MojCvijet-53

MojCvijetcvijeće - vrtovi - aranžmani - liječenje biljem veljača 2013.

Broj

53

TEMA BROJA

Voćnjaci i povrtnjaci kao ukrasni elementi vrtaMinimalistički uređen voćnjakMaleni rascvjetani povrtnjakMaštoviti povrtnjak

VRTNO BILJE

Geofite neotporne na niske temperatureTrajnice u vrtu

SOBNO BILJE

Dracena

MEDITERANSKI VRT

Prezimljavanje hibiskusa

VRT

Prerijski vrtVrt budućnosti

LJEKOVITO BILJE

Cinnamomum Zeylanicum

CVIJEĆE, VRTOVI I LIJEČENJE BILJEMizlazi početkom svakog neparnog mjesecaBESPLATNO IZDANJE

IzdavačMoj cvijet - udruga za očuvanje prirodeLjudevita Gaja 28, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel/Fax: 01/ 481 04 34Mob: 098/ 67 08 08Mob: 098/ 16 10 492E-mail: [email protected]: mojcvijet.hr

Kunski i devizni račun RBA: 2484008-1102282393IBAN: HR8424840081102282393

MarketingTel/Fax: 01/ 481 04 34Mob: 098/ 67 08 08E-mail: [email protected]: mojcvijet.hr

Distribucija mojcvijet.hr

Realizacija (Urednici, DTP, fotografija)Dragan Podvorec i Marijan Podvorec

Stručni suradnici • Marina Kereković, dipl. ing. agronomije• Gordana Horvatović, dipl. ing. biologije• Marija Čulinović, dipl. ing. agronomije• Miroslav Ferenčić, fitoterapeut • Gordana Horvat (Vrtlarija Horvat)• Denis Bojčić (Rasadnik Bugenvila)• Juriflor, Kutina• TKS- flora, Zagreb• ir. N. N. Jans-Sremec, dipl. ing. agro. & dutch master of floral design • Marko Bijelić, mag. ing. bil. (Cvjetni atelier Alstromeria)• Lana Kindij, astrolog i feng shui majstor

Časopis možete besplatno kopirati i distribuirati samo u cjelosti.

Nije dopušteno modificirati postojeće izdanje ili kopirati i objavljivati dijelove časopisa bez nakladnikova dopuštenja. Materijali u časopisu zaštićeni su autorskim pravima. Zahvaljujemo na razumijevanju.

Informacije o liječenju biljem koje možete pročitati na stranicama časopisa isključivo su informativnog i obrazovnog karaktera i ne služe za određivanje i postavljanje samostalnih dijagnoza ili samostalnih tretmana.

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasnih stranica.

CvijetMoj

T emu ovoga broja posvetili smo voćnjacima i povrtnjacima, temi koju ne zastupamo tako

često u časopisu, pa se nadamo da ćete naći nekoliko ideja koje ćete uspješno primijeniti u vašim vrtovima. Donosi-mo vam također dva nova vrta s vrtne izložbe "Florijada". Radi se o inovativ-nim vrtovima koji nude brojna rješenja vezana za pravilno korištenje prirodne energije i očuvanje okoliša. Posebno je zanimljiv "Vrt budućnosti", koji po-kazuje kako se moderne tehnologije mogu skladno uklopiti u vrt. Umjesto solarnih panela smještenih na krovo-vima stambenih kuća, isti se mogu, kao što je prikazano na slikama, smje-stiti na vrtnu kućicu, nadstrešnicu, na posebno izrađenu instalaciju u vrtu, kao mala ostrva na vrtnom jezercu... Ostale ideje prepuštamo vama.

Preuzmi druge brojeve

Oglas 1/1230x300cm (96dpi)

cijena:1 objava: 600,00 kn6 objava: 3000,00 kn

PDV nije uključen u cijenu

Oglas 1/495,5x125cm (96dpi)

cijena:1 objava: 250,00 kn 6 objava: 1250,00 kn

PDV nije uključen u cijenu

Oglas 1/2198x125cm (96dpi)

cijena:1 objava: 400,00 kn

6 objava: 2000,00 knPDV nije uključen u cijenu

Novi broj izlazi svaka dva mjeseca (neparni mjeseci). Obavijest o izlasku bit će objavljena na portalu "Mog Cvijeta". Kako bismo vam olakšali odlazak na traženu internetsku stranicu, na dnu impresuma je zeleni gumb "Preuzmi druge brojeve", pritiskom na

kojega izravno dolazite na popis svih objavljenih elektroničkih izdanja časopisa "Moj Cvijet".

Cjenik i uvjeti oglašavanja u elektroničkom izdanju časopisa "Moj Cvijet":- Formati oglasnog materijala: JPEG i PDF (RGB, 96 dpi)- Oglasni materijal se prima na naš e-mail: [email protected] dodatne popuste ukoliko se odlučite oglašavati u časopisu i na portalu "Mog Cvijeta". Nazovite nas ili nam se javite putem e-maila za dogovor. Geofite neotporne na niske temperature

Trajnice u vrtu

Voćnjaci i povrtnjaci

Minimalistički uređen voćnjak

Maleni rascvjetani povrtnjak

Maštoviti povrtnjak


Prerijski vrt

Vrt budućnosti

Dracena (Zmajevci)

Cinnamomum Zeylanicum (Cimet)

Bijelo u staklu

Proljetni zavijutci - tulipani i šibe

Ukrašene ruže za valentinovo

http://mojcvijet.hr

http://mojcvijet.hr

http://mojcvijet.hr/content/view/1613/218/

Naziv geofita koristi se za sve one vrste koje imaju podzemnu sta-bljiku. Postoje tri tipa podzemnih stabljika kojima se takve vrste

razmnožavaju: lukovica, gomolj i podanak. Geofite se često nazivaju i lukovičaste vrste što nije u potpunosti točno budući da je lukovica samo jedan od tipova podzemnih stabljika te samo neke vrste, poput tulipana ili šafrana imaju lukovicu kao podzemnu stabljiku.

Prema vremenu sadnje geofite dijelimo u dvi-je skupine: geofite otporne na zimu i one ne-otporne na zimu. U prvu skupinu ubrajaju se vrlo popularne vrste, poput tulipana, šafrana, sunovrata, đurđica, zumbula, presličice, peru-nika, ljiljana, kockavice i vrtne anemone. Na-vedene vrste sade se u jesenskim mjesecima, od rujna do studenog. Tijekom jeseni razviju korijenov sustav, prezime te cvatu u proljeće. Za razliku od takvih, otpornih vrsta, postoje i one čiji nadzemni i podzemni organi ne mogu preživjeti na niskim temperaturama. U tu skupinu ubrajamo: gomoljaste begonije, kane, dalije, gladiole i žabnjake. Navedene vrste kao podzemnu stabljiku imaju gomolje kojima se razmnožavaju. Kako bi što duže mogli uživati u ljepoti ovih vrsta potrebno je pravilno po-stupati s gomoljima. Naime, na kraju sezone gomolje je potrebno izvaditi iz tla ili supstrata, osušiti ih i čuvati na niskoj temperaturi tije-kom zime. Tako pripremljeni gomolji spremni su za ponovnu sadnju u proljeće. Prednost ta-kvog uzgoja je u tome što iste vrste možemo svake sezone saditi na drugo mjesto, ovisno o vlastitim željama, ali poštujući potrebe biljaka za svjetlošću i vlagom. Sve navedene vrste sade se u proljeće, kada prođe opasnost od mraza, a cvatu tijekom ljetnih mjeseci.

Geofite neotporne na niske temperature

Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomijeFotografije: Moj Cvijet

4 5MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

VRTNO BILJEVRTNO BILJEDahlia

Begonia tuberhybrida

Gomoljasta begonija(Begonia tuberhybrida)Ova dekorativna vrsta, podrijetlom iz Bolivi-je, Perua i Ekvadora, stvara gomolje okrugla-stog oblika. S gornje strane gomolja uočavaju se sitna okca iz kojih će se razviti stabljika, a s donje strane gomolj je prekriveni sitnim žilicama iz kojih će se razviti korijen. Gomo-lji se sade u proljeće u supstrat bogat humu-som. Begonija je vrlo dekorativna vrsta, neki je čak nazivaju i kraljicom vrta upravo radi prekrasnih cvatova, a posebno je prikladna za sadnju u balkonske sandučiće ili viseće posude. Begonijama odgovaraju umjereno osunčana mjesta te umjerena, ali stalna vlaga u supstratu. Tijekom rasta potrebna je redo-vita prihrana. U povoljnim uvjetima razvi-ja se mesnata stabljika, a potom i grozdasti cvatovi s cvjetovima crvene, ružičaste, žute ili bijele boje. Begonija cvate neprekidno od svibnja do listopada. Na tržištu postoji mno-go različitih sorta. Razlikujemo krupnocvjet-ne, mnogocvjetne sa krupnim i sitnim cvje-tovima te viseće gomoljaste begonije. Kako bi

uživali u cvatnji i slijedeće sezone potrebno je od sredine rujna smanjiti zalijevanje, a na-kon prvog mraza podrezati stabljike, izvaditi gomolje iz supstrata i ostaviti ih da se osuše. Gomolji prezimljavaju u sanducima napunje-nim suhim supstratom ili tresetom pri 5°C.

