{ća u svakoj podsek-ciji pripada svakom ~lanu „Tehni~ara“. Podsekcije su slijedeće; „ a) stru~no - tehni~ka, b) knjièvno - soci-jalna, c) horsko - muzi~ka, d) {ahovska i c) sportska.“51 Ova sekcija se brinula i za rad u~eni~ke biblioteke. U njenom sastavu je djelovao i hor u~enika {kole, koji se predstavljao na svim sve~anostima u organizaciji {kole. Tada{nje vlade Kraljevine Jugoslavije bile su posebno zainteresirane za rad pojedinih sekcija i u~eni~kih ora-ganizacija. Najbolji primjeri su: organizacija koja je oku-pljala u~enike iz cijele dràve, a bavila se upoznavanjem i popularizacijom Jadranskog mora, nazvana Jadranska straà. Ova organizacija je posebno u unutra{njosti imala veliki broj ~lanova, pa tako i u Tehni~koj {koli u Sarajevu. Druga zna~ajna organizacija za tada{nji politi~ki sistem bila su tzv. sokolska dru{tva „ Soko“, sportsko - politi~ke u~eni~ke organizacije. Sekcije su sluìle za promicanje politi~kih ciljeva tada{nje dràve i uticale na razvoj patri-otskog duha me|u {kolskom omladinom.

U {koli su djelovale i sekcije: crvenog krsta/ krià, ferijalnog saveza, trezvenosti, „zajednica doma i {kole“ {kolskog fonda pri Dràvnoj srednjoj tehni~koj {koli Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u Sarajevu.

50 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ka zanatska {kola u Sarajevu 1934. - 1935.godine. Sarajevo, 1935.godine, strana 44 - 46.

51 Isto - strana 44 - 46.

Slika 22. Izvje{taj za {kolsku 1937. - 1938. godinu, Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke

zanatske {kole u Sarajevu, Sarajevo 1938. godine.


120 GODINA

Svaka od sekcija imala je nastavnika koji se starao o radu i podnosio izvje{taj na sjednicama Nastavn~kog savjeta. U {kolskim godi{njim izvje{tajima objavljivani su i podaci o radu u~eni~kih organizacija i sekcija. Najbrojnija u~eni~ka organizacija koja je djelovala u okviru {kole bila je Ferijalni savez. On se brinuo oko organiziranja put-ovanja i smje{taja u~enika za vrijeme prakse, raspusta i odmora. Drugo udruènje koje je okupljalo veliki broj u~enika bio Aero - klub „Na{a krila“. Aero - klub imao nekoliko sekcija; jedrili~ari, modelari, leta~i i padobranci. Me|utim, u~enici se organiziraju i na politi~kom polju. Tako je u januaru 1920. godine, do{lo do u~eni~kih demonstracija zbog zabrane tada{nje dràvne vlade da dopusti organiziranje jedne jedinstvene organizacije koja bi okupljala sve sarajevske u~enike. „ U ponedeljak poslije podne demonstriralo je sarajevsko |a{tvo u velikom broju po sarajevskim ulicama, jer im je policija zabra-nila odràvanje zajedni~kih skup{tina svih sarajevskih |aka.“52 Svakako zna~ajan uticaj na srednjo{kolce imala je i Komunisti~ka partija Jugoslavije, koja je me|u u~enicima imala znatan broj svojih simpatizera. Nakon zabrane djelovanja Komunisti~ke partije i prelaska u izvan institucionalan rad, dolazi i do slabljenja njihovog uticaja na srednjo{kolsku omladinu. Ponovno oìvljavanje rada komunista i porast njihovog uticaja na u~enike de{ava se nakon ubistva kralja Aleksandra 1934. godine. Tada dolazi do obnavljanja politi~kog ìvota u zemlji jer je on zamro u pravom smislu rije~i za vrijeme [estojanuarske diktature. Komunisti~ka partija je imala svoje prste i u organizaciji i izvo|enju {trajka u~enika Srednje tehni~ke {kole, koji je odràn 30. decembra 1936. godine. [trajk organizirali slijedeći u~enici: Pavle Popović, Aliosman Top~ić, Jovo Pavić, Mirko Vlahović, Ante ôlić i Du{an Pejović. [trajk je organiziran zbog lo{eg grijanja u {koli, prevelike opterećenosti u~enika, direktora koji nije imao

52 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989. Papić, Mitar: Period izme|u dva rata (1918. - 1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 35.

sluha za probleme u~enika i strogo ka`njavao sve pa i najmanje povrede {kolske discipline. Pojedini nastavnici bili su na strani u~enika, dok su drugi bili ili samo nijemi posmatra~i ili su bili na strani direktora i zvani~nih organa vlasti. [trajk je imao odjeka u cijeloj zemlji.53

Broj u~enika koji su zavr{ili Srednju tehni~ku {kolu, Arhitektonsko - gra|evinski odsjek, u periodu od 1918. do 1941. godine, iznosio je otprilike 285 u~enika, od kojih je 17 djevojaka. Geodetski odsjek, u periodu od 1925. do 1928. godine,zavr{ilo 70 u~enika, od kojih su 4 djevojke (nedostaju izvje{taji sa Arhitektonsko - gra|evinskog odsjeka za {kolsku 1928./1929. godinu).

Za svo vrijeme rada {kola je imala vrlo stru~an inìnjerski kadar, koji je s uspjehom vodio stru~nu nas-tavu, dok su za općeobrazovne predmete postavljani izuzetno kvalitetni profesori. Do kraja ovog perioda u {koli je radilo oko 250 profesora, me|u kojima izdvajamo arhitektu Josipa Vanca{a, Tugomira Alaupovića, in`. Metoda Svobodu, in`. Oskara Grofa, dr. \uru Protića, dr. Josipa Goldberga, itd. Me|utim, svakako najveće zasluge za uspje{an rad {kole ima dugogodi{nji direktor {kole, inìnjer Metod Svoboda, koji je u {koli radio 40 godina, a na mjestu direktora proveo 20 godina. Direktor Svoboda svo vrijeme uspijevao je odràvati bliske od-nose sa privredom i biv{im u~enicima, {to je bilo od izuzetnog zna~aja za uspje{an rad, jer iz privrede je dolazila zna~ajna pomoć {koli. Bio je veliki stru~njak i izvanredan organizator rada {kole. Od 1930. godine, novi, treći po redu direktor {kole, postao je in`. Oskar Grof. I novi direktor se zalagao da {kola nastavi rad na visokom stru~nom nivou. Zalaganjem novog direktora otvoreno je {kolsko kupatilo sa {esnaest tu{eva. To je prva i vjerovatno jedina {kola u BiH gdje su se u~enici mogli okupati. Inicijativom direktora Oskara Grofa,

53 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989. Papić, Mitar: Period izme|u dva rata (1918. - 1941.). Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 36 - 37.

Slika 23. \a~ki orkestar i pjeva~ki zbor 1929. godine.


MONOGRAFIJA

{kola je promijenila naziv u Dràvna srednja tehni~ka {kola Vite{kog kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ka zanatska {kola.54 Ime je promijenjeno nakon smrti Kralja Aleksandra I Kara|or|evića. Direktor Oskar Grof je znao na razne na~ine da {koli osigura potrebna sredstva za nesmetan rad izvan zvani~nog {kolskog budèta. U godi{njim izvje{tajima o radu {kole, objavljivane su spis-kovi onih ustanova i pojedinaca koji su finansijski i ma-terijalno pomagali {koli.

Mu{ka zanatska {kola je osnovana daleke 1893. godine, da bi od 1932. godine djelovala zajedno sa Srednjom tehni~kom {kolom. [kolovanje je trajalo tri go-dine, a izu~avali su se zanati: bravarski, stolarski, kova~ki, kolarski, pu{karski i pletenje tekstila. Mu{koj zanatskoj {koli pridruìla se 1934. godine Stru~na tekstilna {kola, kao i Pu{karska {kola, koja je ranije djelovala u Uìcu. U okviru {kole radila i Produ`na stru~na {kola, koja je trajala tri godine, a izu~avali su se: automehani~arski, ma{insko - bravarski, bravarski, elektromehani~arski i instalaterski. Majstorsko - djelovodska {kola, otvorena je jo{ 1920. go-dine, i ovo se smatra prvim organizovanim {kolovanjem odraslih. „Svrha je {kole da licima koja su već zaposlena u gra|evinarstvu, u industrijskoj i radioni~koj praksi dade

54 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, 1934. - 1935.godine. Sarajevo, 1935.godine, strana 1.

teoretsku stru~no znanje i ove vje{tine koje u praksi ne mogu da steknu, a traè se od njih, da bi im se mogla povjeriti mjesta poslovo|a, crta~a, nadglednika ili konce-sija za samostalni rad.“55 Majstorsko - djelovodska {kola imala je dva odsjeka, gra|evinski i ma{inski. Nastava je ve~ernja i traje tri godine.

U sastavu Srednje tehni~ke {kole djelovala je i Banovinska {kola za umjetne zanate. Zanati koji su se u njoj izu~avali su: graviranje, inkristacija, galvansko pozlaćivanje i posrebrivanje, itd. Ukupno gledano, Srednja tehni~ka {kola sa svim ostalim {kolama un-utar zgrade, imala je toliki ugled da se sam upis sma-trao kao garancija nekog budućeg uspjeha. Najveći broj u~enika, nakon zavr{etka {kole, zapo{ljavao se u struci u privatnim ili dru{tvenim firmama. Oni koji su uspjeli da zavr{e visoke {kole i fakultete, isticali su se po svom znanju i stru~nosti. Njihova uloga je naro~ito do{la do izraàja u privrednom oporavku zemlje nakon Drugog svjetskog rata, kao i u osnivanju većeg broja tehni~kih {kola i tehni~kih fakulteta. Moramo se prisjetiti najuglednijih me|u njima; Jahiela Fincia, Muhameda Kadića, Reufa Kadića, Vase Todorovića, Emanuela [amaneka, i drugih. U {koli su u ovom periodu radili i

55 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole Sarajevo, 1938. - 1939.godine. Sarajevo, 1939.godine, strana 15.

Slika 24. Pregled stalnih i honorarnih nastavnika i ostalog osoblja Dràvne srednje tehni~ke {kole u Sarajevu,na kraju {kolske 1932./33. godine, objavljen u izvje{taju iz 1931. - 1932. - 1933. godine, Sarajevo 1933. godine.


120 GODINA

veliki bosanskohercegova~ki likovni umjetnici; \oko Mazalić, Roman Petrović, Karlo Mijić, Petar [ain. Dr. Bedrich Nechutny, konzul êhoslova~ke Republike u Sarajevu, predavao je odmah iza Prvog svjetskog rata (1919. i 1920. godine) u Tehni~koj {koli, knjigovodstvo i zakonodavstvo.

U toku Drugog svjetskog rata (1941. - 1945.), {kola je djelovala u vanrednim uslovima. [kola koristi samo mali dio zgrade, tako da je i broj upisanih u~enika ograni~en. U većem dijelu {kolske zgrade smje{tene su jedinice okupatorske njema~ke vojske. Uslovi za rad {kole bili su izuzetno te{ki. Me|utim, {kola nastavlja rad sa tri odsjeka: gra|evinskim, ma{inskim i industri-jsko - drvarskim. U toku borbenih operacija smrtno je stradao veliki broj profesora i u~enika {kole. U gimnazi-jama i stru~nim {kolama vr{ene su u toku rata manje izmjene u nastavnim planovima, izuzimajući nacionalnu grupu predmeta gdje je eliminisano sve ono {to se ne odnosi na povijest hrvatskog naroda, ali te izmjene nisu

56 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, 1934. - 1935.godine. Sarajevo, 1935.godine, strana 10.

bitnije mijenjale osnovni obrazovni profil. Nisu vr{ene ni bitnije izmjene u strukturi i organizaciji {kola. Zna~ajne promjene odnose se na {kolske sve~anosti i dràvne praznike. Proslavljali su se datumi i li~nosti koji su imali zna~ajnu ulogu u povijesti hrvatskog naroda, posebno oni koji su zaslu`ni za razvoj usta{kog pokreta. Vodilo se dosta ra~una i o pona{anju van {kole, recimo izostanak iz crkve nedeljom ili iz dàmije petkom, ka`njavao se ukorom razrednog starje{ine. êtverogodi{nja usta{ka vlast nije uspjela da kroz {kolu promovira svoju politiku, jer je i kroz u~enike i kroz nastavni kadar, uvijek imala jake protivnike, antifa{iste, koji će na kraju rata iz svega ovoga izaći kao apsolutni pobjednici.

U narodnooslobodila~koj borbi od 1941. - 1945. go-dine, 23 u~enika Srednje tehni~ke {kole, arhitektonsko - gra|evinskog odsjeka, dalo je svoj ìvot. To su: Atijas Cevi, Bogdan Ostoja, Albert Danon, Edhem Dìndo, Milorad Eraković, Salomon Fliker, Reuf Golo{ević, Enver Hadìć, Irfan Kapetanović, Mehmed Kapidìć, Mladen Ko{utić, Edhem Kazić, Mahmut Ljubun~ić, Otmar Me{eg, Bećir Mu{tović, Mustafa Radaslić, Dèmil Sabrihafizović,

Red.br Naziv predmeta

Broj nedeljnih ~asova

1. godinasemestar

2. godinasemestar

3. godinasemestar

I II I II I II

1. Nastavni jezik 1 1 - - - -

2. Matematika 3 3 2 3 2 3

3. Nacrtna geometrija 2 3 4 - - -

4. Prostoru~no crtanje 2 2 - - - -

5. Gra|evinski materijali 2 2 - - - -

6. Visoke gradnje - predavanje 4 4 4 4 - -

7. Visoke gradnje - crtanje 5 5 6 10 - -

8. Gra|evinsko osnivanje i crtanje - - - - 6 6

9. Poljoprivredne zgrade i crtanje - - - - 4 4

10. Gra|evinska mehanika - - 3 3 - -

11. Gra|. mehanika i armirani beton - - - - 5 5

12. Cestogradnje i zemljomjerstvo - - - - 2 2

13. Arhitektura - - - - 2 2

14. Gra|evinska uprava - - - - 2 2

15. Zakoni - - 1 1 - -

16. Knjigovodstvo - - 2 1 - -

17. Higijena - - - - 1 1

Svega: 19 20 24 24 24 2456

Nastavni plan za gra|evinski odsjek izgledao je ovako:


MONOGRAFIJAAhmed Sefić, Hajrudin Selimović, Dobroslav [olaja, Rajko Vi{njevac, Branislav Vla~ić, Sulejman Zahirović. Me|u poginulim su i neki profesori iz Srednje tehni~ke {kole; Avram Demajo, inènjer hemije, Elijas Eskenazi, profesor knjigovodstva, ekonomije, mineralogije i hemije, Ilija Macanović, inènjer {umarstva. Od tog broja tri u~enika su progla{eni narodnim herojima. To su: Ahmed Fetahagić, poginuo pored sela Iza~ić, kod Bihaća, 25. decembra 1944.godine, Josip Jovanović, poginuo na Miljkovcu kod Kladnja 1942. godine, Hajrudin Selimović, ubijen 29. maja 1942. godine na planini Vidu{i.57

57 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1889 - 1989.godine: Br~ić, Rafael i Alija Hubana; U~enici Srednje tehni~ke {kole i Zanatske {kole u Sarajevu koji su poginuli kao borci NOB -e od 6. aprila 1941. do 15. maja 1945. godine. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 52 - 58.

Slika 25. Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole, za {kolsku

1938. - 1939. godinu. Sarajevo 1939. godine.

Slika 26. Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole, za {kolsku

1939. - 1940. godinu. Sarajevo 1940. godine.



Ing. Metod Svoboda 1918. 1931. direktor

Ing. Oskar Grof 1922. 1941. nastavnik geodezije, crtanja planova, inènjerstva, direktor

Husein Ali} 1918. 1941. nastavnik matematike, fizike, stenografije

Ing. Du{an Andrija{evi} 1918. 1941. nastavnik str. - teo. nastave

Ing. Vasilije Arhijov 1926. 1927. nastavnik mehani~ke tehnologije

Franjo Arvajler 1922. 1927. nastavnik zakonodavstva

Ing. Du{an Babi} 1924. 1925. nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskog crtanja

Ing. Stanislav Ba} 1941. 1945.nastavnik mehanike, gasni motori, elektrotehnika, gvozde-ne konstrukcije

Ing. Ante Baldasar 1927. 1941.nastavnik nacrtne geometrije, gra|evinske mehanike, stru~no crtanje, gra|evinarstvo, gra|evinsko crtanje

Ing. Helen Baldasar 1923. 1941.nastavnik nacrtne geometrije, gra|evinskog crtanja, gra|evinarstva

Stanko Barbari} 1918. vje`be u kova~koj radionici

Ivan Ba{e 1918. 1919. nastavnik geodezije, crtanja planova i terena

Dr. Adolf Benau 1925. 1928. nastavni higijene

Antun Bene{ 1926. 1927. nastavnik tehni~kog crtanja, crtanja ma{inskih elemenata

Dr. Mladen Beri} 1924. 1926.nastavnik matematike, fizike, nacrtne geometrije, francu-skog jezika

Ing. Stanislav Bien 1927. nastavnik mehani~ke tehnologije

Arh Lovro Bilini} 1926. 1941.nastavnik gra|evinskih konstrukcija, gra|evinskog crtanja, nauke o arhitektonskim oblicima, nauke o slogovima

Ing. Mihajlo Blagojevi} 1923. 1924. nastavnik nacionalne ekonomije

Arh. Ivan Blaèkovi} 1926. 1927. nastavnik gra|evinarstva i crtanja

Dr. Martin Bleicher 1922. 1923. nastavnik higijene

Tomislav Bosuti} 1918. 1919. nastavnik matematike, fizike

Ing. Ivan Boto 1925. 1926. nastavnik fizike

Ing. Stjepan Bruna 1927. 1928. nastavnik tehni~ke mehanike, crtanja, dizala

Ing. Konstantin Boìnovi} 1925. 1927.nastavnik ma{inskih elemenata, ma{inskog crtanja, elek-trotehnike

[efkija Bubi} 1926. 1928.nastavnik knjigovodstva, nacionalne ekonomije, nauka o trgovini

Josip Buni} 1918. 1921.nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskih konstrukcija, gra|evinskog crtanja

Arh. Zvonimir Celi} 1920. 1921.nastavnik gra|evinskog crtanja, nauke o gra|evinskim ma-terijalima, nacrtne geometrije, gra|evinarstva

Milan Cepeli} 1918. 1920. nastavnik matematike

Ing. Emilijan Emil Cvetkovi} 1927. 1941.nastavnik mehani~ka tehnologija, projektovanje, stru~no crtanje, lokomotive

Julije Czerniavski 1924. 1929. nastavnik knjigovodstva

Ing. Jaroslav Czerny 1936. 1937. nastavnik geodezije

Dr. Nikola ]ori} 1922. 1924. nastavnik zemljopisa, povijesti

Spisak nastavnika koji su radili u Dràvnoj srednjoj tehni~koj {koli u periodu od 1918. do 1941. godine:



Ing. Vojislav ]ur~i} 1918. 1941.nastavnik parne ma{ine, termodinamiku, elementi ma{ina, gvozdene konstrukcije

Dr. Milica ]ur~i} Han 1918. 1941. nastavnik matematike, fizike

Dr. Gregor ^remo{nik 1922. 1924. nastavnik zemljopisa, povijesti

Ing. Avram Demajo 1918. 1941. nastavnik hemije, analiti~ke hemije, hemijske tehnologije

Nikola De{i} 1925. 1927. nastavnik matematike

Arh. Vladimir Devi} 1922. 1925. nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskog crtanja

Ing. Franjo Divi{ek 1924. 1941.nastavnik tehni~kog crtanja, tehni~ke mehanike, ma{inskih elemenata

Ljubo Dragojevi} 1924. 1925. nastavnik italijanskog jezika

Branko Dreksler 1925. 1926. nastavnik knjigovodstva

Asim Drljevi} 1927. 1928. nastavnik zemljopisa, povijesti

Ivan Durba{i} 1919. 1922. nastavnik zakonodavstva

Ljudevit Dvornikovi} 1921. 1922. nastavnik socijalnog odgoja

Ing. Branko E}imovi} 1924. 1925. nastavnik mehani~ke tehnologije

Ing. Marko E~imovi} 1926. 1941.nastavnik hemije, fizike, nacrtne geometrije, geometrijskog crtanja

Aleksandar Erik 1918. 1920.nastavnik nauke o gra|evnom materijalu, hemije, zemljo-pisa

Elijas Eskenazi 1918. 1941.nastavnik knjigovodstvo, zakoni, nacionalna ekonomija, mi-neralogija, hemija

Milivoj Filipovi} 1922. 1923. nastavnik tehni~kog crtanja

Ing. Dragutin Fre{kura 1924. 1925. nastavnik botanike, {umske privrede

Ing. Anton Ga{i} 1926. 1927. nastavnik ma{inske grupe predmeta

Ing. Ante Glavina 1926. 1927.nastavnik gra|evinskih konstrukcija, gra|evinskog crtanja, nacrtne geometrije

Milan Gnjatovi} 1926. 1927.nastavnik geodezije, dendrometrije, tehnologije {umarstva, njema~ki jezik

Dr. Josip Goldberg 1926. 1927. nastavnik matematike, fizike

Ing. Du{an Grabrijan 1918. 1941.nastavnik istorije arhitekture, nauka o gra|i, visoke gradnje, nauka o slogu

Dr. Simeon Griner 1931. higijena

Ignac Hengster 1918. vje`be u bravarskoj radionici

Ing. Eugen Hochberg 1923. 1924.nastavnik ma{inskih elemenata, dizala, mehani~ke tehnologije

Ferdinand Holl 1927. 1941. nastavnik {umske botanike, ra~unarstva

Dr. @ivan Ivanovi} 1923. 1925. nastavnik socijalne etike, nacionalne ekonomije

Ibrahim Imamovi} 1918. vje`be u stolarskoj radionici

Arh. Ivan Iva~i} 1920. 1923.nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskog crtanja, gra|e- vinskih materijala, arhitektonskih oblika

@ivan Ili} 1936. 1937. nastavnik prostoru~nog crtanja

Ing. Milivoje Joci} 1918. 1941.nastavnik parnih ma{ina, ma{inskih elemenata, stru~no crtanje, industrijske instalacije, parni kotlovi

Ing. Borivoje Jovanovi} 1918. 1941.nastavnik mehani~ke tehnologije, hemijske tehnologije, gvozdenih konstrukcija



Ing. @ika Jovanovi} 1921. 1923.nastavnik matematike, nacrtne geometrije, gra|evinarstva, gra|evinske mehanike

Ing. Branko Jovi~i} 1925. 1926. nastavnik hemije, hemijske tehnologije

Ing. Muhamed Kadi} 1926. 1927. nastavnik gra|evinske grupe predmeta

Ing. Reuf Kadi} 1926. 1927. nastavnik gra|evinske grupe predmeta

Ing. Antun Kalo|era 1918. 1941.nastavnik mehanike, instalacija, gasnih motora, hidrauli~nih ma{ina

Muhamed Kantardì} 1918. 1941. nastavnik matematike i fizike

Murat Kapi} 1918. vatrogasne vje`be

Slavko Kalu|er~i} 1919. 1922. nastavnik zemljopisa, povijesti

Artur Kallus 1918. 1926. nastavnik povijesti

Ferhad Kapetanovi} 1927. 1941. nastavnik pripremnog crtanja, vje`be iz geodezije

Dr. Ljudevit Karmansky 1918. 1919. nastavnik zakonodavstva

Ing. Vilim Katz 1924. / 1925. 1927. /1928. nastavnik mehani~ke tehnologije, strojarstva

Dr Pavao Kaunitz 1922. 1923. nastavnik higijene

Dr Vladimir Kester~anek 1918. 1927.nastavnik nastavnog jezika, njema~kog jezika, knjigovod-~kog jezika, knjigovod-stva

Arh. Bartolomej Knopfmacher 1921. 1924. nastavnik gra|evinskog crtanja, prostorukog crtanja

Ing. Boguslav Ko~i 1921. 1922. nastavnik matematike, parnih kotlova

Mato Kom{i} 1918. 1941. vje`be u ma{inskoj radionici

Rudolf Konrad 1920. 1921. nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskog crtanja, geodezije

Dr. Vladimir Kostren~i} 1918. 1941. nastavnik str. - teo. nastave

Mihajlo Krnjevi} 1920. 1921. nastavnik nastavnog jezika

Ing. Marijan Kump 1918. 1941.nastavnik gra|evinsko poslovodstvo, armirani beton, statika, inènjerske gradnje

Jak{a Ku{an 1924. 1925. nastavnik knjigovodstva

Ing Borivoje Jovanovi} 1918. nastavnik fizike, hidraulike, loènje, hemijska tehnologija

Alois Lakner - Juri~evi} 1921. 1926. nastavnik matematike

Arh. Ladislav Lauda 1918. 1923.nastavnik gra|evinarstva, prostorukog crtanja, gra|evinskog crtanja, nauke o arhitektonskim oblicima

Ing. Jakob Levi 1923. 1925.nastavnik elektrotehnike, ma{inskih elemenata, mehani~ke tehnologije, dizala

Ilija Lolovi} 1922. 1923. nastavnik nacrtne geometrije

Dr. Ante Lovri} 1927. 1928. nastavnik nastavnog jezika

Anton Luffi 1926. 1927. nastavnik gra|evinske grupe predmeta

Vladimir Ljutov 1918. higijena

Ing. Ilija Macanovi} 1918. 1941.nastavnik projektovanja, stru~nog crtanja, {umske tehno-logije, botanike

Ing. Eduard Madurovicz 1918. 1919. nastavnik gra|evinarstva, nauke o arhitekturi

Manfred Makele 1918. 1919. nastavnik knjigovodstva



Ing. Du{an Mandi} 1919. 1922.nastavnik gra|evinarstva, gra|evinskog crtanja, nacrtne geometrije

Dr Milan Marakovi} 1918. 1919. nastavnik matematike, fizike

Ing. Marcel Martinis 1918. 1941.nastavnik geodezije, duboke gradnje, gra|evinskih kon-strukcija

Boris Martino 1918. nastavnik elektrotehnike

Ante Martinovi} 1925. 1927. nastavnik povijesti

Franjo Matějovsky 1925. 1926. nastavnik pjevanja

\oko Mazali} 1919./1920. 1922./1923. nastavnik prostorukog crtanja

Karlo Miji} 1918. 1941. nastavnik prostorukog crtanja

Dobroslav Mileti} 1926. 1928. nastavnik socijalnog odgoja

Nikola Mili~evi} 1918. 1941. nastavnik

Ing. Tihomil Mili~evi} 1918. 1948.nastavnik arhitekture, prostorukog crtanja, drvenih kon-strukcija

