Monografija ETK Kersch · Hrvatsko Podunavlje je 1998. godine vraeno mirnom reintegracijom u...

Monografija_ETK_ Kersch.indd Sec1:169Monografija_ETK_ Kersch.indd Sec1:169 10/20/09 3:37:23 PM10/20/09 3:37:23 PM

170

Stručnjaci Ericssona Nikole Tesle javnosti su demonstrirali LTE (4G) rješenja i druge trenutačno najrazvijenije tehnologije te viziju života 2020. godine, listopad 2009. godina


171

BUDUĆNOST JE POČELA

Globalne posljedice neuravnoteženog razvoja

Posljednjih petnaestak godina svijet se mijenjao brže nego ikada prije. Čak je i se-dam svjetskih čuda 2007. godine zamijenjeno novima. Na popisu su se našli Kine-ski zid, rimski Koloseum, Taj Mahal, Machu Picchu, kip Krista Otkupitelja, grad Pe-tra i Chichen Itza.

Politički, ovo je bila era širenja demokracije u nekadašnjim socijalističkim zemlja-ma, ali i u tzv. zemljama u razvoju. Financijska kriza 1997. i 1998. godine je najviše pogodila zemlje istočne i jugoistočne Azije, posebno Japan. Kapitalizam je promi-jenio ekonomije bivših zemalja Istočnog bloka, pa čak Vijetnama i Kine, koji posta-ju značajni izvoznici na globalnom tržištu. Do pred kraj prošlog stoljeća i gospodar-stvo Ruske Federacije te drugih zemalja bivšeg Sovjetskoj Saveza je, zbog nasljeđa socijalističke ekonomije, u velikoj recesiji. Na tom se području ubrzano otkrivaju mnoga nalazišta plina i nafte što je članicama Zajednice Neovisnih Država pomoglo u poboljšanju i restrukturiranju njihovog gospodarstva. Sredinom devedesetih smi-rila su se dotadašnja krizna žarišta u Sjevernoj Irskoj, južnoj i središnjoj Africi, pri-vremeno je, nakon izraelskog priznanja palestinske autonomije, smanjena i nape-tost na Bliskom istoku, a završio je Prvi čečenski rat. Istodobno, osnivaju se i jačaju mnoge institucije i korporacije, posebice u Zapadnoj Europi, Južnoj Koreji i SAD-u, koji postaje glavni "sudac" i izvršitelj svjetske politike. No, upravo je taj neravno-mjeran ekonomski i društveni razvoj postao glavni pokretač vrlo složenih, još uvi-jek neriješenih, globalnih problema današnjice. Istaknuto mjesto među njima sva-kako zauzimaju porast terorizma i klimatske promjene.

Nakon talibanskih napada na dva američka veleposlanstva u Africi, vojska SAD-a je 1998. godine napala Afganistan, kao bazu poznate terorističke organizacije Al Qae-de. No, tek nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine na World Trade Cen-ter u New Yorku i na Pentagon, američka se politika radikalno zaoštrila, a promjene su bile vidljive i u mnogim segmentima svakodnevnog života zapadne civilizacije. SAD je dva mjeseca kasnije pokrenuo rat protiv terorizma zračnim udarima na Af-ganistan. Nažalost, terorizam nije ostao posebnost samo ograničenog dijela svijeta ili etničke skupine. Razorni je niz nastavljen bombaškim napadom na dva noćna kluba na Baliju, čečenskim terorističkim upadom u moskovsko kazalište 2002. go-dine, eksplozijama vlakova u Madridu i talačkom krizom u školi u Beslanu 2004. godine te nedugo zatim bombaškim napadima na podzemnu željeznicu u Londonu. Zajednička karakteristika takvih i sličnih, još uvijek aktualnih zbivanja, je stradava-nje uglavnom civila koji su se slučajno zatekli "u krivo vrijeme na krivom mjestu“.

Uz tragične nesreće koje su se događale ponajviše onda kad odgovornost organiza-cija i sigurnosni protokoli nisu dosljedno pratili razvoj tehnologije i građevinarstva, poput brojnih padova aviona, požara u Tunelu Mont Blanc, potonuća podmorni-ce Kursk, iskakanja super brzog putničkog vlaka iz tračnica u Japanu ili urušavanja krova uslijed težine snijega u Bavarskoj i Poljskoj, sve su izraženije i nesreće pri-marno vezane uz vremenske nepogode. Raste svijest o potrebi očuvanja okoliša i


172

smanjenju emisije stakleničkih plinova, a paralelno s time jačaju antiglobalizacij-ski protesti i neprijateljstvo prema neoliberalnoj ekonomiji kao jednom od uzročni-ka neodgovornog zagađivanja našeg planeta. Iako je 1997. godine pod pokrovitelj-stvom UN-a u Kyotu donesen Protokol o klimatskim promjenama, još uvijek neke od najrazvijenijih država svijeta, koje su i najveći zagađivači, nisu potpisale taj pro-tokol. U međuvremenu je kroz Oklahoma City protutnjio najjači ikad zabilježeni tornado, uragan Katrina je izazvao ogromne poplave u New Orleansu, velika kišna nevremena sve češće pogađaju priobalne regije širom svijeta uzrokujući katastro-falne poplave i odrone tla, a na mnogobrojnim konferencijama stručnjaci i dalje ra-spravljaju o povezanosti ovih pojava, kao i novih bolesti poput SARS-a ili gripe tipa H1N1 s neutaživom željom moćnih lobija za profitom.

S druge strane, Europom zadnjih petnaestak godina ipak dominiraju pitanja veza-na uz uređenje i proširenje Europske Unije, višekratno pridruživanje zemalja sta-rog kontinenta NATO savezu te posljedice rata na Balkanu. Nakon masovnog poko-lja u Srebrenici u srpnju 1995. i masakra na sarajevskoj tržnici u kolovozu, počinje NATO-va akcija protiv bosanskih Srba. Tijekom studenog kreću mirovni pregovori u zrakoplovnoj bazi Wright-Petterson u Daytonu, pa je 21. studenoga postignut kon-troverzan “Daytonski sporazum”, koji je ipak omogućio smirivanje rata.

Europa se s ratnih okreće k ekonomskim pitanjima. Nova valuta euro, predstavlje-na početkom 1999. godine, postupno se počinje koristiti u zemljama članicama EU i postaje jedna od najstabilnijih svjetskih valuta.

U Jugoslaviji su krajem tisućljeća ostale još samo Srbija i Crna Gora, a zbog eska-lacije sukoba na Kosovu, NATO bombardira Beograd. Tek 2001. godine Slobodan Milošević, idejni vođa najkrvavijeg europskog sukoba nakon Drugog svjetskog rata, izručen je Haaškom tribunalu, gdje je optužen za ratne zločine i potom umro tije-kom suđenja. Na kraju je 2006. godine i Crna Gora proglasila neovisnost od Srbije, a veći dio međunarodne zajednice je 2008. priznao i samostalnost Kosova.

Hrvatska nakon 1995. godine

U trenutku osnivanja kompanije Ericsson Nikola Tesla još traju ratne operacije u zemlji. Tako je i Osnivačka skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla prvi put odgođena zbog granatiranja Zagreba, a u drugom pokušaju održana je u prosto-ru kompanijskog restorana uz vreće pijeska na prozorima te druge sigurnosne mje-re. Nakon vojno redarstvene akcije "Bljesak" s početka svibnja 1995. godine, opera-cijom "Oluja", 5. kolovoza iste godine, oslobođen je Knin i okolica.

Hrvatsko Podunavlje je 1998. godine vraćeno mirnom reintegracijom u državno-pravni sustav Republike Hrvatske, nakon čega je nastavljen ekonomski oporavak i obnova ratom uništenih područja. Primopredaja vlasti održana je 15. siječnja 1998. godine u Vukovaru, gradu simbolu ratnih stradanja i hrabrog otpora. Time je ostva-rena želja hrvatskog naroda za stvaranjem samostalne hrvatske države.

U poslovnom svijetu raste svijest o potrebi očuvanja okoliša


173

Od 1996. do 2000. godine naša se zemlja ekonomski oporavlja. Nakon integracije ratom okupiranih područja Hrvatska započinje težak i dugotrajan proces gospodar-skog i socijalnog oporavka. Najveći pomak ostvaren je u monetarnoj konsolidaci-ji gospodarstva, uz nisku stopu inflacije, ali i nedovoljnu zaposlenost te prosječnu stopu pokrivenosti uvoza izvozom od približno 50 posto.

Mlada država sazrijevala je i politički. Nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. godine vlast pre-uzima koalicijska vlada Ivice Račana, a za novog predsjednika RH izabran je Stje-pan Mesić. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska se transformirala u suvremenu de-mokratsku državu. Uskoro se liberalizira i medijski prostor, pa emitiranje počinju i nove hrvatske komercijalne televizije. Dobivamo i svoje sportske zvijezde, Janica Kostelić 2002. pod hrvatskom zastavom osvaja prvo olimpijsko zlato, a hrvatski ru-kometaši iduće godine postaju svjetski prvaci.

Hrvatska ulazi u važne regionalne i međunarodne organizacije te se početkom 2003. godine kandidira za članstvo u Europskoj Uniji.

Iako ponovo dolazi do smjene vlasti, uglavnom se nastavljaju započeti kapitalni ra-zvojni programi poput gradnje autocesta. Životni standard hrvatskih građana laga-

Zgrada pošte u Kninu gdje je u kratkom roku, samo nekoliko dana nakon oslobođenja grada Knina, puštena u rad naša centrala MD110, kolovoz 1995. godina


174

no raste, a 2005. godine na snagu stupa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što ga je Hrvatska potpisala s Europskom Unijom.

U međuvremenu se, uz sportske, nižu i politički uspjesi, Hrvatska predsjedava Vi-jećem sigurnosti UN-a, a od 2009. godine postaje i članica NATO-a.

Usprkos neupitnom poletu i entuzijazmu, ratni napori, a potom i velika ulaganja u obnovu zemlje, nestanak tržišta bivše Jugoslavije te naslijeđeni gospodarski proble-mi predstavljaju ogroman teret u ekonomskom i društvenom razvoju mlade države. Tako nakon više od 20 godina u kojima je Hrvatska, zbog svih problema, gubila ra-zvojni korak s vodećim tržišnim ekonomijama, nažalost danas, zajedno sa cijelim svijetom, proživljavamo novu globalnu ekonomsku i društvenu krizu za čije prevla-davanje još uvijek nema provjereno uspješnih recepata i odgovora.

Znanost i tehnologija: novi izazovi

S približavanjem novog tisućljeća, počele su konvergirati znanstvena fantastika i znanost, mašta i suvremena tehnologija. Možda se iz današnje perspektive čini ne-vjerojatnim, no prvi je DVD uređaj predstavljen tek krajem 1995. godine. Dvije go-dine kasnije klonirana je ovca Dolly, a već 2004. godine znanstvenici iz Južne Kore-je objavili su kloniranje 30 ljudskih embrija. Godinu dana poslije izvedeno je i prvo

Predsjednik RH Stjepan Mesić s najbližim suradnicima

u posjetu Ericssonu Nikoli Tesli, 2002. godina

Osnivačka skupština Dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla je, zbog opasnosti od granatiranja, održana u prostorijama tvorničkog restorana, svibanj 1995. godina


175

presađivanje lica. Medicina rješava tehničke izazove puno brže nego moralne dvoj-be kojima se još bave mnogobrojne institucije diljem svijeta.

Jedan od psihološki najznačajnijih iskoraka u računalnim znanostima, dogodio se 1997. godine kada je IBM-ovo superračunalo Deep Blue, nakon jedne prethodno iz-gubljene partije, porazilo ruskog šahovskog velemajstora Garrya Kasparova.

Iako su astronauti rjeđe no u prethodnom razdoblju napuštali Zemlju, napravljeni su ogromni koraci u istraživanju svemira. Sonda Galileo došla je do Jupitera, sve-mirska letjelica NEAR Shoemaker se 1999. spustila na površinu asteroida, a Spirit i Opportunity su 2004. godine sletjeli na površinu Marsa. Zahvaljujući, između osta-log i suvremenim komunikacijskim tehnologijama, tragovi vode dokazani su i na Marsu i Mjesecu. Messenger je stigao do Merkura, a sonda Huygens se 2005. spusti-la na površinu Titana, najvećeg mjeseca planeta Saturna. Svemirska letjelica Star-dust je 2006. na Zemlju donijela prve uzorke s kometa, a NASA je 2007. godine lan-sirala New Horizons u prvoj misiji na planet Pluton.

Nažalost, iznimni rezultati nerijetko traže i velike žrtve, pa je danak svemirskim istraživanjima životima platila posada Space Shuttlea Columbia koji se 2003. godi-ne, zbog greške na oplati, raspao nakon lansiranja. Međutim, Kina je još iste godine u svemir lansirala Shenzhou 5, svoju prvu svemirsku letjelicu s ljudskom posadom, a 2005. godine obnovljeni su i letovi Space Shuttlea.

I dok raste lista narudžbi za komercijalne letove s ljudskom posadom, u jednom od globalno najpoznatijih znanstvenih časopisa “Science”, pojavljuju se i tekstovi o dostignućima naših znanstvenika među kojima i Marina Soljačića o bežičnom ne-zračećem prijenosu energije.

No, ukoliko uopće postoji dio znanosti i tehnologije koji možemo izdvojiti kao pri-maran za općedruštveni razvoj u posljednjih petnaestak godina, onda su to sigurno informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT).

RAZVOJ INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Informacijska dostignuća: Internet

Nikada u ljudskoj povijesti niti jedno otkriće nije tako brzo promijenilo svako-dnevni ljudski život kao World Wide Web (www). I dok ponekad očajavamo nad pra-vom poplavom stranih riječi što ih je uvela ova nova tehnologija, nije loše prisjetiti se da su mnoge od njih tek prije desetak godina upravo u engleskom jeziku dobile svoje prvo značenje.

