Modeli kompenzacije rasta cijena energije radi očuvanja ...cijena+energenata... · PROJEKTI:...
Transcript of Modeli kompenzacije rasta cijena energije radi očuvanja ...cijena+energenata... · PROJEKTI:...
PROJEKTI:UTJECAJ CIJENA ENERGENATA NA GOSPODARSKI
ODNOSNO OPĆI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE&
Modeli kompenzacije rasta cijena energije radi očuvanja standarda siromašnih socijalnih skupina
završeno listopad & prosinac 2005.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
iEKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U
ZAGREBU11. svibanj 2006.
Projektni zadatak:
1. Analiza kretanja cijena energije u RH2. Komparativna analiza cijena energije3. Utjecaj cijena energije na gospodarstvo i
pojedine sektore4. Modeli kompenzacije rasta cijena
energije radi očuvanja standarda siromašnih socijalnih skupina
Projektni tim:1. Prof. dr. sc. Darko Tipurić, koordinator2. Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, voditelj projekta3. Prof. dr. sc. Boris Cota4. Prof. dr. sc. Ivo Družić5. Prof. dr. sc. Slavko Krajcar6. Doc. dr. sc. Nada Pleli7. Doc. dr. sc. Mirjana Čižmešija8. Mr. sc. Tomislav Gelo9. Mr. sc. Damir Skansi10. Mr. sc. Vlatka Bilas11. Mr. sc. Jurica Prižmić12. Dominik Pripužić, dipl. oecc.
Plan prezentacije:• uvodna riječ voditelja projekta prof. dr. V. Čavrak (5 min)
• makroekonomski aspekti prof. dr. B. Cota (5 min)
• komparativna analiza cijena mr. sc. T. Gelo (10 min)
• zaključci o cijenama prof. dr. V. Čavrak (8 min)
• modeli opskrbe energijom socijalno mr. sc. T. Gelo (5 min)ugroženih kućanstava
• Diskusija svi sudionici
• Očekivano vrijeme trajanja: 35 min (bez diskusije)
Važnost energije (posebno nafte)!
• Strateško značenje, najvažnije oružje i oruđe u suvremenom svijetu
• Energija – uvjet gospodarskog rasta• Infrastrukturna važnost – održati
kapacitete – smanjiti ovisnost• Socijalna funkcija energije (?)• Energetsko tržište – različito od drugih
Osnovne činjenice o potrošnji energije u RH
Struktura potrošnje energije u RH (2003)
21%
30%
49%Industrija
Promet
Opća potrošnja
Potrošnja energije u prometu RH
2%
90%
4%
2%
2%
Željeznički
Cestovni
Zračni
Pomorski
Javni, gradski
Struktura opće potrošnje energije
65%
22%
9% 4%
Kućanstva
Uslužni sektor
Poljoprivreda
Graditeljstvo
Potrošnja energije po energentima
2% 5%
49%
16%
19%
9%Ugljen
Drvo
Tekuća goriva
Plin
Elektr. Energ.
Para, voda
STRUKTURA UVOZNE OVISNOSTI
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Nafta Plin El. Energ.
DOMAĆI IZVORI
UVOZ
Cijena nafte – glavni problem!!!
• Nafta – osobita roba• Jedina roba čija promjena cijena ima
sustavan utjecaj na sve zemlje i čitavu svjetsku ekonomiju
• Ovisnost o nafti – manja u industrijski razvijenim zemljama – veća u novonastalim tržišnim ekonomijama i siromašnim zemljama
Kretanje cijena Brent nafte, 1996.-2005.
0
10
20
30
40
50
60
70
01.0
3.19
96.
01.0
6.19
96.
01.0
9.19
96.
01.1
2.19
96.
01.0
3.19
97.
08.0
5.19
97.
20.0
6.19
97.
29.0
8.19
97.
10.1
0.19
97.
28.1
1.19
97.
30.0
1.19
98.
13.0
3.19
98.
13.0
5.19
98.
