Pokrenimo naše poljoprivrednike Došla nam je 2012. i sve nam je bliži ulazak na otvoreno EU tržište mlijeka i mliječnih proizvoda

Mr. sc. Srećko Ladišić, Hrvatska poljoprivredna komora

Hrvatski proizvođači mlijeka uskoro će se naći unutar otvorenog EU tržišta i morat će konku­rentnost svoje proizvodnje mlijeka postaviti na­

suprot konkurentnosti ostalih EU proizvođača mlijeka -farmera. Pritom je nužno istaknuti da hrvatski seljaci i farmeri nemaju prosječne EU mogućnosti i uvjete proi­zvodnje mlijeka i poslovanja, kao većina zapadnoeurop­skih farmera ili veliki sustavi mliječnih farmi u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Hrvatski uvjeti proizvodnje mlijeka na mnogim malim, srednjim i većim OPG-ovima naža­lost su ispod EU uvjeta i mogućnosti. Jedan od najvećih problema hrvatskih seljaka - proizvođača mlijeka sva­kako su rascjepkani posjedi i male parcele.

U sadašnjoj privredno-ekonomskoj situaciji, koliko OPG-ova u Hrvatskoj u proizvodnji mlijeka može po­praviti svoje mogućnosti i osigurati daljnji razvoj? Ovo je jedno od odlučujućih pitanja.

Hrvatska je imala poprilično veliku proizvodnu indu­striju, koju je loša politička, privredno-ekonomska i škol­

ska politika gotovo u potpunosti uništila. Hrvatska i hr­vatski narod i dalje živi s velikim brojem nezaposlenih i malim mjesečnim osobnim zaradama, koje će u skoroj budućnosti biti još manje a broj nezaposlenih još veći.

Za privredni oporavak i razvoj potrebne su godine i ve­lika investicijska sredstva za podizanje proizvodnje i pro­bijanje na tržište. Isto tako, postoji realna opasnost da će se najveći dio OPG-ova u stočarstvu i proizvodnji mli­jeka u Hrvatskoj naći u teškom privredno-ekonomskom položaju, zahvaljujući dosadašnjoj lošoj političkoj, agrar­noj, privrednoj, ekonomskoj i školskoj politici ne samo u poljoprivredi već i u cjelokupnom gospodarstvu.

Razvoj govedarstva i proizvodnje mlijeka izostao je bez obzira na sve dosadašnje potpore i poticaje. Držav­na agrarna politika do sada je izdvajala velika sredstva za potpore i poticaje, ali nažalost nije odredila uvjete upumpavanja tih sredstava u razvoj, niti je vodila računa o kontroli i postignutim rezultatima. Svaka uložena kuna trebala je stvoriti novu kunu ili barem pola njezine nove vrijednosti više.

Što je sve izostalo, a za što više nema vremena, novca ni investicija?

Izostalo je redovito školovanje i dobro stručno praktič-no-proizvodno osposobljavanje novih generacija farme­ra i najamnih radnika. Nije smjelo biti poticaja i potpora, ako nasljednik imanja ne ide u srednju poljoprivrednu

Blaženka, Tomislav, Ivica i Mirjana Mikulinjak iz Vojvodinca u općini Rasinja

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mljekarski list 1/2012.

Mljekarski list 1/2012. RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

školu. Ako ide za automehaničara, tada treba biti auto­mehaničar a ne nasljednik OPG-a i proizvodnje mlijeka, odnosno zanata koji nije izučio. Zašto netko ne može biti automehaničar, bez škole, a pored oca automehani­čara izučio je zanat? Ovo je bio najneodgovorniji trenu­tak stratega razvoja hrvatske poljoprivrede i hrvatskog stočarstva, kao i hrvatskoga poljoprivrednog školstva.

Bilo je potrebno okrupnjavanje parcela, posjeda i okućnica i gruntovno sređivanje imanja. Nasljednici s rascjepkanim i usitnjenim imanjem nisu mogli biti oni koji su otišli s OPG-a ili iz sela. Oni su eventualno mogli računati na neko manje obeštećenje. Nasljednik je mo­gao i trebao biti samo onaj koji ostaje na OPG-u. Austri­ja nije tako daleko od Hrvatske, glede pitanja školova­nja seljaka i nasljeđivanja imanja nismo trebali otkrivati Simentalke u dobroj kondiciji, proizvodnja oko toplu vodu.

