Izradio:DejanHren

www.hren.hr

2009

Monetarnateorijaipolitika Prvidio:MonetarnateorijaMonetarnateorijauuemsmislu,bavisetehnikomstranomnovca,auiremsmislu,ulogomnovca uekonomijiidrutvu.Otkrivajuikakokoliinanovcauoptjecajudeterminirarazinucijenaiukupne proizvodnjerobaiusluga(agregatnogproizvoda)ulazimousloentijekodnosaivarijablautjecaja novcauekonomiji.Monetarnateorijasebavistudijemtihodnosa,priemusukoliinanovcau optjecajuipotranjanovcadvijevanesastavnice.

1.OdrednicemonetarneteorijeMonetarnateorijadajemonetarnojanaliziokvireistraivanjaimeseutemeljujeimonetarnapolitika gledepraktinogreguliranjakoliinenovcauoptjecajuitokovaemisijeprimarnognovcasredinje banke.Smotritapotranjenovcamonetarnateorijapruauvidudeterminanteponaanjapojedinih imateljagledenjihovihodlukadadioimovinedreumonetarnomobliku. Monetarnateorijapruamonetarnojanalizirazloenustrukturuvarijablaifunkcionalnihodnosa tijekommonetarnoguravnoteenja,dabiovamoglaizabratiprikladnevarijableiloginoihpovezati tijekomistraivanjarelevantnihpojavatemeljemkojihseizabireprikladnamonetarnapolitika. Smotritauegiiregtretiranjamonetarneteorijeievolucijutijekanjenograzvojamoemopratitis dvamotrita: a) evolucijemonetarnogsustavai b) evolucijemonetarneteorije. Tijekomdefiniranjamonetarnihagregatautvrenojedaukoliininovcauoptjecajuporedgotovine spadaidepozitninovac,tojestonidepozitiubankama,skojimasemoeplaati.

1.1.MonetarnateorijakaodioekonomsketeorijeTemekojeinepredmetmonetarneteorijeodredilesunjenomjestouekonomskojteorijiinjen relativnikarakter.Ekonomsketeorijekaosistematiziranoznanjeopojedinimekonomskimpojavama dajuobriseintegralneekonomsketeorijenatemeljimadisperzijeispecijalizacije.Timesenastoji istraitiiodreditiponaanjepojedinihsektora(vertikalnipristupistraivanju)gledepotranjenovca, emisijenovcaiutjecajpojedinihsektoranaviakilimanjaknovca.Istodobnojenunoiistraivanje funkcionalnihodnosaizmeuukupnekoliinenovca,ukupnepotranjenovca,potranjerobaiusluga, tednjeiinvesticija(horizontalnipristupistraivanju).

1

1.2.RelativnostmonetarneteorijeRelativnostmonetarneteorijeograniavajuijeimbenikopihnaelaipristupa,tozahtijevaprikaz pojedinihteorijavodeiraunaonjihovojvrijednosnojocjenismotritakonkretnihdrutvenihprilika. Relativnostmonetarneteorijeinjenapovezanostsostalimekonomskimteorijama,upuujena potrebusagledavanjamonetarneteorijekaodijelaekonomsketeorije,dabisepojedinamonetarna teorijamoglaocijenitismotritaprikladnostiekonomskimidrutvenimprilikama,odnosnoocijeniti njenadrutvenarelativnost.

1.3.MetodolokipristupmonetarnojekonomijiMetodolokipristupi: pozitivanpristup,tretirajuipojavekakvejesu,imazaciljrazlaganjepostojeihpojava,kako biseocjenilonjihovobuduekretanjetesukladnotomeiodredileodgovarajueekonomske mjerekojebitrebaledovestidoeljenihciljevaekonomskepolitike, normativniprituptretirajuipojavesmotritakakvebitrebalebiti,polazioddanihciljeva odreujuipostojeestanjeiodnosegledeodreenihpojavasmotritaizabranihciljeva ekonomskepolitikekaoinunekorektivnemjerekakobisepostojeestanjeuskladilos danimciljevima.

Monetarnateorijasmotritapozitivnogpristupatretiraistemonetarnepojavesciljemdefiniranja, predvianjairegulacijesukladnociljevimaekonomskepolitike.Pozitivanmetodolokipristup dopunjavasenormativnimpristupom(uepromatrannormativanpristup)kakobiseuspostavljanjem pravnenormeodrediloponaanjemonetarnihpojavasukladnonjihovojveojuinkovitostikao instrumentaekonomskepolitike.irepromatran,normativanpristuppodrazumijevautemeljenost pravnihnormanamoralnim,socijalnimipolitikimvrijednostimapojedinogdrutva.Pozitivanpristup podrazumijevauporabuempirijskihistraivanja,doksuzanormativanpristupempirijskaistraivanja sporedna. Polazeiodspomenutihmetodolokihmonetarnihpristuparazlikujusemonetarneteorijepolazeiod razvijenostipojedineekonomijeidrutva.Urazvijenimekonomijamapozitivanmetodolokipristupje estodovoljan.

2.Evolucijamonetarneteorije2.1.OdredniceevolucijemonetarneteorijeRazvijenostekonomijeisveveameunarodnaintegracijapojedinihekonomijajebitnadeterminanta razliitostimonetarnihteorija.Empirijskaistraivanjauprednjemsmislurazvijajuseiudrugim ekonomskimteorijama,imesestvarajuobrisiintegralneekonomsketeorije.Natajnain,monetarna teorijakaodiofinancijsketeorije,praenajerazvojemteorijarealnihekonomskihpojava,kojeutjeu nadiferenciranjemonetarnihteorija.Stogarazlauievolucijumonetarneteorijekaointegralnog dijelaekonomsketeorije,razlaemoistodobnoirazvojostalihekonomskihteorija. Monetarnateorijakaointegralnidioekonomsketeorije,evolucijskislijedirazvojekonomsketeorije, poeviodklasineekonomsketeorije,prekoneoklasineteorije,keynesijansketeorije,neoklasinih sinteza,neokeynezijanskesintezedosuvremeneekonomskeimonetarneteorije.

Uvoenjeveliineistruktureimovineumjestotokovastvorilojemogunostizaobjedinjavanje monetarneteorijesteorijomkapitala.Smotritaintegracijskogtijekanovi,imovinskipristup monetarnojteorijiteiojepovezivanjumonetarneifiskalneteorijeujedinstvenucjelinu.

2.2.PredklasinateorijavrijednostinovcaPoelasupriblino1650.g.saW.Pettyem,kojusukasnijedopunjavaliLockeiCantilionikojajetrajala svedosmrtiHumeaiintelektualnogsvitanjaobjavljivanjemSmithoveknjige1776.g.Pettyevai Lockeovateorijasezasnivalanakoliinigotovognovca,aCantilionovanabrzinikolanjanovca. Determinanterazvojaidiferenciranjamonetarneteorijesuujednoideterminantekojemonetarnu teorijukaorelativnukategoriju,otkrivajukaozavisnu,uprvomreduoddrutvenihiekonomskih prilika. Uzimajuidajeporastcijenarezultatpriljevazlata,odnosnodaoparazinacijenazavisiododnosa koliinenovcauoptjecajuMsikoliinerobanatrituQ,prosjenaserazinacijenaPmoeutvrditi kaoP=Ms/Q,odnosnokakojekupovnamonovca1/Ptojekupovnamonovcajednaka1/P=Q/M.

2.3.KlasinamonetarnateorijaPoinjesmruHumeaipojavomSmithovadjelaBogatstvonaroda1776.itrajedosmrtiMilla1873. A.Smithjeiriosvojeidejeotomedasuzabogatstvovaniprirodnookruenjeteradovjekakoji oplemenjujeprirodnadobra.Dobrakojanudenajveuizvjesnostgledeprotekavremenasutrajna, rijetkaipoeljna. J.B.Saysmatraojedajepotencijalnaproizvodnjaekonomijeodreenaveliinomradnesnagei kapitalnihdobara,kojisuuuvjetimaravnoteeponudeipotranjerobeupotpunostiuporabljeni,pa seekonomijauprilikamaslobodnogtrita,stalnonalaziustanjupuneuporabekapacitetairadne snage. Relanakretanjasuodreenaimbenicimaproizvodnjeidjelovanjemkamatnjaka. KvantitativnajednadbaJ.Lockea:MsVT=PQ.Porastkoliinenovcauoptjecajujejednakporastuope razinecijena.Ukolikosekoliinanovcauoptjecajuudvostrui,ravnoteaseuspostavlja udvostruenjemoperazinecijena.Modelklasinekvantitativnemonetarneteorijepojavljujeseu pojednostavljenomobliku,polazeiodtransakcijaurazmjeni.

2.4.NeoklasinamonetarnateorijaKlasinimodeljeprvisustavnipokuajrazlaganjaodrednicaagregatnih,ekonomskihvarijablakaoto surazinacijenairazinaproizvodnje,zaposlenostiipotronje,polazeiodnjihovemeusobne zavisnostiipovezanostiskoliinomnovcauoptjecaju. PoJ.S.Millutrinecijeneodreenesuzakonomponudeipotranje. I.FisheriA.C.Pigoupodravalisuzlatnistandardkovanognovcajersesmatraosamoregulacijskim.

3.KvantitativnamonetarnaekonomijaTrirazdobljauevolucijimonetarneteorije: 1. Razdobljerazdobljeklasineineoklasinemonetarneteorijeokonanojetijekomtridesetih godinadvadesetogstoljea. 2. Razdobljeukojemjeklasinakvantitativnateorijazamijenjenadohodovnommonetarnom teorijomJ.Keynesa,apoelasumutridesetihgodinadvadesetogstoljea. 3. Razdobljepoinjetijekompedesetihgodinasmonetaristikomteorijomiimopvinskom teorijom. Monetarneteorijenastaletijekomdvadesetogstoljeauobiajnosupojednostavljenoidijelenadvije grupe:monetaristiipostkeynesijanci.

3.1.TranskcijskakvantitativnamonetarnateorijaPremaklasinojkvantitativnojmonetarnojteoriji,promjenekoliinenovcamoeizazvatisamouinke gledepromjenaoperazinecijena.Spadauklasineineoklasinetorije. KvantitativnamonetarnateorijaizvodiprosjenurazinucijenarobaPodnosnokupovnumonovca 1/PizkoliinenovcauoptjecajuMs. Novacstalnomijenjavlasnikatijekomrazmjene,tonazivamomonetarnipromet,abrzinukojomse mijenjavlasnikbrzinommonetarnogprometa,brzinakolanjanovcailiprometnombrzinomnovca. StatinikvantitativniodnosJ.BodinaiB.Davanzatia>Ms=PQ. Kvantitativniodnos>MsVt=PQ Brzinakolanjanovcajeuzbrojtransakcijadrugivaanimbenikpotrebitekoliinenovcauekonomiji. Abrojtransakcijanovcaotkrivanamnjegovubrzinukolanja.Koeficijentodnosarazinetransakcija premapostojeojkoliininovcauoptjecajunazivasetransakcijska,prometnailijednostavnobrzina kolanjanovca,topiemokaoVt=PT/Ms. Transakcijskajednadba>MsVt=PT. UkvantitaivnojjednadbiMsVt=PTlijevastranapredstavljamonetarni,adesnarobnipromet. ProsjenarazinacijenaP,odnosnokupovnamonovca1/Pzavisitakoodtriimbenika: a) KoliinenovcauprometuMs b) Brzinekolanjanovca,tojestVt c) Koliinerobe,kojadolaziirazmjenjujesenatritu,tojestT

3.2.DohodovnakvantitativnamonetarnateorijaFunkcijenovcatretiranesuimajuiuvidu,najednojstrani,koliinurobeinadrugojstraniraspoloivu koliinunovcaitednjuumonetarnomoblikuilinovackaorezervuvrijednosti.imimamostabilnost cijenaimamoiaktivnumonetarnupolitikuprekokojemonetarnisustavrabisvojeovlasti,panovac nijeneutralan. Ekonomskianalitiarirabedohodovnipristup,kojiuklanjakoliinunovcauoptjecajukaouzrok promjenerazinecijenainanjenomjestostavljadohodak. Uinakkoliinenovcauoptjecajunarazinucijenaostajeneodreensvedokseneutvrditkojedobio dodatnukoliinunovcauvidudohotkaitojeuiniosnjom. MsVy=POjednadbanastalaobjedinjavanjemteorijakojerabedohodovnubrzinuiteorijakoje rabenominalnukoliinurobnogprometa 3.2.1.Schumpeterovadohodovnamonetarnateorija Dohodovnateorijapolaziodtogadapojedinaczasvojradprimanominalnidohodak,akoliinarobe kojumoekupitizatajdohodakjenjegovrealnidohodak,odnosnorealnidohodakjekupovnamo nominalnogdohotka. Ukupnatrinacijenarealnog,naturalnognetodomaegproizvodajednakajezbrojusvihmonetarnih dohodaka,autvrdimojenanaindanaturalnukoliinunetodomaegproizvodapomnoimo njegovomprosjenomcijenom,tojeA.AftalionizraziosjednadbomYn=PO. PoetnioblikkvantitativnejednadbeJ.LockeaMsVt=PQpredstavljaojeslikupotranjeiponudena tritu,priemujeQkoliinarobekojasenalazinatritu.UkupnapotronjaMsVtjednakajeukupnoj vrijednostirobanatritu.UkupnapotronjaMsVtjednakajeukupnojvrijednostirobanatrituPQ, tomoemopisatiikaoMsVt=PYr. Proizvodnisektorimaetirivertikalnopovezanegrupejedinica:Atrgovina,Bproizvoakisektor, Cpreraivairobnesirovine,Dproizvoairobnesirovine,Esektorkonanihpotroaa. TransakcijskabrzinakolanjanovcaVtnamkae,kolikoplaanjausveziskupovinomrobeizvri prosjenonovacunekomrazdoblju(tjednu,mjesecu,tromjeseju,godini). Sobziromnaiznijeto,determinantepotrebitekoliinenovca,relativnogledenadomaidohodak,su: a) BrojjedinicauvertikalnojdrutvenojpodjeliradaHt, b) Trajanjerazdobljaplaanjapt, c) Stupanjusklaenostiplaanjauvertikalnojpodjeliradag.

3.2.2.Teorijarealnogsalda PojamrealnogsaldaizraenjeveliinomkO,anominalnogsaldaveliinomkPOilikYn.UjednadbiMs predstavljaraspoloivukoliinunovcauoptjecaju;Yrrealnidomaidohodakuekonomiji;ikoeficijent kdioukupnognominalnogdohotkakojipojedincieleimatiugotovini. RealniblagajnikisaldomoemoizrazitikaoP=kYr/Ms,priemuje:Yrnaturalnirealnidomai dohodak;Mskoliinanovcauoptjecaju;koeficijentkdionaturalnogdomaegdohotkaiPcijena novcaizraenaurobi.KakojePcijenanovcaizraenaurobitojekodA.C.PigouazapravoPkupovna monovcakojusmoranijeizraavalikao1/P. Pojedincidiodohotkapotroezarealnidohodak,adiozadravajuunovcuzapotrebetekueg poslovanjaizanepredvieneizdatke.Timezadravajuapstraktnopravopotraivanja(monetarnioblik potraivanja). Troakdranjanovca,tojestkamatnjak>k=1/Vy. Uobjevarijantepotranjanovcanijenitadrugonegoponudarobe,aponudanovcapotranjarobe. Zatopromjenakoeficijentakmoraimatiistismisaokaopromjenabrzinakolanjanovca. DomaidohodakjefunkcijaMs/ktopiemokaoYn=f(Ms/k).Akakojek=1/Vytomoemo pisatidajeY=f(MsVy),toznaidavrijednostdomaegdohotkazavisiodkoliinenovcauoptjecajui brzinekolanjanovcauraspodjelidohotka.