29.0
6.19
98.
24.0
8.19
98.
14.1
0.19
98.
30.1
1.19
98.
12.0
2.19
99.
26.0
3.19
99.
07.0
5.19
99.
18.0
6.19
99.
17.0
8.19
99.
08.1
0.19
99.
22.1
1.19
99.
28.0
1.20
00.
10.0
3.20
00.
28.0
4.20
00.
14.0
6.20
00.
28.0
7.20
00.
29.0
9.20
00.
14.1
2.20
00.
14.0
2.20
01.
30.0
3.20
01.
31.0
7.20
01.
16.1
0.20
01.
15.0
1.20
02.
30.0
4.20
02.
14.0
6.20
02.
31.0
8.20
02.
30.0
9.20
02.
29.1
1.20
02.
28.0
2.20
03.
31.0
3.20
03.
15.0
5.20
03.
30.0
6.20
03.
20.0
8.20
03.
01.1
0.20
03.
17.1
2.20
03.
27.0
2.20
04.
16.0
4.20
04.
30.0
6.20
04.
19.0
8.20
04.
16.1
1.20
04.
31.0
1.20
05.
14.0
3.20
05.
29.4
.200
5.15
.06.
2005
.23
.08.
2005
.
USD
/bar
elTU
Prof. dr. sc. Boris Cota
MAKROEKONOMSKI ASPEKTI I PREGLED EMPIRIJSKIH
ISTRAŽIVANJA
Utjecaj cijena energenata na privrednu aktivnost
• Nakon rasta cijena energije – slijede privredne recesije
• Asimetričan utjecaj rasta cijena energije
– Rast cijena više usporava privrednu nego što pad cijena ubrzava
Pet kanala rasprostiranja utjecaja!
1. Efekt ponude 2. Transfer dohotka od potrošača prema
proizvođačima nafte3. Promjena opće razine cijena4. Utjecaj na financijska tržišta5. Poticanje proizvođača energije na rast
proizvodnje i investicije i potrošača na ekonomiziranje
Utjecaj rasta cijena nafte na hrvatsko gospodarstvo
• agregatna ponuda i potražnja• Inflacija (plaće)• Rast kamatnih stopa• Smanjenje privredne aktivnosti
Mr. sc. Tomislav Gelo
KOMPARATIVNA ANALIZA CIJENA ENERGENATA
Sadržaj• Cijene:
– Nafta i naftni derivati (brent nafta, bezolovni motorni benzini 95 oktana, dizelsko gorivo)
– Prirodni plin (plin-nafta, kućanstva i industrija)– Električna energija (kućanstva i industrija)
• Makroekonomske varijable i cijene energije u RH – analiza (prosječna neto plaća, ukupni troškovi
života, indeks cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima)
Dinamika kretanja cijena Brent sirove nafte u razdoblju od 1994. do 2004. godine
7,510,012,515,017,520,022,525,027,530,032,535,037,540,0
Jan-
90Ju
l-90
Jan-
91Ju
l-91
Jan-
92Ju
l-92
Jan-
93Ju
l-93
Jan-
94Ju
l-94
Jan-
95Ju
l-95
Jan-
96Ju
l-96
Jan-
97Ju
l-97
Jan-
98Ju
l-98
Jan-
99Ju
l-99
Jan-
00Ju
l-00
Jan-
01Ju
l-01
Jan-
02Ju
l-02
Jan-
03Ju
l-03
Jan-
04Ju
l-04
US$ - € / barel
7,510,012,515,017,520,022,525,027,530,032,535,037,540,0
Dated Brent in US$ / bblDated Brent in € / bbl
Kretanje cijena Brent nafte
Indeks cijena bezolovnog motornog benzina 95 oktana u odnosu na prosjek EU 25 (prosjek EU25 = 100) – podaci za 2004. godinu
