Mladi ele svoju budunost graditi u BiH

U prethodnoj sedmici na Ekonomskom, Pravnom te Fakultetu politikih nauka Univerziteta u Sarajevu anketirali smo grupu mladih osoba, studenata i nezaposlenih dobi od 18 do 27 godina, u vezi sa problemom nezaposlenosti mladih, izborom zanimanja i njihovim oekivanjima kada je rije o zaposlenju nakon kolovanja. Postavljena su im etiri pitanja: to je utjecalo na odluku o buduem zanimanju, to smatraju glavnim uzrokom nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, misle li da mogu pronai posao u naoj dravi nakon zavrenog fakulteta te da li planiraju potraiti bolju budunost van granica BiH.

Osamdeset posto ispitanika odluku o izboru kole, odnosno fakulteta donijeli su na osnovu vlastitih elja i afiniteta, a tek 20 posto njih je, prije donoenja konane odluke o upisu, uzelo u obzir kretanja na tritu rada.

Trideset i tri posto ispitanika misle da je glavni uzrok nezaposlenosti mladih nedostatak radnog iskustva te kategorije i nepovjerenje poslodavaca u strunost i kompetentnost tek svrenih studenata. Njih 26 posto smatraju da mladi nisu dovoljno angairani u potrazi za zaposlenjem, dok isti postotak anketiranih smatra da je glavni uzrok nezaposlenosti mladih nain na koji se dolazi do posla, odnosno korupcija pri zapoljavanju.

Na pitanje Mislite li da u BiH nakon kolovanja moete pronai zaposlenje?, 40 posto njih dalo je pozitivan odgovor, navodei pozitivne primjere iz svog okruenja, a isti postotak je i onih koji su skeptini po tom pitanju. Dvadeset posto ispitanika bez imalo razmiljanja dalo je negativan odgovor.

etrdeset posto ispitanika izjavilo je da e ostati u BiH nakon zavrenog kolovanja, 40 eli pokuati izgraditi svoju budunost u BiH, ukoliko pronau adekvatno zaposlenje, dok 20 posto ispitanika eli odmah nakon zavrene kole napustiti zemlju.

III POLOAJ MLADIH U BIH Bosna i Hecegovina se jo uvijek suoava s posljedicama svoje konfliktne historije gdje su djeca i mladi pogoeni ovim promjenama, a u toj transformaciji esto su i marginalizirani. Mladi u BiH se suoavaju sa nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne dravne institucije u naoj zemlji. Na svim nivoima vlasti nedostaje programski i strateki pristup podrke poboljanju poloaja mladih u BiH. Poraavajua je injenica da svaka etvrta zaposlena mlada osoba radi na poslovima koji su u potpunosti razliiti od usmjerenja vlastitog obrazovanja, to uzrokuje znaajne nedostatke znanja i vjetina potrebnih za obavljanje posla. Mladi sa zavrenim srednjim strunim obrazovanjem imaju vrlo slabe izglede na postojeem tritu rada. U najveoj mjeri ne uspijevaju se zaposliti na poslovima za koje su se kolovali. Openito, mladi imaju najvee izgledi za zapoljavanje na neformalnom tritu rada, na nekvalitetnim poslovima sa slabim uvjetima za rad, bez bilo kakve sigurnosti. Ovo je budunost veine mladih. Oni to znaju i ta spoznaja ostavlja dugorone negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, aktivnost, porodini i drutveni ivot. Dravne vlasti su u periodu 2006.-2010. upotpunosti zanemarili probleme mladih ljudi smanjujui izdvajanja za mlade sa 5,2 miliona KM u 2006. godini na 2,2 miliona KM u 2010. godini to predstavlja smanjenja od 58%. Za politike koje su usmjerene na poboljanje poloaja mladih, vlasti u BiH su izdvojile minimalna sredstva u odnosu na ukupnu budetsku potronju, pa tako su ta izdvajanja u planovima budeta za 2010. godinu najmanja u posljednjih 5 godina. Smanjenje izdvajanja za mlade u 2010. godini u odnosu na 2006. godinu jasno ukazuje da domae vlasti nisu ozbiljno shvatile socijalne i ekonomske probleme sa kojima se suoavaju mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, te su u protekle etiri godine njihove probleme stavili u drugi plan vodei prvenstveno brigu kako zaposlenim u dravnim institucijama poveati plate i naknade. Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH koja je izala iz formalnog obrazovnog sistema ostaje na nivou trogodinjeg srednjeg obrazovanja ili nie. To znai da smo znaajno ispod prosjeka EU-a kada je u pitanju udio osoba sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom ili viim obrazovanjem. Svaka etvrta osoba u BiH prerano naputa obrazovni proces to je daleko iznad prosjeka veine evropskih zemalja. Finansijski problemi glavni su razlog za prekidanje obrazovanja, a samo 7% uenika i studenata prima neku stipendiju za kolovanje koja u veini sluajeva iznosi 100 KM, odnosno ne prelazi 200. Veina mladih vidi alternativu ivotu i radu u BiH u odlasku u inostranstvo, trbuhom za kruhom, to je u potpunosti rezultat racionalnog procjenjivanja o postojeim mogunostima i perspektivama. Prema studiji koju je uradio UNDP, 62 % mladih ele napustiti zemlju bar privremeno- ako im se ukae prilika. Stopa nezaposlenosti meu mladima starosti od 16 do 30 godina jeste skoro 60%. Stoga ne udi da bi dvije treine mladih napustilo BiH zbog privremenog rada, udaje/enidbe ili trajnog nastanjivanja u drugoj zemlji. Mnogi od njih su ve preuzeli konkretne korake u tom pravcu. Nezaposlenost je uzrok socijalnih anomalija, prepreka formiranju porodice i reprodukciji, te osnovni razlog za naputanje zemlje. Iz prostog razloga jer ostavlja utjecaj na sve ostale oblasti poloaja mladih, nezaposlenost stavlja pred donosioce odluka jedan od najveih politikih izazova. Niska stopa radne aktivnosti mladih u odnosu na EU, te nezaposlenost koja je gotovo etiri puta vea nego u zemljama EU-a, a pogotovu nezaposlenost mladih ena, najbolje prikazuju poloaj BH mladih u odnosu na vrnjake iz drugih zemalja. Mladi BiH ive u zemlji s trinaest ministarstava zdravlja, jedanaest odvojenih javnih fondova za zdravstveno osiguranje i gotovo bez ikakvog praenja i planiranja potronje javnih sredstava i transfera u sektoru zdravstva. Veina mladih nezadovoljna je podrkom lokalnih vlasti za kreiranje kulturnih sadraja kao i za kreiranje sportskih sadraja. Vie je mladih koji su nezadovoljni s nastavom tjelesnog odgoja nego onih koji su zadovoljni. Prijatelji i kolege, zatim televizija, u najveoj mjeri utjeu na odluke mladih ljudi o ueu na kulturnim dogaajima. Svega 7% mladih bavi se sportskim aktivnostima u okviru neke organizacije ili udruenja. Nedostatak odgovarajueg pristupa institucija vlasti u oblastima sporta i kulture predstavlja izravno zapostavljanje mladih talenata. Nedostatkom pravne ureenosti podrke institucija vlasti u oblasti rada s mladima, njihovog slobodnog vremena, te kulture i sporta kreira se stereotip o mladima. Posljednji rezultati istraivanja Udruenja KULT o problemima i potrebama mladih, primjerice, u sarajevskim gradskim opinama donose poraavajue statistike: 64% mladih napustilo bi BiH zauvijek ili na dui vremenski period. Kakva li je tek situacija u manjim bh sredinama?! Nesumnjivo gora. Ovi alarmantni podaci ne trebaju uditi: ak i u izbornoj godini vlasti su za podrku i razvoj mladih ljudi izdvojile svega 2 KM po glavi stanovnika. Iako postoje entitetski zakoni koji obavezuju vlasti da podravaju mlade usvajajui i primjenjujui strateke dokumente, tek 43% opina u BiH ima jednu takvu strategiju prema mladima. 62% opina ima slubenika/ca koji se bavi pitanjima mladih, s tim da oblast mladi u veini sluajeva ne dosee ni 20% njihovog radnog vremena jer se bave i drugim poslovima. Ni lokalna predstavnika vlast ne donosi pozitivne brojke: 81% opina ima komisiju za mlade u sastavu vijea/skuptine, ali u 49% opina komisija za mlade nije funkcionalna. Ista opinska vijea/skuptine usvojili su (ili nisu) budete za podrku aktiviranja mladih: Tamo gdje postoje budeti za mlade, u 44% oni ne prelazi 10 hiljada maraka. Navedeni podaci svjedoe da je poloaj mladih u BiH zaista na poraavajuem nivou i da u narednom periodu trebaju poduzeti konkretne aktivnosti za rjeavanja navedenih problema sa kojima se mladi u Bosni i Hercegovini suoavaju.

