REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

___________________________________________________________________________

Zahtjev za produljenje prijelaznog razdoblja tijekom kojega će Republika Hrvatska zadržati postojeća ograničenja za stjecanje vlasništva nad

poljoprivrednim zemljištem za dodatne tri godine, odnosno do 01. srpnja 2023. godine

studeni 2019.

I. UVOD

Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji iz 2011. godine (u daljnjem tekstu: Akt o pristupanju) utvrđeno je sedmogodišnje prijelazno razdoblje do 2020. godine, uz mogućnost korištenja produljenja od tri godine, tijekom kojeg Republika Hrvatska u svojem nacionalnom zakonodavstvu može zadržati postojeća ograničenja za stjecanje vlasništva nad poljoprivredn zemljištem.

Navedeno se odnosi na stjecanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od strane pravnih i fizičkih osoba iz drugih država članica Europske unije i Europskog gospodarskog područja. Prijelazno razdoblje tijekom kojeg Republika Hrvatska može zadržati ograničenja koja su postojala u vrijeme njezina pristupanja odobreno je kako bi joj se kao novoj državi članici omogućilo da ukloni nedostatke svojeg tržišta poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednog sektora te unaprijedi njihovu konkurentnost na unutarnjem tržištu.

Sukladno tome, tijekom pristupnih pregovora Republici Hrvatskoj omogućene su određene prijelazne odredbe o stjecanju vlasništva poljoprivrednog zemljišta kojima se Republici Hrvatskoj dopušta privremeno odstupanje od temeljne slobode kretanja kapitala. Konkretno, u skladu s Prilogom V. Akta o pristupanju, Republika Hrvatska može tijekom sedam godina od dana pristupanja zadržati na snazi ograničenja utvrđena u njezinu Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 152/08), koja su na snazi na dan potpisivanja Ugovora o pristupanju, a odnose se na stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta od strane državljana druge države članice, od strane državljana država stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (SEGP) i od strane pravnih osoba osnovanih u skladu s pravom druge države članice ili države stranke SEGP-a.

Razlozi na kojima se temeljio hrvatski zahtjev za prijelazne mjere odnosili su se na potrebu za zaštitom socioekonomskih aspekata poljoprivrede nakon uključivanja u unutarnje tržište Europske unije i prijelaza na zajedničku poljoprivrednu politiku. Konkretno, prijelaznim mjerama htjelo se ublažiti mogući nepovoljan učinak iznenadnog otvaranja tržišta državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj zbog velikih razlika u cijenama zemljišta i kupovnoj moći poljoprivrednika u odnosu na stare države članice, kao i zbog činjenice da je tržište poljoprivrednog zemljišta bilo pod utjecajem institucijskih čimbenika zbog kojih je bilo otežano korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao što su nedovršena privatizacija i povrat zemlje oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, neuređene i neusklađene zemljišne knjige i katastar. Republika Hrvatska je, pored navedenog, naglasila da je zbog Domovinskog rata (1991. – 1995.) veliki postotak poljoprivrednog zemljišta neiskoristiv zbog provođenja aktivnosti razminiranja.

Republika Hrvatska je planirala da će određene mjere provesti tijekom prijelaznog razdoblja radi razvoja tržišta poljoprivrednog zemljišta, unapređenja poljoprivredne produktivnosti i osposobljavanja hrvatskih poljoprivrednika za buduće sudjelovanje na otvorenijem tržištu zemljišta, i to:

uređivanje vlasničkih prava i uređivanje podataka u zemljišnim knjigama i katastru,

komasaciju zemljišta, razvoj tržišta poljoprivrednog zemljišta za zakup i povećanje prava

zakupnika, restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje, poboljšanje tehnologija i kapitalizaciju, te razminiranje poljoprivrednog zemljišta.

