Misijske poruke 2009./2010. Kroatischsprachige katholische ...Hrvatska katolička misija München...
28
Misijske poruke 2009./2010. Kroatischsprachige katholische Mission München
Transcript of Misijske poruke 2009./2010. Kroatischsprachige katholische ...Hrvatska katolička misija München...
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
Draga braćo i sestre!
“Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni. Jer Bog nije poslao svoga Sina na svijet da sudi svijet, nego da se svi-jet spasi po njemu. Tko vjeruje u njega, tomu se ne sudi; a tko ne vjeruje, već je osuđen, jer nije vjerovao u jedinorođenoga Sina Božjega” (Iv 2, 16-18).Ove Misijske poruke ogledalo su nastojanja naše kršćanske zajednice u Münchenu, da svi ljudi “dođu do spoznanja istine i da se spase”. Od našega
krštenja kročimo putem Onoga, koji nas je prvi ljubio da bismo stekli život vječni. Bog nas je iz ljubavi stvorio da budemo sretni i da ga proslavimo svojim životom. Tomu cilju služe i duhovna i materijalna dobra. Tomu služi naše vrijeme i naš trud. Za to su nam darovana sredstva spasenja, a to su sveti sakramenti među kojima najizvrsnije mjesto pripada slavljenju euharistije.Sveti Otac papa Benedikt XVI proglasio je ovu godinu svećeničkom godinom. Svećenik je vezan uz Krista koji preko njega djeluje u svetim sakramentima. Da bi sakramenti bili mjesto susreta čovjeka i Boga te predokus vječnog zajedništva s Bogom, potrebno je stvarati takvu atmosferu da ljudi u njima mogu osjetiti Božju prisutnost i njegovo djelovanje. Na to su pozvani svi: svećenik prvi, a onda svi drugi sudionici slavljenja svetih sakramenata. Slavljenje sakramenata nije nikak-vo magijsko djelovanje niti razlog za organizaciju narodnih veselica, nego mjesto susreta Boga i čovjeka, koji se pretvara u istinsku kršćansku radost, zajedništvo i gozbu onih koji se ljube. Vjera je preduvjet za primanje svetih sakramenata. I djeca i mladi i odrasli trebaju rasti u vjeri. Kršćanska je zajednica narod Božji na putu prema vječnom Hramu Božjemu u nebu. Vjera okreće naš pogled prema nebu, odakle nam dolazi spasenje. „Prolazi obličje ovoga svijeta“. Materijalistički pogled na svijet i materijalističko slavljenje svetih sakramenata guši duh i otežava kršćanske korake kroz ovaj prostor i vri-jeme. U produbljivanju vjere pomažu nam različite pobožnosti koje u ovim po-rukama tumačimo. Neka Gospodin blagoslovi sve koji se angažiraju u ovoj zajednici i neka svojim Svetim Duhom nadahne nove pothvate i nove osobe u radu na ovoj njivi Gos-podnjoj!
fra Tomislav Dukić, voditelj misije
2
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
3
Sažetak Papina pisma za svećeničku godinu
Godinu dana za “promicati obvezu nutarnje obnove svih svećenika radi njihova čvršćeg i učinkovitijeg evanđeoskog svjedočenja u današnjem svijetu”, poželio je Sveti Otac u pismu upućenom “braći u svećenstvu” prigo-dom Svećeničke godine koja je započela 19. lipnja 2009., na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova i Dana molitve za posvećenje klera. Papa je htio da se svećenička godina slavi za-jedno s obilježavanjem 150. obljetnice “rođendana za nebo”, odnosno preminuća, svetoga Ivana Marije Vianneya, nebeskoga zaštitnika župnikâ, koji je preminuo 4. kolovoza 1859. godine. Papa svim svećenicima u svijetu predlaže jednostavan i stvaran hod po uzoru na Arškoga župnika.Benedikt XVI. prije svega ističe neizmjeran dar svećenika ne samo za Crkvu nego i za čitavi svijet. Papa spominje apostolske napore, neumorno i skrovito služenje, ljubav brojnih svećenika, bezrezervno predanih služenju Bogu i bližnjemu, unatoč teškoćama i neshvaćanjima, katkada i progonima sve do vrhovnoga svjedočenja krvlju. Arški župnik bio je prije svega jako ponizan čovjek i svjestan da je kao svećenik najdragocjeniji dar božanskoga milosrđa za svoj narod. Iz-gledao je slomljen bezgraničnim osjećajem odgovornosti: Ako bismo dobro sh-vatili što je svećenik na zemlji – govorio je – umrli bismo, ali ne od straha nego od ljubavi. Znao je da je pozvan utjeloviti Kristovu prisutnost, svjedočeći nje-govu spasonosnu ljubav. To što najprije moramo naučiti – stoji u Papinu pismu – jest posvemašnje poistovjećivanje Arškoga župnika sa svojom službom. Uistinu nije riječ o tome da se zaboravi kako je bitna učinkovitost otajstva neovisna o svetosti službenika; ali također se ne može zanemariti izvanredna plodonosnost koja nastaje u susretu između objektivne svetosti otajstva i subjektivne svetosti službenika. Vianney je sustavno pohađao bolesnike i obitelji, organizirao pučke misije i zaštitničke blagdane; prikupljao novac za svoja karitativna i misionarska djela; uljepšavao svoje crkve ..... brinuo se za siromašne .... zanimao za izobrazbu djece; osnivao bratstva i pozivao laike na suradnju s njim. Njegov me primjer potiče – istaknuo je Sveti Otac u svjetlu II. vatikanskog sabora – da istaknem prostore suradnje koju valja sve više proširiti na vjernike laike, s kojima svećenici čine jedinstveni svećenički narod.Papa potom podsjeća na svakodnevno svjedočenje Arškoga župnika: molitvu
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
4
pred Presvetim oltarskim sakramentom, slavljenje mise i ispovijedanje. Bio je uvjeren da o Misi ovisi sav životni žar jednoga svećenika. Benedikt XVI. po-tom, po uzoru svetoga Ivana Vianneya, potiče na nepresušno povjerenje u sakra-ment pokore, te potiče da ispovijedanje bude središte pastoralnih briga. Arški je župnik u ispovjedaonici katkada provodio po 16 sati na dan: hrabrio je žalosne, zagrijavao mlake, uspijevajući preobraziti srce i dušu brojnih osoba, jer znao je učiniti da osjete “milosrdnu ljubav Gospodinovu”. Ars je tada bio “velika bolnica za duše”. Velika je nesreća za nas župnike – govorio je sveti Ivan – u tome što duša tolikih vjernika otromi, privikavajući se na grijeh ili ravnodušnost. Stoga je činio strogo trapljenje s bdijenjima i postovima. Jednom se povjerio nekom subratu svećeniku: Reći ću vam svoj recept: Duše su plaćene Isusovom krvlju, a svećenik se ne može posvetiti njihovu spasu ako odbija osobno sudjelovati u velikoj cijeni otkupljenja – stoji u pismu.Papa potiče svećenike da po uzoru ovoga sveca poput njega žive “novim životom“ koji je Krist savjetovao, slijedeći tri evanđeoska savjeta siromaštva, čistoće i poslušnosti, kao redoviti put kršćanskoga posvećivanja u svakodnevnome životu. Kao siromah Arški je župnik mogao reći: “Moja je tajna jednostavna - sve dati i ništa zadržati”. Njegova se čistoća caklila u njegovu pogledu kada se očima jed-nog zaljubljenika obraćao prema Svetohraništu. A sasvim poslušan tvrdio je: “Ne postoje dva dobra načina služenja Bogu. Ima samo jedan: služiti Bogu kako On želi da mu se služi”. Papa ističe potrebu zajedništva između svećenika i vlasti-toga biskupa u učinkovitome i osjećajnome bratstvu. Jedino će tako – pojasnio je Benedikt XVI. – svećenici moći u potpunosti živjeti dar beženstva i biti kadri po-taknuti procvat kršćanskih zajednica u kojima se ponavljaju čudesa prvoga prop-ovijedanja. Na koncu, Papa podsjeća kako je Pavao VI. govorio da “suvremeni čovjek radije sluša svjedoke nego učitelje, a ako sluša učitelje onda to čini jer su svjedoci”. Povjeravajući sve-ćeničku godinu Blaženoj Djevici, Papa završava pismo riječima: Dragi svećenici, Krist računa na vas. Po uzoru na svetoga Arškog župnika, prepustite da vas osvoji Krist i bit ćete u današnjem svijetu vjesnici nade, pomirbe i mira.