Pitanje legalizacije objekata izgrađenih prije Domovin­skog rata i daljnje nelegalne gradnje. U tijeku 2011. još se uvijek nelegalno gradilo! Sada za legalizaciju nema

7000 litara godišnje

Svakako treba napraviti procjenu koliko će OPG-ova u Hrvatskoj moći opstati u proizvodnji mlijeka, i u sa-

novca a objekti koji nisu legalizirani neće se moći pro- dašnjim i u budućim uvjetima, s obzirom na ukupan go­dišnji prihod od mlijeka te sav ostali prihod OPG-a od različitih potpora, uključivši daljnje povećavanje troško-

dati, kupiti, niti naslijediti. A tu je i kalcizacija kiselog tla - nije provedena niti se

provodi. Svi znamo da je potrebno podizanje minimalne va proizvodnje. plodnosti tla! Što je s izgradnjom gnojišta? Više od 80% Danas se razgovara o potporama za dobrobit živo-stočarskih OPG-ova nema betonirana ili odgovarajuća tinja. Da bi se na našim OPG-ovima osigurali uvjeti koji gnojišta. Više od 95% OPG-ova koja drže muzne krave zadovoljavaju standarde (uvjete) "dobrobiti životinja" po-nemaju ispuste za krave. Na 80% OPG-ova ne poštuju se standardi kvalitete voluminozne krme!

trebne su značajne investicije u objekte, prateće objek­te i opremu. Uzmimo prateće objekte, u koje idu zatvo-

Treba postaviti i pitanje pravodobnog plaćanja isporu- rena skladišta za sijeno i slamu. Ne može se govoriti o čene robe, mlijeka i stoke. A što je s kriminalcima koji su dobrobiti životinja koje dobivaju nakislo i pljesnivo sijeno, po selima kupovali junad, telad i krave te ostalu stoku za klanje ili rasplod, a koju nikada nisu platili? A među njima su i oni koji su upropastili poljoprivredne zadruge i kooperacije, napravivši dugove seljacima koji im nikada neće biti isplaćeni. Mnogo je tu još problema koje je tre­balo rješavati dok je bilo vremena i mogućnosti.

Što sam savjetovao i što opet savjetujem

ili u staju dolazi nakisla i pljesniva slama, a o pljesnivoj sjenaži i silaži da i ne govorimo. Niti slama niti sijeno ne mogu biti na otvorenom u običnim balama nego moraju biti u hangarima, a sjenaža i silaža potpuno čiste od pli­jesni i zemlje ako nisu na betonskoj pisti ili u betonskim silosima.

Velik broj novoizgrađenih farmi iz Operativnog progra­ma razvoja govedarstva RH - proizvodnje mlijeka da-

Radi utvrđivanja konkurentnosti hrvatske proizvodnje nas se nalazi u velikim financijskim teškoćama. Neki mlijeka na otvorenom EU tržištu, trebalo bi napraviti OPG-ovi već su odustali od daljnje proizvodnje, a neki analizu uvjeta i mogućnosti proizvodnje mlijeka u osta- će nažalost odustati i bankrotirati u tijeku 2012. godine. lim EU zemljama i odrediti našu poziciju na ljestvici kon- Neki su kreditima preopteretili svoju proizvodnju i osta-kurentnosti. la primanja u vidu potpora, a neki se u poduzetništvu i

Također, trebalo bi napraviti analizu uvjeta i mogućno- većem obimu rada i većoj proizvodnji jednostavno nisu sti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj na malim, srednjim i snašli ili tome nisu bili dorasli. Pomozimo im dok još ima velikim OPG-ovima i u poduzećima s velikim farmama, vremena! U poduzetništvu u proizvodnji mlijeka svi oni s obzirom na postojeće uvjete i mogućnosti, te za sva- koji su zadržali stare navike razmišljanja, rada i tradicio-ku grupaciju vidjeti što se još uvijek može popraviti u or- nalne usporene, već odavno zaostale tehnologije (kao ganizaciji i tehnologiji same proizvodnje mlijeka, kako bi ona bila konkurentnija.

što je primjerice kasna kosidba), neuvažavanje struke i netraženje potrebnih konzultacija i stručnih savjeta, ili su

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mljekarski list 1/2012.