Josip Mitro 1920. 1922. prakti~na nastava iz gra|evinarstva

Dr. Pavle Mitrovi} 1927. 1937. nastavnik italijanskog jezika, francuskog jezika

Osman Mujki} 1927. 1928. vje`be u stolarskoj radionici

Alija Nametak 1918. 1941. nastavnik srpskohrvatskog jezika, francuskog jezika

Dr. Bedrich Nechutny, konzul ^ehoslova~ke Republike u Sarajevu

1919. 1920. nastavnik zakonodavstva, knjigovodstva

Ing. Svetozar Nedimovi} 1925. 1927. nastavnik matematike, tehnologije {umarstva

Damjan Nikoli} 1918. 1941. nastavnik srpskohrvatskog jezika

Salih Nik{i} 1927. 1941.nastavnik knjigovodstva, nacionalne ekonomije, socijalnog odgoja

Franjo Papi} 1918. 1941. vje`be u zidarskoj radionici

Arh. Karlo Pařik 1919. 1920.nastavnik gra|evinskog crtanja, nauke o arhitektonskim oblicima

Edhem Pa{ovi} 1918. vje`be u stolarskoj radionici

Ivan Pavlin 1926. 1927. prakti~na nastava iz gra|evinstva

Ing Ladislav Pavlin 1918. 1941. nastavnik gra|evinstva

Franjo Pavlovi} 1919./1920. 1925./1926. nastavnik matematike, fizike

Aleksije Pestrov 1922. 1925.nastavnik nauke o ma{inama, ma{inskog crtanja, mehani~ke tehnologije

Aleksandar Petrovi} 1925. 1926. nastavnik matematike

Bo{ko Petrovi} 1927. 1928. nastavnik matematike

Roman Petrovi} 1925. 1926. nastavnik prostorukog crtanja

Mijo Poljak 1927. 1941. nastavnik njema~kog jezika

Aleksa Popovi} 1918. 1941. nastavnik prakti~ne nastave u stolarskoj radionici

Jovan Popovi} 1927. 1928. nastavnik matematike, fizike

Dr.Vasilj Popovi} 1918. 1919. nastavnik povijesti, zemljopisa



Ing. Mihajlo Porohovnikov 1921. 1923. nastavnik hemije, ma{inskog crtanja

Josip Pulji} 1918. 1941. nastavnik prakti~ne nastave u kova~koj radionici

Ing. Milivoje Radovanovi} 1918. 1941. nastavnik gra|evinarstvo, perspektiva

Ing. Vojislav Radovi} 1918. 1941.nastavnik hidrauli~ne ma{ine, ma{inski elementi, termodin-~ne ma{ine, ma{inski elementi, termodin-amika, predra~un, gra|evinske ma{ine, tehnologija

Ing. Milan Radin 1936. 1937.nastavnik gra|evinstva, nacrtne geometrije, drvenih kon-strukcija, stilova, mehanike

Ing. Ivan Radulovi} 1924./1925. 1927./1928. nastavnik elektrotehnike

Ing. Nikolaj Rakitin 1921. 1924. nastavnik matematike, geodezije

Ing. Velimir Ratkovi} 1918. 1941.nastavnik gra|evinarstva, geodezije, nacrtne geometrije, geometrijskog crtanja

Ing. Rudolf Ru`i~i} 1926. 1927. nastavnik gra|evinske grupe predmeta

Jovan Sankovi} 1926. 1941. nastavnik matematike

Ing. Je{ua Salom 1918. 1941.nastavnik hidrauli~kih ma{ina, instalacija, tehnologije, elektrotehnike

Dr. Marcel Schneider 1925. 1928. nastavnik matematike

Milo Sekanin 1926. 1941. nastavnik poreskih sistema i zakona

Ing Mustafa Slipi~evi} 1931. nastavnik elektrotehnike

Adem Sokolovi} 1920. 1921. nastavnik hemije

Ing. Apostol Sotirovi} 1918. 1941.nastavnik gra|evinskih konstrukcija, nacrtne geometrije, tehni~kog crtanja, mehanike

Ing. Ljudevit Speigelhalter 1926. 1929.nastavnik mehanike, stru~nog crtanja, radne ma{ine, mehani~ke tehnologije

Mavro Steiner 1918. 1929. nastavnik njema~kog jezika

Karlo Steinmetz 1920./1921. 1927./1928.nastavnik ma{inskog crtanja, nauke o ma{inama, ma{inskih elemenata, termodinamike

Ing. Du{an Smiljani} 1923. 1928.nastavnik gra|evinarstvo, gra|evinsko crtanje, gra|evinski materijali

Felix Svoboda 1920. 1923. nastavnik knjigovodstva

Petar [ain 1924. 1925. nastavnik prostorukog crtanja

Ing. Nikolaj [epalov 1918. 1941.nastavnik hidrauli~ne ma{ine, kalori~ne ma{ine, radne ma{ine, mehani~ka tehnologija, elektrotehnika

Vjera [epalov 1918. 1941. nastavnik njema~kog jezika

Marko [imunkovi} 1925. 1928. nastavnik prostorukog crtanja

Franjo [mit 1920. nastavnik geodezije, crtanja planova i terena

Dr. Oton [varc 1920. 1921. nastavnik higijene

Branimir Truhelka 1918. 1919. nastavnik matematike, geodezije

Ing. Franjo Turina 1926. 1941.nastavnik hemije, analiti~ke hemije, hemijske tehnologije, laboratorija

Pavle Ulrih 1931. nastavnik rezbarstva, modelovanje

Frano Vaverka 1922. 1927. nastavnik

Dragutin Veseli 1931. nastavnik botanike, geodezije, {umske tehnologije

Ing. Josip Veseli 1918. 1920. nastavnik str. - teo. nastave



Ing. Vlastimir Tufegdì} 1918. 1941.nastavnik nacrtne geometrije, gvozdene konstrukcije, armi-rani beton, gra|evinsko poslovodstvo, gra|evinska meha-nika

Ing. \or|e Vidovi} 1918. 1941.nastavnik mehanike, nacrtne geometrije, geometrijskog cr-tanja, drvene konstrukcije, italijanski jezik

Ivan Vinceti} 1931. nastavnik pjevanja

Davorin Volav{ek nastavnik istorije i geografije

Ing. Vasilije Volkov 1918. 1941.nastavnik tehni~kog crtanja, ma{inskih elemenata, parnih ma{ina, dizalica i pumpi, geometrijskog crtanja

Ing. Jovan Zlatanovi} 1918. 1941. nastavnik hemije, analiti~ke hemije, hemijske tehnologije

Koviljka Radakovi} 1931. arhivarski pripravnik

Danica Markovi} 1931. sluìtelj

Uro{ Milutinovi} 1931. sluìtelj

Obrad Pe}anac 1931. sluìtelj

Husein Sijer~i} 1931. sluìtelj

GRA\EVINSKO - GEODETSKI [KOLSKI CENTAR

PERIOD SFR JUGOSLAVIJE (1945. - 1992.)

47GRA\EVINSKO - GEODETSKI [KOLSKI CENTAR - PERIOD SFR JUGOSLAVIJE (1945. - 1992.)

120 GODINAGRA\EVINSKO - GEODETSKI [KOLSKI CENTAR PERIOD SFR JUGOSLAVIJE (1945. - 1992.)

Nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, pristupilo se ubrzanoj obnovi zemlje. Usljed velikih ratnih razaranja do{lo je do prave devastacije privrednog i dru{tvenog ìvota u cijeloj Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji (DFJ). DF Jugoslavija uspostavljena je odlukama II za-sjedanja Antifa{isti~kog vijeća narodnog oslobo|enja Jugoslavije (AVNOJ), odrànom u Jajcu 29./ 30. no-vembra 1943. godine. U sastavu ove nove federativne Jugoslavije na{la se i Bosna i Hercegovina. Narodi Bosne i Hercegovine; Srbi, Hrvati i Muslimani, na prvom zasjedanju Zemaljskog antifa{isti~kog vijeća narodnog oslobo|enja BiH (ZAVNOBiH), odrànom u Mrkonjić Gradu, 25.novembra 1943. godine, usvojili su rezoluciju kojom traè stvaranje ravnopravne federalne Jugoslavije zajedno sa ostalim narodima. Na drugu godi{njicu II za-sjedanja, 29.11.1945. godine, u Beogradu je odràno treće i posljednje zasjedanje AVNOJ-a. AVNOJ prerasta u Narodnu skup{tinu, imenuje se prva narodna vlada, a dràva mijenja naziv u Federativna narodna repub-lika Jugoslavija (FNRJ). Prvi predsjednik postao je Dr. Ivan Ribar, koji je tu du`nost obavljao do 1953. godine, kada ga mijenja Josip Broz Tito. Naravno i na{a zemlja je zajedno sa ostalim republikama (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija), te uz dvije autonomne pokrajine (Vojvodinu i Kosovo), postala sastavni dio FNR Jugoslaviju. Na trećem zasjedanje ZAVNOBiH-a, odrànom u Sarajevu, 26. aprila 1945. godine, donesena je odluka o njegovom pretvaranju u Narodnu skup{tinu Narodne republike Bosne i Hercegovine, a ona će dan poslije, dakle 27.04. 1945. godine, obrazovati Narodnu vladu. Zbog pritiska zapadnih saveznika FNR Jugoslavija je morala raspisati izbore na kojim će narod odlu~iti u kakvoj dràvi èli ìvjeti. Narodi Jugoslavije birali izme|u Komunisti~ke partije Jugoslavije i povratka kralja Petra II Kara|or|evića na prijestolje i vraćanja monarhije. Narod je apsolutnom većinom odlu~io da Jugoslavija krene putem izgradnje socijalisti~kog samoupravljanja, za-jedno sa Josipom Brozom Titom i Komunisti~kom par-tijom Jugoslavije.

Prvi Ustav FNR Jugoslavije donesen je 1946. go-dine. Dru{tveni i politi~ki sustav razvijao se od po~etka 1950-ih, pod krilaticom jugoslavenski put u socijalizam, u originalnom pravcu nazvanom samoupravni socijal-izam, baziranom na tzv. dru{tvenom vlasni{tvu (umjesto dràvnog vlasni{tva, proklamiranog u SSSR-u i drugim komunisti~kim zemljama) i socijalisti~kom samoupravl-janju. Taj je sustav bio decentraliziran, bio je fleksibilniji i uvaàvao neke elemente trì{ne privrede. Iz tog razloga taj sistem je bio ekonomski efikasniji, demokratskiji i po-godniji za razvoj i slobodu gra|ana od sustava drugih komunisti~kih zemalja, koji su bazirani na strogoj central-

iziranoj planskoj privredi i rigidnoj kontroli. Jugoslavenski model socijalisti~koga samoupravljanja doìvljavao je brojne izmjene i reforme, da bi od 1976. i Zakona o udruènom radu, postao najbliì tzv. trì{nom socijalizmu ili ti trì{no usmjerenom socijalisti~kom (radni~kom - {to je bitno za naglasiti) samoupravljanju. To je omogućilo brz ekonomski rast 1950-ih godina, nakon {to je prevladana kriza izazvana raskolom sa SSSR odnosno Informbiroom 1948.godine. Do rasta ìvotnog standarda dolazi 1960-ih uporedo sa smanjivanjem politi~ke respresije, u ~emu je klju~ni doga|aj bilo smjenjivanje Aleksandra Rankovića 1966. godine. Vodeća uloga Komunisti~ke partije Jugoslavije bila je garantirana ustavom iz 1946. i kasnijim ustavima. Vojska, koja u po~etku nosi naziv Jugoslavenska armija, a od 1953. Jugoslavenska nar-odna armija, bila je pod striktnom partijskom kontrolom, te je imala poseban poloàj u politi~kom sustavu, koji je do izraàja do{ao u razdoblju raspada dràve.

Jugoslavija nije kao ostale dràve isto~ne i centralne Evrope potpala pod uticaj Sovjetskog Saveza (SSSR-a), i nije bila ~lan Var{avskog pakta niti je bila pod uticajem zapadnih saveznika (NATO-a). To je ~inilo specifi~nom u odnosu na druge dràve svijeta. Upravo zbog tog balansa izme|u istoka i zapada, uìvala je visoki ugled u svijetu. Josip Broz Tito i Jugoslavija postaju pred-vodnici tzv. Zemalja trećeg svijeta, s kojima zajedno stvaraju Pokret nesvrstanih. Josip Broz Tito je koncen-trirao u svojim rukama sve klju~ne poloàje u dràvi i njegov je autoritet bio neupitan sve do njegove smrti 04. maja 1980. godine. Nakon njegove smrti, najvi{e tijelo vlasti u SFRJ postaje kolektivno predsjedni{tvo od osam ~lanova (po jedan iz svake republike i pokrajine), koji se rotiraju na mjestu predsjedavajućeg svakih 12 mjeseci. Time je nastavljena tendencija ka decentral-izaciji, zapo~eta 1970-ih godina. Realna politi~ka moć koncentrirana je ponajvi{e na nivou republika i pokrajina. Me|utim, to je zna~ilo decentralizaciju politi~ke moći u rukama politi~kih elita republika i pokrajina, a ne stvarnu demokratizaciju. Vrlo kompliciran sustav odlu~ivanja na saveznom nivou, zami{ljen tako da se zadrì ravnoteà izme|u “unitaristi~kih” i “separatisti~kih” tendencija, ~inio je vrlo te{kim dono{enje, a jo{ vi{e provo|enje odluka. Prema Ustavu SFRJ iz 1974. godine Skup{tina SFRJ bila je najvi{e tijelo vlasti u okviru Federacije (Parlament). Sku{tina SFRJ sastojala se od dva doma: Savezno vijeće, kojeg su ~inili delegati samoupravnih organizacija i zajednica i dru{tveno-politi~kih organizacija u repub-likama i autonomnim pokrajinama, i Vijeća republika i pokrajina, kojeg su ~inili delegacije skup{tina republika i skup{tina autonomnih pokrajina. Predsjedni{tvo SFRJ su ~inili po jedan ~lan iz svake republike i autonomne pokrajine, koga je birala skup{tina republike/autonomne pokrajine, tajnim glasanjem na zajedni~koj sjednici svih vijeća skup{tine i, po poloàju, predsjednik Saveza ko-munista Jugoslavije. Mandat ~lana Predsjedni{tva trajao je pet godina. Predsjedni{tvo SFRJ imalo je predsjednika koji je biran iz reda svojih ~lanova na mandat u trajanju jedne godine. Predsjedni{tvo je predstavljalo SFRJ u zemlji i inozemstvu i bilo je najvi{e tijelo rukovo|enja i


MONOGRAFIJAzapovjedanja oruànim snagama SFRJ u ratu i miru, a te ovlasti je u ime Predsjedni{tva obavljao predsjednik Predsjedni{tva. Josip Broz Tito bio je na du`nosti pred-sjednika Republike bez ograni~enja trajanja mandata, odnosno do svoje smrti. Savezno izvr{no vijeće (SIV)bilo je izvr{no tijelo Skup{tine SFRJ (Vlada). SIV su ~inili predsjednik, ~lanovi Vijeća izabrani suglasno na~elu ravnopravne zastupljenosti republika i odgovarajuće zastupljenosti autonomnih pokrajina i savezni sekretari i drugi du`nosnici koji su rukovodili saveznim tijelima uprave i saveznim organizacijama odre|enim saveznim zakonom. Predsjednik i ~lanovi SIV-a birali su se na ~etiri godine. Poslije Titove smrti, 04. maja 1980. godine, ten-zije izme|u naroda Jugoslavije su rasle, da bi prerasle u ustavnu krizu, koja je 1990. godine dovela do raspada vladajuće partije, a 1991. i progla{enja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. Godine 1992. su nezavisnost pro-glasile Makedonija i Bosna i Hercegovina, a Srbija i Crna Gora su formirale Saveznu republiku Jugoslaviju, koja je 2002. reformisana i preimenovana u Dràvnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru. Crna Gora je obnovila svoju nezavis-nost 2006. godine, a posljednja faza raspada Jugoslavije bilo je progla{enje nezavisnosti Kosova 2008. godine.

Bosna i Hercegovina nakon II svjetskog rata spada u red najzaostalijih dijelova Jugoslavije. Na selu ìvi 83%, dok je u gradu svega 17% stanovni{tva. Ekonomska ner-azvijenost za posljedicu ima to da je 73% stanovni{tva nepismeno. Pred nove vlasti postavljaju se te{ki zadaci razvoja zemlje na svim poljima ljudske djelatnosti. Veliki ciljevi se postavljaju u oblasti {kolstva, prosvjete, nauke,

kulture. Bosanskohercegova~ka vlast nakon rata po-lazi od pretpostavke da bez razvijene nauke i kulture nema pravog razvoja socijalizma. Stoga se prvo pristupa rje{avanju problema u obrazovanju. Istovremeni razvoj osnovnog, srednjeg i visokog {kolstva je potreban zbog nedostatka visokoobrazovnog kadra svih profila. Prvim petogodi{njim planom razvoja zemlje, koji je bio izuzetno ambiciozan, predvi|a se potpuna likvidacija nepis-menosti. U ovom periodu, od 1947. do 1951. godine broj srednjih {kola porastao je sa 83 na 269.58 Prvi prob-lemi vezani su za nedostatak adekvatnih prostora za rad {kola, jer je u ratu uni{teno oko 900 {kolskih zgrada. Zbog nedostatka stru~nog kadra velika pa`nja posvećuje se njihovom {kolovanju. Osniva se niz stru~nih {kola. Do 1955. godine, {kolska mreà je razvijena tako da su postojali svi obrazovni profili srednjeg stru~nog kadra. Cilj je bio stvaranje obrazovanog i stru~no osposo-bljenog stanovni{tva za rad u tvornicama. Formiranjem Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu, krajem aprila 1945. godine, uspostavljeno je i Ministarstvo prosv-jete. Ministarstvo se bavilo svim pitanjima vezanim za organizaciju {kola, nastavnim planovima i programima, kadrovskom politikom itd. Ne{to kasnije organiziraju se Savjeti za stru~nu nastavu, koji su imali za cilj da raste-rete Ministarstvo prosvjete i bave se isklju~ivo pitanjima vezanim za odre|enu struku. Dràva je radila sve da kod stanovni{tva razvija nacionalni ponos, promoviranje ideje bratstva - jedinstva, idealiziranje Tita i Komunisti~ke par-tije, partizanskog pokreta, heroja oslobodila~kog rata,...

Odlukom Vlade BiH, u Sarajevu je 1949. godine, ot-voren Tehni~ki fakultet sa gra|evinskim i arhitektonskim odsjekom. Obnova i izgradnja zemlje zahtijevala je veliki broj kvalifikovanih gra|evinskih stru~njaka. Te iste go-dine formiran je i Univerzitet u Sarajevu, koji će razviti jaku nastavno - nau~nu djelatnost.

58 Mili{ić, Senija; Institucionalizacija nauke u Bosni i Hercegovini 1945. - 1958.godine. Sarajevo; Institut za istraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, 2007.godine, strana 53.

Slika 27. Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, {kolske 1946. - 1947. godine. Sarajevo, 1947.

Slika 28. Maturanti {kole, IV 1 arhitektonsko - gra|evinsko odjeljenje, generacija {kolska 1958. / 1959. godina. Gornji red: Marković Josip, Tihić Safet, Drapić Du{an, Sefer~ehajić Ismet, Prof. Jerković Pa{ko (razrednik), Zelenović Vidoje, Bekić Sead, Marić Tomislav,Filipović

Borjana i Sarvan Mejasa. Donji red: Teftedarija Muhamed, Kav~ić Ana Zlata, Tepav~ević Vojo, [eremet Spaho i Krausel Nada.


120 GODINA

Reorganizacijom uprave iz 1951. godine, ukinuta su ranija ministarstva, a formirani dràvni sekretarijati i sav-jeti. Tako je umjesto Ministarstva prosvjete i Ministarstva za nauku i kulturu, obrazovan Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu. U sastavu ovog savjeta djelovao je Sekretarijat kao stru~na i operativna slu`ba. U radu savjeta sudjelovao je 71 ~lan. ^lanovi savjeta su dolazili iz svih polja kul-turno - prosvjetnog ìvota. Ne{to kasnije formiraju se i [kolski odbori koji imaju zadatak rukovo|enja i nadzora nad radom {kola. Od {kolske 1950./1951. godine uve-deno je obavezno osmogodi{nje obrazovanje. Godine 1953. izvr{ena je nova reforma {kolskog sistema u Bosni i Hercegovini, koja se uglavnom odnosila na osnovne {kole. Do 1941. godine u Bosni i Hercegovini djelovale su svega dvije tehni~ke {kole, jedna u Sarajevu i druga otvorena 1939. godine u Banja Luci. Srednje stru~no {kolstvo doìvljava veliki zamah u godinama neposredno nakon rata, {to je u direktnoj vezi sa privrednim poletom zemlje. Svi oblici dru{tvenog upravljanja; {kolski od-bori, savjeti {kola, zajednica doma i {kole, sudjelovanje u~enika u upravljanju {kolama, uvedeni su u srednje stru~ne {kole u prvim poslijeratnim godinama. U sred-njim stru~nim {kolama polagali su se zavr{ni ili diplomski ispiti, po istim pravilima i propisima. Godine 1953. donesen je zajedni~ki pravilnik o polaganju zavr{nog ispita, koji je obuhvatio dvadeset tipova srednjih stru~nih {kola i odsjeka. Pedago{ka slu`ba za srednje stru~no {kolstvo, osim {to je pruàla stru~nu pomoć, posjećivala je {kole i prisustvovala nastavnim satima. Prosvjetno - pedago{ki zavod bavio se svim pitanjima vezanim za odgojno - obrazovni proces. Stru~ni aktivi nastavnika tako|e su igrali izuzetno zna~ajnu ulogu u unapre|ivanju nastavnog procesa i pobolj{anju kvaliteta nastave. Nastavni~ka i odjeljenjska vijeća na dnevne redove svojih sjednica stavljali su i neka prakti~no pedago{ka ili teo-retska pitanja va`na za unapre|enje nastavnog procesa. Osim redovnih sjednica aktiva, nastavni~kih i odjeljen-jskih vijeća, organizovani su i redovni kraći ili duì stru~ni seminari na kojima se raspravljalo o pitanjima va`nim za nastavni proces, stru~nom usavr{avanju,...

Nova reforma srednjeg obrazovanja izvr{ena je dono{enjem Zakona 1971. godine. Zakon kaè slijedeće: „Nastavno - vaspitni rad, kao jedinstven proces funkcio-nalno povezanih nastavnih i vaspitnih djelatnosti obuh-vata:

- teorijsku nastavu s vje`bama

- prakti~nu nastavu s proizvodnom praksom

- ekskurzije i posjete vaspitno - obrazovnog karaktera

- ispite

- praćenje rada i ocjenjivanje u~enika i polaznika

- vannastavne aktivnosti“59

U nastavku teksta se govori: „Nastava se izvodi po nastavnim planovima i programima, koji se zasnivaju na:

- programskim osnovama op{teg obrazovanja zaje-dni~kim za sve vaspitno - obrazovne ustanove

- programskim osnovama stru~nog obrazovanja za pojedine vrste vaspitno - obrazovnih ustanova

- posebnim i dopunskim nastavnim sadràjima koji izraàvaju specifi~ne zahtjeve pojedinih zanimanja u struci.“60

Zakon o srednjoj {koli iz 1990. godine, planirao je novu reformu srednje{kolskog obrazovanja. Me|utim, odredbe ovog Zakona po~ele su se primjenjivati ratne 1992. / 1993. godine. Ocjenjivanje je javno, a ocjene su: odli~an (5), vrlo dobar (4), dobar (3), zadovoljava (2), ne-dovoljan (1). Ocjena nedovoljan nije prolazna. Ocjene iz vladanja su; primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i lo{e. Za najteè povrede {kolske discipline, kazna je isklju~enje iz {kole.

U prvoj {kolskoj godini nakon rata, obnovljen je rad Tehni~ke srednje {kole. U ratom opusto{enoj zemlji pi-tanje nedostatka gra|evinskih stru~njaka nametnulo se kao najteì problem. Me|utim, već u prvim godinama nakon oslobo|enja zamlje, po~ela se osjećati potreba za 59 Zakon o srednjoj {koli. Sarajevo, 1971.godine, strana 5 - 59.60 Isto - strana 5- 59.

Slika 29. Generacija 1958./1959. odjeljenje IV 1 ag, 50-ta godi{njica mature, 05.06.2009.godine: [ehić Uzeir, Teftedarija Muhamed,

Mijatović (Krausel) Nada, Kav~ić (@igić) Ana Zlata, Prof. Durić Bahra, Zelenović Vidoje, [ehić Hajrudin, Marić Tomislav i Kaljanac Muzafer.

Slika 30. Stru~na ekskurzija, Gr~ka 1978. godine; Dervi{a [abić, Esma Sijer~ić, Hikmeta Dolarević, Zehra Sadiković, Mulaima Filipović,

Fatima Topić - Travica, Smilja Ra{ević, Nermina Mulaomerović.


MONOGRAFIJA

promjenama u organizaciji {kole. Od {kolske 1945./1946. godine, arhitektonski i gra|evinski odsjek djeluju, kao i do tada, u sastavu jedinstvene Srednje tehni~ke {kole. Kriteriji za upis bili su jako strogi, primani su samo iznadprosje~ni u~enici, koji imaju smisao za prostor, crtanje, matematiku, prirodne nauke. Radna sedmica trajala je 6 dana, neradna je samo nedjelja. Nastava se odvijala u dvije smjene, a fond sati je bio izme|u 42 i 44 nedeljno. Pravila pona{anja i dalje izuzetno stroga, kako u {koli tako i izvan nje. Recimo, poslije 21 sat, zabran-jeno je kretanje u~enicima bez pratnje roditelja, u {koli obavezno no{enje kecelje sa amblemom {kole. Direktor {kole, in`. Vojislav Radović, u Izvje{taju Dràvne srednje tehni~ke {kole iz 1947. godine, kaè: „ Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu uìvala je uvijek glas dobre tehni~ke {kole. Pro{le {kolske godine, na polugodi{tu, ona je dobila prelaznu zastavicu kao najbolja od svih srednjih i srednjih stru~nih {kola u Sarajevu. Na kraju {kolske godine, II kongres narodne omladine nju je proglasio kao najbolju od svih srednjih i stru~nih {kola u Bosni i Hercegovini. Pa ipak, mi se time ne damo zavesti da mi nismo imali i pro{le {kolske godine velikih nedostataka. Stalnim uo~avanjem, kritikovanjem i popravljanjem tih nedostataka mi smo du`ni da na{u {kolu neprestano izdièmo na vi{i stepen.“61 Pri kraju 1945. godine u Sarajevu se osniva skraćena Srednja gra|evinska {kola, u kojoj {kolovanje traje dvije godine. [kola je osnovana sa internatom. Uredbom o ovoj {koli je predvi|eno da se skraćeno trajanje {kolovanja nadoknadi: „ a) povećanim brojem nastavnih ~asova, b) naro~itim metodama rada i odgoja u {koli, c) ispu{tanjem iz programa sadràja koji nisu neophodni i d) skraćivanjem godi{njih i drugih praznika.“62 Nakon dvije godine rada skraćena Srednja tehni~ka {kola sa gra|evinskim smjerom je prestala s radom. U Sarajevu je 1947. godine osnovana Srednja geodetska {kola.