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
5
KRIŽNI PUTKrižni put je pobožnost na spomen Isusove muke od trenutka kada Isusa osuđuju na smrt do poka-panja Isusova tijela u grob. Sastoji se od 14 post-aja ili stajališta. Za svaku postaju u crkvama ili na javnim mjestima postavljaju se slike ili kipovi s likovnim prikazima Isusove muke. Pobožnost je vrlo stara i potječe iz Jeruzalema. Nas-tala je tijekom hodočašća kada su vjernici obilazili mjesta Isusove muke. Križni put su osobito promi-cali sv. Franjo Asiški i franjevci, no pobožnost se značajnije proširila tek u 18. stoljeću u katoličkoj Crkvi. Sama pobožnost se sastoji od pripravne
molitve, zatim od 14 molitvi za svaku postaju i završne molitve.Molitva Križnog puta može se razumjeti kao put prema dubljem, duhovnom zajedništvu s Isusom. Put križa je u svojoj biti škola vjere, one vjere koja je djelo-tvorna ljubavlju. Ova pobožnost nam očituje Boga koji sam s nama dijeli naše patnje, čija ljubav ne ostaje neosjetljiva i udaljena, nego silazi među nas, sve do smrti na križu. Bog koji s nama dijeli naše patnje želi preobraziti naše srce i poz-vati nas da i mi sudjelujemo u patnjama drugih, želi nam dati «srce od mesa» koje neće biti neosjetljivo na patnje drugih, nego će dopustiti da bude taknuto i vodit će nas ljubavi koja ozdravlja i pomaže. Naša zajednica moli križni put u korizmene petke u 18.30 u kapeli bl. Alojzija Stepinca, Schwanthalerstr. 96/98.
KRŠTENJEPriprema roditelja i kumova za krštenje održava se svakog četvrtka u 19.30 sati u Hrvatskoj katoličkoj misiji (Schwanthaler-str, 96). Na velike kršćanske i državne blag-dane nema pripreme. Krštenja se redovito obavljaju subotom u 15.00 sati u kapeli bl. Alojzija Stepinca (Schwanthalerstr. 96/98). Svećenici i đakon krste po svom internom dogovoru. Potrebo je dijete prijaviti u uredu Misije najmanje mjesec dana prije krštenja i dogovoriti sve detalje. Potrebno je pribaviti svijeću za krštenje i ponijeti je na obred.
“U vodi je izvor životni!”
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
6
KRIZMASvetu krizmu slavit ćemo u nedjelju, 20. lipnja 2010. u crkvi St. Michael u 12.00 sati. Slavlje će predvoditi vrhbosanski nadbiskup uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić.Krizmanici i kumovi trebaju najkasnije u 11.30 sati biti u dvorištu crkve St. Michael. Sa sobom trebaju ponijeti svijeću i iskaznicu krizmanika.
HODOČAŠĆE KRIZMANIKA U RIMHodočašće krizmanika u Rim bit će od 24. do 29. svibnja 2010. godine.
POSTPost je dragovoljno odricanje svake hrane ili pića jedan ili više dana. Današnji svijet, a poseb-no zapadni, ne cijeni mnogo post. Oni više ci-jene umjerenost u jelu i piću više radi estetike. Post im se čini opasnim za zdravlje i ne vide nje-govu duhovnu korisnost. Veliki razlog tome je i današnji konzumistički mentalitet. Ipak, samom postu pripada važno mjesto u re-ligioznim obredima, radi trapljenja, očišćenja, žalovanja, prošnje. Biblija jasno utvrđuje smisao
posta i uređuje njegovo vršenje te s molitvom i milostinjom smatra ga jednim od bitnih čina koji su pred Bogom izraz čovjekove poniznosti, nade i ljubavi.Biblija govori o raznolikim prigodama i pobudama posta, a uvijek je posrijedi želja da se čovjek vjere učvrsti u stavu poniznosti da bi prihvatio Božje djelovanje i stavio se u Božju prisutnost. Isus također uči svoje učenike i druge kako treba biti motiviran i učinjen post samo iz ljubavi prema Bogu. Dok protiv farizeja brani svoje učenike koji ne poste, Isus sam kaže: “Mogu li svatovi postiti dok je s njima zaručnik? Dok imaju zaručnika sa sobom ne mogu postiti. Ali doći će vrijeme kad će im se zaručnik ugrabiti. Tada će oni, u taj dan, postiti” (Mk 2, 19–20). Pravi post je dakle post vjere, biti lišen gledanja Gospodina i stalno ga tražiti. U očekivanju da nam se Zaručnik vrati post pokore ima svoje mjesto u djelovanju Crkve. Crkva je ostala vjerna tom Kristovom nauku, nastojeći obavljanjem posta vjernike dovesti u stav potpune otvorenosti za Gospodnju milost. Dani posta i nemrsa, koji uz post vežemo, u općoj Crkvi su svaki petak u godini, osim kada su svetkovine, i korizmeno vrijeme. Zapovjedni post i nemrs su na srijedu Pepelnicu i na Veliki petak. Kršćane obavezuje post od punoljetnosti do šezdesete godine života.
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
7
ČITAČI I PJEVAČI
Liturgija je u Crkvi oduvijek bila i jest povlašteno mjesto, vrijeme i događaj na kojemu se Riječ čita, naviješta i tumači. Liturgija ne stvara Božju riječ, nego prima Riječ kroz Sveto pismo, omogućuje izranjanje njezine životne snage. Ona postaje živom Predajom. Liturgijska služba čitača tvori veoma jasan sakramentalni znak. Naviještati Božju riječ u liturgijskome slavlju
znači uprisutniti Krista. Čitanja bi u Crkvi izgledala sasvim drugačije kad bi si čitači posvijestili da su oni nositelji Božje riječi, da preko njih zajednica čuje što Bog poručuje čovjeku. Čitanje koje treba navijestiti zahtijeva razmatranje i pripremu. Stoga nije dostatno doći tek nekoliko minuta prije liturgijskog slav-lja, gdje će netko, najčešće župnik, odrediti tko će čitati ili biti presretan da ima nekoga tko želi čitati. U tom slučaju valja pripaziti i na povjerenje čitanja djeci jer ona nisu najprikladnija za tu službu. Nije riječ samo o nekome tko dobro čita, već o nekome tko čita na liturgijski način, a to znači da čitač bude uronjen u Božju riječ, da bude prožet vjerom i odgovornošću za riječ.
Među raznim liturgijskim službama danas je, čini se, najrjeđa služba pjevača. Ulo-ga je pjevača u tome da zajednica može slijediti njegovo dobro pjevanje. Jedna od najvažnijih zadaća pjevača je pjevanje pripjevnog psalma. S ovom službom usko je vezana služba zbora. Zbor o kojem se govori nije nikakva katolička glazbena udruga koja bi, umjesto da pjeva u nekoj dvorani, prigodno ili više puta pjevala u crkvi, već je dio liturgijske zajednice s posebnom liturgijskom službom. Crkva oduvijek zna da pjevanje, kao ništa drugo, pridonosi kako bi se od mnoštva poje-dinaca učinila Kristu ugodna zajednica.
PRVA PRIČESTPrvu pričest slavit ćemo u subotu, 12. svibnja 2010. u 10.30 sati u crkvi St. Paul. Djeca trebaju biti najkasnije u 10.00 sati ispred crkve gdje će se formirati procesija za svečani ulazak u crkvu. Ispovijed prvopričesnika i roditelja bit će u petak, 11. lipnja 2010. u 17.30 sati u crkvi St. Paul. Probe za prvopričesnike bit će u petak, 08. svibnja 2010. u 16.00 sati u crkvi St. Paul.