V PRIPREMA UENIKA SA SMETNJAMA ZA TRANZICIJU OD KOLE DO ZAPOLJAVANJA I IVOT POSLIJE OBRAZOVANJA Rad je centralno mjesto ivota odraslih koje oduzima vie od pola dana. Ljudi obino sebe identificiraju sa poslom koji obavljaju. Posao moe pruiti osjeaj postignua i ponosa i imati ogroman utjecaj na nae sveukupno ivotno zadovoljstvo, ili moe posluiti kao izvor frustracija i nezadovoljstva. Pronai pravi posao nije jednostavno ni za osobe koje su visokoobrazovane i kvalifikovane, jo je tee osobama koje su nedovoljno obrazovanje ili sa invaliditetom. Prema nacionalnim studijama 66% zaposlenih odraslih nisu planirali svoju karijeru i trenutno rade taj posao zbog sluajnih faktora kao to su uticaji drugih ili zato to je to bio jedini dostupni posao. Samo polovica tih zaposlenika su zadovoljni svojim poslom. Priprema uenika za posao trite rada bi trebala da bude jedna od najvanijih uloga kole. Meutim veina srednjih kola u Americi istie pripremu za fakultet to esto odvlai panju stvarnom osposobljavanju radne snage. Iako je fakultetska diploma dobra prilika za pronalaenje posla dobrom broju studenata, za dosta uenika obrazovanje poslije srednje nije optimalan ili mogui izbor. Naalost, polovina uenika u Americi napusti srednju kolu bez odgovarajuih znanja i vjetina za pronalazak i zadravanje posla, a treina uenika nije sposobna niti za poetni nivo rada.

5.1 TRANZICIJSKE USLUGE ZA UENIKE SA SMETNJAMA U RAZVOJU U poreenju sa osobama bez tekoa, osobe sa tekoama imaju veu priliku iskusiti nezaposlenost, otkaze, nisko plaanje i poslovno nezadovoljstvo(Dunn, 1996, prema M. Levinson i J. Palmer, 2005) Mnogi uenici sa tekoama zavravaju sa kolovanjem prije maturiranja i nespremni za traenje posla. Visoko obrazovanje daje veu podrku ovim studentima kroz pomo u identificiranju interesa i sposobnosti i pruanja podrke i kreiranju plana prema kojem se usvajaju vjestine potrebne za radno mjesto. Samo jedna etvrtina zavri srednju kolu sa diplomom. kola bi trebala da bude upoznata sa strukovnom procjenom i osposobljavanjem i osigurati da kolski programi budu u skladu s njima. Naravno veina studenata sa tekoama ele ii na fakultet i postizati uspjeh te kolsko osoblje ne treba unitavati oekivanja ovih studenata. Ovo je vano za stvaranje principa kolskog osoblja koje e pomagati studentima i njihovim roditeljima u odreivanju profesionalnih i ivotnih vjetina koje su neophodne za usvajanje. Temeljni elementi osposobljavanja studenata sa posebnim potrebama za rad su isti kao i kod njihovih vrnjaka odreivanje interesa i opcija za karijeru, procjenu i izgradnju vjetina, ali oni zahtjevaju opseniju i individualiziranu podrku strunog osoblja i odraslih.

LITERATURA Braja-ganec, A., Merka, M., (2010), Razlike u nekim individualnim i obiteljskim obiljejima izmeu zaposlenih i nezaposlenih mladih bez zavrene srednje kole, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar-Zagreb, Drutvena istraivanja, br.4-5,str.691-708 Edward, M., (2005), Preparing Students With Disabilities for School-to-Work Transition and Postschool Life, Gordon, W. et al., (2006), Vocational Rehabilitation - What works, for whom, and when?, TSO, UK Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Republika Hrvatska 2009., Nacionalni program za mlade 2009 2013 UNDP, Krsti, G., (2009), Tranzicija mladih od kole do posla u Srbiji: apriloktobar 2009. Web izvori : Anonymous (2011), Primjer ivotopisa , http://www.zivotopis.hr/karijera/procitaj/primjerizivotopisa-za-posao/8/, preuzeto dana 05.04.2012. Anonymous (2011), Popratno pismo, http://www.uspon.ba/down/Primjer-popratnogpisma%203.pdf ,preuzeto dana 05.04.2012.

Ova rjeenja se kreu od pojednostavljena procesa registracije biznisa, ukidanja bezpotrebnih procedura i smanjivanja rokova pa sve do poreskih olakica, reforme obrazovanja, te deregulacije u oblasti volonterskog rada i minimalnih nadnica za mlade. Navedena rjeenja ne zahtjevaju dodatni budetski angaman, ve samo blagovremeni rad zakonodavne vlasti.Jedan od najveih problema mladih (osobe od navrenih 15 do 30 godina starosti prema Zakonu o mladima FBiH) u BiH jeste nezaposlenost. Statistiki podaci ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti mladih u veini zemalja, bez obzira da li je rije o zemljama u tranziciji, zemljama u razvoju ili ekonomski razvijenim zemljama, znatno vea od stope ukupne nezaposlenosti. Ovo je naroito izraeno u BiH. Kako se navodi u Redovnom ekonomskom izvjetaju za jugoistonu Evropu zemalja SEE6, nezaposlenost meu mladima u BiH najvia je u regiji i iznosi visokih 57,9%. Federalni zavod za zapoljavanje u zadnjim izvjetajima koristi informaciju da su od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine treina mladi dobi do 30 godina. Svjetska banka navodi podatak od 40% nezaposlenih. Shodno navedenim podacima, postavljaju se otvorena pitanja ta je to uzrok ovolike nezaposlenosti. U nastavku su prikazani neki od moguih odgovora. Studija pod nazivom "Nezaposlenost mladih u BiH" Trenutna situacija, izazovi i preporuke, autora Erola Mujanovia, objavljena u novembru prole godine ukazuje na neke od uzroka tekog poloaja mladih na tritu rada: teka ekonomska situacija, zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem, korupcija, pasivnost mladih, nepostojanje poticaja i olakica koji bi pomogli poslodavcima pri zapoljavaju mladih te nedostatak informacija u vezi s funkcioniranjem i situacijom na tritu rada. Iako se od vlada oekuje rjeavanje problema nezaposlenosti mladih, rezultati istraivanja predstavljeni u studiji Analiza politike zapoljavanje u BiH (CCI), ukazuju na postojanje paradoksa da to se vie troi u javnim slubama za zapoljavanje to je vea stopa nezaposlenosti. Navedeno potkrijepljuju i projekti zapoljavanja mladih od strane Zavoda za zapoljavanje, a koji govore o tome da su mladi zaposleni samo dok traje finansiranje njihovog zapoljavanja od strane drave. Nakon to finansiranje stane, poslodavac daje otkaz mladim osobama.

Nezaposlenost meu mladima uBosni i Hercegovininajvia je u regiji i iznosi 57,9 posto, navodi se u Redovnom ekonomskom izvjetaju za jugoistonu Evropu zemalja SEE6, koji je danas predstavljen u Uredu Svjetske banke za BiH, javljaagencija Anadolija.

"Stopa nezaposlenosti je zabrinjavajua, jer mnogo mladih naputa zemlju u potrazi za poslom, a najvie idu u Evropu. Bosna i Hercegovina se nalazi u samom vrhu svjetske liste po nezaposlenosti", rekao jeAbebe Adugna, glavni ekonomist SB-a za BiH, Kosovo i Albaniju.

Kada je rije o ostalim zemljama SEE6, Makedonija se nalazi odmah iza BiH po stopi nezaposlenosti mladih koja iznosi 53 posto, zatim Srbija sa 51,2 posto, Crna Gora sa 43,7 posto i Albanija sa 23,6 posto. Stopa nezaposlenosti u 2012. godini bila je najnia u Albaniji, 15 posto, a najvia u Makedoniji 31,2 posto.

Adugna je dodao da je za poboljanje stanja u zemljama SEE6, BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu, BJR Makedoniji i Srbiji potrebno poboljati sprovoenje ugovora, izdavanja graevinskih dozvola i podsticanje preduzetnitva, ukloniti demotivacione faktore i prepreke za rad, prei na izvozno orijentisani model rasta, smanjiti deficit, zaduenost i zaostale neizmirene obaveze.Oekuje se slab oporavakJavni dug je povean, dok je fiskalni prostor u Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji iscrpljen. U 2012. godini najvea stopa javnog duga bila je u Srbiji, preko 60 posto bruto drutvenog proizvoda (BDP), a najnia na Kosovu, manje od 10 posto BDP-a, dok je u BiH iznosila preko 40 posto BDP-a.

Izvjetaj predvia slab oporavak za ovih est zemalja jugoistone Evrope, iako je voen oporavkom u proizvodnji energije i poljoprivredi. U odnosu na prvi kvartal 2012. godine, u istom periodu 2013. godine obim proizvodnje energije porastao je za 66,3 posto u Crnoj Gori, dok Srbija sa 8,6 posto, BiH sa 7,7 postoi Makedonija sa 3,8 posto nisu zabiljeile veliki rast.Ipak, sve privrede idu uzlaznom putanjom, dok najvea privreda regiona Srbija vodi oporavak regije, navodi se u izvjetaju.Kada je rije o Bosni i Hercegovini, ekonomista Svjetske banke za BiHSandra Hlivnjakkazala je da se BiH po stopi nezaposlenosti nalazi iznad prosjeka u regionu sa stopom nezaposlenosti od 28 posto. Ona je dodala da se ni kreditni rejting Bosne i Hercegovine kod agencija za kreditni rejting Moody's i Standard and Poor's (S&P) nije promijenio u odnosu na prethodne godine, te izrazila nadu da e oporavak, iako slab, uticati na podizanje kreditnog rejtinga BiH u narednom periodu.