Nastavni planovi i programi srednjih tehni~kih {kola imali su tri bloka predmeta: općeobrazovni, zajedni~ki stru~ni predmeti i specijalni stru~ni pred-

61 Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, 1946. - 1947.godine. Sarajevo, 1947.godine, strana 9.

62 Papić, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini (1941. - 1955.)godine. Sarajevo; rukopis neobjavljenog rada, bibliotaka Instituta za istoriju BiH, 1979.godine, strana 248. - 249.

meti. Općeobrazovni plan i program za sve tehni~ke {kole bio je isti i sastojao se od: srpskohrvatskog jezika, jednog stranog jezika, istorije, geografije, fizike, matematike, dràvnog ure|enja (Ustav) i fizi~ko vaspi-tanje. Jedan broj stru~nih predmeta zajedni~ki je za vi{e profila tehni~kih {kola, npr. Nacrtna geometrija, Tehni~ko crtanje i Geodezija. Specifi~ni stru~ni pred-meti predstavljaju okosnicu struke, npr. za gra|evinsku struku to su slijedeći predmeti: Gra|evinske konstruk-cije, Beton, Statika, Elementi zgrada, Stambene zgrade, Gospodarske zgrade, Perspektiva, Vodogradnja, Norme, Enciklopedija gra|enja.63 Kona~no, uredbom vlade Narodne republike Bosne i Hercegovine broj 879/48, od 18. augusta 1948. godine, osnovana je Gra|evinska srednja tehni~ka {kola, izdvajanjem iz Srednje tehni~ke {kole, kao samostalna {kola. Sve~ano otvaranje {kole uprili~eno je 14. septembra 1948. godine, uz prisustvo brojnih zvanica iz dru{tvenog ìvota. [kola nastavila rad u istim prostorima u zgradi u Ulici vojvode Putnika 10, danas Ulica Zmaja od Bosne. [kola bila pod in-gerencijom Ministarstva gra|evine NR BiH. Rje{enjem Ministarstva gra|evine broj 4545/48 od 02. oktobra 1948. godine, za direktora Gra|evinske srednje tehni~ke {kole imenovan Andrija Turić, vi{i geometar.64 [kola se sastojala od tri odsjeka; arhitektonskog, gra|evinskog i odsjek puteva i èljeznica. Za {efove odsjeka imenovani; in`. Tihomil Mili~ević (arhitektonski), in`. \or|e Vidović (gra|evinski) i in`. Branko Grmu{a (putevi i èljeznice). Prvo Nastavni~ko vijeće {kole ~inili su; in`. Evangelos Dimitrijević, in`. Branko Grmu{a, Georgije Lebedev, in`. Tihomil Mili~ević, in`. Ivan Moravec, in`. Lavoslav Pavlin, Sinan [ain, Muhamed Tulić, Andrija Turić, in`. \or|e Vidović, in`. Arkadije [iks i in`. Dragutin Petrik. Novim rje{enjem Ministarstva gra|evine od 17. maja 1949. go-dine, za novog direktora {kole imenovan, Hamid Isović, vi{i geometar.65 [kolovanje u ovo vrijeme trajalo po skraćenom programu tri godine. êtverogodi{nje {ko-lovanje ponovo se uvodi od {kolske 1949./ 1950. godine. Od tada do danas ~etverogodi{nji sistem {kolovanja za tehni~ara nije se mijenjao. Kvalitet odgojno - obrazovnog procesa i dalje je bio na izuzetnom nivou. Sastavni dio nastavnog procesa bilo je i posjeta gradili{tima, saj-movima, gra|evinskim firmama, kako u Sarajevu, tako i {irom Bosne i Hercegovine. Obavezna ferijalna praksa uvedena je za u~enike stru~nih {kola od 1948. godine. Donesena je uredba o ferijalnoj praksi kojom je reguli-sano pitanje obaveza dràvnih ustanova i radnih orga-nizacija prema u~enicima koji dolaze na prakti~an rad. Ovom uredbom regulisana su i prava i obaveze u~enika koji rade praksu van {kole. Nova promjena na ~elu {kole desila se {kolske 1950./1951. godine, kada je na mjesto direktora do{ao, in`. Reuf Kadić, arhitekta.66 U~enici {kole odlaze i na radne akcije, kao npr. po{umljavanje

63 Papić,Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini (1941. - 1955.). Sarajevo; rukopis neobjavljenog rada, biblioteka instituta za istoriju BiH, 1979.godine, strana 250.

64 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir: Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Gra|evinska srednja tehni~ka {kola. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 65.

65 Isto - strana 66.66 Isto - strana 66.

Slika 31. Dnevnik rada razreda IV - 3, {kolske 1970./1971. godine.


120 GODINA

Trebevića, regulacija korita rijeke Miljacke, izgradnja nas-elja [vrakino Selo i brojne druge.

Gra|evinska srednja tehni~ka {kola, kao samostalna institucija, gasi se 31. augusta 1952. godine, da bi od naredne {kolske 1952./1953. godine, nastavila djelo-vati kao odsjek u sastavu Industrijske srednje tehni~ke {kole u Sarajevu. Arhitektonsko - gra|evinski odsjek djelovati će u periodu od 1952. do 1959. godine u ok-viru Industrijske srednje tehni~ke {kole u Sarajevu.67 U me|uvremenu uga{eni su raniji odsjeci, arhitektonski, gra|evinski i odsjek za puteve i èljeznice. Direktor {kole je elektroinènjer Muhamed Hrelja, a {ef arhitektonsko - gra|evinskog odsjeka bio je in`. \or|e Vidović, da bi ne{to poslije za {efa imenovan, in`. Vojin Lukić. Broj nastavnih sati nedeljno i dalje je prelazio 40, {to je bilo veliko opterećenje za u~enike. Takvo stanje trajalo je do 1970. godine, kada dolazi do postepenog smanjivanja broja sati. Kona~no, Zakon o srednjem obrazovanju Socijalisti~ke republike Bosne i Hercegovine, iz 1971. godine, uveo je trideset ~asovnu radnu sedmicu, {to je potvrdio i Zakon iz 1979. godine.68

Do nove reorganizacije dolazi {kolske 1958./1959. godine, tada se ponovo formira samostalna Gra|evinska tehni~ka {kola. Za direktora {kole marta 1959. godine, imenovan Vojin Lukić, koji je imao zadatak da provede 67 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir:

Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Gra|evinska srednja tehni~ka {kola. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 67.


reorganizaciju {kole. Od {kolske 1960./1961. godine, ponovo se obrazuju arhitektonski i gra|evinski odsjek, a za novog direktora {kole imenovan in`. Reuf Kadić. Za dalji razvoj {kole zna~ajno je bilo formiranje {kolskog odbora, koji je svoju prvu sjednicu odrào 27. februara 1960. godine, u slijedećem sastavu: in`. Reuf Kadić, Milan Bogdanović, Milenko Praljak, in`. Du{an Smiljanić, in`. Stevan Kebeljić, in`. Tihomir Kara~ić, in`. Milenko Vasić, Petar Vrdoljak.69 Iste te godine, 1960. otvorena je i {kolska ambulanta za u~enike i nastavnike, koja naàlost, nije dugo radila iako je bila vi{e nego potrebna.

O ovom periodu u radu {kole biljeìmo sjećanje jedne od biv{ih u~enica Fatime Hafizović - ]ehić: „ Davne, 1956. do 1960. godine, bila sam u~enik Srednje tehni~ke {kole, smjer arhitektura i gra|evina (AG). Bila je to te{ka {kola, ali oni koji su je zavr{ili, postali su nosioci radnih aktivnosti i cijenjeni stru~njaci u svojim radnim organizaci-jama. Kriterij ocjenjivanja je bio izuzetno strog, i danas kad se sjetim toga, dajem profesorima za pravo {to je bilo tako. Profesor se po{tovao iznad svega, a naravno i odnos profesora prema nama u~enicima bio je korektan. Nikada nismo imali manje od {est ~asova, a dva puta ne-deljno imali smo i po deset ~asova. Omladinski komitet bio je vrlo uticajan me|u u~enicima {kole. U okviru {kole djelovalo je jako puno sekcija, i svako se mogao naći u radu neke od njih. U fiskulturnoj sali {kole ~esto su or-ganizirane zabave i igranke za u~enike. I danas se rado sjetim vremena provedenog u svojoj srednjoj {koli.“

Do formiranja Gra|evinskog {kolskog centra dolazi 1962. godine, a nastao je spajanjem Gra|evinske tehni~ke {kole sa Centrom za uzdizanje kadrova i Domom u~enika „Gavrilo Princip“. Centar je po~eo sa radom {kolske 1962. / 1963. godine. Prvi direktor centra bio je in`. Predrag Ljoljić, a za pomoćnika direktora je imenovan profesor Miralem Arslanagić. Umjesto {kol-skog odbora formiran je tzv. savjet centra, koji je imao i izvr{ni odbor. Prvi predsjednik savjeta bio je profesor 69 Isto - strana 69

Slika 32. Posjeta Zagreba~kom velesajmu 1984. godine;Fehma Bi{~ević, Vi{nja Savić, Brankica \urović - Puljić,

Jasminko Husein~ehajić, Dobrila Janković.

Slika 33. Dubrovnik, 1981. godine; Tihomir Kara~ić, Mirsada Bajraktarević, Aleksandar Poje, Milan Vrećo, Fehma Zvizdić -

Bi{~ević, Aida Boban, Nenad Radan


MONOGRAFIJA

Nemanja Bratić. Centar se sastojao iz slijedećih radnih jednica:

- Gra|evinska tehni~ka {kola, koja je u svom sastavu imala arhitektonski i gra|evinski odsjek

- [kole za kvalifikovane gra|evinske radnike (tesare i zidare) koja je u sastavu imala i {kolu za gra|evinske poslovo|e.70

U sastavu Centra nalazilo se i odjeljenje za obra-zovanje odraslih. Ovo je odjeljenje nastavu izvodilo u poslijepodnevnim satima po posebnim planovima i pro-gramima, me|utim, statusno polaznici tzv. ve~ernjih odjeljenja, nisu se razlikovali od redovnih u~enika. Gra|evinska tehni~ka {kola nastavu je izvodila u za-padnom krilu velike zgrade Tehni~ke {kole, dok se [kola za kvalifikovane gra|evinske radnike nalazila u novoj manjoj zgradi na Bulevaru Borisa Kidrića 5 (Franca Lehara). Nastava se izvodi u dvije smjene, a broj u~enika je svake godine sve veći. Kvaliteta nastavnog procesa je i dalje na zavidnom nivou o ~emu svjedo~e i brojna priznanja koja su dobili u~enici i {kola u ovom periodu. Novi direktor Gra|evinskog {kolskog centra u periodu od 70 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir:

Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka - Gra|evinski {kolski centar. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 72.

1968. do 1972. godine, bio je dipl. in`. Tihomir Kara~ić. U staru zgradu Centra tada se uvodi centralno grijanje, do tada se grijalo loènjem uglja u pećima.71

U [koli za kvalifikovane gra|evinske radnike uvodi se smjer armira~. Tada se u okviru Gra|evinskog {kolskog centra obrazuju; arhitektonski i gra|evinski tehni~ari ({kolovanje traje 4 godine), kvalifikovani gra|evinski radnici, zidari, tesari i armira~i ({kolovanje 3 godine) i na kraju gra|evinske poslovo|e (umjesto ranije 3, sada {kolovanje traje 2 godine). U ovom periodu dolazi do in-tenzivne saradnje izme|u Centra i Geodetske tehni~ke {kole, {to će na kraju dovesti do integracije ove dvije obrazovne ustanove 1972. godine. Me|utim, od {kolske 1969. /1970. godine, dolazi do odvajanja Doma u~enika „Gavrilo Princip“, koji nastavlja samostalni rad.72 Interes za {kolovanje u Gra|evinskom {kolskom centru i dalje je veliki {to dovodi do nedostatka prostora. Problem je rije{en dogradnjom monta`nog objekta u okviru sjevernog dijela velike zgrade Tehni~ke {kole i prera-spodjelom prostora sa Ma{inskim {kolskim centrom, koja se nalazila u istoj zgradi.

71 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir: Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka - Gra|evinski {kolski centar. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 72.


Slika 34. Razred I-8, generacija 1980./1981. Voditelj odjeljenja, Mevlida Prusac; Sanela Ademović, Edita Avdagić, Zoran Azinović,Mira Bagarić, Sr|an Bajić, Arif Begović, Nermina Berbić, Suada Bjelić, [ehzeta Br~ić, Sini{a Cupara, Sreten Do{lo, Sa{a Dutina,

Nata{a \ukić, Sanja Hamzić, Admir Handìć, Remzija Hasić, @arko Karanu{ić, Hikmet Kazić, Dragana Kisić, \uro Kre{ić,Dragomir Krsmanović, Goran Krstić, Julijana Krsti~ević, Nenad Lalić, Jelisavka Lalović, Jasmin Lelo, Senad Lojević, Ljubica Kara~ić,

Milomir Ponjarac, Asim Mujezin, Ljubi{a Nikolić, Boro Perić, Deneb Pinjo, Velimir Samardìja, Anto Sirovina, Dragan Sudùm,Amir Topalović, Zoran Ugarković, Elmedin Voloder, Dragomir Vuković, Danko Zelović, Jasenko Peleksić.

(Napomena; imena u~enika navedena prema Dnevniku odjeljenja I-8, jer fotografija nije imala informacije o u~enicima).


120 GODINAOdmah nakon zavr{etka rata, {kolske 1945. / 1946.

godine, u okviru Srednje tehni~ke {kole, djeluje i geomet-arski odsjek. Za upis na ovaj odsjek uslov je bio, zavr{enih {est razreda gimnazije i dva razreda srednje stru~ne (ug-lavnom tehni~ke) {kole. Dakle po istom modelu, 6 + 2, kao i prije rata. [kolovanje je trajalo dvije godine, a na kraju {kolovanja polagao se maturski ili diplomski ispit. Nakon zavr{nog ispita dobijalo se stru~no zvanje, geo-metra. Zbog velikih potreba za srednje stru~nim kadrom geometarske struke, {kolske 1948. / 1949. godine, formira se samostalna Geodetska tehni~ka {kola, izd-vajanjem iz Srednje tehnni~ke {kole. Prvi direktor {kole bio je Husein Muhamedagić, geometar, koji će na toj du`nosti ostati do kraja {kolske 1953. / 1954. godine, kada će ga zamijeniti dr Fejtulah Smailbegović.73 [kola je veoma brzo stekla stru~nu afirmaciju i svr{eni u~enici bili su na cijeni na trì{tu rada. Ovome je doprinijela i izuzetna opremljenost {kole savremenom nastavnom opremom i nastavnim sredstvima.

[kolovanje je trajalo ~etiri godine, a na kraju se pol-agao diplomski ispit, prakti~ni i teorijski. Od po~etka svog rada [kola je imala izuzetnu saradnju sa Geodetskim za-vodom i Geodetskom upravom, kao i sa gra|evinskim firmama i svima onima kojima je bila potrebna pomoć geometra. Na mjesto direktora {kole, {kolske 1963. / 1964. godine, dolazi dipl. in`. geodezije Vladimir Lukić. Vladimir Lukić, ostao na mjestu direktora sve do formi-ranja jedinstvenog Gra|evinsko - geodetskog {kolskog centra, {kolske 1972. / 1973. godine.74

Integracijom Gra|evinskog {kolskog centra i Geodetske tehni~ke {kole, nastaje Gra|evinsko - geo-detski {kolski centar, koji sa radom po~inje {kolske 1972. / 1973. godine. Generalni direktor Centra bio je dipl. in`. Tihomir Kara~ić, a direktori {kola koje djeluju u okviru Centra su bili: dipl. in`. geodezije [erif Krnić, za Geodetsku tehni~ku {kolu, Milan Banjac, pro-fesor matematike, za Gra|evinsku tehni~ku {kolu, i Enes Prohić, profesor istorije, za Gra|evinsku {kolu sa prakti~nom obukom.75 Geodetska tehni~ka {kola seli iz isto~nog na treći sprat zapadnog krila zgrade Tehni~ke {kole. Centar se dodatno pro{iruje 1974. / 1975. go-dine i raspolaè sa 26 u~ionica, 9 radionica i drugim korisnim prostorima, koji dodatno pobolj{avaju kvalitet nastavnog procesa i odgojno - obrazovnog rada u cjelini. Sedamdesetih godina dolazi do slabljenja interesa za upis u [kolu za gra|evinske poslovo|e tako da poste-peno dolazi do njenog potpunog ga{enja. Od {kolske 1976. / 1977. godine, na mjesto direktora Gra|evinsko - geodetskog centra dolazi dipl. in`. [erif Krnić, koji je dotada bio rukovodilac Geodetske tehni~ke {kole. Na mjesto direktora Geodetske tehni~ke {kole dolazi diplo-mirani inènjer geodezije, Boò U{~umlić. Me|utim, već 73 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989.Kara~ić, Tihomir:

Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Geodetska tehni~ka {kola. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 78 - 80.

74 Isto - strana 80.75 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir:

Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Gra|evinsko - geodetski {kolski centar. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 73.

1978. / 1979. godine, direktor Centra postaje dipl. in`. geodezije Savo Subotić. Tada dolazi i do nove transfor-macije kada se stvara Gra|evinsko - geodetski {kolski centar u Sarajevu. U sastavu Centra djeluju tri {kole - osnovne organizacije udruènog rada (OOUR- i):

- Gra|evinska tehni~ka {kola,

- Geodetska tehni~ka {kola i

- Gra|evinska {kola sa prakti~nom obukom.76

Za direktora Gra|evinske {kole imenovan je dipl.in`. Tihomir Kara~ić, direktor Geodetske tehni~ke {kole postao je dipl.in`. [erif Krnić, i na kraju, direktor Gra|evinske tehni~ke {kole postao je Sretko @mukić, profesor matematike. Nakon smrti dugogodi{njeg profesora i direktora {kole, dipl.in`. [erifa Krnića, za novog direktora Geodetske tehni~ke {kole 1980. go-dine, imenovan Asim Hadìalić, diplomirani inìnjer geo-dezije. Asim Hadìalić, dugogodi{nji direktor Geodetske tehni~ke {kole, dao je veliki doprinos daljem unapre|enju odgojno - obrazovnog procesa, a svakako u njegovu najveću zaslugu ubrajamo stvaranje U~eni~ke zadruge, koja je djelovala pri Geodetskoj tehni~koj {koli. Zadruga je obezbje|ivala izuzetno velike prihode koji su kori{teni za nabavku najsavremenije geodetske opreme, zatim ku-povinu stanova uposlenicima {kole, a i u~enici su dobi-jali dio prihoda od rada na terenu. Direktor Gra|evinske tehni~ke {kole, Sretko @mukić, 1987. godine odlazi na novo radno mjesto, u SIZ za srednje obrazovanje, gdje će nastaviti svoju uspje{nu karijeru. Svojim nesebi~nim anga`manom u SIZ-u, a kasnije i Ministarstvu obra-zovanja Kantona Sarjevo, nastavio je pomagati na{u {kolu. Profesor Enes Prohić, u periodu 1987. - 1988. godine, postaje vr{ilac du`nosti direktora Gra|evinske tehni~ke {kole. Novom transformacijom zajedni~ke slu`be su bile administracija i tehni~ka slu`ba, dok su {kole, kao OOUR-i, imali veliki stepen finansijske samo-stalnosti. Gra|evinsko - geodetskim {kolskim centrom upravlja Savjet radne organizacije, kao najvi{i upravni organ, dok {kole u okviru Centra imaju svoje organe up-ravljanja, radni~ke savjete i zbor radnih ljudi.77

76 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir: Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Gra|evinsko - geodetski {kolski centar. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 75 - 76..



MONOGRAFIJARed.br Predmet

Nedjeljni broj ~asova

razred svega

I II III IV

A. HUMANISTI^KO PODRU^JE

1. Srpskohrvatski jezik 3 2 2 2 9

2. Strani jezik 2 2 2 - 6

3. Istorija - povijest 2 2 - - 4

4. Geografija 2 - - - 2

5. Osnovi nauke o dru{tvu - - 3 - 3

6. Fizi~ko i zdravstveno vaspitanje 2 2 2 1 7

7. Odbrana i za{tita 2 2 - - 4

SVEGA A.: 13 10 9 3 35

B. PRIRODNO - MATEMATI^KO PODRU^JE

8. Matematika 4 3 2 2 11

9. Fizika 2 2 - - 4

10. Hemija - tehnologija 2 - - - 2

11. Biologija - 2 - - 2

SVEGA B.: 8 7 2 2 19

C. OSNOVI STRUKE I POSEBNI SADR@AJI

12. Tehni~ko crtanje i nacrtna geometrija 3 2 - - 5

13. Gra|evinski materijali 2 - - - 2

14. Geodezija u gra|evinarstvu - - 2 1 3

15. Statika - 4 3 - 7

16. Beton i armirani beton - - 3 4 7

17. Gra|evinske konstrukcije 4 5 5 4 18

18. Projektovanje visokogradnje - - 3 7 10

19. Istorija graditeljstva - - - 2 2

20. Organizacija rada - - - 4 4

21. Enciklopedija saobraćaja - - - 2 2

22. Prakti~na obuka 2 2 1 1 6

SVEGA C.: 11 13 17 25 60

UKUPNO ( A + B + C ): 32 30 28 30 120

NASTAVNI PLANGra|evinske tehni~ke {kole u Sarajevu {kolske 1977./1978. godine - odsjek Arhitektonski


120 GODINARed.br Predmet


razred svega

I II III IV









SVEGA A.: 13 10 9 3 35



9. Fizika 2 2 - - 4

10. Hemija - tehnologija 2 - - - 2

11. Biologija - 2 - - 2

SVEGA B.: 8 7 2 2 19


12. Tehni~ko crtanje i nacrtna geometrija 3 2 - - 5


14. Geodezija u gra|evinarstvu - - 3 1 4

15. Statika - 4 4 - 8


17. Gra|evinske konstrukcije 4 5 - - 9

18. Organizacija rada - - - 5 5

19. Mostovi - - 3 5 8

20. Saobraćajnice - - 4 6 10

21. Vodogradnje - - - 4 4

22. Prakti~na obuka 2 2 - - 4

SVEGA C.: 32 30 28 30 66

UKUPNO ( A + B + C ): 32 30 28 30 120

NASTAVNI PLANGra|evinske tehni~ke {kole u Sarajevu {kolske 1977./1978. godine - odsjek Gra|evinski


MONOGRAFIJARed.br Predmet


razred svega

I II III IV









SVEGA A.: 13 10 9 4 36



9. Fizika 2 2 - - 4

10. Hemija 2 - - - 2

11. Biologija 2 - - - 2

SVEGA B.: 10 6 3 3 22


12. Nacrtna geometrija - 3 2 - 5

13. Tehni~ko crtanje i pisanje 3 3 - - 6

14. Geodezija 4 4 4 3 15

15. Geodetski planovi - - 3 3 6

16. Teorija gre{aka - - 2 - 2

17. Primijenjena geodezija - - 3 3 6

18. Trasiranje - - - 2 2

19. Fotogrametrija - - - 4 4

20. Katastar - - - 4 4

21. Geodetski praktikum - 4 4 4 12

SVEGA C.: 7 14 18 23 63

UKUPNO ( A + B + C ): 30 30 30 30 120

NASTAVNI PLANGeodetske tehni~ke {kole u Sarajevu {kolske 1977/78. godine


120 GODINANastavni planovi gra|evinske tehni~ke {kole - odsjek

arhitektonski78, gra|evinske tehni~ke {kole - odsjek gra|evinski79 i geodetske tehni~ke {kole80 uvedeni su dono{enjem Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju 1971. godine. Dono{enjem novog Zakona o srednjem usmjerenom obrazovanju i vaspitanju SR BiH 1979. go-dine, tako|er na bazi 30 ~asovne radne sedmice, dolazi do djelimi~ne izmjene Nastavnog plana.

Zakon o srednjem usmjerenom obrazovanju iz 1979. godine, precizira trajanje {kolovanja od I do V stepena sloènosti. Prvi i drugi stepen nisu zaìvjeli u obrazovnoj praksi. Nakon zavr{enog {kolovanja III stepena svr{eni u~enici postaju stru~ni kvalifikovani radnici, u~enici koji zavr{e ~etvrti stepen postaju tehni~ari i peti stepen su visokokvalifikovani radnici, koji svoje {kolovanje postiù polaganjem razrednih ispita. U okviru Gra|evinske tehni~ke {kole djeluju arhitektonski i gra|evinski smjer, stru~na zvanja IV stepena, i zanimanja III stepena, moler - farbar i kamenorezac. U okviru Gra|evinske {kole djeluju tehni~ari za hidrotehniku i hidrologiju, stru~no zvanje IV stepena, i zidari, tesari, armira~i - betonirci, za-nimanja III stepena. Geodetska tehni~ka {kola obrazuje samo stru~no zvanje IV stepena, geodetskog tehni~ara - geometra. Ovaj model {kolovanja ostao je na snazi sve do po~etka rata u Bosni Hercegovini, 1992. godine. O ovom periodu rada {kole donosimo jedno zanim-ljivo svjedo~enje dugogodi{njeg uposlenika, profesora hemije Hajrudina Ramovića: „ U {koli sam po~eo raditi {kolske 1979. / 1980. godine, me|utim, nakon samo dva mjeseca rada, odlazim na odsluènje vojnog roka u Jugoslovensku narodnu armiju. Nakon povratka iz vo-jske, po~injem raditi u OOUR - u (Osnovna organizacija udruènog rada) Geodetska tehni~ka {kola. Tih godina upisivala su se po tri prva odjeljenja, isklju~ivo odli~nih u~enika. Jedne prilike zbog velikog interesovanja za upis, odjeljenje I C, kojemu sam bio razredni starje{ina, brojalo je 47 u~enika. [kola je bila dobro opremljena, a imala je i kvalitetan nastavni kadar. Insistiralo se na kvaliteti rada svakog uposlenika. Kriteriji ocjenjivanja u {koli su bili na visokom nivou. U {koli smo imali poseban pravilnik o ocjenjivanju kvaliteta rada profesora. Postojala je komisija za ocjenjivanje, koja je svaka tri mjeseca ocjenjivala rad uposlenika. U zavisnosti od ocjene mogla se dobiti stimulacija u iznosu od 10 do 30% prosje~ne plaće. [kola je imala \a~ku zadrugu preko koje je ost-varivala dodatne prihode koji su kori{teni za opremanje kabineta, stimulacije na plaću, kupovinu stanova upo-slenicima. Sve u svemu to je bilo lijepo vrijeme kojeg se uvijek rado sjetim.“

Nakon dvogodi{njih priprema, nova i posljednja re-organizacija {kole, izvr{ena je po~etkom {kolske 1988. / 1989. godine. Skup{tina grada Sarajeva, kao osniva~, 78 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir:

Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka; Gra|evinsko - geodetski {kolski centar. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 74.- 75.