Trebalo bi napraviti analizu uvjeta i mogućnosti proizvodnje

Izgradnja "lauf staje »

Staja je izgrađena 2007. godine kreditom HBOR-a -Operativni program razvoja govedarstva, u iznosu od 1,900.000 kuna. Kredit je investiran u staju i gnojište, ku­pljeni su oprema, skreperi i izmuzište te junice. Sav po­vrat PDV-a investiran je u farmu. Povrat kapitalnih ula­ganja išao je banci u smanjenje glavnice kredita. Krave su u staju došle 19 prosinca 2007., i to 18 visoko bređih junica iz Austrije, 10 vlastitih krava i 3 visoko bređe juni-

mlijeka u Hrvatskoj na malim, srednjim i velikim OPG-ovima i u poduzećima s velikim farmama, s obzirom na postojeće uvjete i mogućnosti

ti po starome, upali su u teškoće koje nažalost vode i do samoga bankrota, zbog nemogućnosti otplaćivanja kredita i vraćanja dugova.

ce iz vlastita uzgoja. "Lauf staja" je dvostrana s kosom pločom, 24 m x 6,4

m za 40 krava, a s druge strane hranidbenog hodnika Navest ćemo primjer jednoga našega uspješnog je 6 boksova za telad i junice različitog uzrasta. Izmuzi-

OPG-a na kojem su stalno prihvaćali mišljenje struke i u proizvodnji primjenjivali dobivene stručne savjete, ali

šte je 2 x 3 riblja kost. Betonsko gnojište za stajnjak po­vršine je 20 x 20 metara, a laguna za gnojnicu 52 kubi-

i na kojem se redovito čita stručna literatura - Mljekar- ka. Tijekom 2008., 2009. i 2010. vlastitim sredstvima iz­građen je jedan betonski horizontalni silos 12 m x 4 m x ski list - i prati što hrvatski stručnjaci pišu i kroz stručne

priloge prenose svoje znanje i spoznaje suvremene teh­nologije hrvatskim proizvođačima mlijeka. Iz prikaza je moguće vidjeti kako se okrupnjavao posjed, povećavao broj krava i vlastiti uzgoj junica, te povećavala proizvod­nja mlijeka. Dakle, predstavit ćemo obiteljsko poljopri­vredno gospodarstvo Tomislava Mikulinjaka iz Vojvodin-ca u Koprivničko-križevačkoj županija. Uz nositelja, na

2 m, nadstrešnica za sijeno, slamu i strojeve, (10 m x 25 m) visine 6 metara, za 600 bala, pomoćna staja - poro-dilište sa 8 ležišta, kupljena je rolo balirka s omotačem, izuzimač za sjenažu i silažu, mikser prikolica i polovni traktor od 120 KS.

Već 2011. mogućnosti stvaranja vlastitih sredstava za daljnja ulaganja u kompletiranje farme i posjeda, ali i u

OPG-u rade još i njegova supruga Blaženka, sin Ivica, uređenje kuće, sada za dvije obitelji, svedena su na mi­nimum. Nagovaranje ovog OPG-a na povećavanje broja krava, na kupnju zemlje i okrupnjavanje vlastita posjeda, ali i na izgradnju "lauf staje" od strane poljoprivrednog savjetnika za stočarstvo, koji je imao neku svoju viziju i

sa 8 jutara vlastite zemlje i 2 jutra privatne u zakupu, strategiju razvoja govedarstva na području Koprivničko-dok danas imaju 22 jutra vlastite zemlje, 50 jutara pri- križevačke županije i šire u Hrvatskoj, još od njegova pr-vatne u zakupu i 35 ha državne zemlje. Veličina okućni- voga stručnog putovanja u Nizozemsku 1989., počelo je

snaha Mirjana i majka Katica .

Postupni razvoj gospodarstva

Prije dvanaest godina obitelj Mikulinjak raspolagala je

ce je 1,5 jutro. Godine 2000. imali su 6 krava simentalki njemačkog

2000. godine. Povećavanjem broja krava i vlastitim uzgo­jem junica, kupovinom zemlje i okrupnjavanjem posjeda

porijekla, a godinama su postupno povećavali stado. stjecali su se uvjeti na ovom OPG-u i pekao se zanat sve Tako su već 2005. imali 14 krava u dvije klasične staje, boljih stočara -Tomislava, Blaženke i sina Ivice, stvarala dvije godine kasnije kupili su 18 junica iz Austrije, tako da danas imaju 46 krava, i to 39 simentalki, 3 holštajnke i 4 sivo-smeđe, 15 bređih junica, 15 junica starijih od 12 mjeseci i 18 junica mlađih od godinu dana, ukupno 94 dina otplate, a mjesečna rata HBOR-u je 17.500 kuna.

se podloga za uspješnu realizaciju Operativnog progra­ma razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka u RH.