Indeks cijena bezolovnog motornog benzina 95 oktana u odnosu na prosjek EU 25 (prosjek EU25 = 100)
74,9 81,0 81,0 83,6 87,9 88,9 91,6 91,7 91,9 92,8 93,6 93,6 98,9 100,4 104,2 109,7 109,8 113,2 113,9 114,0 117,1 117,1 119,0 123,0 127,7
73,4
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
LitvaEstonija
CiparLatv ijaGrčk
aSlove
nija
Češka RepublikaŠpanjolsk
aMalta
PoljskaLuksemburg
Hrvatska
Slovačka
Austrija
Irska
Mađa rska
FrancuskaPortu
ga lŠvedska
DanskaBelgija
Njemačka
Finska Italija
Ujedinjeno Kraljevstvo
NizozemskaIn
deks
(-)
Indeksi cijena dizelskog goriva u odnosu na prosjek EU 25(prosjek EU25 = 100) – podaci za 2004. godinu
Indeks cijena dizelskog goriva u odnosu na prosjek EU 25 (prosjek EU25 = 100)
84,9 85,3 85,8 88,0 89,9 90,3 91,1 92,9 93,2 96,1 96,4 99,6 99,6 99,6 104,0 104,2 105,6 105,8 105,8 106,8 108,2 108,6 112,6 114,4
140,1
81,1
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
LitvaEstoni ja
Luksem burg Cip arLatv ija
Hrvatska MaltaG rčk
aPoljska
Špa njolska
Češka Repu blikaSlove nija
Aus trijaPortu
ga lF inskaBelgijaDanska
Nizozemska Irska
Slova čka
Fra ncuskaMađa
rskaŠvedska Ital ijaNjemačk
a
Uje dinjeno Kral jevstvIn
deks
(-)
Kretanje cijene prirodnog plina i Brent nafte u razdoblju od 1996. do 2004. godine
0
50
100
150
200
250
1.1.
-1.7
.199
6.
1.7.
-31
.12.
1996
.
1.1.
-1.7
.199
7.
1.7.
-31
.12.
1997
.
1.1.
-1.7
.199
8.
1.7.
-31
.12.
1998
.
1.1.
-1.7
.199
9.
1.7.
-31
.12.
1999
.
1.1.
-1.7
.200
0.
1.7.
-31
.12.
2000
.
1.1.
-1.7
.200
1.
1.7.
-31
.12.
2001
.
1.1.
-1.7
.200
2.
1.7.
-31
.12.
2002
.
1.1.
-1.7
.200
3.
1.7.
-31
.12.
2003
.
1.1.
-1.7
.200
4.
1.7.
-31
.12.
2004
.
Kretanje cijene p.p.
Kretanje cijene brent nafte
Cijena p.p. 6 mj. pomak
podatak za razdoblje od 1.1. do 1.7.2005.
Indeksi cijena prirodnog plina za domaćinstva u odnosu na prosjek EU zemalja (prosjek EU = 100) – podaci za 2004. godinu
46,0 53
,8 56,7 63
,3
64,0 68
,9 72,8
88,7 96
,4
98,7 10
7,0
112,
0 124,
4
126,
3
126,
7
128,
6
128,
8 138,
2
155,
4
41,0 48
,0 50,6 56
,5
57,2 61
,5 65,0
79,2 86
,1
88,1 95
,6 100,
0 111,
0
112,
8
113,
1
114,
8
115,
0 123,
4
138,
7
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
Mađars
kaPolj
ska
Hrvatsk
a
Češka
Slovač
kaSlov
enija
Ujedinj
eno K
raljev
stvo
Luks
embu
rgNizo
zemsk
a
Italija
Španjo
lska
Francu
ska
Portug
alBelg
ijaAus
trija
Njemač
ka
Irska
Dansk
aŠve
dska
Inde
ks (-
)
Prosjek svih promatranih zemalja EUProsjek promatranih zemalja EU koje su postale članicom prije 2004.