79 Isto - strana 75.80 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir:

Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Geodetska tehni~ka {kola. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 79.

potvrdila je volju radnih ljudi kolektiva, iskazanu na refer-endumu o formiranju jedinstvene vaspitno - obrazovne radne organizacije za obrazovanje gra|evinskih i geo-detskih kadrova srednje stru~ne spreme. Novi zvani~ni naziv je Gra|evinsko - geodetski obrazovni centar u Sarajevu, a sastoji se od tri radne jedinice:

- Arhitektonsko - gra|evinska tehni~ka {kola (smje-rovi IV stepena arhitektonski i gra|evinski, zani-manja III stepena moler - farbar, kamenorezac)

- Gra|evinsko - hidrotehni~ka {kola (gra|evinski tehni~ar hidrotehnike i hidrologije, IV stepen, i zidar - fasader - izolater, tesar - parketar - podopolaga~, armira~ - betonirac, zanimanja III stepena)

- Geodetska tehni~ka {kola (geodetski tehni~ar - geometar, stru~no zvanje IV stepena)

Sredi{nji organ upravljanja Centrom je Radni~ki savjet, koji donosi odluke va`ne za funkcioniranje i nesmetan rad. Kolegijalno poslovodni organ rukovodi Centrom, a na stotu obljetnicu postojanja 1989. godine, imao je slijedeći sastav: prof. Enes Prohić, predsjednik i ujedno direktor Centra i Arhitektonsko - gra|evinske tehni~ke {kole, prof. Rajko Arsić (direktor Gra|evinsko - hidrotehni~ke {kole) i dipl. in`. Dragan Obradović (di-rektor Geodetske tehni~ke {kole), ~lanovi.81 Gra|evinsko geodetski obrazovni centar radio je u dvije susjedne zgrade, zapadnog krila velike ili stare zgrade izgra|ene 1936. i male ili nove zgrade izgra|ene 1958. godine.

Godine 1989. objavljena je Monografija 100 go-dina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu 1889. - 1989. Pokrovitelj obiljeàvanja stogodi{njice rada je bila Skup{tina grada Sarajeva. Veliki doprinos obiljeàvanju ovog vrijednog jubileja dale su brojne radne organizacije; @GP, Hidrogradnja, Put, Vranica, Bosna, Sarajevostan, Energoinvest, UNIS, Radio - televizija Sarajevo,

81 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989. Kara~ić, Tihomir: Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Gra|evinsko - geodetski obrazovni centar. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 76.

Slika 35. Profesori Fehma Bi{ćević i Jasminko Husein~ehajić sa grupom u~enika na satu Projektovanja, 1983.godine.


MONOGRAFIJA

Unioninvest, Sekretarijat za usmjereno obrazovanje, Sekretarijat za regionalne puteve, Sekretarijat za magis-tralne puteve, i mnogi drugi.

Nakon rata obnovljen je i rad niìh stru~nih {kola. Dva osnovna tipa niìh stru~nih {kola za obrazovanje kvalifikovanih radnika su; a) {kole u~enika u privredi, koji prakti~nu nastavu imaju na radnim mjestima, a na teorijsku nastavu idu u {kolu nakon radnog vremena, b) posebne {kole koje u svom sastavu imaju radionice u kojima u~enici rade pod nadzorom nastavnika prakti~ne nastave. Ovaj tip nosio je imena odre|ene struke, privredne grane i sl. Osim ovih {kola formiraju se i tzv. industrijske {kole, koje su imale svoje prostore i svoj stru~ni kadar, za razliku od {kola u~enika u privredi koje su uglavnom bile pod tu|im krovom i imale honorarne nastavnike.82 Nastavne planove i programe za niè stru~ne {kole donosili su prosvjetni organi i odgovarajući stru~ni resori. Majstorska djelovodska {kola radila je prvo u okviru Srednje tehnni~ke {kole, a kasnije u okviru novoformiranog Gra|evinskog {kolskog centra. [kola je radila u ve~ernjim satima, kao {kola za gra|evinske poslovo|e. U njoj su zvanje majstora, tj. visokokvali-fikovanog gra|evinskog radnika, sticali gra|evinski rad-nici npr. zidari, tesari. [kolovanje je trajalo tri godine. [kola za gra|evinske poslovo|e 1958. godine prelazi pod

82 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini (1941. - 1955.). Sarajevo; rukopis neobjavljenog rada, biblioteka Instituta za istoriju BiH, 1979.godine, strana 260 -261.

okrilje novoosnovanog Centra za uzdizanje gra|evinskih kadrova.83 [kolske 1958./1959. godine, otvorena je i nova zgrada {kole na Bulevaru Borisa Kidrića 5, danas Ulica Franca Lehara. Zgrada sagra|ena uz svesrdnu podr{ku gra|evinskih firmi iz Sarajeva, koji su pomogli i pri izgradnji Doma za smje{taj u~enika „Gavrilo Princip“ u Kova~ićima. U novoj je zgradi smje{ten Centar za uzdi-zanje gra|evinskih kadrova, gdje se odvija {kolovanje za kvalifikovane gra|evinske radnike, zidare, tesare, armira~e. U~enike na {kolovanje {alju velike gra|evinske firme: Vranica, @GP, Konstruktor, GP Put, Hidrogradnja, koje ujedno i stipendiraju polaznike. Kasnije će se u ok-viru Gra|evinskog {kolskog centra nastaviti obrazovanje visokokvalifikovanih radnika razli~itih zanimanja.

Prvi radni~ki tehnikumi, namijenjeni za {kolovanje kval-ifikovanim radnicima, otvoreni su {kolske 1948./1949. godine, uz srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli. Tri su bila gra|evinskog smjera. Pravo upisa imali su kvalifikovani radnici sa zavr{enom niòm gimnazijom i sa preporukom sindikata radne organizacije iz koje dolazi. Oni koji nisu imali niù gimnaziju mogli su se upisati ako poloè prijemni ispit. Tehnikumi su radili po programu odgovarajućih redovnih srednjih tehni~kih {kola, s tim da je izostavljeno ono {to su ti radnici već

83 Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole 1889. - 1989.godine. Kara~ić, Tihomir: Gra|evinska , arhitektonska i geodetska struka, Posebni oblici obrazovanja. Sarajevo; Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.godine, strana 67.

Slika 36. Razred IV - 4, sa profesoricom Fehmom Bi{~ević, 1981. godine; Ediba Bidèvić, Zijad Borovac, Ivica Buzuk, Ljiljana âbak,Samir êhajić, Olivera ]osović, Semir Dedić, Mubera Hamzić, Nihad Hodìć, Jasminka Jamak, Mirsad Kr{lak, Radmila Lopatić,

Dragan Lukenda, Svjetlana Pajović, Predrag Petković, ]amil Salihagić, Alma Selimović, Sr|an Stoj{ić, Branimir [unjić, Almir Tahmi{~ić,@eljko Tomić, Sini{a Trifković, [efik Uzunalić, Ruìca Vulić, Sakib Zalihić (napomena: imenik u~enika prema dnevniku odjeljenja IV-4).


120 GODINAznali radeći kao kvalifikovani radnici u proizvodnji.84 Nastava se odvijala u dvije smjene, prije i poslije podne, a {kolovanje je trajalo tri i ~etiri godine. Tehnikum je imao svog direktora i nastavnike. Osnivanjem Gra|evinske srednje tehni~ke {kole, formiraju se tzv. radni~ka odjeljenja gdje polaznici imaju isti status kao i redovni u~enici. Radni~ka odjeljenja nastavila su rad i nakon formiranja Gra|evinskog {kolskog centra.

Naglo {irenje mreè stru~nih {kola nije bilo moguće bez otvaranja |a~kih domova. Savezno ministarstvo prosvjete donijelo je okvirna uputstva za organizaciju svih vrsta |a~kih i dje~ijih domova. Ministri prosvjete, rudarstva, industrije, trgovine i snabdijevanja donose zajedni~ku odluku koja regulira rad domova u januaru 1946. godine. Ne{to kasnije donesen je i Pravilnik o or-ganizaciji i radu dràvnih srednjo{kolskih |a~kih domova, koji je regulirao najva`nija pitanja rada domova, kao {to su materijalno izdràvanje, pitanje osoblja i sve vezano za njihovo pravilno funkcioniranje. Narodna skup{tina Bosne i Hercegovine donijela je i dva zakona o domovima: Zakon o dje~ijim, |a~kim i studentskim domovima i Zakon o radu i organizaciji domova internatskog tipa okru`nih i sreskih narodnih odbora za u~enike u privredi.85 Svi propisi o domovima u prvi plan su stavljali vaspitanje, a jedinstvo doma i {kole - osnovnim pedago{kim prin-cipom. Me|utim, ovaj sistem zajednice doma i {kole nije se mogao ostvariti jer nije postojala jaka materijalna baza. Dru{tveni i zabavni ìvot u domovima bio je jako bogat i raznovrstan. Svoje |a~ke domove imala su i neka gra|evinska preduzeća; Neimar, Bjela{nica, Trasa, Zidar, Romanija, Graditelj (Bosna), Hidrogradnja,...Na taj na~in su osiguravali prijeko potrebni kadar iz struke za sebe. U okviru {kole dugi niz godina djelovalo je Kulturno umjetni~ko dru{tvo „ Josip Jovanović“, koje je imalo ve-likog uspjeha u svom radu.

O radu KUD „ Josip Jovanović“, svoja sjećanja ka-zuje biv{a u~enica Ana Zlata @igić: „Nakon 50 godina od zavr{etka srednje {kole, normalno je da se sa nostal-84 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini (1941. - 1955.). Sarajevo; rukopis

neobjavljenog rada, Ibiblioteka Instituta za istoriju BiH, 1979.godine, strana 252.85 Papić, Mitar; [kolstvo u Bosni i Hercegovini (1941. - 1955.). Sarajevo; rukopis

neobjavljenog rada, biblioteka Instituta za istoriju BiH, 1979.godine, strana 267. - 269.

gijom sjećamo {kolskih dana, {to zbog tada{nje mladosti, {to zbog bezbri`nosti tog vremena, a ~ega smo postali svjesni tek kad smo se susreli sa pravim ìvotnim prob-lemima. Mo`da za mlade generacije na{e sjećanje na {kolske dane izgleda suvi{e idili~no, ali ~injenica je da smo se i nakon 50 godina uspjeli okupiti i evocirati uspomene na te dane, od {aptanja iz ormara kraj table, pomaganja “jadniku” koji odgovara raznim {ifrovanim znacima, kolek-tivnog bjeànja sa ~asa u kino, (za pola skupimo pare, a pola se “{verca”)...., a najljep{a sjećanja su vezana za na{e KUD „Josip Jovanović“. Već sami odlasci na probe su bili male sve~anosti, a odlazak na priredbu poseban doga|aj. Iako smo program spremali sa puno ljubavi, ipak smo bili amateri, ali su nam pomagali skupiti publiku divni poznati estradni umjetnici gostujući volonterski sa nama kao cijenjena g-dja Beba Selimović i rahmetli Safet Isović. Svaka generacija ima svoje uspomene, ali i od njih uve-liko zavisi kakve će te uspomene biti. Mi imamo ~ega da se sjećamo sa rado{ću. Ps: Svaki tehni~ar će vam radije ne{to nacrtati, nego napisati.“

Posebno je bila poznata po svom radu folklorna sek-cija, koju su ~inili |aci {kole. Folklorna sekcija organi-zovala je brojne nastupe, kako na {kolskim priredbama, tako i van {kole gostujući po cijeloj Bosni i Hercegovini. U okviru {kolskih sve~anosti zajedno sa folklornom sek-cijom nastupali i u~enici, ~lanovi drugih {kolskih sekcija; recitatorske, dramske, muzi~ke. Na kraju zvani~nog dijela priredbe nastavljalo se sa igrankama. Igranke su tada bile omiljeni vid zabave i jedan od na~ina up-oznavanja me|u mladim. Posebno su u~enici {kole bili

Slika 37. [kolsko KUD-o „Josip Jovanović“18.05.1959. godine, gostovanje u Visokom.

Slika 38. Plakat koji najavljuje gostovanje KUD „Josip Jovanović“,u Visokom, 18. maja 1958. godine.


MONOGRAFIJA

zapaèni prilikom Prvomajskih parada, kada su defilovali ulicama grada noseći eksponate koje su sami izra|ivali. U~enici su u~estvovali i na brojnim manifestacijama prire|ivanim povodom nekih zna~ajnih doga|aja, pri-likom do~eka poznatih ljudi koji su posjećivali Sarajevo. [tafeta mladosti, koja je tradicionalno organizirana na stadionu JNA u Beogradu, svakog 25. maja, u ~ast Titovog ro|endana, bila je jedna od najva`nijih mani-festacija. U~enici na{e {kole u~estvovali su u programu centralne manifestacije obiljeàvanja Titovog ro|endana, Dana mladosti, na stadionu Jugoslovenske narodne armije u Beogradu, 25. maja 1977.godine. Svaki grad je organizirao do~ek i ispra~aj {tafete, i to su bile masovne priredbe na kojima su u~estvovali i u~enici na{e {kole. Na gradskom stadionu Ko{evo, pored priredbi vezanih za {tafetu mladosti, odràvani su i sportski sletovi. Brojni u~enici na{e {kole uzeli su aktivnog u~e{ća u organizaciji XIV Zimskih olimpijskih igara, odrànih u februaru 1984. godine. U~enici {kole, zajedno sa svojim profesorima, bili su ~esti gosti sarajevskih pozori{ta i kina. U godinama nakon rata, bilo je prisutno i obavezno no{enje {kolskih uniformi. Na njima je bio pri{iven grb {kole. Osamdesetih godina prestalo se sa no{enjem {kolskih uniformi.

I u ovom periodu na{u {kolu su poha|ali brojni ugledni ~lanovi na{eg dru{tva. Izdvojićemo samo neke; Danis Tanović, filmski reìser, dobitnik najpresti`nije filmske na-grade „ Oskar“, Ahmed Imamović, filmski reìser, dobitnik brojnih priznanja, Mladen Gvozden, arhitekt, Sead Golo{, arhitekt, Amir Vuk - Zec, arhitekt, Tarik Kupusović, biv{i gradona~elnik grada Sarajeva, i mnogi drugi.

U ovom periodu ukupan broj u~enika koji je zavr{io {kolu za arhitektonsko, gra|evinsko i geodetsko zvanje iznosi, 8 443, uz napomenu, da broj nije potpun iz ra-zloga {to je prilikom granatiranja {kole za vrijeme po-

sljednjeg rata, jedan broj dnevnika koji su se nalazili u staroj zgradi Tehni~ke {kole izgorio.

Slika 40. Nastavni~ko vijeće Gra|evinsko - hidrotehni~ke {kole1989. godine: Nada Arko{, Milena Maestro, Vasva Dragnić,

Vesna Krajinović, Dara \urković, Alica Arsić, Mevlida Prusac,Zaim Pa{ić, Ljilja Lipovac - Jelić, Fatima Isanović, Ferid Duzan,

\uro \ogo, Fatima Vrbić, Adil Zagrlja~a, ]amil Hodìć, Milka Zadro, Rajko Arsić, Milan Vrećo, Ljubo Kosorić, Aleksandar Poje,

Adnan Hukić, Gordana Ba{ić, Jasminko Husein~ehajić, Vi{nja Savić, Fehma Bi{~ević, Mirjana Vuković, Ljiljana Cvijanović.

Slika 39. Dnevnik rada odjeljenja IV-H ( hidro smjer ), {kolska 1986./1987. godine, u~enik Danis Tanović,za film „Ni~ija zemlja“ dobio najpresti`niju filmsku nagradu „ Oskar“.


120 GODINA

Slika 41. Predrag Ljoljić, direktor Gra|evinskog {kolskog centra, 1962. do 1968. godine

Slika 42. Tihomir Kara~ić,direktor G[C-a, od 1968. do 1976. godine

Slika 43. Maturska ve~er, generacije 1966./1967. godine, Gra|evinska tehni~ka {kola.


MONOGRAFIJA

Slika 44. Razred IV - 3, 07.12.1970. godine, sa profesoricama Fatimom Topić - Travica, i Zehrom Sadiković; Ljerka Barbarić,Enver Bećirović, Stanko Bojić, Du{an Cerović, Ilija Duvnjak, Bo{ko \ukanović, Muho Eminović, Memnuna Fidahić, Mitar Gardović,

Kemal Hod`ić, [emso Jusupović, Mithat Ko~ić, Jadranka Kova~ić, Ana Koraja, Rade Marinković, Mevludin Memi{ević, Vojo Milidrag,Irinej Mlivon~ić, Re{ad Mulaomerović, Brane Plakalović, Sajma Ramić, Jasenko Simić, Vojo Simić, Jasminka Smailbegović, Danijela Tomić,

Dragi{a Trobok, Sretko Vukadin.( Napomena: imenik u~enika po Dnevniku odjeljenja IV-3)

Slika 45. Maturska ve~er, generacija maturanata, {kolska 1974./1975. godina


120 GODINA

Slika 46. Razred I-1 Gra|evinske tehni~ke {kole, {kolske 1975./1976. godine, sa profesoricom Zehrom Sadiković; Perica Antunović,Dènana Barakovac, Nusreta Ba{ić, Aida Biljibani, Hasija Bulbul, Eno ]atović, Mirjana Dimić, Milan Do{lo, Vesim \elilović, Kemal Fejzić,

Fajko Hadìć, Nusret Hodìć, Amra Hrnjić, Midhat Japalak, Danko Jurić, Viktor Kordić, Zijo Krvavac, Nenad Maksimović, Vlado Martinović, Azem Memi{ević, Milomir Mi~ić, Spomenka Mrnjavac, Goran Pajić, Mirsad Pezo, Sejo Prijić, Fuad Rov~anin, Mirsad Sabljica, Jasmin Sejdić, Dèvad Skenderagić, Dragan Stupar, Ismet [aran~ić, Brankica [imi~ić, Danica Tadić, Zdravko Telebak, Dragan Te{anović, Vinko Tomi~ić,

Vjeko Tomić, Hasan Veletovac, Goranka Vuković i Veljko Zec. (Napomena: imenik u~enika naveden po Dnevniku odjeljenja I-1,jer nema pisanog traga o fotografiji.)

Slika 47.[erif Krnić, direktor Gra|evinsko - geodetskog {kolskog centra od 1976. do 1979. godine

Slika 48. Savo Subotić, direktor GG[C-a,od 1979. do 1988. godine


MONOGRAFIJA

Slika 49. Rared II 4 Gra|evinske tehni~ke {kole, {kolske 1972./1973. godine, sa voditeljem odjeljenja Zehrom Sadiković; Bakir Avdagić,D`afer Avdić, Veselin Babić, Gordan Bates, Alma Behlulović, Fikret Dautbegović, @eljko Dilber, Bosiljka Gudura{, Azra Hamidi,

Milivoj Jo~imovski, Hajrudin Jusufović, Radmila Kova~, Ahmed Krupalija, Senada Lo{ić, Vasvija Lokvan~ić, Jerko Matić, Bilsen Memija,Indira Mehić, Fatima Muhić, Cica Nikolić, Milosava Ninković, D`emal Operta, Darko Petrović, Iva Polić, Milan Polić, Senada Prolaz,

Magbula Porobić, Meliha [abić, Fadil [ero, Tomislav [imi~ević, Ivica [uta, Sabahudin [pilja, Rasema Velić, Mirsad Vladović,Mirjana Vokaun, Belma Zil|o i Mirsad Zulum.

Slika 50. Sretko @mukić, direktor Gra|evinske tehni~ke {koleod 1978. - 1987. godine.

Slika 51. Enes Prohić, direktor Gra|evinsko - geodetskog{kolskog centra, od 1989. do 2001. godine


120 GODINA

Slika 52. Razred II -1, april 1981. godine, voditelj odjeljenja Milan Banjac; Milenka Kojić, Aida Hatibović, Jadranka Brković, Ton~ika âlić,Sabina Kaliman, Nermin Jahić, Davor [akić, Robert Soldo, Adnan Muharemagić, Hasković [aćir, Azra Ba{ić, Amir Krupić, Nihad Selmanović, Zijad Milić, Ognjen Vojnović, Mehmed Fejzagić, Milovan Mumović, Almir Vraàlić, Edin [i{ić, Sini{a Ma~kić, Edin Suba{ić, Midhad Medanović,

Senad Dru{kić, Haris Numić, Goran Galić, Davor Sarìnski, Slobodan Radulović, Sr|an Jokić, Emir Kalamujić, Goran Alpeza, Edin Memić, Borislav Jevrić, Fuad Spahić, Ivan Lovrić, @arko Buljan.

Slika 53. Stru~na ekskurzija, Atena ( Gr~ka ) juli, 1978. godine; Ljilja Cvijanović, Hamid Duraković, Vlatko Tanacković, Fatima Topić - Travica, Vladimir Turina, Jadranka Herceg, Ljerka Gavrić, Asim Hadìalić, ]amil Hodìć, Zehra Sadiković, Smilja Ra{ević, Esma Sijer~ić, Nenad Radan,

Teiba [arić, Milka Zadro, Slobodan Biron, Aziz Kustura, Zlatko Levi, Aziz Sadović, Hikmeta Dolarević, Radojka Borojević, Jelena Jovanović, Nermina Mulaomerović, Esad Zuletović, Dervi{a [abić, Mulaima Filipović.


MONOGRAFIJA

Slika 54. Stru~na ekskurzija, Istanbul ( Turska ), juli 1978. godine.

Slika 55. Kupari, juli 1980.godine; Rajko Arsić, Vi{nja Savić, Aleksandar Poje, Brana \urović, Milka Zadro,Darinka \urković, Vesna Krajinović, Dubravka \umić - Had`ikadunić, Alica Arsić, Aida Boban.


120 GODINA

Slika 56. Kupari 1980. Esad Zuletović, Vojo Zelović, Boò U{~umlić, Borika U{~umlić, Fatima Topić - Travica, Zehra Sadiković, Taiba [arić, Tihomir Kara~ić, Milan Vre~o, Esad Jen~iragić, Milka Zadro, Dubravka \umić - Hadìkadunić, Nada Mijatović, Ljerka Gavrić, Esma Sijer~ić,

Vi{nja Savić, Darinka \urković, Fehma Bi{~ević, Nermina Mulaomerović, Dervi{a [abić, Slobodan Biron, Jadranka Herceg, Vesna Krajinović, Brana \urović, Dragan Babić, Zlatko Levi, Rajko Arsić, Branko Petrović, Du{an Stojaković, Slavi{a [akota.

Slika 57. Hidroelektrana na Trebi{njici, juli 1980.godine; Fehma Bi{~ević, Darinka \urković, Aleksandar Poje,Alica Arsić, Rajko Arsić, Brana \urović, Dubravka \umić - Hadìkadunić.


MONOGRAFIJA

Slika 59. Podgora 1981.godine; Vojo Zelović, Teiba [arić, Asim Hadìalić, Darinka \urković, Slobodan Biron, Aida Boban, Milan Vre~o,Gordana Ba{ić, Ferid Duzan, Tihomir Kara~ić, Milka Zadro, Esad Jen~iragić, Vi{nja Savić, Vesna Krajinović, Brana \urović, Jelka Malinović,

Dubravka \umić - Hadìkadunić, Nijaz Hadìkadunić, Milutin ]osović, Rajko Arsić, Alica Arsić, Fehma Bi{~ević.

Slika 58. Tjenti{te, 1980.godine; Milka Zadro, Vesna Krajinović, Milan Vre~o, Tihomir Kara~ić, Ljiljana Jelić,Dubravka \umić - Hadìkadunić, Aleksandar Poje, Darinka \urković.


120 GODINA

Slika 61. Razred IV-H ( hidro smjer ), generacija 1987./1988. godine, voditelj odjeljenja, Alica Arsić; Samir Arnautović, Aldina Balić,Samir Canović, Sada Crn~alo, Davor ôlić, Vesna Draènović, Sanja Glava{, Alden Hadìkarić, Ifeta Hodìć, Gordana Klarić, Rijad Kosovac,

Sead Kovo, Ognjen Maslo, Branko Mi~ević, Gordana Nenadić, Davor Pandìć, Sa{a Papić, Malik Pojović, Divna Rebrinović,Renata Rizvanović, Nihad Sadiković, Draàna Teletina, Mladen Tomić, Teo Vrhov~ić, Darko Zgrabljić, Nerkez Zil|o.

Slika 60. Split, 1981.godine; Slobodan Biron, Tihomir Kara~ić, Milutin ]osović, Ljerka Gavrić, Nermina Mulaomerović,Dubravka \umić - Hadìkadunić, Nijaz Hadìkadunić, Brana \urović, Gordana Ba{ić, Aida Boban, Jelka Malinović, Alica Arsić, Rajko Arsić,

Vojo Zelović, Jadranka Herceg, Aleksandar Poje, Milan Vre~o, Vi{nja Savić, Vesna Krajinović, Fehma Bi{~ević, Darinka \urković, Milka Zadro.