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
8
Mogućnost za ispovijed?Svaki dan u kapeli bl. Alojzija Stepinca od 18.00 -18.30 postoji mogućnost za sv. ispovijed. U posebna vremena crkvene godine kao što su Došašće i Korizma najavi se posebni raspored ispovijedanja vjernika. Nedjelja je dan Euharistije - Sv. mise, pa stoga nije najpogodnije vrijeme za ispovijed. Vjernici trebaju koristiti druge prilike koje im se nude da se ispovjede.
MINISTRANTIŽupna zajednica te izabire i prihvaća između mnogo dječaka ili djevojčica. Budi stoga pono-san i radostan jer si pozvan na tako uzvišenu službu. Zato pozorno prati odvijanje obreda, moli se sabrano, dostojanstveno i pobožno se vladaj. Tvoje vladanje treba vjernike poticati na molitvu. Nikako ne bi bilo u redu da svojim ponašanjem i držanjem na bilo koji način ometaš svećenika ili vjernike.Ministrant je pozvan da u župnoj zajednici služi s određenom zadaćom, kako i sam na-ziv službe govori. Latinska riječ “ministrare” znači služiti - ministrant je službenik oltara, aktivni je sudionik bogoslužja. Bogoslužje je posebno slavlje u čast samome Bogu. Biti u posebnoj blizini Božjoj nije samo posebna čast nego je to i odgovornost. Sveta misa je najuzvišenija molitva koju vjernici mogu prinijeti Bogu. Stoga od poslužitelja oltara se očekuje posebna pozornost i sabranost. Ministrantsko odijelo ne želi samo uljepšati osobu, već želi obogatiti liturgiju. Lijepo odjeven ministrant, uz svečano i ozbiljno ponašanje, je ukras liturgije.Dužnosti ministranata- služiti na veću slavu Božju.- redovito i točno sudjelovati u službi Božjoj i na sastancima, - doći barem petnaest minuta prije mise kako bi se pripremio za ministriranje, - pobožno i sabrano obavljati svoju službu kod oltara,- pristupiti što češće sv. pričesti,- čuvati i spremati ministrantsko odijelo. Isto tako spremati i čuvati sve crkvene predmete; stavljati ih na za to određeno mjesto.
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
9
KLANJANJE PRED PRESVETIMNovost kršćanskoga kulta, kojemu je izvor u Kristovu otkupiteljskom djelu, u Novome zavjetu orisana je slikom “klanjanja Bogu u duhu i istini” (Iv 4,24). Ipak, ta Isusova riječ ne može biti usko shvaćena kao de# nicija kršćanskoga bogoštovlja, nego u najširemu smislu kao putokaz življenja vjere. Kršćanski je život poklonstvo pred Bogom, poklonstvo koje se izražava i klanjanjem. Klanjanje je tek je-dan od oblika poklonstva pred Bogom.Pojam euharistijsko klanjanje kroz dugi niz stoljeća poglavito je označavao klanjanje pred euharistijom, pred Kristom uprisut-njenim u euharistijskim prilikama. Duh nove liturgijske obnove, koji zahvaća ne samo liturgijske čine nego i oblike pučke pobožnosti, posvješćuje nam da litur-gijski čini ne mogu biti promatrani tek kao izričaji ljudskoga štovanja Boga, nego su “djelo Krista svećenika i njegova ti-jela koje je Crkva” (SC 7). Sakramentalno slavlje euharistije jest čin iskazivanja hvale nebeskome Ocu, i to “po Kristu, s Kristom i u Kristu”, kako to ispovijeda najsvečanija liturgijska doksologija. Prihvatimo li osnovna teološka i pastoralna usmjerenja, koja kazuju da euharistijsko klanjanje ima svoj izvor u slavlju euharis-tije, postaje nam razvidno da i euharistijsko klanjanje ima svoju usmjerenost k proslavi Oca koji nam je u Sinu darovao svoje spasenje. Zato euharistijsko klanja-nje nije samo poklonstvo pred euharistijom ili motrenje euharistijskoga Krista. Euharistijsko klanjanje usmjerava život vjere da bude, poklonstven, i u klanjanju Bogu i slavljenju Boga, jednom riječju da bude euharistijski.
SVETA MISA SVAKI DAN - Kapela bl. Alojzija StepincaSvaki dan u kapeli bl. Alojzija Stepinca, Schwanthalerstr. 96/98, u 18.30 sati slavimo svetu misu.
KLANJANJE PRESV. OLTARSKOM SAKRAMENTUSvakog četvrtka poslije večernje svete mise u kapeli bl. Alojzija Stepinca u 18.30 sati naša zajednica ima klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
10
KRUNICAKrunica je vrlo omiljena molitva kod kršćana, a kao sredstvo, kao vijenac od kamenih ili drvenih kuglice, često je možemo zapaziti oko vrata kršćana, u rukama molitelja, u automobilima i na mnogim prikladnim mjestima u kršćanskim obiteljima. Krunica nije nas-tala odjednom kao gotova pobožnost, nego se je s vre-menom razvijala. Korijene današnjeg načina moljenja možemo naći kod starih pustinjaka koji su običavali na zrna nizati svoje molitve. Početkom XIV. stoljeća krunica se, radi lakšega
moljenja dijeli na petnaest desetica (tri puta po pet desetica). Kako se krunica sve više širi i popularizira - osobito pod utjecajem redovnika dominikanaca - njezin se način moljenja sve više pojednostavnjuje s nakanom da bi cijelom narodu bio što prihvatljiviji. Tako se brojne završnice, iako su se poput litanijskih zaziva lako mogle pamtiti, reduciraju na petnaest, združenih u tri skupine spasenjskih događaja: radosna otajstva, slavna otajstva i žalosna otajstva ili otajstva boli. Papa Ivan Pavao II. je na početku 25. godine svoga ponti� kata, 16. listopada 2002. go-dine potpisao apostolsko pismo Krunica Djevice Marije i otvorio Godinu svete krunice. Pismom je dosadašnjim trima otajstvima krunice: radosnim, žalosnim i slavnim, nadodao i četvrto, otajstva svjetla.Krunica blažene Djevice Marije stoljećima zauzima povlašteno mjesto među različitim oblicima ne samo marijanske nego i sveukupne pučke pobožnosti u iskustvu Crkve. Ne smije se izgubiti iz vida da je molitva “krunice” u svom začetku bila u potpunosti kristološkoga sadržaja (psaltir Očenaša), a i u razdoblju kad je zadobila marijansku obojenost usredotočenost na Kristovo otajstvo spasenja čuvala se kroz kristološke zaključke koji su se dodavali na molitvu “Ave Maria”.U molitvi krunice vjernici razmišljaju o otajstvima spa-senja, u bogoslužju pak doživljavaju otajstvo spasenja. Molitveno razmišljanje nad otajstvima krunice u liturgiji nalazi svoj izvor i nadahnuće, a sama liturgija teži da bude življena i premišljana kroz molitveni život Kristovih vjernika. Krunica, svetopisamski nadahnuta i s liturgijs-kim slavljima usklađena, pruža mogućnost izgrađujućega dijaloga između liturgije Crkve i pobožnosti njezinih vjernika.