Indeksi cijena prirodnog plina za industriju u odnosu na prosjekEU zemalja (prosjek EU = 100) – podaci za 2004. godinu
77,6
77,7
78,9
81,0
83,2 90
,5
92,7
93,1
94,4
95,2
95,6
96,6
98,2
98,8 10
1,7
122,
1
124,
6
130,
3 139,
1
145,
1
73,7
73,9
75,0
77,0
79,1 86
,0
88,1
88,5
89,8
90,5
90,9
91,8
93,4
94,0 96
,7
116,
1
118,
5
123,
8 132,
2
138,
0
0
20
40
60
80
100
120
140
160
Španjo
lska
Češka
Poljsk
aSlov
enija
Ujedinj
eno K
raljev
stvo
Portug
al
Irska
Belgija
Italija
Francu
ska
Luks
embu
rgSlov
ačka
Mađars
kaDan
ska
Nizoze
mska
Hrvatsk
aFins
kaNjem
ačka
Austrij
aŠve
dska
Inde
ks (-
)
Prosjek svih promatranih zemalja EU
Prosjek promatranih zemalja EU koje su postale članicom prije 2004.
Odnos cijena u zemljama EU i zemljama kandidatima u odnosu na prosječnu cijenu EU25 početkom 2005. godine (kućanstvo – Dc,
cijene bez poreza).
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
Italij
aN
jem
ačka
Port
ugal
Luks
embu
rgIrs
kaN
orve
ška
Slov
ačka
Bel
gija
Niz
ozem
ska
Pros
jek
EU15
Pros
jek
EU25
Velik
a B
ritan
ijaA
ustr
ijaD
ansk
aC
ipar
Fran
cusk
aŠp
anjo
lska
Slov
enija
Mađ
arsk
aŠv
edsk
aFi
nska
Češ
kaH
rvat
ska,
200
3.La
tvia
Rum
unjs
kaG
rčka
Litv
aM
alta
Poljs
kaEs
toni
ja
Inde
ks P
rosj
ek E
U =
100
, bez
por
eza
2005. godina
Odnos cijena u zemljama EU i zemljama kandidatima u odnosu na prosječnu cijenu EU25 početkom 2005. godine (industrija – Ie,
cijene bez poreza).
40
60
80
100
120
140
Irska
Italij
aN
izoz
emsk
aC
ipar
Nje
mač
kaLu
ksem
burg
Port
ugal
Rum
unjs
kaSl
ovač
kaM
ađar
ska
Bel
gija
Špan
jols
kaPr
osje
k EU
15Pr
osje
k EU
25M
alta
Dan
ska
Grč
kaA
ustr
ijaSl
oven
ijaČ
eška
Velik
a B
ritan
ijaH
rvat
ska
10kV
, 200
3.Fr
ancu
ska
Nor
vešk
aFi
nska
Poljs
kaH
rvat
ska
35kV
, 200
3.Li
tva
Esto
nija
Šved
ska
Latv
iaH
rvat
ska
110k
V, 2
003.
Inde
ks P
rosj
ek E
U25
= 1
00, b
ez p
orez
a
2005. godina
Komparativni indeksi cijena energije za kućanstva i indeksa prosječne plaće (1994.=100
0
50
100
150
200
250
300
350
400
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
Indek prosječne neto plaće Indeks cijena BMB s 95 oktana Indeks cijena dizelskog gorivaIndeksi cijena prirodnog plina za kućanstva Indeksi cijena električne energije za kućanstva
Komparativni indeksi cijena energenata za kućanstva i indeksa ukupnih troškova života (1994.=100)
0
50
100
150
200
250
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
Indeks troškova života ukupni Indeks cijena BMB s 95 oktana Indeks cijena dizelskog gorivaIndeksi cijena prirodnog plina za kućanstva Indeksi cijena električne energije za kućanstva
Komparativni indeksi cijena energenata za industriju i indeksi cijena ind. proizvoda pri proizvođača (1994.=100)
0
50
100
150
200
250
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
Indeks cijena ind. proizvoda pri proizvođačima Indeksi cijena prirodnog plina za industrijuCijena električne energije za veliku industriju Indeks cijena dizelskog goriva
Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak
NEKI ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Efekti rasta cijena nafte na BDP
• SVIJET -0,9 (-2,5) % (+ efekt redistr.)