Nada Arko{ 1975. 1992. profesor srpskohrvatskog /hrvatskosrpskog jezika

Mirsada Agovi}, dipl.ing.arh 1978. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Alica Arsi} 1979. 1992. profesor matematike

Rajko Arsi} 1980. 1992.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Miralem Arslanagi} 1962. 1978. profesor istorije

Krsto A}imovi} profesor stranih jezika

Aida Alagi}, dipl.ing.arh 1978. 1986. profesor stru~no - teorijske nastave

Iro~ka Armi} profesor ruskog jezika

Plema Arnautali} 1980. 1980. profesor filozofije

Helena Ba~ - Tipuri}, dipl.ing.arh 1964. 1967. profesor stru~no - teorijske nastave

Dobrila Bak{i} 1972. 1992.profesor srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika

Ljubomir Babi} 1967. 1989. nastavnik prakse - tesar

Nemanja Brati} 1961. 1968.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Vuk Barbi}, dipl.ing.arh 1962. 1968. profesor stru~no - teorijske nastave

Abdurahman Badnjevi} 1948. profesor

Milan Banjac 1968. 1992. profesor matematike

Emina Borogavac 1961. 1979. profesor fizike

Ivan Boras, dipl.ing.arh 1975. 1976. profesor stru~no - teorijske nastave

Mustafa Be}irevi} 1969. 1979. nastavnik prakse - tesar

Slobodan Biron, dipl.ing.gra| 1973. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Edo Ba{i} 1948. profesor

Gordana Ba{i} 1978. 1992. profesor fizi~kog vaspitanja

Ankica Batini} 1988. 1989. profesor biologije

Aida Boban, dipl.ing.arh 1979. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Mehmed Bisi} 1945.profesor geodezije, geodetskog ra~unanja, geodetskih vje`banja

Ing. Muhamed Bi~ak~i} profesor stru~no - teorijske nastave

Sead Bi~ak~i} 1965. 1968. profesor

Ing. Muhamed Be}irevi} profesor stru~no - teorijske nastave

Mehmed Bublin, dipl.ing.gra| profesor stru~no - teorijske nastave

Jozo Bagari} 1980. 1981. profesor

Kri`an Bagari} 1971. 1992. nastavnik prakse - zidar

\uro Bogavac 1966. 1968. profesor matematike

Fehma Bi{~evi}, dipl.ing.arh 1978. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Nastavnici koji su radili od 1945. do 1992. godine:



Smail Bi{~evi} profesor fizike

Na|a Biser profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Borka Bjelica 1973. 1978. profesor nauke o dru{tvu

Dìhan Bukvi} 1976. 1983. pedagog

Hamdija Butmir profesor geografije

Dragan Babi} 1981. 1992. geometar - laborant

Milorad Babi} 1980. 1981. profesor likovne kulture

Trifko Banjanin, dipl.ing.gra|. 1968. 1969. profesor stru~no - teorijske nastave

Suada -Drinka Bi~ak~i} profesor matematike

Toni Bukovac, dipl.ing.geo 1979. 1979. profesor stru~no - teorijske nastave

Huso Biki} 1975. 1975. profesor fizike

Goran Bilal, dipl.ing.geo 1979. 1982. profesor stru~no - teorijske nastave

Nazif Borovina 1987. 1988. profesor istorije

Ankica Buri} 1980. 1981. profesor engleskog jezika

Ljiljana Cvijanovi} 1979. 1992. profesor fizi~kog vaspitanja

Jasna âbrinovi}, dipl.ing.arh 1979. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirsad ûkojevi}, dipl.ing.gra|. 1981. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Edita ûrkovi}, dipl.ing.arh 1969. 1972. profesor stru~no - teorijske nastave

Ratko ]u}ilo 1972. 1973. profesor fizike

Ing. Radomir ]oki} profesor stru~no - teorijske nastave

Milutin ]osovi} 1980. 1992. profesor op{tenarodne odbrane i dru{tvene samoza{tite

Fuad Damadì}, dipl.ing.gra|. 1988. 1989. profesor stru~no - teorijske nastave

Ljiljana Dafini} 1983. 1983. profesor fizi~kog vaspitanja

Vasva Dizdarevi} 1975. 1992. profesor biologije

Ing. Evangelos Dimitrijevi} 1945. profesor nacrtne geometrije, gra|evinskih konstrukcija

Fadil Dedi}, dipl.ing.arh 1959. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave

Hikmeta Dolarevi}, dipl.ing.arh 1971. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Valida Drino, dipl.ing.arh 1970. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Smail Deli} 1980. 1992. profesor marksizma

Zlatko Deli}, dipl.ing.gra| 1979. 1979. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirjana Dodik 1975. 1976.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Bahrija Duri} 1957. 1971. profesor istorije

Ferid Duzan 1983. 1992. nastavnik prakse - armira~

Edib Dàbija, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave



Aida Dànanovi}, dipl.ing.arh 1980. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Dragica \akovi} 1960. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Miloje \akovi} 1960. profesor stru~no - teorijske nastave

\uro \ogo 1983. 1992. nastavnik prakse - zidar

Darinka \urkovi} 1979. 1992. profesor matematike

Brana \urovi} 1981. 1992. profesor likovne kulture

Branka E{pek 1986. 1992. profesor geografije

Mustafa Efendi}, dipl.ing.geo profesor stru~no - teorijske nastave

Nusret Fazlibegovi} 1948. profesor

Mulaima Filipovi}, dipl.ing.gra|. 1974. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Faruk Filipovi}, dipl.ing.geo profesor stru~no - teorijske nastave

Suada Fi{ekovi} - Delali} 1974. 1975. profesor matematike

Milica Franji} 1977. 1978. profesor fiz~ke kulture

Dejan Gari} 1988. 1989. profesor istorije

Relja Gavri} nastavnik predvojni~ke obuke

Ljerka Gavri} 1969. 1992. profesor engleskog jezika

Nade`da Gacki}, dipl.ing.gra| 1966. 1988. profesor stru~no - teorijske nastave

Mustafa Ga~anica profesor matematike

Sabina Gasal, dipl.ing.gra|. 1975. 1976. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Munib Gavrankapetanovi} 1960. 1962. profesor stru~no - teorijske nastave

Ivan Goi} 1958. nastavnik prakse - stolar

Ing. Spasoje Gogi} profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Bruno Goldoni profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Branko Gavri} profesor stru~no - teorijske nastave

Ljeposava Glogovac 1945. profesor ruskog jezika

Marta Grinvald 1945. profesor stranih jezika

Ing. Branko Grmu{a 1945. profesor mostova i hidrotehnike, puteva i èljeznica

Ferhad Gurda, dipl.ing.gra|. 1979. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Asim Hadìali}, dipl.ing.geo 1964. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Midhat Hadìali}, dipl.ing.gra| 1978. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave

Dubravka Hadìkaduni} 1979. 1992. profesor ruskog jezika

Du{anka Hadìmusi}, dipl.ing.arh 1974. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Radojka Hadìselimovi} 1981. 1982. profesor srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezikajezika

Habiba Hadìsmailovi}, dipl.ing.arh 1970. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave



Ismet Hadìsmajlovi}, dipl.ing. gra|. 1968. 1970. profesor stru~no - teorijske nastave

Sabira Hadìsmajlovi} 1992. profesor matematike

Velimir Halilovi} 1959. profesor

Sead Hasanefendi} nastavnik crtanja

Jadranka Herceg 1976. 1992.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

]amil Hodì} 1968. 1992. nastavnik prakse - armira~

Milena Hrva~anin, dipl.ing.arh 1962. profesor stru~no - teorijske nastave

Adnan Huki}, dipl.ing.gra|. 1987. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Amra Husein~ehaji}, dipl.ing.arh 1983. 1985. profesor stru~no - teorijske nastave

Jasminko Husein~ehaji}, dipl.ing.arh 1983. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Alma Ibrahimovi}, dipl.ing.arh 1980. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Mladen Ili}, dipl.ing.gra|. 1982. 1983. profesor stru~no - teorijske nastave

Halid Imamovi} 1959.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Fatima Isanovi}, dipl.ing.arh 1970. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirza Islambegovi}, dipl.ing.arh 1983. 1983. profesor stru~no - teorijske nastave

Hamid Isovi} 1949. 1966. profesor geodezije

Sabina Jaganjac 1987. 1987. profesor osnova tehnike i proizvodnje

Zajko Jaganjac profesor hemije

Ing. Mesud Jamakovi} profesor stru~no - teorijske nastave

Dobrila Jankovi} 1980. 1992. profesor muzi~kog vaspitanja

Milovan Jankovi} 1975. 1976. profesor odbrane i za{tite

Ljiljana Jeli}, dipl.ing.arh 1979. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Muamer Jelko, dipl.ing.gra|. 1984. 1984. profesor stru~no - teorijske nastave

Esad Jen~iragi} 1975. 1992. profesor fizi~kog vaspitanja

Zdenko Jendrek 1981. 1982.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Jadranka Jerkovi}, dipl.ing.arh 1980. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Pa{ko Jerkovi} 1960.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Bojana Jokanovi} 1987. 1989. profesor engleskog jezika

Jelena Jovanovi}, dipl.ing.arh 1971. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Marko Jovanovi} 1951. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Milenko Jov~i} 1960. profesor stru~no - teorijske nastave

Salih Kabil, geometar profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Abdulah Kadi} 1945. nastavnik gra|evinskih konstrukcija, gra|evinskih materijala

Ing. Muhamed Kadi} 1948. profesor stru~no - teorijske nastave



Ing. Reuf Kadi} 1945. profesor stru~no - teorijske nastave

Aida Kadri}, dipl.ing.arh 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Stanislav Kale, dipl.ing.arh 1988. 1988. profesor stru~no - teorijske nastave

Abdulah Kapetanovi}, geometar profesor stru~no - teorijske nastave

Mehmed Kapetanovi}, geometar 1959. profesor stru~no - teorijske nastave

Hajro Kapi} 1948. profesor

Emir Kalajdì}, dipl.ing.gra|. 1983. 1984. profesor stru~no - teorijske nastave

Branka Kalini} - ûgalj 1986. 1986. profesor istorije

Fuad Kaljanac, dipl.ing.gra|. 1968. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave

Envera Kalji}, dipl.ing.arh 1978. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Muhamed Kantardì} profesor fizike

Tihomir Kara~i}, dipl.ing.gra|. 1957. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Jasmina Karahmet 1975. 1975. profesor engleskog jezika

Vejsil Karovi} 1966. 1972. profesor matematike

Ing. Stevan Kebelji} 1952. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirsad Kemura, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Mladen Kisin, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Ferid Klapuh, dipl.ing.gra|. 1981. 1982. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Mihajlo Klaus 1948. profesor stru~no - teorijske nastave

Viktor Kobal 1959. 1969. nastavnik prakse - zidar

Ljubo Kosori} 1971. 1992. nastavnik prakse - tesar

Branka Kosovac, dipl.ing.arh 1981. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Vesna Krajinovi} 1981. 1992.profesor srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika

Kadrija Kreso nastavnik matematike

Ivka Kneèvi} 1979. 1992. profesor matematike

Pavle Krsti}, dipl.ing.geo 1984. 1985. profesor stru~no - teorijske nastave

Zoran Krstovi} 1980. 1981. profesor filozofije i sociologije

Sadik Krvavac, dipl.ing.arh 1966. 1973. profesor stru~no - teorijske nastave

[erif Krni}, dipl.ing.geo 1959. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Mihajlo Krnjevi} 1945. profesor srpkohrvatskog /hrvatskosrpskog, ruskog jezika

Marijan Kump, dipl.ing.gra|. profesor stru~no - teorijske nastave

Zoran Kundurovi}, dipl.ing.gra|. 1980. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Mustafa Kuldija 1973. 1974. nastavnik - geometar

Namik Kulenovi}, dipl.ing.arh 1968. 1970. profesor stru~no - teorijske nastave



Nedàd Kurto, dipl.ing.arh 1968. 1970. profesor stru~no - teorijske nastave

Dervi{ Kurtovi} 1948. profesor

Sabina Kutuz 1985. 1985. profesor marksizma

Branislav Lajovi}, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Gordana Laki}, dipl.ing.arh 1982. 1983. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Georgije Lebedev 1945. profesor stru~no - teorijske nastave

Zorka Legat 1964. 1992. profesor njema~kog jezika

Zlatko Levi 1974. 1992. profesor fizi~kog vaspitanja

Dimitrije Li~en 1948. profesor

Ljilja Lipovac, dipl.ing.arh 1981. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Emina Liha, dipl.ing.arh 1976. 1977. profesor stru~no - teorijske nastave

@eljko Lon~ar, dipl.ing.arh 1988. 1988. profesor stru~no - teorijske nastave

Mato Lu~i} 1968. 1969. profesor stru~no - teorijske nastave

Ahmed Luki} 1984. nastavnik predvojni~ke obuke

Vladimir Luki}, dipl.ing.geo 1948. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Vojin Luki} 1952. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Predrag Ljolji} 1957. 1968. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Tomo Ljubibrati} profesor stru~no - teorijske nastave

Dèvad Madàrevi} profesor geografije

Milena Maestro 1966. 1992.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Adem Makarevi} nastavnik stru~no - teorijske nastave

Andrija Male} 1959. profesor fizi~kog vaspitanja

Jelka Malinovi} 1981. 1991. profesor engleskog jezika

@elimir Malinovi} 1979. 1992. profesor njema~kog jezika

Vojin Manojlovi} 1966. 1992. nastavnik prakse - zidar

Aida Mandi}, dipl.ing.arh 1978. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Vjekoslav Marendi} 1948. 1972. profesor stru~no - teorijske nastave

Aleksandra Marijan 1990. 1991. profesor istorije

Svjetlana Markovi}, dipl.ing.arh 1982. 1982. profesor stru~no - teorijske nastave

Dana Markovi} 1988. 1988. profesor op{tenarodne odbrane i dru{tvene samoza{tite

Vinko Marlovi} 1958. 1972. nastavnik prakse - tesar

Ing. Mustafa Ma{i} 1960. profesor stru~no - teorijske nastave

Anka Mati}, dipl.ing.gra| 1982. 1982. profesor stru~no - teorijske nastave

Rastislav Mati} 1974. 1976. profesor fizi~ke kulture



Davor Medi}, dipl.ing.geo 1980. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Ivan Medve{ek 1946. profesor nacrtne geometrije

Mustafa Mehmedagi}, dipl.ing.geo 1970. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Stjepan Meler, dipl.ing.gra|. 1979. 1979. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Vicko Merdò 1967. 1968. profesor stru~no - teorijske nastave

[piro Metli} 1960. 1967. nastavnik prakse - zidar

Nada Mijatovi}, dipl.ing.arh 1964. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

ing. Tihomil Mili~evi} 1945.profesor gra|evinskih konstrukcija, projektovanja, armira-nog betona

Mi{o Mili} 1959. profesor

Biljana Milidrag profesor marksizma

Dragica Milidrag 1988. 1989.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Zoran Milidrag, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Antun Mili{i}, dipl.ing.geo 1945. profesor stru~no - teorijske nastave

Zdenka Mili{i} - Tribe 1975. 1977. profesor engleskog jezika

Nemanja Milo{evi} 1945.profesor tehni~kog crtanja, nacrtne geometrije, mehani~ke tehnologije

Snjeàna Miljevi} 1978. 1992. profesor fizike

Davorka Mi{anovi} 1972. 1976. pedagog

Milan Mom~ilovi}, dipl.ing.geo 1976. 1979. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Ivan Moravec 1945.profesor gra|evinskih konstrukcija, gra|evinskih materijala, nauke o stilovima

Vernesa Mrehi}, dipl.ing.arh 1983. 1983. profesor stru~no - teorijske nastave

Husein Muhamedagi} 1948. nastavnik geodezije

Husein Mufti}, dipl.ing.geo 1959. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Ljubomir Mrkovi} 1966. 1968. profesor stru~no - teorijske nastave

Rifet Muharemovi}, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Enes Mujanovi}, dipl.ing.gra|. 1976. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Dèvad Mujezinovi} profesor stru~no - teorijske nastave

Nermina Mulaomerovi}, dipl.ing.arh 1975. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Vesna Mutap~i} - [imunovi} 1980. 1980.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Marija Nikoli} 1979. 1992. profesor matematike

Jasminka Nalbanti}, dipl.ing.gra| 1981. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Dragan Obradovi}, dipl.ing.geo 1978. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Antonija Oki}, dipl.ing.geo 1979. 1981. profesor stru~no - teorijske nastave

Josip Orel 1945. nastavnik prakse - stolar

Franc Pahor nastavnik prakse - zidar



Tatjana Pamu~ina - Neidhardt, dipl.ing.arh 1968. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Jakica Papo 1948. profesor

Ing. Josip Papo 1960. profesor str. - teo. nastave

Salih Pasvand`i} 1983. 1983. profesor njema~kog jezika

Srmen Pa{ali} 1980. 1980. profesor likovne kulture

Zaim Pa{i} 1970. 1992. nastavnik prakse - tesar

Ivan Pavlin 1948. profesor

Ing. Lavoslav Pavlin 1945.profesor projektovanja, urbanizma, stilova i arhitekture, poljoprivrednih zgrada

Vladimir Pecelj 1961. 1978. profesor matematike

Vesna Penc 1980. 1984. profesor sociologije

Marinko Peji} 1968. 1977. profesor fizike

Du{an Pejnovi}, dipl.ing.arh 1968. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Dragutin Petrik 1945. profesor stru~no - teorijske nastave

Branko Petrovi} 1980. 1992. profesor marksizma

Ing. Zagorka Petrovi} profesor stru~no - teorijske nastave

[efko Pinjo, dipl.ing.gra|. 1965. 1972. profesor stru~no - teorijske nastave

Aleksandar Poje 1978. 1992. profesor fizike

Tatjana Pologo{, dipl.ing.arh 1986. 1986. profesor stru~no - teorijske nastave

Neda Polj~i} 1986. 1987. profesor engleskog jezika

Ing. Kostadinka Popadi} profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Veljko Popovi} 1960. profesor stru~no - teorijske nastave

Zlatana Popovi} 1980. 1992. profesor istorije

Hamdija Po`egija 1960. profesor

Alma Predani}, dipl.ing.arh 1986. 1987. profesor stru~no - teorijske nastave

Vera Prelevi} profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Enes Prohi} 1958. 1992. direktor, profesor istorije

Mevlida Prusac, dipl.ing.arh 1980. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Jesenka Pujo - Vasi} 1984. 1992. profesor geografije

Muharem Rabi} 1958. 1973. nastavnik prakse - zidar

Nenad Radan, dipl.ing.geo 1958. 1979. profesor stru~no - teorijske nastave

Kornelija Radeljkovi} 1945.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Ivanka Radeljkovi} 1975. 1976. profesor njema~kog jezika

Vojislav Radoman 1967. 1968. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Vojislav Radovi} 1945. direktor, profesor stru~no - teorijske nastave



Vesna Raji} 1981. 1982.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Nikola Radulovi}, dipl.ing.gra| 1951. 1971. profesor stru~no - teorijske nastave

Miroslav Rag 1972. 1974. profesor fizi~ke kulture

Hajrudin Ramovi} 1980. 1992. profesor hemije

Marijana Ravli} 1986. 1986. profesor engleskog jezika

Smilja Ra{ovi} 1959. 1981.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Zumreta Ra{evi} 1976. 1992. profesor sociologije

Mirjana Ra{kovi} 1978. 1979.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Bernarda Risti}, dipl.ing.gra|. 1981. 1992. profesor organizacije rada

Esher Sadagi}, dipl.ing.arh 1986. 1986. profesor stru~no - teorijske nastave

Mevludin Sadikovi} 1983. 1983. profesor odbrane i za{tite

Zehra Sadikovi} 1966. 1992. profesor matematike

Aziz Sadovi}, dipl.ing.gra|. 1973. profesor stru~no - teorijske nastave

Alija Salihovi} 1948. nastavnik stru~no - teorijske nastave

Jovan Sankovi} 1945. profesor matematike i fizike

Medineta Sari} 1981. 1982. profesor matematike

Ing. Jovan Savi} 1948. profesor stru~no - teorijske nastave

Nada Savi} 1973. 1992.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Sanja Savi} 1980. 1980. profesor matematike

Vi{nja Savi}, dipl.ing.arh 1973. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Dragutin Savkovi} 1948. profesor

Hilmija Selimovi} 1948. profesor

Esma Sijer~i} 1971. 1991. profesor ruskog jezika

Sinan Sijer~i} nastavnik stru~no - teorijske nastave

Ing. Arkadije Sirks 1945. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Konstantin Slomovi}, in`enjer ekonomije 1945. profesor knjigovodstva

Dr. Fejtulah Smailbegovi} 1948. profesor stru~no - teorijske nastave

Sabira Smailbegovi} 1966. 1970. profesor stru~no - teorijske nastave

Vera Smiljani} 1968. 1969. profesor engleskog jezika

Jasemina Spaho 1964. 1992. profesor francuskog jezika

Branislav Splavski, dipl.ing.gra|. 1951. profesor stru~no - teorijske nastave

Ljubica Star~evi} profesor matematike

Jasminka Stankovi} 1974. 1978. profesor fizike

Du{an Stojakovi}, dipl.ing.geo 1965. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave



Mirjana Stoki}, dipl.ing.gra|. 1970. 1973. profesor stru~no - teorijske nastave

Marko Sopi} 1976. 1983. profesor op{tenarodne odbrane

Milenko Suboti}, dipl.ing.arh 1972. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Mi{o Suboti}, dipl.ing.arh 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Savo Suboti}, dipl.ing.geo 1968. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Anton Suhi 1948. 1975. profesor fizi~kog vaspitanja

Sead Suljagi} 1973. 1983. profesor geografije

ing. Mustafa [abi} profesor stru~no - teorijske nastave

Sinan [ain 1945. nastavnik stru~no - teorijske nastave

Teiba [ari} 1974. 1992. profesor hemije

Slavi{a [akota 1980. 1986. profesor op{tenarodne odbrane

Mad`ida [e}eragi} 1973. 1974. profesor nauke o dru{tvu

Rasim [e}erovi} 1982. 1982. profesor fizi~kog vaspitanja

Fadil [ero, dipl.ing.gra|. 1980. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Drago [e{um 1972. 1980. profesor op{tenarodne odbrane

Relja [iljak, geometar 1959. nastavnik stru~no - teorijske nastave

Ranka [ipka 1973. 1978. profesor fizike

Branko [i{manovi} nastavnik matematike

Na|a [tukan, dipl.ing.arh 1978. 1979. profesor stru~no - teorijske nastave

Dragoljub [ubara, dipl.ing.arh 1966. 1978. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Gvido [varc 1951. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Bruno Tartalja 1948. profesor stru~no - teorijske nastave

Sr|an Tali} profesor fizi~ke kulture

Vlatko Tanackovi} 1969. 1992. profesor matematike

Fatima Topi} - Travica, dipl.ing.gra|. 1964. 1987. profesor stru~no - teorijske nastave

Jasenka Trtak 1988. 1988.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Bojan Tvrtkovi}, dipl.ing.gra|. 1983. 1983. profesor stru~no - teorijske nastave

Mehmed Tuli} 1960. profesor

Muhamed Tuli} 1945. profesor istorije

Ing. Andrija Turi} 1945. 1949. profesor geodezije, geodetskog vje`banja

Vladimir Turina, dipl.ing.arh 1976. 1980. profesor stru~no - teorijske nastave

Sabiha Ud`varli} 1968. 1992. profesor engleskog jezika

Borika U{~umli} 1967. 1992. profesor matematike

Bo`o U{~umli}, dipl.ing.geo 1965. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave



Zora U{~umli} - Zirojevi} 1974. 1979.profesor srpskohrvatsko/hrvatskosrpskog jezika

Ing. Milenko Vasi} 1948. 1970. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Slobodan Vasiljevi} 1960. profesor stru~no - teorijske nastave

Gordana Veis, dipl.ing.arh 1983. 1983. profesor stru~no - teorijske nastave

Ing. Mustafa Velagi} 1948. profesor stru~no - teorijske nastave

Milena Vela{evi} profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Ismet Veletovac 1969. 1983. nastavnik prakse - zidar

Du{anka Veskovi} 1968. 1987.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Ing. \or|e Vidovi}, gra|evinski in`enjer 1945.profesor gra|evinstva, enciklopedije gra|evinstva, meha-nike

Bruno Vinik 1967. 1974. nastavnik fizi~kog vaspitanja

Franjo Vinik 1945. 1973. nastavnik prakse - bravar

Rudolf Vinik 1960. profesor

Nenad Vobornik 1974. 1988. profesor fizi~ke kulture

Fatima Vrbi} 1973. 1992. profesor historije

Milan Vre~o 1981. 1992. profesor marksizma

Divna Vu~ijak, dipl.ing.gra|. 1966. 1990. profesor stru~no - teorijske nastave

Amir Vuk, dipl.ing.arh 1981. 1982. profesor stru~no - teorijske nastave

Ankica Vukadinovi}, dipl.ing.arh 1982. 1982. profesor stru~no - teorijske nastave

Branko Vukajlovi} profesor op{tenarodne odbrane

Zorica Vukajlovi}, dipl.ing.arh 1968. 1970. profesor stru~no - teorijske nastave

Obren Vukomanovi} profesor stranog jezika

Koviljka Vukovi}, dipl.ing.geo 1980. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Momir Vukovi} 1975. 1976. profesor odbrane i za{tite

Mirjana Vukovi}, dipl.ecc 1981. 1992. profesor osnova tehnike i proizvodnje

Vesna Vukovi} 1980. 1980. profesor istorije

Milka Zadro 1974. 1992. profesor marksizma

Rajna Zagorac 1968. 1992. profesor hemije

Adil Zagrlja~a 1969. 1991. nastavnik prakse - armira~

Ing. Jovan Zari} profesor stru~no - teorijske nastave

Vojo Zelovi}, dipl.ing.geo 1973. 1992. profesor stru~no - teorijske nastave

Zorica Zirojevi} 1959. 1992.profesor srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika

Ivanka Zuber profesor istorije

Ranko Zuber, dipl.ing.geo 1959. profesor stru~no - teorijske nastave

Zijo Zulfikarpa{i} 1959. profesor



Milena @ivkovi} - Kneèvi}, dipl.ing.geo 1984. 1984. profesor stru~no - teorijske nastave