Sredinom 90-ih počinje nagli razvoja web preglednika koji su Internet učinili do-stupnim i upotrebljivim za veliki broj ljudi. Zahvaljujući korištenju HTML-a, skrip-tiranog jezika za izradu web stranica koji sadrži elemente za prikaz teksta, slika,


176

veza (hyperlinks) i multimedije pojavljuju se prvi pravi surferi po Internetu. Nove poslovne prilike su vrlo brzo uočili trgovački centri i banke, a 1995. godine pojav-ljuje se i veći broj internetski orijentiranih tvrtki, s Netscapeom na čelu. Istodobno počinje naplata registracije domena, a stvorena je i JAVA te JAVAScript. Već 1996. godine drastično se povećava backbone protok (s 155 Mbps. na 622 Mbps), a poči-nje i pravi rat izmedu Netscapea i Microsofta koji kvartalno izdaju nove inačice pre-glednika. Pojavljuju se prve tražilice i internetska telefonija, a velika se budućnost sprema tada lansiranom Hotmail-u i već godinu dana starom WikiWikiWeb-u. Do tad su hakirani i mnogi siteovi, među ostalima i CIA-e i NASA-e. U upotrebu ulaze poj-movi poput e-trgovine, e-aukcije i portala.

Google se pojavio tek krajem 1998. i za desetak godina preuzeo primat što su ga en-ciklopedije stvarale stoljećima. Google Earth i Google Maps postale su inovativne izvedenice, do tad nezamislivih funkcionalnosti.

Na smjeni tisućljeća pojavljuje se online banking, a gotovo istodobno s MP3 for-matom stiže i Napster koji je u potpunosti izmjenio glazbenu industriju i milijuni-

Stručnjaci kompanije na inovativan način predstavljaju najsuvremenija rješenja iz područja poslovnih sustava, prezentacija u ZKM-u, 2004. godina


177

ma ljudi omogućio jednostavan download glazbe s Interneta. Velikoj obitelji inter-netskih crva i kukaca, pridružuju se sve opasniji virusi, poput tada aktualnog Love Letter-a. WikiWiki Web je 2001. godine prerastao u Wikipediju, a iste se godine in-formatizaciji čovječanstva pridružio i sam Papa Ivan Pavao II poslavši e-mail poru-ku iz svog ureda. Wikipedija se na hrvatskom pojavila 2003. godine, a zatim je u fokus ušao Web 2.0 koji omogućava korištenje svih aplikacija kroz preglednik, a ko-risnike potiče da daju svoj prilog postojećem sadržaju. Web 2.0 je koncentriran i na društveno umrežavanje, a njegovi tipični predstavnici su danas uobičajeni blogovi, forumi, Skype, Flickr, Facebook ili YouTube, koji se prvi put pojavio prije samo če-tiri godine.

Telekomunikacijski trendovi u pokretnim mrežamaIstom, u dotadašnjoj povijesti neviđenom brzinom, razvijale su se i telekomunika-cije. Prema podacima iz kolovoza 2009. godine u svijetu ima ukupno gotovo 4,3 mi-lijarde prepaid i postpaid mobilnih pretplatnika. Ta brojka uključuje i korisnike s više pretplata različitog tipa ili u različitim mrežama, kao i one malobrojne, ali još uvijek prisutne korisnike starih analognih mobilnih sustava. U samo 12 godina glo-balni broj pretplatnika se upeterostručio. Takav trend rasta stavlja mobilne tele-komunikacije među najprodornije industrije u svijetu, a oblikuje ih sve izraženija želja korisnika za potpunom slobodom kretanja i dostupnošću. Dodatne usluge ute-meljene na multimediji ili lokacijski baziranim uslugama (LBS) upotpunjuju oče-

Vipnet uz podršku Ericsona Nikole Tesle predstavio prvu probnu UMTS mrežu, javljanje sa središnjeg zagrebačkog trga, 2003. godina


178

kivani razvoj. Upravo je mobilna telefonija, u najširem smislu tog pojma, područje u kojem je Ericsson jedan od globalnih tehnoloških lidera još od njenog nastanka. Danas, kad se međusobno prožimaju različite komunikacijske tehnologije i usluge, konvergirajući s Internetom i medijskom industrijom, Ericsson nudi cjelovita ko-munikacijska rješenja i takvu tehnologiju koja služi ljudima kao pojedincima, omo-gućava im napredne metode komuniciranja, a istodobno jednostavne za korištenje. Ericsson takvim svojim rješenjima zadovoljava dva temeljna zahtjeva modernog čo-vjeka - mobilnost i dostupnost.

Igrajući ključnu ulogu u životu suvremenog čovjeka u današnjem "informacijskom društvu" komunikacije do neslućenih mogućnosti unaprjeđuju globalnu razmjenu informacija, sastavni su dio svih ljudskih aktivnosti i aktualni odgovor na mnoga poželjna, ali i neželjena društvena zbivanja.

Paralelno s globalnim porastom nesigurnosti na ulicama, raste kvaliteta i dostup-nost LBS usluga; nezaustavljivu popularnost video igara i tzv. ulične glazbe prate nove mogućnosti sve kompaktnijih, ali moćnijih komunikacijskih uređaja; brzinu svakodnevnog života i potreba za informacijama u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu prate always on mogućnosti.

Temeljni zahtjev na telekomunikacijske sustave budućnosti jest prilagođavanje ljudskim željama i potrebama. U tom smislu i dalje je aktualan Ericssonov najčešće spominjani moto iz sredine devedesetih: "Komunicirajte, ostalo je tehnologija“. Važ-no je uočiti da kad se "Nikola Tesla" pridružio velikoj globalnoj Ericssonovoj obite-lji, mobilna je telefonija, iz današnje perspektive, još u uvijek bila u "dječjoj" fazi.

Od 2G preko 2,5G prema 3G

U razdoblju koje promatramo područje mobilne telefonije druge generacije karakte-rizirali su ćelijski sustavi koji su pokrivali uglavnom samo najgušće naseljena po-dručja. Ruralna su područja često bila nepokrivena. Tada nisu postojali niti ujedna-čeni standardi koji bi omogućili korištenje europskih mobilnih telefona u SAD-u ili Japanu i obratno. Europa je prihvatila GSM standard, a SAD i Japan nisu.

Govor je tada još uvijek bio najveći izvor zarade telekom operatora, no nagla je ek-spanzija Interneta nudila ideje za stvaranje mnoštva novih multimedijalnih apli-kacija i informacijskih servisa utemeljenih na paketnom prijenosu podataka bežič-nim putem. Tako je, kao nadopuna 2G, stvorena druga i pol generacija (2,5G) koja je uvela tehniku komutacije paketa u pokretne mreže. Opće paketne radijske uslu-ge (GPRS - General Packet Radio Service) su ponudile sadržaj i omogućile bežični pristup Internetu, a korisnici su uvijek povezani i uvijek on-line pa lako pristupa-ju različitim uslugama.

Međutim raznorodni su sadržaji zahtijevali sve veće brzine prijenosa i sve bolju kvalitetu usluge pa je početak novog milenija donio i novu, treću generaciju mobil-ne telefonije (3G). Osnovni zahtjev na 3G radio pristup jest omogućavanje mobilnih multimedijalnih komunikacija koje zahtijevaju značajnu tehnološku fleksibilnost uz istodobnu komercijalnu isplativost. Takvo rješenje mora podržati veći broj nosi-

Ericssonova ekološka inovacija na području baznih stanica i antena, pod nazivom Ericsson Tower Tube


179

telja s različitim zahtjevima, kao što su različita brzina prijenosa koja može biti kon-stantna ili promjenjiva, u realnom vremenu ili uz prihvatljivo kašnjenje, te usluge bazirane na tehnikama komutacije kanala i komutacije paketa.

Dodatno, 3G tehnologija je morala omogućiti jednostavnu migraciju sustava druge generacije, jer su mnogi operatori željeli samo nadograditi svoje već postojeće mre-že novim komponentama. Stoga je European Telecommunication Standards Insti-tute (ETSI) kao svoj prijedlog zračnog sučelja koje zadovoljava spomenute zahtjeve osmislio širokopojasni višestruki pristup s kodnom raspodjelom kanala (WCDMA - Wideband Code Division Multiple Access). Odgovarajući je standard prihvaćen u ve-likom broju zemalja i poznat pod nazivom Universal Mobile Telecommunication Sy-stem (UMTS) što u prijevodu znači univerzalni sustav pokretnih telekomunikacija. Danas postoji jedinstveno standardizacijsko tijelo koje donosi specifikacije za UMTS, pod nazivom 3rd Generation Partnership Project (3GPP). Spomenimo da u 3G ubra-jamo i tehnologiju poboljšane brzine prijenosa za globalnu evoluciju (EDGE - Enhan-ced Data rate for Global Evolution) te višestruki pristup s kodnom raspodjelom kana-la (CDMA - Code Division Multiple Access). No, najvažnije je da 3G mreže omogućuju veći kapacitet uz više brzine prijenosa, a krajnjim korisnicima donose nove atraktiv-ne usluge poput video-telefonije i širokopojasne brzine prijenosa podataka.

Prvu komercijalnu 3G mrežu u svijetu realizirao je upravo Ericsson 2001. godine za japanskog operatera NTT DoCoMo, a s ponosom spominjemo da su u tom projektu sudjelovali i hrvatski stručnjaci iz Ericssona Nikole Tesle. U Hrvatskoj je Ericsson Nikola Tesla demonstrirao UMTS tehnologiju još 2001. godine u okviru Ericssono-ve globalne "3G Vision" turneje. Poteškoće prvih 3G mreža, a posebno europskih, bile su vezane uz izraziti nedostatak terminalne opreme odnosno mobitela i njiho-vu visoku potrošnju energije. Činjenica je da 3GPP posebnu pažnju i danas posve-ćuje usvajanju zajedničkih principa i usklađenom razvoju s GSM mrežama koje ko-riste još uvijek globalno uvjerljivo najprošireniji komunikacijski standard.

Austrijski mobilkom je u rujnu 2002. godine pustio u rad Ericssonovu UMTS mre-žu, prvi 3G sustav u Europi, a na ovom međunarodnom projektu su, također, radi-li i kompanijski stručnjaci.

Prvu komercijalnu 3G mrežu u Hrvatskoj pokrenuo je Vipnet početkom 2004. godi-ne, dok je T-Mobile svoju 3G mrežu stavio u komercijalnu uporabu početkom 2005. godine.

U zadnjih par godina pojavile su se i dopunske 3G tehnologije poput uvođenja br-zog paketnog pristupa silaznom vezom (HSDPA - High Speed Downlink Packet Acce-ss) te unaprjeđene uzlazne veze (E-UL - Enhanced Uplink). Zbog raširenosti kvali-tetnog mobilnog pristupa Internetu, mnogi portali su već prilagođeni za pristup s mobitela, a usporedno s njihovom popularnošću raste i broj inovativnih usluga, pa stoga suvremene komunikacije često uključuju i posve nove načine rješavanja pro-blema u svakodnevnom životu.

Dakle, 2.5G i 3G komunikacije omogućile su punu mobilnost i potpunu pokrive-nost korisnika kojemu je, uz mogućnost neograničenoga kretanja i roaming, u bilo

Za potrebe "3G Vision" događanja odgovarajuće je ruho dobila i poslovna zgrada kompanije, 2001. godina


180

koje doba omogućen pristup govornim i podatkovnim komunikacijama. No, u po-dručjima s visokim kapacitetom korištenja i velikim zahtjevima kupaca za visokim brzinama prijenosa koristi se i bežična lokalna mreža WLAN. To je troškovno učin-kovita alternativa koja zadovoljava povećane potrebe za prijenosom na kraćim uda-ljenostima (do 100 m). K tome, mobilnim operatorima je posebno zanimljiva či-njenica da podatkovne usluge mogu ponuditi bez diskontinuiteta (seamlessly) pri čemu korisnik ne mora niti primijetiti da je sa svoje GPRS/UMTS mreže prešao na WLAN mrežu. WLAN i 3G mreža ne mogu zamijeniti jedna drugu, ali mogu, po-sebno još i uz korištenje Bluetooth-a, djelovati komplementarno te pružiti vrlo širok spektar mogućnosti korisnicima.

Nužno je, dakle, da se Bluetooth, WLAN, 3G i druge nadolazeće tehnologije obje-dine na strukturirani način u jedinstvenu mrežu kako bi se stvorilo komunikacij-sko okruženje koje će na kvalitetan i troškovno prihvatljiv način ispuniti očekiva-nja krajnjih korisnika.

Najsuvremenija komunikacijska rješenja ispituju se na maketama u kompaniji; detalj s HSDPA makete


181

4G TEHNOLOGIJA

Usklađivanje međudjelovanja različitih postojećih tehnologija te stvaranje predu-vjeta za brzo i djelotvorno uvođenje novih tehnologija glavne su smjernice istraži-vanja vezanih uz mreže sljedeće generacije koje se često nazivaju i 4G mreže.

Temeljni cilj je postići što jednostavnije, kvalitetnije i troškovno prihvatljivije ko-munikacijsko okruženje budućnosti za sve kategorije krajnjih korisnika. Takvo okruženje će biti određeno većim brzinama prijenosa podataka, bržim izvođenjem prekapčanja (handoff), širokim područjem dostupnosti te okruženjem koje će kori-snicima omogućavati komunikaciju s kime god žele, bilo kada i bilo gdje, koristeći uslugu bilo kojeg operatora na krajnje jednostavan i troškovno pristupačan način. Stoga je, unutar 3GPP, otpočelo razmatranje velikog evolucijskog koraka nazvanog LTE (Long-Term Evolution) ili 4G. LTE donosi značajno unaprjeđenje performan-si, prvenstveno povećanja brzine prijenosa i smanjenja čekanja (latencije), zahtije-va manju procesorsku snagu mobilnog terminala i omogućuje poboljšano pružanje usluga uz manje troškove za korisnike i operatore.