• EU -0,9 (-2,6) %• Japan -0,9 (-2,4) %• Kina -1,3 (-3,8) %• USA -0,8 (-2,2) %• Centr.Euro -1,1 (-2,9) %• HRVATSKA -1,5 (-2,5) % (0,5-0,9 mlrd $)
Neke kvantifikacije utjecaja cijena nafte na hrvatsko gospodarstvo
• U zadnjem desetljeću – zbog rasta cijena nafte redistribucija u sektor INO
cca 6,7 mlrd USD – oko 2,5 % BDP-aprosječno godišnje
• Procjena učinka na stopu BDP-a- 1,2 do -2,5 % (u 2005. cca 2,2 %)
• Utjecaj na Indeks potrošačkih cijena0,3-0,5% (u 2005. cca 0,39 %)
• Utjecaj na VTB u 2005. će pogoršati saldo VTBza cca 5-6% (skoro 4 mlrd kuna (600-700 mln $) će
se više platiti za energiju nego prošle godine)- u osam mjeseci 2005. negativni saldo uvoza energije porastao za 70%.
Statička analiza utjecaja rasta cijena energije na poduzetnički sektor
Utjecaj 10%-tnog rasta cijena energije na porast troškova po sektorima
0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 0,70 0,80 0,90
Poljoprivreda ,lov,šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Opskrba el.en.,plin,voda
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo
Hoteli i restorani
Prijevoz,skladištenje ,veze
Financijsko poslovanje
Poslovanje nekretninama
Javna uprava i obrana;obvezno soc.osiguranje
Obrazovanje
Zdrastvena zaštita i soc.skrb
Ostale društv.soc. i osob. usluge djelatnika
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem
%
Najosjetljiviji poduzetnički sektori
Rast cijena energije 10 % povećava troškove (rast ukupnih gubitaka 1,1 mlrd kn ili 8% dobiti prije oporezivanja):
• Opskrba el.energije, plina i vode 0,83 %• Obrazovanje (bez ustanova) 0,72 %• Prijevoz, skladištenje i veze 0,41 %• Hoteli i restorani 0,33 %• Rudarstvo i vađenje 0,33 %• Prerađivačka industrija 0,30 %
Perspektiva?• Nastavak rasta cijena energije!?• Dostizanje prosjeka cijena EU i cijena u
susjednim zemljama – izjednačavanje relativnih cijena
• Opasnosti: pad proizvodnje i zaposlenosti, rast cijena, rast ino duga, interna i eksterna ravnoteža upitne - problem konvergencije i problem dostizanja EU
Moguće strategije:
1. Supstitucija uvoza energije izgradnjom domaćih izvora – smanjenje uvozne ovisnosti
2. Supstitucija skupih izvora jeftinijima –visoke cijene nafte čine iskoristivim i druge izvore
3. Programi štednje energije4. Kompenzacija dohotka siromašnim
skupinama stanovništva
Mogući uzori (države, programi)SAD (Nacionalni energetski program)
• Povećanje energetske efikasnosti nacionalne ekonomije
• Smanjiti troškove energije• Smanjiti uvoznu ovisnost• Investicije u energiju (1$ federalnih investicija
inducira 7 $ uštede troškova i 3,6$ novih lokalnih investicija što dodatno dinamizira ekonomiju)
Novi Zeland – Akcijski plan
• Ušteda potrošnje energije u prometu 19%
• donosi ukupnu uštedu od 7,6%
• smanjuje štetnu emisiju za 8,5%)
PRETPOSTAVKE:
• poboljšanje načina vožnje i korištenja vozila za 10 %,• veće korištenje energetski učinkovitijih vozila za 5 %,• dijeljenje automobila sa drugim osobama (smanjenje
vožnji s jednim putnikom) i smanjenje osobnog prijevoza za 5 %,
• zamjena 5 % vožnje osobnim automobilima sa autobusima
• zamjena 5 % vožnje osobnim automobilima sa šetnjom ili korištenjem bicikla,
• zamjena 5 % vožnji osobnim automobilima sa telekonferencijama i modelima komuniciranja telekomunikacijskim i internetskim mrežama,
• zamjena 20 % prijevoza tereta cestom sa prijevozom na željeznici ili na vodi.