Voditeljica ureda zaBiH i Crnu GoruAnabela Abreu pojasnila je kako se izvjetaj u velikoj mjeri bavi zapoljavanjem.

"Velika je stopa nezaposlenosti u regiji, ali i BiH, a posebno meu mladima. Da bi se otvorila radna mjesta, potrebno je sprovesti reforme, a za to je potrebna politika volja. No, ni politiari ne mogu sami to napraviti, jer je i njima potrebna podrka civilnog drutva. Graani su glasai i to su bolje informisani, mogu pruiti bolju podrku za donoenje reformi", poruila je Abreu.

Prema navodima iz izvjetaja oekuje se da e, iako su globalni ekonomski i finansijski uslovi nastavili da se popravljaju, eurozona i u toku 2013. godine ostati u recesiji. Adugna je naglasio kako bizemlje SEE6 trebale sprovesti program reformi, koje podrazumijevaju nastavak procesa fiskalne konsolidacije, osiguranje odrivog finansijskog sektora, poboljavanje investicione klime, te poveavanje stepena fleksibilnosti propisa koji se odnose na trite rada.

Negativna kretanja na tritu rada u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina najvie su pogodila populaciju mladih, imajui u vidu da je stopa njihove nezaposlenosti rasla ak dva do tri puta vie u odnosu na stopu ukupne nezaposlenosti. Statistika rada upeatljivo ukazuje na tri kljuna problema:ogromnu nezaposlenost mladih,koja se u ovom trenutku penje na preko 60% i rekordna je u Evropi;izrazitu neaktivnost(vie od 50% mladih ljudi je ekonomski neaktivno nema posao, niti ga trai); idugotrajnu nezaposlenost,gdje preko 50% mladih koji trae posao ne mogu doi do zaposlenja due od godinu dana. Mladi ljudi ine vie od jedne treine svih nezaposlenih u BiH, a alarmantnija od svih statistika je ta da imamo trend poveanja nezaposlenosti.

Ako se tome dodaju i zabrinjavajui rezultati demografskog trenda, koji govore da u BiH ivi za 320.000 manje mladih nego prije 1991. godine, onda je jasno zbog ega se situacija moe nazvati dramatinom.BUKA je nedavno objavila podatak da prosjeno svaki mladi ovjek eka 5 godina na posao.Strunjaci objanjavaju kako jedanas situacija na tritu rada takva da se mladi za posao moraju bukvalno boriti, a oni koji to ranije shvate imaju veu ansu da dou do zaposlenja. Drugi razlog za ovaj podatak krije se u injenici da su pogreno voene ekonomske politike sputavale privatni sektor, a da su se otvarala nova radna mjesta jedino u javnoj upravi. Kao rezultat takvog odnosa, imamo ambijent u kojem se drava (javna uprava) smatra idealnim poslodavcem, gdje za posao vrijedi ekati godinama.Mladi u BiH i njihovo kretanje na trite rada

Marko Marti,iz Centra za istraivanja i studije GEA, autor istraivanja Nezaposlenost mladih EU i BiH dijele isti problem, mogu li i rjeenja biti zajednika?,kae za BUKUkako rezultati mnogobrojnih istraivanja o poloaju mladih u BiH govore o njihovoj neaktivnosti na tritu rada, meutim, on vjeruje kako je znaajan broj mladih razoaran u institucije sistema i obeshrabren da aktivno trai posao, dijelom i zbog toga to postoji veliki nesklad izmeu njihovih oekivanja tokom kolovanja i stvarne situacije na tritu rada, sa kojom se neminovno suoavaju.S druge strane, smatram da veliku zaslugu za neaktivnost mladih na tritu rada ima i obrazovni sistem, koji ih od najranije dobi ui da ekaju na posao, umjesto da ga aktivno trae ili sami stvaraju. Kao ilustracija moe posluiti primjer susjedne Hrvatske, koja ima relativno slian obrazovni sistem, gdje je procenat mladih koji istovremeno rade i studiraju ispod 5%, dok u zemljama poput Austrije, Njemake, Danske, Finske i Holandije taj procenat dostie 30% ili ak 40%,kae Marti.Marti kaeda su interesantni rezultati meunarodnog testa uenikih postignua PISA za 2012. godinu, koji se provodi sa osnovnim ciljem da se sagleda i procijeni stepen u kojem su uenici, koji se nalaze na kraju osnovnog obrazovanja, ovladali kompetencijama vanim za nastavak kolovanja i puno uee u drutvenim tokovima.Na osnovu dobijenih rezultata, moe se izvui zakljuak da postoji snana korelacija izmeu rezultata ovog testa i stope nezaposlenosti mladih. Naime, veina evropskih zemalja koje su imale dobar skor u PISA testu u isto vrijeme imaju i niu stopu nezaposlenosti mladih u odnosu na EU prosjek (Finska, Estonija, Holandija, vajcarska, Njemaka, Belgija, Austrija, Slovenija, Danska). S druge strane, zemlje iji su uenici ostvarili ispodprosjean rezultat na PISU testu imaju istovremeno i loije pokazatelje nezaposlenosti mladih u odnosu na EU prosjek (panija, Bugarska, Grka, Maarska Italija, vedska, Portugal, Hrvatska, Slovaka, Litvanija), istie Marko Marti.Podsjeamo, Bosna i Hercegovina nije uestvovala u zvaninom PISA testiranju 2012. godine, od zemalja iz regije tu su, pored Slovenije i Hrvatske, uestvovale jo Srbija, Crna Gora i Albanija. Rezultati koje su uenici iz tih zemalja ostvarili znatno su ispod EU prosjeka.Rusmir Pobri,iz Instituta za razvoj mladih KULT,za BUKU kaeda su mladi na tritu rada zbunjeni, ali da se osposobljavaju za posao u skladu sa prilikama koje im se nude. On kae kako ima preko 40.000 visokoobrazovanih na biroima, veliki broj mladih poznaju strane jezike, rad na raunaru, nauili su napisati CV ali radno iskustvo nisu mogli stei tokom kolovanja. Prebacivanje loptice na mlade, kako nisu dovoljno kompetentni, esto je svjesno spinovanje kako bi se prikrila loa ili nikakva politika zapoljavanja mladih.I Pobri istie kako mladi vape za poslom u javnom sektoru, u najirem smislu, nekad i nesvjesni da su anse za takav posao minimalne.Meutim, vlastima ili bolje rei politikim partijama odgovara pozicija javnog sektora kao najpopularnijeg poslodavca, jer mladi se onda okreu njima kao jedinoj adresi koja im moe pomoi. Naalost, privredni sektor proivljava teke dane i trenutno nema kapaciteta znaajno proiriti broj radnih mjesta,kae Pobri.On kae da mladi ekaju na posao i do 5 godina jer jednostavno nema radnih mjesta.

U decembru 2013. godine, imali smo preko 550 hiljada nezaposlenih na evidencijama zavoda, dok su poslodavci u ovom periodu istim evidencijama prijavili potrebe za zapoljavanjem 2.348 nova radnika to je oko 235 nezaposlenih po jednom radnom mjestu, dodaje Pobri.Nikola Kurida, iz Centra za mlade Kvart iz Prijedora, kae za BUKU kako u BiH postoji trite rada, ali u obliku predcivilizacijskih zajednica. Na naem tritu rada, napominje Kurida, vlada zakon jaeg i drutveni ugovor slui samo da se ne potuje. U takvom okruenju, mladi se utapaju u glavne tokove, znaju da diploma, steena znanja, sposobnosti i talenti malo znae, ukoliko ne postoje faktori koji im daju poziciju jaega (uticaj, veze, bogatstvo, stranaka knjiica i slino), te se ve kroz srednju kolu samostalno pripremaju za funkcionisanje na takvom socijalnom prostoru.Ako se pitanje postavi kako se mladi ponaaju na bosanskohercegovakom tritu rada, onda odgovor svakako jeste da je njihovo ponaanje adekvatno, no ako se pitanje odnosi na neko ureeno i funkcionalno trite rada, koje je za nas jo uvijek prilino nejasan prostor, onda ponaanje mladih moe da se okarakterie kao nevizionarsko, neodgovorno i krajnje pasivno, sa osjetnim odsustvom empatije i opte drutvene odgovornosti. Trenutni (pa ak i dobro plaen) posao nee opstati u drutvu koje trune, napominje Kurida."Generalno govorei, mladi jesu najugroenija populacija na tritu rada", smatra Jan Zlatan Kulenovi, Izvrni direktor Omladinske informativne agencije BiH.Prema njegovom miljenju, ovdje se ne radi samo o stopi nezaposlenosti koja je visoka, koliko o druge dvije injenice - da se zbog politike nestabilnosti, loeg upravljanja, a onda i manjka investicija, ne otvaraju nova radna mjesta, a da pri tom obrazovni sistem, zastario sam po sebi, proizvodi novu radnu snagu koju niko ne trai."Samo u posljednje dvije godine, broj nezaposlenih sa diplomom poveao se za treinu i sada prelazi 40.000. Trei problem u cijeloj prii jeste da mladi izlaze iz obrazovanja, nevezano za profesiju, bez adekvatnih vjetina zapoljivosti i bez poduzetnikih vjetina da barem kreiraju svoj biznis, kada ih ve radna mjesta ne ekaju", kae Kulenovi za BUKU.Koji su EU odgovori na nezaposlenost mladih?