LTE je, do danas, u testnim uvjetima dostigao brzine do 150 Mbit/s. Ta je brzina pri-jenosa demonstrirana je i u Hrvatskoj, u listopadu 2009. godine u okviru Ericssono-

Stručnjaci Ericssona Nikole Tesle sudjelovali su u projektima pokretanja UMTS mreža u svijetu, od Austrije do Japana, kao i u Hrvatskoj


182

ve globalne "Truck Roadshow" turneje. Primjene navedene tehnologije su razne, no operatori će se vjerojatno, uz prijenos govora putem internetskog protokola (VoIP - Voice over IP), koncentrirati na mobilnu TV te širokopojasni pristup Internetu i dis-tribucijske platforme za bogate interaktivne sadržaje. Važno je razumjeti da se ov-dje radi o evoluciji infrastrukture koja omogućava ponovno iskorištenje opreme i postojećih lokacija za osnovne postaje, a ujedno se smanjuju i troškovi implemen-tacije i održavanja. Vrlo je važno i to što LTE podržava sve prijašnje standarde, pa će svi stari mobiteli ostati u funkciji.

Krajem svibnja 2009. godine Ericsson i TeliaSonera su u Stockholmu postavili prvi komercijalni LTE site u svijetu i tako napravili važan korak u promjeni korisnič-kog doživljaja mobilnog širokopojasnog pristupa stvarajući platformu za usluge po-put internetskog TV programa, mobilnog video bloga, online video igara i mobil-nog ureda.

Potreba za intenzivnijom implementacijom ovog novog standarda ovisit će i o ras-položivosti LTE telefona i drugih uređaja koji tek trebaju doći na tržište.

Mediji su pokazali veliko zanimanje za Ericssonovu viziju života 2020. godine i napredna komunikacijska rješenja budućnosti utemeljena na zelenim tehnologijama, društvenoj odgovornosti i održivosti, listopad 2009. godina


183

Razvoj "zelenih rješenja“

Budući da mobilna telefonija dobiva sve više novih korisnika, uskoro će i stanovnici iz područja koja se nikad prije nisu služila komunikacijskim uslugama biti dio umre-ženog društva. Pouzdani pristup relativno jeftinoj energiji dugo je vremena predstav-ljao značajnu prepreku telekomunikacijskim operatorima pri ponudi usluga, poseb-no izvan naseljenijih područja. Izgradnja uobičajene električne mreže često nije bila moguća i zbog zemljopisnih razloga te zbog brige o okolišu. Stoga, Ericsson kontinu-irano radi i na razvoju energetski učinkovitih proizvoda s naglaskom na optimizaciju potrošnje energije u svim segmentima mreže. Ovo operatorima omogućuje razvoj i is-poruku pristupačnih i održivih komunikacijskih usluga na tržištima zemalja u razvo-ju, uz istodobno profitabilno poslovanje. Energija vjetra je jedan od primjera takvog alternativnog energetskog izvora za napajanje mobilnih mreža koje nisu povezane na električnu mrežu. Ericsson je također, još u 2007. godini, uveo biogorivo, a na samom početku ovog desetljeća bio je prvi isporučitelj telekomunikacijskih rješenja sa solar-nim napajanjem u mobilnoj mreži marokanskog operatora.

Blade Cluster - važan Ericssonov globalni projekt u području “zelenih” mobilnih komunikacija u kojem su istaknutu ulogu imali naši stručnjaci


184

Razvoj "zelenih" rješenja za izgradnju i napajanje mobilnih mreža ključ je za kori-štenje komunikacijskih usluga širom svijeta. Dobrobiti ovakvih rješenja nisu samo u drastičnom porastu kvalitete života za krajnje korisnike te troškovno učinkovitom poslovanju operatora koji ih uvode, već i u pozitivnom utjecaju na okoliš, s obzi-rom da je za rad takvih mobilnih mreža potrebno manje fosilnih goriva. Među broj-nim pozitivnim utjecajima ICT tehnologije na život čovjeka i okoliš spomenimo rje-šenja, proizvode i usluge u području e-sustava, posebice e-zdravstva te upravljanja prometom u gradovima i na morima. U tim je segmentima posebno važno naglasiti da razvojna i konceptualna rješenja dolaze iz Ericssona Nikole Tesle čime se hrvat-ska kompanija svrstava među lidere u nevadenim područjima.

PRILAGODBA PORTFELJA

Neposredno pred pretvorbu i privatizaciju "Tesla" je tek trebala svoj portfelj pro-širiti i na radio područje koje je Ericssonu tada donosilo gotovo 50 posto ukupne prodaje, a našoj kompaniji tek 5 posto. Nadalje, bilo je to vrijeme kada se tadašnja kompanija, uz poželjno širenje asortimana svojih proizvoda, s Ericssonom trebala dogovoriti oko tržišnih odgovornost. Drugim riječima, sredinom devedesetih godi-na prošlog stoljeća za Ericsson Nikolu Teslu se, zahvaljujući ulasku u globalnu or-ganizaciju, otvorilo i interno Ericssonovo tržište. Među brojnim novostima u asor-timanu spomenimo potpuno promijenjeni program transmisijskih sustava i uređaja koji je usklađen s Ericssonovim. Usvojen je novi transmisijski princip SDH (sinkro-na digitalna hijerarhija), mikrovalni radio relejni uređaji, poznati kao MINI-LINK te linijski uređaji za rad po svjetlovodnom kabelu.

Od 1995. godine, kada je postala dio Ericssona, kompanija je doživjela niz promje-na. Pokrenut je proces prilagođavanja najvišim svjetskim poslovnim standardima kakve imaju i ostale Ericssonove kompanije širom svijeta. U definiciji djelatnosti kompanije tada je stajalo da je kompanija specijalizirana za prodaju, projektiranje, softverski razvoj implementaciju i usluge održavanja telekom sustava i uređaja te ponudu cjelovitih komunikacijskih rješenja za novi telekom svijet kojeg karakteri-zira imperativ konvergencije prema jednoj, unificiranoj mreži.

Inicijalna ideja odnosila se na migraciju postojećega glasovnoga i podatkovnoga prometa prema jedinstvenoj komunikacijskoj infrastrukturi, no ona je proširena uvođenjem koncepta fiksno-mobilne konvergencije.

Konvergencija mreža i usluga

Pod utjecajem deregulacije i otvaranja tržišta ubrzano se mijenjalo poslovno okru-ženje tradicionalnih telekomunikacijskih operatora koji su izloženi snažnom priti-sku alternativnih operatora. Tržišna se utakmica intenzivirala do krajnjih granica. Operatori nastoje zadržati tržišni udio i povećati profit, istodobno smanjujući troš-kove. Tradicionalna organizacija telekomunikacijskih sustava zasnivala se na ideji da se svaki tip usluge (fiksna telefonija, podaci, mobilna telefonija i podaci, televi-zija, radio, itd.) realizira preko zasebne mreže. Operator koji želi istodobno pruža-Tehnologija u službi čovjeka


185

ti više različitih usluga, morao je stoga graditi nekoliko paralelnih sustava. Time je povećavao ukupan iznos investicija u mrežu te operativne troškove. Telekomu-nikacijske mreže izgrađene na tom principu često se nazivaju vertikalno integrira-nim mrežama i financiranje njihove izgradnje predstavlja velik problem tzv. green-field operatorima.

Kao logičan odgovor pojavio se alternativni pristup organizaciji telekomunikacij-skih sustava nazvan mreže sljedeće generacije (Next Generation Network), zasno-van na internetskim tehnologijama i principu horizontalno integrirane arhitekture. Suvremeni razvoj komunikacijskih tehnologija rezultirao je stabilnim sustavima, koji su sposobni ispuniti očekivanja operatora i korisnika te osigurati proces kon-vergencije.

Sredinom 90-tih godina, kada Internet počinje svoj uspon, počinju i pokusi s prije-nosom govora preko internetskih (IP) mreža, a rađaju se i prve ideje o distribuiranim arhitekturama, iz čega kasnije nastaje softverska komutacija (softswitch). Usporedo s tim, u Ericssonu se razmatraju načini da se AXE sustav prilagodi promjenama koje su se mogle nazrijeti i asinkronom načinu prijenosa (ATM - Asynchronous Transer

"TechnologyE", atraktivna i jezgrovita prezentacija najsuvremenijih Ericssonovih komunikacijskih rješenja i usluga, prosinac 2005. godina


186

Mode) koji je krajem 20. stoljeća bio najperspektivnija širokopojasna tehnologija. Nai-me, u to vrijeme očekivao se nagliji razvoj širokopojasnoga ISDN-a baziranog na ATM paketnom prijenosu. Razvijeno je nekoliko prototipova ATM komutatora koji kulmi-niraju s AXD 301, ATM komutatorom velikoga kapaciteta. Isprva je AXD 301 kori-šten kao samostalan uređaj, no ubrzo slijedi integracija AXD 301 i AXE-a, a rješenje naknadno dobiva marketinško ime ENGINE, izvedeno iz engleskoga naziva Ericsson Next Generation Network.

Prvi ugovor za ENGINE rješenje potpisan je u siječnju 1999. godine. Ugovorena je mo-dernizacija i proširenje tranzitne mreže British Telecoma (BT). Rješenje je naknadno nazvano ENGINE Switched Network, a trebalo je osigurati višestruko povećanje kapa-citeta, dok su uštede na prijenosnim putovima bile sekundarne.

Istovremeno s uvođenjem rješenja ENGINE Switched Network u BT-ovu mrežu, po-činje rad na ENGINE Trunked Network rješenju, a potom i na pravom distribuiranom rješenju ENGINE Bridgehead Network (EBN). EBN prvi put donosi pravo razdvajanje upravljačkoga i prijenosnoga dijela mreže - AXE se počinje razvijati u smjeru posluži-telja koji će upravljati uspostavom poziva i pružanjem usluga te zapravo postaje glav-ni dio telefonijskoga poslužitelja (TS - Telephony Server), dok AXD 301 postaje medij-ski pristupnik (MG - Media Gateway).

Ericsson migracijski put započinje sa zasebnim multimedijskim poslužiteljima, ali slijedeći koraci postupno vode k integraciji multimedije i telefonije.

Razvoj Ericssonove platforme za multimedijsku komunikaciju od početka je temeljen na 3GPP standardizaciji. Godine 2001. razvijen je interni demo sustav, a nakon toga, 2002. godine eksperimentalni sustav, koji je prvu primjenu našao kod China Teleco-ma, kineskoga operatora. Ericsson je bio jedini proizvođač, koji je zahvaljujući nave-denom eksperimentalnom sustavu, dobio certifikat za uvođenje multimedijskoga rje-šenja na kinesko tržište.

Arhitektura jezgre ENGINE Multimedia rješenja predviđenog za nepokretne mreže, jednaka je arhitekturi koju koriste rješenja mobilnih mreža te se stoga javlja i kao po-kretač konvergencije pokretnih i nepokretnih mreža (Fixed-Mobile Convergence).

Kao dopunu postojećim govornim uslugama, ENGINE Multimedia donosi bogati-je mogućnosti komuniciranja koje uključuju video telefoniju, video konferencije, IP Centrex rješenje za poslovne korisnike, različite načine razmjene poruka kroz glasov-nu poštu, tekstualne poruke i integraciju s postojećim sustavima elektronske pošte.

Uz drastične promjene u području konvergentnih mreža napravljen je veliki zaokret i u području poslovnih sustava. Tako je i Ericsson Nikola Tesla, kao najveća ICT kom-panija u regiji, počela nuditi najsuvremenije proizvode i cjelovita rješenja u tom pod-ručju, repozicionirajući se u složenom i promjenjivom ICT okruženju kao snažan si-stem integrator.

Danas Ericsson Nikola Tesla svojim kupcima osigurava cijelu Ericssonovu listu ko-munikacijskih proizvoda, rješenja i usluga uključujući infrastrukturna telekomuni-

Media Gateway, uređaj koji koristimo za povezivanje IMS mreža s tradicionalnim mobilnim i fiksnim mrežama


187

kacijska rješenja za mobilne i fiksne operatore, ponuditelje internetskih usluga te poslovne subjekte, rješenja u području nacionalne i javne sigurnosti, rješenja za digi-talne gradove i inteligentne prometne sustave, rješenja za operatore prijenosa i odaši-ljanja televizijskih i radijskih programa, multimedijska rješenja za medijske kuće i te-lekomunikacijske operatore, informacijske sustave i aplikacijska rješenja u području e-sustava (e-zdravstvo, e-uprava, digitalni gradovi i sl.), savjetodavne usluge, usluge implementacije i sistemske integracije, upravljane usluge te podršku kupcima.

POSLOVANJE U NOVIM UVJETIMAGLOBALNE ORGANIZACIJE

Kompanija se od 1995. godine, od kada je u sastavu korporacije Ericsson, potpuno transformirala i postala suvremena tvrtka koja u primarno «proizvodi» znanje.

Međutim kako znamo, svaki put počinje prvim korakom. Novoosnovana kompanija najprije se morala uskladiti i vizualno identificirati s Ericssonovim brandom uklju-čujući i temeljito preuređenje poslovne zgrade na čijem se krovu pojavio novi, svje-tleći znak Ericssona. Organizacijski je to značilo temeljitu analizu postojećeg stanja te postepeno smanjivanje broja organizacijskih i rukovodnih razina te pojednostav-ljenje procesa donošenja odluka. Uspostavljena je nova organizacijska struktura sa 9 sektora, koja se tijekom godina stalno mijenjala i prilagođavala novim zahtjevima.

Svojim kupcima osiguravamo napredna informacijska rješenja u području e-zdravstva

Rješenja za inteligentne prometne sustave


188

Uvodi se novi režim kretanja u posebno štićenim prostorima te svi zaposlenici do-bivaju identifikacijsku karticu, a engleski jezik postaje službeni jezik za poslovnu komunikaciju. Kompanija dobiva svoju službenu kraticu ETK koja postaje sastavni dio svih korisničkih identifikatora (user ID) koje zaposlenici upotrebljavaju u elek-troničkoj komunikaciji.

