Mišićni sistem - prezentacija
-
Upload
melisa-vrabac -
Category
Documents
-
view
513 -
download
7
description
Transcript of Mišićni sistem - prezentacija
![Page 1: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/1.jpg)
Mišićni sistem
![Page 2: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/2.jpg)
Mišićni sistem
zajedno sa skeletnim sistemom čini aparat za kretanje
učestvuje u mnogim fiziološkim procesima:
- ishrani; - disanju; - cirkulaciji krvi sastoji iz mišića, odnosno
grupa mišićnih ćelija spojenih u cjeline
tetivama su povezani za kosti
![Page 3: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/3.jpg)
Mišići su snopovi mišićnih ćelija – mišićnih vlakana sa zajedničkom opnom
Prema građi postoje tri vrste mišića:- poprečno-prugasti mišići - glatki mišić - srčani mišić
![Page 4: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/5.jpg)
Poprečno-prugasti mišići vezani su za kost i daju izgled tijelu izgrađuju ih dugačke i relativno
tanke cilindrične ćelije, koje se nazivaju i mišićna vlakna
te ćelije su izduženog oblika i bez nastavaka
![Page 6: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/6.jpg)
Vlakna su postavljena paralelno i okružena su slojem rastresitog veziva – endomizijum.
Veći broj vlakana se udružuje i formira snop, kojeg okružuje omotač – perimizijum.
Ovi snopovi formiraju mišić i okruženi su omotačem izgrađenim od gustog vezivnog tkiva – epimizijum.
Kroz ove omotače prolaze krvni sudovi i nervi, koji se granaju i dospjevaju do svakog pojedinačnog vlakna
![Page 7: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/7.jpg)
U sarkolemi (tanka membrana) miocita se nalaze brojna jedra, veliki broj organela i mišićna vlakanca – miofibrili.
Miofibril je posebno diferencirani, kontraktilni dio citoplazme i to je osnovna funkcionalna jedinica mišićne ćelije.
U izgradnji miofibrila učestvuje oko 1500 miozinskih (debelih) i 3000 aktinskih (tankih) filamenata.
Aktini i miozini su velike polimerizovane proteinske molekule
Igraju osnovnu ulogu u mišićnim kontrakcijama
![Page 8: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/9.jpg)
Svaki poprečno - prugasti mišić ima: polazište i hvatište
Na svakom mišiću se razlikuju mesnati i tetivni dio
Mesnati dio koji se skraćuje i zadebljava nosi naziv trbuh, a dio uz polazište se zove glava mišića
Tetiva je vezivni nastavak pomoću kojeg se mišić najčešće pripaja na kosti, hrskavice i druge strukture.
![Page 10: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/10.jpg)
Na osnovu hemijskih i funkcionalnih osobina poprečno-prugasti miociti se dijele na:- crvene - bijele - intermedijerne ćelije.
Crvena ili aerobna vlakna sadrže veliku količinu mioglobina i citohroma, koji im daju tamno-crvenu boju i mnoštvo mitohondrija.
Bijela ili anaerobna vlakna sadrže dosta glikogena i glikoliznih enzima.
Intermedijerne mišićne ćelije se po svojim osobinama nalaze između prethodne dve grupe ćelija.
Satelitske mišićne ćelije su male pljosnate ćelije, koje mogu da postojećim ćelijama pridodaju nove miofibrile.
![Page 11: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/11.jpg)
Glatki mišići
Glatki (visceralni) mišići izgrađuju zidove cjevastih organa i organa sa šupljinama
Nalaze se i u koži uz dlake koje pokreću
Sastoje se iz većeg
broja vretenastih ćelija
i imaju jedno ovalno jedro
postavljeno u središnjem
dijelu sarkoplazme.
![Page 12: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/12.jpg)
Аktin i miozin su grupisani u snopove tako da nema poprečne-prugavosti
Aktinski filamenti su pričvršćeni za gusta tijela, koja se nalaze uz ćelijsku membranu ili su razasuta po citoplazmi.
Između tankih filamenata raspoređeni su i miozinski (debeli), koji imaju duplo veći dijametar, ali ih ima 15 puta manje od aktinskih.
Kontrakcije glatkih mišića su spore, duže traju i ne dolazi do zamaranja.
![Page 13: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/13.jpg)
Glatki mišići se dijele na:višejedinačne urobne (visceralne)- svako vlakno - kompaktni sufunkcionira zasebno - teško se uočavaju mišićne - pod kontrolom je ćelijeisključivo nervnih - nalaze se u brojnim organimaimpulsa - draženjem jednog vlakna - nalazi se u šarenici oka podražavaju se druga vlakna i cilijarnom mišiću oka
![Page 14: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/14.jpg)
Biohemija i fiziologija mišićne kontrakcije
Mišić je putem nervnih vlakana uključen u nervni sistem i funkciju cijelog organizma.