Uporedni podaci pokazuju da je i Evropska unija u proteklih nekoliko godina suoena sa problemom izrazito visoke nezaposlenosti mladih, koja je za samo etiri godine porasla sa 15% na 23,5%. Skoro 7.5 miliona mladih irom Evropske unije trenutno je ekonomski neaktivno ili bez posla, od ega najvie u zemljama poput Grke, panije, Italije, Portugala, ali i Slovake, Irske, Litvanije i vedske, gdje je nezaposlenost mladih takoe iznad EU prosjeka. U isto vrijeme, prisutan je trend rastue neaktivnosti kod mladih, rano naputanje kolovanja, kao i dugotrajna nezaposlenost.Marko Marti, iz Udruenja GEA, istie da ozbiljnost ovog problema dodatno naglaavaju rezultatiEurofoundanalize, prema kojima su godinji trokovi nezaposlenosti mladih i njihovog odsustva iz sistema obrazovanja i programa osposobljavanja procijenjeni na preko 100 milijardi eura godinje, ili izmeu 0,8% i 1,2% BDP-a za 21 zemlju lanicu Evropske unije koje su bile predmet ove analize.Bosna i Hercegovina nije bila obuhvaena ovom analizom, ali grube pretpostavke samo na bazi analogije sa zemljama lanicama koje imaju sline probleme na tritu rada, poput panije, govore da BiH, zbog ogromne nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, godinje gubi oko 1% svog BDP-a, odnosno vie od 250.000.000 KM u apsolutnom iznosu, istie Marti.Znajui koliko su mladi vani za svaku drutvenu zajednicu, kao dio populacije koji donosi nove ideje i pokretaku snagu, Marti kae da je Evropska unija pitanje nezaposlenosti mladih stavila na centralno mjesto svoje politike agende.Lideri EU su na sastanku Vijea Evrope juna 2013. godine usvojili sveobuhvatan plan za borbu protiv ovog problema, te donijeli odluku o pokretanju i proirenju vie razliitih inicijativa, kako bi se olakala integracija mladih na tritu rada i podstaklo njihovo zapoljavanje. Jedna od tih inicijativa je i programGarancije za mlade, iji je temeljni cilj da se u svakoj od zemalja lanica mladima koji se ne zaposle u periodu od 4 meseca nakon zavretka formalnog obrazovanja, ponudi posao, nastavak obrazovanja ili sticanje zanatskih/praktinih vjetina, istie za BUKU Marti.Da li i na koji nain predloena rjeenja i mjere na nivou Evropske unije mogu biti putokaz za kreiranje politika zapoljavanja mladih i u Bosni i Hercegovini, osnovna je tema istraivanja koje je GEA provela tokom perioda avgust/decembar 2013. Godine. Nastojali su utvrditi elemente slinosti u poloaj mladih na tritu rada u BiH i Evropskoj uniji, te na bazi zajednikih karakteristika izdvojiti generalne principe, kao i konkretna, odnosno, primjenjiva rjeenja u Bosni i Hercegovini.Na krajuistraivanja, a po ugledu na rjeenja unutar Evropske unije, nude se konkretni prijedlozi kojima se moe ublaiti problem nezaposlenosti u BiH.Autori istraivanja smatraju da, izmeu ostalog, BiH treba bolje iskoristiti raspoloive EU i druge meunarodne fondove; pokrenuti mini javne radove za mlade u oblasti ouvanja ivotne sredine, u podruju eko industrije i poljoprivredne proizvodnje, upravljanja otpadom i energijom; pruiti podrku socijalnom preduzetnitvu mladih; promovisati neformalno obrazovanje mladih i druge programe koji mogu unaprijediti vjetine zapoljivosti, liderstva i preduzetnitva.Prema rijeima Jana Zlatana Kulenovia, nezaposleni mladi ljudi u ovom momentu su kao voda u prostoriji u kojoj je pukla cijev, a mjere koje se preduzimaju su kao kantica kojom pokuavamo vodu izbaciti, ali cijev je i dalje puknuta i voda curi.Taj problem - tj. obrazovni sistem koji proizvodi neupotrebljive kadrove ili mlade koji su dezorijentisani i koji ne odgovaraju potrebama trita rada i dalje predstavlja ogroman problem, za koji 14 nadlenih ministarstava obrazovanja u ovoj zemlji nema rjeenje, ili bolje reeno, politiku volju, navodi za BUKU Kulenovi.Mladi treba da budu svjesni da im drava nee nuditi posao i da posao ne pada sa neba. I dalje e naravno biti koruptivnih radnji i nepotizma, ali smanjenjem administracije i prodajom dravnih preduzea, bie sve manje mogunosti i za zloupotrebe, a novi strani vlasnici traie prije svega kvalitet.Generalno govorei, dananji obrazovni sistem ne nudi moderna znanja i vjetine i zbog toga e u estokoj borbi za radno mjesto biti uspjeniji oni koji su, pored formalnog obrazovanja, stekli te vjetine i radno iskustvo kroz druge oblike. Oni e biti privlani poslodavcima, i traie se sve vie i cijeniti proaktivnost mlade osobe, kojom pokazuje da eli ulagati u sebe, da je spremna na razliite naine da se usavrava i da posjeduje motivaciju.ta na kraju preostaje mladima, pogotovo onim nezaposlenim?Biti aktivan, matovit, ulagati u sebe konstantno i ne ekati jeste najvaniji stav za one koji ele da budu sutra privlaniji na tritu rada, u zemlji u kojoj gotovo da nema novih radnih mjesta. Uenje i gradnja kapaciteta moe biti i u volontiranju, stairanju, ukljuivanjem u omladinske i nevladine organizacije, kroz putovanja, i sasvim sigurno i doedukaciju vani, istie Kulenovi.