Ericsson Nikola Tesla je jedan od pionira hrvatskog Interneta. Pilot projekt javnih web stranica Ericssona Nikole Tesle pokrenut je još u srpnju 1997. godine, a tijekom godina kompanijski je Internet postao jedno od najvažnijih sredstava informiranja javnosti o aktivnostima kompanije. Gotovo istodobno pokrenut je i kompanijski in-tranet, pa zaposlenici Ericssona Nikole Tesle danas koriste jedan od najsadržajnijih intraneta u Hrvatskoj, svakodnevno razmjenjujući informacije i znanja neophodna za stvaranje novih vrijednosti u poslovanju. Intranet, kao suvremeno sredstvo in-ternog komuniciranja i učinkovitijeg poslovanja, omogućuje dostup do raznovrsnih poslovnih aplikacija, među kojima su mnoge razvijene vlastitim resursima. To je ujedno portal je za pripadajuće mini siteove namijenjene inovacijama ili e-učenju; podržava interne poslovne kampanje, ankete ili oglašavanje, integrira lokalne uslu-ge te uključuje regionalne i kompanijske e-novine i stručne publikacije.

Ericsson Nikola Tesla osigurava atraktivne poslove za mlade stručnjake u Hrvatskoj, uz mogućnost rada u globalnom okruženju

Tehnologija u službi sigurnosti


189

Naše tvorničke novine "Nikola Tesla" u svibnju 1995. godine promijenile su naziv u "Komunikacije" te su u novom dizajnerskom ruhu, nešto kasnije, postale prve novi-ne u Hrvatskoj koje su dobile i svoj elektronički oblik. Parelelno s procesom reorga-nizacije i identifikacije sa globalnom organizacijom tekao je važan proces ubrzanog usvajanja korporacijske poslovne filozofije i svjetskih standarda, uključujući raču-novodstvene i financijske standarde u poslovanju, ekonomske kategorije te ključne pokazatelje poslovanja i sl.

Nova poslovna načela

Posebno je važno da se Ericsson Nikola Tesla, već od svojih početaka, strateški opre-dijelio za nove tehnologije, rješenja i usluge te restrukturiranje od tradicionalnog proizvođača telekomunikacijske opreme u suvremenog isporučitelja cjelovitih in-formacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja, softvera i usluga.

U svom smo se poslovanju, još čvršće nego prije, dok smo bili u licencnom odnosu, povezali s korporacijom Ericsson te smo svojim kupcima mogli ponuditi komplet-nu Ericssonovu listu telekomunikacijskih proizvoda, rješenja i usluga. Uloženi su veliki napori kako bi se organizacija prilagodila novim tržišnim i tehnološkim za-htjevima te uz nove proizvode ojačala pozicije, ne samo kod naših dotadašnjih ku-paca, već i na novim izvoznim tržištima. Iz tog vremena datiraju dva važna naput-ka za rad koja su kasnije postala važan dio naše kompanijske kulture: svatko ima svog kupca te kupac je uvijek u pravu. Strateška orijentacija Ericssona Nikole Tesle

Edukacija zaposlenika za izradu intranet stranica, 2008. godina

Kompanijske javne Web stanice za svoj izgled i sadržaj dobile su niz priznanja, nagrada VIDI Web Top 100


190

na telekomunikacije kao osnovnu djelatnost i stavljanje kupca u centar pozorno-sti, zahtijevala je usvajanje novog načina poimanja poslovanja i usvajanje tada no-vih poslovnih filozofija, često nazivanih engleskim nazivima, poput Time to Custo-mer, Time to Market.

Ovakav stav prema tržištu te radnoj okolini bio je prilično moderan u tadašnjem hr-vatskom poslovnom okruženju koje je tek izašlo iz društvenog vlasništva i socija-lističke privrede koja je patila od monopolističkog obrasca u radu s tržištem. Prila-godba tržišnoj ekonomiji i konkurentskom natjecanju ne samo na inozemnim, nego i domaćem tržištu bila je imperativ bez kojeg nije bilo budućnosti. Te su glavne po-ruke jasno komunicirane svim zaposlenicima tako da je razvijena svijest o potre-bi povećanja prodaje po zaposlenom, u čemu smo u početku značajno zaostajali u odnosu na druge Ericssonove kompanije. Također je trebalo smanjiti velike zalihe gotovih proizvoda i rezervnih dijelova, ubrzati naše procese i donošenje odluka te modernizirati rad između ostalog i implementacijom suvremenih informacijsko ko-munikacijskih sustava u poslovanju.

Timski rad za odlične rezultate

Mlada i kreativna radna sredina


191

Modernizacija poslovnih procesa

Želeći na svom primjeru pokazati što znači korištenje suvremene ICT tehnologi-je, a nakon pažljive analize 1997. godine izabrana je poslovna aplikacija SAP R3 za podršku cjelovitog poslovanja u kompaniji. Naš je SAP R3, kada je 1999. godine u cjelosti implementiran, imao najveći broj poslovnih modula u Hrvatskoj. Njego-vim je korištenjem poslovanje postalo transparentnije s mogućnošću stalnog nad-zora i kontrole svih troškova. To je bio značajan iskorak u osiguranju preduvjeta za smanjenje poslovnih rizika koji su bili vezani uz kretanja na tržištu te promjene u okolini. Naime, treba naglasiti da se od 1995. godine do danas telekomunikacijska industrija na globalnom planu susrela s nekoliko ozbiljnih kriza što je bio odraz ne-povoljne svjetske gospodarske situacije te neravnomjernog ekonomskog razvoja po-jedinih zemalja. Ujedno, u tom je razdoblju i tehnologija doživjela revolucionarne promjene što se značajno odrazilo i na ustroj i poslovanje brojnih svjetskih lidera u području telekomunikacija i ICT-a. Između ostalog, to je rezultiralo nizom organiza-cijskih promjena, ali i značajnim smanjenjem broja zaposlenih kod velikih, svjetski poznatih isporučitelja telekom opreme, uključujući i korporaciju Ericsson.

Usredotočenost na rezultate i troškovnu učinkovitost


192

Prilagodba kupcima i uvjetima na tržištu

Ericsson Nikola Tesla je u tim kriznim razdobljima prilagođavao svoju strukturu, broj zaposlenika te portfelj stalnim zahtjevima koji su dolazili iz okruženja zadrža-vajući cijelo to vrijeme stabilno poslovanje na sva tri temeljna područja djelovanja - na domaćem tržištu, na izvoznim tržištima te na Ericssonovom internom tržištu. Pri tom je strateški važno bilo upravo balansiranje između naših tržišta jer se tako smanjivao rizik u slučaju da na nekom tržištu u nekom razdoblju zbog velike krize, kao npr. u Rusiji 1998. godine, padne obim aktivnosti ili prodaje. U tim je kriznim razdobljima za kompaniju bile presudno da se brzo prilagodila novonastaloj situa-ciji te se još snažnije usredotočila na manje pogođena tržišta. Također je bio važan uporan rad i vizionarstvo u otvaranju nekih novih tržišta koja su se pokazala izrazi-to perspektivnima (npr. bjelorusko tržište 1995. ili kosovsko tržište 2007. godine).

Stoga je i misija kompanije bila prilagođena suvremenim trendovima tog vremena te je glasila: moramo razumjeti potrebe i mogućnosti naših kupaca, ponuditi im rješenja za novi telekom svijet i poslovna rješenja brže i bolje od ma kojeg tržišnog takmaca te biti konkurentan isporučitelj softvera i usluga u okviru Ericssonove grupe. Poslujući na zadovoljstvo kupaca, stvarat ćemo dobit i prosperitet za naše dioničare.

Svoj način rada s brojnim kupcima provjeravamo već godinama kroz anketu o za-dovoljstvu naših kupaca (Customer Satisfaction Survey). Premda postignuti rezul-tati ukazuju na visok stupanja njihovog zadovoljstva, uvijek tražimo prostor za po-boljšanja.

Važan događaj s početka trećeg milenija za kompaniju predstavljaju poslovne odlu-ke o ulaganju u nove kompetencije u perspektivnom mobilnom području te o ula-sku u područje e-zdravstva, odnosno rad na informatizaciji sustava primarne zdrav-stvene zaštite. Uz ogromna ulaganja u opremu, ljude i u razvoj u području mobilne telefonije te informacijskog sustava zdravstva, što je posebno došlo do izražaja u zadnjih pet godina, stvoreni su preduvjeti za aktivnu ulogu Ericssona Nikole Tesle u ovim globalno izrazito zanimljivim i perspektivnim poslovnim segmentima čija važnost postaje sve veća.

Inovativnost u brojnim segmentima

Svijest o tome da treba biti inovativan i drugačiji sastavni je dio ponašanja zapo-slenika u uvjetima konkurentskog natjecanja kojeg smo svjedoci u zadnjih desetak godina. Stoga, se kontinuirano unaprjeđuju proizvodi, rješenja i usluge, usavršava vlastita organizacija te poduzimaju kontinuirane mjere s ciljem da nas naši kupci i nadalje smatraju inovativnim i pouzdanim poslovnim partnerom koji podržava i unapređuje njihovo poslovanje. Kao primjer poticanja vlastitih zaposlenika da stal-no budu kreativni i inovativni možemo izdvojiti posebno definiran inovacijski pro-gram, koji je 2007. godine prvi put primijenjen na cijelu kompaniju, s osnovom na-mjerom da potakne i motivira sve zaposlenike, neovisno u kojem dijelu kompanije i na kakvim poslovima rade, da svoje ideje i konkretne inovacije prijave na natječaj te na taj način, uz primjerenu nagradu u slučaju odabira njihove inovacije, aktivno pridonesu našoj ukupnoj konkurentnosti. Dotada su inovacijski programi uglavnom

Dugogodišnji uspješni nastupi na INFO sajmu

Zapaženi nastupi i na inozemnim tržištima, INFOFEST, Budva


193

bili vezani uz razvojno-istraživačke aktivnosti, međutim, upravo broj ideja i prijed-loga iz drugih dijelova kompanije pokazuju da kreativnih zaposlenika ima u cijeloj organizaciji te da se taj potencijal treba i dalje poticati. Kao primjer navodimo poda-tak da je samo tijekom 2007. i 2008. godine prijavljeno 307 inovacijskih prijedloga, njih 39 je implementirano, a prijavljeno je i nekoliko patentnih prijava.

Financijska stabilnost

U financijskom poslovanju Ericsson Nikola Tesla je kontinuirano usredotočen na novčani tok, odnosno priljev gotovinskih sredstava, zatim na financiranje kupaca, upravljanje rizicima te posebno na optimiziranje troškova. Zahvaljujući upravo ta-kvom pažljivom upravljanju sredstvima naši su poslovni rezultati još kvalitetniji, a u zadnjih pet godina porast ukupnih prihoda bio je na razini od 16 posto. Upra-vo zato kompanija godinama ima stabilnu bilancu, visoku likvidnost, respektabilne mogućnosti investiranja u poslovanje i razvoj te u svoje zaposlenike kroz različite oblike nagrađivanja njihovog osobnog doprinosa uključujući i dionice lojalnosti te dionice za ostvarene rezultate, što je bio slučaj u zadnjih nekoliko godina. Važno je naglasiti da kompanija već nekoliko godina zaredom osigurava svojim vlasnicima, a to su uz Ericsson, institucionalni ulagači i veliki broj malih dioničara, veliki po-vrat uloženih sredstava kroz izvanredne dividende.

Priznanje mladim inovativnim stručnjacima, 2009. godina


194

Brojne analize, mišljenja struke te javnosti s vremenom su prepoznali naš način rada i ponašanja, transparentnost poslovnih procesa, stil upravljanja ljudima te li-derstvo u korištenju modernih tehnologija kao dobar primjer i uzor u hrvatskom gospodarstvu.

Domaće tržište - obnova i modernizacija nacionalne mreže

Hrvatska je bila i ostala najveće pojedinačno tržište Ericssona Nikole Tesle, uz udio u prodaji, u nekim godinama, i preko 50 posto. Od 1995. godine to tržište doživljava snažan rast nakon netom završenih ratnih operacija u kojima je i tele-kom infrastruktura teško oštećena ili potpuno uništena. Deregulacija tržišta, libe-ralizacija i privatizacija kao trendovi koji karakteriziraju promatrano razdoblje, unijeli su nova pravila poslovanja između telekom operatora i dobavljača. Tu, da-kako, uz brojne inovacije i stalna unaprjeđenja najveću ulogu igra daljnja stan-dardizacija sustava i opreme koje isporučuju različiti dobavljači. Upravo na te-melju takvih preduvjeta, te dotadašnje suradnje i referenci na domaćem tržištu,

Prepoznatljiv dizajn godišnjih izvještaja osvojio je više europskih nagrada

Transparentno izvještavanje javnosti, konferencija za novinare, 2008. godina


195

kompanija Ericsson Nikola Tesla dobila je povjerenje svog kupca, Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT), da zajednički osuvremenimo nacionalnu telekomunikacij-sku mrežu. U to je vrijeme HPT bio naš najveći pojedinačni kupac te smo zahvalju-jući intenzivnoj poslovnoj suradnji u svega nekoliko godina uspjeli zajednički stvo-riti nacionalnu mrežu koja je po tehnološkim dosezima i mogućnostima sustigla razvijene države Europe i svijeta. Bio je to veliki tehnološki i razvojni iskorak.

Kao ilustraciju možemo spomenuti da je do 1996. godine naša kompanija na hrvat-skom tržištu isporučila ukupno 69 AXE centrala, mobilni NMT 450 sustav ukupnog kapaciteta 150 tisuća pretplatnika, mreže s komutacijom paketa zasnovane na Eri-paxu i oko 390 objekata poslovnog sustava MD110 Consono te uvela ISDN u zemlju.