Dalija (Dahlia variabilis)Ova vrlo popularna vrsta potječe iz Srednje Amerike gdje je prirodno rasprostranjena u visokim planinama. U Europu prvi gomolji stigli su u 18. stoljeću te je dalija, zbog je-stivih gomolja smatrana povrćem, no ubrzo je postala vrlo popularna vrtna biljka čija je popularnost i danas postojana. U vrtovima prikladna je za sadnju na cvjetne gredice, ali i kao vrsta za rez. Kao ukrasna vrsta uzgaja se u raznim oblicima koji se razlikuju prema visini rasta te izgledu i boji cvata. Razliku-jemo mnogo različitih oblika, a najpoznatije su velikocvjetne dalije s punim cvatovima, pompon-dalije sa cvatovima loptastog obli-ka, patuljaste dalije visine do 40 cm jedno-stavnih cvatova, mignon-dalije niskog rasta,

ujednačenih izboja koji završavaju jednostav-nim cvatom te kaktus dalije sa cvatovima koji imaju duge cjevaste latice. Prema krupnoći cvata razlikujemo krupnocvjetne, jednostav-ne i sitnocvjetne dalije. Vrijeme cvatnje je od srpnja, pa do prvih mrazeva. Prilikom oda-bira sorte treba obratiti pažnju na visinu jer dalije mogu postići visini do 150 cm. Osim toga, važno je i mjesto sadnje. Dalije uspije-vaju na dobro odvodnjenom tlu te sunčanom položaju. Na kraju sezone iz tla se vade go-molji, a nadzemni se dio prikraćuje na 10 cm iznad gomolja. Gomolji se suše te čuvaju na temperaturi oko 5°C do proljeća kada kreće nova vegetacijska sezona.

Kana (Canna)Kana je vrlo česta vrsta na javnim površina-ma gdje se sadi radi svojih dekorativnim jar-kocrvenih cvjetova. Na javnim površinama sade se uglavnom visokorastuće sorte koje dosegnu visinu stabljike 80 do 140 cm. Za vrtove su ipak prikladnije niske sorte visine 50 do 60 cm koje stvaraju cvjetove ružičaste,

6 7MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

VRTNO BILJEVRTNO BILJE

Canna Gladiolus

Gladiolus communis ssp. byzantinus

crvene i žute boje. Postoje još i sorte crvenih listova. Glavna dekorativna vrijednost ove vrste su krupni, asimetrični cvjetovi raznih boja koji se razvijaju sve do prvih mrazeva. Nakon prvih mrazeva kana se vadi, nadzemni dio se odreže 10 cm iznad podanka te se po-danci suše, kako tijekom prezimljavanja ne bi istrunuli. Podanci se čuvaju na suhom mjestu do ožujka. U ožujku podanci se dijele tako da na svakom ostanu dva do tri pupa te se tako podijeljeni sade u rastresit supstrat i čuvaju na 15°C. Nakon umjerenog zalijevanja razviti će se novi izboji. Kada izboji narastu 20 cm pre-sađuju se u veće posude, a u svibnju na otvo-reno gdje će početkom srpnja razviti i prve cvjetove. Nedostatak kane je u tome što nije otporna vrsta, stoga ju je prije sadnje potrebno potaknuti na razvoj mladih izboja u zatvore-nom, a tek kada prođe opasnost od mrazeva može se saditi na otvoreno.

Gladiole (Gladiolus)Gladiole su vrlo popularne vrtne biljke koje se najčešće koriste kao vrsta za rez. Krase ih uspravna stabljika, tanki listovi u obliku mača te predivni dugi cvatovi u gotovo svim bojama. Uzgajaju se radi predivnih jednostav-nih cvatova u obliku klasa duljine do 60 cm. Cvjetovi se pojavljuju u gotovo svim bojama, a prema vremenu cvatnje dijelimo ih na rane, srednje rane i kasnocvatuće sorte. Odnosno, mogli bismo reći da vrijeme cvjetanja traje od travnja, pa sve do rujna, ovisno o sorti. Glavni nedostatak jest vrijeme trajanja cvatnja. Na-ime, cvjetanje jednog cvata ne traje dulje od dva tjedna. Ipak, gladiole svojim bojama unose razigranost i živost u svaki vrt. Najpopularniji su velikocvjetni hibridi koji se sade u prolje-će za cvatnju u ljetnim mjesecima koji sezonu završavaju u listopadu prije mrazeva. Gladiole vole osunčane položaje te dobro drenirana tla. Kada sezona završi gomolji se vade, suše, a ti-jekom zimskih mjeseci čuvaju na temperaturi oko 5°C i ponovo sade slijedeće proljeće.

Žabnjaci (Ranunculus asiaticus)Žabnjaci u našem području nisu toliko popu-larna vrsta za sadnju u vrtovima, ali svakako to zaslužuju biti. Više se koriste kao vrsta za rezano cvijeće jer dugo traju u vodi. Visina stabljike je 20 do 30 cm, a na vrhu je smješten glavičasti cvijet raznih boja, bijele, žute, crve-ne ili ružičaste. Gomolji se sade u proljeće, a cvate od svibnja, pa do prvih mrazeva. Stoga je ova vrsta vrlo prikladna za sadnju na cvjetnim gredicama. Nakon prvih mrazeva gomolje je potrebno izvaditi, osušiti i do proljeća čuvati na suhom mjestu. r

8MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRTNO BILJE

Ranunculus asiaticus

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeMOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje10 11VRTNO BILJEVRTNO BILJE

Trajnice u vrtuTekst pripremila: Gordana Horvatović, dipl. ing. biologijeFotografije: Moj Cvijet

verbena. Mnoge pak trajnice ostaju privlačne i u jesen i zimi. Na primjer, cvatovi biljke Se-dum spectabile, koju zovu još i ledena biljka, a koja ljeti cvate prekrasnim crvenim cvjeto-vima skupljenim u štitaste cvasti i zimi ostaje atraktivna jer na njoj ostaju njezine cvjetne stapke i sjemene glavice.

Cvjetne gredice posađene trajnicama obično sadrže biljke koje cvatu u proljeće, ljeto kao i one koje cvatu u jesen. U cvjetne obrube da-nas se obično sadi skromniji broj biljaka, ali pažljivo izabranih prema boji cvjetova, ali i listova, kao i prema njihovoj teksturi i građi. Pri tom neki vrtlari preferiraju sadnju bilja-ka u redove prema visini, tako da su najniže biljke naprijed, a više otraga, dok drugi sade zajedno biljke različite visine, ali se ipak one niže sade ispred onih viših.

Trajnice uvijek sadite u pažljivo pripremljenu zemlju, duboko prekopanu, prihranjenu i oči-šćenu od korova jer će biljke na njoj rasti cijeli niz godina. Trajnice se obično sade u proljeće

ili jesen. Prostor oko njih redovno plijevite i redovno zalijevajte mlade biljke, sve dok se potpuno ne razviju. Odrasle trajnice ne treba tako često zalijevati, osim za vrijeme dužih sušnih perioda. Najbolje ih je prihraniti jed-nom godišnje s kompleksnim, sporootpušta-jućim gnojivom i to je najbolje obaviti u rano proljeće nakon kiše.

Mnogim trajnicama, koje u proljeće potjeraju dugačke izdanke, treba kada dosegnu trećinu svoje pune visine odstraniti sve slabije izdan-ke kako bi preostali jači izdanci donijeli što ljepše i krupnije cvjetove (ivančice, kokotac, plamenac). Visokim biljkama treba na vrije-me osigurati potpornje, a ocvale cvjetne gla-vice treba redovno otkidati kako bi produžili cvatnju. U jesen, treba odrezati izdanke sve do baze, ukloniti mrtve i osušene djelove kao i korov, ostavljajući gredicu urednu preko zime.