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
11
HODOČAŠĆE
Hodočašće je uvijek zauzimalo važno mjesto u životu kršćana. Tijekom pov-ijesti, kršćanin je polazio na put slaviti svoju vjeru na mjestima koja čuvaju us-pomenu na Isusa Krista ili na onim mjestima koja predstavljaju važne trenutke
povijesti Crkve. Posjećivao je svetišta koja časte Majku Božju ili svetišta koja podržavaju živi primjer svetaca. Nje-govo je hodočašćenje proces obraćenja, žudnja za intimnošću s Bogom, pov-jerljiva molitva za svoje materijalne i duhovne potrebe. U svim svojim mno-gostrukim vidovima hodočašće je uvi-jek bilo za Crkvu čudesni dar. Osobito su danas hodočašćenja vrlo omiljela pobožnost vjernika. Hodočašće simbolizira iskustvo čovjeka
kao putnika, koji tek što je izišao iz majčina krila već se upućuje na put vremena i prostora svojeg života. Hodočašće je po svojoj naravi obično vezano uz žrtve i odricanja. Dobro, odnosno, milost koju hodočasnik na svetom mjestu postiže upravo je nagrada i za ovakav izvršeni napor. Hodočašćenje je vrlo omiljena praksa među pobožnim svijetom. Povijest izabranoga naroda u Starome zavjetu zapravo je veličanstveno hodočašćenje na putovima vjere: izlazak iz Egipta, prolaz kroz Crveno more, putovanje kroz pustinju, kušnje i grijeh, ulaz u obećanu zemlju, hod u babilonsko izgnanstvo te povratak u staru domovinu. Izraelci su tri puta godišnje, za velike blagdane Pesah, Ševuot i Sukkot, hodočastili u sveti grad Jeru-zalem. Kršćani pak odlaze u sveta mjesta na kojima se Bog objavio ili koja su po-vezana sa životom, mukom, smrću i uskrsnućem Isusa Krista i njegovih svetaca.Hodočašće se razlikuje od turizma: turizam je bijeg iz svakidašnjeg života u nešto neobično, nesvakidašnje, zabavno, a hodočašće je putovanje prema određenom cilju, putovanje bogato simbolizmom. Isus se predstavlja kao “Put, Istina i Život” te utjelovljenjem i rođenjem od Djevice kreće na put svojeg naroda i cijelog čovječanstva sjedinjujući se na neki način sa svakim čovjekom. Isus ne samo da pokazuje put kojim treba hodati do Boga nego i sam hoda tim putem. On je u svojoj osobi Put do Boga. Kršćanski je život predstavljen kao hodočašće prema nebeskom Jeruzalemu, hodočašće koje ima transcendentni cilj. Kršćanin je svjestan da je ovdje na zemlji “putnik, tuđinac i pridošlica”, njegova je “domovina na nebesima”.
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
12
TERMINI RODITELJSKIH SUSRETA
Susreti roditelja u 19.30 sati u prostorijama misije:
1. Srijeda, 27. siječnja 2010. – fra Tomislav Dukić: Što je odgoj?2. Srijeda, 24. veljače 2010. – fra Daniel Stipanović: Brak u Bibliji3. Srijeda, 24. ožujka 2010. – fra Luka Livaja: Molitva u kršćanskom životu4. Srijeda, 21. travnja 2010. – fra Ante Jojo Marković: Euharistija – središnji događaj vjere5. Srijeda, 19. svibnja 2010. – fra Boris Čarić: Krizma - potvrda vjere ili rastanak s Crkvom
Molitve roditelja u 18.00 sati u kapeli bl. Alojzija Stepinca:
1. Subota, 30. siječnja 2010.2. Subota, 27. veljače 2010.3. Subota, 27. ožujka 2010.4. Subota, 24. travnja 2010.5. Subota, 22. svibnja 2010.
TERMINI TEČAJEVA ZA ZARUČNIKE U 2010.
01., 02. i 03. veljače 2010. 12., 13. i 14. travnja 2010.17., 18. i 19. svibnja 2010.11., 12. i 13. listopada 2010.
Početak tečaja je svaku večer u 19.30 sati, a završetak u 21.30 sati. Nije potrebna nikakva prijava, nego je potrebno samo doći u misiju u Schwanthalerstr. 96/98, 80336 München gdje će biti prvu večer ujedno i prijava za tečaj.
Krist nema ruke,Ima samo naše rukeDa danas čini svoja djela.
Krist više nema nogu,Ima samo naše nogeDa danas dođe ljudima.
Krist više nema glasa,Ima samo naš glasDa danas govori o sebi.
Krist više nema snage,Ima samo naše snageDa k sebi privede ljude.
Krist više nema Evanđelja da bi se čitala.No, sve ono što rječju i djelom činimo,Sve to jest Evanđelje koje se još piše.
Anonimni pjesnik (XV. st.)
Glas s raspela
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
13
Izbori za Misijsko vijeće HKM München
7. ožujka 2010.Misijsko vijeće (župsko vijeće) izravno na izborima biraju katolici jedne katoličke zajednice. Ono je od crkve priznat gremij vjernika laika. Misijsko vijeće ima veoma važnu ulogu u životu zajednice. U njemu se sabiru mnoge informacije iz života zajednice, pripremaju se važne odluke za život zajednice i umrežavaju različite grupe i inicijative. Misijsko vijeće je mjesto gdje se osjećaju želje, razočarenja, na-danja i novi pomaci u zajednici. Ono savjetuje i podupire rad župnika i pastoral-nih suradnika u pastoralnim aktivnostima, kao što je priprema i slavlja euharis-tije, kod prve pričesti i krizme, crkvenih obreda i drugih slavlja i svih različitih aktivnosti zajednice. Ono raspravlja i savjetuje pastoralni team o vjerskom stanju i napretku zajednice, o društveno-političkim pitanjima, o kulturnim nastojanji-ma, o razvoju zajednice u konkretnim prilikama i neprilikama, o očuvanju svega stvorenoga.Najvažnija zadaća Misijskog vijeća jest stvarati takvo ozračje i okolinu da čovjek može rasti i razvijati se u čovještvu i vjeri. Zadaća Misijskog vijeća počiva na slici Crkve kao naroda Božjega. Tako zajednicu nose svi članovi Crkve. Svi su pozvani angažirati se. Svi su suodgovorni za to da vjernička zajednica napreduje. Pravo glasa na izborima za Misijsko vijeće imaju svi katolici od navršene 14 go-dine života, a pravo biti birani imaju svi katolici od navršene 16 godine života.Svi vjernici, koji žele, mogu se kandidirati za ove izbore priloživši vlastiti pro� l. Iz-borna komisija predstavit će vjernicima kandidate. Rokovi i način predstavljanja kandidata bit će objavljeni u na našoj Internet stranici, putem župskih obavijesti kao i na posebno tiskanim listićima.Izbori će se održati u svim crkvama gdje slavimo sv. misu u nedjelju 7. ožujka 2010.Cijela zajednica zahvaljuje dosadašnjim bivšim članovima Misijskog vijeća na suradnji i angažmanu u raznim prilikama života naše zajednice. Gospodin neka ih obaspe svojim blagoslovom za uloženo vrijeme i sposobnosti.
aus Überzeugungk a n d i d i e r e n . w ä h l e n . m i t m a c h e n
7. März 2010
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
50. obljetnica smrti bl. Alojzija Stepinca
Kako je umro kardinal Stepinac?