Vrijeme poslijeratne obnove zemlje i osuvremenjavanja tehnoloških i infrastrukturnih kapaciteta predstavljalo je za našu kompaniju zahtjevno razdoblje. Ericsson Nikola Tesla je dala veliki doprinos obnovi Podunavlja i to kroz donaciju AXE centrala za Vukovar i Beli Manastir, ukupne vrijednosti približno 16 milijuna kuna. Nakon stabi-lizacije države novi zalet dobivaju i mnogi poslovni subjekti. Ministarstvo unutrašnjih poslova, Zavod za platni promet, Hrvatska vojska, Hrvat ska elektroprivreda, razne banke i hoteli kao i mnogi drugi kupci ulažu sredstva u ukupno 480 objekta poslovnog sustava MD110.

S Hrvatskim telekomunikacijama (prijašnjim HPT-om) je nastavljena uspješna su-radnja na konsolidaciji te dodatnoj modernizaciji hrvatske telekom mreže, pa je u Vrapču II prvi put puštena u rad centrala tada najviše svjetske tehnološke razine - AXE Local 6. Ta je centrala bila uvod u predstojeću rekonstrukciju cijele hrvatske mreže potaknute eliminacijom «milenijskog (Y2K) buga». U kompaniji je pokrenut projekt Y2K koji je obuhvatio sve procesorske sustave što ih je kompanija do tad ispo-

Dugogodišnja uspješna suradnja s T-HT-om, potpisivanje ugovora, 1999. godina

Jedan od globalno najuspješnijih poslovnih sustava


196

ručila, te sve računarske i procesorske sustave koje je kompanija koristila interno. Ako spominjemo isporučene proizvode tada se radilo o više od 20 tipova sustava lociranih na oko 1000 lokacija u 20 zemalja. Bio je to do tada najsloženiji projekt koji je kompa-nija realizirala i to bez ikakvih problema. Njime je ujedno riješen problem kalendarske konverzije u Hrvatskoj koja je tada bila među prvim zemljama s cjelovitim rješenjem Y2K u svojoj telekom mreži. Ericsson Nikola Tesla je s Hrvatskim telekomunikacijama, 2001. godine, potpisao prvi ugovor za isporuku ADSL opreme u Hrvatskoj. No, priva-tizacijom T-HT i dolaskom Deutsche Telecoma intenzitet međusobne poslovne surad-nje se postupno mijenja po svom sadržaju i obimu. Važno je naglasiti da se s pojavom novih mobilnih operatora Vipneta i Tele2 mijenja lista najvećih kompanijskih kupaca na domaćem tržištu.

Ericsson Nikola Tesla, 1999. godine, potpisuje ugovor o isporuci radio podsustava s Vipnetom, drugim mobilnim GSM operatorom u Hrvatskoj, koji od 2001. godine postaje najveći kupac na domaćem tržištu. Vipnet je, u suradnji s Ericssonom Ni-kolom Teslom, tijekom zadnjih osam godina pustio u rad prvu GPRS mrežu u regi-

Korporacija Ericsson prepoznala je suradnju Tele2 Hrvatska i Ericssona Nikole Tesle kao izrazito uspješnu

Ericsson Nikola Tesla je u Lučkoj upravi Rijeka isporučio cjeloviti radarsko-komunikacijski sustav kontrole pomorskog prometa


197

ji, uveo EDGE tehnologiju, 2005. godine pokrenuo prvu komercijalnu UMTS mrežu (City Broadband) u Hrvatskoj te prvi u zemlji pokrenuo HSDPA (High Speed Down-link Packet Acess) mrežu. Ovim se uspjesima Vipnet uvrstio među najinovativnije operatore ne samo na domaćem tržištu nego i šire.

Tele2 Hrvatska, treći mobilni operater, 2005. godine ulaskom na domaće tržište posta-je također naš važan kupac i partner kojemu je Ericsson Nikola Tesla jedini dobavljač telekomunikacijske opreme. S razvojem međusobnih odnosa i partnerstvom stvoren je čvrst temelj za kvalitetnu suradnju na strateški važnim projektima. Tako je Tele2 Hrvatska tijekom 2009. godine, među prvim operatorima u svijetu, implementirao all-IP koncept u HSPA mrežu što je bio povod globalnom Ericssonu da na razini svo-jih globalnih odnosa s Tele2, prepozna i nagradi posebnim priznanjem izvrsnu surad-nju koju ostvaruju hrvatske kompanije Ericsson Nikola Tesla i Tele2 Hrvatska.

Na području prodaje poslovnih komunikacijskih sustava kompanija stalno surađu-je s velikim poslovnim subjektima (HEP, FINA, HŽ, INA, Luka Rijeka…) te s tijeli-ma državne uprave poput različitih ministarstava i drugih organa uprave Republi-ke Hrvatske. Na taj način u partnerskom odnosu otvaraju se mogućnosti korištenja ne samo suvremenih tehnoloških rješenja nego postoji mogućnost da svojim kupci-ma i partnerima ponudimo i svjetski relevantne poslovne modele te znanje i infor-macije koje im mogu pomoći u razvoju njihovog poslovanja.

Ericsson Nikola Tesla njeguje partnerski odnos s Vipnetom, svojim važnim inovativnim kupcem, nudeći mu kvalitetna rješenja i podršku


198

Kompanija je 2002. godine pokrenula projekte za e-Hrvatsku tj. informatizaciju ve-likih državnih sustava tzv. e-government. Posebno treba naglasiti realizaciju projek-ta integriranog informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Ovim se projektom, kao i projektima iz segmenta inteligentnih prometnih sustava te nacionalne i javne sigurnosti, naša kompanija dokazala kao isporučitelj sofistici-rane i složene sistemske integracije u ICT području.

Kada je riječ o poslovanju na domaćem tržištu svakako treba istaknuti važnu i nezao-bilaznu ulogu Hrvatske agencije za telekomunikacije te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji su svojim djelovanjem i prilagodbama legislative stvarali uvjete u kojima se odvijao ubrzani razvoj hrvatskog ICT sektora i telekomunikacija.

Izvozna tržišta

S obzirom na strateški važno izvozno usmjerenje kompanije u zadnjih 15-tak godi-na tome su bile značajno usmjerene i različite poslovne i organizacijske prilagod-be. Treba naglasiti da smo dolaskom Ericssona nastavili poslovati u zemljama u ko-jima smo već desetljećima bili prisutni, a putem Ericssonove interne mreže naši su

Svečanost u povodu početka rada integriranog informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite, veljača 2007. godina


199

stručnjaci kroz različite ekspertne centre te snažnu uslužnu i razvojno-istraživačku zajednicu angažirani u brojnim projektima u cijeloj globalnoj organizaciji.

Upravo u skladu s potrebama kupaca i tržišta kompanija je 2000. godine usposta-vila novu organizacijsku strukturu rukovoditelja izravno odgovornih za pojedine kupce, odnosno tržišta.

Novi pristup tržištima te korištenje različitih suvremenih marketinško-komunika-cijskih modela i alata rezultirali su uspješnim poslovnim rezultatima na brojnim tr-žištima pa kompanija godinama ostvaruje gotovo 70 posto svoje prodaje kroz izvo-zne aktivnosti. Kao primjer spomenimo proširenje gradske telefonske centrale u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku, 1995. godine, što je bio prvi ugovor nove kom-panije Ericsson Nikola Tesla. Vremenom je to tržište postalo jedno od najvažni-jih kompanijskih izvoznih tržišta. Također je otvoreno predstavništvo u Irkutsku, a sklopljeni su novi poslovi u Ruskoj Federaciji, Uzbekistanu i Kubi. S ruskim opera-torom Rostelekomom je 1997. godine ugovorena isporuka više vrlo složenih među-

Našu 55. obljetnicu proslavili smo u društvu brojnih kupaca s inozemnih tržišta, 2004. godina


200

narodnih i tranzitnih centrala, što predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih po-slova u povijesti kompanije vrijedan tridesetak milijuna dolara. U St. Petersburgu je godinu dana kasnije ugovoreno uvođenje pretplatničke kartice kao prva IN usluga u inozemstvu. Svoj prvi GSM ugovor kompanija je potpisala s bjeloruskim operato-rom 1999. godine, a godinu dana kasnije dobili smo posao izgradnje najveće tranzit-ne centrale u Rusiji. Slijedi ugovor o isporuci GSM sustava za Telekom Crne Gore te poslovi na afričkim tržištima. Veliki se poslovi odvijaju i u Moldaviji te u Kazahsta-nu, a na listi kupaca su sa značajnim poslovnim ostvarenjima i kupci sa susjednog bosansko-hercegovačkog tržišta - BH-Telecom i HT Mostar.

Kao poseban kuriozitet spomenimo i prvi poznati slučaj promjene državnog koda u području mobilnih mreža, koji su u Crnoj Gori izveli stručnjaci Ericssona Niko-le Tesle.

U posljednjih nekoliko godina s obzirom na prisutnu krizu, do izražaja dolaze su-stavne strateške aktivnosti vezane uz naše tržišno pozicioniranje kako na tradicio-

Kupci iz ruskog Megafona u posjetu kompaniji

Ericsson Nikola Tesla nagrađen je s dva "Zlatna ključa" za najboljeg hrvatskog izvoznika, 2008. godina


201

nalnim, tako i na našim novim izvoznim tržištima. Dok se s našim tradicionalnim kupcima na bosansko-hercegovačkom te crnogorskom tržištu suradnja uspješno ra-zvija i u promatranom razdoblju, ulažu se značajni napori vezano uz pozicionira-nje na novim tržištima. Kao dobar primjer ulaska na novo tržište navodimo da je 2007. godine Ipco Net Llc, drugi kosovski mobilni operator u suradnji s našom kom-panijom, u rekordno kratkom vremenu pokrenuo novu, izrazito složenu nacional-nu GSM mrežu koja je bitno poboljšala pokrivenost Kosova. Taj je projekt uz svoju komercijalnu vrijednost od približno 40 milijuna eura bio primjer jednog od naju-spješnijih projekata izgradnje mobilne mreže koja je u rekordnih šest mjeseci stva-rana slikovito rečeno "s livade“, dakle bez prethodno pripremljene infrastrukture. Premda su uvjeti na terenu bili iznimno zahtjevni i teški, zahvaljujući ogromnom angažmanu brojnih stručnjaka iz različitih organizacijskih dijelova naše kompani-je, koji su više mjeseci zajedno s kupcem iz temelja stvarali mrežu, posao je reali-ziran, mreža je svečano puštena u rad krajem iste godine. Kupac je bio iznimno za-dovoljan ostvarenim rokovima i kvalitetom obavljenog posla, a hrvatski i regionalni mediji su tih dana pisali o izvanrednom uspjehu hrvatskog Ericssona Nikole Tesle. Kao još jedan primjer pozicioniranja na inozemnim tržištima, napomenimo da se na listi naših kupaca nedavno našao i Magticom, najveći gruzijski mobilni operator.

Najznačajnija izvozna tržišta na kojima kompanija i dalje ostvaruje najbolje rezul-tate jesu: Švedska, odnosno interno Ericssonovo tržište, Rusija, Bjelorusija, Kaza-hstan, Bosna i Hercegovina, Crna Gora te Kosovo.

Odlična suradnja i na bosansko-hercegovačkom tržištu, delegacija BH Telecoma prilikom predstavljanja 4G tehnologije, listopad 2009. godina

Širenje poslovanja i na kosovsko tržište, 2007. godina


202

Za naš nastup na tržištima od posebne su važnosti bila različita marketinško - ko-munikacijska događanja koja su imala za cilj promovirati najnoviju tehnologiju te pridonijeti ugledu Ericssona Nikole Tesle i brandu Ericssona. Tako je kompanija 2001. godine prvi put u svojoj povijesti bila domaćin Ericssonovog globalnog do-gađanja - "3G Transcontinental Tour". Riječ je o događaju kojim je korporacija Eri-csson širom svijeta predstavljala mogućnosti koje treća generacija mobilnih sustava donosi u naše živote. Iste godine smo zajedno s našim strateškim kupcem Vipne-tom organizirali i "3G Vision", kada je uspostavljen i prvi UMTS poziv u Hrvatskoj. Ovaj događaj bio je svojevrsna prekretnica i u marketinško - komunikacijskom pri-stupu tržištu pa se nakon sajamskih izložbi kompanija u potpunosti okreće poseb-no pripremljenim događanjima za pojedine ciljane skupine (tzv. tailor made event). Tak vih je posebno kreiranih, atraktivnih događanja tijekom zadnjeg desetljeća bilo puno, s pozitivnim utjecajem na publiku, ali i na poslovne rezultate.

Prvi UMTS poziv u Hrvatskoj ostvaren je upotrebom Ericssonove opreme, prostor ispred kompanije, studeni 2001. godina

Puštanje u rad druge GSM mreže na Kosovu, 2007. godina


203

Jačanje pozicije unutar Ericssona

Zahvaljujući svojim aktivnostima na internom Ericssonovom tržištu Ericsson Nikola Tesla je tijekom ovog razdoblja imao pristup tržištima na pet kontinenata te je vremenom povećavan broj odgovornosti koje smo dobivali. Ovdje mislimo na odgovornosti koje je kompanija dobila kao regionalni Ericssonov integrator za rješenja za novi telekom svijet te globalni Centar za isporuku softvera i Centar za usluge. Povrh toga, kompanija je unutar Ericssona odabrana kao Centar za dizajniranje komunikacijskih mreža i upravljanje realizacijom kompletnih rješenja za javne operatore i poduzeća za Srednju i Istočnu Europu. Ovim uspjesima treba dodati i činjenicu da je kompanijski Istraživačko-razvojni centar bio jedan od tri najuspješnija Ericssonova istraživačko-razvojna centra s globalnim odgovornostima i uspješnim razvojnim poslovima za Japan, Ameriku, Europu, Kinu, Brazil, Rusiju i druga zahtjevna svjetska tržišta. Također smo u korporaciji već u prvim godinama postojanja nove kompanije dobili i nove poslovne odgovornosti za fiksne i poslovne mreže te prijenosne sustave, a u nekim zemljama i za mobilnu telefoniju sustava

Kompanija je bila domaćin Ericssonovog globalnog događanja "3G On Air", svibanj 2001. godina

U prvoj video vezi putem 3G tehnologije sudjelovao je i Boris Nemšić, tadašnji predsjednik Uprave mobilkoma Austria


204

Prisutni u globalnom okruženju

GSM. Proširili smo svoja tržišta posebno na zemlje Srednje i Istočne Europe. Drugim riječima, ulazak Ericssona Nikole Tesle u globalnu obitelj bio je uspješan i kompanija je već u prvih pet godina izborila svoje mjesto ne samo na regionalnom, već i na globalnom tržištu telekomunikacija, a taj se trend širenja naših odgovornosti nastavio i kasnije da bi u zadnjih pet godina dosegnuo svoj vrhunac.