Trajnice osjetljive na niske zimske tempe-rature zaštitite pokrovom od smrekovih

grančica ili nekim umjetnim materijalom. U proljeće, kada je zemlja vlažna, treba dodati malč ili organske tvari kao što je kompost ili mljevena kora drveta. Previše narasle trajnice mogu se svakih tri do pet godina podijeliti i rasaditi.

GeumVrlo otporna trajnica iz porodice Rosaceae, koja tvori jastučaste, niske grmove koji cvatu od kasnog proljeća do kasnog ljeta prekra-snim cvjetovima ciglastocrvene, žute, krem, narančaste, roze ili crvene boje. Biljka ovisno o vrsti naraste u visinu 15 – 60 cm. Razmno-žava se sjemenom ili dijeljenjem biljke u je-sen ili proljeće. Voli plodnu, dobro dreniranu zemlju i sunčani položaj. Ne voli puno vlage zimi.

Alyssum saxatilVrlo otporna, trajno zelena biljka iz porodice štitarki (Cruciferae), koja cvate u kasno pro-ljeće i rano ljeto. Uzgaja se zbog svojih bijelih ili žutih, gustih cvatova sitnih, bijelih ili žutih

T rajnice su biljke koje svoju zrelost dostižu kroz najmanje dvije sezone. Njihov dobar odabir vrlo brzo stvara na zasađenoj površini finu tek-

sturu i sklad boja, listova i cvjetova koji će privlačiti poglede mjesecima. Mogu se saditi kao pojedinačne, soliterne biljke, grupirati u cvjetne obrube ili gredice ili posaditi među grmove, jednogodišnje i dvogodišnje biljke u mješovitim cvjetnim gredicama.

Točna definicija trajnica je da su to biljke koje žive dvije ili više godina i kao odrasle, potpuno razvijene biljke, cvatu svake godine. Trajnice su vjerojatno najraznolikija grupa biljaka koja pokazuje veliku raznolikost obli-ka, formi, boja, teksture i mirisa koji uvjetuju njihov odabir pri sadnji i oblikovanju površi-na gdje ih želimo posaditi. Jako se razlikuju i po visini. Tako ima trajnica koje su puzave biljke i služe kao pokrivačice tla pa sve do vrlo visokih vrsta koje dosežu visinu i do 2,5 m i više (Rheum palmatum - rabarbara). Traj-

nice izrazito obojenih listova mogu unijeti kontrast u dominantno zelenilo okolnih bi-ljaka ističući tako strukturalnu formu osta-lih biljaka. Mogući izbor je na primjer sjajno tamnozeleno lišće akantusa, purpurno lišće nekih hibrida kana, šareno lišće kultivara ho-ste ili srebrno lišće Onoporduma (Ukrasni čičak), Stachysa ili Senecia. Poneke trajnice neobičnog oblika, teksture listova ili cvjetova mogu se koristiti kao element koji će privla-čiti pažnju, tj. kao glavne biljke u pojedinom djelu vrta. Isto tako i cvjetovi trajnica jako variraju po boji, obliku, veličini i formi, omo-gućujući vrtlarima beskrajne mogućnosti kontrastnog, komplementarnog ili jednoboj-nog sađenja biljaka. Isto tako dobro grupira-nje cvatućih trajnica prema obliku cvatova može stvoriti zanimljive oblike i strukture, npr. štitasti, horizontalni cvatovi stolisnika (Achillea) i visoki, šiljasti cvatovi lupinusa. Popularne mirisne trajnice također su neizo-stavni element vrta koji privlači pčele i lepti-re, a uključuje vrste kao što su neke vrste kle-matisa, Hemerocalis, Nicotiana, plamenac i


Alyssum saxatile Aubrietia cultorum 'Gartenstadt Purpur' Aquilegia chrysantha Dicentra spectabilis

Geum heldreichii

biljaka u proljeće što treba obaviti vrlo pa-žljivo jer se sporo oporavljaju zbog oštećenja korijena. Ovisno o vrsti narastu od 10 cm (A. flabellata var. pumila) do 90 cm (A. longissi-ma) u visinu.

Iberis sempervirens Trajno zeleni polugrm iz porodice Crucife-rae, visine do 30 cm s tamnozelenim listići-ma i bijelim cvjetovima skupljenim u cvasti. Vrlo je otporan na niske zimske temperatu-re, raste u srednje plodnom, vlažnom, dobro dreniranom tlu, neutralne do alkalne reakci-je. Pogodan je za sadnju u kamenjare i na ka-mene zidove. Traži sunčani položaj, a nakon cvatnje treba ga prikratiti kako bi zadržao kompaktni izgled. Razmnožava se sjemenom ili reznicama u kasno proljeće ili ljeto.

Centaurea (Različak)Na slici je vrsta C. montana, trajnica roda različaka koja traži dobro drenirano, vlažno tlo, pogodna za sadnju u kamenjare. Naraste u visinu do 45 cm, a razmnožava se diobom

rizoma zimi ili sijanjem sjemena u kasno lje-to. Ostale vrste ovog roda koje su osjetljive na hladnoću uzgajaju se kao jednogodišnje biljke i siju se u rano proljeće na hladne, zaštićene gredice. Sve vrste ovog roda privlačne su pče-lama i leptirima.

Phlox – plamenacTrajne vrste jastučastih formi niskih plame-naca (por. Polemoniaceae), sa svojim sitnim lijepim cvjetovima koji cvatu u proljeće i trajno zelenim listovima vrlo su dekorativni ukras vrta tijekom cijele godine. Za rast im je potrebna srednje plodna, dobro drenirana zemlja i sunčani položaj, za razliku od viših i visokih vrsta plamenaca koji traže plodniju zemlju i djelomično sjenoviti položaj. Raz-množavaju se reznicama izdanaka koji ne nose cvjetove u proljeće. Isto tako mogu se od matične biljke odvojiti ukorijenjeni dijelo-vi puzave stabljike u proljeće ili u ranu jesen.

Iris germanica (Vrtna perunika)Spada u bradate perunike s podzemnim rizo-

mom (por. Iridaceae). Malo je dugogodišnjih vrsta ovoga roda koje su tako dekorativne, a tako se lako uzgajaju. Danas postoje mnogo-brojni varijeteti s cvjetnim stapkama dugi i preko 150 cm i vrlo velikim cvjetovima ra-znih boja. Cvatu od kraja travnja do lipnja. Svaki aktivni rizom potjera nekoliko novih izdanaka svake godine pa se na taj način ova biljka vrlo brzo širi. Za dobar rast, pošto dugi niz godina mogu rasti na istom mjestu, tre-baju plodnu, dobro dreniranu, neutralnu do lagano kiselu zemlju i puno sunca. Razmno-žavaju se dijeljenjem rizoma od sredine ljeta do rane jeseni. r

cvjetića koji su često i mirisni. Pogodna je za uzgoj na kamenjarima, kamenim zidovima ili u prednjem dijelu miješanih cvjetnih obruba. Traži srednje plodno, dobro drenirano tlo i sunčani položaj. Nakon cvatnje biljku tre-ba lagano podrezati da se održi kompaktni izgled biljke. Razmnožava se sjemenom u je-sen (hladna, zaštićena gredica) ili proljeće ili zelenim reznicama u rano ljeto.

Dicentra (Srdašca)Ova zanimljiva biljka, visećih cvjetova nalik na mala srdašca bila je česta i omiljena biljka i u vrtovima naših baka, a zbog svog romantič-nog izgleda i danas se često sadi u vrtovima. Ova trajnica spada u porodicu Papaveraceae, a ovisno o vrsti pod zemljom nalazimo rizom ili gomolj. Cvjetovi isto tako ovisno o vrsti mogu biti bijele (D. spectabilis f. alba), roze (D. spectabilis), tamnocrvene, purpurne ili žute boje (D. Scandens – penjačica koja može imati i purpurne ili roskaste cvjetove). Biljke, ovisno o vrsti narastu od 30 – 150 cm u vi-sinu. Dobro rastu u vlažnoj, plodnoj zemlji,

bogatoj humusom, neutralne do alkalne re-akcije i u laganoj polusjeni. Neke vrste su po-godne za sadnju u šumarcima ili u cvjetnim obrubima, a manje vrste za sadnju u kame-njarima ili alpinarijima. Kao trajnica u vrtu je vrlo zahvalna jer na istom mjestu može ostati i više od jednog desetljeća. Dobro će uspjeva-ti i u većoj žardinjeri. Razmnožava se diobom rizoma, najbolje početkom ožujka prije tje-ranja izbojaka, tako da svaki dio ima vidljivi izboj na sebi. Pripazite pri sadnji da rizome ne posadite preduboko jer tada biljka možda neće cvasti.