Sretko @muki} 1975. 1987. profesor matematike

Minka Arnaut, dipl. pravnik 1983. 1992. sekretar {kole

Milan Gavri} 1961. 1975. sekretar {kole

Ferida Hadìmuratovi} 1977. 1978. sekretar {kole

Amila Mulahusi} 1985. 1990. sekretar {kole

August Munda 1945. ra~unsko - administrativni slu`benik

Majda Preldì} 1981. 1983. sekretar {kole

Ravijojla Pudari} 1945. sekretar

Blagoje Simovi} 1978. 1981. sekretar {kole

Mirko Stupar 1965. 1970. sekretar {kole

Azra Martinovi} -Dòmbi} 1982. 1984. {ef ra~unovodstva

Miroslava Hadì} 1978. 1982. {ef ra~unovodstva

Zoran Kaitovi} 1984. 1986. {ef ra~unovodstva

Mira Kulenovi} 1986. 1992. {ef ra~unovodstva

Kemal Lagumdìja, dipl.ecc 1980. 1982. {ef ra~unovodstva

[u}o Pokrkli} 1969. 1974. {ef ra~unovodstva

Dervi{a [abi} 1970. 1992. {ef ra~unovodstva

Krsto Tadi} 1965. 1977. {ef ra~unovodstva

Mehdija Bajri} 1978. 1992. blagajnik

Slobodanka Banjac 1985. 1986. blagajnik

Zdravka Vojnovi} 1966. 1979. blagajnik

Berina Hadìbegovi} 1978. 1979. knjigovo|a

Borislavka Rujevi} - Banjac 1964. 1986. knjigovo|a

Jelena Sobljak 1965. 1969. knjigovo|a

Ai{a Devedìja 1980. 1992. administracija

Terezija Ho~evar - \oki} 1965. 1968. daktilograf

Dina Nukica 1988. 1988. daktilograf

Mirsada Pepi} 1978. 1992. daktilograf

Obrad Pe}anac 1945. sluìtelj

Husein Sijer~i} 1945. sluìtelj

Danica Markovi} 1945. sluìtelj

Nikola Gredar 1945. loà~

Omer Merdan 1966. loà~



Hamid Durakovi} 1973. 1992. ekonom

Dervi{ Kari} 1965. 1980. ekonom

Salko Jeli} 1974. 1977. odràvanje

Salem Imamovi} 1983. 1992. domar

Nezir Habul 1964. 1969. portir

Ahmo Hodì} 1980. 1988. portir

Meho Kurtovi} 1959. 1973. portir

Uro{ Milutinovi} 1945. portir

Mustafa Smaji} 1981. 1992. portir

Tihomir Tomi} 1964. 1969. portir

Mensur Trnka 1979. 1983. domar

Esad Zuletovi} 1961. 1990. kurir - portir

Aziz Kustura 1979. 1981. moler

Fata Avdiba{i} 1980. 1980. sprema~ica

Evdoksija Bakovi} 1945. sprema~ica

Refija Be}irevi} 1960. 1990. sprema~ica

Mirsada Be}irovi} 1982. 1983. sprema~ica

Kimeta Bogu~anin 1971. 1992. sprema~ica

Kija Bogunovi} sprema}ica

Radojka Borojevi} 1962. sprema~ica

Cvijeta ]iri} 1960. 1982. sprema~ica

[eherzada Esadovi} 1986. 1987. sprema~ica

Nevenka Hodì} 1958. 1979. sprema~ica

Tifa Imamovi} 1960. 1973. sprema~ica

Zineta Imamovi} 1990. 1992. sprema~ica

Ismeta Jagodi} 1982. 1982. sprema~ica

Ana Jeli} 1974. 1992. sprema~ica

Fatima Karovi} 1987. 1992. sprema~ica

Evica Kraja~i} 1960. 1990. sprema~ica

Vida Kudèlji} 1965. 1979. sprema~ica

Mira Kulenovi} 1975. 1992. sprema~ica

Huma Mahovi} 1974. 1992. sprema~ica

Dervi{a Musakadi} 1962. 1980. sprema~ica

Rasema Omba{a 1985. 1992. sprema~ica



Angelina Pulji} 1982. 1982. sprema~ica

Bosiljka Pulji} 1976. 1992. sprema~ica

Izeta Purkovi} 1990. 1991. sprema~ica

Spomenka Radmilovi} 1973. 1974. sprema~ica

Mejra Red`o 1971. 1992. sprema~ica

Kadira Rizvi} 1951. 1985. sprema~ica

Milosava Rov~anin 1965. 1969. sprema~ica

Remzija Salihovi} 1978. 1992. sprema~ica

Temima Seki} 1982. 1982. sprema~ica

Mara Serdarevi} 1964. 1990. sprema~ica

Mejra Smaji} 1981. 1992. sprema~ica

Dragica Sopi} 1978. 1992. sprema~ica

Naza [i{i} 1988. 1989. sprema~ica

PERIOD RATA UBOSNI I HERCEGOVINI1992. - 1995. GODINE

87PERIOD RATA U BOSNI I HERCEGOVINI 1992. - 1995. GODINE

120 GODINAPERIOD RATA U BOSNI I HERCEGOVINI 1992. - 1995. GODINE

Krajem osamdesetih godina XX stoljeća, dolazi do liberalizacije politi~kog ìvota u SFR Jugoslaviji. Dolazi do bu|enja nacionalne svijesti i formiranja nacionalnih stranaka. Na prvim demokratskim i vi{estrana~kim izborima odrànim 1990. godine, u Bosni i Hercegovini pobijedile su stranke sa nacionalnim predznakom. Kao rezultat liber-alizacije javljaju se ideje o prestruktuiranju Jugoslovenske federacije. Te ideje nisu mogli prihvatiti pojedini el-ementi iz politi~kog vrha Srbije i Crne Gore, predvo|eni Slobodanom Milo{evićem i Momirom Bulatovićem. Oni su po svaku cijenu, uz pomoć Jugoslovenske narodne armije nastojali ostvariti svoju dominaciju nad Jugoslovenskom federacijom. Rezultat svega toga bio je krvavi raspad Jugoslavije. Svoju nezavisnost 1992. godine proglasili su Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina koje će u maju te godine biti primljeni u Ujedinjene nacije. Tim putem će ne{to poslije krenuti i Makedonija. Srbija i Crna Gora za-jedno će tvoriti novu dràvnu zajednicu, nazvanu Savezna republika Jugoslavija. U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Srpsko stanovni{tvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po progla{enju nezavisnosti i me|unarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine, izbija agresija Srbije i Crne Gore, na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Na{a domovina primljena je u Organizaciju ujedinjenih nacija 22. maja 1992. godine, ali bez obzira na to nas-tavljena je bespo{tedna agresija. Tokom rata po~injeni su brojni zlo~ini protiv ~ovje~nosti, zlo~ini genocida, uni{tenja kulturno - historijskih dobara, vjerskih objekata, nasilno protjerivanje stanovni{tva tzv. etni~ko ~i{ćenje. Napokon, u vazduhoplovnoj bazi Wright Patterson u Daytonu (Ohio, Sjedinjene Ameri~ke Dràve), 21. novembra 1995. go-dine, potpisan je pod pokroviteljstvom Vlade SAD-a i Europske unije, mirovni sporazum, ~ime je neslu`beno zavr{en rat u Bosni i Hercegovini. Kona~ni sporazum o miru potpisan je u u Parizu 14. decembra 1995. godine. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu dràvu u europskoj porodici dràva. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Br~ko Distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom od ova dva entiteta.

Zakon o srednjoj {koli iz 1990. godine, po~eo se primjenjivati ratne 1992. / 1993. godine. Odredbe ovog zakona govore: „Srednja {kola je:

- srednja tehni~ka i srednja {kola u kojoj se, pored odgovarajućeg op{teobrazovnog programa, ost-varuje i stru~ni program IV stepena stru~ne spreme,

- srednja stru~na {kola u kojoj se ostvaruje stru~ni program III i IV stepena stru~ne spreme.“86

86 Zakon o srednjoj {koli. Sarajevo, 1990.godine, strana 5 - 59

Dalje stoji: „Nastava u srednjoj {koli izvodi se na srp-skohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom knjièvnom jeziku ijekavskim izgovorom. Srednja {kola du`na je da obezbijedi kroz cjelokupnu obrazovno vaspitnu djelat-nost ravnopravnu zastupljenost oba pisma.“87 Ovaj zakon precizira da {kolska godina traje od 01. sep-tembra do 31. augusta naredne kalendarske godine. Nastava se ostvaruje po polugodi{tima i traje 38 radnih sedmica, dok u zavr{nim razredima traje 32 radne sed-mice. Nastavni sat traje 45 minuta, dok u preduzećima, ustanovama, i drugim organizacijama traje 60 minuta. U srednjoj {koli je zabranjeno politi~ko i religijsko organi-zovanje i djelovanje.88

U tehni~koj i srodnoj {koli obrazuju se redovni i vanredni u~enici u trajanju od ~etiri godine po op{teobrazovnom i stru~nom programu srednjeg ob-razovanja. U tehni~ku i srodnu {kolu mogu se upisati u~enici koji su sa uspjehom zavr{ili obavezno redovno osnovno obrazovanje. Kod upisa u tehni~ku i srodnu {kolu za sve u~enike obavezan je prijemni ispit iz pred-meta koje odre|uje Republi~ki pedago{ki zavod. Po zavr{etku obrazovanja u tehni~koj i srodnoj {koli polaè se maturski ispit.89 Prakti~na nastava u tehni~koj i srodnoj {koli i stru~noj {koli izvodi se u skladu sa nas-tavnim planom i programom u {kolskim radionicama, laboratorijima i kabinetima i drugim nastavnim objektima, opremljenim u skladu sa odgovarajućim normativima. Prakti~na nastava se uz stru~ni nadzor moè izvoditi u preduzećima i drugim ustanovama i organizacijama koje svojom opremom mogu zadovoljiti uslove za rad.90 ^lan 84. govori o ocjenjivanju koje je javno, a ocjene su broj~ane: odli~an (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna. Zaklju~nu ocjenu na prijedlog predmetnog nastavnika utvr|uje odjeljenjsko vijeće. Ocjene iz vladanja su prim-jerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i lo{e. Organi up-ravljanja su savjet {kole i direktor {kole. Stru~ni organi u srednjoj {koli su: nastavni~ko vijeće (sa~injavaju ga nastavnici i stru~ni saradnici {kole); odjeljenjsko vijeće (~ine ga nastavnici i stru~ni saradnici koji izvode nas-tavu u odjeljenju); stru~ni aktivi nastavnika odre|enih nastavnih oblasti.91 Odredbe ovog zakona iz 1990. go-dine, primjenjivale su se u jednom od najteìh razdoblja u dugogodi{njoj historiji {kole.

Po~etkom rata 1992. godine, {kola se veoma brzo konsolidirala i po~ela sa radom. Jedan od najzaslu`nijih za nastavak rada u izuzetno te{kim uslovima bio je dugogodi{nji direktor {kole, profesor historije, Enes Prohić. On je zajedno sa svojim saradnicima, prvenst-veno sekretarom {kole Minkom Arnaut, uspio organizi-rati odgojno - obrazovni rad.

Veliki broj uposlenika napustio je {kolske obaveze i posvetio se odbrani grada i zemlje. Jedan broj uposlenika napustio je Sarajevo i stavio se pod kontrolu nelegalnih

87 Zakon o srednjoj {koli. Sarajevo, 1990.godine, strana 5 - 5988 Isto; strana 5 - 5989 Isto; strana 5 - 5990 Isto; strana 5 - 5991 Isto; strana 5 - 59


MONOGRAFIJA

formacija koje su èljele sru{iti legalno izabranu vlast. Jedan broj uposlenika napustio je dràvu traèći mir i sig-urnost daleko od Sarajeva. Uslijed odlaska jednog broja uposlenika primali su se novi profesori, uglavnom ène, na radnu obavezu za rad u {koli. Sekretar {kole Minka Arnaut, o ovom te{kom razdoblju u radu {kole, kaè: „U toku rata, {kola je radila na vi{e punktova (lokacija). Mala zgrada u Ulici Franca Lehara 5, nekada Bulevar Borisa Kidrića, bila je sjedi{te administracije, ali se u njoj nije izvodila nastava zbog stalnih ratnih dejstava (stalno granatiranje i snajperska vatra). Općeobrazovna nas-tava se izvodila zajedni~ki za sve srednjo{kolce prema mjestu stanovanja, bez obzira na obrazovni profil koji su poha|ali. Razlog je bio taj da su u~enici {to bliè svojim kućama u slu~aju granatiranja. Skoro svaka mjesna za-jednica u Sarajevu imala je svoj punkt na kojem se izvo-dila nastava. Na ovim punktovima radili su profesori koji su imali prebivali{te u toj općini. Stru~no - teoretska nas-tava se izvodila na slijedećim punktovima: Srednja {kola Branko Lazić (danas, Mje{ovita srednja poljoprivredno - prehrambena i veterinarska {kola) na Drveniji, u podrum-skim prostorijama [ahovskog kluba „ @eljezni~ar“, u Ulici Envera [ehovića na Dolac Malti, u podrumskim pros-torijama u Ulici omladinskih radnih brigada na Dobrinji, u prostorijama zgrade na Trgu nezavisnosti na Ali-pa{inom Polju, u Osnovnoj {koli „Aleksa [antić“ u Hrasnici. Uslovi za rad su bili nikakvi, nije bilo struje, vode, grijanja, papira, pribora za rad. Ali, i u takvim uslovima {kola je nastavila svoj odgojno - obrazovni rad sa jo{ većim entuzijazmom. Na posao sam dolazila svaki dan bez obzira na ratna de-jstva, jer sam smatrala da na taj na~in dajem svoj do-

prinos pravednoj borbi za slobodu na{eg grada i dràve.“

Ratne 1993. godine, zauvijek nas je napustio na{ dugogodi{nji uposlenik, Tihomir Kara~ić. Svoj radni vijek po~eo je u Jugoslovenskim èljeznicama, da bi nakon dvije godine, 1957. godine, do{ao u Industrijsku srednju tehni~ku {kolu, na radno mjesto profesora stru~no - teoretske nastave. Od 1968. godine, postavljen je na mjesto direktora, Gra|evinskog {kolskog centra, i na tom mjestu ostaće sve do integracije Centra sa Geodetskom tehni~kom {kolom, 1972. godine. Jedan je od najzaslu`nijih za formiranje Gra|evinsko - geo-detskog {kolskog centra, i imenovan je prvim gener-alnim direktorom Centra. Dao je i veliki doprinos pro-slavi 100-te godi{njice od osnivanja Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu. Autor je dijela Monografije koji se ti~e Gra|evinsko - geodetskog obrazovnog centra, bio je i ~lan Redakcionog odbora Monografije „100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu“. Rat ga je zatekao na radnom mjestu profesora stru~no - teoretske nastave.

Zvani~ni naziv {kole od {kolske 1994. / 1995. godine, je JU Mje{ovita srednja gra|evinsko-geodetska {kola.

U {koli djeluju tri obrazovna profila ~etvrtog stepena; arhitektonski, gra|evinski i geodetski, kao i zanimanja trećeg stepena; zidar - fasader - izolater, moler - farbar, kerami~ar - teracer - podopolaga~, kamenorezac, armi-ra~- betonirac.

Jedan od ratnih uposlenika {kole bio je i \evdo Karavdić, diplomirani inènjer gra|evine. O ovome periodu profesor Karavdić kaè: „ Radio sam prvi pe-riod na punktu {kole na Drveniji, da bismo nakon toga pre{li u malu zgradu {kole u Ulici Franca Lehara 5. Bilo je veoma malo profesora stru~ne nastave, tako da sam jedne godine bio razrednik u dva odjeljenja, drugog i trećeg razreda. Zbog ratnih dejstava prilikom prav-ljenja rasporeda vodilo se ra~una da se ~asovi zbiju u tri ili ~etiri dana da bi se {to manje izlagalo opasnosti. U~enici ratnih generacija posebno su se isticali svojom odgovorno{ću i odnosom prema radu. Ja sam svaki dan sa Ravnih Bakija pje{ke dolazio i vraćao se sa posla, bez obzira na opću opasnost . To je bilo jedno herojsko vrijeme, kada smo poku{avali dati svoj doprinos otporu na najplemenitiji na~in, prenoseći znanje na nove gen-eracije.“

Pri povratku sa redovne nastave kod @eljezni~ke stanice, 12. aprila 1995. godine, ranjena su ~etiri u~enika IV razreda na{e {kole; Alen Brković, Miljan Ledvig, Nihad Meheljić i Fe|a Tufeg|ić. O tom nesretnom doga|aju, Nihad Meheljić, jedan od ranjenih u~enika kaè: „ [kolske 1991./1992. godine, upisao sam prvi razred Gra|evinske tehni~ke {kole, tada i ne sluteći {ta ću sve doìvjeti tokom mog {kolovanja. Nakon po~etka rata, dolazi do prestanka rada, jer se {kola nalazila, skoro na prvoj borbenoj liniji. Nakon konsolidacije stanja, {ko-lovanje nastavljamo po neuslovnim prostorima, mjesnim zajednicama, podrumima, skloni{tima, i sli~no. Kona~no, {kolske 1994./1995. godine, vraćamo se u mati~nu zgradu {kole u Ulici Franca Lehara 5. Zbog ratnih de-

Slika 62. Zgrada {kole nakon jednog od brojnih granatiranja.


120 GODINAjstava, znalo se desiti i da ne odem u {kolu. Tog dana, 12.04.1995. godine, nastava se odvijala kao i obi~no, nije bilo nekih velikih eksplozija, kako je znalo biti. Tih dana uspostavljena je saobra~ajna komunikacija izme|u @eljezni~ke stanice i Alipa{inog polja. To nije bio nikakav voz, nego je to bio kamion postavljen na {ine, koji je vukao vagon u kojem su bili smje{teni putnici. Po{to je Fe|a ìvio u Kvadrantu na êngić Vili, Alen, Miljan i ja krenuli smo s njim do èljezni~ke da ga ispratimo, a i da vidimo to ~udo na {inama. Pro{li smo pored bari-kade na raskrsnici izme|u kasarne, èljezni~ke, Brodske i Kranj~evićeve ulice, i nastavili prema stanici. Ta~no na mjestu gdje stoji tramvaj broj 1 i 4, pala je granata, geleri su zvi`dali oko nas. U prvi mah nisam bio ni svjestan {ta se dogodilo, nastavio sam se kretati prema kasarni, gdje sam usko~io u kombi vojne policije koji me je odvezao u Dràvnu bolnicu. Nakon dolaska u bolnicu, smjestili su me u kolica, pregledali i konstatovali te{ke povrede. Ranjen sam u stomak i jetra mi je bila o{tećena. Veoma brzo u bolnicu dolaze Fe|a i Alen, dok je Miljan odveèn na Traumotologiju u bolnici Ko{evo. Alen je ranjen u ruku, Fe|a u bradu, a Miljan je zadobio najteè povrede glave. Tek tada postajem svjestan {ta se desilo, vraćam film unazad i prisjećam se de{avanja tog nesretnog 12. aprila. Nakon lije~enja vraćam se redovnim {kolskim ak-tivnostima i zavr{avam svoje {kolovanje. Mi smo prva

generacija koja je organizovala i matursku ve~er u Cafe baru „Coctail“, u Kranj~evićevoj. U organizaciji maturske, najva`niju ulogu pored na{e razrednice Dobrile Bak{ić, imao je profesor Jasmin Osmanbegović. Moram spome-nuti jo{ i to, da smo mi generacija koja je u {kolu i{la u najteìm ratnim danima, od prvog do ~etvrtog razreda. Na kraju, mogu se samo zahvaliti profesorima koji su radili s nama tokom ratnih godina i izveli nas na pravi put.“

Tokom ratnih dejstava poginula su tri uposlenika {kole: Tanacković Vlatko , poginuo prilikom granati-ranja reda za hljeb 27.05.1992. u Ulici Ferhadija; Du{an Stojaković, poginuo kao pripadnik Armije BiH u borbama na brdu @u~ 1993. godine, Rasema Omba{a, poginula prilikom granatiranja 22.07.1992. u naselju Bu~a Potok. Profesor Milan Banjac, ranjen je u Ulici Ferhadija ~ekajući hljeb 27.05.1992. godine.

Zbog ~injenice da se nastava izvodila na vi{e lo-kacija u gradu, ne mogu prikazati ta~an broj u~enika koji su zavr{ili {kolu u ratnom periodu. Potpune podatke imamo samo za {kolsku 1994./1995. godinu, kada je 87 u~enika sa uspjehom zavr{ilo {kolovanje, kao i {kolsku 1995./1996. godinu, period prelaska iz ratnog u mirnodopski na~in ìvota, kada je 68 u~enika zavr{ilo {kolovanje.

Ime i prezime Period

Enes Prohi} 06.04.1992. 01.12.1995. direktor

Mirsada Agovi}, d.i.a 02.07.1993. 10.10.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

Mu{o Alihodì} 16.03.1995. 01.12.1995. profesor fizike

Nada Arko{ 02.07.1993. 30.09.1995. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Izet Arnaut, d.i.geospoljnji saradnik,

1992.spoljnji saradnik,

1995.profesor stru~no - teorijske nastave

Alica Arsi} 21.06.1993. 20.05.1994. profesor matematike

Rajko Arsi} 21.06.1993. 20.05.1994. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Dobrila Bak{i} 02.07.1993. 01.12.1995. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Jasna Ba{~elija 11.04.1995. 16.10.1995. profesor matematike

Jasmina Be~irevi}, d.i.gra|. 29.03.1995. 01.12.1995.profesor stru~no - teorijske nastave

Milica Be{evi} 04.01.1994. 08.09.1994.profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja - sporta

Fehma Bi{~evi}, d.i.a 04.04.1994. 25.10.1994.profesor stru~no- teorijske nastave

Amira Butmir, d.i.a 25.09.1995. 31.08.1996.profesor stru~no - teorijske nastave

Hikmeta Dolarevi}, d.i.a 24.06.1993. 01.04.1994.profesor stru~no - teorijske nastave

Mensur Durakovi} 04.04.1995. 31.08.1995. profesor sociologije

Ferid Duzan 06.04.1992. 01.12.1995. nastavnik stru~no - teorijske nastave

Ratni uposlenici {kole od 1992. do 1995. godine:



Fahrudin \uzo, d.i.geo spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor stru~no - teorijske nastave

Mulaima Filipovi}, d.i.gra|. 21.06.1993. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Ljerka Gavri} 24.06.1993. 05.02.1994. profesor engleskog jezika

Dèmail Gerina spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor fizike

Samira Hadì}, d.i.gra|. 15.09.1993. 15.09.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

Du{anka Hadìmusi}, d.i.a 21.06.1993. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Taib Hadòvi}, d.i.gra|. spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor stru~no - teorijske nastave

Aida Hatibovi}, d.i.gra|. 10.06.1993. 20.09.1993. profesor stru~no - teorijske nastave

Fikret Hrnjica spoljnji saradnik spoljnji saradnik

Fatima Isanovi}, d.i.a 24.01.1994. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Jelena Jovanovi}, d.i.a 24.06.1993. 31.03.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

\evdo Karavdi}, d.i.gra|. 15.10.1994. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Ivka Kneèvi} 17.06.1993. 30.11.1994. profesor matematike

[evala Koraj~evi}, d.i.gra|. 01.10.1993. 31.08.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

Vesna Krajinovi} 17.06.1993. 30.11.1994. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Fatima Krivo{ija, d.i.a spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor stru~no - teorijske nastave

Zorka Legat 21.06.1993. 01.12.1995. profesor njema~kog jezika

Milena Maestro 21.06.1993. 01.12.1995. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Mustafa Mehmedagi}, d.i.geo 21.06.1993. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Vlasta Mei}, d.i.gra|. 01.10.1993. 31.08.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

Nada Mijatovi}, d.i.a 21.06.1993. 28.02.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

Nermina Mulaomerovi}, d.i.a 24.06.1993. 31.08.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Tatjana Neidhardt, d.i.a 17.06.1993. 24.10.1993. profesor stru~no - teorijske nastave

Jasmin Osmanbegovi}, d.i.a 20.10.1994. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Radmilo Peri{i}, d.i.geo spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor stru~no - teorijske nastave

Aleksandar Poje 28.08.1993. 31.08.1994. profesor fizike

Zlatana Popovi} 09.04.1994. 31.08.1994. profesor historije

Ekrem Prohi}, d.i.a spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor stru~no - teorijske nastave

Jesenka Pujo - Vasi} 24.06.1993. 31.08.1995. profesor geografije

Mevlida Prusac, d.i.a 24.06.1993. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Zumreta Ra{evi} 06.04.1992. 02.04.1995. profesor sociologije

Zehra Sadikovi} 21.06.1993. 01.12.1995. profesor matematike

[u}rija Sari}, d.i.geo spoljnji saradnik spoljnji saradnik profesor stru~no - teorijske nastave

Vi{nja Savi}, d.i.a 21.06.1993. 31.08.1994. profesor stru~no - teorijske nastave



Jasemina Spaho 17.06.1993. 01.12.1995. profesor francuskog jezika

Dervi{a [abi} 17.06.1993. 01.12.1995. {ef ra~unovodstva

Taiba [ari} 06.04.1992. 11.09.1994. profesor hemije

Emina [ehi}, d.i.gra|. 21.06.1993. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Ermina Topalovi}, d.i.a 01.04.1994. 31.08.1994. profesor stru~no - teorijske nastave

Borika U{~umli} 02.07.1993. 31.03.1994. profesor matematike

Bo`o U{~umli}, d.i.geo 02.07.1993. 01.12.1995. profesor stru~no - teorijske nastave

Ismet Veletovac spoljnji saradnik spoljnji saradnik nastavnik prakti~ne nastave

Fatima Vrbi} 24.06.1993. 01.12.1995. profesor historije

Dragana Vukovi} 01.03.1994. 31.08.1994. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Milka Zadro 02.07.1993. 28.12.1993. profesor sociologije

Rajna Zagorac 24.06.1993. 31.01.1994. profesor hemije

Minka Arnaut 06.04.1992. 01.12.1995. sekretar {kole

Mira Kulenovi} 02.07.1993. 14.12.1994. {ef ra~unovodstva

Mehdija Bajri} 11.04.1995. 01.12.1995. blagajnik

Tomislav Cvite{i} 25.10.1994. 01.12.1995. domar

Zineta Imamovi} 30.01.1994. 01.12.1995. sprema~ica

Ana Jeli} - Popovi} 24.06.1993. 20.06.1994. sprema~ica

Huma Mahovi} 22.09.1993. 01.12.1995. sprema~ica

Mejra Red`o 09.09.1994. 01.12.1995. sprema~ica

Remzija Salihovi} 14.04.1994. 01.12.1995. sprema~ica

MJE[OVITASREDNJA GRA\EVINSKO

- GEODETSKA [KOLA

PERIODOD 1996. DO 2009. GODINE

95MJE[OVITA SREDNJA GRA\EVINSKO - GEODETSKA [KOLA - PERIOD OD 1996. DO 2009. GODINE

120 GODINAMJE[OVITA SREDNJA GRA\EVINSKO - GEODETSKA [KOLA PERIOD OD 1996. DO 2009. GODINE

Bosna i Hercegovina je po svom dràvnom ure|enju jedinstvena u svijetu. Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon {to se referendumom o nezavisnosti odvojila od SFR Jugoslavije, iz koje su prethodno istu-pile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po tre-nutnom tzv. Dejtonskom ustavu po~ela sastavljati od 14. decembra 1995. godine, nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu, kojim je definitivno zaustavljen rat. Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri ~lana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedni{tva svakih osam mjeseci. Njih izravno bira narod: Federacija bira predstavnika Bo{njaka i predstavnika Hrvata, a Republika Srpska bira predstavnika Srbina. Predsjedavajućeg Vijeća ministara (dràvna vlada) imenuje Predsjedni{tvo, a odobrava Parlamentarna skup{tina. Predsjedavajući zatim imenuje ministre. Parlamentarna skup{tina je za-konodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: Dom naroda i Predstavni~ki dom. Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa politi~kih struktura nakon dràvne vlade. Najva`nija od ovih podjela je organizacija dràve po entitetima, Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaè sa 51% povr{ine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali Dejtonskim sporazumom 1995. godine, zbog ogromnih promjena u etni~koj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog nasilnog etni~kog ~i{ćenja lokalnog bo{nja~kog i hrvatskog stanovni{tva, a u nekim dijelovima Federacije lokalnog srpskog, bo{nja~kog ili hrvatskog stanovni{tva. Od 1996. godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema dràvnoj vladi zna~ajno smanjio. Ipak, entiteti jo{ uvijek imaju brojna, individualna prava. Treći nivo politi~ke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su kantoni. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kan-tona i svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod vladom Federacije.