3.3.KlasinaekonomijaiekonomskaravnoteaKlasinaekonomijajesmatraladasepromjenamacijenaponudaipotranjaautomatskidovodeu ravnoteu,priemusutednjaiinvesticijedeterminantekamatnjaka.Klasiniekonomistipolazeod togadasediskrepancaizmeuplaniranetednjeiplaniranihinvesticijaotklanjaprekopromjene kamatnjaka. Klasinakvantitativnamonetarnateorijajeotkriladasetemeljemzakonaponudeipotranjene oblikujusamorelativnerobnecijeneveioparazinacijena,tojestapsolutnarazinarobnihcijena.Pri tomekoliinanovcauoptjecajupomnoenanjezinombrzinomkolanjainipotranju,akoliinaroba natrituponudu. Slabastranaklasinekvantitativnemonetarneteorijeikvantitativnejednadbejedanamkausamo uvjetekojimorajubitiispunjenidaseoparazinacijenamoemijenjati,alinamnitanekaeo ekonomskimrazlozimatihpromjena,kaonitiomoguimutjecajimarazliitihmonetarnihsustavana tepromjene. 3.3.1.Kvantitativnamonetarnateorijaivrijednostnovca Nazivkvantitativnamonetarnateorijadolaziotudtorazlaevrijednostnovca,neusmislunjegove apsolutnevrijednosti,tojesttoininjegovuvrijednost,veusmislukvantitativnogodreenjai promjenanjegovevrijednostitijekomrazmjenenatritu. UtransakcijeTjemogueuvrstiti: a) Samorobnetransakcijeizaliheroba b) Robnetransakcije,zaliherobatetransakcijeusvezisfinancijskimoblicima

Klasiantransakcijskipristuppotranjinovcafokusiranjenakonceptnovcakaomonetarnogagregata kojisluiutransakcijamarazmjene. Transakcijskiklasianpristuppotranjinovca,polazeiodnovcakaooblikarazmjene,smatrada pojedinciiekonomskejedinicenemajudrugograzlogadratinovacosimzbogusklaivanjaprimitakai izdatakaunovcu. Brzinakolanjanovcaodreenajetehnolokimiinstitucionalnimimbenicimapajezatorelativno stabilna.Uklasinojteorijibrzinakolanjanovcajeodnosmonetarnihtransakcijailidohotkaprema koliininovcauoptjecaju. Kamatnjakomoguavaravnoteuinvesticijaitednjekodrazinedomaegproizvodapripunoj zaposlenosti. Monetarnaravnotea>Ms=1/VyPO. Dakle,koliinanovcauoptjecajuegzogenojeodreena,tojestodstranesredinjebanke,apotranja novcajeodreenatransakcijskimnamjenamanovca. 3.3.2.Kvantitativnamonetarnateorijaimonetarnisustavi Razlikeizmeumonetarnihsustavavezaneislobodnevalutesuvanezaodnoseizmeukoliine novcauoptjecajuMsioperazinecijenaP.Radiseotemeljnompitanjugledetogajelikoliinanovca uoptjecajuegzogenailiendogenavarijabla.Akosredinjabankamoe/nemoeprekoposlovnih banakamijenjatikoliinunovcauoptjecajunezavisnoodpromjenadomaegproizvodaodnosno dohotkaikamatnjaka,koliinanovcauoptjecajujeegzogena/endogenavarijabla. Umonetarnomsustavuszlatnicimauoptjecajuislobodomkovanja,kovnicasamotehnikiproizvodi novac,pautomsluajunevrijedetvrdnjekvantitativnemonetarneteorijeoegzogenostikoliine novcauoptjecaju. Ukraemrazdobljusredinjabankamoesmanjenjempokrianovcauzlatupoveatikoliinunovcau optjecaju(iznosnovcauoptjecajujeutolikoegzogenavarijabla),posebnoakouzimamouobziri depozitninovacposlovnihbanaka.Naduiroktonevrijedi,jerkodzlatnevaluteosnovicakoliine novcauoptjecajujezlatoijaserelativnacijenautvrujenasvjetskomtritu(pojedinadrava uvrujesamoslubenucijenuzlataunacionalnojvaluti),pamoedoiupojedinojdravisamodo kratkotrajnogodstupanjarelativnecijenezlataodsvjetskecijenezlata. Akoimamopapirnuvalutu,iznosnovcauoptjecajujeegzogenavarijablaikvantitativnamonetarna teorijajedonekleprikladna,akoizostavimopostranikonvertibilannovacsvrstimdeviznimteajemi slobodnimkretanjemkapitala.

3.3.3.Novacuklasinojmonetarnojteoriji PremaSayovuzakonuponudastvaravlastitupotranju,tojetonoubarterekonomijiukojojje uvijekagregatnaponudarobaiuslugajednakaagregatnojpotranjizanjima,priemusemoe mijenjatistrukturaroba. DabiSayovzakonbioprimjenjenumonetarnojekonomijinunoje: a) Dasuagregatnitrokoviproizvodnjedomaegproizvodnjedomaegproizvodajednaki vrijednostiagregatnihimbenikautijekuproizvodnjetogproizvoda, b) Dajeagregatnavrijednostimbenikaproizvodnjejednakaagregatnojpotronji(potranji)u ekonomiji. Klasinamonetarnateorija,zapostavljajuiutjecajpromjenekoliinenovcauoptjecajunarealne tokoveuekonomiji,zapostavilajeimogunostdasekoliinanovcauoptjecajurabikaoinstrument ekonomskepolitikeuupravljanjuproizvodnjomizaposlenosti.

4.KeynesijanskaekonomijaimonetarnateorijaSmisaoekonomskeznanostijeusvezisprouavanjemkakopukiviirazmiljausvakodnevnim poslovnimodnosima.Ekonomisteinteresirakakoegzogenevarijable(koliinanovcauoptjecaju,javna potronja,investicije,razinacijena)utjeunaendogenevarijable(dohodak,domaiproizvod, kamatnjak,osobnapotronja).Nekemeuegzogenimvarijablamazatopretvarajuuendogene (investicije)iliihkaorazinucijena,kratkoronoaproksimiraju.

4.1.KeynesijanskaekonomijaKlasinamonetarnateorijajesmatraladapromjenakoliinenovcauoptjecajunedjelujenarealne tokove,vesamonaopurazinucijena. Stavoviklasinekvantitativnetransakcijeskemonetarneteorijeouincimapromjenekoliinenovca uoptjecajunaekonomskitijekrezultiralisustatinouinstrumenataekonomskepolitikei pojednostavljenomstrukturommodelaklasinekvantitativnemonetarneteorije,tekratkoronim promatranjempojava.Ekonomskakrizatridesetihgodinadvadesetogstoljeanametnulajenunim preispitivanjetakvogstavatojedovelodointegracijemonetarnihirealnihvarijablaidinaminog promatranjaekonosmkihvarijabla,tedinamineanalizetransakcijskihidohodovnihkvantitativnih jednadba.Taanalizaotkrivadajekupovnamonovcaovisnaodkoliinenovcauoptjecaju,brzine kolanjanovca(odnosnokoeficijentak)ikoliinedomaegproizvodaodnosnodohotka.Napromjenu domaegproizvodaodnosnodohotkamoeseutjecatipromjenamacijenai/ilipromjenamakoliine proizvedenihroba. Kvantitativnamonetarnateorijauzimadasenovacrabisamozatransakcijskunamjenu,tekojenai meunjenimzagovornicimatvrdnjudakoliinanovcauoptjecajuslijediproporcionalnupromjenu razinecijena.

4.1.1.OdklasinedoKeynesovemonetarneteorije Razloenevarijantedohodovnekvantitativnemonetarneteorije(incomeapproach)pokazalesu putovekojimasenastojalopovezatidomaidohodakikupovnumonovcatekupovnumonadnica pojedinaca.Iznosnovcakojipojedinacprimizasvojradjenjegovamonetarnanadnica,akoliinaroba kojumoekupitizatunadnicujenjegovastvarna,relnanadnica.Realnanadnicajekupovnamo njegovemonetarnenadnice.Kupovnumomonetarnejedinicenjegovenadniceinikoliinarobe kojumoekupitizatumonetarnujedinicu. Keynessmatravanimtajtransakcijskimotiv(transactionsmotive)glededranjaimovineu monetarnomobliku,aliganesmatrajedinimimbenikompotranjenovca. Pojedincidreimovinuumonetarnomobliku,polazeiiodtogadarealnuimovinunemogupo potrebibrzokonvertiratiumonetarnioblik(percuationarymotive).Dranjenovcaizoprezajeuz transakcijskimotiv,vaanimbenikkoliinenovcauoptjecaju,paKeynespotranjunovcastimusvezi dijelinadohodovniiposlovninovac.Tadvaimbenikaodreenasurazinomdohodakapojedinca. TreiKeynesovimbenikjespekulativnimotiv(speculativemotive),odreenkamatnjakom. 4.1.2.Keynesovadohodovnamonetarnateorija Keynesovuinakseodnosinauinakcijenanarealnukoliinunovcauoptjecaju.Kadacijenepadnu 20%postojeakoliinanovcauoptjecajujeveaodpotranjenovcagledenjihovihmonetarnih transakcija.Smanjujuipotrebezamonetarnimtransakcijamaljudikupujuvrijednosnicepoveavajui cijeneobveznicaismanjujuinjihovekamatnjake.Tosmanjenjekamatnjakazaobveznicestimulira potronjurobaiusluga,tojestloginopoveavaagregatnupotranju.IztogloginogslijedaKeynesje zakljuiodabirecesijatrebalasamasebeizlijeiti.Nekolikojerazlogazatoetajtijekpotrajatidue vrijemeprvo,cijeneimonetarnenadnicenepadajubrzo,adrugiKeynesovargumentdueg trajanjarecesijejetajtosesmanjenjemnominalnihirealnihmonetarnihnadnicapoveava zaposlenostsamoakonepadaagregatnapotranja.Treirazlogtrajanjarecesijejetotijekom depresijekamatnjakimamaliutjecajnainvesticijskupotronju,avienapotranjupotronihroba. etvrtirazlogdugogtrajanjaekonomskerecesijeJ.M.Keynesrazlaetimetotijekomdepresijeopa razinacijenaneepastibrzo,padeflacijskaoekivanjamogureduciratipotronju. Keynesunjegovojanalizinaglaavavanostdrutvenestruktureiinstitucionalnogureenjadrutvau rjeavanjudrutvenihiekonomskihproblema. 4.1.3.Keynesovakupovnamonovca Kupovnamonovcajerecipronavrijednostcijenapriemuseradioponudiipotranjinarobnom tritu,anovacjepotraivanjerobanatomistomtritu. Zarazlikuodmonetarneteorije,keynesijanskamonetarnateorijaumjestoponudeipotranjena robnomtriturabiponuduipotranjunafinancijskom(monetarnom)tritu,postavljajuina prioritetnomjestopotranjunovcainemonetarnihfinancijskihoblika,prekokojihsemijenjaponudai potranjanarobnomtritu.Stogasenovacneuzimakaokupovnamonegokaozalihavrijednosti (storeofvalue)ioblikimovine.Potranjanovcaodreenajeodlukompojedinacaiekonomskih jedinicaodranjumonetarneimovine,akoliinanovcauoptjecajuodreenajeemisijomnovca.

4.1.4.Keynesovaradnamonovca Keynesvrijednostnovcamjerinesamojedinicomkupovnemoi,negoijedinicomradnemoinovca (labourofmoney).Sobziromdajedinicaradnesnagemoinovca1/Wpredstavljarecipronu vrijednostprosjenemonetarnejediniceW,ajedinicakupovnemoinovca1/Precipronuvrijednost prosjekarobnihcijenaP,odnosnodajejedinicaradnemoinovcanekakoliinurada,ajedinica kupovnemoinekakoliinarobe,teseveliinemoguizjednaitiakopromijenimoiliradnekoliineu robneilirobneuradne. Wprosjenamonetarnanadnica. Nkoliinaradauekonomiji. Prosjenarobnacijenaproizvedenihrobanatritu>P=NW/QodnosnoP=W(N/O). Koliinarobezamonetarnujedinicu,tj.kupovnamo>1/P,kao1/P=O/NW,odnosno1/P=(1/W)(O/N). O/N>predstavljaproizvodnostradauodreenojekonomiji. PO>drutveniproizvod. 4.1.5.Keynesovakupovnamonovcauotvorenojekonomiji Meunarodnerobneimonetarnetransakcijeutjeunakupovnumonovca,prekoizvozaiuvoza,to jeukeynesovojanaliziobuhvaenokrozuvjetetrineravnoteeuotvorenojekonomiji. Uzatvorenojekonomijisvajerobaproizvedenaudomaojprivrediirazmijenjenanatritu kuanstvima,dokjeuotvorenojekonomijimoguedasezboguvozaiizvozavieilimanjeprodana domaemtritunegotoseproizvedeudomaojprivredi. Uvozom/izvozomnakreditmijenjaseraspoloividomaiproizvod.Uvozomnakreditkupovnamo novcasepoveadoktrajuzaliheuvezenerobeaotplatomkreditasmanjujesekupovnamodomaeg novca. Sredinjabankamoeprivremenoutjecatipromjenamakoliinenovcauoptjecajunakupovnumo novcaprekopromjenamonetarnihnadnicaimonetarnihdohodaka,alitrajnepromjenekupovne moinastajunemonetarnim,egzogenimimbenicima,okojimasredinjabankavodiraunatijekom mjeramonetarnepolitike.

4.2.KeynesovamonetarnateorijaipotranjanovcaDreiodreenukoliinuimovineumonetarnomoblikupojedinciiekonomskejediniceutjeuna potranjunovca.Unatotometodranjenovcapodrazumijevaoportunitetnitroakmnogipojedinci iekonomskejediniceimajuustrukturinjihoveimovinemonetarneoblikeiiznadnjihovih transakcijskihpotrebaipotrebagledeopreznosti,sigurnosti. Iakosukamatnjakidohodakvaneodrednicepotranjenovca,ipaknjihovuulogugledepotranje novcamoguejesagledatinjihovimpovezivanjemsprinosom,rizikom,likvidnostiiobavijestima.