Aubrieta / AubretiaTrajno zelena, niska trajnica iz porodice šti-tarki koja poput jastuka ili tepiha prekriva površinu na kojoj raste te služi i kao pokri-vačica tla na sunčanim položajima. Pogodna je i za sadnju u kamenjarima. Cvate vrlo obil-no u proljeće cvjetovima ružičaste, crvene, purpurne ili ljubičaste boje. Traži umjereno plodno, dobro drenirano tlo, neutralne ili al-kalne reakcije. Nakon cvatnje cvjetne gran-

čice treba odrezati kako bi se održala kom-paktnost biljke. Razmnožava se sjemenom u jesen i proljeće ili reznicama početkom ili sredinom ljeta. Dioba biljke u jesen daje ma-nje uspjeha od ožiljavanja reznica ljeti.

Aquilegia (Pakujac, kolumbina)Pakujac je trajnica iz porodice Ranuncula-ceae ili žabnjaka koja se uzgaja zbog svojih posebnih prekrasnih cvjetova zvonastog oblika. Danas postoje brojni hibridi s velikom raznolikošću oblika i boje cvjetova. Neke niže vrste pogodne su za sadnju u kamenja-re i traže dobro drenirano tlo (A. Jonessi, A. Saximontana), dok su druge, više vrste vrlo atraktivne na cvjetnim gredicama, na cvjetnim obrubima ili u šumarcima. Traže plodnu, dobro dreniranu zemlju i sunčani ili polusjenoviti položaj. Razmnožavaju se sija-njem sjemena na hladnu gredicu čim sjeme dozori ili u proljeće. Zasijavaju se i same na mjestima na kojima rastu. Sjemenu alpskih sorti treba i do dvije godine da bi proklijalo. Razmnožiti ih možemo i dijeljenjem odraslih


Iberis sempervirens Schneeflocke Centaurea montana Phlox paniculata Iris barbata elatior 'Fringe of Gold'

Voćnjaci i povrtnjaci kao ukrasni elementi vrta

Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomijeFotografije: Moj Cvijet

K ada se govori o vrtovima i ure-đenju okućnice prvenstveno se misli na prekrasne ukrasne biljne vrste i maštovite vrtne elemente čijim se kombinira-

njem stvara prostor vrijedan divljenja. Me-đutim, nisu svi vrtovi namijenjeni isključivo divljenju i promatranju. Površina vrta ili ba-rem samo jedan dio može se lako prenamije-niti u prostor za uzgoj slasnih voćnih plodo-va i povrća, koji također može biti vizualno zanimljiv. Uzgoj biljaka koje imaju estetsku vrijednost, ali mogu poslužiti kao i hrana, za-ista je prava blagodat. U vlastitim voćnjacima i povrtnjacima ne očekujemo uvijek velike prinose, ali nas svakako veseli berba plodo-va koje smo sami uzgojili. Ako se odlučimo na uzgoj vlastitog voća ili povrća možemo to napraviti na maštoviti način tako da nasadi imaju i praktičnu i estetsku ulogu. Voćne vr-ste uvijek djeluju atraktivno i ne zahtijevaju uvijek veliku površinu. U malenim vrtovima vrste poput jabuke, kruške i breskve, najbolje je oblikovati kao kordonce, lepezu ili uzgajati u špaliru. Kordonci, uzgojni oblici koji su svoj procvat doživjeli u vrtovima Luja XIV., imaju

jednu glavnu granu usmjerenu pod kutom od 45°, te djeluju vrlo atraktivno i privlače po-zornost svojim neobičnim izgledom. Poseb-no su pogodni za uzgoj krušaka i jabuka. Uz-gojni oblik lepeza također je vrlo atraktivan uzgojni oblik te se smatra najdekorativnijim uzgojnim oblikom za breskvu. Voćke obliko-vane kao lepeze imaju svoje mladice usmje-rene poput lepeze uz zid ili ogradu, dok voć-ke u špaliru imaju srednju uspravnu granu s vodoravno položenim granama. Voćke mogu biti uzgojene i na druge načine. Neke sorte jabuka ili bresaka nacijepljene na podloge sla-bije bujnosti mogu se uzgajati i u ukrasnim posudama, prije svega u vrtovima gdje nema mogućnosti uzgoja u tlu ili na balkonima. Ipak, urod kod takvog uzgoja je ograničen, ali tako uzgojene voćke djeluju vrlo atraktivno. Na većim površinama željene sorte voćaka uzgajaju se kao stabla koja osim korisne ulo-ge stvaranja plodova mogu imati i estetsku ulogu. Važno je napomenuti da željene sorte voćaka trebaju biti nacijepljene na odgova-rajuće podloge kako bi se mogao oblikovati željeni uzgojni oblik. Voćne vrste poput ribi-za, ogrozda ili aronije formiraju grmove koji

u kombinaciji s nekim ukrasnim vrstama ili drugim voćkama djeluju vrlo atraktivno, po-sebice u vrijeme razvoja plodova. Vrlo popu-larne voćke su maline i kupine za čiji je uzgoj potrebna armatura. Maline i kupine često se sade u povrtnjacima gdje u kombinaciji s ra-znim povrtnim vrstama stvaraju dojam seo-skog vrta. Osim s voćkama, povrtne se vrste mogu kombinirati s ukrasnim vrstama, po-sebice jednogodišnjim vrstama i trajnicama, ali i s raznim začinskim vrstama. Povrtnjaci se mogu oblikovati na razne načine. Najčešće se takvi dijelovi vrta oblikuju formalno što ima praktični i estetski razlog. Naime, ako povrće sadimo na manje, pravilne gredice lakše je održavanje i berba, a i sam povrtnjak tako djeluje uredno. Za što bolji dojam gredi-ce se mogu obrubiti rubnjacima od različitih materijala, opeke ili dasaka, ali i biljnih vrsta, poput šimšira. Staze između gredica mogu se učiniti zanimljivima koristeći različite mate-rijale, kao što su šljunak, daske ili opeka.

U nastavku članka slijedi nekoliko primjera koji mogu poslužiti kao izvor ideja za uređe-nje vlastitih voćnjaka i povrtnjaka.

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje16 VRTNO BILJE

Ovaj maleni voćnjak zapravo je dio vrta koji zauzima veliku po-vršinu i podijeljen je na nekoliko cjelina. Ovaj dio površine na-

mijenjen voćarstvu mjesto je gdje se uzgaja nekoliko voćnih vrsta, ribizi, maline, jabuke i kruške. Cjelokupna ideja oblikovanja prila-gođena je potrebama vrsta za što uspješniji rast, stoga u voćnjaku nema suvišnih vrtnih elemenata poput vrtnih staza ili namještaja. Ovakav način oblikovanja djeluje pomalo nezanimljivo i bezlično, međutim naglasak je stavljen na što produktivniju proizvodnju

ukusnih voćnih plodova. Način sadnje voća-ka je pravilan, geometrijski što stvara dojam urednosti. Osim toga, taj način sadnje vrlo je praktičan kod ovakvog stila oblikovanja jer osim što voćke imaju dovoljno prostora za rast, omogućeno je i neometano obavljanje poslova vezanih za njegu nasada. Gredice s grmovima ribiza i malina pravokutnih su oblika, bez obruba, naprosto uklopljene u travnjak. Malč od kore drveta kojim su gre-dice posute čuva vlagu u tlu te sprječava rast korova što gredicama daje uredan izgled kroz duže razdoblje. r