Kredit je na 12 godina, trenutno je u tijeku druga go-

grla. Najbolja prvotelka daje 32 litre mlijeka dnevno. Mlijeko predaju mljekari Bohnec i svaki im je mjesec Uz talijanski ljulj, u plodoredu se nalazi lucerna i crve- uredno i redovito plaćeno mlijeko. U prošloj 2011. godini

na djetelina, prirodne livade iz zakupa, kukuruz za silažu s ovoga gospodarstva isporučeno je 300.000 litara mli-i zrno, pšenica i ječam. Što se tiče tehnologije talijan- jeka prvog razreda kvalitete. U prva četiri mjeseca 2012. skog ljulja, učinjen je veliki napredak tako da su 2011. u proizvodnji će biti problema dok ne stignu prva zelena godine sijali 30 jutara talijanskog ljulja, a plan je za 2012. masa i prva sjenaža - posljedica suše u 2011. 32 jutra talijanskog ljulja. U normalnim/prosječnim godi- Najbolje krave u vrhu laktacije postižu dnevnu proi-nama talijanski ljulj kose 5 do šest puta, prva tri proljet- zvodnju od 40 litara mlijeka, i to sve austrijske simental-na otkosa i jedan jesenski idu za sjenažu, a po dva Ijet- ke. Pored staje je ispust za krave 50 m x 25 m na koji na otkosa idu za sijeno. one mogu slobodno izlaziti kroz cijelu godinu. Obrada

34

Mljekarski list 1/2012. RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

papaka je dvaput godišnje, što je uhodano još od 1995. Krave su u dobroj uzgojnoj i rasplodnoj kondiciji, redo­

vito ostaju bređe, a servis period je od 60 do najdulje 90 dana. Zanimljivo je da je prošle godine čak sedam krava otelilo dvojke. Posjeduju kompletnu mehanizaciju za lini­ju sjenaže i silaže. Najviše je kupovana polovna - još uvi­jek dobra ali puno jeftinija mehanizacija. Ovo je jedno od rijetkih OPG-ova gdje nije bilo velikih zaduženja u novu i i junadi i zamjenu dotrajale mehanizacije. Također, ne skupu mehanizaciju, što je mnoge opteretilo i potopilo. smijemo zaboraviti i daljnja ulaganja u uređenje kuće i

Svi oni koji su zadržali stare navike razmišljanja i rada, neuvažavanje

struke i netraženje potrebnih stručnih savjeta, upali su u teškoće koje nažalost vode i do samoga bankrota

Za sada ovaj OPG uredno otplaćuje svoje kredite.

Plan razvoja

Daljnja proizvodnja mlijeka i daljnji razvoj ovog OPG-a

osobni standard farmerske obitelji. Ovaj OPG njeguje dobru suradnju sa stručnjacima

HPA te poljoprivrednim savjetnicima nekadašnjeg HZP-SS-a a sada HPK - JPSS, Tatjanom Međimurec (krmne

ovisi o vrlo razboritoj i promišljenoj privrednoj ekonom- kulture), Tomislavom Mesićem (hranidba i menadžment skoj i agrarnoj politici, dugoročnoj politici mljekare, cijeni farme) i Srećkom Ladišićem (strategija razvoja). U pla-mlijeka i svim potporama koje će ostvarivati ovaj OPG, nu je povećanje suradnje s veterinarima, stručnjacima a u cilju stvaranja novostvorene vrijednosti vlastita ka- HPA za pitanja laboratorijskih analiza krme te genetike pitala za daljnje investicije ili otplate kredita uloženih u i uzgoja i Damirom Pejakovićem, višim savjetnikom za daljnju kupovinu zemlje, okrupnjavanje posjeda i parče- stočarstvo HPK JPSS Odjela za stočarstvo glede pita­la, u kompletiranje farme, nabavku četki za krave i juni- nja izbora bikova i praćenja genetskog potencijala sta-ce, izgradnju tri silosa za sjenažu i silažu, kompjutorsku hranilicu, izgradnju nove pomoćne staje s još 6 do 10 ležišta za krave u suhostaju, te uzgoj i tov muške teladi

da. Nije li to dobar put razvoja jednoga obiteljskog po­ljoprivrednog gospodarstva koje se bavi proizvodnjom mlijeka?!

Talani 60,10000 ZAGREB • Tel.: 01/ 3738 305 • Mob.: 092/ 218 9080

TUNEL ZA SIJENO I STROJEVE širina -10 m; visina 6,5 m; dužina - proizvoljna u parnom broju

• CRO PROIZVOD • FUNKCIONALAN ZA SVE NAMJENE • JEFTIN: 33 EUR/m2 TLOCRTNE POVRŠINE

MONTIRANE NA VAŠOJ PARCELI

POGLEDAJTE NAŠU WEB STRANICU www.arosagrande.hr, NAŠE REFERENCE NA KOJE SMO PONOSNI A NAŠI KUPCI PREZADOVOLJNI

SRETNU NOVU 2012. GODINU ŽELE VAM DJELATNICI AROSA GRANDE ZAGREB