Kada nervni impuls putem nervnog vlakna dođe do motorne ploče koja se nalazi na ćeliji, nastaje val depolarizacije ćelijske membrane mišićnog vlakna i pokreće se proces kontrakcije.
Mišićno vlakno mijenja dužinu; ono se skraćuje pomoću miofibrila.
Potrebna energija za kontarkciju dolazi iz ATP-a koji nastaje u brojnim mitohondrijima, a interakcijom mikrofilamenata u miofibrili izvodi se kontrakcija.
http://www.youtube.com/watch?v=e3Nq-P1ww5E
![Page 15: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/15.jpg)
Ne reagiraju odmah nakon prijema draži Kada impuls po intenzitetu i učestalosti dostigne određeni nivo
nastupa kontrakcija, a zatim relaksacija Ostvaruju se pokreti i kretanje organizma Usklađenost fleksora (savijača) i ekstenzora (istezača) odvija se
preko nervnog sistema
Kontrakcija poprečno–prugastih mišića
![Page 16: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/16.jpg)
Kontrakcije glatkih mišića
Odvija se sporije i ritmički Dugo se zadržavaju u
kontrahiranom stanju – plastični tonus glatkih mišića
Ne troši se značajna količinaenergije
Nadražaji preko parasimpatikusa izazivaju grčenje, a simpatikus smanjuje grčenje
humoralni faktori- hormoni, neurotransmiteri utiču na njihovu aktivnost
![Page 17: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/17.jpg)
Osnovna svojstva mišića
![Page 18: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/18.jpg)
Mišići čovjeka
čine skoro polovinu tjelesne mase Učestvuju u izvođenju pokreta
pojedinih dijelova tijela i čitavog organizma
Raznih su oblika:- vretenasti ( udovi)- pljosnati i trakasti ( vrat)- pločasti (trbuh)- lepezasti (sljepoočnica)- prstenasti (želudac, mokraćna bešika)
![Page 19: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/19.jpg)
Glavne grupe mišića čovjeka su:- mišići glave- mišići vrata- mišići trupa- mišići ramena i ruke- mišići nogu
![Page 20: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/20.jpg)
Mišići glave dijele se na površne i duboke. Površnu grupu sačinjavaju mimični mišići koji svojim
tonusom i kontrakcijom regulišu izraz lica odnosno mimiku. Duboku grupu čine mastikatorni mišići, koji pokreću donju
vilicu i vrše žvakanje.
![Page 21: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/21.jpg)
Mišići vrata podeljeni su kičmenim stubom na prednje i zadnje. U zadnje vratne spadaju i gornji delovi leđnih mišića. Učestvuju u pregibanju glave, bočnom savijanju i uvrtanju..
![Page 22: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/22.jpg)
U mišiće trupa spadaju: - mišići leđa- mišići grudi- međurebarni mišići- unutrašnji mišići grudnog koša- dijafragma- mišići prednje-bočnog zida trbušne duplje- mišići zadnjeg trbušnog zida- mišići poda karlične dupljeUčestvuju u podiznju ramena i sprečavaju njegovo obaranje pod uticajem tereta, podizanju trupa, bočnom savijanju i uvrtanju, podizanju rebara i disanju, povezuju kičmeni stub za koštani karlični prsten.
![Page 23: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/23.jpg)
Mišići ramena i ruku su mišići ramena, nadlaktice, podlaktice i šake.
Rameni mišići povezuju gornji okrajak ramenice sa kostima ramenog pojasa.
Učestvuju u podizanju ruke unazad, u stranu, uvrtanju, izvrtanju, raznim pokretima prstiju..
![Page 24: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/24.jpg)
Mišići nogu se dijele na mišiće bedra, mišiće buta, potkoljene i stopalne mišiće.
U funkcionalom pogledu oni obrazuju proksimalni (bedreni i butni mišići) i distalni (potkoljeni i stopalni mišići) sistem, koji se povezuju kod zgloba koljena i međusobno se dopunjuju.
Učestvuju u pokretima fleksije i unutrašnje rotacije u zglobu kuka, u savijanju potkoljenice naprijed i unutra...
![Page 25: Mišićni sistem - prezentacija](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081422/552d935f4a795915608b4722/html5/thumbnails/25.jpg)
Oboljenje, zaštita i njega mišićnog sistema
Prekomjerno sitezanje ili skraćivanje i mišića Deformacija mišićnih vlakana Atrofija mišića Alkohol i duhan negativno utiču na mišiće Pucanje mišića ili mišićnih tetiva Upala mišiča ili tetiva Mišićni reumatizam Grčevi mišića Distrofija mišića