Do kraja treće godine od datuma pristupanja Europska komisija bila je dužna provesti preispitivanje prijelaznih mjera iz Akta o pristupanju te izvijestiti Vijeće Eurospke unije o mogućnosti skraćivanja ili prekida prijelaznog razdoblja. Isto je provedeno tijekom 2016. godine te je na temelju dostavljenih podataka Europska komisija u svibnju 2017. izradila za Vijeće Eurospke unije Izvješće o preispitivanju prijelaznih mjera za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta utvrđenih u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji iz 2011., u kojem je zaključeno da nije potrebno skraćivanje roka za prijelazne mjere predviđene Aktom o pristupanju.

Odobreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje predviđeno Aktom o pristupanju istječe u srpnju 2020. godine. Međutim, Aktom o pristupanju ugovoreno je da je sedmogodišnje prijelazno razdoblje moguće dodatno produljiti za još tri godine, ukoliko postoji dovoljno dokaza da bi nakon isteka prijelaznog razdoblja došlo do ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednim zemljištem.

Ovim dokumentom iznosi se zahtjev za produljenje prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine, odnosno do 01. srpnja 2023. godine te daju argumenti za ovaj zahtjev. Iz prikazanih podataka proizlazi da bi omogućavanje stjecanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od strane pravnih i fizičkih osoba iz drugih država članica Europske unije i Europskog gospodarskog područja dovelo do ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.

II. PREGLED STANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj raspolaže se na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskih propisa.

Poljoprivreda daje važan doprinos gospodarstvu i prihodima u ruralnim krajevima Republike Hrvatske. Hrvatski poljoprivrednici u pravilu imaju manju proizvodnju i u usporedbi s europskim poljoprivrednicima slabije su produktivni i nedovoljno konkurentni na zajedničkom europskom tržištu. Jedan od osnovnih razloga niske i neefikasne poljoprivredne proizvodnje te ograničavajući čimbenik povećanja konkurentnosti je dislociranost i usitnjenost poljoprivrednih parcela.

Nositelji poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u ukupnom broju poljoprivrednika čine 97 %. Od ostalih organizacijskih oblika trgovačka društva u ukupnom broju poljoprivrednika čine 1,6 %, obrti 1,3 %, dok zadruge i ostali organizacijski oblici čine 0,1 %.

1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava

Prema podacima Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (engl. Farm Structure Survey, u daljnjem tekstu FSS) u 2016. godini poljoprivredom se bavilo 134.460 poljoprivrednika. U prosjeku jedan poljoprivrednik je u svojoj proizvodnji koristio 11,6 ha poljoprivrednog zemljišta, uzgajao 5,6 stočnih jedinica i ostvario prosječni ekonomski rezultat (engleski Standard Output) u iznosu od 15.134 eura.

U usporedbi s podacima FSS-a provedenog 2013. godine ostvareni su pozitivni strukturni pomaci. Povećana je prosječna površina korištenog zemljišta po poljoprivredniku za 1,6 ha, (iskazano relativnim pokazateljem za 16,5 %), povećan je prosječan broj stočnih jedinica po poljoprivredniku za 0,1 jedinicu (iskazano relativnim pokazateljem za 2,3 %) i povećan je prosječan ekonomski rezultat po poljoprivredniku za 2.246 eura (iskazano relativnim pokazateljem za 17,4 %).

U usporedbi s prosječnim poljoprivrednikom Europske unije prosječan hrvatski poljoprivrednik koristi manju površinu poljoprivrednog zemljišta za 30 %, uzgaja svega polovicu stočnih jedinica i ostvaruje manji prosječni ekonomski rezultat za 56 %.