Na osnovu ~lanova IV. 4.a) i II.4.) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odrànoj 27 .juna 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odrànoj 30. juna 2003. godine, usvojila je Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju.92 Ovim zakonom ure|uju se principi pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja, obrazovanja odraslih i osnivanja i funkcioniranja institucija za pruànje usluga u obra-zovanju u Bosni i Hercegovini, kao i dopunska nastava za djecu dràvljana BiH u inozemstvu. Organi vlasti nadle`ni za organiziranje obrazovnog sistema u Br~ko Distriktu BiH, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i kan-tonima, u skladu sa ustavom, ustanove koje se prema

92 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2003. godine, strana 1.

vaèćim zakonima u Bosni i Hercegovini registriraju za pruànje usluga u oblasti pred{kolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih ({kole), i druge stru~ne institucije u oblasti obrazovanja, obavezni su primjenjivati i po{tivati principe i norme utvr|ene ovim zakonom i osigurati obrazovanje pod jednakim us-lovima za sve u~enike.93 ^lan 3. ovog okvirnog zakona govori o slijedećem: „Opći ciljevi obrazovanja proizlaze iz općeprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog dru{tva, te vlastitih vrijednosnih sistema zasnovanih na specifi~nostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ìve u Bosni i Hercegovini.

Opći ciljevi obrazovanja su:

a) omogućavanje pristupa znanju kao osnovi za ra-zumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ìvi;

b) osiguravanje optimalnog razvoja za svaku osobu, uklju~ujući i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogućnostima i mentalnim i fizi~kim sposobnostima;

c) promocija po{tivanja ljudskih prava i osnovnih slo-boda, i priprema svake osobe za ìvot u dru{tvu koje po{tuje principe demokratije i vladavine za-kona;

d) razvijanje svijesti o pripadnosti dràvi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na na~in primjeren civilizacijskim tekov-inama, upoznajući i uvaàvajući druge i druga~ije, po{tujući razli~itosti i njegujući me|usobno razumi-jevanje, toleranciju i solidarnost me|u svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svi-jetu;

e) osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnost izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodi~ni status, vjeroispovijest, psihofizi~ke i druge li~ne osobine;

f) postizanje kvalitetnog obrazovanja za gra|ane;

g) postizanje standarda znanja koji se mogu kom-parirati na me|unarodnom, odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju uklju~ivanje i nastavak {ko-lovanja u evropskom obrazovnom sistemu;

h) podsticanje cjeloìvotnog u~enja;

i) promocija ekonomskog razvoja;

j) uklju~ivanje u proces evropskih integracija.“94

^lan 7. govori o ravnopravnosti jezika: „Jezici kon-stitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavat će se u svim {kolama, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Svi u~enici će u {kolama izu~avati pisma

93 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2003. godine, strana 1 - 2.

94 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2003.godine, strana 2 -3.


MONOGRAFIJAkoja su u slu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.“95 ^lanom 9. reguliraju se pitanja izu~avanja predmeta Vjeronauka: „[kola će unapre|ivati i {tititi vjerske slo-bode, toleranciju i kulturu dijaloga. Imajući na umu razli~itost vjerovanja u BiH, u~enici će poha|ati ~asove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubje|enjem ili ubje|enjima njihovih roditelja. [kola ne moè pre-duzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograni~avala sloboda izraàvanja sopstvenih i upozna-vanja drugih i druga~ijih vjerskih uvjerenja. U~enici koji ne èle poha|ati vjeronauku neće ni na koji na~in biti dove-deni u nepovoljan poloàj u odnosu na druge u~enike.“96 Srednjo{kolsko obrazovanje je svima dostupno, u skladu s postignutim uspjehom u osnovnoj {koli, li~nim interesom i sposobnostima. Srednjo{kolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno u skladu sa zakonom. U svim javnim i privatnim {kolama u Bosni i Hercegovini uspostavit će se i primjenjivati zajedni~ko jezgro nas-tavnih planova i programa. Zajedni~ko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i pro-grama sa {to je moguće {irom zajedni~kom jezgrom za sve predmete osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja. Svaka {kola ima {kolski odbor. [kolski odbor odgovoran je za utvr|ivanje i provo|enje politike {kole, generalno rukovo|enje radom {kole i efikasno kori{tenje kadrovskih i materijalnih resursa. ^lanovi {kolskog odbora biraju se iz reda osoblja {kole, osniva~a {kole, lokalne zajednice i roditelja, u skladu sa zakonom propisanom procedurom, a po principu ravnopravne zastupljenosti predstavnika navedenih struktura.

[kola ima stru~ne organe: nastavni~ko vijeće, odjeljensko vijeće i stru~ni aktiv. U {koli djeluju i Vijeće roditelja, kao i Vijeće u~enika, koji zajedno treba da pro-moviraju interese {kole, predstavljaju stavove roditelja i u~enika organima upravljanja (nastavni~kom vijeću, {kol-skom odboru, direktoru).97

Na osnovu ~lana 12. stav 1. ta~ka b) i ~lana 18. stav 1. ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br. 1/96, 2/96 ispravka, 3/96 - is-pravka, 16/97, 14/00, 4/01), ~lana 59. stav 3. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (“Slu`beni glasnik BiH’’, br. 18/03), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odrànoj 22.04.2004. go-dine, donosi Zakon o srednjem obrazovanju.98 Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se, nakon zavr{ene os-novne {kole, srednje obrazovanje u~enika/u~enica nor-malnog psihi~kog i tjelesnog razvoja, u~enika/u~enica sa smetnjama u psihi~kom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i stru~no usavr{avanje koje se os-tvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja. Poha|anje srednje {kole nije obavezno.

Srednjo{kolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno. [kolovanje redovnih u~enika/u~enica traje tri,

95 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2003.godine, strana 3.

96 Isto; strana 3 - 4;97 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju Bosne i Hercegovine.

Sarajevo, 2003.godine, strana 6 - 14.98 Zakon o srednjem obrazovanju. Sarajevo 2004. godine; www.monks.ba

~etiri ili pet godina, nakon ~ega se stje~e srednja stru~na sprema. Stru~na zvanja i zanimanja srednje stru~ne spreme iz prethodnog stava utvr|uju se nastavnim pla-novima i programima srednje {kole. U stru~noj {koli mogu se realizirati i odgovarajući programi stru~nog obrazovanja I i II stepena stru~ne spreme, kao i stru~no osposobljavanje putem kurseva. Stjecanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stje~e se srednja stru~na sprema. Nastava u {koli se izvodi na zvani~nim jezicima konstitu-tivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski, hrvatski i srpski jezik. Koriste se oba zvani~na pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica) a, u zavisnosti od potreba u~enika/u~enica, u upotrebi je i znakovno pismo. Obrazovno - odgojni rad u sred-njim {kolama ostvaruje se na osnovu nastavnih planova i programa za gimnazije, u~iteljsku {kolu, srednju vjersku {kolu, srednju umjetni~ku {kolu, srednju tehni~ku i stru~nu {kolu, srednju {kolu za u~enike sa specijalnim potrebama u obrazovanju. Nastavnim planovima i programima za odre|ene tipove srednjih {kola utvr|uju se: fond ~asova, nastavni sadràji općeobrazovnih i stru~nih predmeta, ciljevi, zadaci, oblici i postupci rada, uvjeti za realizaciju redovne, fakultativne, izborne, kursne nastave, prijemnog i maturskog, odnosno zavr{nog ispita, duìna trajanja ob-razovanja i stru~no zvanje i zanimanje koje u~enik stje~e nakon zavr{etka srednje {kole, odnosno obrazovanja. Sadràji koji promoviraju jednakopravnost spolova sas-tavni su dio nastavnog programa. [kolska godina traje od 1. septembra tekuće godine do 31. augusta naredne kal-endarske godine.Nastava se ostvaruje po polugodi{tima i traje 37 radnih sedmica, s tim da nastavnici programske sadràje realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica, odnosno 175 nastavnih dana.Nastava u zavr{nom raz-redu srednje {kole ostvaruje se u okviru 32 radne sed-mice, s tim da nastavnici programske sadràje realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica, odnosno 150 nastavnih dana. Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realiziranje posebnih programskih sadràja, obiljeàvanje dràvnih i vjerskih praznika, kulturnih i sportskih aktivnosti srednje {kole, planiranih godi{njim programom rada i kal-endarom u razrednoj knjizi (^lan 31.). Srednja {kola or-ganizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni ~as općeobrazovne, stru~no-teorijske i prakti~ne nastave u srednjoj {koli traje 45 minuta, a prakti~ne nas-tave u preduzećima i drugim institucijama 60 minuta. Organ upravljanja u srednjoj {koli je {kolski odbor. Organ rukovo|enja je direktor/direktorica srednje {kole. Organ kontrole poslovanja u srednjoj {koli je nadzorni odbor.99

Nakon zavr{etka ratnih dejstava, {kola kreće u novo poglavlje u svojoj historiji. Puni naziv {kole je i dalje, Javna Ustanova Mje{ovita srednja gra|evinsko - geo-detska {kola. Stru~na zvanja IV stepena koja postoje u okviru {kole su:

- Arhitektonski tehni~ar

- Gra|evinski tehni~ar

- Geodetski tehni~ar - geometar

99 Zakon o srednjem obrazovanju. Sarajevo 2004. godine; www.monks.ba


120 GODINA

Zanimanja III stepena su:

- Zidar -fasader - izolater

- Armira~ - betonirac

- Kerami~ar - teracer - podopolaga~

- Moler - farbar - soboslikar

- Kamenorezac

- Tesar - parketar

- Monter suhe gradnje

Direktor {kole od 1992. do 2001. godine, bio je profesor Enes Prohić. Direktor Enes Prohić, moè se slobodno reći, skoro cijeli svoj ìvot vezan je za {kolu. Prvo kao u~enik, zatim od 1958. godine kao vaspita~, poslije toga profesor op{tenarodne odbrane i dru{tvene samoza{tite, profesor historije, direktor OOUR-a, di-rektor Centra i na kraju direktor Mje{ovite srednje gra|evinsko-geodetske {kole. Jedan je od najzaslu`nijih za opstanak i rad {kole u ratnim uslovima. Organizovao je sa svojim saradnicima nastavu na podru~ju općine Centar, kao i na punktovima po cijelom gradu, vodio je brigu o inventaru i objektima {kole. Period poslije rata biti će obiljeèn poku{ajem obnove {kolskih zgrada koje su bile znatno o{tećene ratnim dejstvima. U periodu od au-gusta 1999. do jula 2001. godine, uz finansijsku pomoć fondova Europske unije, izvr{ena je rekonstrukcija {kole. Enesa Prohića, zbog odlaska u zasluènu mirovinu, će na mjestu direktora {kole 2001. godine, zamjeniti

Jasminko Husein~ehajić, diplomirani inènjer arhitekture, dugogodi{nji profesor i biv{i u~enik ove {kole.

Nastavni planovi koji se primjenjuju od {kolske 1993./1994. godine, zadràni su i u ovom poslijeratnom periodu.

Na{a {kola se uklju~ila i u pilot projekat Europske unije za reformu obrazovanja nazvan EU - Vet II. Profesori i nastavnici na{e {kole zajedno sa europskim stru~njacima iz oblasti obrazovanja u~estvovali su u iz-radi nastavnih planova i programa EU - VET II programa za zanimanja trećeg stepena, u periodu od 2004. do 2008. godine. [kola je dobila i zna~ajnu donaciju u op-remi, a opremljeni su kabineti i radionice za izvo|enje prakti~ne nastave.

Nastavni planovi za stru~na zvanja IV stepena, kao i novi nastavni planovi za stru~nu {kolu izgledaju ovako:

Slika 63. Direktor {kole od 2001. godine,Jasminko Husein~ehajić, d.i.a

Slika 64. Pomoćnik direktora,Hajrudin Ramović


MONOGRAFIJARed.br Nastavni predmeti

Sedmi~ni fond ~asovaUkupno

I II III IV

A. OP]E OBRAZOVANJE

1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i knji`evnost 2 2 2 2 8

2. Strani jezik 2 2 2 2 8

3. Historija 2 2 - - 4

4. Sociologija - - - 2 2

5. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2 2 8

6. Gra|ansko obrazovanje / Demokratija i ljudska prava - - 2 - 2


8. Informatika 2 2 - - 4

9. Fizika 2 2 - - 4

10. Hemija 2 - - - 2

11. Biologija 2 - - - 2

UKUPNO A: 20 18 11 11 60

B. STRU^NO OBRAZOVANJE

12. Nacrtna geometrija 4 4 - - 8


14. Gra|evinske konstrukcije 4 3 4 3 14

15. Histroija arhitekture - 2 2 - 4

16. Geodezija - - - 2 2

17. Statika i otpornost materijala - 3 3 - 6

18. Fizika zgrade i instalacije - - 4 - 4

19. Projektovanje - - 4 6 10


21. Organizacija gra|enja - - - 4 4

UKUPNO B: 10 12 19 19 60

UKUPNO A + B: 30 30 30 30 120

Nastavni plan za stru~no zvanjeArhitektonski tehni~ar:


120 GODINARed.br Nastavni predmeti


I II III IV

A. OP]E OBRAZOVANJE

1. Bosanski, srpski, hrvatski jezik i knji`evnost 2 2 2 2 8





6. Obrazovanje za demokratiju - - 2 - 2


8. Informatika 2 2 - - 4

9. Fizika 2 2 - - 4

10. Hemija 2 - - - 2

11. Biologija 2 - - - 2

UKUPNO A: 20 18 11 11 60


12. Nacrtna geometrija 4 2 - - 6


14. Gra|evinske konstrukcije 4 2 - - 6

15. Geodezija - 2 2 - 4

16. Statika i otpornost materijala - 4 4 - 8

17. Osnove hidrotehnike - 2 2 2 6


19. ^eli~ne i drvene konstrukcije - - 4 - 4

20. Saobra}ajnice - - 3 4 7

21. Mostovi - - - 5 5

22. Organizacija gra|enja - - 2 2 4

UKUPNO A: 10 12 19 19 60

UKUPNO A + B: 30 30 30 30 120

Nastavni plan za stru~no zvanjeGra|evinski tehni~ar:


MONOGRAFIJARed.br Nastavni predmeti


I II III IV

A. OP]E OBRAZOVANJE

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knji`evnost 3 3 2 2 10





6. Obrazovanje za demokratiju - 2 2 - 4


8. Fizika 3 3 - - 6

9. Hemija 2 - - - 2

10. Informatika 2 - - - 2

UKUPNO A: 20 18 11 11 60


11. Nacrtna geometrija - 3 - - 3

12. Geodezija 3 3 2 2 11

13. Geodetska grafika 4 2 - - 6

14. Geodetski planovi - - 3 3 6

15. Geodezija u in`injerstvu - - 4 2 6

16. Fotogrametrija - - 3 - 3

17. Katastar - - - 4 4

18. Ra~un izravnanja - - 2 - 2

19. Tehnika ra~unanja - - - 2 2

20. Komasacija zemlji{ta - - - 2 2

21. Prakti~na nastava 3 4 4 4 15

UKUPNO A: 10 12 19 19 60

UKUPNO A + B: 30 30 30 30 120

Nastavni plan za stru~no zvanjeGeodetski tehni~ar ( geometar )


120 GODINA

Red.br Nastavni predmetiSedmi~ni fond ~asova

I II III

1. Opće obrazovna nastava

1. Maternji jezik 2 2 2

2. Strani jezik 2 2 2

3. Matematika 2 - -

4. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2 2

5. Historija - Povijest 2 - -

6. Informatika 2 - -

7. Gra|ansko obrazovanje / Demokratija i ljudska prava - - 2

UKUPNO 1: 12 6 8

2. Predmeti u funkciji struke

1. Hemija 2 - -

2. Matematika - 2 -

UKUPNO 1 + 2: 14 8 8

3. Stru~no - teoretski: armira~-betonirac, tesar - krovopokriva~, zidar - fasader - izolater

1. Crtanje 2 2 -

2. Gra|evinarstvo 4 2 -

3. Gra|evinske konstrukcije 2 2 -

4. Tehnologija zanimanja 2 4 2

5. Poduzetni{tvo - - 2

UKUPNO 3: 10 10 4

3. Stru~no - teoretski: kerami~ar - teracer

1. Crtanje 2 2 -


3. Estetika keramike 2 2 -



UKUPNO 3: 10 10 10

3. Stru~no - teoretski: kamenorezac

1. Crtanje 2 2 -

2. Estetika i istorija kamenih elemenata 4 2 -




UKUPNO 3: 10 10 4

3. Stru~no - teoretski: moler - farbar - soboslikar

1. Crtanje, kompozicija i harmonija 2 4 -




UKUPNO 3: 10 10 4

4. Prakti~na nastava1. Prakti~na nastava 6 12 18

UKUPNO 3 + 4: 16 22 22

UKUPNO 1 + 2 + 3 + 4: 30 30 30

NASTAVNI PLANZanimanja trećeg stepena; armira~ - betonirac, kerami~ar - teracer, kamenorezac, moler - farbar - so-

boslikar, tesar - krovopokriva~, zidar - fasader - izolater


MONOGRAFIJAIz ovih nastavnih planova vidimo da sva zanimanja

trećeg stepena imaju zajedni~ko jezgro opće obrazovnih predmeta, a da su razlike u stru~no - teoretskoj grupi predmeta. Naravno to je i logi~no, jer ti predmeti usmjer-avaju u~enike koja zanimanja će poha|ati u toku svog {kolovanja. [kolovanje za zanimanja trećeg stepena traje tri godine.

U ovih 120 godina rada, kroz {kolu je pro{ao veliki broj nastavnika i profesora, a jedan od njih skoro cijeli svoj ìvot vezan je za {kolu, prvo kao u~enik, a poslije i kao nastavnik. To je nastavnik ]amil Hodìć, kome je {kola u pravom smislu rije~i bila i jedini dom kojeg je imao. On u svojim sjećanjima kaè: „ Kao ratno siro~e iz Drugog svjetskog rata, kasno sam krenuo u {kolu, tek sa dvanaest godina polazim u prvi razred osnovne {kole, koju zavr{avam 1958. godine. Sa 16 godina dolazim u Sarajevo na nastavak {kolovanja. Zajedno sa ostalom djecom, tako|er, ratnom siro~adi, smje{teni smo u novu zgradu {kole, koja je i otvorena te 1958. godine. Na trećem spratu nove zgrade {kole, nalazile su se spavaonice sa metalnim vojni~kim krevetima na sprat. Na drugom spratu su bile u~ionice, a u prizemlju radionice za prakti~nu nastavu. U {koli smo se i hra-nili, s tim da smo sa kantama po ru~ak i ve~eru i{li u zgradu Vranice na Pofalićima, i onda se vraćali u {kolu. Na kupanje smo i{li jednom sedmi~no u javno gradsko kupatilo, koje se nalazilo u blizini kina „ Radnik“. Nakon {to je 1959. godine, sagra|en \a~ki dom „ Gavrilo Princip“, napu{tamo {kolu i selimo se u dom. U junu 1960. godine, zavr{avam {kolovanje za zanimanje zidar. Nakon zavr{etka {kole, dobijam posao u Gra|evinskom preduzeću „ Graditelj“. Poslije odsluènog vojnog roka u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, upisujem 1964. go-dine, [kolu za gra|evinske poslovo|e. [kolovanje je trajalo tri godine, a {kolarina se plaćala. Da bih mogao uspje{no zavr{iti {kolu morao sam napustiti posao u GP „ Graditelju“. Nakon zavr{etka {kole, nastavnik Vojo Manojlović me pitao da li bih ̀ elio ostati raditi u {koli, kao nastavnik prakti~ne nastave, {to sam ja sa odu{evljenjem prihvatio. Tako da sam od 1967. do maja 1968. godine, honorarno predavao prakti~nu nastavu u {koli. Nakon toga, tada{nji direktor {kole Predrag Ljoljić, izrazio je ̀ elju da nastavim s radom u {koli, jer sam ostavio lijep utisak i u kolektivu i kod u~enika. Kona~no, od septembra 1968. godine, stalno sam zaposlen u {koli, na radnom mjestu, nastavnik prakti~ne nastave za armira~e, zidare, kerami~are, kao i tehni~are. Na tom mjestu ostao sam sve do odlaska u mirovinu, 2004. godine.“

Za unapre|enje odgojno - obrazovnog procesa, kao i za dosada{nji uspje{an rad {kole, kako u redovnim tako i u van{kolskim aktivnostima, velike zasluge nesumn-jivo ima pedago{ko - psiholo{ka slu`ba, predvo|ena pedagogom {kole, Ljiljanom Vidović. Uspostavljena je izvanredna saradnja sa brojnim organizacijama koje se bave obrazovanjem i ulogom obrazovanja u dru{tvu. Nabrojaćemo samo neke; Schüler Helfen Leben (U~enici pomaù ìvot), Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ)- Ured u Sarajevu, Omladinska

informativna agencija, Link, Centar za kulturu dijaloga, Info house, XY, i mnoge druge. U okviru {kole djeluju i brojne sekcije: maketarska, slikanje na staklu, foto - likovna, novinarska, recitatorska, borba protiv narkom-anije i drugih toksikomanija, sportske, filmska, crveni krst / kri`, informati~ka. Posebno je aktivno Vijeće u~enika koje organizira brojne humanitarne akcije, kojima razvija svijest kod u~enika o potrebi da pomaù onim kojima je ta pomoć neophodna. Vijeće u~enika je uklju~eno u sve projekte u organizaciji {kole, obilazi osnovne {kole na podru~je Kantona Sarajevo i promovi{e rad {kole, u~estvuje u organizaciji vannastavnih i nastavnih ak-tivnosti {kole, organizira izlete za u~enike dva puta u toku {kolske godine, animira u~enike za uklju~ivanje u rad organizacija koje promoviraju na{e kulturno - histori-jsko naslije|e, rad foto - klubova, kulturno - umjetni~kih dru{tava, itd. Profesor Asmir Demir, kordinator Vijeća u~enika {kole, uz podr{ku direktora {kole, Jasminka Husein~ehajića, uspostavio je saradnju sa Srednjom {kolom „ Zdravko Cvetkovski“ iz Skoplja (Makedonija). U~enici iz Skoplja, predvo|eni zamjenikom direktora Micetom Micevskim i profesorom Emini Besnikom bo-ravili su u posjeti na{oj {koli u oktobru 2006. godine. Tom prilikom dogovorena je saradnja izme|u ove dvije {kole. U~enici na{e {kole, predvo|eni direktorom {kole Jasminkom Husein~ehajićem i profesorom Asmirom Demirom, bili su u uzvratnoj posjeti {koli u Skoplju u aprilu 2007. godine. Tom prilikom potpisan je protokol o saradnji izme|u dvije prijateljske {kole.

U~enici daju veliki doprinos u radu ovih sekcija, o tome govore i rezultati sa takmi~enja srednjih stru~nih {kola gdje vannastavne aktivnosti redovno odnose prva i druga mjesta. U~enici {kole i u poslijeratnom periodu nas-tavili su donositi vrijedne nagrade sa raznih takmi~enja. U~enica Aida Malanović, osvojila je nagradu za najbolji esej na engleskom jeziku, na temu „ Moje omiljeno put-ovanje“, u organizaciji British Council-a 1998. godine, na III festivalu rada srednjih tehni~kih i stru~nih {kola, odrànom u Sarajevu 2000. godine, osvojila je prvo mjesto u takmi~enju iz arhitektonske struke. U~enik Admir Velić osvojio je prvo mjesto na Kantonalnom takmi~enju u atletici 2004. godine. Admir Biljalji osvojio prvo mjesto na atletskom kupu srednjih {kola 2005.godine. Samir Dànković, osvojio prvo mjesto u atletici na Jesenjem krosu 2006. godine. Sportska sekcija koju vodi profesor Mirsad Bojić, sa svakog takmi~enja u atletici na kojem se pojavi donese neki vrijedan trofej. Vrijedne rezultate na atletskim takmi~enjima ostvarivali su Mirela Mujović i Omar Bu~o. Na VIII festivalu rada 21.04.2007. godine, prva mjesta osvojili; Tehni~ka {kola ekipno, redovna nastava; Elvedin Totić, tesar - parketar; Jasmin Sal~in, moler - farbar; Almir Hasanbegović, kerami~ar - teracer - podopolaga~; Rifet Gobeljić, zidar - fasader - izo-later. Abaz Mirsad osvojio je prvo mjesto na Takmi~enju geodetskih tehni~ara - geometara, u okviru IX festivala rada, odrànom u Zenici maja 2008. godine. Na Smotri rock-n-roll sastava srednjih {kola Kantona Sarajevo, odrànom 08.06.2007. u~enici; Armin Hodo, Aleksandro Alcantara - Mulaosmanović i Zvonimir Petrović, pod „di-


120 GODINArigentskom palicom“ profesora Elvira Dugalića, osvojili su I mjesto. Na I festivalu rada tehni~kih i stru~nih - stru-kovnih {kola Bosne i Hercegovine odrànom 16.05.09 u Br~kom u~estvovala je i na{a {kola. Ostvarila je slijedeće rezultate: u kategoriji izlo`ba radova prvo mjesto, u kat-egoriji kerami~ar - teracer - u~enik âvku{ić Elmin - prvo mjesto, u kategoriji arhitektonski tehni~ar - u~enica Smajlović Nerma - prvo mjesto, u kategoriji geodetski tehni~ar - geometar - u~enik Alić Amir - drugo mjesto.

Sa zadovoljstvom moèmo konstatovati da {kola i u ovom periodu nastavlja da biljeì izuzetne rezul-tate. Tome veliki doprinos daje stru~an nastavni~ki kadar, koji uspijeva iz u~enika da izvu~e maksimum. Svakako najveće zasluge za uspje{an rad ima ruko-vodstvo {kole na ~elu sa izuzetno agilnim direktorom {kole, Jasminkom Husein~ehajićem. Svu svoju energiju je usmjerio na unapre|enje odgojno - obrazovnog pro-cesa. U tu svrhu uspostavio je izuzetno dobru saradnju sa nizom gra|evinskih firmi koje pomaù u radu {kole, redovno se obilaze gradili{ta, kako u Sarajevu, tako i {irom Bosne i Hercegovine, i na taj na~in u~enici se upoznaju sa najsavremenijim materijalima i metodama rada. Zahvaljujući direktoru Jasminku Husein~ehajiću, uspostavljena je i izuzetno uspje{na saradnja sa orga-nizacijom DVV - Internacional (Njema~ke narodne {kole) i njenim uredom u Sarajevu, kojeg vodi Emir Avdagić, koji je uz to i uspje{an profesor njema~kog jezika u na{oj {koli. Zajedno sa organizacijom DVV - Internacional, organizirano je nekoliko uspje{nih projekata za obra-zovanje odraslih, kao na primjer, Kurs osposobljavanja odraslih za rad u „autoCAD“ programskom paketu. Angaòvanjem uprave {kole napravljena je i multifunk-cionalna sportska ploha za izvo|enje nastave tjelesnog odgoja. U~enici na{e {kole uz asistenciju nastavnika prakti~ne nastave; Hamida Durakovića, Ferida Duzana i Rame ôlpe, uredili su {kolsko dvori{te koje sasvim sigurno spada u najljep{a dvori{ta u Sarajevu. Uz podr{ku općinskih i kantonalnih vlasti radi se na izradi parking prostora kojeg bi dijelili kao i sportsko igrali{te, sa Ma{inskom tehni~kom {kolom i [kolom metalskih za-nimanja. [kola je izuzetno opremljena najsavremenijim informati~kim i multimedijalnim ure|ajima, kao i najsavre-menijim spravama za geodetsku struku, totalne stanice, GPS (Global Positioning System) ure|aji (za odre|ivanje pozicije na zemlji). Biblioteka koja je dosta stradala u posljednjem ratu, uspje{no je obnovljena i u~enici na{e {kole mogu je koristiti u njenom punom kapacitetu. Sve

knjige potrebne za lektiru iz maternjeg jezika mogu naći u na{oj {kolskoj biblioteci, kao i stru~nu literaturu, bele-tristiku, razna enciklopedijska izdanja.