Nezaposlene osobe u Bosni i Hercegovini esto se suoavaju s brojnim preprekama kod dobivanja posla. Dok takozvani insajderi dobivaju zatiena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapoljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da autsajderi ostanu u sektorima s niom produktivnou ili trae zaposlenje u inostranstvu. tavie, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili nepostojee radnike koji se grevito dre za prolost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo vie ljudi je jednostavno odustalo od mogunosti pronalaenja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najniu stopu uea na tritu rada u Evropi sa samo 44 odsto radno sposobnog stanovnitva Zbog ogranienog radnog iskustva, jo je tee je za mlade da pronau zaposlenje. Iz razloga to su esto spremni da prihvate privremene aranmane u cilju dobijanja nekog poetka u ivotu, mladi su jo vie oteeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapoljavanja. Istraivanja portala Posao.ba iz prve polovine 2014. godine provedeno na uzorku malih, srednjih i novoregistrovanih kompanija u BiH, pokazalo je da se ove kompanije prilikom zapoljavanja u najveem procentu jo uvijek oslanjaju na preporuke rodbine i poznanika, dajui time prednost poznanstvu na utrb kvalifikacija kandidata, inei time tetu vlastitim kompanijama. Potvrdila je to za Avaz Edina ehovi, marketing menader ovog portala te dodala da e bh. tritu rada trebati jo neko vrijeme sazrijevanja i prihvatanja globalnih trendova u zapoljavanju i upravljanju kadrovima, a svijetla taka su velike internacionalne kompanije i pojedine - vrlo respektabilne - domae kompanije, koje su pravi primjer ispravnog i efikasnog upravljanja ljudskim potencijalima. - Trite rada BiH, kao i regiona postaje sve konkurentnije i zasienije novom radnom snagom, te samim tim imamo situaciju na tritu gdje je borba za jedno radno mjesto na strani onih kvalifikovanijih i iskusnijih kadrova, koji rade na unaprijeenju svojih vjetina i time sebi poveavaju trinu vrijednost te su atraktivniji kompanijama istie ehovi. Takvoj situaciji, navodi, doprinosi i broj radnih mjesta koji nije u srazmjeru sa raspoloivom radnom snagom na tritu. - Kompanije prilikom zapoljavanja prednost daju onim poslotraiocima koji iza sebe imaju odgovarajue obrazovanje i iskustvo i koji nisu imali vee pauze u vidu dugogodinje nezaposlenosti u svojoj biografiji. Sve to u konanici ima nepovoljne posljedice za one poslotraioce koji uslijed dugogodinjeg nedostatka angamana postaju neatraktivni kompanijama, a naroito ukoliko tokom pomenutog perioda nisu ulagali u razvoj postojeih ili stjecanju novih vjetina i znanja, ime bi bili konkurentni na tritu rada - kazala je ehovi. Ona je navela da je evidentan nesrazmjer obrazovnog sistema i potreba trita rada, to u konanici dovodi do polarizacije trita u vidu deficitarnih i suficitarnih kategorija poslova i kadrova. Naime, rezultati istraivanja portala Posao.ba pokazuju da ne postoji sistemsko usmjeravanje mladih ljudi u one djelatnosti ijih kadrova zaista nedostaje bh. tritu, a to su prije svega IT software, Zdravstvo, Zanatske usluge, Umjetnost i dizajn i Graevinarstvo. Trite rada BiH jeste pod direktnim utjecajem stanja bh.privrede, pa samim tim predstavlja njen odraz u smislu nedovoljne razvijenosti i konkurentnosti u odnosu na globalne trendove. Nedostatak koordinacije obrazovnog sektora i trita dovodi do jasne podjele na deficitarne i suficitarne kategorije poslova, ostavljajui time veliki broj ljudi bez realne anse za zaposlenjem. - Mladi ljudi se jo uvijek vode vlastitim preferencijama ili ak preferencijama ljudi iz njima bliskog okruenja, na utrb realnih pokazatelja o stanju i potrebama trita rada, pa se tako odluuju studirati na onim fakultetima ijim kadrovima je bh.trite ve uveliko prezasieno. Kvalitetni i konkurentni kadrovi odlaze u druge zemlje, u potrazi za boljim uslovima rada koje im nae kompanije ne mogu obezbijediti, ime naa zemlja ostaje trajno oteena za strunjake kakvi su bh. privredi potrebni, dok s druge nadlene institucije nemaju plan zadravanja ovakvih ljudi u naoj zemlji kazala je ehovi. Adnan Deli, direktor Agencija za rad i zapoljavanje BiH kae da je trite rada u BiH odraz trenutne ekonomske situacije ija privreda nije u mogunosti da angaira veliku ponudu radne snage na evidencijama nezaposlenih. On navodi da je u 2014 godini primjetan trend stabilizacije na tritu rada, jer je stopa nezaposlenosti bila 27,5% (25,2% za mukarce i 31,2% za ene), koliko je iznosila i u istom periodu 2013. godine (26,5% za mukarce i 29,0% za ene). Snani doprinos ovoj injenici dali su i programi aktivnih mjera za zapoljavanje, koje provode zavodi i slube zapoljavanja u BiH, i koji su u 2013. godini obuhvatili 19.249 lica, za ta je utroeno 43 miliona KM. Kako saznajemo iz Agencije za rad i zapoljavanje BiH, ovim programima su najvie obuhvaeni mladi bez radnog iskustva, ene, pripadnici romske populacije, lica sa niim stepenom obrazovanja te lica starije starosne dobi. Programi preferiraju i zapoljavanje u proizvodnim djelatnostima kao to su poljoprivreda i industrija, ali i prekvalifikaciju i dokvalifikaciju u cilju pronalaenja zaposlenja. Stabilizacija se, istiu, ogleda i u poveanju broja zaposlenih lica sa evidencija zavoda i slubi zapoljavanja u BiH, gdje je u 2013. godini ukupno zaposleno 90.811 nezaposlenih lica, to je u odnosu na 2012. godinu vie za 10.448 lica ili 12,99%. - Osnovni razlog za nezaposlenost jeste nedovoljan broj radnih mjesta i neravnopravan poloaj mladih bez radnog iskustva. Poslodavci u 90% objavljenih oglasa trae dodatna znanja i vjetine, to mladi tek izali iz procesa obrazovanja ne posjeduju. Osim ekonomske situacije, nezaposlenosti mladih doprinosi i obrazovni sistem koji ve dugi niz godina koluje kadrove za evidencije biroa za zapoljavanje. Upisna politika je trenutno vie odraz elje pojedinih obrazovnih institucija, uenika, roditelja i javnosti, nego odraz potrebe drutva i trita rada kazao nam je Deli. On dodaje da su na evidencijama najvie prijavljeni mladi sa III. stepenom obrazovanja, koji posjeduju neadekvatna zanimanja sa zastarjelim znanjima i vjetinama za kojima ne postoji tranja na tritu rada. S druge strane, izuzetno su traena pojedina zanatska zanimanja za koja postoji mali ili nikakav interes uenika za upis. Ahmed Nurkovi, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je injenica da mladi sve vie odbijaju prijaviti se na oglase za posao jer su svjesni tekog ekonomskog statusa mnogih institucija u dravi, u kojima su poslodavci korumpirani. - U takvoj situaciji stvara se kolektivna depresija zbog koje i obrazovani ljudi gube sigurnost i samopouzdanje za obavljanje nekog posla za koji su kvalificirani, jer smatraju da su danas mito i korupcija osnovni put za stupanje u radni odnos. Veliki broj privremenih poslovnih angamana su dostupni mladima tokom studija. Primjetili smo da se slabo odazivaju na volonterske aktivnosti u nevladinim i slinim organizacijama koje im plaaju neka minimalna sredstva, ali dovoljna za skromnije prohtjeve jednog studenta kazao je Nurkovi. - See more at: http://www.avaz.ba/clanak/138489/kolektivna-depresija-mladih-zbog-masovne-nezaposlenosti#sthash.Ok2E3tTd.dpuf

On dodaje da je bh. trite rada u izuzetno tekoj situaciji i zbog njegove neureenosti i nepovezanosti sa visokim obrazovanjem. Smatra da je na dravnim i privatnim fakultetima potrebno osnivanje kadrova mladih intelektualaca koji e potaknuti veu prisutnost mladih snaga u poslovnom sektoru. - Teko je doi do posla, a jo ga je tee zadrati. Mnogo je prekvalificiranih osoba za poslove koji se nude i zbog toga mladi gube interes i volju jer su mnogo sposobniji za neke ozbiljnije angamane i statuse u dravi, ali teko dolaze do njih zbog korupcije dodaje Nurkovi. Trite rada u Bosni i Hercegovini preplavljeno je visokoobarazovanim mladim kadrovima. Razlog tome je, prema miljenju Predraga Govedarice, predsjednika Unije Studenata RS, hiperprodukcija kadrova, i to u oba entiteta BiH. - Dravni i privatni fakulteti proizveli su veliki broj obrazovanih kadrova, a broj se svake godine poveava. Krajem 2010. godine bilo je 21.000 visokoobrazovanih lica a sada se taj broj uduplao. Velika armija nezaposlenih, visokoobrazovnih ljudi kazao je Govedarica. Poslodavci prilikom raspisivanja konkursa za posao, obino trae mlade ljude sa iskustvom, to u veini sluajeva nije mogue. - Institucije drave i ministarstva bi trebale da obezbijede diplomiranim licima da odrade pripravniki, da poloe struni ispit. U suprotnom dosta mladih ostaje na biroima i vie od 10 godina kazao je Govedarica. - See more at: http://www.avaz.ba/clanak/138489/kolektivna-depresija-mladih-zbog-masovne-nezaposlenosti#sthash.Ok2E3tTd.dpuf

