Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo

Mladen Domazet

Grupa 22 www.grupa22.hr

• Znanstveni suradnik: IDIZ, Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (CIDNO)

• BA PhysPhil, dr.sc. filozofija znanosti • Interdisciplinarno polje obrazovanja: prirodoslovno

obrazovanje, obrazovanje za održivost, filozofija znanosti

• Interdisciplinarnost: europski obrazovni programi ‘globalni izazovi’, ‘humana dimenzija globalne promjene’ itd.

• Istraživački tim CIDNO: komparativna sociološka empirijska istraživanja, teorija održivog razvoja, specifičnosti semiperiferije

• izvaninstitucionalna, multidisciplinarna, zeleno-lijeva istraživačka i zagovaračka organizacija

• istraživanja u područjima koja smatramo važnima za odgovore na specifične izazove 21. stoljeća

Globalni rast

1. Globalna ekonomija trenutno troši 140%kapaciteta prirodne osnove a) Do 2050.g. želimo to rastom podići na 500% do 700% b) Čak i kad uključimo povećanja učinkovitosti po

dosadašnjim stopama ovo još uvijek treba 300-400% planetarnog kapaciteta do 2050.g.

2. Suvremeni dominantni model razvoja neravnomjerno raspoređuje dobrobiti razvoja a) 20% najbogatijih posjeduje 80% dobara, siromašnih

50% posjeduje samo 1% dobara b) 1950.g.: Afrikanac 11X siromašniji od Amerikanca,

2000.g.: Afrikanac 19X siromašniji od Amerikanca

Globalni rast

1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja

2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje – Hrvatska: oko 60% EU prosjeka –udvostručiti?

→ do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove

Globalni rast

1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja

2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje

– Hrvatska: oko 60% EU prosjeka – skoro udvostručiti

→ do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove

degrowth ≈ odrast

• Ekonomski rast: Povećanje količine roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u danom vremenskom periodu, usko povezano s materijalima i energijom koje dano društvo crpi, procesira, preveze i distribuira, te mjereno kao porast realnog BDP-a

– Nemaš cipele → tkanina i potplat + ruke + dizajn = cipele + znanje + cipele

– Rješava problem oskudice u rastućem društvu?

degrowth ≈ odrast

• Od-rast:Društveno održivo i jednakopravno smanjenje (i konačna stabilizacija) materijala i energije koje društvo crpi, procesira, prevozi i distribuira kako bi ih konzumiralo i vratilo u okoliš kao otpad

– Procjep: ‘zeleni rast’: smanjenje materijala i energije, povećanje roba i usluga?

Zeleni?

• „Saudi America”: proizvodi dovoljno fosilnih goriva za izvoz – Kina i ostali ne posustaju

• Masovno crpimo što više resursa možemo, utrka za ostatke (Klare 2012)

• Trošimo 70 milijuna tona tkanine godišnje, 3X više per capita nego 1950.g. – 145 milijuna tona ugljena, 7.5 trilijuna litara vode

• Ekonomski rast: zarada, zaposlenja, zdravstvo

Društveni metabolizam

Stoljeća sretnog rasta?

• U 20. st.: udvostručili ljudsku konzumaciju primarne solarne proizvodnje hrane, tkanine i goriva; s 13% na 25% potencijalnog biljnog prirasta

• I=P*A*T – Lovci sakupljači: 10X veći utjecaj od preživljavanja – Agrarna društva: 100X veći utjecaj od p. – Industrijska društva 1000X veći utjecaj od p. – Do 1960.g. tehnologija je povećavala utjecaj, ponovo

raste od 2000.g. – 100X veće emisije CO2 kroz 2000 godina

• Tranzicija u novi metabolički režim je neizbježna (Fischer-Kowalski et. al., in print) – ‘Prljavi rast’ prva reakcija na katastrofalni slom

(Steinberger et al. 2013)

• Civilizacija je nadvladavanje prirode. U konačnici, priroda je ograničeni vanjski faktor. – Ne treba nam nikakav ‘od-rast’.