4.2.1.Sklonostlikvidnostiipotranjanovca NegiranjeutjecajapromjenakoliinenovcauoptjecajunijetemeljnakarakteristikaKeynesove dohodovnemonetarneteorije,veteorijskimoguisluajrazlaganjapovezanostipromjenakoliine novcauoptjecaju,potranjenovca,domaegproizvodaodnosnodohotkaikamatnjaka.Utusvrhu smovebilinavelidvijefunkcijelikvidnosti. FunkcijalikvidnostiL1odgovaradohotkukojijeodreujuizakoliinunovcauoptjecajuMs1,aL2je funkcijalikvidnostikojaodgovarakamatnjakuodreujuemzakoliinunovcauoptjecajuMs2.Pri tomejevanoutvrditikakopromjenekoliinenovcauoptjecajuutjeunadohodakikamatnjak,ikoje suodredniceoblikafunkcijaL1iL2. KeynesuzimadadohodovnabrzinakolanjanovcajeodreenaodnosomY/Ms1,pajeL1(Y)=(Y/Vy)Ms1. Sklonostlikvidnostijekoliinaimovine,izraenaunovcukojiseelizadratiumonetarnomoblikuu razliitimuvjetima. Krivuljalikvidnostikojapovezujekoliinunovcauoptjecajuikamatnjakjeglatkakrivuljaikaenamda kamatnjakpadakadasekoliinanovcauoptjecajupoveava,tojestpotranjanovcazaspekulativne namjenejeunegativnomodnosuskamatnjakom. 4.2.2.Kamatnjakikeynesijanskapotranjanovca Uklasinojekonomijikamatnjaksetretirakaodeterminantaponudeipotranjezajmovnihfondova. Kamatnjakjecijenakojadovodiuravnoteueljudranjaimovineumonetarnomoblikus raspoloivomkoliinomnovcauoptjecaju,topodrazumijevadakadabikamatnjakdovoljnonisko pao,ukupnabikoliinanovcakojubipojedincieljeliposjedovatibilaveaodraspoloivekoliine novcauoptjecaju(ponudenovca),akadabikamatnjakporastao,postojaobiviaknovca,kojinitkone bieliodrati. Neizvjesnostkamatnjakajeuvjetbezkojegnebipostojalasklonostlikvidnostikaooblikudranja imovine. Poveanje/smanjenjekamatnjakanatritunovcapoveava/smanjujeoportunitetnitroakdranja novcazatransakcijskenamjene,papojedinciiekonomskejedinicesmanjuju/poveavajunjegovu koliinupoveavajui/smanjujuibrzinukolanjanovca. Premasquarerootjednadbipotranjanovcajeupozitivnomodnosusdohotkomitransakcijskim trokovimainegativnomodnosuskamatnjakom. Jedanodtemeljnihfunkcionalnihodnosaukeynesijanskommodeluekonomijejekrivuljapreferencije likvidnosti,kojajeinverzanodnosizmeuravnotenepotranjenovcaikamatnjaka. Dranjemonetarneinemonetarneimovinejeusvezisprihodimaioportunitetnimtrokom kamatnjaka.

4.3.Keynesijanskaekonomijaiekonomskaravnotea>akosemijenjanominalnidomaiproizvodilidohodak,morasemijenjatiilikoliinanovcau optjecajui/ilibrzinakolanjanovca1/P=kO/Ms UKeynesijanskojmonetarnojteorijicjelokupnapotranjanovcadijelisena: TekuidioL1zakojusmovekazalidajefunkcijadomaegdohotka DiozaspekulativnenakaneL2storevalue

Kamatnjaknavrijednosnice,kakojevenavedeno,moraiznositibaremtolikodanadoknadismanjenu likvidnostimovinekonverzijomizmonetarnogunemonetarnifinancijskioblik,rizikkojisetime pojavljuje,kaoitrokoveusvezistransakcijamakupovineiprodaje. Viaktransakcijskognovcauodnosunadomaiproizvodidohodakbidoveodopoveanihizdatakai kodstalnekoliinenovcauoptjecaju,dopoveanjadomaegproizvodaprekopoveanjarazinecijena i/iliproizvodnje.

4.3.2.KrivuljaLMimonetarnaravnotea Uravnoteenjepoinjeneravnoteomnamonetarnomtritupapojedinciiekonomskejedinice pokuavajuuskladitinjihovumonetarnufinancijskuaktivuimeutjeunakamatnjak. Ravnotenikamatnjakjeonajkodkojegsupojedinciiekonomskejedinicezadovoljninjihovom strukturomfinancijskeimovine. Koeficijentdohotkak/k'kaetoodreujedajeLMkrivuljastrmijailipoloenija.Kadajekoeficijentk nizakLMkrivuljajepoloena,akadajekoeficijentk'nizakkrivuljajerelativnostrma. Poveanje/smanjenjebilokojekomponentepotranjenovcapremjetaLMkrivuljuulijevo/udesno. Poveanje/smanjenjekoliinenovcauoptjecajupremjetaLMkrivuljuudesno/ulijevo.Smotrita monetarneravnoteepoveanje/smanjenjekoliinenovcauoptjecajuanalognojesmanjenju/ poveanjupotranjenovca. IspadadasuusveziLMkrivuljeteorijskupanjugledeuinkovitostimonetarnepolitikeprivukle krajnostikojeimajumalupraktinuvrijednost.Zatojeidaljepraktinopitanjegdjejestvarna,ane samopotencijalnamonetarnaravnotea.KakobismotosaznalimoramodefiniratiISkrivuljukojajeu svezisravnoteomnarobnomtritu. 4.3.3.KrivuljaISirobnaravnotea Dohodakjejednakzbrojuosobnepotronje,investicijskepotronjeijavnepotronje,priemu jednadbuY=C+I+GmoemopisatikaoY=(+sY)+I+G. SamousjecitukrivuljaISiLMjestabilnaravnotea,priemujeiravnoteainvesticijaitednje.Time jeISLMmodelcjelovitsnjegovedvijejednadbe: a) JednadbaISkaoY={1[1s(1t)]}(+I+G), b) JednadbaLMkaoMs=L(Y,i). KaoizadrugemodeleizaISLMmodelvaljaimatiuvidunjegovaogranienja,osobitotoseodnosi nakratkoronefluktuacijepajevieprikladanzapedagokiprikazravnotenogstanjanegotodovodi dozadovoljavajuegodgovoraoneravnoteiuekonomiji. KrivuljeISiLMrazlaukakopromjeneegzogenihvarijabla(javnapotronja,porezi,koliinanovcau optjecaju)utjeunaendogenevarijable(kamatnjak,domaiproizvod),tekakookovinatrituroba (ISkrivulja)inamonetarnomtritu(LMkrivulja)kratkoronoutjeunakamatnjakidomaiproizvod odnosnodohodak,kadajerazinacijenastabilna.KrivuljeISiLModreujukrivuljuagregatne potranje,kojajesastvanicamodelaagregatnepotranjeiponude,kojegseuobiajnorabiza razlaganjekratkoronihfluktuacijauekonomiji.

4.3.4.NovacuKeynesijanskojmonetarnojteoriji UKeynesijanskomtransmisijskommehanizmupromjenekoliinenovcauoptjecajukaoposljedica promjeneinstrumenatamonetarnepolitikeutjeunaravnotenidomaidohodakprekodvakanala: 1. Prvo,promjenominstrumenatamonetarnepolitikedolazidopromjenekoliinenovcau optjecaju,todovededouinkalikvidnostinarazinukamatnjakausuprotnomsmjeruod promjenekoliinenovcauoptjecaju, 2. Drugo,promjenakamatnjakadovodidopromjeneeljenihinvesticijaiagregatnepotronjeu suprotnomsmjeruodpromjenekamatnjaka. Rezultatnavedneihpromjenajepozitivanodnospromjenedomaegdohotkaikoliinenovcau optjecaju. Sobziromnatomijenjaliseilinemijenjadomaiproizvodspromjenamakoliinenovcauoptjecaju ekonomistisusepodijeliliutrigrupe: a) Ekonomistirelanihciklusa, b) Noviklasiniekonomisti, c) NoviKeynesijanci. Slauseokotogada,kratkoronogledano,monetarnapolitikaizazivapromjeneuagregatnoj potranjiitakoutjeenadomaiproizvod.Meutim,razliitogledajunaimplementaciju stabilizacijskepolitike.

5.NeoklasinokeynesijanskesintezemonetarneteorijeTemeljineoklasinokeynesijanskesintezemonetarneteorijesuusvezispitanjemtojepravaili potrebitakoliinanovcauoptjecaju? Nezaposlenostseuanalizamaveeuzrazinudomaegproizvodaiopirastcijena,priemuseteite analizapremjetasnezaposlenostinadomaiproizvodkojijeodreujuizarazinuzaposlenosti, odnosnorazinazaposlenostiirazinadomaegproizvodasudvijestranejednogteistogekonomskog tijeka. JednostavnavezijaISLMmodelapodrazumijevatritrita(tritejedinstvenerobe,monetarnotrite itriteobveznica)priemusudanemonetarnenadniceicijenejedinstvenerobe.

5.1.KeynesijanskesintezemonetarneteorijeKeynesijanskapolitikajebilaprimjerenanakanamaekonomskepolitikekojeuvijekodreuju politiari,apodravajunjimaskloniekonomisti. Tijekometrdesetihgodinaprologstoljeakonsenzusumonetarnojteorijibiojeokodvavjerovanja. Prvo,dasuodlukepojedinacaiekonomskihjedinicaznakovitoracionalneikaotakvepogodneza studijekonomskihproblemauzuporabustandardnihmikroekonomskihmetoda.Drugo,suglasnostje bilautomedasecijeneinadniceneusklaujubrzodabiuravnoteiletritetogainipotpuno konkurentnim.

Neoklasinasintezajeteilaekonomskojteorijiutemeljenojnasintezimikroneoklasinihteorija valorizacijeimbenikaproizvodnjeimakroekonomskogmodelakeynesijansketeorije,priemusu monetarnevarijablevaniimbenici. Keynesijancismatrajudasemonetarnaneravnoteauveojmjeriotklanjaspromjenomkamatnjaka, amanjespromjenomdomaegdohotka. 5.1.1.DohodovnamonetarnateorijaF.Modiglianija FrancoModiglianijekaovodeiekonomistumakroekonomijinakondrugogsvjetskogratasnano utjecaonarazvojkeynesijanskeekonomijeuempirijskomtestiranjuiekonomskommodeliranju. Istodobno,snanojeutjecaoinarazvojdinancijsketeorijeiznanostiupravljanja. Modiglianijevmakromodelmoemoizrazitisimultanimjednadbama,kakoslijedi: 1. ISodnos:Y=C(Y)+I(i);Cy>0,Ii0,Li0,mppLIilinegativan SA.Nunojestogaosimsaldatekuegdijelabilancepalaanjarazmatratiisaldo tednjeiinvesticija,kakobismodolidodomaeapsorpcije. Premaapsorpcijskompristupunominalnidomaiproizvodjedeterminantaapsorpcije,aapsorpcijaje determinantatekuegraunabilanceplaanja.Neravnoteautekuemraunubilanceplaanjaje karakteristinapoexantedivergentnimkretanjimanominalnogdomaegproizvodaiagregatne domaepotornje(apsopcije).Apsorpcijskipristuppotpunoiskljuujemonposljedice,tetakoer otkrivamonprirodumanjkailivikaubilanciplaanja,kojusuekonomistisagledalikrozutjecaj bilanceplaanjanakolnovcauoptjecaju. 3.6.3.Monetarnipristup Monetarnipristupbilanciplaanjajereinkarnacijamonetarnogmehanizmapodeavanjauklasinoj monetarnojekonomijiitemeljisenaviestrukojpovezanostikoliinenovcauoptjecajuibilance plaanja. Monetarnipristupbilanciplaanjausmjerenjenapovezanostpromjenanatritunovcas promjenamaubilanciplaanja. Gledemonetarnogpristupanjegovakljunakarakteristikajeautomatizammehanizmapodeavanja bilanceplaanjapokojemseneravnoteaubilanciplaanjaotklanjaravnoteomkoliinenovcau optjecajuinjegovepotranjenamonetarnomtritu Monetarnipristupimadvakljunaelementa: 1. Prvi,neposrednupovezanostravnoteebilanceplaanjaiukupnekoliinenovcauoptjecaju Ms, 2. Drugi,stabilnostpotranjenovca.

Monetarnipristupnaglaavajuiulogumonetarnekontroleitretirajuiproblemuravnoteenja bilanceplaanjaimonetarnogtritasdugoronogmotrita,ignorirarealneistrukturalneposljedice bilanceplaanja,odnosnozapostavljaznaajonihsastavnicabilanceplaanjakojesuvitalneza nacionalniinteresiuinkovitostekonomskepolitikeukratkomroku. Umonetarnojteoijisurazliititeorijskipristupiglededeterminiranjadeviznogteaja.Njihovo razlaganjeglededeterminiranjadeviznogteajaimapovijesnoevolucijskimslijed: a) FlemingMundellovpristuppolaziodtogadajerealnakoliinanovcauoptjecajuMs/P jednakapotranjinovcaodreenojkamatnjakomirealnimdomaimproizvodomL(i,Yr). b) Monetaristikiprituppolaziodtoga,dajedevizniteajdeterminirankoliinomnovcau optjecajuipotranjomnovca,papromjenemonetarnepolitikeutjeunaoekivanjausvezis buduimdeviznimteajem,dovodeidoirokihflukutacijateaja. c) R.Dornbuschovovershootingpristupakopostojisavrenafleksibilnostcijenakod monetarneekspanzijerealnakoliinanovcauoptjecajumoeostatinepromijenjena. d) Imovinskipristupodinjenicedajenovacfinancijskaimovina,loginoslijedidajedevizni teajodreendjelominoiliucjelostinatritufinancijskihaktivaprijenegonarobnom tritu.

4.UpravljanjemonetarnompolitikomMonetarnasuverenostizraavaseprekosredinjebankekojapostavljaisprevodimonetarnupolitiku, odnosnoodluujeokoliininovcauoptjecaju,onemoguavajuiautonomijuposlovnihbanakana monetarnu,aomoguavatinakreditnompodruju,imeodravafikcijuohomogenostikoliinenovca uoptjecaju. Ogranienajeciljevimaekonomskepolitike,kojisuodreujuizaaktivnostmonetarnepolitike. Monetarnapolitikasobziromnanjenusvrhu,ciljeveizadatkejevanasastavnicaekonomskepolitike. Mjeremonetarnepolitikeodraavajusenaekonomskitijekusektoruprivredekakotijekom proizvodnjedobara,takoitijekomnjihovapretvaranjauroberazmjenomnatritu. Podudarnostmeupojedinimnjenimciljevimaomoguavamonetarnojpolitici,kaoidrugim politikama,izborrazliitihkombinacijaciljevailinjihovesupstitucije. Nerijetkopritomedolazidosupstitucijeciljeva.Naglaavanjemjednihzapostavljajusedrugi,toje ozbiljanproblemmonetarnepolitike. Monetarnasuverenoststogasepoklapasgranicamapolitikesuverenosti,unutarkojih monetizacijomdecentraliranipojedinciiekonomskejedinicedolazedonovcarazmjenomsvojih ekonomskihdobranatritu. Monetizacijakaonaindolaskadomonetarnihiznosamoesejavljatiurazliitimoblicimakaotosu punovrijedninovac,banknote,papirninovac,gotovnovacilidepozitninovac.