DEFINIRANJE SOCIJALNIH SKUPINA DEFINIRANJE SOCIJALNIH SKUPINA
KOJE BI TREBALO SUBVENCIONIRATI KOJE BI TREBALO SUBVENCIONIRATI
U DIJELU TROU DIJELU TROŠŠKOVA ZA ENERGIJUKOVA ZA ENERGIJU
Pokazatelji siromaPokazatelji siromašštvatva
Postoje Postoje tri konceptatri koncepta::
1.1. apsolutno siromaapsolutno siromašštvo,tvo,2.2. relativno siromarelativno siromašštvo itvo i3.3. subjektivno siromasubjektivno siromašštvo.tvo.
Svjetska banka koristi međunarodno Svjetska banka koristi međunarodno usporedivu liniju siromausporedivu liniju siromašštva od 4,30 tva od 4,30 dolara po danu po paritetu kupovne modolara po danu po paritetu kupovne moćći i
SiromaSiromašštvo i socijalna tvo i socijalna stratifikacija u Hrvatskojstratifikacija u Hrvatskoj
U Hrvatskoj nije definirana nacionalna linija U Hrvatskoj nije definirana nacionalna linija siromasiromašštva. tva. DZS objavljuje indikatore siromaDZS objavljuje indikatore siromašštva tva prema relativnoj liniji siromaprema relativnoj liniji siromašštva definiranoj tva definiranoj kao određeni postotak medijana kao određeni postotak medijana nacionalnog dohotka. nacionalnog dohotka. SluSlužžbena linija siromabena linija siromašštva EU tva EU –– 60% 60% medijana dohotka. medijana dohotka.
Linija siromaLinija siromašštva Svjetske tva Svjetske banke za Hrvatsku 1998.banke za Hrvatsku 1998.
Linija siromaLinija siromašštva po kutva po kuććanstvu godianstvu godiššnjenje--41.500,00 kn41.500,00 knLinija siromaLinija siromašštva po kutva po kuććanstvu anstvu mjesemjeseččnono--3.458,33 kn3.458,33 knLinija siromaLinija siromašštva po odraslom goditva po odraslom godiššnjenje--15.474,00 kn15.474,00 knLinija siromaLinija siromašštva po odraslom mjesetva po odraslom mjeseččnono--1.289,50 kn1.289,50 kn
Stopa siromaStopa siromašštva za 1998. godinu tva za 1998. godinu 8,4%8,4%, ali bez uklju, ali bez uključčivanja ratom ivanja ratom zahvazahvaććenih podruenih područčja i prognanika ja i prognanika (10%).(10%).10% stanovni10% stanovnišštva tva žživjelo je s ivjelo je s manje od 5,30 USD po osobi manje od 5,30 USD po osobi dnevno.dnevno.NajsiromaNajsiromaššnije grupe nije grupe -- slabo slabo obrazovani pojedinci i starije osobe. obrazovani pojedinci i starije osobe. Prema sluPrema služžbenoj liniji siromabenoj liniji siromašštva EU tva EU u Hrvatskoj je 2004. godine u Hrvatskoj je 2004. godine 27%ku27%kuććanstava anstava žživjelo u ivjelo u siromasiromašštvu.tvu.