• Environmentalists’ paradox: sve se uništava, resursi nestaju, a ljudski razvoj napreduje (HDI) – Nejednakosti prikrivene prosjecima: ima i onih kojima

je puno gore zbog razvoja

– Vremenski odmak: posljedice tek dolaze

Ograničenja proizvodnje hrane (B. Anderson)

1. 9+ milijardi ljudi 2050.g. 2. Intenzivnija mesna prehrana rastuće srednje klase 3. 10cal primarne energije potrebno za proizvodnju 1cal suvremene

hrane 4. Agrotehnologija može povećati otpornost na suše i nametnike za

nekoliko postotaka, ne 50% ili 100% 5. Sva plodna polja već se koriste za proizvodnju, dodatna će morati

krčiti šume i staništa 6. Povećanja prinosa uglavnom su ostvarena u polu-sušnim

područjima uz navodnjavanje, ugroženo u budućnosti 7. Nafta (transport, rad, rudarstvo, pesticidi) i zemni plin (dušična

goriva) ograničeni 8. Fosfor (P), ključni sastojak mineralnih gnojiva, ograničen

→ali bili smo mi ograničeni hranom već 1600.g. i vidi nas sad?

I što sad, generacijo?

Tehnološko čudo – novi rastDruštvena promjena – nužna odricanja

Ideja

• Odrast ponajprije označuje kritiku rasta

• Oslobođenje javne rasprave od idioma ekonomizma i ukinuće ekonomskog rasta kao društvenog cilja

• Označuje željeni cilj: manje prirodnih resursa i drugačiju životnu organizaciju

Pokret(i)

• „Zato što je ek. rast prirodno ograničen”

• „Zato što ek. stagniramo i moramo pronaći blagostanje bez rasta”

• „Zato što ekspanzivno kapitalističko društvo nikako ne može biti egalitarno”

• „Zato što u praksi već opisuje kako ja živim”

Granice rasta

• Rast je ne-ekonomičan: štete i nepravda se povećavaju brže od blagostanja i dobrobiti

• Rast je nepravedan: izvoz zagađenja, neplaćeni ženski rad, komodifikacija društvenih odnosa

• Rast je ekološki neodrživ: BDP visoko korelira s emisijama CO2; dekarbonizacija 100-1000 X niža od potrebne

• Razvijene ekonomije već stagniraju: nema više velikih povrata na ulaganja (pad inovacija, čistih resursa, prostora za širenje)

Autonomija

• Odrast je put u veću autonomiju – Zarobljeni sustavom i ideologijom

• Oslobođenje od visoko-strukturiranog tehnološkog društva

• Kolektivno ograničavanje samih sebe– Ne zbog dobrobiti prirode ili izbjegavanja ekološke

katastrofe, nego jer je to dobar život

• Demokracija i jednakost mogu se postići samo u sustavima ‘ljudskog reda veličine’ – malim

Repolitizacija

• „Odrast”: namjerna provokacija da se repolitiziraekologija i prekine šuplji konsenzus ‘održivog razvoja’ – OR: laž, tehničkim mjerama obećava neograničeni rast bez

utjecaja na okoliš

– Vratimo politički stav: ekologiziranje društva – zamišljanje alternative modernističkom razvoju

• Politizirati znanost i tehnologiju: čemu služe?

• Zaustaviti tehnokraciju u politici

• Povijesna privrženost svih modernih ekonomija reinvestiranju društvenog viška u novu proizvodnju

Kapitalizam

• Rast je nužan za kapitalizam • Rast neizbježno povećava materijalnu

proizvodnju i negativno utječe na biosferu – Periodi bez rasta su privremene recesije– Dugotrajni periodi bez rasta smanjuju nadnice i vode u

socijalni bunt

• Zadržati ograničeni kapitalizam ispod nametnute gornje granice resursa i iznad donje granice digniteta? – Postepeni prijelaz ili revolucija? – Je li to onda kapitalizam?