Ono što je naročito pridonijelo jačanju pozicije kompanije unutar korporacije Ericsson jest stalno širenje odgovornosti koje su tijekom svih ovih godina dodje-ljivane Centru za istraživanje i razvoj (R&D) i jedinicama odgovornim za cjelovita ko mu nikacijska rješenja te zadnjih nekoliko godina i Globalnom centru za ispo-ruku usluga (GSDC). Važno je reći da je kompanija nove odgovornosti dobivala za hvaljujući načinu rada te kompetentnosti, inovativnosti i kreativnosti svojih

Stranci na radu u Ericssonu Nikoli Tesli


205

Naš Centar za istraživanje i razvoj jedan je od najistaknutijih u korporaciji Ericsson

stručnjaka. Usluge na Ericssonovom tržištu kroz sudjelovanje naših stručnjaka u realizaciji brojnih razvojno-istraživačkih i drugih projekata konstantno bilježe značajan udio u ukupnim poslovnim rezultatima kompanije. Danas kompanija kroz svoje odgovornosti u globalnoj organizaciji, doslovce izvozom znanja, ostvaruje gotovo 25 posto svog prihoda što je u 2008. godini iznosilo oko 420 milijuna kuna, a na tim poslovima u kompaniji trenutačno radi gotovo 1000 zaposlenika. Krajem 2004. godine u oštroj konkurenciji na razini korporacije Ericsson, na natječaju za najbolji inovativni i komercijalni prototip pobjedio je naš Centar za istraživanje i razvoj s integriranim SIP rješenjem koje se primjenjuje na AXE poslužitelju. Sličan pozitivan efekt na pozitivnu percepciju kvalitete naših stručnjaka imali su i brojni drugi projekti i vrijedna ostvarenje među kojima navodimo doprinos naših stručnjaka tijekom posljednjih nekoliko godina na globalno važnom projektu Blade Cluster, tehnologiji generičkih poslužitelja u mobilnim mrežeama. Naši su se stručnjaci globalno dokazali tijekom 2008. i 2009. godine kada su razvili metode i alate za dimenziorniranje hardvera i softvera za 4G tehnologiju te inovacijski alat SIMU koji se koristi u integracijske i verifikacijske svrhe u R&D procesu.


206

PRIHOD OD PRODAJE (1995. - 2008. GODINE)

godine

prihod od prodaje

izvozna tržišta

domaće tržište

izvoz znanja u Ericsson2.000

1.800

1.600

1.400

1.200

1.000

800

600

400

200

01995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

(u m

il. k

una)

PREGLED KRETANJA UKUPNOG PRIHODA I IZVOZA (1949. - 2008. GODINE)

godine

ukupno prihod

izvoz

450

400

350

300

250

200

150

100

50

01949. 1954. 1959. 1964. 1969. 1974. 1979. 1984. 1989. 1994. 1999. 2004. 2008.

(u m

il. U

SA d

olar

a)


207

LJUDI I RESURSI

Kompanija Ericsson Nikola Tesla je ulaskom u globalnu organizaciju usvojila Eric ssonovu strategiju koja podrazumijeva snažno usmjerenje na razvoj prioritetnih područja koja imaju izrazito visok tržišni i tehnološki potencijal. Kao prioritetna područja u promatranom se razdoblju izdvajaju mobilna telefonija i suvremena komunikacijska rješenja s orijentacijom na Internet. S jedne strane, takva strategija zahtijeva nova znanja i kompetencije zaposlenika, a s druge, nameće potrebu ukidanja tradicionalnih poslova vezanih uz ona područja u telekomunikacijama koja su vezana uz zastarjelu tehnologiju ili je riječ o hardverskim proizvodima za koja je potrebna klasična industrijska proizvodnja. Dakle, kompanija se morala opredijeliti koje su to osnovne djelatnosti kojima će se baviti u budućnosti kako bi opstala u zahtjevnom globalnom okruženju.

Zbog tih smo se razloga već od 1996. godine počeli pripremati za pronalaženje rje-šenja za proizvodne jedinice koje nisu bile osnovna djelatnost i u kojima je prestaja-la potreba za radom. Pri tome je temeljno opredjeljenje bilo izdvajanje tih jedinica, kako bi one nastavile poslovati kao nove kompanije ili dijelovi neke druge kompa-nije čime se pokušala zadržati razina zaposlenosti te stvorila osnova za tržišno sna-laženje takvih novih kompanija. Od 1998. godine, kada je i službeno počeo proces izdvajanja dijelova koji nisu predstavljali osnovnu djelatnost kompanije, pa tijekom

Više od 600 zaposlenika ima manje od 32 godine


208

Naša najveća vrijednost su naši zaposlenici

nekoliko godina ukupno je izdvojeno 14 jedinica. Paralelno s tim procesom tekao je proces restrukturiranja kompanije koji je, između ostalog, uključivao i rješavanje problema tehnološkog viška te nedovoljnog broja i profila viskoobrazovanih zapo-slenika. Problem viška rješavali smo i putem programa za zbrinjavanje viška zapo-slenika. Istodobno s tim procesom iznimno su povećane kompetencije zaposlenika u Ericssonu Nikoli Tesli, uglavnom kao rezultat zapošljavanja novih stručnjaka, ali i uslijed intenzivne interne izobrazbe zaposlenika, te njihova usavršavanja u surad-nji s nizom vanjskih visokoobrazovnih ustanova. Među njima po kvaliteti i obujmu suradnje svakako treba naglasiti Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Poslovanje kompanije je prvih nekoliko godina u ovom razdoblju bilo opterećeno velikim troškovima restrukturiranja koji su bili vezani uz program rješavanja viška radnika te značajna ulaganja u radne prostore i opremu te razvoj kompetencija za-poslenika. Napomenimo da su svi programi rješavanja viška zaposlenika do kojih je tih godina neminovno dolazilo rješavani na socijalno prihvatljiv način, uz dogovor sa Sindikatom te uz značajno više otpremnine nego je to zakon propisivao. Svim je zaposlenicima za čijim je radom prestala potreba bila omogućena dodatna izobraz-ba o trošku poslodavca što je bio doprinos njihovoj konkurentnosti na tržištu radne snage. S obzirom na strateške zaokrete u području korištenja kompanijskih resursa,

Ekokem, jedna od 14 izdvojenih jedinica


209

u to su vrijeme značajno smanjeni troškovi vezani uz korištenje poslovnog prosto-ra. Naime, višak poslovnih prostora koji se pojavio kao posljedica promjene djelat-nosti kompanije, otvorio je nove mogućnosti. Tako su krajem drugog tisućljeća broj-ni proizvodni pogoni preuređeni te prilagođeni zahtjevima tadašnjih tehnoloških i poslovnih procesa u kompaniji orijentiranoj na proizvodnju znanja. Kao ilustraci-ju intenzivnih ulaganja u prostor navodimo da je samo 2000. godine uređeno preko 5 tisuća kvadrata i to u skladu s najsuvremenijim tehničkim zahtjevima te osposo-bljeno 250 radnih mjesta s tim da je prosječan trošak po radnom mjestu bio približ-no 100-tinjak tisuća kuna. S uređenjima prostora nastavljeno je i dalje, a posebno intenzivane investicije u prostor bile su zadnjih pet godina kada smo primili 800-tinjak novih zaposlenika.

Višak preuređenog poslovnog prostora, u godinama kada to kompaniji nije trebalo, dat u zakup drugim kompanijama (Volex, Emerson, PEEK, RTL, Renault i dr.). Tako npr. RTL televizija 2003. godine postaje zakupnik "zelene zgrade“, objekta spome-ničke vrijednosti poznatog hrvatskog arhitekta Stjepana Planića koja je obnovljena i preuređena u skladu sa zahtjevima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. S obzirom da je vremenom rastao broj zaposlenika koje je kompanija imala - od 1000 u 1999. godini na 1650 koliko ih imamo u 2009. godini, mijenjala se i po-treba za prostorom pa su neki dojučerašnji "podstanari" poput Renaulta u međuvre-menu odselili, a te smo prostore ponovo počeli koristiti za vlastite potrebe.

Park u prostoru kompanije

Uređenje dvorišta

Uređenje radnog prostora

Radni prostor

Prostor u Splitu


210

Operativna izvrsnost i kvaliteta poslovanja

Od 1995. godine, a naročito nakon 2000. godine, kao posljedica tadašnje krize u svi-jetu, u kompaniji se provodi nekoliko programa smanjenja troškova te unaprjeđe-nja poslovanja s ciljem postizanja operativne izvrsnosti. Brojne i sveobuhvatne ak-tivnosti na tom području kao i usredotočenost na kvalitetu i zrelost procesa urodile su plodom tako da je kompanija prepoznata po zrelosti organizacije i kvalitete i u proizvodnji softvera te je izabrana kao jedan od šest Ericssonovih centara s najbo-ljim referencama za proizvodnju softvera za interno Ericssonovo tržište. Iz hrvat-ske je kompanije 2003. godine pokrenuta globalna inicijativa za stvaranje centara izvrsnosti koja je bila toliko uspješna da je Ericsson Nikola Tesla postao jedan od tri Ericssonova centra izvrsnosti, a tadašnja potpredsjednica kompanije i direktorica Centra za komunikacijska rješenja Gordana Kovačević imenovana je za koordinato-ricu svih triju centara izvrsnosti u Ericssonovoj regiji Europa, Srednji istok i Afri-ka. Iste smo godine od Europske zaklade za upravljanje kvalitetom (European Foun-dation for Quality Management) iz Bruxellesa, nakon dugotrajne, temeljite i stroge procjene dobili certifikat "Prepoznat po izvrsnosti" (Recognised for Excellence), kao jedina kompanija u Hrvatskoj te jedina u korporaciji Ericsson koja je dosada dobila taj certifikat. Uspješnost poslovanja u zadnjem desetljeću okrunjena je u dva navra-ta (2003. i 2007. godine) kada je kompanija dobila "Zlatnu kunu", najviše priznanje Hrvatske gospodarske komore za ostvarene rezultate u kategoriji velikih tvrtki te s dvije nagrade "Zlatna ključ" za postignuta izvozna postignuća u 2007. godini.

Certifikat "Prepoznat po izvrsnosti"

Dodjela "Zlatne kune", 2003. godina


211

ZAPOSLENICI ERICSSONA NIKOLE TESLE(1995. - 2008. GODINE)

godine

zaposlenici

VSS

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

01995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

zapo

slen

ici

PREGLED BROJA ZAPOSLENIH I UDIOVISOKOOBRAZOVANIH STRUČNJAKAU UKUPNOM BROJU ZAPOSLENIKA(1949. - 2008. GODINE)

broj zaposlenika

udio visokoobrazovanih stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih

6.000

5.000

4.000

3.000

2.000

1.000

0

90,0

80,0

70,0

60,0

50,0

40,0

30,0

20,0

10,0

0,0

udio

vis

okoo

braz

ovan

ih s

truč

njak

a

zapo

slen

ici

godine


212

Ulaganja u kompetencije zaposlenika

Kompanija je tijekom zadnjih petnaestak godina kao jednu od svojih strateški važ-nih odrednica definirala potrebu cjeloživotnog učenja i podizanja razine kompeten-cija svih svojih zaposlenika. Takvim pristupom te ulaganjem u ljude lakše smo se prilagođavali sve složenijim zahtjevima koji su pred nas dolazili iz okruženja. Na-ime, tržišno i tehnološko okruženje se u prošlom desetljeću značajno promijenilo te su za uspjeh trebala dodatna znanja i kvalitete što je uključivalo stalno unapr-jeđenje profesionalnih, poslovnih i ljudskih osobina naših zaposlenika. Stjecanje novih znanja u smislu prilagođavanja suvremenim zahtjevima bila su sastavni dio programa dodatnog obrazovanja velikog broja naših zaposlenika kroz posebno de-finirane stručne programe (tzv. Competence Shift) koje smo realizirali u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Kao dio ukupnog restrukturiranja i repozicioni-ranja kompanije, posebna pozornost posvećivana je upravljanju ljudskim potencija-lima te stvaranju odgovarajuće kompanijske kulture koja je neophodna za poslovni

Dugogodišnja uspješna suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu


213

Ericsson Nikola Tesla prepoznat je kao jedan od najboljih poslodavaca u Hrvatskoj

uspjeh. U želji da bude izabrani poslodavac, Ericsson Nikola Tesla je, među ostalim, 2000. godine implementirao i cjelovit sustav nagrađivanja te fleksibilno radno vri-jeme. Karakteristika takvog sustava nagrađivanja je vrednovanje i nagrađivanje re-zultata rada, a ne prisutnosti na poslu. Sastavni dio filozofije upravljanja ljudskim potencijalima uz nagrađivanje prema rezultatima rada uključivao je brigu o razvo-ju i uvjetima rada te napredovanja svakog pojedinca. Zahvaljujući takvom pristu-pu zaposlenici su u prilici kvalitetno komunicirati i neposredno sa svojim rukovo-diteljima dogovarati svoje godišnje individualne planove, razvoj karijere i dodatno obrazovanje. I menadžeri su obuhvaćeni posebnim programima izobrazbe i plani-ranja rukovoditelja na korporacijskoj i kompanijskoj razini s ciljem povećanja nji-hovih liderskih i menadžerskih kvaliteta te vještina. Kompanija stalno ulaže u opre-manje radnih prostora, u zaštitu zdravlja i sigurnost, u alate i opremu za rad svakog svog zaposlenika te na taj način stvaramo kvalitetno poslovno okruženje kako bi-smo privukli, usavršili i zadržali kompetentne i motivirane ljude koji žele biti čla-novima velikog i uspješnog tima Ericssona Nikole Tesle.