Tablica 1. Struktura poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj

Tablica 2. Struktura poljoprivrednika u Europskoj uniji

Prema FSS podacima za 2016. godinu najveći broj hrvatskih poljoprivrednika, njih 93.430 koji u ukupnom broju poljoprivrednika čine udio od 69,5 %, koristi manje od 5 ha poljoprivrednog zemljišta. Ovi „mali“ poljoprivrednici u svojoj proizvodnji koriste 178.670

ha poljoprivrednog zemljišta, što u ukupnoj površini korištenog poljoprivrednog zemljišta čini 11,4 %. U prosjeku jedan „mali“ poljoprivrednik koristi 1,9 ha poljoprivrednog zemljišta, uzgaja 2,4 stočnih jedinica i ostvaruje prosječan ekonomski rezultat u iznosu od 5.224 eura. U usporedbi s prosječnim hrvatskim poljoprivrednikom prosječan „mali“ poljoprivrednik koristi manju površinu poljoprivrednog zemljišta za 84 %, uzgaja za 58 % manje stočnih jedinica i ostvaruje manji prosječni ekonomski rezultat za 65 %.

Veliki poljoprivrednici koji u svojoj proizvodnji koriste više od 100 ha poljoprivrednog zemljišta, njih 1.620 u ukupnom broju poljoprivrednika čine udio od 1,2 %, ukupno koriste 674.850 ha poljoprivrednog zemljišta (što u ukupnoj površini korištenog poljoprivrednog zemljišta čini 43,2 %).

Promatrano po starosnoj dobi nositelja, najveći broj nositelja je starije od 55 godina, njih 81.390 (što u ukupnom broju poljoprivrednika čini 60,5 %), dok mladi nositelji starosti do 44 godine, njih 23.770 u ukupnom broju poljoprivrednika čine 17,7 %.

2. Produktivnost hrvatske poljoprivrede

Hrvatska poljoprivreda nije dovoljno konkurentna na zajedničkom europskom tržištu. Iako izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u razdoblju nakon ulaska u Europsku uniju bilježi kontinuirani rast, razmjenom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Niža produktivnost hrvatskih poljoprivrednika u odnosu na europske negativno se odražava na konkurentnost.

Prema podacima Eurostata produktivnost poljoprivrede Republike Hrvatske, mjerena omjerom bruto dodane vrijednosti s godišnjim jedinicama rada, u razdoblju od 2015. do 2018. raste, ali doseže svega 30 % prosječne produktivnosti poljoprivrede Europske unije.

Prema podacima Eurostata procjenjuje se da produktivnost poljoprivrede Republike Hrvatske u 2018. godini iznosi 5.862 eura. Promatrano u odnosu na prethodnu 2017. godinu procjenjuje se da je produktivnost povećana za 4,6 %. Republika Hrvatska, uz Rumunjsku, Poljsku i Latviju, spada u grupu država članica koje ostvaruju manje od jedne trećine prosječne produktivnosti Europske unije. Promatrano u odnosu na prosječnu produktivnost poljoprivrede Europske unije, produktivnost poljoprivrede Republike Hrvatske u 2018. godini manja je za 70,2%, u odnosu na prosječnu produktivnost poljoprivrede starih država članica produktivnost poljoprivrede Republike Hrvatske manja je za 81,6 %, a u odnosu na prosječnu produktivnost poljoprivrede novih država članica manja je za 10,3 %.

Tablica 3. Produktivnost poljoprivrede država članica Europske unije

3. Cijene poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2016. godinu, bilježi se rast cijena kupljenog poljoprivrednog zemljišta te pad cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta.

U 2017. godini cijena jednog hektara kupljenih oranica iznosi 22.428 kuna i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 1.072 kune, odnosno iskazano relativnim pokazateljem za 5 %. Cijena jednog hektara kupljenih livada iznosi 12.230 kuna i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 1.021 kunu, ili iskazano relativnim pokazateljem za 9,1 %, dok cijena jednog hektara kupljenih pašnjaka iznosi 12.381 kunu i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 901 kunu, iskazano relativnim pokazateljem za 7,8 %.