Bosna i Hecegovina se jo uvijek suoava s posljedicama svoje konfliktne historije gdje su djeca i mladi pogoeni ovim promjenama, a u toj transformaciji esto su i marginalizirani. Mladi u BiH se suoavaju sa nizom problema za koje su velikim dijelom odgovorne dravne institucije u naoj zemlji. Na svim nivoima vlasti nedostaje programski i strateki pristup podrke poboljanju poloaja mladih u BiH.Poraavajua je injenica da svaka etvrta zaposlena mlada osoba radi na poslovima koji su u potpunosti razliiti od usmjerenja vlastitog obrazovanja, to uzrokuje znaajne nedostatke znanja i vjetina potrebnih za obavljanje posla. Mladi sa zavrenim srednjim strunim obrazovanjem imaju vrlo slabe izglede na postojeem tritu rada. U najveoj mjeri ne uspijevaju se zaposliti na poslovima za koje su se kolovali. Openito, mladi imaju najvee izgledi za zapoljavanje na neformalnom tritu rada, na nekvalitetnim poslovima sa slabim uvjetima za rad, bez bilo kakve sigurnosti. Ovo je budunost veine mladih. Oni to znaju i ta spoznaja ostavlja dugorone negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, aktivnost, porodini i drutveni ivot.Da bi dokazali injenicu kao dravne vlasti danas malo brinu o mladima izdvojili smo par statistikih podataka iz istraivanje koje je uradilo udruenje ALDI iz Gorada (kompletno istraivanje se nalazi na web stranici:http://www.aldi.ba/files/ALDI%20Analiza2007_2010_FINAL.pdf).Dravne vlasti su u periodu 2006.-2010. upotpunosti zanemarili probleme mladih ljudi smanjujui izdvajanja za mlade sa 5,2 miliona KM u 2006. godini na 2,2 miliona KM u 2010. godini to predstavlja smanjenja od 58%. Za politike koje su usmjerene na poboljanje poloaja mladih, vlasti u BiH su izdvojile minimalna sredstva u odnosu na ukupnu budetsku potronju, pa tako su ta izdvajanja u planovima budeta za 2010. godinu najmanja u posljednjih 5 godina. Smanjenje izdvajanja za mlade u 2010. godini u odnosu na 2006. godinu jasno ukazuje da domae vlasti nisu ozbiljno shvatile socijalne i ekonomske probleme sa kojima se suoavaju mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, te su u protekle etiri godine njihove probleme stavili u drugi plan vodei prvenstveno brigu kako zaposlenim u dravnim institucijama poveati plate i naknade.Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH koja je izala iz formalnog obrazovnog sistema ostaje na nivou trogodinjeg srednjeg obrazovanja ili nie. To znai da smo znaajno ispod prosjeka EU-a kada je u pitanju udio osoba sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom ili viim obrazovanjem. Svaka etvrta osoba u BiH prerano naputa obrazovni proces to je daleko iznad prosjeka veine evropskih zemalja. Finansijski problemi glavni su razlog za prekidanje obrazovanja, a samo 7% uenika i studenata prima neku stipendiju za kolovanje koja u veini sluajeva iznosi 100 KM, odnosno ne prelazi 200 KM ( preuzeto sa web stranice http://www.mladi.gov.ba/pdf/Analiza_mladi_-_za_web.pdf).Veina mladih vidi alternativu ivotu i radu u BiH u odlasku u inostranstvo, trbuhom za kruhom, to je u potpunosti rezultat racionalnog procjenjivanja o postojeim mogunostima i perspektivama. Prema studiji koju je uradio UNDP, 62 % mladih ele napustiti zemlju bar privremeno- ako im se ukae prilika (studija se moe pronai na staniciwww.undp.ba). Stopa nezaposlenosti meu mladima starosti od 16 do 30 godina jeste skoro 60%. Stoga ne udi da bi dvije treine mladih napustilo BiH zbog privremenog rada, udaje/enidbe ili trajnog nastanjivanja u drugoj zemlji. Mnogi od njih su ve preuzeli konkretne korake u tom pravcu. Nezaposlenost je uzrok socijalnih anomalija, prepreka formiranju porodice i reprodukciji, te osnovni razlog za naputanje zemlje. Iz prostog razloga jer ostavlja utjecaj na sve ostale oblasti poloaja mladih, nezaposlenost stavlja pred donosioce odluka jedan od najveih politikih izazova. Niska stopa radne aktivnosti mladih u odnosu na EU, te nezaposlenost koja je gotovo etiri puta vea nego u zemljama EU-a, a pogotovu nezaposlenost mladih ena, najbolje prikazuju poloaj BH mladih u odnosu na vrnjake iz drugih zemalja. Mladi BiH ive u zemlji s trinaest ministarstava zdravlja, jedanaest odvojenih javnih fondova za zdravstveno osiguranje i gotovo bez ikakvog praenja i planiranja potronje javnih sredstava i transfera u sektoru zdravstva.Veina mladih nezadovoljna je podrkom lokalnih vlasti za kreiranje kulturnih sadraja kao i za kreiranje sportskih sadraja. Vie je mladih koji su nezadovoljni s nastavom tjelesnog odgoja nego onih koji su zadovoljni. Prijatelji i kolege, zatim televizija, u najveoj mjeri utjeu na odluke mladih ljudi o ueu na kulturnim dogaajima. Svega 7% mladih bavi se sportskim aktivnostima u okviru neke organizacije ili udruenja. Nedostatak odgovarajueg pristupa institucija vlasti u oblastima sporta i kulture predstavlja izravno zapostavljanje mladih talenata. Nedostatkom pravne ureenosti podrke institucija vlasti u oblasti rada s mladima, njihovog slobodnog vremena, te kulture i sporta kreira se stereotip o mladima.Posljednji rezultati istraivanja Udruenja KULT o problemima i potrebama mladih, primjerice, u sarajevskim gradskim opinama donose poraavajue statistike: 64% mladih napustilo bi BiH zauvijek ili na dui vremenski period. Kakva li je tek situacija u manjim bh sredinama?! Nesumnjivo gora. Ovi alarmantni podaci ne trebaju uditi: ak i u izbornoj godini vlasti su za podrku i razvoj mladih ljudi izdvojile svega 2 KM po glavi stanovnika (podaci preuzeti sa web stranice http://www.mladi.gov.ba/pdf/Analiza_mladi_-_za_web.pdf).

Iako postoje entitetski zakoni koji obavezuju vlasti da podravaju mlade usvajajui i primjenjujui strateke dokumente, tek 43% opina u BiH ima jednu takvu strategiju prema mladima. 62% opina ima slubenika/ca koji se bavi pitanjima mladih, s tim da oblast mladi u veini sluajeva ne dosee ni 20% njihovog radnog vremena jer se bave i drugim poslovima. Ni lokalna predstavnika vlast ne donosi pozitivne brojke: 81% opina ima komisiju za mlade u sastavu vijea/skuptine, ali u 49% opina komisija za mlade nije funkcionalna. Ista opinska vijea/skuptine usvojili su (ili nisu) budete za podrku aktiviranja mladih: Tamo gdje postoje budeti za mlade, u 44% oni ne prelazi 10 hiljada maraka.Navedeni podaci svjedoe da je poloaj mladih u BiH zaista na poraavajuem nivou i da u narednom periodu trebaju poduzeti konkretne aktivnosti za rjeavanja navedenih problema sa kojima se mladi u Bosni i Hercegovini suoavaju.

3. TRITE RADA

Nae trite rada odstupa od uobiajenih standarda trinog poslovanja.Jedan od razloga svakako predstavlja nerazvijenost trita. Trite je ureen mehanizam za povezivanje ponude i tranje. Dugo godina smatralo se da je trite radne snage nemogue u naoj privredi, pa su i oni trini mehanizmi, koji su bili naslijeeni iz prolosti, bili vrlo brzo ukinuti. Bez ovih mehanizama uobiajena pokretljivost rada tekla je kroz druge kanale, a ne posredstvom trinih odnosa. Vrednovanje rada nije zavisilo od rijetkosti i produktivnosti radne snage, nego se odvijalo na osnovu drugih principa raspodjele. Kako su drutvena preduzea relativno samostalno donosila odluke o raspodjeli svoga dohotka i o raspodjeli linih dohodaka svojih radnika, to je nastala neobina posledica da se ista vrsta rada plaa potpuno drugaije. Nije postojala jedinstvena trina cijena za istu vrstu radnika. Trite rada je bilo segmentirano. Pod segmentiranjem trita rada podrazumijevamo njegovu podjelu na posebne dijelove izmeu kojih postoje teke prepreke za slobodno seljenje radne snage. Pokretljivost rada bila je mala, a razlike u linim dohocima velike.Brojni razlozi su doprinijeli segmentiranju trita rada. Oskudica stanova je samo jedan od njih. Tako nalaenje stana je predstavljalo realnu prepreku za promjenu zaposlenja kada je ono iziskivalo preselenje u neko drugo mjesto boravka. Stvaranje mini nacionalnih ekonomija takoe je predstavljalo prepreku za veu pokretljivost rada. Od ostalih razloga osnovni razlog je sistemske prirode i nalazi se u obliku svojine i iz njega izvedenom ponaanju drutvenih preduzea kao preovlaujuih privrednih subjekata.

4. PONUDA RADA: KOLIKO JE STVARNO NEZAPOSLENIH?

Ponuda rada na jednom tritu predstavlja skup ljudi koji su spremni da rade uz date uslove koje nude poslodavci i koje garantuje drava. U tom smislu, ponuda rada je vei skup od institucionalno registrovanog broja zaposlenih i lica koja trae zaposlenje, jer ona obuhvata i one koji su spremni za rad na crno i mimo uslova koje garantuje drava, odnosno u neregistrovanoj zoni. Meutim, u modernom smislu, sva trita su institucionalno ureena, sa jasnim pravilima ostvarivanja ponude i tranje, te zakljuivanja transakcija. Stihija ima sve manje prostora u regulisanju odnosa na tritu to je posebno izraeno na tritu rada, s obzirom na dostignuti nivo civilizacijskog i humanog razvoja. Odnosi na tritu rada zatieni su i humanizovanim standardima ljudskih prava i sloboda, to potvruje sve vei broj meunarodnih konvencija o radu. Naravno, to ne znai da su odnosi na tritu rada harmonizovani. U velikom broju zemalja jo uvijek postoji rasna, nacionalna, vjerska i polna diskriminacija u radu i zapoljavanju. Takoe, u zemljama sa izrazitim siromatvom, sivo trite rada apsorbuje znaajan dio ponude i tranje rada, tako da su i mogunosti postojanja diskriminacije i krenja prava zaposlenih i nezaposlenih mnogo vee. Dakle, ukljuujui mogunost manje obuhvatnosti i strukturne nepreciznosti, u modernim privredama ukupna ponuda rada predstavlja zbir registrovanih nezaposlenih i zaposlenih lica. Registraciju broja i strukture lica koja tre zaposlenje u skladu sa zakonom obavljaju ovlaene institucije. Tu funkciju u BiH obavlja Zavod za zapoljavanje FBiH i RS.

5. UZROCI NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost jeste makroekonomska pojava i kao takva nalazi se pod uticajem niza spoljnih faktora. Nema sumnje da su dugotrajne posledice dunike krize, raspada zemlje i ekonomske sankcije znaajno doprinijele da se formira visok stepen nezaposlenosti. Meutim, pored njih postoje i mikroekonomske osnove nezaposlenosti koje bi djelovale ak i da nije bilo nepovoljnih spoljnih okolnosti. Zatvorenost drutvenih preduzea iskljuivanje konkurencije nezaposlenih i zaposlenih lica, na jednoj strani, i nedostatak motiva za poveavanje zaposlenosti i neadekvatna reakcija drutvenih preduzea na trine stimulanse, na drugoj strani, predstavljaju sutinu mikroekonomskih uzroka nezaposlenosti kao opte makroekonomske pojave u naoj privredi.6. NEZAPOSLENI RESURS ILI SOCIJALNI PROBLEM?