Udio potroUdio potroššnje nje „„elektrielektriččne energije, plina i ne energije, plina i ostalih gorivaostalih goriva““ ččini ini 8,4 %8,4 % (2004) ukupne (2004) ukupne potropotroššnje kunje kuććanstava pa se hrvatsko anstava pa se hrvatsko pupuččanstvo u prosjeku ne moanstvo u prosjeku ne možže smatrati e smatrati siromasiromaššno energijom. no energijom.
RiziRiziččne skupinene skupine
nezaposleni,nezaposleni,starije osobe bez mirovine,starije osobe bez mirovine,osobe s niosobe s nižžim obrazovanjem,im obrazovanjem,samohrani roditelji,samohrani roditelji,obitelji s viobitelji s višše djece,e djece,(pre)zadu(pre)zadužženi,eni,stanovnici ruralnih podrustanovnici ruralnih područčja,ja,zaposleni siromazaposleni siromaššni ini imladi ispod 18. godina koji su prerano napustili mladi ispod 18. godina koji su prerano napustili obrazovni sustav.obrazovni sustav.
Prag rizika od siromaPrag rizika od siromašštva za samatva za samaččko i ko i ččetveroetveroččlano kulano kuććanstvo 2001.anstvo 2001.--2003. 2003.
Dohodak u 2001. Dohodak u 2002. Dohodak u 2003. S
dohotkom u naturi
Bez dohotka u
naturi
S dohotkom u naturi
Bez dohotka u
naturi
S dohotkom u naturi
Bez dohotka u naturi
Prag rizika od siromaštva za
samačko kućanstvo u kn
17.965,52 15.240,23 19.253,86 16.809,60 18.895,88 17.376,04
Prag rizika od siromaštva za četveročlano
kućanstvo u kn
37.727,60 32.004,49 40.433,10 35.300,16 39.681,35 36.489,68
DZS, 2004.
Struktura zaposlenih prema visini neto Struktura zaposlenih prema visini neto plaplaćća, rujan 2005.a, rujan 2005.
Neto plaće u kn Udio u ukupnom broju zaposlenih
- 1.733,95 1,5%
1.733,95 2,4%
1.733,96 – 4.958,33 61,0%
4. 958,34 – 29.725,00 34,8%
29.725,01 i više 0,3%
FINA
Mr. Mr. scsc. Tomislav Gelo. Tomislav Gelo
MODELI KOMPENZACIJE RASTA CIJENA MODELI KOMPENZACIJE RASTA CIJENA
ENERGIJE RADI OENERGIJE RADI OČČUVANJA STANDARDA UVANJA STANDARDA
SIROMASIROMAŠŠNIH SOCIJALNIH SKUPINANIH SOCIJALNIH SKUPINA
Modeli opskrbe energijom Modeli opskrbe energijom socijalno ugrosocijalno ugrožženih kuenih kuććanstavaanstava
1.1. ViViššegodiegodiššnje smanjenje tronje smanjenje trošškova za kova za energiju (energiju („„lifelinelifeline““ tarife, popusti na tarife, popusti na potropotroššenu energiju, privilegije, subvencije na enu energiju, privilegije, subvencije na potropotroššenu energiju);enu energiju);2.2. Kompenziranje troKompenziranje trošška isporuka isporuččene ene energije (kompenzacija do postizanja energije (kompenzacija do postizanja benchmarkabenchmarka, gotovinski transferi);, gotovinski transferi);
Modeli opskrbe energijom Modeli opskrbe energijom socijalno ugrosocijalno ugrožženih kuenih kuććanstavaanstava
3.3. Reduciranje energetske potroReduciranje energetske potroššnje nje (popusti na energetski efikasnu opremu)(popusti na energetski efikasnu opremu)4.4. PoboljPoboljššanje pristupa sustavima za anje pristupa sustavima za opskrbu energijom (niopskrbu energijom (nižža prikljua priključčna pristojba na pristojba i/ili fiksna naknada, blai/ili fiksna naknada, blažže procedure e procedure iskljuisključčivanja potroivanja potroššaačča, pobolja, poboljššana ana infrastruktura).infrastruktura).
Hvala na pozornosti!