214

Struktura muškaraca i žena u ukupnom broju zaposlenih 31. prosinca 2008. godine

27% 73%

Važno je istaknuti da je nakon prvih pet godina restrukturiranja, kada je zbog teh-noloških, tržišnih, strukturnih i organizacijskih razloga, značajno smanjen broj za-poslenika nižih stručnih sprema, u prvim godinama 21. stoljeća značajno povećano zapošljavanje u kompaniji. Tako je, u zadnjih pet godina, zaposleno oko 800 mla-dih stručnjaka, pretežno inženjera elektrotehnike i računarstva u našim jedinicama u Zagrebu i Splitu. Veliki generator tog novog zapošljavanja bile su dodatne odgo-vornosti koje smo dobili na internom Ericssonovom tržištu u području istraživanja i razvoja, globalnog centra za isporuku usluga, različitih ekspertnih centara koji su se u međuvremenu stvorili.

Ericsson Nikola Tesla danas ima više od 1650 zaposlenih, od čega čak 83 posto ima-ju visoku stručnu spremu, dok je njih 7 posto steklo titulu magistra ili doktora zna-nosti. Prosječna dob zaposlenika je 38 godina, a više od 640 zaposlenika mlađe je od 32 godine. Premda se telekomunikacije smatraju područjem u kojem dominiraju muškarci, potičemo zapošljavanje žena tako da je trenutačni omjer žena i muškara-ca 27 posto prema 73 posto što znači da imamo bolju zastupljenost žena u kompa-niji od prosjeka u našoj industriji.

KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA ZAPOSLENIH

(31. PROSINCA 2008. GODINE)

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0VSS

82,7

VS

6,2

SSS

9,7

VKV

0,4

KV

0,4

PKV, NKV, NSS

0,5

post

otak


215

KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA (1949. - 2008. GODINE)

90,0

80,0

70,0

60,0

50,0

post

otak

godine

kvalifikacija

40,0

30,0

20,0

10,0

1959.0,0

1969. 1979. 1989. 1999. 2008.

PKV, NKV, NSSKV

VKVSSS

VSVSS

ZAPOSLENICI ERICSSONA NIKOLE TESLE PREMA GODINAMA ŽIVOTA(31. prosinac 2008. godina)

ostali

VSS

120

100

80

60

40

20

021 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66

godine života


216

Odnos prema zaposlenicima

Kompanija kontinuirano radi na unaprjeđivanju radnog okruženja u cilju povećanja zadovoljstva i motivacije svojih zaposlenika kroz:

• Osiguranje atraktivnih poslova i davanje jasne uloge u ostvarivanju zajedničkih ciljeva svakom zaposleniku

• Mogućnost neprestanog procesa učenja i usavršavanja, osiguravanje jednakih uvjeta razvoja i rada za sve zaposlenike

• Prepoznavanje pojedinaca i timova koji daju najveći doprinos rezultatima kompanije

• Sustav plaća koji se temelji na rezultatima rada upotpunjen raznim motivirajućim načinima nagrađivanja

• Poticajno radno okruženje, suvremeno opremljeno radno mjesto i sve potrebne alate za rad

• Fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće

• Brigu za zdravlje zaposlenika i visok standard zdravstvene zaštite

• Pružanje podrške mladim roditeljima organiziranjem smještaja djece u vrtiće u neposrednoj blizini kompanije

• Mogućnost rekreacije i druženja u sportskim i kulturnim sekcijama

Pružamo podršku roditeljima, djeca u "Ericssonovoj"

vrtićkoj grupi

Galerija Ericssona Nikole Tesle ugostila je mnoge umjetnike


217

Zadovoljstvo zaposlenika prema različitim područjima prati se putem ankete Dialog koju Ericsson provodi u svim svojim kompanijama u svijetu. Anketa Dialog provo-di se jednom godišnje među svim zaposlenicima, a rezultati ostvareni u Ericssonu Nikoli Tesli, već duži niz godina, pokazuje izvrstan odaziv i visok stupanj zadovolj-stva zaposlenika kompanijom. Kroz anketu zaposlenici izražavaju svoje mišljenje o radnoj angažiranosti i odnosu prema kupcu, o individualnoj i organizacijskoj moti-viranosti, o zadovoljstvu danim ovlaštenjima i odgovornostima u poslu, o zadovolj-stvu suradnjom, uvjetima za postizanje operativne izvrsnosti, o uvjetima za učenje i drugim važnim područjima.

Važan dio brige o zaposlenicima odnosi se na sustavnu brigu o njihovom zdrav-lju. Pokazatelji stanja u tom području prate se kroz broj ozljeda na radu; provode se preventivne i korektivne aktivnosti predviđene procjenom opasnosti, kao i pred-ložene aktivnosti proizašle s redovito održavanih sjednica Odbora zaštite na radu. Zaposlenicima je omogućeno obavljanje sistematskih liječničkih pregleda u kom-panijskoj ambulanti uz dodatne specijalističke preglede. Rezultati sistematskih li-ječničkih pregleda obrađuju se i analiziraju te se o njima raspravlja i donose odlu-ke na sjednicama Odbora zaštite na radu. U kompanijskoj ambulanti zaposlenici mogu obaviti kardiološki, gastroenterološki, endokrinološki i ginekološki specija-listički pregled.

Suradnjom liječnika medicine i stručnjaka zaštite na radu izrađena nova procjena opasnosti, u koju je uključena i procjena radnih mjesta za računalom.

Treba posebno istaknuti da od 1995. godine postoji kvalitetna partnerska surad-nja sa Sindikatom radnika Ericssona Nikole Tesle. To je posebno važno uzme li se

Obiteljski dan Ericssona Nikole Tesle na Jarunu

Rekreacija zaposlenika

Suuvremena stomatološka ordinaciju u krugu kompanije

Projekt "Doktor na radnom mjestu"


218

u obzir restrukturiranje kompanije i stalne promjene vezane uz prilagodbe novim zahtjevima. Tako smo tijekom tog dugog razdoblja imali nekoliko velikih reorga-nizacija, izdvajanje dijelova koja nisu bili osnovna djelatnost, nekoliko programa rješavanja tehnološkog viška zaposlenika, stalne prilagodbe naših akata, politika i direktiva korporacijskima te promjene vezane uz praćenje hrvatske legislative. Bi-lježimo da je nakon višemjesečnih pregovora poslovodstva i Sindikata 1996. godine potpisan na razini kompanije Kolektivni ugovor o radu, a godinu dana kasnije novi Pravilnik o plaćama. U svom se radu Sindikat prilagođavao aktualnoj situaciji pa je svoj rad najviše koncentrirao na ona područja i teme koje su u tom trenutku bile od najvećeg interesa njegovog članstva (pregovori o plaćama, zbrinjavanje viška radni-ka, izdvajanje pojedinih organizacijskih jedinica, reorganizacija poslovanja, uvjeti rada i zaštite zdravlja zaposlenika itd).

DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Konkurentnost

Briga kompanije o svim zainteresiranim stranama te vlastitom dugoročnom razvo-ju predstavlja glavni temelj i pokazatelj naše ukupne društvene odgovornosti u kontekstu osiguranja uspješnosti budućeg poslovanja, ali i održivog razvoja cije-log društva.

Vodeći se načelom odgovornosti u svim segmentima svog poslovanja i prema svim zainteresiranim skupinama, Ericsson Nikola Tesla smatra da društvena odgovornost

Potpisivanje prvog Kolektivnog ugovora, 1996. godina

Ljetni kamp za studente FER-a


219

Kompanijski Centar za izobrazbu

pomaže kompaniji u izgradnji ugleda, osigurava motiviranost i zadovoljstvo zapo-slenika kao i širu društvenu prihvaćenost, jača konkurentnost i dugoročno omogu-ćava brži poslovni razvoj tvrtke. U tom smislu kompanija uz financijsku, ima i viso-ko osviještenu odgovornost i za društvenu zajednicu te održivi razvoj. To uključuje jasnu strategiju razvoja poslovanja, vodstvo u onome čime se bavimo, brigu o za-poslenicima, dioničarima, kupcima, partnerima, dobavljačima te korisnicima naših proizvoda i usluga. Jednaku odgovornost, kakvu i sami primjenjujemo u našem po-slovanju, očekujemo u postupcima naših dobavljača, uvoznika, proizvođača, ali i kupca i korisnika kako bi se vodila briga o utjecaju proizvoda na okoliš tijekom ci-jeloga njegovog životnog ciklusa. Upravo zato sa svim našim zainteresiranim stra-nama stvaramo odnose koji se temelje na povjerenju, dijalogu i uzajamnoj razmjeni znanja i informacija. Pored toga, svojim brojnim aktivnostima i društveno vrijed-nim projektima pridonosimo društvenoj mobilizaciji i održivom razvoju.

U tom smislu dugoročnost i konkurentnost te poslovna izvrsnost u svemu što radi-mo osnovne su postavke na kojima se zasniva poslovanje naše kompanije te odgo-vornost prema zainteresiranim stranama te zajednici u kojoj djelujemo. Polazeći od tih načela Ericsson Nikola Tesla svojom liderskom ulogom u hrvatskom gospodar-stvu dugi niz godina stvara preduvjete za bolji život, veću produktivnost i učinko-vitost ljudi promičući društvo znanja i održivi razvoj cijelog društva.

Djelovanje Ericssona Nikole Tesle usmjereno je na sve ključne interesne skupine: kupce, zaposlenike, dioničare i investitore, dobavljače i partnere, sindikat, poslov-

Aktivno sudjelovanje u obilježavanju 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, UNESCO, Pariz, 2006. godina


220

ne i stručna udruženja, tijela javne vlasti, obrazovne institucije i zajednicu. Ne samo da odgovorno utječemo na svoje buduće poslovanje i ostvarenje naših ciljeva i željenih pozicija, nego vrlo kvalitetno pridonosimo daljnjem razvoju naših partne-ra, prosperitetu zajednice te boljem životu ljudi.

Sukladno smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje (Global Report Initiati-ve - GRI), koji predstavlja vodeći svjetski okvir za izvještavanje o održivom i odgo-vornom poslovanju kompanija, Ericsson Nikola Tesla izvještava o svom utjecaju na okolinu kroz ekonomsku, društvenu i okolišnu dimenziju. Kompanija promiče odr-živi razvoj jer je riječ o poslovnoj strategiji čiji je cilj balansiranje dugoročnog rasta kompanije i konkurentnosti u promjenjivim vanjskim uvjetima s utjecajem na eko-nomski, okolišni i društveni razvoj. Ekonomska održivost, odnosno financijska sta-bilnost i strateški razvoj u Ericssonu Nikoli Tesli prati se pomoću poslovne kartice postignuća (BSC) i ključnih indikatora poslovanja (KPI).

Briga o društvenoj zajednici i okolišu

Kompanija općenito pokazuje svoju društvenu odgovornosti u području ekonomske održivosti, tržišnih odnosa, zaštite okoliša, kroz radnu okolinu, uključenost druš-tveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju te odnose sa zajednicom.

Tako kontinuirana, vrlo uspješna suradnja s istaknutim hrvatskim fakultetima, posebice s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu te s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu donosi zanimljive i korisne rezultate. U želji da osigura kvalitetne kadrove i za budućnost, kompanija stipendira redovne studente završnih studijskih godina navedenih studija te time ujedno daje novi poticaj stvaranju društva znanja u Hrvatskoj.

Od svojih dobavljača za proizvode i usluge zahtijevamo poštivanje visokih standar-da kvalitete te pridržavanje Kodeksa ponašanja koji uključuje poštivanje osnovnih ljudskih prava, radnih standarda, upravljanje okolišem te sprječavanje korupcije.

Promišljenim strateškim planiranjem poslovanja, uz operativnu izvrsnost u sva-kom pojedinačnom segmentu, kompanija sudjeluje u kreiranju raznovrsnih dobro-biti za svakog pojedinca kao i za cjelokupno društvo. Pri tom svojim tehnološkim liderstvom činimo život ljudi lakšim i kvalitetnijim, a rješenjima, proizvodima i uslugama koje nudimo osiguravamo suvremenom čovjeku mobilnost, sigurnost u izvanrednim situacijama, kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, inteligentno upravljanje lučkim i gradskim prometom, digitalne gradove odnosno gradske mreže čiji su ser-visi građanima lako dostupni, cjelovita rješenja za interaktivnu televiziju te upotre-bu suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija za čuvanje resursa i bri-gu o okolišu.

Svojim proaktivnim stavom u uočavanju potreba, širenju potpore i razvijanju par-tnerstva sa zajednicom, kompanija nastoji uskladiti nacionalne i lokalne programe s postupcima koji su se pokazali najboljima u praksi na međunarodnoj razini.

Naša rješenja za upravljanje pomorskim prometom osiguravaju kvalitetnije poslovanje, bolji život i zdraviji okoliš


221

Suradnja sa splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, kompanijski nastup na "Danu karijera"

Kompanijskom politikom sponzorstva i donacija definirani su alati i metode prepo-znavanja i realizacije najkvalitetnijih društveno korisnih projekta. Prednost imaju projekti gdje kompanijski proizvodi, usluge, tehnologija, razmjena znanja i infor-macija imaju aktivnu ulogu. Uz to, kompanija se nastoji udaljiti od pukog financi-ranja projekata, nastoji ponuditi resurse, znanje, vještine i vrijeme te tako pomoći društveni razvoj zajednice u kojoj djeluje.