4.1.VarijablemonetarnepolitikeKonaniciljmonetarnepolitikejedrutvenoblagostanje.dugoronogledano,stabilnostcijenaje temeljniciljemonetarnepolitike,konzistentansdrutvenimblagostanjem. Sredinjabankakaoopreativniciljusvojojpoliticimoeuzeti,naprimjer,izabratikoliinunovcau optjecaju,kamatnjakilikoliinubankarskihkredita.Akoseodluizakoliinunovcauoptjecaju, sredinjabankautjeenakreditnipotencijalposlovnihbanakaitakousmjeravapreameljenomcilju koliinunovcauoptjecaju,imemijenjaodnosizmeukoliinenovcauoptjecajuikoliinesvog primarnognovca. Sredinjabankasvojommonetarnompolitikommoeutjecatinapromjenukoliineprimarnognovca, monetarnogmultiplikatora,ilijednogidrugog. Opimilikvantitativniminstrumentimasredinjabankautjeenaiznoskreditnogpotencijala poslovnihbanakaiprekonjeganakoliinudepozitnognovcaposlovnihbanaka. Kodprimjenekvalitativnihinstrumenatasamostalnostposlovnihbanakagledekreditiranjaje ograniena,jersredinjabankaograniavanesamokoliinuemisijskihkredita,negoiuvjete kreditiranjaselekcijomvrstakreditaikorisnikatihkredita. Postojivrstavezaizmeuoperativnihikonanihciljevamonetarnepolitike,alibitnajerazlika.Ovi prvisusamoinstrumentprekokojegciljamonakonaneciljeveilinekeodciljeva. 4.1.1.Instrumentimonetarnepolitike Kakosredinjabankanarazinukoliinenovcauoptjecajuutjeeprekokoliineprimarnognovcai monetarnogmultiplikatora,instrumentemonetarnepolitikesmopodijelilinaonekojiutjeuna koliinuprimarnognovcainaonekojiutjeunamonetarnimultiplikator.Instrumentemonetarne politikejepraktinijedijelitinaonekojiutjeunanaindakvantitativnoograniavajukreditni potencijalposlovnihbanakainaonekojirazliitimmjeramaselekcionirajustrukturukreditnog potencijalaposlovnihbanaka,patakonaoperativannainograniavajuinjegovukvantitetu. Kvantitativniinstrumentimonetarnepolitikesutehnikiprikladnizapraktinuuporabu.Mogueje voditimonetarnupolitikunaraznenaineovisnooizborupojedinoginstrumentamonetarnepolitike. Diskontnapolitikautjeenakoliinunovcauoptjecajuutjeuinarazinudiskontnihkreditaipreko toganakoliinuprimarnognovcaikoliinenovcauoptjecaju. Politikaobveznihrezervajerelativnojednostavaniuinkovitinstrumentgledeutjecajanakreditni potencijalposlovnihbanaka.Malepromjenekoeficijentarezervaimajuvelikiuinaknakoliinukovca uoptjecaju,aliinaodnoseizmeumonetarnihinstitucijagledeemisijenovca. Kvalitativniinsrumentimonetarnepolitikedajumogunostsredinjojbancidaunjenojmonetarnoj politicinijeusmjerenasamonaveliinukreditnogpotencijalaposlovnihbanaka,negodautjeeina tokakoebitiuporabljenkreditnipotencijal.

4.1.2.Indikatoriioperativniciljevi Sredinjabankaizabireoperativniciljprekokojegjemoguepostiikonaneciljeve.Temeljnanaela operativnogciljasu:konzistentnost,mjerljivost,pravodobnost,upravljivost. Operativniciljevisuposrednikevarijablenakojemonetarnevlastiutjeuvjerujuidasuodreujuei ustabilnomodnosusjednimiliviekonanihciljeva. Operativniciljevinaslonjenisunaindikatoremonetarnepolitike,skojimaineposrednikevarijable izmeuinstrumentalnihvarijablaikonanihciljevamonetarnepolitike. Snavedenommotritamonetarniindikatoritrebajuomoguitiodgovorgledetoga: a) Jesulipostojeemjeremonetarnepolitikerestriktivne,ekspanzivneilineutralne, b) Jesuliuincimonetarnepolitikenarealnakretanjarestriktivni,ekspanzivniilineutralni, c) Kakavseutjecajmonetarnepolitikemoeoekivatigledeciljevaekonomskepolitike. Monetarniindikatoriomoguavajudefiniranjemonetarnogtijekatenjegovuanalizuiplaniranje. Unatobrojnimmoguimoperativnimciljevima,ijeemouinkekasnijeirazloiti,uteorijiipraksi monetarnogtargetiranjakaooperativniciljeviprevledavajukoliinanovcauoptjecajuikamatnjak. Sredinjabankaeizabratizaoperativniciljmonetarnepolitikekoliinunovcauoptjecajuako prevladavajuokovinafinancijskomtritu(krivuljaLMjenestabilna). Problemizboraoperativnogciljaopenitonastajeusvezisrelativnomvanouutjecajarazliitih varijablagledenagibaISiLMkrivulja,atojeodreenostrukturnimparametrimauekonomiji.IS krivuljajeodreenainvesticijamaipotronjom,aLMkrivuljaodnosomkoliinenovcauoptjecajui potranjenovca.

4.2.StrategijetargetiranjaUporabanominalnogkamatnjakakaooperativnogciljainisejednostavnimprijedlogom.Taprividna jednostavnostdjelovanjananominalnikamatnjakuciljuostvarivanjaodreenevrijednostidomaeg proizvoda,jednajeodkljunihprednostitogpristupa,iakopostojeivanijeprednosti.Jednaodnjih, glavnaprednosttargetiranjanominlanogkamatnjaka,jeutomedasredinjabankatimeautomatski stabiliziradomaiproizvodkadapostojivarijabilnostpotranjenovca. Varijabilnostautonomijepotronje,investicija,proraunskepotronjeiporeza,initargetiranje kamatnjakaproblematinimtesejavljaproblemkamatnjakausvezisoekivanominflacijom. Monetaristi,smatrajuidamonetarnapolitikanemoeuporabitizautjecajenarealnevenominalne vrijednosti,kaotosucijenainominalnidomaiproizvod,tvrdedajekoliinanovcauoptjecaju primarnaodrednicapromjenadomaegproizvodaukratkom,acijenaudugomroku.Zatozagovaraju targetiranjekoliinenovcauoptjecaju,odnosnostopepromjenekoliinenovcauoptjecaju. Nedostataktargetiranjakoliinenovcauoptjecajujeununostidasredinjabankaizaberemonetarni agregat.

4.3.UinakmonetarnepolitikeuekonomijiBrojnereformemonetarnepolitikeipovijesnaiskustva,sugerirajuizborrazliitihciljevai instrumenatamonetarnepolitikeskrajnjomnamjeromstabilizacijerazinecijena. Dvasuputarespektabilnagledetoga.Prviputseodnosinalegislativu,tojestzakonskoureenje nezavisnesredinjebankegledepolitikihinstitucijasnedvosmislenimmandatomstabilizacijeope razinecijena.Drugiputseodnosinatargetiranje,tojestnametanjesredinjojbanciizriitog targetiranjainflacije.Iovajputevoluiraojegledelegislativekojapoveavanezavisnostsredinje banke. Kakobisepostiglimakroekonomskiimikroekonomskizadaci,sredinjabankaimaustrojipotrebitu mogunostuporabevanihvarijablamonetarnepolitike.Normativanpristupmonetarnojpolitici podrazumijevarazumijevanjeustrojasredinjebankeinjeneoptimalneulogeuekonomiji,tootvara pitanjeadekvatneekonomskeipravneregulacije,odnosnoautonomijesredinjebankeglede monetarnepolitike(rules)iovlastisredinjebankebezkontrolnihpravnihogranienja(discretion). Diskrecijskapolitikaomoguavasredinjojbancioptimiziranjeinstrumenatamonetarnepolitikeod vremenadovremena,dokpravilapodrazumijevajustalnuuporabuinstrumenatamonetarnepolitike.

NovaciBankarstvo Prvidio:Znanostonovcu1.Predmetznanostionovcu1.1.NovacisuverenitetNekefunkcijenovcasubilenekadmanje,nekadvienaglaeneivezaneuzpojedinepojavneoblike novca. Pitanjesuverenostiililegitimnostinovcajestoljeimakamenspoticajameuekonomistima. Utemeljiteljipolitikeekonomijenovcusudodijeliliuloguravnotenogizakonskogmjerilavrijednosti, tojeosobitodanasdolodoizraajaukontekstuglobalizacijefinancijskihtritainavodnenunosti slabljenjanacionalnihosjeajaljudi,kaoiulogenacionalnedraveuekonomskim,financijskimi monetarnimpitanjima. Filozofija,povijest,pravoipolitikeznanostiizvodelegitimitetnaelasuverenitetatemeljem vremenskeistrukturnepovezanostipolitikihidrutvenihinstitucijaiodnosa.Idejasuvereniteta,koja jeubitipolitikenaravi,iskljuenajeizsuvremeneekonomsketeorije,asamimtimeiizmonetarne teorije,izuzevkaopodinjenarazmjeni.

1.2.SvrhanovcaKaonovacopenitouzimamosvetojeopeprihvatljivouplaanjimazarobei/iliuslugei/iliotplati dugova.Asvetojeopeprihvatljivo,kakotijekompovijesti,takoidanas,imarazliitepojavneoblike. Novacomoguavadasevrijednostlakopretvarauzalihuvrijednosti.Akonerabimonaumonetarnu imovinuzaplaanjerobaiuslugadanas,moemoviakmonetarneimovinedratizabuduaplaanja. Novacjeimovinakojakaooblikvrijednostimoebitidiovlasnitva.Rijenovacrabisekaosinonim zabogatstvo,kojejeuglavnomunemonetarnim,realnimi/ilifinancijskimoblicima(kue,dionice, obvezniceislino). Standardni,konktretni,fizikiobliknovcajeapstraktnioblikkojizamjenjujevrijednostiunjihovom konkretnom,fizikomsmislu.Pojavnifizikiobliknovcapojavljujesekaoposrednikurazmjeni vrijednostinatritu. Novacjeoblikizraavanjapojedinanihcijenaurazmjenirobaiusluganatritu.Cijenenatritusu obraunskejediniceutvrenepremapravilimakojaprihvaajupojedinciurazmjenirobaiuslugaza novac. Dvijefunkcijenovca,funkcijuoblikaplaanjaifunkcijuoblikauvanjavrijednosti,tojestoblika tednje.Kodprvefunkcijeistieseopaprihvatljivostmovcakaofinancijskogoblika,akoddruge

njegovasposobnostuvanjakupovnemoi,steeneumonetarnomoblikutijekomprodajerobai usluga. Uobiajnosutriizvora(vrste)novca:drava(kovaninovac),sredinjabanka(papirninovac)iposlovne banke(depozitninovac).Ovajredosljedodgovarainstitucionalnojsnazigledeemisijenovca.Koliina novcaikoliinanovcauoptjecajuNIJEisto.

2.RelevantnamotritanovcaPovijesnitijekrazvojanovcajesnoseprepoznajeusmisluprirodni,kulturnih,drutvenih,ekonomskih ipravnihodrednicaukojimajesudrutvenezajednice.

2.1.NovackaokulturnapojavaNovackaokulturnupojavusteorijskogjemotritatekopovijesnorazlagatijerpojavnakonkretnost, tojestonotojest,neotkrivazatosunekeprirodnepojavetakvekakvejesuusvijetuprirodesluile kaonovac.Njihovaprirodnakonkretnostnijeodreujuazanjihovumonetarnuulogu.Kadbi prirodnakonkretnostbilaodreujua,tadabiusvakojprilicitakvepojavesluilekaonovac.Asamo sunekeprirodnepojaveiunekimprilikamasluilekaonovac.Bilojetoondakadsuiakosuobavljale nekumonetarnufunkciju,najeefunkcijuposrednikarazmjene.Udrugimprilikamaistepojavebile suonotojesuusvijetuprirode,odnosnoimalesuodreenuvoljomStvoriteljasvijetailinekesvrhe odreenevoljomovjeka.Uovomdrugomsluajuradiseouporabnimvrijednostima,priemuje svrhaposrednikaurazmjenisporedna.Uzdiuiprirodnepojaveizsvijetaprirodeusvijetkulture, ovjekodreujenjihovusvrhu.

2.2.NovackaodrutvenapojavaNovacjesilnostarakulturnapojava,alijekaopouzdanartefaktprihvaentekuvidubanknotaJ.Lawa (1671.1729.).Njegovkreditninovacuoblikubanknotauiniogajeoceminflacije.Tijekomevolucije drutvaevoluiralisuipojavnimonetarnioblici,uvijekusveziskonkretnimdrutvenimprilikama. Zadaanovcajejaanjeirazvijanjevrijednostidrutva.Suvremeninovacjeizrazdrutvakaocjeline, prekokojegseizraavastatusdrutvenepripadnosti. Evolucijomnovcaudrutvuserazvijajurazliitidrutveniiekonomskiodnosipojedincascjelinom drutva.Mijenjasepoloajpojedincanaljestvicidrutvenihvrijednosti,aliinjegovaekonomska autonomija. Drutvonijezbrojpojedinaca,negostrukturanaviojrazinikojaoblikujeponaanjepojedinaca, odnosno,drutvojeautoritetkojipodvrgavapojedincepovrijednosti,anepomoi.Drutvojezbroj legitimnihindividualnihocjenavrijednosti.Prekonovcapojedinacimaodnosscjelinomdrutva, birajuiskojimpojedincimaiukojemvremenueimatiodnosespojedinimsegmentimadrutva. Razvojtrgovineslabidrutvenevezejaajuiugovorneindividualneodnosesukladnoindividualnim interesima.

2.3.NovackaoekonomskapojavaNovackaoekonomskiobjektureujeskupinudrutvenihodnosakvantitativneprirode,irei ekonomskuautonomijupojedincaugranicamadrutvenihvrijednosti. Novacjekulturnapojava,alispecifinakulturna,drutvenaiekonomskapojava,bezkojebiu ekonomijitroilopunovievremenanakupovineiprodaje,pabisesilnopovealitrokovirazmjene. Utrinojekonomijipovijesnosupoznatatrinainarazmjene: a) Neposrednai/iliposrednanaturalna, b) Posredovanjemdrave, c) Posredovanjemnovca. Kupovnamo,odnosnovrijednostnovcaizvedenaizkoliinerobakojesudionicimogupribavitina trituzajedinicunovca,vezanajeuzrazvojekonomije,odnosnouinkovitostnjenihekonomskih jedinica. Novaccrpisvojuvrijednostizkoliinerobakojesenatritumogukupitizanjegovujedinicu. Dabisestekaouviduekonomskuulogunovca,valjaanaliziratiekonomijukaotrinookruenje ocjenjujuiukojojmjerikonkretneprilikeodstupajuodpotpuneslobodekonkurencijesudionikana tritu,odnosnoodslobodneponudeipotranjerobaiusluga.