Krašić. Bila je srijeda, 10. veljače 1960. 10 sati župnik i nazočne časne sestre htjeli su bolesniku prema prethodnom nalogu liječnika dati injekciju, no on prekine župnika i reče mu: “Znate što, župniče! Pustite vi injekciju. Idemo najprije na ono što je najvažnije. Uzmite štolu. Čemu se zavaravati? Sjednite ovdje pa idemo od početka. Osigurati se, pa što Bog dade”. Obavio je opću ispovijest. Nakon ispovijesti reče župniku: “Dajte mi svetu pomast. Ne zaboravite mi podijeliti i Papin blagoslov”. Sat na zidu otkucavao je 14 sati. Kardinal je teško disao i zamo-lio je časnu sestru, koja je bdjela i molila krunicu i bila najbliža
njegovoj samrtničkoj postelji, riječima: “Donesite mi onu moju svijeću!” Svijeću je naime, tjedan dana prije, na samu Svijećnicu dao blagosloviti, uz napomenu da će mu uskoro trebati. Kada su mu sestre donijele i zapalile traženu svijeću, kako je krevet bio uza zid, a bolesnik je ležao na desnoj strani prema zidu uporno gledajući Gospinu sliku, stavili su mu svijeću u šaku lijeve ruke. Kada je ugledao zapaljenu svijeću, snažno ju je prihvatio i stisnuo šaku. Usnama je micao moleći i opetujući: “Fiat voluntas Tua!” - Neka bude volja tvoja! Srijeda, 10. veljače 1960., sat je pokazivao 14 sati i 15 minuta . “Fiat voluntas Tua”. Bile su to posljednje riječi koje su nazočni čuli iz umirućih usta hrvatskog kardinala i nadbiskupa zagrebačkoga, zatim Sluge Božjega, a danas Blaženika Alojzija Stepinca. Ispustio je svoju dušu, držeći čvrsto u ruci blagoslovljenu svijeću s kojom je vedro dočekao smrt. Krašički župnik vlč. Josip Vraneković, odmah je o kardinalovoj smrti izvijestio Kaptol zagrebački, a mještanima Krašića i milicijskoj straži to su najavila crkvena zvona. Vijest o kardinalovoj smrti brzo se širila na sve strane svijeta, mnogi su pohitali u Krašić, ali tamo milicijska straža nije dozvoljavala nikome pristup pokojni-ku. Zagrebački nadbiskup koadjutor msgr. dr. Franjo Šeper, koji je tada u svojstvu apostolskog administratora nastavio upravljati nadbiskupijom nakon što je obavijestio o smrti Svetog Oca papu Pia XII., spremao se odmah poći u Krašić. U nadbiskup-ske prostorije dolaze međutim predstavnici UDB-e i obavještavaju ga i upozoravju. UDB-a odlučuje gdje će se ukopati preminuli osuđenik. To upozorenje glasi: Kako je osuđeni zagrebački nadbiskup Stepinac umro prije nego mu je istekla izrečena kazna, koju nije u cijelosti izdržao, to vlast (komunistička) ima zakonsko pravo na “mrtvo osuđenikovo tijelo” i samo ona može odlučiti gdje će mrtvo kardinalovo tijelo biti sahranjeno. Nadbiskupu koadjutoru dr. Šeperu tada je rečeno da STEPINĆEVO
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
TIJELO MOŽE BITI SAHRANJENO BILO GDJE NA PODRUČJU KRAŠIĆKE ŽUPE. ALI U ZA-GREBU NIKAKO! Nadalje, da se još iste noći te sri-jede 10. veljače, ima odvesti u Zagreb radi obdukcije, pri sudskom liječničkom pregledu. Krašić u srijedu, 10. veljače od 18 do 20 sati. U Krašić su iz Zagreba doskora stigla mrtvačka kola s lijesom te neki pripad-nici UDB-e pa i neki funkcioneri vlasti, a sa zagrebačke Šalate i neki liječnici sudske medicine na čelu sa svojim predstojnikom dr. Vladimirom Palmovićem.“I kada su i liječnici utvrdili da je u bolesnika nastu-pila smrt,” nazočni predstavnici vlasti naredili su da se mrtvo tijelo odmah otpremi na Institut za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta na Šalatu u Zagrebu. 10. veljače oko 20 sati kolona automobila kreće iz Krašića u Zagreb. Zatim su se uputili prema Zagrebu, mrtvačka kola s posmrtnim ostacima preminuloga kardinala Alojzija Stepinca, potom službeni auto s na-dbiskupom koadjutorom msgn. dr. Šeperom, u pratnji pomoćnog biskupa Sali Sewissa i zatim liječnici iz In-stituta za sudsku medicinu iz Zagreba te velik broj auta s članovima UDB-e i komunističke vlasti, koji su pra-tili kolonu ispred i iza mrtvačkih kola. U Zagrebu na Šalati, gdje je već svuda bila raspoređena vojska i mi-licija, u Institutu za sudsku medicinu i kriminalistiku zagrebačkog Medicinskog fakulteta bila je obavljena obdukcija, a tijelo je trebalo biti balzamirano. Sve je to imalo biti gotovo do 4 sata ujutro toga dana 11. veljače 1960. No što se te noći u Institutu za sudsku medicinu dogodilo, saznat će se tek 33 godine kasnije, na dan ekshumacije 1993. u zagrebačkoj Prvostolnici, u po-vodu obvezne identi� kacije u postupku beati� kacije za proglašenje blago preminuloga kardinala slugom Božjim. U četvrtak, 11. veljače 1960. u ranim jutarnjim sa-tima posmrtni ostatci kardinala Stepinca ponovno u Krašiću. U četvrtak 11. veljače 1960. u ranim jutarnjim satima vozeći velikom brzinom, mrtvačka kola dovezla su natrag iz Instituta za sudsku medicinu u Zagrebu
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.u Krašić “balzamirano” kardinalovo tijelo, gdje je ostalo izloženo u lađi župne crkve u Krašiću blizu svetišta sve do petka 12. veljače 1960. g., do 19,30 sati. KRAŠIĆ četvrtak, 11. veljače 1960. u Krašiću užurbane pripreme za ukop u župnoj crkvi. Dok se mrtvo tijelo nije vratilo iz Zagreba, prema dogovoru vjernika u župi odlučeno je da je jedino dolično mjesto za kardinalov ukop župna crkva, i to samo središte pred oltarom, gdje je pokojnik proveo tolike sate u molitvi i klanjanju od kako je u tijeku zadnjih 8 godina 2 mjeseca i 5 dana bio zatočenikom u svojoj rodnoj župi. Odmah se započelo s uklanjanjem poda da se uredi grobnica. ZAGREB - PRVOSTOLNI KAPTOL petak 12. veljače 1960. u 12,30 sati. Nakon što je u petak, 12. veljače. u 10 sati nadbiskup koadjutor dr. Šeper objavio odredbu
kojom njega Sveta Stolica imenuje za apostolskog administratora Zagrebačke nad-biskupije u 12,30 sati dobiva iznenađujuću vijest, koju mu donosi predsjednik vjerske komisije komunističke vlasti koja glasi: “Da je ŽALBU službenog Kaptola ‘mjerodavna vlast’ usvojila te je zaključeno DA SE UKOP MOŽE OBAVITI U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI i da dr. Šeper može po volji organizirati ukop.” Neočekivani obrat u samo nekoliko sati! Taj događaj mnogi smatraju i nazivaju prvim kardinalovim čudom. Međutim to nije i posljednje što se može nazvati “čudom kardinala Stepinca”.ZAGREB - Institut Šalata, noć 10. na 11 . veljače 1960. Što se zapravo dogodilo u noći 10. veljače 1960. na dan smrti kardinala Stepinca? “Na dan smrti 10. veljače 1960. Stepinčevo mrtvo tijelo bilo je prevezeno iz Krašića radi obdukcije na Institut za sudsku medicinu na Šalatu u Zagrebu. Crkvene su vlasti zatražile da se kardinalovo tijelo balzamira (pri balzamiranju unutrašnji meki organi se uklanjaju jer se ne mogu balzamirati), a tadašnji apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije msgr. dr. Franjo Šeper zamolio je jednog liječnika koji je sudjelovao u obdukciji da sačuva kar-dinalovo srce u interesu Crkve, što je ovaj i učinio.“ (Te je večeri Šalata bila okružena vojnicima, a u Institutu je bilo bezbroj ondašnjih policajaca u odorama i UDB-aša i u civilu) KARDINALOVO SRCE SPALJENO. Dvije godine kasnije, točnije 1962., našao se iz sastava Instituta jedan izdajica koji je dojavio UDB-i kako msgr. Šeper “čuva” Stepinčevo srce. UDB-a je odmah, “pritisnuvši” tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa msgr. Šepera, došla do kardinalova srca, koje je u međuvremenu balzamirano, za-tim ga je odmah spalila u malom krematoriju ondašnje SUP-ovske ambulante u Šarengradskoj ulici na Trešnjevci u Zagrebu, a pepeo bacila. Najavljeno 10. na 11. veljače 1962. balzamiranje kardinalovih smrtnih ostataka nije uopće obavljeno, već je