[kola je u~estvovala i u organizovanju slijedećih aktivnosti; pokretanje {kolskog lista „ Graditelj“, 29.12.1999. godine, organizovanje III festivala rada srednjih tehni~kih i stru~nih {kola, od 05. - 07. 05. 2000. godine, opremanje {kolskih objekata nastavnim sredst-vima i u~ilima od 2001. do 2005. godine, Likovna sek-cija {kole, predvo|ena profesoricom Mirsadom Agović, organizirala prodajnu izlo`bu radova u~enika (akvareli i grafike) u Muzeju Sarajevskog atentata, 08.09.2003.go-dine, Art shop (prodajna izlo`ba radova u~enika II 1a i II 2a razreda, posebno veliki doprinos u organizaciji dali u~enici Lamija Zornić, Arijana Katica, Nedim \uzo, Dino Durić, Belma Devedìja i Haris Hodìć) odràn u pros-torijama {kole, 16.02.2005. godine, uklju~ivanje {kole u Pilot - projekat „EU - VET II“ od 2004. do 2008. godine, u na{oj {koli organizovali smo VIII festival rada srednjih tehni~kih i stru~nih {kola Federacije BiH, 21.04.2007.godine. Izgradnja multifunkcionalnog sportskog igrali{ta za izvo|enje nastave Tjelesnog odgoja - sporta, 2007. godine, uz finansijsku pomoć općine Centar. U saradnji sa JU Kinoteka BiH, u~enici na{e {kole poha|ali „Malu filmsku {kolu“ u periodu novembar, decembar 2008. go-dine. U saradnji sa Foto - klubom „ Sarajevo“, organizirali smo 13.03.2009. godine, u prostorijama {kole izlo`bu fotografija u~enika na{e {kole; Azerine Arnaut, Kristijana Lasića, Kenana Pajevića, Deniza Mahmutovića, Nermine Memić i Sande Hanjalić. Ne smijemo da ne pomenemo i uspjehe Literarne sekcije, koju uspje{no vodi pro-fesorica Arma Hrnić. U~enica Lamija Terzimehić na Federalnom takmi~enju na temu: „ Sindikat - {ta je to?“, 13.12.2005. godine, osvaja treće mjesto. Na Kantonalnom takmi~enju: „ Kulturom kao imunizacijom protiv zla“, odrànom 24.03.2006. godine, u~enik Damir Hercegovac, osvojio prvo mjesto. Povodom Dana kantona Sarajevo 2008. godine, odràno je literarno takmi~enje na temu: „ Sarajevo, ljubavi moja“, na kojem je nagra|en rad u~enice Arnele Karić. U~enik Haris Zun|a, na Takmi~enju odrànom 04.12.2008. godine, na temu „Heroji za na{ ponos“, osvojio je peto mjesto. Novinarska sekcija koju vode profesorice bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjièvnosti, Azra Jahić i Arma Hrnić, uspje{no radi na {kolskom listu „ Graditelj“. „ Graditelj“ donosi uvijek aktuelne teme, vezane za {kolu, ali i aktuelnosti iz svakodnevnog ìvota. Debatna sekcija {kole, koju je vodio profesor Elvir Dugalić, ostvarivala je tako|er zapaène rezultate na brojnim takmi~enjima. U organizaciji sportske sekcije, koju vi{e nego uspje{no vode profesori Mirsad Bojić i Esad Jen~iragić, svake go-dine odigravaju se {kolski turniri u malom nogometu.

Nakon rata nastavljen je izbor u~enika generacije. Donosimo ga po godinama; {kolske 1995./1996. go-dine, u~enik generacije, Emira Imamović, 1996./1997. Nedim Tuno, 1997./1998. Evlijama Hotović, 1998./1999. Mirjana Lat~uk, 1999./2000. Aida âtović, 2000./2001. Aida Mehremić, 2001./2002. Aida Malanović, Slika 65. Me|unarodna saradnja {kole sa Srednjom {kolom „

Zdravko Cvetkovski“ iz Skoplja, oktobar 2006. godine


MONOGRAFIJA2002./2003. Sanjin Top~ić, 2003./2004. Mersiha Ohranović, 2004./2005. Besim Dinar, 2005./2006. Meliha Garazlić, 2006./2007. Nedim \uzo, 2007.2008. Mirela Mujović, 2008./2009. Nerma Smajlović.

U ovom periodu, od 1996. go 2009. godine, {kolu je sa uspjehom zavr{ilo 3. 353 u~enika, {to je zaista respe-ktabilan broj za ovako kratak vremenski period.

Slika 67. Fojnica, 2001. godine; Mevlida Prusac, Emina [ehić, Du{anka Had`imusić, Zehra Sadiković, Nermina Mulaomerović,Zumreta Ra{ević, Esad Jen~iragić.

Slika 66. Izlet uposlenika {kole na Proko{ko jezero 2001. godina; Salem Imamović, Zumreta Ra{ević, Mevlida Prusac,Emina [ehić, Zehra Sadiković, Mirsad Bojić, Munira Mesihović, Zora Legat.


120 GODINA

Slika 68. Maturska ve~er generacije 2000./2001, Dom armije, maj 2001. godine; Hamid Duraković, Zumreta Ra{evvić, Zehra Sadiković,Emina [ehić, Milena Maestro, Jasminko Husein~ehajić, Mevlida Prusac, Zorica Lat~uk, Mirsada Agović i Mu{o Alihod`ić.

Slika 69. Festival rada srednjih tehni~kih i srodnih {kola u Tuzli, 2006. godine; kolektivna fotografija u~esnika.


MONOGRAFIJA

Slika 70. Ekskurzija maturanata, Istanbul, septembar 2004. godine. Profesori; Mevlida Prusac, Vladimira Larma i Azra Jahić.

Slika 71. Nastavni~ko vijeće {kole, 16.06.2009. godine: Edina Avdić, Enisa Kuljuh, Aida Kapetanović, Jasminko Husein~ehajić,Zonja Hod`ić, Dubravka Hasić, Zumreta Ra{ević, Minka Pelja - Vasilić, Ramo ^olpa, Mevlida Prusac, Munira Mesihović, Uzeir Tucović,

Zorica Lat~uk, [ida Vrce, Envera Kaljić, Almir Im{irović, Mirzeta Taljić, Silvana Dugalić, Asmir Demir, Fehma Bi{~ević, Sanja Kekić,Hamid Duraković, Lejla Osmanagić, Esad Jen~iragić, Ljiljana Vidović, Hajrudin Ramović.


120 GODINA

Slika 72. Ekskurzija, Budimpe{ta, 1999. godine.

Slika 73. Mostar, 2000.godine; Salem Imamović, Jasmin Osmanbegović, Dubravka Hadìkadunić, Mejra Redò, Dubravka Hasić,Huma Mahović, Fatima Karović, Dervi{a [abić, Remzija Salihović, Mu{o Alihodìć, Zorica Lat~uk.


MONOGRAFIJA

Slika 74. Ogledno - ugledni ~as na temu; Humanizam i renesansa - renesansa u arhitekturi, profesori;Nermina Mulaomerović i Asmir Demir, odjeljenja I-2a i III-1a

Slika 75. „Obrazovanje odraslih“- kurs autoCAD, organizovan uz podr{ku DVV - Internacional (Visoke njema~ke narodne {kole), polaznici kursa sa direktoricom Dr. Beate Schmidt- Behlau, direktorom Ureda za Bosnu i Hercegovinu,

Emirom Avdagićem i direktorom {kole Jasminkom Husein~ehajićem, te profesorima Edinom Zuhrićem i Munirom Mesihović.


120 GODINA

Slika 76. Prvi festival rada srednjih tehni~kih i stru~nih {kola Bosne i Hercegovine, odràn u Br~ko Distriktu, 15. - 16. maj 2009. Godine;Almir Im{irović, Hamid Duraković, direktor Jasminko Husein~ehajić, i u~enici, Saudin Cerić i Mirsad Abaz.

Slika 77. Prvi festival rada srednjih tehni~kih i stru~nih {kola Bosne i Hercegovine, odràn u Br~ko Distriktu, 15. - 16. maj 2009.Profesorica Mevlida Prusac, Hamid Duraković i u~enici; Edin êngić, Azerina Arnaut, Nadira Muzaferović, Kenan Pajević.


MONOGRAFIJA

Slika 78. Humanitarna akcija za {tićenike Zavoda Pazarić, u organizaciji Vijeća u~enika {kole.Na slici u~enici Elmin @unić, Kristijan Lasić i Arnesa Tufek sa {tićenicima doma.

Slika 79. Razred II-2a ( arhitektonski smjer), {kolska 2008./2009. godina, voditelj odjeljenja Asmir Demir; Azerina Arnaut, Amar Kasapović, Andrea Grahovac, [imo Laco, Amar ^ov~ić, Kemal Kumrić, Ermelinda Dervi{ević, Alma Zornić, Nerma Mujezin, Envera Muminović,Merima Nuhanović, Azra Kerla, Denis Mahmutović, Edin Krako, Kerim Bekte{i, Nijaz Trn~ić, Emir Grbo, Danir Dru{kić i Elmin @unić.


120 GODINA

Slika 80. Izlo`ba fotografija polaznika foto {kole, organizovana u saradnji sa Foto - klubom „ Sarajevo“, 13.03.2009. godine.


MONOGRAFIJA

Slika 81. Prezntacija {kole u Osnovnim {kolama Kantona Sarajevo, profesor Asmir Demir, april 2009. godine.

Slika 82. Obrazovanje odraslih, u saradnji sa DVV - International, stru~na obuka za zanimanja moler i kerami~ar; Na slici polaznici kursa sa direktorom {kole, Jasminkom Husein~ehajićem, profesoricom Mevlidom Prusac i nastavnikom Ramom ^olpom.


120 GODINA

Slika 83. Me|unarodna razmjena, posjeta u~enika Srednje {kole „ Zdravko Cvetkovski“ iz Skoplja, oktobar 2006. godine.Na slici u~enici obje {kole i direktori; Mice Micevski i Jasminko Husein~ehajić, i profesori; Emini Besnik i Asmir Demir.

Slika 84. Mice Micevski, Jasminko Husein~ehajić i Emini Besnik, oktobar 2006. godine.


MONOGRAFIJA

Slika 85. Posjeta Srednjoj {koli „ Zdravko Cvetkovski“, Skoplje 25.04.2007. godine;Mice Micevski, Violeta ^urilova, Jasminko Husein~ehajić i Asmir Demir.

Slika 86. Posjeta najstarijoj d`amiji u Tetovu, u okviru posjete {koli u Skoplju, 25.04.2007. godine


120 GODINA

Slika 87. Sajam srednjih tehni~kih i stru~nih {kola u KSC „ Skenderija - Mirza Deliba{ić“, maj 2008. godine.



Enes Prohi} 1995. 2001. direktor, profesor historije

Jasminko Husein~ehaji}, d.i.a 1996. direktor, profesor stru~no - teorijske nastave

Mirsada Agovi}, d.i.a 1995. . profesor stru~no - teorijske nastave

Mu{o Alihodì} 1995. 2007. profesor fizike

Izet Arnaut, d.i.geo 1999. 2004. profesor stru~no - teorijske nastave

Samir Arnautovi}, d.i.gra| 2000. profesor stru~no - teorijske nastave

Mr. Emir Avdagi} 2004. profesor njema~kog jezika

Edina Avdi} 2006. profesor matematike

Reuf Bajrovi} 2003. 2004. profesor hemije

Dobrila Bak{i} 1996. 2005. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Amra Ba`dar 2008. 2009.profesor gra|anskog obrazovanja /demokratije i ljudskih prava

Milica Be{evi} 1993. 1998. profesor sporta

Fehma Bi{~evi}, d.i.a 1996. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirsad Boji} 1996. profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja /sporta

Seima êki} 2007. profesor hemije

Ramo ôlpa 2000. nastavnik prakse - kerami~ar

Asmir Demir 2002. profesor historije

Jasminka Dizdarevi}, d.i.gra|. 1999. 2002. profesor stru~no - teorijske nastave

Elvir Dugali} 1998.profesor gra|anskog obrazovanja /demokratije i ljudskih prava

Silvana Dugali} 1996. profesor engleskog jezika

Hamid Durakovi} 1996. nastavnik prakse - moler

Zekija Duranovi} 2004. 2007. profesor hemije

Ferid Duzan 1996. nastavnik prakse - zidar, armira~, tesar

Mulaima Filipovi}, dipl. ing. gra|evine 1996. 2006. profesor stru~no - teorijske nastave

Lejla Granulo 2009. socijalni radnik

Dubravka Hadìkaduni} 1996.profesor ruskog jezika / bibliotekar

Du{anka Hadìmusi}, d.i.a 1996. 2006. profesor stru~no - teorijske nastave

]amil Hodì} 1996. 2004. nastavnik prakse - zidar, tesar, armira~

Damir Hasi} 2006. 2007. profesor matematike

Dubravka Hasi} 1996. profesor matematike

Vezira Haveri} 2003. profesor biologije

Zonja Hodì}, d.i.geo 2003. profesor stru~no - teorijske nastave

Arma Hrni} 2005. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Uposlenici {kole od 1996. godine do danas:



Almir Im{irovi}, d.i.geo 2008. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirsad Im{irovi} 1998. 1999. profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja /sporta

Fatima Isanovi}, d.i.a 1996. 2004. profesor stru~no - teorijske nastave, bibliotekar

Azra Jahi} 1995. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Esad Jen~iragi} 1999. profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja /sporta

Avdo Junuzovi} 2003. 2004. profesor njema~kog jezika

Azra Kahved`i} 1996. profesor ekonomike

Zuhra Kalauzovi} 1999. 2001. profesor sociologije

Envera Kalji}, d.i.a 2002. profesor stru~no - teorijske nastave

Aida Kapetanovi}, d.i.gra|. 2009. profesor stru~no - teorijske nastave

\evdo Karavdi}, d.i.gra|. 1996. profesor stru~no - teorijske nastave

Sanja Keki} 1996. profesor francuskog jezika

Enisa Kuljuh, d.i.geo 1997. profesor stru~no - teorijske nastave

Vladimira Larma 2001. profesor engleskog jezika

Zorica Lat~uk 1996. profesor matematike

Amela Lepir 2008. 2008. vjeronauk

Milena Maestro 1996. 2005. profesor bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika

Mustafa Mehmedagi}, d.i.geo 1996. 2004. profesor stru~no - teorijske nastave

Munira Mesihovi}, d.i.a 1996. profesor stru~no - teorijske nastave

Galina Mujezinovi}, d.i.gra|. 1999. 2000. profesor stru~no - teorijske nastave

Nermina Mulaomerovi}, d.i.a 1996. profesor stru~no - teorijske nastave

Lejla Osmanagi} 2009. psiholog

Jasmin Osmanbegovi}, d.i.a 1996. 2003. profesor stru~no - teorijske nastave

Minka Pelja -Vasili}, d.i.a 1999. profesor stru~no - teorijske nastave

Karmelita Pjani} 2002. 2003. profesor matematike

Mevlida Prusac, d.i.a 1996. profesor stru~no - teorijske nastave

Hajrudin Ramovi} 1996. profesor hemije, pomo}nik direktora

Zumreta Ra{evi} 1996. profesor sociologije

Emina Rujanac 2002. 2004. profesor hemije

Emir Rustempa{i} 2008. profesor vjeronauka

Zehra Sadikovi} 1996. 2002. profesor matematike

Lejla Salihbegovi} - Tuzlak 2003. 2006. profesor matematike

Igor Smiljani} 2008. 2008.profesor gra|anskog obrazovanja / demokratije i ljudskih prava

Jasemina Spaho 1996. 1996. profesor francuskog jezika



Emina [ehi}, d.i.gra|. 1988. 2007. profesor stru~no - teorijske nastave

Svjetlana [eta, d.i.a 2004. profesor stru~no - teorijske nastave

Na|a [tukan, d.i.a 2009. 2009. profesor stru~no - teorijske nastave

Mirzeta Talji} 2007. profesor fizike

Uzeir Tucovi}, d.i.geo 2004. profesor stru~no - teorijske nastave

Boò U{~umli}, d.i.geo 1996. 2003. profesor stru~no - teorijske nastave

Faruk Vejzovi}, d.i.gra|. 2006. 2009. profesor stru~no - teorijske nastave

Ljiljana Vidovi} 1999. pedagog - psiholog

Fatima Vrbi} 1996. 2002. profesor historije

Esad Vrce, d.i.geo 2007. profesor stru~no - teorijske nastave

[ida Vrce, d.i.geo 2006. profesor stru~no - teorijske nastave

Edin Zuhri}, d.i.a 2007. profesor stru~no - teorijske nastave

Minka Arnaut, d. pravnik 1996. sekretar {kole

Sajima ôbo, dipl.ecc 2002. {ef ra~unovodstva

Dervi{a [abi} 1996. 2002. {ef ra~unovodstva

Mehdija Bajri} 1996. 1997. blagajnik

Ai{a Devedìja 1996. administracija

Vedran Ferizovi} 2005. 2007. informacijske tehnologije

Faruk Pa{i} 2007. 2008. informacijske tehnologije

Kabir Prusac 2008. informacijske tehnologije

Tomislav Cvite{i} 1996. 1997. domar

Salem Imamovi} 1996. domar

Mustafa Smaji} 1996. portir

Mufid Guti} 2005. no}ni ~uvar

Amir Ra~i} 2005. no}ni ~uvar

Kimeta Bogu~anin 1996. sprema~ica

Enesija Imamovi} 2006. sprema~ica

Zineta Imamovi} 1996. sprema~ica

Fatima Karovi} 1996. sprema~ica

Huma Mahovi} 1996. sprema~ica

Mejra Redò 1996. sprema~ica

Remzija Salihovi} 1996. sprema~ica

119MONOGRAFIJA - 120 GODINA SREDNJE GRA\EVINSKO – GEODETSKE [KOLE U SARAJEVU ( 1889. – 2009.)

120 GODINAZAKLJUÂK

Srednja gra|evinsko - geodetska {kola izrasla je iz Srednje tehni~ke {kole, kao i niz drugih tehni~kih i stru~nih {kola koje djeluju na prostoru grada Sarajeva. Srednja tehni~ka {kola u Sarajevu, po~ela je sa radom 02.10.1889. godine, a predvi|ena su bila tri odsjeka; gra|evinski, {umarski i rudarski. Rudarski odsjek nikada nije formiran, tako da je {kolska godina po~ela sa gra|evinskim i {umarskim odsjekom. Osnivanje Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, predstavlja iznimno vaàn trenutak u historiji Bosne i Hercegovine, u kojem tehni~ka nauka kona~no dobija mjesto u dru{tvu koje joj pripada. [kola će veoma brzo pokazati opravdanost svog postojanja i rada. Dolaze i prvi zna~ajni re-zultati, me|u kojima su i nagrade na me|unarodnim takmi~enjima. To će {kolu svrstati u red uglednih i me|unarodno priznatih {kola. Taj slavni put trasirale su generacije i generacije izvanrednih profesora i njenih u~enika, dobrih majs-tora, tehni~ara, inènjera, nau~nika, umjetnika raznih profila; slikara, glumaca, reìsera, pjeva~a,... Generacije u~enika {kole bili su u pravom smislu rije~i nosioci industrijskog razvoja na{e domovine. Njihov doprinos bio je posebno velik u najteìm razdobljima na{e zemlje, za vrijeme i nakon prvog svjetskog rata, raspada Austrougarske monarhije i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata, Slovenaca, za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata, formiranja socijalisti~ke Jugoslavije, te posljednjeg rata i agresije na na{u zemlju 1992.-1995. godine. Moèmo s punim pravom kazati da ne postoji nijedan zna~ajniji gra|evinski objekat u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini, u kojem nisu sudjelovali biv{i u~enici na{e {kole, majstori, tehni~ari, inènjeri. Veliki doprinos dali su i pri formiranju prve visoko{kolske tehni~ke institucije u na{oj zemlji, Tehni~kog fakulteta u Sarajevu, 1949. godine.

Srednja tehni~ka {kola funkcionirala je kao cjelina, sa manjim prekidima od 1949. do 1952, sve do 1959. go-dine. Tada dolazi do izdvajanja i formiranja samostalnih organizacija: Gra|evinsko - geodetskog obrazovnog centra, [umarskog {kolskog centra, Ma{inskog {kolskog centra, Drvna tehni~ka {kola, Tekstilni {kolski centar, Srednja {kola primjenjenih umjetnosti, Elektrotehni~ki {kolski centar i Saobraćajni {kolski centar. [kola je i dalje nastavila sa uspje{nim radom, odgajanjem i obrazovanjem novih generacija majstora, tehni~ara, kasnije inènjera, doktora nauka. Na primjer; Mladen Gvozden, Amir Vuk - Zec, Sead Golo{, Tarik Kupusović, ujedno i biv{i gradona~elnik Sarajeva, i mnogi drugi. Neki od svr{enih u~enika oku{ali su se i u sasvim drugim granama dru{tvenih djelatnosti. Ponosni smo na reìsera Danisa Tanovića, biv{eg u~enika, dobitnika Oskara za najbolji film na neengleskom govornom podru~ju, zatim Ahmeda Imamovića, tako|er reìsera koji je dobio Feliksa za kratki film „10 minuta“, u kojem jednu od glavnih uloga ima tako|er na{ biv{i u~enik Elmedin Leleta. Zatim, jedan od najpoznatijih i najpopularnijih pjeva~a narodne muzike u jugoisto~noj Evropi, Halid Be{lić. U {koli su predavali velika imena arhitekture; Karl Parìk, Josip Vanca{, zatim slikari; Petar [ain, \oko Mazalić, Roman Petrović, knjièvnici; Tugomir Alaupović, Alija Nametak, i mnogi drugi. Malo je {kola u ovom dijelu Evrope koji se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom i uspje{nim radom.

Zbog nedostatka dokumentacije nismo bili u mogućnosti da damo kompletan spisak svih u~enika koji su zavr{ili {kolu. Na osnovu dostupne dokumentacije, moèmo kazati da je za ovih 120 godina rada, {kolu sa uspjehom zavr{ilo oko 20 000 u~enika.

Veliko hvala dragim profesoricama: Zehri Sadikovi}, Mevlidi Prusac, Fehmi Bi{~evi} i Dubravki Hadìkaduni} na ustupljenim fotografijama bez kojih bi ova monografija bila znatno siroma{nija. Posebnu zahvalnost dugujem profe-sorici Armi Hrni} koja mi je od samog po~etka pruàla svoju stru~nu podr{ku.

Na kraju èlim se posebno zahvaliti Historijskom arhivu Sarajevo i uposlenicima Admiru Neziroviću i Sa{i Beltramu, zatim Igoru Mi{koviću iz Instituta za historiju Bosne i Hercegovine, koji su mi ustupili dragocjene materijale vezane za na{u {kolu, kao i svim ostalim koji su pomogli i podràli nastajanje ove monografije.


MONOGRAFIJAIZVORI:

• Prvi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo: Zemaljska {tamparija, 1896.

• Peti izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo: Zemaljska {tamparija, 1900.

• Sedmi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo: Zemaljska {tamparija, 1901.

• Osmi izvje{taj Tehni~ke srednje {kole u Sarajevu. Sarajevo: Zemaljska {tamparija, 1902.

• Sarajevski list, 22.09.1889.

• Izvje{taj Dràvne tehni~ke srednje {kole u Sarajevu, 1929.-1930.-1931. Sarajevo, 1931.

• Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, 1931.-1932.-1933. Sarajevo, 1933.

• Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole Vite{kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, 1934.-1935. Sarajevo, 1935.






• Izvje{taj Dràvne srednje tehni~ke {kole i Mu{ke zanatske {kole u Sarajevu, 1946.-1947. Sarajevo, 1947.

• Reforma srednjeg obrazovanja u SR Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sekretarijat za informacije Skup{tine SR BiH, 1971.

• Zakon o srednjoj {koli. Sarajevo: Slu`beni list SR BiH, 1990.

• Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2003.

• Zakon o srednjem obrazovanju. Sarajevo, 2004.

• http://www.monks.ba/start/Default

• http://www.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina

• http://www.oscebih.org/documents/14-cro.pdf

• http://www.mcp.gov.ba/zakoni_akti/zakoni

121MONOGRAFIJA - 120 GODINA SREDNJE GRA\EVINSKO – GEODETSKE [KOLE U SARAJEVU ( 1889. – 2009.)

120 GODINALITERATURA:

• Papić, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske okupacije ( 1878.- 1918.). Sarajevo: Veselin Masle{a, 1972.

• Papić, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini 1918. - 1941. Sarajevo: Veselin Masle{a 1984.

• Papić, Mitar: [kolstvo u Bosni i Hercegovini ( 1941.- 1955.). Sarajevo: rukopis neobjavljenog rada, biblioteka Instituta za istoriju BiH, 1979.

• Pejanović, \or|e: Srednje i stru~ne {kole u BiH. Sarajevo: Svjetlost, 1953.

• Spomenica prigodom proslave 40 - godi{njice opstanka Dràvne tehni~ke srednje {kole u Sarajevu, 1889.-1929. Sarajevo, 1929.

• Monografija 100 godina Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1889.-1989. Sarajevo: Odbor za obiljeàvanje stogodi{njice Srednje tehni~ke {kole u Sarajevu, 1989.

• Povijest {kolstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: Pedago{ko - knjièvni zbor, 1958.

• Mili{ić, Senija: Institucionalizacija nauke u Bosni i Hercegovini 1945.-1958. Sarajevo: Institut za istraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, 2007.


MONOGRAFIJASPONZORI:

dvv international Institut für Internationale Zusammenarbeit

des Deutschen Volkshochschulverbands

Ministarstvo obrazovanja i naukeKantona Sarajevo

EURO-ASFALT Sarajevo

Institut für internationale Zusammenarbeitdes Deutschen Volkshochschul-Verbandes

KNAUF d.o.o. Sarajevo

MONOGRAFIJA - ggs.edu.ba · PDF fileciji Osmanskog carstva. Berlinski kongres je ostavio Bosnu...

Documents

Transcript of MONOGRAFIJA - ggs.edu.ba · PDF fileciji Osmanskog carstva. Berlinski kongres je ostavio Bosnu...