Obuhvata mnoge mentalne procese: opažanje, pamćenje, uviđanje, emocionalna stanja i motivacione podsticaje

RješavAnje problema

Određen stepen kreativnosti: rješenje problema nije bilo u ranijem iskustvu, niti se do njega ne može doći neposrednim opažanjem sitacije

Votson –mišljenje je unutrašnji govor

Suština mišljenja: uviđanje odnosa i veza među pojmovima

Mišljenje je simbolička aktivnost (ne na nivou neposrednih čulnih utisaka, predstava, izolovanih pojmova i riječi)

Suština mišljenja: aktivno otkrivanje unutrašnje povezanosti među elementima ili spoznaje suštine objektivnih činjenica

Saznanja koja se otkrivajju mišljenjem nisu neposredno data (uviđanje)

Mišljenje je svrsishodna aktivnost, usmjerena ka cilju koji omogućuje zadovoljenje neke čovjekove potrebe

Adaptivna aktivnost (prilagođavanje kod problema koji je za jedinku važan, a ne može se doći doći rješenja neposrednim opažanjem)

Rješavanje problema

Mora postojati motiv (čini zadatak aktuelnim, a rješavanje neophodnim)

1. preparacija: pokušavanje da se shvati problem, izdvajanje i poređenje bitinih dijelova

2 inkubacija: privremeno olaganje rješavanja problema, nesvjesni procesi rad na problemu

3 .iluminacija – naglo uviđanje

4 .verifikacija:razrada i provjera rješenja

Činioci koji otežavaju rješavanje problema

1) previđanje bitnih elemenata problema – pogrešno ili nepotpuno razumijevanje

2) Fiksacije mišljenja

fiksacija na prethodno mišljenje – mehaničko primjenjivanje postupaka koji seu ranije bili uspješni u sličnim situacijama

Fiksacija na usko značenje riječi (semantička fiksacija)

Funkcionalna fisiranost – uviđanje drugačije funkcije predmeta

3) Pogrešna direkcija – teže se stiže do rješenja

4) pretjerana motivacija može otežati uspješno rješavanje problema ako je praćena anksioznošću i emocionalnom napetošću

Uspješno rješavanje problema:

Potpuno razumijevanje problema i pregled svih bitnih činjenica

Dovoljno vrijeme i koncentrisani rad

Zapisivanje misli

Povezivanje sa ranijim sličnim problemom

Isprobavanje analogije kada je moguće

Pojačano emocionalno reagovanje može otežati rješavanje

Razmatranje problema iz što većeg broja različitih uglova

Izbjegavati fiksacijea

Vrste mišljenja

Prema vrsti simbola:

1)Konkretno mišljenje – korištenje pretežno konkretnih elemnata neke situacije)

Apstraktno mišljenje (elementi kojima se rješava problem nisu dani u opažajnom polju ni u obliku konkrettnih predstava, kao osnovna sredstvaza rješavanje koriste se simboli)

Prema vrijednosti ili korisnosti rezultata misaone aktivnosti:

1) produktivno mišljenje (dolažanje do rezultata koji imaju opšti značaj za potrebe sredine)

2) neproduktivno mišljenje (nije od praktičnog značaja ni za pojedinca ni za širi zajednicu)

Prema stepenu realizma:

1) realističko mišeljenje (rješavaju se stavrni životni problemi, elementi za rješavanje problema jasno su određeni u veremenu i prostoru )

2) imaginativno mišljenje (namjerno se odstupa od realinosti)

Ekspertsko mišljenje: specifični načini rešavanja problema u određenoj oblasti

Eksperti - pojedinci koji su postigli vrhunsku sposbnost rješđavanja problema u jednoj oblasti

Eksperti: sposobni da uoče cjelinu i odnose prije drugih u određenoj oblasti, brže obavljaju operacije neophodne za rješavanje problema, efikasnije koriste svoju radnu i dugoročnu memoriju, sagledavaju problem iz različitih uglova prije nego što ga iznesu, efikasniji u praćenju svojeg mišljenja

Kritičko mišljenje: Skup sposobnosti vezanih 1) za interpretaciju i analizu informacija 2)iznošenje logički zasnovanih zaključaka 3) preispitivanje zasnovanosti i prihvatljivosti sudova,

uvjerenja i tumačenja Važno jer veliki broj ljudi nepromišljeno prihvata ili

odbacuje određene tvrdnje bez preispitivanja njihovog smisla i ne osjećajući pottrebu za dodatnim informacijama i objašnjenjima

Potreba razvijanja nekognitivne strategije kritičkog stava, određenih osobina ličnosti (tolerancija neizvjesnosti i nedvosmislenosti, intelektualno poštenje)