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
u mrtvo kardinalovo tijelo ulivena velika količina kiseline. Ta je kiselina imala zadaću razgraditi cjelokupni pokojnikov organizam, kako bi se izbrisali tragovi sustavnog tro-vanja tijekom njegova sužanjstva u zatvoru u Lepoglavi. To je utvrđeno prilikom ek-shumacije kardinalova mrtvoga tijela u postupku proglašenja pok. kardinala Stepinca slugom Božjim u veljači 1993. god. SVEČANA SAHRANA U ZAGREBAČKOJ PRVOSTOLNICI ZAGREB, SUB-OTA 13. VELJAČE 1960. Odmah nakon saznanja da posmrtne ostatke preminu-log kardinala Stepinca može ukopati po svojoj volji, zagrebački nadbiskup koadjutor msgr. dr. Franjo Šeper to je i učinio. U petak, 12. veljače nakon 19,30 sati iz Krašića u zagrebačku Katedralu dovezeno je kardinalovo mrtvo tijelo (tada su bili još svi uvje-reni da je i balzamirano ), gdje je i prenoćilo. Istodobno se u sredini velike lađe iza samoga svetišta ubrzano uređivala grobnica. Već rano ujutro u subotu 13. veljače, Katedrala je bila puna vjernika. U 9 sati u njoj je bilo popunjeno i posljednje mjesto. Veliko mnoštvo vjernika moralo je ostati na trgu ispred Katedrale i u dvorištu oko same Katedrale. Katedrala u 10 sati - De profundis! Nešto iza 10 sati msgr. dr. Franjo Šeper započeo je svečanu zadušnicu, uz mrtvačku misu koju je pjevao katedralski zbor. Iza zadušnice msgr. Šeper je održao posmrtno slovo i oprostio se od pokojnog kardinala Stepinca. Zatim je uslijedio ukop u grobnicu u kojoj i danas počivaju u miru Božjem mučenički ostatci sluge Božjega i hrvatskog kardinala ALOJZIJA STEPINCA, čiji grob već 50 godina i danju i noću nije nikada bez svježega cvijeća koje u znak zahvalnosti za prinesenu kardinalovu žrtvu polažu odani vjernici. Na grobu kardinala Stepinca u Katedrali već 50 godina vjernici mole i zavjetuju se. Kardinalov grob u zagrebačkoj pr-vostolnici postao je (a to je već punih 50 godina a i dan današnji) mjesto na kojemu se i prema svjedočenju samih njegovih progonitelja jugokomunističkih vlasti “spontano okupljaju mase vjernika” koji tamo mole i zavjetuju se i na njegov zagovor dobivaju uslišenje svojih molba, a grob je svakodnevno kićen svježim cvijećem. Uz ime preminulog kardinala Stepinca jugokomunističke su vlasti najradije dodavale “zločinac”. Zbog kleveta, laži i mržnje kojima je bio progon-jen i suđen kardinal Stepinac proživljavao je mučeništvo srca. Unatoč tome kardinal je ostao čvrst, vedar, ustrajan i nepokolebljiv. Zato mu Crk-va u Hrvata i hrvatski narod uzvraćaju odanim poštovanjem i pobožnošću.
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
DAN DOGAĐAJ
06. veljače Humanitarni koncert za gradnju crkve na Udbini - Oliver Dragojević
10. - 14 veljače STEPINČEVO
10. - 13. veljače Kapela (Schwanthalerstr. 96-98) Duhovna obnova - Dr. fra Ante Vučković
17. veljače Pepelnica -18.30 sati - sv. misa uz obred pepeljavanja
27. veljače - 6. ožujka
Hodočašće u Svetu Zemlju - Izrael
01. travnja VELIKI ČETVRTAK - St. Paul - u 19.30 sati Misa Večere Gospodnje s njemačkim vjernicima
02. travnja VELIKI PETAK -10.00 sati - Križni put naroda - početak u crkvi St. Michael - u 18.00 sati OBREDI Velikog petka za Hrvate u crkvi St. Paul
03. travnja VELIKA SUBOTA - 20.00 sati - St. Paul - Uskrsno bdijenje - blagoslov jela
04. travnja NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA
01. svibnja Cjelodnevni susret svih ministranata s područja Bavarske
08. - 09. svibnja Hrvatski nacionalni susret mladih katolika u Zadru
12. - 16- svibnja Ökumenicher Kirchentag in München
16. svibnja Dan sjećanja u Bleiburgu - Misija organizira odlazak autobusima
12. - 16. svibnja Hodočašće u Lourdes
24. - 29. svibnja Hodočašće krizmanika u Rim
03. lipnja Tijelovo - 8.00 - Marienplatz - Svečano euharistijsko slavlje - Procesija s Presvetim Sakramentom
12. lipnja PRVA PRIČEST- 10.30 - St. Paul
13. lipnja SV. ANTE - Sv. misa s blagoslovom djece i ljiljana u 17.00 sati u crkvi St. Paul.
20. lipnja KRIZMA- 12.00 sati - St. Michael - Predvodi vrhbosanski nadbiskup i metropolita uzoriti gospodin Vinko kardinal Puljić
27. lipnja Hrvatsko hodočašće u Altötting - misija organizira odlazak autobusima.
03. svibnja Hodočašće Sv. Anti u Padovu
04. listopada Sv. Franjo – Središnje slavlje u crkvi St. Michael u 12.00 sati
01. studenoga Waldfriedhof - Molitve na hrvatskim grobovima - (10.00 sati Lorettoplatz)
24. prosinca BADNJAK – Sv. misa Polnoćka St. Gabriel u 20.30 (Versaillerstr. 20) i St. Paul u 24.00 sata.
25. prosinca SVETKOVINA ROĐENJA GOSPODINOVA - Svečana sv. misa u 12.00 sati u crkvi St. Michael
TERMINI U 2010. GODINI
18
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
MJESTO CRKVA ADRESA DAN VRIJEME
Geretsried Maria Hilf Johann-Seb.-Bach-Str. 2 Subota 16.30sati *
München Kapela Schwanthalerstr. 96 Nedjelja 10.00 sati
München Maria Schutz Bäckerstr. 19 - (Pasing) Nedjelja 11.45 sati
München St. Michael Neuhauserstr (Centar) Nedjelja 12.00 sati
München St. Gabriel Versaillerstrasse 20 Nedjelja 12.00 sati
München St. Paul St.-Pauls-Platz 10 Nedjelja 16.00 sati *
Poing St. Michael Schulstr. 36 Nedjelja 12.00 sati
Ebersberg Kreiskrankenhaus Pfarrer-Guggetzer-Str.3 Nedjelja 10.30 sati
Emmering St. Johannes d. T. Kirchplatz 1a Nedjelja 16.00 sati *
* Ljetno vrijeme: 17.00 satiMünchen: St. PaulGeretsried: Maria HilfEmmering: St. Johannes d. T.
“SPOMENI SE DA SVETKUJEŠ DAN GOSPODNJI!”
(Božja zapovijed)
SVETE MISE na hrvatskom jeziku
HODOČAŠĆE MAJCI BOŽJOJ LURDSKOJ - LOURDESOd 12. do 16. svibnja 2010. Polazak u srijedu, 12. svibnja 2010. u 17.30 sati ispred misije. Cijena 285 €.
HODOČAŠĆE SV. ANTI I SV. LEOPOLDU U PADOVUPolazak u petak, 2. srpnja 2010. u 23.00 sata sa & eresienwiese. Cijena 85 €.
HODOČAŠĆE U ALTÖTTING - 37. hrv. nacionalno hodočašćePolazak u nedjelju 27. lipnja 2010. u 7.30 sati ispred misije. Cijena 25 €.Hodočašće pješaka u Altötting - 25. lipnja 2010.Polazak iz Ebersberga u 9.00 sati.Biciklističko hodočašće u Altötting - 26. lipnja 2010. Polazak u 8.00 sati ispred misije.