2.4.NovackaopravnapojavaRazvojfunkcijanovcaudrutvenomokruenju,uroenompravnimpravilimauviduzakonskih propisa,sukladanjeikonanojsvrsipravauviduuspostavljanjapravednosti. Novacjedioimovineikaotakavuvijekusvezisupravljanjemidravnimposlovima,pajeijavno pravopovezanosekonomijom.Dravaposvojojprirodibrineoreduisigurnostiosobaiimovine. Regulirajuinovackaodrutvenupojavu,pravopolaziodnjegovefunkcijemjerevrijednostiiopeg posrednikarazmjene. 2.4.1.Novacilegitimnostmonetarnihinstitucija Spravnogmotritanovacjepokretna,potrona,zamjenjivaiprocjenjivatjelesnastvarikaotakavje predmetpravaiobveza.Novacnemaznaajuimovinskomsmislustvari(pokretnost,potronost, generinost),veusmislunjegovihfunkcija,kaomjerilovrijednostiimjerilocijena.Kaomjerilo vrijednostinovacomoguavaizraavanjeobjekataimovinskopravnihodnosaunjihovumonetarnom ekvivalentutijekommonetarnogprometa.Vrijednoststvariizraenaumonetarnomoblikunazivase cijena.Gledeprocjenjivostistvari,uimovinskomsepravurazlikujeredovna,izvanrednaiafekcijska cijena. Usuvremenombankarskomsustavuimamotolikovrstadepozitnognovcakolikoimaposlovnih banakaunutarmonetarnogsustava.

Novacjeiriodpojmatritaizahvaairokedrutveneodnose,pajeekonomskateorijanovca neodvojivaodiregdrutvenogmotritanovca. Nezavisnostsredinjebankejeinstitucionalnioblikmonetarnelegitimnosti.Pravnaiekonomska regulacijausunezavisnojsredinjojbancimeunarodnostandardizirani,tojeuvjetmeunarodnih monetarnihintegracija. 2.4.2.Pravnomotritenovca Gledepravnogmotritanovca,razumljivjeisilanutjecajanglosaksonskogcommonlawai anglosaksonskesudskeprakse,vestogatosebauanglosaksonskojznanostirazvilamonetarna teorija,doneklerazliitaodeuropskokontinentalne,asdrugestranestogatojeanglosaksonsko sudstvokrozpojedinepresudedalovrijedandoprinospravnomrjeenjupojedinihmonetarnih pitanja. Danaspravoureujedrutveniivot,neposrednoiliposredno.Onotopravonereguliraneposredno, posrednojeregulirano. Ekonomskizakonikojimajenovackaoekonomskapojavapodloannederogirajupravnepropisekoji senanjegaodnose,stogatotizakonidjelujuujednomdrugom,odpravnogpodrujanezavisnom podruju.Naprimjer,umonetarnopravnompodrujugledetogajerelevantanprimjerdjelovanja zakonapokojemlonovacuklanjaizkolanjadobarnovac.Ubimetalistikomsustavujepropisom odreenvrijednosniodnosizmeuzlataisrebrainatojosnoviutvrenajebilakovnikastopaza kovanjemonetarnejedinice. 2.4.3.Pravnomotriteevolucijenovca Spravnogmotritanovacjepokretna,potrona,zamjenjiva,tjelesnastvar.Kaopokretnastvarnovac jeoblikrazmjenerobaiusluga,alisukaonovacsluileinepokretnestvari,naprimjer,kameninovac naotokuYapuPolineziji.Veurimskompravunovacjebioipotronomstvari,iakoseuporabomne troiusmislupotronepokretnestvariijasenamjenskauporabasastojiunjihovojpotronjiili otuivanju.Novacjeizamjenjivastvar.Zamjenjivestvarisedefinirajukaostvarikodkojihjepri ispunjenjuobvezauprvomreduvanavrsta,aistesumjerljive. Totopravosmatranovactjelesnomstvari,estostvarasumnjukodekonomistakoji zanesenisuvremenommonetarnomteorijomuobiajnopodnovcemmisleinadepozitni,iralni, skriptualni,knjigovodstveni,kreditninovac,kojijekaoobligacijskiodnos,pravnonetjelesnastvar(res incorporales)iliireuzeto,stvarkojasesastojiipravu(resquaeiniureconsistunt). Obliciposrednikaurazmjenikojikolajukaonovac,anisuzakonskiobliciplaanja,imajufiducijarni teaj. 2.4.4.Monetarneobvezeiprincipnominalizma Ponominalistikomprincipumonetarnidugjejednomzauvijekodreenbrojemmonetarnihjedinica. Monetarnajedinicajeidealnajedinica,odvojenaodstvarnevrijednosti. Nominalizamnijenitadrugonegojednapotrebnapretpostavkakaotemeljznanstvenogistraivanjai praktinogdjelovanja. Nominalistikiprincipvrijedikodsvihpojavakojeseizraavajuunovcu,prikojimasenovacjavljakao raunskajedinica.

Drugidio:Smisaoipojavnioblici novca1.EvolucijanovcaKoristodspecijalizacijeuekonomijipoticalajeevolucijunainarazmjenenatrituodbarteraprema robnomnovcuiodrobnognovcapremasuvremenimmonetarnimoblicimafiducijarnognovca. Takakvtijekrazmjeneomoguavanampregledbrojnihprednostimonetarneuodnosuna nemonetarnuekonomiju. Povijestnemonetarneekonomijeuvjeravadanovacapsolutnonijenuan.Nemonetarnadrutvasu samasebidovoljna,aorganiziranasukaokomunailitotalitarnisustavkojiregulirarazmjenurobai usluga. Uporabnavrijednostjematerijalnioblikproizvedenihdobara,aposvompojavnomoblikujerazliitai nezavisnaodrutvenimprilikama.Krozuporabnuvrijednostrazliitadobrakaoproizvodiljudskog radaimajusvojfiziki,realnipojavnioblik,adrutvenuvrijednostimajuondakaduzuporabnu vrijednostimajuiprometnuvrijednost,tojestkadsurobanatritu.Akodobranisunatritu razmjenjiva,tada,unatonjihovojuporabnojvrijednosti,nemajuprometnuvrijednost,auloeni naporiunjihovuproizvodnjunisudrutvenokorisni.

2.PojavnioblicinovcaDvatemeljnaoblikaproizvodakojejestvorioljudskirad: a) Proizvodimanunimzapodmirenjeljudskihpotreba,kojikaotakviimajuuporabnu vrijednost, b) Proizvodimakojiporedsvojekorisnosti(uporabnevrijednosti),tojestsposobnostida zadovoljeodreenuljudskupotrebu,imajuuprometnuvrijednost. Prve,tojestonekojeimajusamosvojuuporabnuvrijednost,nazivamodobra,adruge,koji,uz uporabnu,imajuiprometnuvrijednostnazivamorobe.Robeserazmjenjujutijekomtransakcijana tritu.

2.1.StvarninovacNovackaozakonitioblikplaanjaprodavatelji/ilikupactevjerovniki/iliduniknesmijuodbiti tijekomplaanja,dokopcijskinovacprodavatelji/ilikupactevjerovniki/ilidunikmogu,alinemoraju primitikaoisplatudugai/ilipotraivanjaopenito.Monetarnesurogatekojiobavljajufunkciju prometnogposrednikadanasemitirajurazliitefinancijskeinstitucijemijenjajuitemeljemtogasvoju aktivuipasivuuimovinksojbilanci,atimeimogunostiutjecajanapromjenukoliinenovcau optjecaju. Ukolikopostojisamokvantitativnaogranienostrobauprometubezkorisnosti,tadaimamoistu prometnuvrijednost.Tobibilazapravoapstraktna,apsolutnaroba,ijisesmisaoutjelovljujeu

funkcijamanovca,kojiimasvojstvosvihoblikarobe,atojekvantitativnaogranienost,ikaotakav nikadaneprelaziupotronju,tojestpreuzimasvojuuporabnuvrijednost. Degeneracijauporabnihpredmetakaoposrednikarazmjenenijeznailaidegeneracijunovcakao takvog,venaprotiv,onajepredstavljalausavravanjenovca,tojedovelodosuvremenih monetarnihoblikafiducijarnognovca.

2.2.RobninovacRobakojajeposalaiskljuivotransakcijskiposrednikurazmjeni,tojestnijedaljesluilausvojoj uporabnojvrijednosti,zarazlikuodtransakcijskogposrednikaunaturalnomoblikukojijeassluio kaoposrednikrazmjene,aaskaouporabnavrijednost(naprimjer,stoka),jepravirobninovac.

2.3.KovaninovacAkoznamodajenovacnastaokadsenekarobapoelarabitikaoopiposrednikrazmjene,ondarobni novacnijebilosamozlato,veidrugevrsteroba(srebrojeuzzlatobilonajprikladnijezasvrhu novca).Zbogfizikihosobinazaposrednikarazmjenesvesuviesluilerazliitekovine.Uvidjeloseda kovineposjedujukljuneosobinerobnognovca.Prepoznatljivesuitrajne,lakosedijele,homogene su,umanjojkoliinijevelikavrijednostilakoseprenose.Plemenitekovine,zlatoisrebro,sobzirom dasuupriroditakvidaseiznjihrelativnolakomogaokovatinovacinjihovajekoliinskaogranienost zadovoljavajua,bilisunajeevrsterobnognovca. Istinajedasuuslijedfizikihikemijskihosobinasrebro,zlato,ibakartijekompovijestibilinajei oblikkovanognovca.Njihovamonetarnaulogarazvilasezahvaljujuinekolikoprednosti: Prenosivostitojestlakoseprenosezahvaljujuitometomalakoliinaimaveliku vrijednost,pajezahvaljujuitomebitnosmanjenaulogatrokovaurazmjeni; Trajnostitojestplamenitekovinetijekomvremenazadravajusvojeprirodnekarakteristike, pakaotakveslueuvremenskomiprostornomrazdvajanjukupnjeiprodaje,odnosno omoguavajutednjuumonetarnomobliku; Djeljivostiiistovrsnostitoznaidasezlatomoelakodijelitinamanjevrijednosti,alitime negubinasvojojvrijednosti.Zlatojeistovrsnobilogdjedajeproizvedenokaorobai uporabljenoumonetarnusvrhu,dokzarazlikuodzlatadijamantisvojimdijeljenjempostaju skorobezvrijedniinisuistekvaliteteusvimnalazitima; Nenadoknadivostitoznaidasuplemenitekovineusvomprirodnomoblikutakvih karakteristikadaihnijemoguekemijskimputemproizvoditidabiposluilemonetarnojsvrsi; Stalnojvrijednostikojaupuujedasuplemenitekovineogranieneuprirodi.

Akojeplaanjeteklotakodasusekovinevagaletadaseradiovaganom(penzatornom)nainu plaanja.Nainplaanjakovanimnovcemstandardnevrijednostibiojeznatnojednostavnijiuodnosu nakomadekovineuvaganomnainuplaanja.Tijekomrazmjenenovacsebrojao,pajetakavnain plaanjanazvannumerikimnainomplaanja.Postojaojeisitnikovaninovac(tokenmoney,small change,smallcoin),kojisenamjernokovaoutakvomomjerudamujenominalnavrijednostbila znatnoveaodrelanevrijednosti.

2.4.FiducijarninovacUsuvremenimmonetarnimsustavimasuuuporabikovanice,novaniceidepozitninovac.Svesuto monetarniobliciijajematerijalnavrijednostneznatnauodnosunanominalniiznosilipakuope nisumaterijalnenaravi,kaotojetosluajsdepozitnimnovcem. Kakojenominalnavrijednostfiducijarnognovcaodvojenaodvrijednostinjegoveproizvodnje,toe vrijednostrobaiuslugakojesemogunabavitizanominalnujedinicufiducijarnognovcaovisitio ponudiipotranjinovca. Sobziromnasvrhunovca,fiducijarninovacuglavnomjeboljitojebliinematerijalnojnaraviito njegovaproizvodnjanosinietrokove.Papirninovacjeupravozbogtogadugouuporabi. 2.4.1.Papirninovac Poelapapirnogfiducijarnognovcamoemorazloitipraksomzlatara,kojisu,titeipovjerenjeljudi, uinilipoetnekorakeubitnimpromjenamakojeeslijedititijekompapirnogvaenja.Veliko povjerenjeljudiuzlataredovelojedogomilanjastalnodeponiranogvalutnognovcakodzlatara(ljudi susvevieplaalipredajomindosiranjemuputnica,dokjezlatomirovalokodzlatara),akakosu deponentiplaalizlatarimanaknaduzadeponiranivalutninovac,tosuzlataripribaviliivelikeiznose vlastitognovcatemeljemtihnaknada. Dabizlatarmogaoraspolagatizlatom,moraojeutanaitisulagaempismenidogovorpokojem vlasnikzlatapostajezlatar.Timesedepositumregularepromjenioudepositumiregulare,tojest zlatarjemoraovratitineuloeni,veistovrsnidepozit,tojestdepozitjednakekoliineijednake vrijednosti.Prematome,postojaojestopostotnopokrieuputnicauvalutnomnovcu,kojegjevlasnik biodeponent. Zlataruvidjevidasesamopovremenodonosenaisplatuuputnicenazlatokojejekodnjega poloeno,zakljuiojedamoeizdatiivieuputnicanegotoimadeponiranogzlata.Zlatarjezapravo postaobankar,anote(certifikati)iliuputnicekojejeizdavaonisuvieimalesmislapodnazivom zlatareve,vebankarevenote.Otudapojambanknote(bank'snotes),kojajekombinacijavlastite mjeniceieka. Osimkrediteuvalutnomnovcubankarjepoeoizdavatiikrediteubanknotama,imejedodatno poveavaokoliinunovcauoptjecaju. Mijenjajuisvojupravnuprirodu,novanice,zarazlikuodbanknote,vienisuobveznicepokojimaje sredinjabankadunanjihovudonositeljuisplatitinavedeninominalniiznosuvalutnomnovcu. 2.4.4.Depozitninovac Velikesubileprednostibezgotovinskogplaanja.Poredtogatovienijebilopotrebitokontrolirati kvaliteturazliitihkovanica,nastalajeuvijekstabilnamonetarnajedinica.Depozitninovacnastaoje, dakle,kaoidrugioblicinovcaizrobnognovca.Usluajudepozitnognovcaradiloseupoeluo potraivanjunarobninovac. Reprezentativninovacubanknotamazamijenjenjereprezentativnimdepozitnimnovcemitotakoda susrednjovjekovnebankeulagaumonetarnekovineodobravaleujednakojvrijednostipotraivanjau bankarskimknjigama,kojimasemogloraspolagatibiloknjigovodstvenimputem,bilopodizanjemu gotovini.