Minimalističkiuređen voćnjak

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRTNO BILJE 19

Malene, pravokutne i trokutaste gredice osnovni su oblikovni elementi ovog malenog povrt-njaka. Uz mnoštvo povrtnih

vrsta te voćaka može se pronaći i nekoliko ukrasnih vrsta koje ovom vrtu daju notu ra-zigranosti. Zahvaljujući pomnom planiranju i racionalnosti na malom prostoru uspješno rastu mnoge biljne vrste. Ulaz u povrtnjak naglašen je polukružnom konstrukcijom, odnosno svodom. Konstrukcija je obrasla jabukom posebno oblikovanom kako bi što pravilnije pratila njen oblik. Prilikom obli-kovanja vrta korišteni su prirodni materijali, poput drva ili opeke. Takvi materijali idealni su za stvaranje tople, domaćinske atmosfere. Gredice su jednostavno obrubljene daska-ma, a između gredica položena je staza od opeke. Takav način oblikovanja omogućuje lako održavanje gredica, ali i cijele površine povrtnjaka. Naime, onemogućen je rast ko-rova između gredica, a i pristup gredicama je lakši, posebice u vrijeme berbe. Osim prak-tičnih prednosti, ovakav način oblikovanja vizualno je zanimljiv. Ono što ovaj povrtnjak izdvaja od drugih i čini ga vrijednim pažnje,

svakako je upotreba ukrasnih biljaka i ostalih ukrasnih elemenata u kombinaciji s raznim povrtnim vrstama. Posebno se ističe malena pergola polukružnog oblika obrasla penja-čicom kozja krv (Lonicera peryclimenum) opojnih žutih cvatova. U sjeni pergole svoje je mjesto pronašla drvena klupa kao ideal-no mjesto odmora nakon brojnih poslova u vrtu. Uz kozju krv još je nekoliko penjačica u povrtnjaku. Ruže penjačice crvenih i bije-lih cvatova te pavitina (Clematis) penju se po vrlo dekorativnim drvenim potpornjima. Od ukrasnih vrsta mogu se pronaći još i drago-ljubi, neveni i kadifice. Navedene vrste, osim estetske ulogu vrlo su korisne u zaštiti povrća od brojnih štetnika. Uz klasične ukrasne vr-ste može se u toj ulozi naći i poneka povrt-na vrsta, poput karde (Cynara cardunculus) upečatljivih srebrnastih listova i dekorativ-nih ljubičastih cvatova. Osim, povrtnih vrsta, u ovom se povrtnjaku uzgajaju i neke voćne vrste, prvenstveno jabuke i kruške. U nedo-statku prostora voćne se vrste uzgajaju kao palmete. Palmete su poseban uzgojni oblik koji je radi svoje strukture i plošnosti pogo-dan za upravo ovakve manje vrtove. r

Maleni rascvjetani povrtnjak

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRTNO BILJE20

BETONARA »FUČKAN«

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje22 VRTNO BILJE

http://www.fuckan.hr

Ovaj predivni povrtnjak podre-đen je isključivo uzgoju što ve-ćeg broja raznog vrsta povrća, stoga ukrasne biljne vrste i ra-

zni ukrasni elementi nisu ovdje primarni. Ipak, ovaj povrtnjak zaslužio je pažnju, prije svega zbog maštovitih rješenja u uzgoju. Vi-zualno najzanimljivija rješenja odnose se na uzgoj krastavaca i tikvi. Naime, ove vrste za-htijevaju mnogu topline i vode stoga su vje-šti vrtlari pronašli pametno rješenje. Drveni sanduk poslužio je za uzgoj „Uchiki kuri“ tikvi. Sanduk u kojem su posađene presad-nice tikvi napunjen je stajskim gnojem te u rano proljeće zaštićen okvirom. Zahvaljujući toplini koja se stvara u prirodnom procesu razgradnje stajskog gnoja, opasnost od poja-ve mraza je minimalna. Još je jedno pametno rješenje primijenjeno u uzgoju krastavaca. Naime, presadnice krastavaca posađene su u drvena klijališta na slami koja je dobar izo-

lator te štiti krhke presadnice od hladnoće. Kada presadnice porastu i prođe opasnost od hladnoće, prozori na klijalištima se otvara-ju i tako ostaju do kraja sezone. Razne vrste povrća uzgajaju se na pravilnim gredicama različitih dimenzija, a u sjeni visokih staba-la smješteno je kompostište. Osim brojnih povrtnih vrsta, u ovom se vrtu uzgajaju i voćne vrste, ponajviše maline i stolne sorte vinove loze. Vrtna kućica za alat diskretno je uklopljena u vrt te djeluje vrlo ljupko na-pola obrasla ružom penjačicom i okružena cvjetnicama. Do kućice vodi staza oblože-na opekom, dok je duž cijele staze posađena lavanda u kombinaciji sa žutim glavicama kadifica. Predivni cvatovi lavande privlače razne vrste oprašivača u povrtnjak, posebi-ce bumbare i pčele. Ispred kućice smještena je drvena klupa, idealno mjesto za odmor i uživanje s kojeg se pruža pogled na povrt-njak. r

Maštovitipovrtnjak

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRTNO BILJE 25

Za ovaj broj časopisa odlučio sam vam prenijeti svoja iskustva s uzgojem hibiskusa u stanu, za-tvorenom prostoru, s posebnim naglaskom na zimski period.

Također ću se osvrnuti na period mirovanja u hladnom prostoru u zimskom periodu. Na taj način želio bih vam pomoći da shvatite što im odgovara te kako izbjeći moguće pogreš-ke, koje bi mogle biti i kobne za njih u tom trenutku.

Tropski hibiskusi (Hibiscus rosa sinensis) su biljke tropskih klimatskih područja, gdje su u vegetaciji cijelu godinu, te rastu zasađeni u zemlji kao grmovi i u loncima, onako kako ih mi uzgajamo. Ponegdje se i kod nas može pronaći sadnica zasađena u zemlji, pogotovo na našim južnim otocima i oko Dubrovnika. Dolaskom hladnijih dana i zimskog perioda, naše ljubimce sklanjamo na skrovita mjesta gdje temperatura ne može padati ispod nule. Postoje dvije solucije; staviti ih na hladno i svijetlo mjesto, u totalnu fazu mirovanja ili

unijeti ih u toplinu doma gdje će nastaviti rast i cvatnju cijelu zimu. Objasniti ću vam detaljno moja iskustva s njima u oba slučaja.

Stavljanjem hibiskusa na zimovanje u hladnu prostoriju, najbitnija stavka je da na tom mje-stu temperatura ne može padati ispod nule.Najoptimalnija temperatura je od 5 – 10°C. Slijedeća vrlo bitna stavka je da prostorija nije mračna. Sunce nije obavezno, dovoljna je normalna količina svjetlosti koja dolazi kroz prozor. Vlažnost supstrata mora biti mini-malna, jednostavnije rečeno više suho nego mokro. Ukoliko je biljka presuha, biljka će vam sama dati signal sa mlohavim, opušte-nim listovima, koji, kada malo zalijete biljku, postaju (u roku od nekoliko sati do najviše jednog dana) kruti i ispravljeni. Uvijek zalijte sa lagano mlakom vodom. Vrlo bitna stavka uspjeha je i konstantno provjetravanje (ali ne raditi to kada su vani temperature ispod nule). Hladni, ustajali, vlažni zrak doprinosi razvoju bakterija, pogotovo botritisa, pepel-nice, truleži itd, pa je prozračivanje vrlo bit-

no. Preventivno, ako hoćete, (ja to ne prakti-ciram) možete obaviti prskanje fungicidom. Znači, prije unošenja na zimovanje u zatvo-reni prostor i na taj način vjerovatno nećete imati prethodno navedenih problema. Uvijek kontrolirajte i čistite trule listove, pupoljke ili otpale cvijetove i problema ne bi trebalo biti uz poštivanje ovih ostalih navedenih uvjeta. Premještanjem biljaka na mjesta za zimova-nje na hladnom, neminovno će doći do od-bacivanja lišća i pupoljaka, u manjoj ili većoj količini, što ovisi o položaju, svjetlu, jačini biljke, vremenu unošenja itd.. To vas ne treba posebno opterećivati, to je normalna reakcija biljke na novonastale uvjete…

Na proljeće, neposredno pred početak vege-tacije, kada temperature počmu rasti, hibi-skuse iznosite van na stalna mjesta i orežite ih ukoliko je potrebno. Presađivanje ne vršim tada, nego nakon mjesec ili dva, kada biljka debelo krene u vegetaciju. Žilni sistem uopće ne diram prilikom presađivanja, nego očistim i skidam stari supstrat gdje nema nikakvih ja-

Pripremio: Denis Bojčić, strastveni kolekcionar i proizvođač bugenvila i tropskih hibiskusa

28 MEDITERANSKI VRT

www.bugenvila.com


MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje29MEDITERANSKI VRT

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Sjemena čahura sa sjemenkama

Moorea My Blue Pearl i Saffran u mojoj dnevnoj sobi

http://www.bugenvila.com

čih žila. Žile ne kidam niti režem i na takav način biljku mogu presaditi kad god želim, jer ne proživljava nikakav stres (bez obzira i da je prepun cvijeta u datom trenutku) te nema nikakvih loših nuspojava. U isti ili malo veći lonac sadim ga ponovo, stavljanjem novog supstrata na dno lonca, onda korijenovu balu sa starim supstratom i zaspem ponovo novim supstratom sa strana i površinski. U svaki supstrat obavezno stavljam dosta perlita radi veće rahlosti supstrata i bolje drenaže. Nika-da vam neću preporučiti da hibiskusu total-no ogolite žilni sistem da bi mu promijenili zemlju (supstrat), makar bio u totalnoj fazi mirovanja. Moja iskustva s takvim načinom presađivanja su vrlo porazna, a ishod upitan. Ne preporučujem!!!