6.1. ZAPOSLENOST NEZAPOSLENOST

Zaposlenost, jedan od znaajnijih pokazatelja, predstavljala je i jednu od najproblematinijih oblasti analize. Sredinom 1990. godine 1.054.000 ljudi u BiH bilo je registrirano kao zaposleno. U industriji 85 posto, a 15 posto u javnom sektoru. Rez: krajem 2001. bilo je registrirano 633.860 zaposlenih - 75% u industriji i etvrtina u javnom sektoru. U industriji, oko 410.000 zaposlenih manje, no desetak hiljada vie u javnom sektoru. I to su podaci koji ne obuhvataju vojsku i policiju - oko 60.000 ljudi vie na platnom spisku javnog sektora. Zvanini podaci entitetskih ureda daju zbirnu brojku od 421.198 nezaposlenih!

6.2. NETO PLATA I ZVANINA STOPA NEZAPOSLENOSTI

Prosjena mjesena neto plata u BiH je u avgustu iznosila 215, neto vie u FBiH (251) nego u RS (188). Zvanina stopa nezaposlenosti je u junu 2002. godine iznosila oko 41% u FBiH i 40% u RS. Nedavna demobilizacija oko 10.000 pripadnika vojske FBiH je poveala nezaposlenost u tom entitetu. Smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi koje se oekuje sa poetkom reforme dravne slube moe dovesti do daljeg poveanja nezaposlenosti. Meutim, zvanini statistiki podaci o nezaposlenosti ne uzimaju u obzir veliki broj neprijavljenih radnika u sivoj ekonomiji. Nezvanine procjene Svjetske banke sugeriu da bi stvarna stopa nezaposlenosti mogla biti upola nia od zvaninih podataka.

6.3. MLADOST PREDNOST ZA ZAPOSLENJE ILI ZA ODLAZAK?

U maju 2005. godine agencija Prism Research je sprovela istraivanja nad uzorkom od 454 sluajnih ispitanika starosti od 18 do 30 godina od ukupno ispitanih 1500 ispitanika vezano za nezaposlenost mladih u BiH. Uzorak je reprezentativan na nivou BiH, entiteta te na nivou 3 podruja sa jednim brojano veinskim narodom. Tom prilikom se dolo do sljedeih rezultata: 69.8% ispitanika u dobi od 18-30 godina je nezaposleno. Gledano po nacionalnosti, 79.6% Bonjaka, 64.6% Srba i 48.4% Hrvata u dobi od 18 do 30 godina je nezaposleno. No treba uzeti u obzir da ak 18.7% Hrvata nije eljelo odgovoriti na pitanje o svom radnom statusu. Meu nezaposlenim ispitanicima je najvie onih koji nisu prijavljeni na Zavod za zapoljavanje (51.6%). Gledano po nacionalnosti, meu prijavljenima je najvie Bonjaka (44.9%) i Srba (30.8%), dok je prijavljanih Hrvata tek 10.9%. No opet, treba uzeti u obzir relativno visok postotak Hrvata koji nisu eljeli odgovoriti na ovo pitanje (27.9%). Gotovo svi ispitanici koji nisu zaposleni, a prijavljeni su na Zavod za zapoljavanje - izjavljuju da im Zavod za zapoljavanje dosada nije ponudio nikakvo zaposlenje (92.5%). Gotovo 2/3 ispitanih mladih koji su nezaposleni nisu u stanju procijeniti koliko e vremena proi dok ne dobiju stalni posao (64.5%). Oko 7% ispitanih vjeruje da e na posao ekati 3 i vie godina. Manje od 5% oekuje da e posao nai u roku od nekoliko mjeseci. Meu nezaposlenim u dobi od 18 do 30 godina najvie je onih koje izdravaju roditelji (46%). Gledano po nacionalnosti, najvie je Srba (51.8%), dok je najmanje Hrvata (37.8%). No ak 28.8% Hrvata nije odgovorilo na pitanje o tome kako se izdravaju. 61.2% svih ispitanih nezaposlenih dosad se nije nijednom javila na oglas za slobodno radno mjesto. Meu onima koji su se javili od 1-5 puta najvie je Srba (22.3%), dok je meu Hrvatima opet relativno visok postotak onih koji nisu eljeli odgovoriti na ovo pitanje (31.4%). Nezaposleni koji navode da su se javljali na oglase za posao, u najveem broju navode da se radilo o bilo kojem poslu (44.8%), neovisno o kvalifikacijama za koje su se kolovali. Plata je glavni faktor koji bi se uzeo u razmatranje prihvaanja posla koji je izvan okvira linih kvalifikacija (42.7%). U dosadanjoj potrazi za poslom 21.4% ispitanih nezaposlenih bilo je prinueno povui veze i poznanstva dok je 8.7% bilo prinueno na mito. Na upit o tome to smatraju glavnim razlozima zbog kojih jo nisu nali posao, najvei broj ispitanih nezaposlenih navodi da nema veze i uticajna poznanstva (37.1%), koja bi im eventualno potpomogla u dobijanju posla te da je na tritu rada sve vie otputenih radnika a sve manje radnih mjesta (27.9%). Sa drugonavedenim razlogom osobito se slau Bonjaci i Hrvati. Gotovo etvrtina ispitanih nezaposlenih navodi da je bila prinuena na zaraivanje na crno (23.5%), i to prvenstveno iz razloga to je to bio jedini nain da neto zarade (61.8%). Na crno su neto manje radili Hrvati (14.1%) u odnosu na Bonjake (22.8%) i Srbe (26.1%).Fokusiranje na zapoljavanje mladih u okviru ukupne problematike nezaposlenosti i ma viestruke razloge: Otean prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada usljed brzih promjena nastalih razvojem informatike tehnologije, koje nije mogao da adekvatno prati obrazovni sistem; Poveana nezaposlenost mladih u veini zemalja u odnosu na ukupan rast nezaposlenosti; Shvatanje da nezaposlenost mladih ima negativne implikacije na razvoj privrede i drutva u cjelini, poto se drutvo na taj nain odrie doprinosa najproduktivnijeg dijela radne snage, koja je u stanju da se izuzetno brzo prilagoava i pokree promjene; Socijalni problemi kao posledica nezaposlenosti mladih u formi iskljuivanja iz socijalne sredine, konflikata, droge i drugih bolesti zavisnosti, kasnog zakljuivanja braka i reprodukcije i dr. Spoznaje o nepovratnom gubljenju potencijala i zaostajanju znanja mladih ljudi iskljuivanjem iz svijeta rada.Problem nezaposlenosti mladih u BiH ne moe se posmatrati samo kao dio optih trendova u oblasti nezaposlenosti u svijetu, pa i kod nas. On ima svoje specifinosti i specifine posljedice, koje se razlikuju od drugih zemalja u tranziciji, pa shodno tome treba pristupiti i traenju rjeenja. Uz tipine posledice vlasnike i strukturne tranzicije, nezaposlenost u BiH nosi posledice razaranja privredne strukture u toku rata, slabog i raseljenog stanovnitva i ukupnog siromatva. Oigledno je nezaposlenost mladih u BiH neposredan odraz ukupne nezaposlenosti, koja nije strukturna ni fikcijska, nego krizna.S obzirom na obim i mogue dugorone negativne implikacije nezaposlenosti mladih, neophodno je prvenstveno na nivou drave utvrditi strateke pravce i sistem mjera za podsticanje breg zapoljavanja mladih koji bi bio sinhronizovan sa stratekim pravcima privrednog razvoja i utemeljen na sprecifinostima nezaposlenosti mladih u BiH. Potrebu poveanja zaposlenosti mladih treba posmatrati sa aspekta vanog faktora privrednog rasta i ouvanja, odnosno boljeg korienja ljudskih resursa.Rjeavanje ovog sloenog problema zahtijeva mobilizaciju svih drutvenih i privrednih faktora, utvrivanje jasnih zadataka, prioriteta i podsticajnih mjera (povoljniji uslovi za korienje kreditnih linija, razvojni fondovi, garancijski fondovi i itav niz poreskih i drugih podsticajnih mjera u okviru ekonomske politike). Ovo nije problem kojim treba da se bavi samo Zavod za zapoljavanje. Problem nezaposlenosti je primarno ekonomski problem, a posledice imaju socijalna obiljeja. Nije, dakle, dovoljno samo usmjerenje na posledice, nego je neophodno otklanjati uzroke. Zato podsticanju zapoljavanje mladih strunih kadrova treba pristupiti kao pokretau ukupnog privrednog razvoja. U suprotnom, dalji izostanak ove populacije iz privrednog ivota u sadanjem obimu i odliv mladih u inostranstvo moe da ima viestruke i dugorone posledice po razvoj i socijalnu stabilnost i ukupno zdravlje drutva (psihike deformacije u vidu depresije, gubitak samopouzdanja, konfliktnog i agresivnog ponaanja zbog nagomilanih frustracija, bolesti ovisnosti, kriminalitet, pad nataliteta, razaranje porodica itd.).Problem nezaposlenosti mladih je veoma kompleksan i zahtijeva paljiv izbor i kombinaciju mjera koje utiu na njegovo rjeavanje.