Na putu odrasta…

• Nije kontinuirana putanja opadanja nego svjesni društveni prijelaz na zajedničko, jednostavnije i manje– Ekozajednice, digitalne zajednice, kooperative,

urbani vrtovi, lokalne valute • Proizvodnja za korištenje ne prodaju, dobrovoljni rad,

uzajamna razmjena umjesto zarade, nema logike širenja, povezivanje korisnika u zajednicu

• Manji udio ugljika i manji materijalni metabolizam

– Nisu zamjena za državne socijalne ustanove

Na putu odrasta…

• Socijalne ustanove bez rasta

– Bez rasta se povećava nezaposlenost

– Nove socijalne ustanove koje razdvajaju plaćeno zaposlenje od rasta i blagostanje od plaćenog zaposlenja

– Univerzalni temeljni dohodak, plan pune zaposlenosti, dijeljenje posla

– Skrb, obrazovanje i zdravstvo: okosnica nove ekonomije, radno intenzivna

Na putu odrasta…

• Novčarske i kreditne institucije – Lokalne valute, banke vremena, lokalni sustavi

razmjene

– Država preuzima stvaranje novog novca od privatnih banaka (javni novac)

– Javni novac za temeljni dohodak, programe zaposlenosti i subvencije službama skrbi i brige za okoliš

– Otpis duga, zaustavljanje pritiska rasta radi otplate duga (Kallis et al. 2009)

Na putu odrasta…

• Politička tranzicija

– Raznorodne strategije, pokret pokreta koji mijenjaju i svakodnevne prakse i državne institucije (Demaria et al. 2013)

– ‘Pristojni’ i ‘nepristojni’ činitelji

• Djelovanje u okviru postojećih okvira vladavine

• Građanski neposluh, blokade, prosvjedi, sabotaže

• Latouche (2009): kombinacija ljevičarskih stranaka i građanskih pokreta: Indignados, Occupy…

Civilizacijski fazni prijelaz

• Sistemske promjene u smjeru odrasta kao i sistemske promjene u prošlosti– Povezivanje novih ekonomskih praksi i društvena

borba za institucionalnu podršku takvim praksama

• Odrast: odbacivanje hegemonije rasta i demokratsko redistributivno smanjivanje proizvodnje i potrošnje u razvijenim zemljama – Širi se izvan izdvojenih krugova radikalne ekologije

– Nije legitimizacija smanjenja socijalne

sigurnosti

Objašnjenja opsesije rastom

• Rast nam treba jer su ljudi opsesivno zarobljeni na hedonističkoj pokretnoj traci (A. Smith i drugi) – K. Marx: iluzija je da kapitalističku ekonomiju pogoni

potražnja potrošača, a ne bogatstvo ponude proizvođača i natjecanje u cijenama i prodaji

• Ideološka zapovijed osnaživanja nacionalnih država, prerasla u široko-prihvaćenu vjeru u napredak (Purdey 2010) – Političko, ne ekonomsko pitanje – Politička pitanja možemo raspraviti promišljanjem

politike

Ili… ili…

• D. Kahneman (Marshall 2014): Nobel, psihologija „nikakva razina svijesti neće prevladati odbijanje žrtvovanja životnog standarda. Nema nam spasa.” – Hrana i seks, sebični gen, avioni, religijska

tolerancija, ljudska prava, rodna ravnopravnost

• Odrast: nije pokret prisilnog odricanja – Osvještavanje utjecaja životnog stila

– Propitivanje što želimo od života, budućnosti

A gdje spada Hrvatska?

• O’Niell (2012): Ključno istraživačko pitanje: kome rast, kome odrast, a kome sve kao i do sada? – Zapadna Europa i Sjeverna Amerika: naglo smanjenje

ekonomske aktivnosti do postizanja statične ekonomske aktivnosti na puno nižoj razini.

– Sub-saharska Afrika: nagli rast (uz ravnomjerniju distribuciju dobrobiti)

– Ali što je s Kinom, Indijom, Južnom Amerikom i Istočnom Europom?

– Još rasta ili zaokret na odrast? Prema kojim kriterijima odrediti strategije?