Još jedna sitnica. Ja svoje hibiskuse kalemim na podloge koje su puno jače i izdrživljivije nego oni sami, tako da je njihov rast puno jači, dugovječniji su i izdržljiviji. Međutim, s godinama sam shvatio da i pojedine podloge nisu baš onakve kakve bi trebale biti, tako da danas koristim samo one koje su mi se sve ove godine pokazale najbolje. Zašto vam ovo pišem. Ovdje na fotografiji možete vidjet dva hibiskusa i njihov izgled sada, u ovim uvjeti-ma hladnog zimovanja kako sam vam opisao. Jedan (lijevi lonac) izgleda savršeno, a drugi (desni) izgleda jadno, na samrti, tako rekući… Oba su kalemljena, ali na različitoj podlozi. Iz mog dosadašnjeg iskustva, ovaj desni će pre-

živjeti, ali će mu trebati malo duže vremena da se oporavi od ovih zimskih uvjeta. Tako-đer, treba se obavezno drastičnije rezati na početku vegetacije. Isti mogu izgledati i svi hibridi uzgojeni na vlastitom žilnom sistemu i zbog toga, na ovaj način, želim da shvatite o čemu se radi, da preuranjeno ne pomislite da su propali pa ih bacite. U 90% slučajeva se ob-nove. Radi svega toga tu podlogu uopće više ne koristim, a niti hibridne biljke hibsa ožilja-vam reznicama, jer i one izgledaju većinom obješeno i mlohavo u zimskom periodu kada su u stanju mirovanja. Kalemljeni hibiskusi na pravim podlogama nemaju ovih simpto-ma, vrlo su jaki, krutih, jakih listova…

Premještanjem hibiskusa u toplinu doma, uz sunčane prozore ili klizne stijenke, svijetla i topla mjesta, unosite dašak egzotike u zim-skim danima. Cijelu zimu moj dnevni bora-vak i kuhinja prepuni su hibiskusa u cvatu.Ukoliko ste u mogućnosti preporučujem ovu vrstu prezimljavanja. Njihovi cvijetovi sada traju os 3 – 7 dana, ovisno o sorti. Unio sam ih u kuću kada je temperatura vani bila oko 15°C, tako da nisu imali nikakvih šokova i stresova radi velike razlike temperatura, te na takav način nisam imao nikakvih nega-tivnih reakcija u smislu odbacivanja listova i pupoljaka. Još nešto što je pridonijelo da nemaju nikakvu lošu reakciju na premješta-nje je pojačano prehranjivanje u toku ljeta i jeseni, folijarno, preko lista, uz pojačano do-

davanje magnezija koji je vrlo bitan kemijski element upravo za ove slučajeve sprječavanja drastičnog odbacivanja lišća i pupoljaka, a i neke druge momente. Zemlja ne bi smjela biti nabijena, teška, nego uvijek laganija i rahlija, i kao što sam naveo ranije, uvijek stavljati do-sta perlita…. Listovi na mojim hibsima su vrlo jaki, tamno zeleni i kruti poput brusnog papi-ra. Vrlo važna stavka je zalijevanje. Nikada ne pretjerujte sa zalijevanjem, bolje više puta po manje, radije više suh nego prenatopljen sup-strat. Obavezno uvijek zalijevati lagano mla-kom vodom Hladna voda iz vodovoda, jače zalijevanje, loša drenaža, zimi kod hibiskusu u rastu može uzrokovati drastično odbaciva-nje listova (zelenih) i pupoljaka, odjednom. U proljeće, čim zatopli, premještam ih van, malo ih porežem i presadim (u ovom sluča-ju možete odmah), i stavim na stalno mjesto gdje vrlo brzo kreću u novi rast i cvatnju.

Pošto moji hibiskusi sada u kući cvatu vrlo intezivno, redovito ih oprašujem, želeći do-biti neke nove ljepotane, hibride, sa nekim novim svojstvima, bojama itd, a o tome u sli-jedećem broju… Srdačan pozdrav i sve vam cvalo! r

Kaštela ,polje sada

31MEDITERANSKI VRTMOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

30 MEDITERANSKI VRTMOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Djelić mog dnevnog boravka u tropskom izdanju prije nekoliko dana.

Jedan mali dio mog dnevnog boravka s hibiskusima uz staklenu stijenku, slikano prije nekoliko dana Dva kalema na različitim podlogama

Prevelika vlažnost, hladnoća i slabo provje-travanje uzrokuje botritis, truležMoji ljepotani uz prozor u kući

Hibiscus rosa sinensis 'Sunny Cities Florence' Hibiscus rosa sinensis 'Helene'

K ao što mu i sam naziv govori, ovaj je vrt inspiriran prerijskim krajolikom. Prerije su područ-ja umjerene klime na kojima rastu uglavnom niske zeljaste

biljke i trave, a najpoznatije prerije nalaze se u Sjevernoj Americi. Zahvaljujući promišljenom dizajnu ovaj vrt nije teško održavati te je stoga pogodan kao privatni, ali i kao javni vrt. Dizajn vrta vrlo je jednostavan, a naglasak je stavljen na biljne vrste. Vrtne stazice prekrivene sipi-nom blago zavijaju stvarajući tako prostor za ugodnu šetnju i uživanje u bogatim cvjetnim gredicama, dok je drvena klupa smještena tik uz gredicu idealno mjesto odmora. Na gredi-cama se mogu naći razne zeljaste vrste i trave, a plan sadnje prilagođen je vremenu cvjetanja biljnih vrsta tako da se atraktivnost gredice produži na cijelu godinu. Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci do izražaja dolaze ružičasta, bijela i plava boja, a u jesenskim se mjeseci-ma žuta i purpurna boja nadopunjuju s ra-znim vrstama trava. Od brojnih vrsta svakako treba izdvojiti nekoliko koje se znatno ističu, poput stolisnika žutih cvatova, ukrasnog luka dekorativnih okruglih cvatova, ukrasne lu-pine, divizme žutih cvatova, kokotića plavih uspravnih cvatova i ljetne kadulje. Cjelokupnu kompoziciju upotpunjuju trave i to uglavnom one vrste koje se mogu naći na livadama, što pojačava dojam prirodnosti. r

VRT 3332MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRT

Prerijski vrtFlorijada 2012. Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomijeFotografije: Moj Cvijet

U ovom broju predstavljamo vam dva vrlo zanimljiva vrta s najveće hortikulturne izlož-be "Florijade" koja se održala u Nizozemskoj. Vrtovi koje vam predstavljamo dio su cje-line "Obrazovanje i inovacije". Ovi inovativni vrtovi nude brojna rješenja vezana za pra-vilno iskorištenje energije i očuvanje okoliša, ali također naglašavaju važnost vrtlare-nja za bolji i kvalitetniji život.