Kakojenastaodeponiranjemikakojestalnoraspoloivzaprijenos,tojestplaanjeponaloguklijenta, otudanazividepozitni,iralnji,knjigovodstveniiliskriptualninovac. Gledevisinelikvidnihiobveznihrezerva,istihposlovnebankemorajuimatinaraunimakodsredinje bankeupravoonolikokolikojepropisanoidasukaotakvenunezaposlovanjebanke.Zatoterezerve nazivamopotrebiterezerveRp. Alisobziromdaseiznosdepozitnognovcastalnomijenjanaraunimaposlovnihbanaka,apotrebite rezervesuutvreneuodnosunastanjedepozitnognovca,naprimjer,nazadnjidanumjesecu,iste mogustvarnoiznositivieilimanjeodpropisanih,tojestpotrebitihrezerva.Akoiznosevie,tada imamoviak,aakoiznosemanje,tadaimamomanjakpotrebitihrezerva.Maksimalnugranicu multiplikacijedepozitnognovcamoemopojednostavljenoutvrditikaoodnos:D=D(1/R)

3.SmisaonovcaNovacjeintegralnidioljudskepovijesti,aliisuvremeneekonomije.Novacomoguavaekonomijivie uinkovitosti,aljudimaugodnijiivotnegotobiinaebiobeznovca. Triskupineekonomskihjedinica: a) Onekojeelenatritedonijetitonotolikovrijednostirobekolikojeeleiodnijetistrita, b) Onekojeelestritaodnijetimanjerobenegotojeelenatritedonijeti, c) Onekojeelestritaodnijetivierobenegotojeelenatritedonijeti.

3.1.FunkcionalnipristupnovcuDvijefunkcijenovca(posrednikrazmjeneiobraunskajedinica)bileodreujueidovoljnezasvrhu novca. Novackojineobavljaifunkcijumjerevrijednostisvakakojelonovacili,boljekazano,novaculoim ekonomskimidrutvenimprilikama. Funkcijumjerevrijednostinovacobavljaiondakadsamnijeposrednikurazmjeni.Jednomprihvaen kaomjeravrijednosti,novacsluiutojsvojojfunkcijiikodmaterijalnihinematerijalnihvrijednosti. Aristotelkaekakojezbogtogaiuvedennovac,kaonekakvasredinakojasvemjeri. Novacjeioblikuvanjavrijednostiondakadsetijekrazmjene(R1MR2)prekinenakonrazmjenerobe iliuslugezanovac(R1M),daklekadprodavateljdoedonovca,azatimodloinovukupovinu. Sobziromnapristup,moeihserazvrstatipolazeisdvamotrita:robnevrijednostinovca,tojest kovineizkojejenovacuinjen(robneteorijenovca);inominalnevrijednostinovca,kojajeusvezisa dravnomregulacijomemisijenovca(pravnateorijanovca).

3.2.RobnateorijanovcaNovacimarobnopodrijetlo.Nekarobasezbognjenihprirodnihosobinailizbogpovijesnihokolnosti poelaopenitorabitikaoposrednikurazmjeni.Kovinesubileosobitotomeprikladnepajebila prirodnanjihovauporabakaomonetarneosnove. PojammetalizamkaoibrojnedrugepojmoveskovaojeF.Knapp.Robna,metalistikateorija novcapovijesnuutemeljenostcrpiizinjenicedasenovacrazvioizrobe.Kaoteorija,metalizamje shvaanjepokojemjezanovacbitnodajerobnogoblikailipakdaimapokrieunekojrobi,takodaje izvorprometnevrijednostiilikupovnemoinovcaprometnavrijednostilikupovnamoterobe, nezavisnoodnjezinemonetarneuloge. Upraksimetalizampodrazumijevastalnostkupovnemoinovcauodnosunazlato,itonezavisnoo voljimonetarnevlasti.

3.3.NominalistikateorijanovcaNominalnoodreivanjemonetarnejedinicepodrazumijevadajemonetarnaobvezajednomzauvijek odreenabrojemmonetarnihjedinica.Alinominalnoodreivanjeobveza,odnosnopotraivanja, jednomzauvijek,moguejebezobziranatokakoseodreujesamamonetarnajedinica. Nominalistikiprincipmonetarnihobvezamoebitiistotakopravilopraksekaoiteorijskonaelo. Zbogmogunostidasenovacodreujekaoimejedneidealnejedinice,anekaoodreena vrijednostkupovnemoi,nominalizamsenaaoiireminteresumonetarneteorije. Nominalnavrijednostjebrojemmonetarnihjedinicaizraenavrijednost.tosetiekoliine,onase odreujenominalnimiznosom. Prihvaajuinominalizam,prihvaaseifikcijadasesvepromjeneucijenama(iondakadsenijenja oparazinacijena,tojeznakdajepromjenavrijednostinastalakodnovca,anekodrobe)smatraju promjenamakojenastajuizuzrokakojileenastranirobe,anenastrninovca. Manipuliranavalutanemoesezamislitibeznominalistikogprincipa,uzpromjenljivukupovnumo monetarnejedinice.Boljaorganizacijaekonomijetrebadovestidosmanjenjacijenauproizvodnji roba,aliuzzadravanjerazineplaaidrugihprimanja,jerinaenebidolodopoveanjakupovne moinovca.

Treidio:Evolucijamonetarnih sustavaDanasjeuuporabisamofiducijarninovac,paseopravdanonameepotrebarazlaganjaloginim slijedomtijekaevolucijepravilakojaregulirajupitanjausvezisnovcem.

1.EvolucijamonetarnihsustavaDrutvenazajednicaukojojdjelujeodreenimonetarnisustavinimonetarnoilivalutnopodruje,u kojemsvisudionicirabeistioblikplaanja. Unatovremenskomispreplitanjuoblikarazmjene,postojeibitneodrednicekojenampomauu vremenskomilikvalitativnomdeterminiranjurazliitihpovijesnihmonetarnihsustava.Pamoemosve monetarnesustavepodijelitinasustavevezaneisustavepapirne(slobodne)valute. Umonetarnimsustavimavezanevalutevrijednostnovcaodreenajevrijednourobeizkojesu oblikovanipojavnioblicimonetarnejedinice. Smisaomeunarodnogzlatnogstandardanijeutomedauspostavijedinstvenimeunarodninovac, vedavezujuisvemonetarnejedinicerazliitihmonetarnihsustavazaististandardvrijednosti, stabilizirameunarodniodnosvrijednostitihmonetarnihjedinicaitakoomogui,kakomeunarodna plaanjatakoimeunarodnokretanjerobaikapitala. Pravnogledano,monetarnisustavvrijedinapodrujudravekojaimasvojumonetarnujedinicu, valutu.Topodrujejednogmonetarnogsustavanazivamovalutnopodruje.

2.SustavivezanevrijednostinovcaUsustavimavezanevaluterazliiterobesusluilekaonovac,odnosnoizrazliitihkovinasu oblikovanemonetarnejedinice. Tijekomevolucijenameusedvasustava,ijetrajanjeteetisuamagodina,atosu:bimetalizami monometalizam. Temeljnapodjelamonetarnihsustavavezanevrijednostimoesedetaljnijegranatikakoslijedi: Dvovrsnavrijednost o o Paralelnavaluta, Dvojnavaluta

Jednovrsnavrijednost o o Srebrnavaluta, Zlatnavaluta

istizlatnistandard(puregoldstandard); Zlatnistandardsdjelominimrezervama(fractionalreservegoldcoinstandard); Valutanabazizlatnihpoluga(goldbullionstandard).

Razdobljezlatnogstandardajeprijelazossustavarobnognovcauoptjecajupremafiducijarnom novcu,kojijeispunjavaozahtjevetritarobaiuslugagledeogranienostiponudetijekomvaenja metalizma.Gledepojavnihoblikazlatnistandarddijelimona: a) Zlatnuvalutusazlatnicimauoptjecaju(goldcoinstandard), b) Valutunabazizlatnihpoluga(goldbullionstandard), c) Valutunabazizlatnihdeviza(goldexchangestandard). Dravamoeodreditijednuiliviekovinakaomonetarnuvrijednost,pautolikoimamojednovrsnui dvovrsnuilimjeovituvrijednost.

2.1.DvovrsnavrijednostAkojezakonomodreenodasenovacoblikujeistodonoizdvijekovine,zlataisrebra,bezobzirajeli zakonskiutvrenmeusobniodnosnjihovevrijednosti,tadaimamosustavbimetalizma.Sobziromna tojeliilinijezakonskiutvrenmeusobniodnosvrijednostizlataisrebra,bimetalizamdijelimona paralelnuidvojnu(alternativnu)valutu.Kodparalelnevalutenijezakonskiutvrenodnosvrijednosti zlataisrebra,vesenjihovavrijednostformiranatritu.Cijeneseposebnoiskazujuuzlatnom,a posebnousrebrnomnovcu.

2.2.JednovrsnavrijednostMonometalizamuevolucijimonetarnihsustavajevljaseumonetarnojpraksidravakoduporabe srebrneilizlatnevalute.Dravekojesuoskudijevalezlatomilisuimalebogaterezervesrebrarabilesu srebrnuvalutu. Gledemonetarnepovijesti,moesezakljuitidajerobnimonetarnistandardutemeljennasrebrnom izlatnombimetalizmuidasusrebrniizlatnimonometalizamdioevolucijeodnemonetarneprema monetarnojteoriji.Brojnesuvarijantezlatnogstandardapostojaletijekompovijestievolucije monetarnihsustava:a)puregoldstandard;b)fractionalgoldcionstandard;ic)goldbullionstandard. Sustavzlatnevalutesazlatomuoptjecajubiojesustavukojemjenominalnavrijednostsvakog zlatnognovcaformalnoodgovaralanjegovojstvarnojmaterijalnojvrijednosti.Banknoteemisijskeili dravneustanove,akopostoje,zamjenjivesuzazlato,itobezodgodeitrokova. Kaotemeljnekarakteristiketogsustavauzimamo:a)dasesamozlatninovacsmatrapravimvalutnim novcemidefinitivnimoblikomplaanja;b)dasubanknotemonetarnisurogatirazmjenljivezazlato; c)dapostojiapsolutnavrijednostslobodakovanjazlatnognovcazaprivatniraun;id)dapostoji apsolutnaslobodauvozaiizvozazlata. Koliinanovcauoptjecajujeendogenavarijabla.Takosuprednostizlatnevaluteujednoiizvor njezinihslabosti.

2.3.DevizniteajkodzlatnevaluteTakoseuzlatnomstandardudevizniteajkretaookokovnogpariteta,urelativnouskomrasponugore ilidolje,itouodnosunaponududevizainjihovupotranju.Najviamoguacijenadevizezvalase gornjazlatnatokailitokaizvozazlata.Najniamoguacijenadevizezvalasedonjazlatnatokaili tokauvozazlata. Uzlatnomvaenju,dakle,nijenunaintervencijaemisijskebankeunacionalnomvalutnompodruju nadeviznomtritudabiseodralastabilnostdeviznihteajeva.Devizniteajeviautomatskise uravnoteujuokoslubenogteaja.

2.4.MonetarnapolitikauzlatnomstandarduOgranienostzlatakaoprirodnepojaveizlatakaovalutnerobetesterilizacijazlatauinilisusustav zlatnogvaenjaneprikladnimglededeviznihteajevaikoliinenovcauoptjecaju.Ipak,ostalasu bogataiskustvaijasnanaelauvoenjumonetarnepolitike,kojasuvelikapomousuvremenim sustavimapapirnogvaenja.Problemsuvremenihsustavanijeogranienostkoliinenovcau optjecaju,veizborodgovarajuekoliinenovcauoptjecajukojaekrozmehanizamemisijedovesti doeljenihkonanihciljevamonetarnepolitike.Putoviutompravcusubrojni,aumijeejeizabrati prave.Emisijskabankazatoidaljeimaposebnomjestouekonomskojpolitici.Zatoiskustvazlatnog vaenjamogubitipouna,alinikakodovoljna.

3.SustavipromjenjivevrijednostinovcaNovac,dakle,emitirajuiposlovnebanke,anesamosredinjabanka,iakosesamoonazoveemisijska banka,alisu,zarazlikuodsredinjebanke,poslovnebankeutomeogranienekoliinomrezervakoje imaju.Kakosurezerveposlovnihbanakanovacsredinjebanke,tojesredinjabankaonakoja odluujekolikodepozitnognovcamoguemitiratiposlovnebanke. Danasnemainstitucionalnihpreprekadasredinjabankanepustiuoptjecajupravoonukoliinu novcakojiekonomijatreba,alijeproblememisijenovcautomekakoutvrditipotrebitukoliinunovca uoptjecaju. Gledanosmotritasektoraiinstitucijakojesudjelujuuemisiji,emisijajevezanauzaktivnostikoje poduzimasredinjabanka,poslovnebanke,privreda,kuanstvatedravaiinozemstvo. Depozitninovacjepotraivanjesektorakuanstvaisektoraprivredeodposlovnihbanakaiprekonjih dijelomodsredinjebanke,aglavnimdijelomjetopotraivanjenaslonjenonaekonomskuaktivnost sektorakuanstvaisektoraprivrede. Drugidiodepozitnognovcakojijepotraivanjesektorakuanstvaiprivredejepotraivanjeodonih pojedinacasektorakuanstvaiekonomskihjedinicasektoraprivredekojisuuzelibankarskekredite. Potraivanjeoddravejepotraivanjeodsamogsebekaoporeznogobveznika.

etvrtidio:VrijednostnovcaSuvremenifiducijarninovacjeodsredinjebankeuinjennovcem.Njegoviimateljinemoguu sredinjojbancitraitinjegovuzamjenuzazlatoilinekidrugirobninovac.Isplatepotraivanjau fiducijarnomnovcusudefinitivnioblikplaanja,anjegovavrijednostjevrstopovezanascijenama robaiusluga. Alinovacjesamojedanodfinancijskihoblika,odkojihnekivrerazliitemonetarnefunkcije. Imovinaumonetarnomoblikujedueilikraevrijeme,ikaotakvaiskazanajekaooblikpotraivanja premainstitucijamakojesuizdalepojedineoblikenovca.

1.VrijednostnovcaSmotritaintervalutarnihodnosa,vrijednostnovcajenjegovasposobnostdaserazmjenjujezadruge valute.Nerijetko,slinozlatnomautomatizmu,vrijednostnovcaudomaemvalutnompodruju podreenajestabilnostiintervalutarnogteaja,pasuporaditogaiusustavupapirnogvaenjakotrola transakcijasinozemstvomipromjenateajadomaemonetarnejediniceesti. Materijalnavrijednostnovcajevrijednostkojuimamaterijalkaorobaodkojegjeoblikovannovac. Upravozatotojetajmaterijalroba,novaciimasvojumaterijalnuvrijednost.Materijalnuvrijednost imasamomaterijalniobliknovca.Aglavninukoliinenovcauoptjecajudanasneinimaterijalni venematerijalniobliknovca,tesezatenovanicemoetvrditidajenjihovamaterijalnavrijednost beznaajnasobziromnanjihovunominalnuvrijednost,adepozitninovacjenematerijalnenaravi.

1.1.RobnavrijednostnovcaNaraziniekonomijevrijednostprodajajeuravnoteisvrijednostiprimitakaodistihprodaja.Tako smovrijednostnovcadoveliusvezusrobom,imepostajejasnodajenjegovasvrhazamjenazarobu izatosemoereidajetospecifinavrijednostnovca. Vrijednostnovcaudomaemvalutnompodrujujavljaseuvidukoliinerobaiuslugakojesemogu natritukupitizajedinicunovca.Trisunainazapribavljanjemonetarnejedinicedrugihvalutnih podruja:a)izovzrobaiusluga;b)prodajaimovineuinozemstvu;c)transferfinancijskeaktive. Kakoserobezadomainovacuglavnomkupujuudomaemvalutnompodruju,tojestudomaoj ekonomiji,toistu,zarazlikuodintervalutarnevrijednostinovca,moemozvatidomaomvrijednoti novca. Robnailirealnavrijednostnovca(commodityvalue)je,dakle,onavrijednostkojukovinailinekidrugi materijalodkojejepojediniobliknovcaoblikovanimakaoroba.Akakosamorobaimatrinu vrijednost,utolikojeuvjetdabinekakovinailinekidrugimaterijalnioblik,vrioulogunovca,njegova trinarobnavrijednost.