“…održivi gospodarski razvoj…” (nominalna strategija)

• BDP per capita:

– 65% prosjeka EU27

• Emisija CO2: – U najviših 30% zemalja svijeta

(2009), 0.08% ukupnih globalnih emisija (2011)

• Broj stanovnika (rođenih i doseljenih): – 0.06% globalnog stanovništva

• Ekološki otisak per capita: – 2 X veći od globalno održivog,

2 X veći od lokalno obnovljivog, 80% EU prosjeka

30

BDP per capita nije razvoj

CROATIA

0.2

0.4

0.6

0.8

1

0 10000 20000 30000 40000 50000 60000

HD

I 2

00

5

GDP per capita, $ ppp, 2005

HDI-IHDI, 2011 •Kad se uključi indeks nejednakosti (GINI) većini zemalja opadne vrijednost HDI •Hrvatska ispadne iz kluba najrazvijenijih zemalja•U odnosu na okuženje hrvatski HDI najviše opadne (15%)

32

Komponente hrvatskog EO

48%

26%

17%

9%

Emisije CO2 (većinomvezane uz hranu i energiju)

Obrada tla, ribarstvo,stočarstvo

Korištenje šuma

Izgrađena područja(infrastruktura ihidroakumulacija)

33

Koliko često?

34

Klima, standard, staklenik…

40.3

14.6

38.9

20,8

20.9

64.7

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Zaštita postojećeg klimatskogstanja

trebala bi imati prioritet predgospodarskim razvojem

Prihvatiti smanjenje vašeg životnogstandarda s ciljem zaštite okoliša

(potpuno) se slažem niti se slažem niti ne slažem (uopće) se ne slažem

35

Kojem od navedenih energenata bi Hrvatska trebala dati prioritet kako bi udovoljila svojim

budućim energetskim potrebama? (%)

36

‘previše brinemo oko budućnosti okoliša, a premalo o sadašnjim cijenama i dostupnosti radnih mjesta’, prema osobnim prihodima

(2011)

37

Kriza i prioriteti rasta

• Nesvjesni vlastitih ekoloških prednosti

• Svjesni vlastitog relativnog i apsolutnog siromaštva

Hrvatska u europskom okruženju

CROATIA

0.7

0.75

0.8

0.85

0.9

0.95

1

0.00 20,000.00 40,000.00 60,000.00 80,000.00 100,000.00

GDP per capita (2011)

HD

I 20

11

Prvo zarada, onda priroda? – na individualnoj razini: DA

GDP per capita (2011)

Ind

ivid

ual

en

viro

nm

enta

l ac

tiva

tio

n

Na kolektivnoj razini kritike štetnosti rasta po prirodu: NE

AUS

BEL

BUL

CRO

CZCH

DEN

FIN

FRA

GER

LAT

LITH

NOR

SLK

SLO

ESP

SWE

SWTZ

GB

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

$7,000.00 $27,000.00 $47,000.00 $67,000.00 $87,000.00

% g

row

th c

riti

cs

GDP per capita (2011)

Društvene nejednakosti smanjuju uvažavanje zaštite prirode

(individualno)

Austria

Belgium

Bulgaria

Croatia

Czech Republic

Denmark

Finland

FranceGermany

LatviaLithuania

Norway

Slovakia

Slovenia

Spain

Sweden

Switzerland

UK

14

14.5

15

15.5

16

16.5

17

17.5

18

20 22 24 26 28 30 32 34 36 38

Gini index

Ind

ivid

ual

envi

ron

men

tal

acti

vati

on

Ali siromaštvo ne smanjuje svijest o rizicima po prirodu

Siromašnije zemlje

• Hrvatska, Bugarska, Slovačka

• Viša razina svijesti o okolišnim rizicima

Bogatije zemlje

Austrija, Finska, Švedska…

Manja razina svijesti o okolišnim rizicima

Društvena paradigma i ‘ekonomija znanja’ u Europi

Pro-environmental behaviour: very low

Pro-environmental behaviour: higher

Pro-environmental behaviour: lower

Teza prosperiteta – budućnost okoliša vs. radna mjesta

(% neslaganje)

AUS

BEL

BUL

CRO

CZCH

DEN

FIN

FRA

GER

LATLITH

NOR

SLK

SLO

ESP

SWE

SWTZ

GB

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

50.0

55.0

60.0

0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800

Inequality-adjusted income index

AUS

BEL

BUL

CRO

CZCH

DEN

FIN

FRAGER

LAT

LITH

NOR

SLK

SLO

ESP

SWE

SWTZ

GB

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800

Teza prosperiteta – treba nam rast da

zaštitimo okoliš (% neslaganje)