VRT 35MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

34MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRT

Rasadnik

KRKLEC

Rasadnik KRKLEC, Budislavec 2, 42205 Vidovec Tel: 042/741-010, 042/209-062 Mob: 098/188-5040, 099/7099-965E-mail: [email protected]: www.rasadnik-krklec.com

PROIZVODNJATRAJNICA LJETNICABALKONSKOGZAČINSKOGJESENSKOGI OSTALOG BILJA

21 000 Split, Sućidar 15, HrvatskaMob. 091/1568108

www.bugenvila.comE-mail: [email protected]

RASADNIK

Bugenvila

VRTLARIJA HORVATVRTLARIJA HORVATMARIJA & ALOJZ HORVAT

● Rezane ruže● Sadnice ruža● Ukrasno bilje● Stabla ruža

● penjačice● teahibridi● floribunde● mini ruže● pokrivačice● stablašice● ruže za živicu

I Vaš put može biti posut ružama!Bukovačka cesta 293, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Tel/fax: +385 (0)1 244 5699, GSM: 098/ 281 958, 098/ 9548 399

www.vrtlarijahorvat.hr

Ferlin d.o.o. ZagrebZASTUPANJE - PRODAJA - SERVIS

REZERVNI DIJELOVI - PRIBOR

tel/fax: +385 1 3775503e-mail: [email protected] web: www.mojcvijet.hr/ferlin

Motorna prsklica

Leđna ručna/akumulatorska prskalica

Potisna prskalica

Compactstar ULVTwinstar ULV

Starlet ULV/LV


http://www.rasadnik-krklec.com

http://www.bugenvila.com

http://www.vrtlarijahorvat.hr

http://mojcvijet.hr/ferlin/

Vrt budućnostiFlorijada 2012. Tekst pripremila: Marina Kereković, dipl. ing. agronomijeFotografije: Moj Cvijet



D izajn ovog zanimljivog vrta pot-pisuju Nico Wissing i Lodewijk Hoekstra. Vrt je nastao s ciljem promoviranja prirodnog i zdravog načina života. Vrt je prostran, vrlo

razigran te nudi brojna rješenja za pravilno iskorište-nje energije i očuvanje okoliša. Upravo iz tih razloga teško ga je sagledati kao cjelinu. Ovaj vrt zapravo je mjesto gdje svatko može pronaći kutak koji ga može inspirirati i potaknuti na sličan stil u vlastitom vrtu, ali i na očuvanje prirode i njezinih bogatstava. Kori-šteni su isključivo prirodni materijali, posebice drvo, opeka i kamen čime se naglašava prirodnost i stvara osjećaj topline. U vrtu nekoliko je zanimljivih eleme-nata koje valja primijetiti, kao na primjer ozelenjeni

zidovi, bogate gredice, malena vrtna jezerca. Drvena kućica svakako je jedan od najzanimljivijih elemenata, prvenstveno radi krova. Naime, na krovu kućice po-sađene su niske zeljaste vrste koje ga obrastaju dok se na jednoj strani nalaze solarne ploče. Također, jedan dio vanjskih zidova kućice maštovito je poslužio kao polica za odlaganje drva za ogrjev. Kako bi se naglasi-la topla, seoska atmosfera, gredice oko drvene kućice bogate su raznobojnim cvjetnicama. Cjelokupnu se-osku atmosferu dodatno naglašava maleno vrtno je-zerce nedaleko kućice okruženo brojnim bijelim ivan-čicama. Uz jezerce, kao mjesto odmora, postavljena je klupa ispletena od pruća s koje se pruža pogled na predivne cvjetne gredice. Osim drveta, od materijala je korišten i metal, prvenstveno za postizanje vizu-alne zanimljivosti. Metalne konstrukcije vizualno su vrlo zanimljive te imaju nekoliko funkcija. Osim što služe kao potpornji za penjačice ili čak kao mjesta za uzgoj raznih sukulenata i ukrasnih trava, konstrukcije služe kao paravani odjeljujući tako mjesto za druže-nje i odmor od ostatka vrta. Radi svoje atraktivnosti metalne konstrukcije djeluju poput skulptura. Metal je iskorišten i za izradu vrtnog namještaja. U vrtu se može pronaći nekoliko mjesta namijenjenih druženju i odmoru, a svako je mjesto oblikovano i uređeno na drugačiji način, uglavnom formalno, minimalistički uz dominaciju sive boje. r



42MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeVRT VRT 43



44 VRTMOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Z majevci (Dracena sp.) biljni je rod niskog drveća i grmlja iz porodice Liliaceae. Obuhvaća 40-ak vrsta iz tropske i sup-tropske Afrike, Azije i Ame-

rike. Zbog dekorativnih je listova i nevelikih zahtjeva jedna od čestih lončanica u nas. Pre-ma legendi ovo je drvo izniklo na mjestu gdje se prolila zmajeva krv. U pradavno vrijeme, zbog uvjerenja da imaju čudotvorne moći, sukobili su se zmaj i slon. Zmaj je izgubio bit-ku i život, a na mjestu gdje se prolila njegova krv, izniklo je drvo kojemu su čak i stari Egip-ćani pridavali posebno značenje koristeći ga u procesu balzamiranja. Crvena smola koja ističe iz debla smatra se zmajevom krvlju. Kao kućne biljke možemo naći nekoliko vrsta iz ovog roda:

Dracena marginata – obrubljeni zmajevacPoznat nam je zbog svojih uskih, 30-40 cm dugih listova, obrubljenih grimiznocrvenim rubom. Deblo mu je tanko, često nerazgrana-to. Zbog sporijeg rasta pogodan je za držanje u stanu.

Dracena deremensis – prugasti zmajevacKrase ga vrpčasti listovi dugi i do 45 cm, a zeleni listovi su prošarani svjetlije zelenim, žutim ili bijelim prugama. Dracena fragrans – kukuruzni zmajevacSličan je prugastom zmajevcu zbog oblika li-stova. Međutim, listovi su mu nešto duži, širi i manje zašiljeni. Listovi su također prošarani tamno žućkastim do zlatnim prugama.

Dracena draco – pravi zmajevacIako ne toliko česta u domovima, najpozna-tija je vrsta iz ovog roda. U naše krajeve do-nesena s Karipskog otočja, gdje se još uvijek mogu naći vrlo stari primjerci ovog stabla. Karakteriziraju je mačasti listovi plavozele-ne boje, dugi preko 40 cm. Ako im se osigura dovoljno svjetla, na rubovima se javlja crveni obrub.

Dracena sanderiana – Lucky BambooOva biljka veoma je popularna. Iako spada u dracene, u većini slučajeva ovu će vam bilj-ku prodati kao bambus. Simbolizira sreću i

uspjeh, a izuzetno je jednostavna za uzgoj. Sve što treba jest da joj redovito promijeni-te vodu svakih desetak dana. Ne treba puno svjetlosti pa je možete staviti u prostorije koje su slabije osvijetljene, jedino što ne podnosi izravno sunce.

Pošto je stanovnik toplih krajeva, zimi zahti-jeva minimalno 13°C. Voli svijetli položaj, ali ni slaba sjena nije mu nepodnošljiva. Među-tim, nikako ga nemojte stavljati na direktno sunčevo svjetlo jer će mu stradati listovi. Od proljeća ga treba umjereno zalijevati, a zimi oskudno. Obavezno mu treba prskati lišće, a širokolisnim vrstama lišće treba češće pre-brisati vlažnom krpom. Kako biljka raste, treba ju presađivati, ali tek kad korijenje is-puni lončanicu. Kod ovih biljaka često se za-mjećuje žućenje lišća. Razlog tome može biti suvišak vlage, manjak vlage ili jednostavno starost listova. Ako naglo otpadne veliki broj listova, najvjerojatnije se radi o nedostatku vode, ali ako list polako žuti od vrha prema stapci, vode ima u suvišku. Stoga pripazite na zalijevanje! r

DracenaZmajevciTekst pripremila: Marija Čulinović, dipl. ing. agronomijeFotografije: Moj Cvijet

SOBNO BILJE 47SOBNO BILJE46MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

Dracena fragrans 'Golden Coast'

Dracena deremensis 'Lemon Lime'

D. sanderiana 'Lucky bamboo'

D. marginata 'Magenta'

LJEKOVITO BILJE 49MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

48MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeLJEKOVITO BILJE

Cimet Cinnamomum

ZeylanicumTekst pripremila: Gordana Horvatović, dipl. ing. biologije

Fotografije: Moj Cvijet

O va biljka najbolje us-pijeva u području tropske Azije (Cejlon, Šri Lanka) te u Indiji i Indoneziji. Kod nas

cimet možemo naći tek u kori ili u obli-ku praha. Prvi se put cimet spominje 2800. godina p.n.e. U prošlosti je ta bilj-ka bila skupa kao zlato. Postoje stotine vrsta i podvrsta cimetove biljke. Kao za-činske koriste se dvije vrste: cejlonski i cimet kasija, poznat kao kina-cimet koji potječe iz Burme. U Europi se upotre-bljavaju obje vrste. Cejlonski cimet u prodavaonicama se može naći u obliku štapića i ima nježniju i ugodnu aromu, a ukus mu je ljuto oštar, slatko-peckav, ni opor ni sluzav. Sadrži 1,5 do 4 posto eteričnih ulja. Najbolje vrste kina-ci-meta mirišu oštrije, a ukus im je pec-kavo ljut i sladak, dok je kemijski sastav sličan kao i kod cejlonskog cimeta. Ci-met se dva do tri puta godišnje sječe sa stabla, preko noći se umotava u kokoso-ve asure i pušta da fermentira. Nakon fermentacije guli se vanjska i srednja kora, a upotrebljava se samo unutraš-nja, koja je vrlo nježna. Deset takvih

tankih kora uvijaju se jedna u drugu i prvo se suše u sjeni, a potom i na suncu, pri čemu cimet dobija žućkasto-smeđu boju. Cejlonski cimet ima znatno deblju koru i samo se jedanput uvija u štapić. U prodavaonice stiže uglavnom u ko-madićima duljine 3-10 cm.