1.2.FunkcionalnavrijednostnovcaOdvajanjemulogeposrednikaurazmjenioduporabnevrijednosti,materijalnaifunkcionalna vrijednostnemorajuviebitiiste.Novactadavriuloguposrednikaurazmjeniimjerevrijednostipo svojojfunkcionalnojvrijednosti.Slueikaoposrednikurazmjeni,robastjeenovusvrhu,kojanijeu svezismogunostiuporabezazadovoljavanjepotrebaljudiproizalihiznjenihkonkretnih,prirodnih osobina. Dakle,funkcionalnajevrijednostnovcanezavisnaodnjegovematerijalnevrijednosti,tojestnjegovih konkretnih,prirodnihosobina,kojemuodreujuuporabnuvrijednost.Akosenekakavposredniku razmjeniirabikaouporabnavrijednost,onnikadanemaistodobnodvijevrijednosti,vesamoili uporabnuilifunkcionalnuvrijednost. Kakojefunkcionalnavrijednostnovcasposobnostdasenjegovomrazmjenomsteknueljene vrijednostirobenatritu(otudsenazivaimjerompotronjeconsumptionstandard),tojeglede funkcionalnevrijednostiprikladnijeraspravljatiokupovnojmoinovca(purchasingpowerofmoney). Funkcionalnavrijednostnovcajezapravosposobnostnovcadasenjegovomzamjenomtijekom razmjenenatritusteknueljenaekonomskadobraitimeistadobrapostajurobe.

1.3.KupovnamonovcaRobnacijenajeunovcuizraenavrijednostroba,akupovnamonovcajeurobiizraenavrijednost monetarnejedinice. Novacsmotritanjegovekupovnemoijerazliitsobziromnatokolikovrstarobesemoeza njegovujedinicukupitinatritu.Kadabivrijednosniodnosizmeupojedinihvrstarobausvim ekonomijamaiusvimvremenimauvijekbiojednak,moglibismouzetiproizvoljnonekupojedinanu robuzamjerukupovnemoinovca. Ekonomskapolitikauekonomskojteorijiimaiosnovuzareguliranjekupovnemoinovcainjegovih odnosasdrugimmonetarnimjedinicama. Vrijednostjedinicekreditnognovcajeodgovarajuidiovrijednostidomaegproizvodakojipredstavlja pokriezaukupnukoliinunovcauoptjecaju.Takovrijednostkreditnognovcapredtavljapravu apstraktnuvrijednost,dokjevrijednoststvarnog,punovrijednognovcazapravovrijednostjedne konkretnerobekojavriulogunovca.

1.4.MjeraimjerenjevrijednostinovcaRabeinovackaoposrednikaurazmjeni,vanosmatramo,prijesvega,njegovurelativnuvrijednost,to jestnjegovodnospremapojedinimvrstamarobe,kojiodreujemotakodautvrdimokolikozajedinicu robedajemomonetarnihjedinica,ilipakkolikozajedinicunovcamoemodobitijedinicarobena tritu.AkojeprosjenacijenasvihprodanihrobanatrituPmonetarnihjedinica,ondajekupovna monovcamjerenatimrobama1/Probnihjedinica. Potpunuslikuokupovnojmoinovcamoemodobitiakouzmemoprosjenecijenesvihrobana trituiumnokomprosjenihcijenaprodanihrobanatrituPikoliineprodanihrobaTutvrdimo ukupnupotrebitukoliinunovcauoptjecajuMzasvepradanerobe.

Pitanjemkupovnemoibaviseekonomskateorija,nastojeiotkritioneekonomskeimbenikekojisu odreujuizakupovnumonovca,tojetemeljzauinkovituekonomskupolitikuureguliranju kupovnemoinovca.Dabiutomebilauinkovita,ekonomskateorijamoralajedatiodgovorna pitanjetonovcudajevrijednostikakoistumjeriti.

1.5.MeunarodnetransakcijeivrijednostnovcaUzrobniimonetarniprometumeunarodnimtransakcijamaimamoirazliitevrstekreditai jednostranihfinancijskihtransakcija(potpora,doznakaiseljenika,pomoi,ratnihodteta),doznakas temeljaulaganjakapitalauinozemstvu,investicijskihulaganjanerezidenataislinihdrugih transakcija.Meunarodnipromettakonarazliitenaineutjeenaveliinunaeranijeopisane vrijednostirealnogdomaegproizvodakojasepoveazauvezenurobu,asmanjizaizvezenurobu. 1.5.1.Otvorenostekonomijeikupovnamonovca Uvozpoveava,aizvozsmanjujekupovnumonovcauodreenomrazdobljubezobziradalije uvezenai/iliizvezenarobaplaena,odnosnonaplaenailisepadradio,naprimjer,poklonimai pomoi. Poveanjemprihodadravapoveavasvojeizdatkei/ilipoveavadohodakkuanstvimaakoimsetim prihodimadravesmanjeporezi. Robasemoeuvozitinakreditikupovnamonovcasezbogtogapoveakaoistandardpuanstva doktrajuzaliheuvezenerobe,akakosekreditiiznossosnovakamatanakreditvraajuizizvozaroba, toeseugodinamaotplatekreditasmanjivatikupovnamonovcaistandardpuanstva,akonedoe dopromjenauproizvodnostiradaodnosnorazvojaekonomije. Uvoziizvozrobemoesefinanciratiprekopromjenadohodakastemeljakreditakoddomaih banaka,paseiotplateinaplatezadravajuufinancijskompotencijalutihbanaka,tekupovnamo novcaostajenepromijenjena,unatopromjenamaustandardupuanstva. 1.5.2.Meunarodnimonetarnisustav Meunarodnimonetarnimustavneemitirasvojnovac,aliomoguavaprijenoskupovnemoiu meunarodnimtransakcijama.Financijskeinstitucije,devizniteaj,deviznerezerveimeunarodni pravnipropisisuodreujuizauinkovitosttogsustava. tojevieteajfleksibilan,timmanjeebitinunemeunarodnemonetarnerezerve. Meunarodnedeviznerezervesusamojedanodnainafinanciranja,upravilusamokratkoronog deficitaubilanciplaanja.Uznjihserabipoveanjenetozaduenostiuinozemstvunebankarskih sektora,poslovnihbanakaisredinjebanke.Netozaduenostmoesepoveati,ilismanjivanjem potraivanjaizinozemstva,ilipoveanjemdugovanjauinozemstvu. Meunarodnedeviznerezervemogubitinedovoljne,prevelikeioptimalnesobziromnapotrebne ekonomije. Intervalutarnimodnosima,posvojojvanostiprevladavajudevizniteajevi,takodasepremanjima prosuujuiintervalutarniodnosi.Intervalutarniteajevinastajuposredstvomdeviznogtritaisa slubenimteajevimanatemeljukovnikogpariteta.

1.5.3.Meunarodnetransakcije Kaoiudomaimsustavimaiusustavumeunarodnihplaanjarabisegotovnovacidepozitninovac. Vjerovnicinastojepribavitionuvalutukojasmanjujerizikdranjaimovineutomobliku.Kodtoga nastojepribavitivalutukojumogulakomijenjatizabilokojudrugu.Takvavalutazovesekonvertibilna. Akosevalutanemoemijenjatizadrugevaluteondajetonekonvertibilnavaluta. Akojenovacnekonvertibilan,nerezidentkojiposjedujetajnovacmoekupitirobesamouekonomiji ijijetonovac,akojikaotakavsprjeavamultilateralnaplaanja.Utolikotonijemeunarodninovac, aekonomijekojeimajutakavnovacuglavnomumeunarodnimtransakcijamarabebarter,tojest nemonetarnurazmjenu. Ikonvetibilnevalutenisujednakovrijedne,pajemoguedajejednajaa,majoritetnavaluta,adruga slabija,minornavaluta.

2.PromjenevrijednostinovcaPrednjerazlaganjeupuujedasevrijednostnovcamoepromatratiudvojakomsmislukaokupovna moudomaojekonomijiikaointervalutarnavrijednost. Smanjenje,odnosnopoveanje,kupovnemoinovcaudomaojekonomijijeusvezisinflacijom, odnosnodeflacijom,asmanjenje,odnosnopoveanje,intervalutarnevrijednostinovcajeusvezis devalvacijom,odnosnorevalvacijom,novanejedinice. Namjerne,iupraviluzakonskepromjeneintervalutarnevrijednostisudevalvacijairevalvacija,ali mutatismutandispunotogatovaizanamjernepromjeneintervalutarnevrijednostinovcavaiiu sluajufluktuiranjateajapodutjecajemponudeipotranjenadeviznomtritu.

2.1.DeprecijacijaDeprecijacijanovcajesvakosmanjenjevrijednostinovca,amoebitinamjernailinenamjerna, faktikailizakonska,smanjenjeintervalutarnevrijednostinovca,odnosnojednevrsteuodnosuna druguvrstunovca(novanicauodnosunapunovrijedninovaciobratno,ilinaprimjer,srebrnogu odnosunazlatninovaciobratno)i/ilikupovnemoinovca.Smanjenjemvrijednostijednevrstenovca uodnosunadrugunastajerazlikaizmeunominalnevrijednostidepreciranognovcaiiznosakojiseza njegaplaaudrugomnovcu,odnosnorazlikaizmeunjegovenominalneiparitetnevrijednosti,koja sezovedisagio,pautolikotedvijevrstenovcaikadadeiurepripadajuistommonetarnomsustavu,de factonisuzamjenjivealpari,tojestponjihovimnominalnimvrijednostima.Glededeprecijacijenovca raspravljamoosmanjenjunjegovfekupovnemoiiintervalutarnevrijednosti.Uprvomsluaju raspravljamosmotritainflacije,audrugomsluajusmotritadevalvacije. 2.1.1.Inflacija Inflacijajeodravajuepoveanjeoperazinecijena.Utojdefinicijisudvijetvrdnjeposebnovane. Prvo,radiseoodravajuemrastucijena,idrugo,nejedneilinekihcijena,negooperazinecijenau ekonomiji.Kakosrastomoperazinecijenanunonastajupromjeneinastranikoliinenovcau optjecaju,odnosnobrzineoptjecajanovca,inflacijaserazmatraismotritapromjenanastrani koliinenovcauoptjecaju.Alipoveanjekoliinenovcauoptjecajunemoradovestidoinflacije,a moguajeiprikrivenainflacija.

Upraksi,inflacijaimarazliiturazinuiintenzitetnastajanja,pajeidisproporcijaizmeupada vrijednostidomaegnovcairastacijenarazliitaglederazine,intenzitetaiimbenikanastajanja tijekomvremena.Glederazine,inflacijasemoemjeritiindeksomcijenanamalo,indeksomtrokova ivotailinanekidruginain.Primjenarazliitihindeksacijena,zbograzliitostisamihindeksa, implicirarazliitumjeruinflacije.Premaintenzitetu,inflacijumoemopodijelitina: a) Blaguinflaciju,kadajestopainflacijenagodinjojrazinimanjaod5%, b) Umjerenuinflaciju,kadajestopainflacijenagodinjojraziniizmeu5%i10%, c) Galopirajuuinflaciju,kadajestopainflacijenagodinjojraziniveaod10%, d) Hiperinflaciju,akojemjesenastopainflacijenagodinjojraziniveaod50%. 2.1.2.Devalvacija Devalvacijajenamjerno,zakonskosmanjanjevrijednostimonetarnejediniceuodnosunanjen standard.Smanjenjesevrinarazliitenaineurazliitimsustavimavaenja,ovisnootomezakojije standardvrijednostmonetarnejedinicevezanazazlato,devalvacijasevrizakonskimsmanjenjem koliinazlatapotrebitogzaproizvodnjujednogzlatnika.Naprimjer,poveanjemkovnikestope zlatnikaseiz1kgzlatakujesada1.100,umjestoranijih1.000zlatnika. Devalvacijanerijetkoslijedinakondugotrajneinflacijekadajenemogueprovestirevalvaciju,pajeto nainnovog,niegparitetadomaemonetarnejediniceuodnosupremastabilnimvalutama. Devalvacijomseuklanjajuineravnoteebilanceplaanja. Devalvacijajeprematomepolitikaimonetarnamjeravoenasasvrhomadaptiranjadomaerazine cijenacijenamanasvjetskomtritu. Smanjenjemuvozaistimuliranjemizovozadevalvacijadvostrukodoprinosipoboljanjubilance trgovine,tojejedanodciljevadevalvacije.

2.2.AprecijacijaAprecijacijajesvakonamjernoilinenamjerno,faktinoilizakonskopoveanjevrijednostinovca,koje seoitujekrozpoveanjenjegovekupovnemoiilipoveanjeintervalutarnevrijednostidomaeg novca.Istotakoaprecijacijajeipoveanjejednevrstenovcauodnosunadrugu,imenastajerazlika izmeunominalnevrijednostiapreciranognovcaiiznosakojisezanjegaplaaudrugomnovcu, odnosnorazlika(agio)izmeunjegovenominalneiparitetnevrijednosti.Utolikodvijevrstenovca,i kadadeiurepripadajuistommonetarnomsustavu,defactonisuzamjenjivealpari,tojestpo njihovimnominalnimvrijednostima.Aprecijacijase,dakle,moetretiratismotritakupovnemoi novcaudomaojekonomijiismotritanjegoveintervalutarnevrijednosti.Uprvomsluajujerijeo deflacijiaudrugomorevalvaciji. 2.2.1.Deflacija Deflacijajeupravilusmanjivanjekoliinenovcauoptjecajukojeimazaposljedicupadoperazine cijena.Utoilikojetapojavasuprotnainflaciji.Oparazinacijenauekonomijipadatie,akosepri nepromjenjenojkoliinirobasmanjikoliinanovcauoptjecaju.Tavrstadeflacijejeprava,apsolutna deflacijaodnosnodeflacijauuemsmislu.Relativnadeflacijauuemsmislu,nastajezbogpoveanja

koliinerobanatritu,adasepritomenemijenjakoliinanovcauoptjecajuilibaremneuistom opsegu. Zarazlikuodinflacije,deflacijadanasnastajevoljommonetarnepolitike,paseradionemjernojmjeri tepolitike,odnosnoekonomskepolitike.Kaotakvu,nalazimojeuprogramustabilizacijskihmjerakoje prakticirajurazliiteekonomije,aimakaociljdasenjomepostigneonotoizazivapadoperazine cijena. Deflacijamoe,zbogoekivanjapadacijenapripostojeojdeflaciji,bitipoticanaitezauracijomnovca (hoarding). Zbogtendencijepadacijenadestimuliranisuinvestitori,aadaptacijacijenananievriseudeflaciji sporijeitee,negoadaptacijacijenanavietijekominflacije. 2.2.2.Revalvacija Revalvacijajemonetarnaipolitikamjeravraanjavrijednostimonetarnejediniceuonostanjekoje jepostojaloprijepadatevrijednostiuodnosupremazlatuilistabilnimvalutama.Radiseo uspostavljanjuvalutnogparitetakojimsepoveavavrijednostmonetarnejedinicegledevrijednosti standarda,paseutolikopraktinoradiopoveanjuintervalutarnevrijednostidomaevalute smanjenjemstopekovanjailismanjenjemteajavalutestandarda. Kaoidevalvacija,irevalvacijajejednokratnamjerapriklanjanjavrijednostidomaevaluteinozemnim valutama.Revalvacijomkaoidevalvacijomnemijenjasemeunarodnimonetarnisustavplaanja, odnosno,noviintervalutarniteajeviostajustabilni.Revalvacijaidevalvacijautjeusamonaosnovu togsustavakojiidaljeostajestabilannaraziniravnotee.