Inequality-adjusted income index

AUS

BEL

BUL

CRO

CZCH

DEN

FIN

FRA

GER

LAT

LITH

NOR

SLK

SLO

ESP

SWE

SWTZ

GB

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800

Rast uvijek šteti okolišu (% slaganje)

Inequality-adjusted income index

Ekonomski napredak će usporiti ako ne brinemo za okoliš (%

slaganje)

AUS

BEL

BUL

CRO

CZCH

DEN

FINFRA

GER

LAT

LITH

NOR

SLK

SLOESP

SWESWTZ

GB

20.0%

25.0%

30.0%

35.0%

40.0%

45.0%

50.0%

55.0%

60.0%

65.0%

0.500 0.550 0.600 0.650 0.700 0.750 0.800 0.850

Tvrdoglava poluperiferija?

III

2011*

EF

2008*

ACA

(M)

AMS

(M)

Active Degrowth (%

disagree)

Passive Degrowth (%

agree)

Previše

okoliš,nedo

voljno

cijene i

radna

mjesta

Rast da

zaštiti

okoliš

Rast uvijek

šteti

okolišu

Napredak će

usporiti bez

prikladne

brige za

okoliš

Core

Europe

0.749 5.59 16.47 8.16 53.4% 39.1% 38.6% 60.9%

SP

Europe

0.611 4.20 15.29 6.87 45% 22.9% 39.4% 67.6%

Demokratski potencijal za ‘odrast’

• Odrast-stavovi izraženiji u ostatku svijeta nego u Europi

– Teza prosperiteta je dominantno europski fenomen

• Siromašna europska semiperiferija ima bliske odrast-stavove ostatku svijeta po pitanju svijesti o ekološkim ograničenjima rasta (PassiveDegrowth indicator)

– Utjecaji siromaštva i neoliberalne društvene orijentacije u interakciji

Demokratski potencijal za ‘odrast’

• Razlike u prosperitetu i razina nejednakosti unutar društva prepreke su ‘odrast-politikama’ u Europi– Siromašnije europske zemlje zaostaju za bogatima u podršci

odrastu

– Globalno je svijest o granicama rasta obrnuto povezana s nacionalnim prosperitetom

• Europljani odrastnici: zeleni i proaktivni, spremni na odricanje, zagovaraju redistribuciju, društveno povjerenje – Mlađi: strateške politike za odrast sada

– Stariji: svijest o granicama rasta bez strateških odluka sada

Demokratski potencijal za ‘odrast’

• Socio-ekološka politika na semiperiferiji – kolektivna normativna ograničenja rasta ne ovise o razini nacionalnih prihoda – Odrast kao individualno materijalno odricanje ima veću

potporu u bogatijim zemljama

• Hrvatska ima dobre preduvjete za promjenu orijentacije prema održivim praksama uz održavanje viših razina razvijenosti, jer polazi sa višeg stupnja razvijenosti, a relativno nižeg ekološkog troška – unatoč visokoj prosječnoj razini razvijenosti, nejednakost

je ozbiljan problem za razvojnu putanju Hrvatske – prvo bogaćenje onda odricanje

• Zašto odrast? – Upozorenja ekoloških ograničenja, autonomija,

jednakost

• Zašto odrast, ako se odreknemo prirode?– Sadašnja materijalna akumulacija je izrazito

nejednaka, akumulacija nije razvoj – tehnologija ne može nadići sva ograničenja,– izostanak zadovoljstva životom – Smanjenje demokracije

• Zašto odrast u HR danas? – Visoko razvijeno društvo, visoko nejednako društvo– Podložno ekološkoj krizi zajedno sa svima – Rebound efekt i ekološka modernizacija

• Odrast nije opravdanje mjera štednje u današnjoj Europi

• Odrast nije romantični povratak u pred-modernu Arkadiju seoske proizvodnje

• Rujan 2016.g.

Budimpešta

Vis…