Između ostalog, cimet je aromatik, korigens, hemostatik, stomahik, ner-vinum, adstrigens i dezinficijens pro-bavnih organa. Kao lijek koristi se samo kora, dok ostale dijelove upotrebljava-mo kao začine. Plodovi se ne jedu, već se iz njih istiskuje vosak koji se koristi za izradu mirisnih svijeća. Iz listova koji se stavljaju u jela kao začin (slično lovoru) istiskuje se ulje, od čega se pak pravi cimetova voda i tinktura. To ulje jako žari, pa i samo jedna kap izaziva upalu ako dospije u dodir s kožom. Ako se kapi ulja prevuku šećerom, dobiva se tzv. “cimetov konfekt” ili “sanalet” koji se koristi za jačanje želuca. Kako vanj-ska kora drveta nema ljekovitih svojsta-va, koristan je samo njezin unutrašnji, svijetloružičasto-smeđi dio. Ako je kora na jeziku gorka, onda to nije cimet, nego

neka druga kora. Kako sadrži tanin, ci-met se također primjenjuje i kao lijek protiv proljeva. Punokrvni i lako uz-budljivi ljudi ga ne podnose. Cimet jača srce i želudac, oživljuje živce i osvježava krv, pomaže kod slabe probave, stvara-nja previše kiseline i sluzi u želucu, kod grčevitog povraćanja, krvavih proljeva, krvarenja iz maternice, te kod prejake i preduge menstruacije ili nakon poro-đaja, potiče mokrenje i djeluje protiv gihta.

Vrlo korisno i efikasno je i vino od cime-ta koji možete spraviti tako da tijekom šest dana namačete 30 grama usitnje-ne cimetove kore u pola litre slatkoga crnog vina. Pije se mala čašica tri puta dnevno prije obroka. Isto tako, može-te spraviti i tinkturu (100 g usitnjene kore cimeta namočiti u pola litre 80% alkohola, u trajanju od 15 dana, proci-jedi se i uzima se dnevno 20-30 kapi 3 puta dnevno prije obroka) , ili kuhano vino koje ćete obogatiti cimetom (u 1 litru bijelog vina staviti koru cimeta, 10 klinčića i 100 grama šećera, zagrijati do vrenja te poslužiti dok je vruće). r

MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeMOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeLJEKOVITO BILJE 5150 LJEKOVITO BILJE

Cimet možemo također upo-trebljavati kao ukras za razne prigode. Pored njegove estet-ske vrijednosti ispunit će vaš dom i ugodnim mirisom.

Pripremila: ir. N. N. Jans-Sremec, dipl. ing. agro. & dutch master of floral design

www.flower-tic.com

BIJELO U STAKLUPotrebni materijal: 4 uske staklene vaze, Aspidistra, šparoge, Freesia, orhideje, Eucharis, bijela vuna.

Staklene vaze se napune vodom. U vaze se stave frezije i šparoga - zavezane. Potom se stavi orhideja zavezana s listom i nakon toga eucharis (pazi osjetljivo cvijeće). Vaze se postave po želji, da se dobije lijepa de-koracija. Sve se poveže s bijelom vunom. Lagano je napraviti i dugo drži u vodi.

CVJETNE DEKORACIJECVJETNE DEKORACIJE52 53MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanjeMOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

http://flower-tic.com

CVJETNE DEKORACIJECVJETNE DEKORACIJE54 55MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

PROLJETNI ZAVIJUTCI -TULIPANI I ŠIBEPotrebni materijal: duguljasta podloga, oasis, razne vrste šiba, 2 vrste Tulipa, Ranunculus, Astrancia, Buxus, Aucu-ba, Setaria.

Dobro namočeni oasis stavi se na duguljastu podlogu. Od grana (šiba) napravi se instalacija, ali ne kompaktna, tako da se može provlačiti cvijeće. Cvijeće se napikava kroz grane u oasis, tako da ostane uski i duguljasti oblik! Jednostavno izraditi, samo ako se prvo dobro napravi "kostur" od šiba!

CVJETNE DEKORACIJECVJETNE DEKORACIJE56 57MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje MOJ CVIJET - Besplatno elektroničko izdanje

UKRAŠENE RUŽE ZAVALENTINOVOPotrebni materijal: ruže, ukrasna žica, perle, organza, ukra-sna vuna, ukrasne trake, ukrasna tkanina, ukrasne priba-dače.

Stabljika od ruže umota se i učvrsti na razne načine. Ispod glave ruže učvrste se razni materijali, tako da se ruža "obu-će". Treba malo materijala i malo mašte. Izuzetno lako je napraviti, a efektivno je i lijepo pokloniti jednu ili nekoliko tako ukrašenih ruža. Svakako treba isprobati!

MEGA-ERP d.o.o.BAKAR, Nautička 3tel/fax: 051/ 761-378

web: www.pomorskiradio.hre-mail: [email protected]

Radio Bakar

Pomorski 95,8 Mhz

Moj Cvijet 59

PoSJeTITe NAJvećI HRvATSKI PoRTAL o UReđeNJU vRTovA I CvIJećU i uživajte u tisućama fotografija i savjeta koje smo pripremili za vas

mojcvijet.hr

vrtno cvijeće, sobno bilje, drveće i grmovi, ruže, sukulenti i kaktusi, trave i bambusi, vodeno bilje, egzotično bilje, začinsko i ljekovito bilje

lukovice i gomolji, penjačice, vrt i okućnica, projektiranje vrta, balkon i terasa, mediteranski vrt, vrtlarski savjeti, voćnjak, povrtnjak,

zaštita bilja, aranžiranje cvijeća, uređenje interijera, ekologija, putopisi, galerije slika, enciklopedija bilja, adresar, sajmovi, novosti, forum

Čitam na internetu Vaše radove u časopisu Moj cvijet, koji su me oduševili i popunili prazninu u mom saznanju o cvjetnjacima a naročito o ružama i cvatućim biljkama.Ivica G.

Prvo da Vam pohvalim stranicu, stvarno je korisna. Pronašla sam puno zanimljivih i korisnih stvari.Ivana K.

Vaša stranica UDRUGA “MOJ CVIJET” je super. Hvala i primite moj pozdrav.Anka R.

Čitam Vaš časopis i štampani i onaj na web-u. Imate puno zanimljivih tema, korisnih informacija i savjeta.Gordana M.

svakodnevno više od 3.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta

mnoštvo stručnih članaka o cvijeću i uređenju vrtova

besplatno pdf izdanje časopisa o cvijeću ....

7kunaukoliko

naručujete 10 i više brojeva

naručite stare tiskane brojeve časopisa moj cvijet

NARUČIPoslovni sustav "Korwin"

modularni skup aplikacija za praćenje uredskog i računovodstveno-financijskog

poslovanja.

koristi se za obrade robno-materijalnog poslovanja (nabava, veleprodaja, maloprodaja i ugostiteljstvo),

salda-konti kupaca i dobavljača, porezne knjige, obrtničke knjige, glavnu knjigu i bilance, vozila i

putne naloge, obračun plaće, osnovna sredstva i kao kompjutorska kasa-blagajna.

perfekta d.o.o, tržna 25, 10040 zagreb, tel/fax:(+385 1) 2304-059e-mail: [email protected]

http://www.pomorskiradio.hr

http://pokloncic.hr

http://mojcvijet.hr

MojCvijet-53

Documents

Transcript of MojCvijet-53