2.3.StabilizacijaPotrebitesuodreenmonetarnerezervei/ilikreditniizglediuinozemstvukojiejamitiuklanjanje eventualnihporemeajanadeviznomtritutakotoesredinjabankapoveatiilismanjitiponudu deviza,ovisnoonastalimporemeajima.Stabilizacijakupovnemoinovcaje,zapravo,stabilizacija domaegekonomijeiravnoteaprorauna.Stogmotritaproizlazidastabilizacijutrebaprovestina raziniukojojseteajikupovnamonovcautrenutkustabilizacijestvarnonalaze,nakonprovedene deflacijetijekomkojesepovealakupovnamonovca,odnosnosmanjilaoparazinacijena.

Petidio:Novacibankarastvo1.FinancijskepojaveFinancijskepojave,unajiremsmislu,obuhvaajusloeneodnoseetiritemeljnegrupeekonomskih pojava:financijskeinstitucije,financijskeoblike(instrumente),financijsketransakcijeifinancijske tokove. Financijskeinstitucijeifinancijskioblici,meusobnofunkcionalnopovezani,uobiajnosenazivaju financijskastruktura.Temeljnefunkcijetestruktureinefinancijskoposredovanjeizmeutediai investitora,teemisijenovca.Oneseprovodekrozaktivnostifinancijskihinstitucija,tijekomkojih nastajufinancijskitokovikaorezultatfinancijskihtransakcijafinancijskimoblicima.Disperzijom financijskihinstitucijaifinancijskihoblikarazvijajusepravniodnosikojimasedisprezirajuobveze, potraivanjaiequitykapital,ineitakosloenufinancijskusuperstrukturuuekonomiji. Ekonosmkapolitikateipovezivanjumonetarne,fiskalneideviznepolitiketenefinancijskih ekonomskihpolitika.Timeuspostavljaintegralnufinancijskuteorijuifinancijskuanalizukaotemelj oblikovanjaiuporabefinancijskihpolitika.

1.1.KreditinovacNovacjejedanodoblikapotraivanja,kojaineimovinu.Imovinajeiznospotraivanjaistvarnih, vlasnikihprava.Povijesnogledano,novacjetijekomnjegoveevolucijebioroba,nakojojsuvlasnici imalivlasnikaprava,adanasjepotraivanjenjegovihimateljaoddraveiposlovnihbanaka. 1.1.1.Robnarazmjenaikreditniodnos Prodavateljmoevjerovati(credere)idatistvarkupcunapovjerenje(creditum).Zaonogkojidajena povjerenjekaemodajecreditor,aonajkojejedobionapovjerenje,tojestnakredit,jedebtor. Pravniodnoskojinastajeporadikreditiranjaizmeukreditoraidunikajekreditniodnosikaotakav seusvakodnevnojuporabinazivakredit. Namjenakreditnogodnosajeolakatiprodajuikupovinurobeimeserobapretvaraunovac. Zajamjerealniugovorukojemjenastrana(zajmodavatelj)predadrugojstrani(zajmoprimatelj) odreenukoliinunovcailinekedrugezamjenjivestvariuvlasnitvoilimuprenesenekopravo uporabestvariuzobvezuzajmoprimateljadaevratitijednakiiznosnovca,odnosnojednakukoliinu stvariistevrste. Svakikreditniodnosnijezajam.Zajamjesamojednavrstakreditnogodnosa,itojeonakojojje namjenjenaiskljuivokreditiranje.Kodkreditnogodnosasuuvijekupitanjudvijestvari: a) Stvarkojudajeprodavatelj,vjerovnik, b) Stvar,kojuvraakupac,odnosnodunikrazmjenjujezadrugustvar. Kodzajmaseradiostvarimakojekaorobamorajubitijednake,pazatospravnogmotritapredmet zajmamogubitisamozamjenjive,generikestvari.

1.1.2.Kreditnopodrijetlonovca Kreditjejedanodmoguihoblikafinancijskogulaganja(financijskihinvesticija)vjerovnika,tojest tedieilibanke.tediajemogaoinadruginainuloitisvojfinancijskiviak,odnosnokonvertirati gaizlikvidnogumanjelikvidnioblikdabigaponovnonakonodreenogvremenavratioulikvidni oblik.Tokonvertiranjeoblikafinancijskogvikasuzapravofinancijskeinvesticije,kojemoemoiskazati kaotijek:novac>manjelikvidnopotraivanje>novacuveanzakamate.Sobziromnatakavtijek, kreditjekoristanizavjerovnikaizadunika.Ijedanidrugiprekonjegamogumijenjatinjihovu imovinuuvlasnitvuistogajenunodaseistipravniodnosformaliziraukreditnimfinancijskim oblicimakaotosu:zadunica,mjenica,obveznica,ek,dionica. Bankarskikrediti(uiremsmislurijei)suposrednikrediti,jernastajuizvikovatednjeklijenata banke.Osimtihkredita,imamoikredite(uuemsmislurijei)kojebankedajuizobvezakojesame stvarajuistogatonisuposrednikrediti.Tosuemisijskikrediti.Ijedniidrugikreditisuusvezis financijskimpotencijalombanakakojinastajefinancijskimtransakcijama. 1.1.3.Kreditievolucijamonetarnihoblika Suvremeninovacfiducijarnognovcajeucijelostiukloniopunovrijednirobninovac,alijezlatokao robaparexcellenceostalotemeljnaopamjeravrijednosti. Smotritapojedinacaipojedinihekonomskihjedinica,emisijskikreditiomoguavajuistimada: a) Kuperobunatritima,iakonisudonijelinatritesvojurobu, b) Zadrekreditunovcu. Emisijskikreditisustvaranjekupovnemoiradinjenogprenoenjananovepoduzetnikeuekonomiji.I zatoseemisijskikreditiirazlikujuodiregpojmabankarskihkreditaiposadraju,ipofunkcijikoju imajuuekonomiji.Gledesadrajarazlikujuseutoliko,toseneradioprijenosu,negoemisijikupovne moiradinjenogprijenosananoveklijentebanaka.Gledefunkcijeuekonomiji,emisijskikreditisu razvojni. Osjeajlakezaradenamultipliciranimkreditimaidepozitima,poveavasklonostbankeodobravanju novihkredita. Dabankanebipostalanelikvidnainakrajuizgubilapovjerenjeklijentaiotilausteaj,tojekaoikod banknota(tijekomzlatnogstandarda),nunaintervencijadraveusustavemisijekredita.Nunaje jednanacionalnamonetarnainstitucijakojaseuposlovanjunevodiprofitniminteresom,ve interesomekonomijeidrutva.Takojenastalasredinjabankakoja,poredostalog,vodiraunaio pokriuemisijskihkreditaposlovnihbanaka. Ukupnopoveanjekreditaodgovaraukupnompoveanjusekundarnogdepozitnognovcaiiznosi: K=K0(1/r)iliK=(1/rD0)D0

1.2.FinancijskoposredovanjeFinancijskoposredovanjepodrazumijevanunostpovezivanjapojmovamakroimikroekonomije. Pojammakroekonomijaseuglavnomnepotrebitorazdvajaodpojmamikroekonomija. Mikroekonomijarazlaekakosepotroaiiekonomskejediniceponaajuikakotritedjelujena alokacijuuekonomiji.Mikroekonomijasenebavifluktuacijamauekonomiji,alikada makroekonomijarazlaefluktuacijeuekonomijimoraimatiuviduponaanjepotroaaiekonomskih jedinica,organizacijurobnogifinancijskogtrita,kaoitritarada. Makroekonomskimodeliuljuujutednju,investicije,koliinunovcauoptjecajuikamatnjak. Financijskeinstitucijeobavljajudvijemeusobnouskopovezaneiisprepletenefunkcije: a) Financijskoprelijevanjefinancijskihvikovaizmeuiunutarinstitucionalnihsektora, b) Emisijumonetarnihoblika.

1.3.BankeifinancijskoposredovanjePoslovnebankesuposebnovanefinancijskeinstitucijekakogledefinancijskogpotencijala, financijskihtransakcijatakoigledenjihovautjecajanakoliinunovcauoptjecaju.Kaofinancijska institucija,bankajeimbenikmonetarnogikreditnogsustavaprekoposlovakojeuobiajnonazivamo bankarskim,atijekomkojihnastajuodnosiuprometunovcaikredita,tenemonetarnihfinancijskih oblika. Utjecajposlovanjabankanaekonomijunavodinazakljuak,kakosubankesilnovaneinstitucijeza uinkovitoukljuivanjeekonomijeumeunarodnerobneifinancijsketransakcije. Mobilizacijskim,aktivnimposrednikimivlastitimposlovima,bankananaelimabankarskog poslovanja,potieekonominoiracionalnoposlovanje,odreujuirazvojdrutvakaocjeline. Temeljninjenzadatakjekoncentracijarazliitihfinancijskihoblikainjihovadisperzijakrozulaganja, priemunastajetrinadisperzijafinancijskihoblika,transakcijaitokovaizmeuiunutarsektora,te rezidenatainerezidenata. 1.3.1.Odredinceustrojabanke Smotritafinancijskogikreditnogpotencijalavanisuodnosikojebankaimailinajemravauspostaviti tijekomprovoenjanjenjepolitike.Abitnisastavnidijelovioblikovanjapolitikebankesuodreivanje temeljnihciljevaiodlukeostrategiji,strukturamaipravilimaponaanjatijekomposlovanja,tose konkretiziratemeljnimaktima(statutarnapolitika),smjernicamarazvoja,planiranje(razvojna politika),tetekuomekonomskompolitikom. Statutarnapolitikajekonkretizacijafilozofijebankekaoinstitucijekojanunopolaziodsustavaopih naelaposlovnajaivrijednostionihkojidonoseposlovneodlukeupravljenenasvrhubankekao financijskeinstitucijeudrutvu. Prikladanfinancijskiiorganizacijskiustrojmoguejepostavitikroztakvuslobodustvaranjakojae dovestidoveeprofitabilnostiiuporaberazliitihkombinacijainstrumenatafinancijskogtrita,kao vanogsegmentaekonomskogidrutvenograzvoja. Bankutretiramokaodiomonetarnihinemonetarnihfinancijskihinstitucija.etirinebankarskasektora jesuprivreda,kuanstvo,javnisektoriinozemstvo.

1.3.2.Svrhaidjelatnostbanke Pojamsvrhetretiramousmislunamjene,razlogazatobankapostoji,atomoemoutvrditi odreenjemciljaosnivanja.Ciljje,dakle,podreensvrsiikaotakavizraavaeljenostanjeukojem tei.Stogmotrita,ciljpodrazumijevaunaprijedsmiljenostanjekojemusetei,namjeruivoljuza akciju,vrijednostpostavljenogstanjaipoduzimanjemjeraradiostvarenjapostavljenogciljaisvrhe. Djelatnostimasvojusvrhukojasepostierealizacijomciljeva,tijekomkombinacijerazliitihposlovnih zadataka.Potrebajeuvijetdjelatnosti.Potrebe,djelatnost,svrha,ciljizadaci,meusobnopovezani inesustavukojemsvjesnimupravljanjemkroztraenjeciljevaiutvrivanjeodlukaispunjavase drutvena,poduzetnikaivlasnikasvrha. Djelatnostiposlovnopodrujebanke,sbilannogmotrita,dijelisenaaktivneipasivneposlove. 1.3.3.Naelabankarskogposlovnja Naelourednogposlovnjajevanosesamozabanke,negoizanjihoveklijente.Alisobziromdaje bankajedinainstitucijakojasvojimaktivnimposlovimaodreujepasivneposlove,odkojihnekiimaju zarezultatpromjenukoliinenovcauoptjecaju,tojenaelourednogposlovanjatemeljnonaeloza politikubanke,njenfinancijskiustrojiupravljanje. Naelolikvidnostijeubankarskomposlovanjuimbenikkojijevezanuzprednjenaelovetimeto jeurednaknjigovodstvenadokumentacijapreduvijetdabankausvakomtrenutkumoeudovoljiti obvezamapramavjerovnicima.Stalnostpromjenebilannestrukturekrozfinancijsketransakcije, posebnonaglaavaznaajnaelalikvidnostiudinaminomsmislu. Gledepotrebitogvremenakonvertiranjaaktivebankeunovacsredinjebanke,razlikujemotri stupnjalikvidnosti: a) Primarnu, b) Sekundarnu, c) Tercijarnu. Primarnulikvidnostinigotovinaublagajni,imovinapoloenakodsredinjebanke,potraivanjaod drugihbanakaiostalagotovinskaaktiva.Sekundarnulikvidnostobuhvvaaprimarnulikvidnost uveanuzalikvidnuaktivubankekojanijeulausastavprimarnelikvidnosti.Tercijarnulikvidnostine ulaganjakojasemogupretvoritiunovacprijenjihovadospijea.Tosumjenicekojesenemogu eskonitrati,pozajmice,financijskiudjeliisliniobliciulaganja. Umakroekonomskomsmislulikvidnostseodnosinalikvidnostgospodarstva,adijelisenaunutarnjui vanjsku.Unutarnjalikvodnostpodrazumijevadaekonomijaraspolaedovoljnomkoliinomnovcaza tijekreprodukcije,avanjskalikvidnostdaekonomijamoeudovoljitiobvezamapremainozemstvu. Umikroekonomskomsmislulikvidnostpodrazumijevalikvidnostekonomskejediniceili institucionalnogsektoragospodarstva. Monetarnalikvidnostjesposobnostplaanjatekuihobvezaodospijeu.Stogmotrita,asobzirom natrajanjelikvidnosti,imamosadanjuilistatinu,planskuilidinaminu,optimalnuiopulikvidnost. Sadanjailistatinalikvidnostponekadsenazivaibilnanaaktivnost,odnosisenatrenutnu mogunostisplatedospijelihobveza,anjenkoeficijentizraunavaseizodnosaraspoloivih

monetarnihiznosaiiznosadospjelihobveza.Planskailidinaminalikvidnostodnosisenamogunost isplatedospjelihobvezauodreenomplaniranomvremenskomintervalu.Optimalnalikvidnostjeu svezispotrebitimtekuimpotraiva