AJCI BOŽŽŽJOJ LURDSKOJ - LOURDES
HODOČAŠĆA
LouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLouLourderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderderdesssssssssssssssssssssss
19
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
Razred Vjeroučitelj Dan Sat Dvorana
1. razred s. Nikolina Subota 11.00 sati Velika
2. razred s. Nikolina Subota 10.00 sati Velika
3. razred s. Viktorija Petak 15.00 sati Dvorana 3
3. razred s. Viktorija Petak 16.00 sati Dvorana 3
3. razred s. Viktorija Subota 10.00 sati Dvorana 3
3. razred s. Viktorija Subota 11.00 sati Dvorana 3
4. razred s. Viktorija Četvrtak 17.00 sati Dvorana 25. razred đakon Mate Subota 10.00 sati Dvorana 26. razred fra Ante Jojo Subota 11.00 sati Kapela7. razred fra Daniel Subota 11.00 sati Dvorana 28. razred fra Boris Petak 15.00 sati Velika8. razred fra Boris Petak 16.00 sati Velika8. razred fra Boris Subota 11.00 sati Kapela8. razred fra Boris Subota 12.00 sati Kapela9.-12. razred fra Daniel Petak 19.00 sati Velika
Studenti i mladi fra Boris Petak 20.00 sati Velika
FRAMA fra Daniel Srijeda 19.00 sati Velika
Katekumeni fra Tomislav Po dogovoru
RASPORED VJERONAUKA 2009./2010.
Misija posjeduje vlastitu knjižnicu koja služi svim vjernicima za uzdizanje njihove duhovnosti i kulture. Fond knjiga povećava se nabavkom same Mis-ije ili različitim donacijama knjiga. Svatko može darovati knjigu za misijsku knjižnicu. Svi koji posuđuju knjige sudjeluju u održavanju fonda knjiga time što ih čuvaju i na vrijeme vrate. Knjižnicu vodi gosp. Drago Šiprak.Radno vrijeme knjižnice:Srijeda: 16.00 - 18.30 satiSubota: 9.45 - 11.45 satiPrvi petak: 16.00- 18.00 satiTelefon: (089) 179581-34
KNJIŽNICA
Napomena: U Misiji se mogu nabaviti knji-ge duhovnog sadržaja: Biblija, Katekizam Katoličke crkve, i drugi duhovni naslovi kao i različiti nabožni predmeti.
20
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
PJEVANJE, SVIRANJE, PLESANJE, SUSRETI 2009./10.
SAT SKUPINA GDJE
Pon. 20.00-22.00 Veterani folklora Velika dvorana
Ut. 20.00-22.00 Mladi - Folklorna skupina AFra Andrija Kačić Miošić
Zadnji dio kapele
19.00-21.00 Klapa Croatia (Sastav II) Dvorana br. 3
Sr. 17.00-18.00 Tamburaška supina C/početnici Dvorana br. 220.00-22.00 Klapa Croatia (Sastav I) Dvorana br. 3
Čet. 19.00-21.00 Crkveni zbor Pasing Dvorana br. 3
18.30-21.30 Misijski bend “Stigma” Podrum
19.30-20.30 Priprema roditelja i kumova za krštenje
Velika dvorana
Pet. 15.15-16.00 Dječji folklor “Bijeli golubovi” (4-7 god.)
Zadnji dio kapele
16.00-17.00 Dječji folklor “Bijeli golubovi” (8-11 god.)
Dvorana br. 2 i 3
17.00-18.00 Dječji zbor “Hrvatski slavuji” Dvorana br. 3
18.00-19.00 Dječji folklor B (12-15 god.) Dvorana br. 2
19.00-21.00 Lira Dvorana br. 3
19.00-20.00 Priprema odraslih za sakramente Ured
20.00-22.00 Mladi - Folklorna skupina AFra Andrija Kačić Miošić
Zadnji dio kapele
Sub. 14.00-16.00 Vježbe za orkestar - Tamburice Dvorana br. 2
16.30-18.00 Tamburaška skupina mladih Dvorana br. 3
18.00-20.00 Crkveni zbor St. Paul i St. Michael Dvorana br. 3
19.00-21.00 Crkveni zbor St. Gabriel St. Gabriel
19.00-21.00 Akademski krug Velika dvorana
Zadnji utorak u mjesecu
21
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
2009. godinaBroj krštenih: 139Broj prvopričesnika: 148Broj krizmanika: 109Broj crkveno vjenčanih: 20Broj povratnika u crkvu: 4Broj umrlih: 14
2008. godinaBroj krštenih: 146Broj prvopričesnika: 124Broj krizmanika: 84Broj crkveno vjenčanih: 14Broj povratnika u crkvu: 1Broj umrlih: 18
2007. godinaBroj krštenih: 152Broj prvopričesnika: 105Broj krizmanika: 66Broj crkveno vjenčanih: 27Broj povratnika u crkvu: 4Broj umrlih: 34
STATISTIKA HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE MÜNCHEN
Dušobrižnici:fra Tomislav Dukić, župnikfra Luka Livajafra Bože Ančićfra Ante Jojo Markovićfra Daniel Stipanovićfra Boris ČarićMate Kutleša, đakon
Pastoralne suradnice:č. s. Viktorija Vukančićč. s. Nikolina Bilićč. s. Nada Pavlović
Tajništvo:č. s. Blaga VojkovićGđa. Marija Šibenik
PASTORALNO OSOBLJE
2006. godinaBroj krštenih: 163Broj prvopričesnika: 116Broj krizmanika: 73Broj crkveno vjenčanih: 13Broj povratnika u crkvu: 6Broj umrlih: 19
2005. godinaBroj krštenih: 168Broj prvopričesnika: 99Broj krizmanika: 86Broj crkveno vjenčanih: 16Broj povratnika u crkvu: 4Broj umrlih: 3
2004. godinaBroj krštenih: 150Broj prvopričesnika: 63Broj krizmanika: 102Broj crkveno vjenčanih: 21Broj povratnika u crkvu: 7Broj umrlih: 22
Napomena:Statistički podatci obuhvaćaju samo ono što je zabilježeno u misijskim knjiga-ma. Mnogi drugi hrvatski vjernici vode se po njemačkim župama i župama u Domovini.
22
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
CARITAS - SOCIJALNA SLUŽBASocijalna služba za radnike iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije
CZ Ost - Herr Blažević Kreillerstraße 24; Tel.: 089/43 669 614; Fax: 089/43 669 620Stadtbezirke: Schwabing-Moosach, Milberstsh. Am Hart, Schwabing-Freim., Allach-Untermenz., Feldmoch.-Hasenb.U2 Feldmoching
CZ Au-Haidhausen - Frau ČolakHohenschwangaustr. 24 ; Tel.: 089/69 390 824 ; Fax: 089/69 390 826Stadtbezirke: Au-Haidhausen, Berg am Laim, Trudering-Riem, Ramersdorf-Perlach, Obergiesing, Untergiesing-Harl.U2 ili S1, S2 do Giesing , Tram 27 do Schwanseestr
CZ Innenstadt - Herr StrujićLandwehrstr. 26/II; Tel.: 089/23 11 49 65; Fax: 089/23 11 49 38Stadtbezirke: Altstadt-Lehel, Ludwigsvorstadt, Maxvorstadt, Neuhausen-Nymph., Bogenhausen, ! alkirchen-O’sendl.S-Bahn, U-Bahn, Trambahn do Karlsplatz Stachus
CZ Innenstadt (im Westend) - Herr MihaljevićSchrenkstr. 3; Tel.: 089/ 500 355- 31; Fax: 089/ 500 355-13Stadtbezirke: Sendling, Sendling-Westpark, Schwanthalerhöhe., Hadern, Pasing-Ober-menz., Aubing-Lochhausen, LaimU4 und U5 do Schwanthalerhohe, Tram 18 i 19 do Schrenkstrasse.
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BerlinuAhornstr. 4; 10787 Berlin
Tel.: 030 / 21 91 55 14 ; Fax: 030 / 23 62 89 65
Generalni konzulat Republike HrvatskeOberföhringerstr. 6; 81679 München
Tel.: 089 / 90 90 16 50; Fax: 089 / 98 31 62
Generalni konzulat Bosne i HercegovineKarlstr. 60; 80333 MünchenTel.: 089/98 28 064; Fax: 089/98 28 079
23
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
www.hrvatska-nastava-bavarska.deGRAD ADRESA ŠKOLE
Augsburg St. Georg Volksschule, Auf dem Kreuz 25, 86152 Augsburg
Wittelsbacher Volksschule, Elisenstr. 5, 86159 Augsburg
VS Aug.Centerville – Süd, Columbusstr. 12, 86156 Augsburg
Bad Reichenhall Karlsgymnasium, Salzburger Straße 28, 83435 Bad Reichenhall
Buchloe Hauptschule Buchloe, Münchener Straße 22, 86807 Buchloe
Freising Hauptschule Lerchenfeld, Moosstr. 46, 85356 Freising
Fürstenfeldbruck GS am Niederbronner Weg, Niederbronner Weg 3, 82256 Fü.