Proteklih godina kompanija je realizirala vrijedne obrazovne, zdravstvene, kultur-ne, sportske, humanitarne i druge društveno korisne projekte, te na taj način inve-stirala znatna sredstva.

Poslovanje Ericssona Nikole Tesle temelji se na načelima održivog razvoja. To osim ekonomske održivosti i odgovornog odnosa prema društvu znači i stalno poboljša-nje odnosa prema okolišu.


222

Podržavamo kvalitetne društvene projekte, donacija računalnih radionica gospićkim školama, 2003. godina

Sustavno i redovito provodimo unutarnje i vanjske provjere funkcioniranja sustava upravljanja okolišem kako bi se zadržao stečeni certifikat ISO 14001.

Sustav upravljanja poslovanjem

Kompanija je potpisnik Ericssonovog Kodeksa poslovne etike te Kodeksa etike u po-slovanju koji je izdala Hrvatska gospodarska komora, čime dodatno potvrđuje svo-ju orijentaciju prema etičnom poslovanju.

Kompanija, u skladu s korporacijskom politikom, upravlja kvalitetom proizvoda i usluga tako da u sustavu upravljanja određuje uloge i odgovornosti, organizaciju, procese i ostale značajke ključne za operativnu izvrsnost. Sustav upravljanja podr-žava ispunjavanje poslovnih ciljeva, a ažurira se i prilagođava trenutačnom poslov-nom fokusu, kao i promjenama u organizaciji i upravljanju. Sustav upravljanja se redovito interno provjerava kako bi se osiguralo da učinkovito podržava ispunjava-nje poslovnih ciljeva. Povratne informacije nakon provjere sustava upravljanja ko-riste se za unapređenje rada i operativna poboljšanja kako bi osigurali da isporuka proizvoda i usluga dosljedno ispuni zahtjeve i očekivanja.


223

Tehnološko-inovacijski partner HOO-a za izradu elektroničkog zdravstvenog kartona sportaša

Ericsson Nikola Tesla posjeduje slijedeće certifikate:

• Certifikat ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem u okviru certificiranja korporacije

• Certifikat ISO 9001:2000 od Det Norske Veritas za marketing, prodaju i isporuku telekomunikacijskih proizvoda, rješenja i usluga

• Certifikat ISO 9001:2000 od SIQ-a za istraživanje i razvoj u informacijskim i komunikacijskim softver tehnologijama.

U sklopu upravljanja cjelovitom kvalitetom uveden je sustav interne provjere rizi-ka poslovanja (Risk Based Assessment) koji preventivno djeluje i ukazuje na područ-ja za poboljšanje. Ono što treba posebno naglasiti jest činjenica da se stalno pobolj-šava sustav upravljanja radom o čemu se zaposlenici mogu informirati na intranet stranicama kompanije.

U tržišnom okruženju Ericsson Nikola Tesla razvija odnose s dobavljačima, kupci-ma, potrošačima, dioničarima odnosno vlasnicima te uvažava svoju konkurenciju. U tome se pridržavamo naših temeljnih vrijednosti - profesionalnosti, ustrajnosti i poštovanja. Konkretno, Ericsson zahtijeva od svih svojih poslovnih jedinica, kom-panija i zaposlenika kao i od drugih zainteresiranih strana s kojima su u ugovornom


224

odnosu (npr. dobavljača i njihovih poddobavljača) djelovanje u skladu s odredba-ma Kodeksa ponašanja (Code of Conduct) i Kodeksom poslovne etike (Code of Bu-siness Ethics).

Kompanija stalno unaprjeđuje svoj odnose s različitim kupcima u zemlji i na više desetaka tržišta na kojima poslujemo. Drugim riječima, prilagođavamo se potreba-ma naših kupaca, nudimo im inovativna rješenja za njihov poslovni rast te na taj način gradimo partnerske odnose i međusobno povjerenje.

S dobavljačima također gradimo dugoročne odnose koji podrazumijevaju dijalog i razmjenu znanja te primjenu suvremenih modela rada. Kao tehnološki lider, Eri-csson Nikola Tesla koristi sustav e-nabave koji omogućava višu razinu profesio-nalnosti, efikasnosti i suradnje. Informacijski sustav u području nabave ima niz prednosti među kojima se ističu transparentan način rada, usporedbe temeljene na činjenicama te manje utrošenog vremena i novca.

S dobavljačima gradimo dugoročne odnose koji podrazumijevaju dijalog i razmjenu znanja, "Dan dobavljača" - godišnje okupljanje dobavljača i partnera

Redoviti sastanci kompanijskih menadžera


225

Veliki interes investitora za poslovanje kompanije, "Dan tržišta kapitala" okupio je investitore iz zemlje i inozemstva

Odnosi s investitorima

Ericsson Nikola Tesla veliku pažnju pridaje pravodobnom i objektivnom informi-ranju zajednice o svojim aktivnostima i ostvarenim rezultatima poslovanja. Načela korporacijskog upravljanja Ericssona Nikole Tesle, koje je Društvo usvojilo u trav-nju 2005. godine, temelje se na zakonodavstvu Republike Hrvatske te preporuka-ma objavljenim u OECD principima za korporacijsko upravljanje te jasno definira-ju prava i obveze Uprave, Nadzornog odbora i dioničara.

Dionica Ericssona Nikole Tesle (ERNT-R-A) uvrštena je u kotaciju Javnih dioničkih društava Zagrebačke burze 17. srpnja 2003. godine što je pridonijelo značajnom po-rastu njene vrijednosti. Do tada se kompanijskim dionicama trgovalo na Varaždin-skoj burzi, gdje je upravo ova dionica redovito bila u kategoriji najlikvidnijih. Vri-jednost dionica Ericssona Nikole Tesle prepoznao je East Capital, koji je kompaniji

Predstavnici Ericssona na Glavnoj skupštini Dioničkog društva


226

Glavna skupština dioničkog društva uvijek izaziva interes investitora i javnosti

2004. godine dodijelio priznanje "Otkriće godine" u istočnoj Europi. Kompanija je i višestruki dobitnik nagrade "Zlatna dionica“, koju dodjeljuje Zagrebačka burza, a proglašena je i dionicom s najvećim prometom ostvarenim tijekom poslovanja Va-raždinske burze.

Stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu kapitala, od siječnja 2009. godine dio-nicama se trguje na "Redovnom tržištu" Zagrebačke burze.

Na dan 31. prosinca 2008. godine temeljni kapital Ericssona Nikole Tesle d.d. izno-sio je 133.165.000 kuna i podijeljen je na 1.331.650 redovnih dionica na ime, serije A. Svaka dionica nosi jedan glas na Glavnoj skupštini Društva. Ukupan broj trezor-skih dionica krajem 2008. godine iznosio je 13.588 (1,02 posto temeljnog kapitala). Dionice su bile u vlasništvu 6313 dioničara.

Varaždinska burza dodijelila je dionici ERNT-R-A Priznanje za najveći promet ostvarentijekom poslovanja te burze, 2006. godina


227

"Zlatna dionica" za najbolju industrijsku dionicu, 2005. godina

Okretanje tržištu i javnosti

Iz pozicije monopolista na domaćem tržištu, koju je tadašnji "Nikola Tesla" uživao do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, nova je kompanija iz planske privre-de gotovo preko noći "uskočila" u tržišnu ekonomiju te se suočila sa svjetskom kon-kurencijom na domaćem i inozemnim tržištima. To je iz temelja promijenilo komu-nikaciju s tržištem i javnošću. Od prilično zatvorenog poduzeća vremenom smo se transformirali u izrazito transparentnu kompaniju koja javnost informira o svemu važnom za poslovanje, razvoj novih tehnologija, upravljanju i strateškim usmjere-njima te o brojnim drugim temama općeg značaja. Vremenom se na taj način gradila percepcija o kompaniji kao poslovno uspješnom subjektu, lideru u visokim tehnolo-gijama, kvalitetnoj radnoj i poslovnoj sredini čiji stručnjaci su visoko kompetentni, profesionalni te motivirani u svom poslu. Zahvaljujući upravo tim kvalitetama te odgovornom ponašanju Ericsson Nikola Tesla sigurno spada u najuglednije hrvatske kompanije, a po svojim poslovnim rezultatima te izvozu i u najuspješnije predstav-nike hrvatskog gospodarstva. O prepoznatljivosti kvalitete koje kompanija osigurava svojim zainteresiranim stranama govore i brojne nagrade i priznanja.

KRETANJE PROSJEČNE CIJENE DIONICE 2003. - 2008. (u kunama)

4.500

4.000

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0VII

2003.XII

2003.XII

2004.XII

2005.XII

2006.XII

2007.XII

2008.godine


228

Izdvajamo neke od njih:

• Ericsson European Equality Award 2000 (EEEA), nagrada za izjednačavanje položaja žena i muškaraca u poslovnom okruženju na svim razinama kompanijske hijerarhije, 2001. godina

• Priznanje za jednakost spolova i promicanje uloge žena u ICT industriji - Meritor Medija, 2004. godina

• Priznanje Gordani Kovačević, menadžerici godine u informatičkoj industriji - Meritor Medija, 2004. godina

• Priznanje Gordani Kovačević, menadžerici godine u kategoriji velikih poduzeća - CROMA, 2004. godina

• Zlatna plaketa Hrvatske gospodarske komore za najuspješnije trgovačko društvo, 2003. godina

• "Zlatna dionica" u kategoriji za najveći porast cijene, 2004. godina

• Najbolja industrijska dionica, 2005. godina

• "Zlatna kuna" za najuspješniju veliku kompaniju u Hrvatskoj, 2003. i 2007. godina

• Nagrada Grada Zagreba za postignute rezultate u području gospodarstva, 2005 godina

• Nagrada “Poslovni ugled 2005” u kategoriji Sposobno rukovodstvo, 2005. godina

Dodjela "Zlatne kune" za najuspješnije veliko

trgovačko društvo u Hrvatskoj, 2007. godina

Ericssonova europska nagrada za jednakost spolova, 2001. godina

Povelja RH za značajni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva


229

HGK I HR PSOR dodijeli su Ericssonu Nikoli Tesli nagradu "Indeks društveno odgovornog poslovanja"

Priznanje "Poslovni ugled", 2005. godina

Gledatelji Poslovne televizije dva puta su izabrali predsjednicu Ericssona Nikole Tesle za gospodarstvenicu godine u Hrvatskoj

Nagrada za "Kreativni i inovativni projekt ljudskih potencijala", 2008. godina

Priznanje za promicanje uloge žena u ICT industriji, 2004. godina

• Nagrada “Poslovni ugled 2005” u kategoriji Inovativnost, 2005. godina

• U povodu 150 obljetnice rođenja Nikole Tesle predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić odlikovao je Poveljom Republike Hrvatske kompaniju Ericsson Nikola Tesla za značajni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva te za njegovanje znanstvene baštine Nikole Tesle te Redom Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle Gordanu Kovačević, predsjednicu Ericssona Nikole Tesle, zaslužnu gospodarstvenicu koja je svojim djelovanjem pridonijela uspješnom poslovanju Ericssona Nikole Tesle te ICT u cjelini

• Nagrada "Tvrtka - prijatelj obitelji" - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2007. godina

• "Zlatni ključ" za najboljeg hrvatskog izvoznika u konkurenciji velikih tvrtki u 2007 godini. - Udruga Hrvatski izvoznici, 2008. godina

• "Zlatni ključ" za najuspješnijeg izvoznika na tržištu Ruske Federacije u 2007. godini - Udruga Hrvatski izvoznici, 2008. godina

• Nagradu za "Kreativne i inovativne projekte ljudskih resursa" - Mreže za razvoj i kreativnost, 2008. godina

• Nagrada INDEKS DOP-a za svoju pozitivnu praksu prema ključnim interesnim skupinama te time predstavlja ogledni primjer društveno odgovorne kompanije u Hrvatskoj - HGK i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), 2008. godina


230

O ugledu i važnosti kompanije za Hrvatsku u zadnjih 15 godina svjedoče i brojni posjeti Ericssonu Nikoli Tesli uglednika iz političkog, privrednog i društvenog ži-vota Hrvatske i svijeta.

Kao lider u području visokih tehnologija, kompanija ima svoju važnu ulogu i zna-čaj za strateški razvoj cijele zemlje. Upravo zato želimo zadržati svoje strateško teh-nološko usmjerenje i oslonac na snažni Ericssonov brand te vlastiti razvoj, svoje za-poslenike i njihovo znanje.

Gledajući unatrag, možemo zaključiti da je kompanija cijelo vrijeme svog postoja-nja uspjela zadržati svoju financijsku i poslovnu stabilnost te kvalitetne rezultate. Razina interne efikasnosti, kompetencije ljudi, prepoznatljivost u globalnoj organi-zaciji te stvorena kompanijska kultura i odgovornost prema svim zainteresiranim stranama predstavljaju čvrste temelje za nastavak stabilnog poslovanja i u nared-nom razdoblju.

Američki veleposlanik Robert Bradtke u posjetu kompaniji, 2009. godina

Hans Vestberg tijekom jednog od posjeta kompaniji, 2009. godina

Princ Albert od Monaka u obilasku kompanije, 2009. godina

Predsjednik RH i predsjednik Ericssona sa zanimanjem sudjeluju u demonstraciji rješenja za e-zdravstvo, 2006. godina


231

Punim jedrima plovimo dalje...


Monografija ETK Kersch · Hrvatsko Podunavlje je 1998. godine vraeno mirnom reintegracijom u...

Documents

Transcript of Monografija ETK Kersch · Hrvatsko Podunavlje je 1998. godine vraeno mirnom reintegracijom u...