6.4. KVALIFIKACIONA STRUKTURA NEZAPOSLENIH

Obrazovanje je jako bitan element: veoma dobra obrazovna infrastruktura na svim razinama, na srednjem stupnju razvoja u Evropi, neto je ime se BiH mogla pohvaliti 1990. Obuhvaeni osnovnim obrazovanjem izmeu visokih 96 i 98 procenata, 80 posto aka nastavljalo je srednju kolu. U 2000/2001. kolskoj godini osnovci su bili "obuhvaeni" sa 97 posto, ali se zato za srednje obrazovanje odluilo tek 56 procenata zavrenih osnovaca! Koeficijent bruto obuhvaenosti, dakle, iznosio je samo zabrinjavajuih 64,1 posto. "Vadi" nas neto vii koeficijent pismenosti odraslih, ali smo u vrlo nepovoljnom poloaju u odnosu na susjede iz Pakta za stabilnost i zemlje biveg SSSR-a. Posljedica: "odliv mozgova". Na stranu to vani najee ostaju najbolji i najbistriji bh. prognanici: od 1996. do kraja marta 2001. BiH je napustilo 92.000 mladih ljudi. itav jedan grad! A istraivanja ukazuju i na to da bi 62 posto mladih "otilo kad bi im se pruila prilika". Kvalifikaciona struktura nezaposlenih nije pretrpjela znaajnije promjene u posljednjih osam godinam, mada je broj nezaposlenih u okviru razliitih kvalifikacionih grupa mijenjao po razliitim stopama. U ukupnom broju nezaposlenih nejvei je broj kvalifikovanih radnika, zatim nekvalifikovanih (bez zanimanja) i radnika sa srednjom strunom spremom. Krajem 2003. godine ove tri kategorije nezaposlenih inile su 92.58%, a 1996. godine inile su 89.24% ukupnog broja lica koja trae zaposlenje. Takoe, krajem 2003. godine kvalifikovani radnici i radnici sa srednjom strunom spremom zajednom, predstavljali su 60.08% ukupnog broja nezaposlenih, a sedam godina ranije 59.62%. Ta stopa uea bila je maksimalna 2001. godine i iznosila je 62.46%. Pri tome, tokom itavog analiziranog perioda relativno uee kvalifikovanih radnika u broju nezaposlenih bilo je najvee i kretalo se oko 37%. Ova struktura tipina je za privrede u stagnaciji, odnosno privredu sa niskom stopom industrijskog rasta, jer upravo industrijske grane apsorbuju najvei broj kvalifikovanih i radnika sa srednjom strunom spremom. Takoe, ova pojava je tipina za drutvo u kome trite rada nema veliki uticaj na obim i strukturu obrazovnog sistema.

7. PROBLEM ILI SUROVA REALNOST?

7.1. TRANJA ZA RADOM KO IMA ANSU?

Obaveza poslodavca da prijave Zavodu za zapoljavanje potrebe za radnicima postojala je vie od 50 godina. U toku socijalistikog perioda ona je smatrana velikom privilegijom nezaposlenih, jer je svako zapoljavanje mimo Zavoda za zapoljavanje i mimo pravila koja su bila propisana u toj oblasti smatrano nezakonitim. To je bio izvor prava nezaposlenih i Zavoda za zapoljavanje da pokreu sporove pred sudskim i samoupravnim organima. Takav pristup zapoljavanju i pravima nezaposlenih bio je utemeljen na dominantnom konceptu svojine (drutvenoj svojini) i samoupravnim odnosima u reprodukciji kroz koje je promovisana solidarnost zaposlenih sa nezaposlenim, te se teilo eliminaciji otuivanja sredstava za proizvodnju, kao opteg dobra, od nezaposlenih. Dakle, zakonske odredbe o zapoljavanju naglaavale su socijalnu, politiku i humanitarnu dimenziju zapoljavanja. Mada ekonomska dimenzija nikad nije formalno negirana, iz svega se moe zakljuiti da je ona bila podreena socijalnim principima. Konkurencija za slobodna radna mjesta bila je modifikovana raznim socijalnao politikim kriterijumima kao to su duina ekanja na zaposlenje, socijalno stanje u porodici, te nacionalni klju i slino. Konkurencija izmeu zaposlenih i nezaposlenih nije postojala jer je trajno zapoljavanje iskljuivalo svaku mogunost konkurencije. Strukturni poremeaji na strani ponude rada amortizovani su raznim politikama zapoljavanja, pa ak i zakonskim normama. Tako je krajem osamdesetih godina zapoljavanje mladih ljudi, odnosno pripravnika, bilo zakonski regulisano. Svako preduzee i institucija sa preko 50 zaposlenih moralo je godinje da primi bar jednog pripravnika. Ako se to nije dogodilo, rukovodioci su pozivani na sud i kanjavani za uinjeni prekraj. Na ovaj nain vjetaki je kreirana trnja na tritu rada i prikrivani promaaji u looj strukturi obrazovnog sistema. Time je samo odgaan kolaps drutvene privrede. Prema tome, naputanje socijalistikih principa zapoljavanja moralo je afirmisati slobodu poslodavca da bira lica koja e zaposliti jer on u svakom pogledu snosi rizik takve odluke. Na drugoj strani, time se oslobaa konkurencija meu nezaposlenim, to dugorono treba imati pozitivne efekte na strukturu i kvalitet obrazovnog sistema, ali i znanja koja sa sobom donose novozaposleni. Socijalni, politiki i humanitarni kriterijumi zapoljavanja time gube na znaaju, a ekonomski postaju odluujui.Svi poslodavci, bez obzira kako su stupili u kontakt sa novozaposlenim radnikom, duni su izvriti prijavu zaposlenja radnika Fondu penziono invalidskog osiguranja i Fondu zdravstvenog i socijalnog osiguranja i plaati propisane doprinose. Na osnovu tih podataka mogue je pratiti registrovani dio tranje za radom kako u RS, tako i u FBiH. Meutim, rad na crno time nije obuhvaen, mada, po svemu sudei, predstavlja znaajan segment ukupne tranje za radom u ovim entitetima. Njegove razmjere morae se procijeniti odgovarajuim metodama.ZAKLJUAK

Da bi poboljala trenutno stanje u privredi, BiH ve due vrijeme tei ka rjeavanju ovih nagomilanih problema.U zemlji sa velikom nezaposlenosti i velikim socijalnim problemima eliminisanje sivog trita rada spada u prioritete. To je jedan od puteva da se ukupno socijalno-ekonomsko stanje popravi. Naravno, da bi se poveala stvarna tranja za radom i rijeio problem nezaposlenosti potrebno je poboljati ambijent prevreivanja kako bi on bio stimulativan za investitore.

LITERATURA:

Rajko Toma, NEZAPOSLENI, Banja Luka, 2004. god.

Miomir Jaki, Hamid Alibai, OSNOVI MAKROEKONOMSKE ANALIZE, Brko, 1998 god.

Slobodan Bara, Budimir Staki, OSNOVI EKONOMIJE, Bijeljina, 2005. god.

Bogdan Ili, Milan Tomi, SAVREMENA POLITIKA EKONOMIJA, Brko, 2003. god.

Miomir Jaki, MAKROEKONOMIJA, Beograd, 2003. god.INTERNET:

www.fzs.ba www.mladi.infowww.dwelle.dewww.worldbank.org

uvod1. Ekonomsko stanje u zemlji direktno utie na nivo zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Razumljivo, ekonomsko stanje odreuje e odnose na tritu rada i nain njegovog funkcionisanja. Obzirom da je rije o tritu specifinog faktora proizvodnje, klasine metode ekonomske politike za regulisanje odnosa na tritu (preko ponude i tranje) ne mogu se dosljedno primijeniti. Upravo zbog toga trite rada zahtijeva poseban tretman prilikom postavljanja strategija, voenja makroekonomske i sektorske politike, kao i posebnu strategiju i politiku rjeavanja problema vezanih za njegovo funkcionisanje. Naravno, preduslov za to je ocjena ekonomskog stanja. Struktura nezaposlenosti: na kratak rok stok kapitala je fiksan, i to je gornja granica ponude rada koju jedna privreda moe apsorbovati na kratak rok. Ukoliko raspoloiva ponuda rada nadmai ovu granicu tada se javlja strukturna nezaposlenost koja se moe umanjiti ili otkloniti: a) promjenama u strukturi ili veliini stoka kapitala; b) promjenama kvaliteta ponude rada koja se razlikuje od kvaliteta tranje za radom kroz obrazovanje, kvalifikacije/prekvalifikacije i prostorno realociranje.Nedovoljna zaposlenost ne mora se ispoljiti u formi otvorene nezaposlenosti. Nezaposlenost se na mnogo razliitih naina moe prikriti: a) potencijalni radnici mogu biti potpuno izvan ponude rada, jer su penzionisani, kune pomonice, studenti, mogu poeti da rade ukoliko se tranja za radom povea (tzv. obeshrabreni radnici) za koje je teko ustanoviti koliko se ljudi nalazi u pojedinim kategorijama nezaposlenosti; b) radnici i dohoci mogu biti podijeljeni na pojedine radnike i to tako da svako radi manje sati, dana, ili manje intenzivno (dioba posla u poljoprivredi zbog vika ponude rada, kada je ograniena ponuda zemlje); c) nedovoljna zaposlenost u