Ingolstadt GS Auf der Schanz, Auf der Schanz 28, 85049 Ingolstadt
Karlsfeld GS Karlsfeld, Krenmoosstr. 50, 85757 Karlsfeld
Kolbermoor GS Kolbermoor, Rainerstr. 2, 83059 Kolbermoor
Landshut GS St. Nikola, Nikolastr. 2, 84034 Landshut
Meitingen HS Meitingen, Hauptstr. 35, 86405 Meitingen
München GS an der Plinganserstr., Plinganserstr. 28, 81369 München
Rupprecht-Gymnasium, Albrechtstr. 7, 80636 München
GS Karl-Marx-Ring 63 , 81735 München
� omas-Mann-Gymnasium, Drygalski Allee 2, 81669 M.
GS a.d. Tumblingerstraße, Tumblingerstr. 6, 80337 München
GS an der Hugo-Wolf-Straße 70, 80937 München
GS /HS Schrobenhausener Str. 15, 80686 München
Weißenseeschule, Weißenseestr. 45, 81539 M - Obergiesing
Nersingen Anton Miller VS, Klassenhartweg 2, 89278 Nersingen - Straß
Neufahrn VS am Fürholzer Weg, Am Fürholzer Weg 5, 85375 Neufahrn
Nürnberg Wiesenschule, Wiesenstr. 68, 90443 Nürnberg
HS Insel Schütt, Hintere Insel Schütt 5, 90403 Nürnberg
Poing GS an der Karl-Sittler-Straße, Karl-Sittler-Str. 12, 85586 Poing
Regensburg Von der Tann Schule, Von der Tann Str. 27, 93047 Regensburg
Rosenheim HS Mitte, Wittelsbacher Str. 16, 83022 Rosenheim
Straubing St. Josef GHS, Von Leistner Str. 40, 94315 Straubing
Traunreut Süd Sonnenschule, Pestalozzistr. 14, 83301 Traunreut
Unterhaching GS an der Jahnstraße, Jahnstr. 1a, 82008 Unterhaching
Würzburg GS Würzburg – Stadtmitte, Hofstr. 16, 97070 Würzburg
Nastavna mjesta na kojima se održava hrvatska nastava šk. god. 2009./10.
24
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
U SLUČAJU SMRTI ČLANA NAŠE ZAJEDNICE?
“Sahranjujući svoje sinove i kćeri Crkva puna vjere slavi Kristovo vazme-
no otajstvo sa željom da oni koji su krštenjem postali sutjelesnici Krista umrloga i uskrsloga, s njime po smrti prijeđu u život, i to tako da u duši budu očišćeni te sa svetima i izabranima budu na nebo uzeti, a u tijelu da čekaju blaženu nadu - dolazak Kristov i uskrsnuće od mrtvih. Stoga, Crkva za preminule prikazuje euharistijsku žrtvu Kristova Vazma te uzdiže molitve za njihov pokoj da bi, uslijed uzajamna zajedništva svih Kristovih udova, ono što jednima pribavlja duhovnu korist drugima donosilo utjehu nade.” (Obrednik za pokojne) Pogođeni i iznenađeni smrću svojih najbližih vjernici ipak znaju da oni i njihovi dragi pokojni-ci pripadaju u jedno zajedništvo kršćanske vjere. U vjeri treba proma-trati i smrt članova svoje obitelji i svoje kršćanske zajednice.Stoga, potrebno je da članovi obitelji s nekim dokumentom o smrti vjernika i osobnim dokumentom pokojnika (znati adresu stanovanja, telefon) dođu u misiju javiti smrt koja će se upisati u knjige misije. U kapeli bl. Alojzija Stepinca slavit će se sveta misa za pokojnika i izvršiti dostojan ispraćaj, ako se tijelo pokojnika vozi u Domovinu. Nakon što misija posjeduje sve vjerodostojne informacije o smrti svojih članova razglasit će se na svim svetim misama u misiji te će se cijela zajednica moliti za njihovu dušu. Ako se sprovodni obredi obavljaju u Njemačkoj, također je potrebno javiti se u misiju i dogovoriti sve pojedinosti oko dostojnog sprovoda.
Napomena:
Prijave o smrti primaju se isključivo u uredu misije u Schwanthal-erstr. 96-98 i to od najbližih članova obitelji uz priložene dokumente o smrti osobe. Neće se primati prijave u sakristijama crkava prije ili poslije svetih misa. Objava smrti članova misije na nedjeljnim svetim misama uslijedit će nakon prijave u uredu misije.
25
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.
Informativni list - Infoblatt - 2009./2010. - Broj 8
Hrvatska katolička misijaKROATISCHSPRACHIGE KATH. MISSIONSchwanthalerstr. 96/98 D-80336 München UREDOVONO VRIJEME:Tel.: 089 / 179 581 - 0 09.00 - 12.00 satiFax: 089 / 179 581 -11 16.00 - 17.30 satiE-mail: [email protected] Subotom i nedjeljomwww.baykro.de ured ne radi!
ImpressumIzdavač Hrvatska katolička misija MünchenHerausgaber
Urednik: fra Tomislav Dukić
Bankverbindung LIGA BankSpendekonto Kto.-Nr.: 2020203 BLZ: 75090300
Misijske poruke 2009./2010.
MISIJSKE PORUKE OD 2005. DO 2009.
26
Misijske poruke 2009./2010.
Kro
ati
schsp
rach
ige k
ath
olisc
he M
issi
on M
ünch
en
SADRŽAJ
Uvodna riječ 2Sažetak Papina pisma za svećeničku godinu 3Križni put 5Krštenje 5Post 6Krizma 6Čitači i pjevači 7Prva pričest 7Ministranti 8Mogućnost za ispovijed? 8Klanjanje pred Presvetim 9Sveta misa svaki dan 9Krunica 10Hodočašće 11Glas s raspela 12Termini roditeljskih susreta 12Termini tečajeva za zaručnike u 2010. 12Izbori za misijsko vijeće KHM München 1350. obljetnica smrti bl. Alojzija Stepinca 14Termini u 2010. godini 18Svete mise na hrvatskom jeziku 19Hodočašća 19Raspored vjeronauka 2009./2010. 20Knjižnica 20Pjevanje, sviranje, plesanje, susreti 21Pastoralno osoblje 22Statistika HKM München 22Caritas - socijalna služba 23Konzulati RH i BiH 23Hrvatska nastava 24U slučaju smrti člana naše zajednice? 25
27
Naslovna stranica: Višeslavova krstionica (prijelaz iz 8. u 9. stoljeće)Zadnja stranica: Hrvojev misal (hrvatska glagoljica, 1403/07. godine)
LITERATURA
Ivan Šaško, Liturgijski simbolički govor, Zagreb 2005.Ante Crnčević - Ivan Šaško, Na vrelu liturgije, Zagreb 2009.
Hrv
ats
ka k
ato
ličk
a m
isij
a M
ünch
en
Misijske poruke 2009./2010.H
rvH
rvH
rvH
rvH
rvats
ats
ats
ats
ats
ats
ka
ka
ka
ka
ka
ka k
at
kat
kat
kat
kat
kato
lioli
oli
oli
oli
oličk
ačk
ačk
ačk
ačk
ačk
ačk
ačk
a m
i m
i m
i m
i m
i m
i m
i m
i m
i m
i m
i m
isijsij
sij
sij
sij
sij
sij
sij
sij
sij
sija
Ma M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
a M
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünc
ünch
en
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
hen
MisMisMisMisMisMisMisMisMisMisMisMisMisMisijsijsijsijsijsijsijsijsijsijske ke ke ke ke ke ke ke ke ke porporporporporporporporporporporporporporporporukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeukeuke 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 2009.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09.09./20/20/20/20/20/20/20/20/20/20/20/20/20/20/2010.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.10.