Cijene kupljenog zemljišta u regiji Jadranska Hrvatska znatno su veće od prosječnih cijena za Republiku Hrvatsku, dok su cijene u regiji Kontinentalna Hrvatska niže od prosječnih cijena za Republiku Hrvatsku.

U regiji Jadranska Hrvatska cijena jednog hektara kupljenih oranica iznosi 36.955 kuna u 2017. godini i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 947 kuna, odnosno iskazano relativnim pokazateljem za 2,6 %. Cijena jednog hektara kupljenih livada iznosi 13.751 kunu i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 782 kune, ili iskazano relativnim pokazateljem za 6 %, dok cijena jednog hektara kupljenih pašnjaka iznosi 16.991 kunu i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 1.035 kuna, iskazano relativnim pokazateljem za 6,5 %. U usporedbi s prosječnim cijenama za Republiku Hrvatsku, cijena kupljenih oranica u 2017. godini u regiji Jadranska Hrvatska veća je za 64,8 %, cijena kupljenih livada veća je za 12,4 % dok je cijena kupljenih pašnjaka veća za 37,2 %.

U regiji Kontinentalna Hrvatska cijena jednog hektara kupljenih oranica iznosi 21.771 kunu u 2017. godini i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 1.078 kuna, odnosno iskazano relativnim pokazateljem za 5,2 %. Cijena jednog hektara kupljenih livada iznosi 11.613 kuna i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 1.118 kuna, ili iskazano relativnim pokazateljem za 10,7 %, dok cijena jednog hektara kupljenih pašnjaka iznosi 7.766 kuna i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 766 kuna, iskazano relativnim pokazateljem za 10,9 %. U usporedbi s prosječnim cijenama za Republiku Hrvatsku, cijena kupljenih oranica u 2017. godini u regiji Kontinentalna Hrvatska manja je za 2,9 %, cijena kupljenih livada manja je za 5 % dok je cijena kupljenih pašnjaka manja za 37,3 %.

U 2017. godini cijena zakupa jednog hektara oranica iznosi 771 kunu i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 81 kunu, odnosno iskazano relativnim pokazateljem za 9,5 %. Cijena zakupa jednog hektara livada iznosi 472 kune i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 16 kuna, ili iskazano relativnim pokazateljem za 3,3 %, dok cijena zakupa jednog hektara pašnjaka iznosi 306 kuna i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 27 kuna, iskazano relativnim pokazateljem za 8,1 %.

U regiji Jadranska Hrvatska cijene zakupa livada i pašnjaka veće su od prosječnih cijena za Republiku Hrvatsku, dok su cijene zakupa oranica veće u regiji Kontinentalna Hrvatska.

U regiji Jadranska Hrvatska cijena zakupa jednog hektara oranica u 2017. godini iznosi 632 kune i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 54 kune, odnosno iskazano relativnim pokazateljem za 7,9 %. Cijena zakupa jednog hektara livada iznosi 491 kunu i u odnosu na prethodnu godinu veća je za 71 kunu, ili iskazano relativnim pokazateljem za 16,9 %, dok cijena zakupa jednog hektara pašnjaka iznosi 365 kuna i u odnosu na prethodnu godinu veća

je za 39 kuna, iskazano relativnim pokazateljem za 12 %. U usporedbi s prosječnim cijenama zakupa za Republiku Hrvatsku, cijena zakupa oranica u 2017. godini u regiji Jadranska Hrvatska manja je za 18 % dok je cijena zakupa livada veća za 4 %, a cijena zakupa pašnjaka veća za 19,3 %.

U regiji Kontinentalna Hrvatska cijena zakupa jednog hektara oranica u 2017. godini iznosi 796 kuna i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 85 kuna, odnosno iskazano relativnim pokazateljem za 9,6 %. Cijena zakupa jednog hektara livada iznosi 468 kuna i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 32 kune, ili iskazano relativnim pokazateljem za 6,4 %, dok cijena zakupa jednog hektara pašnjaka iznosi 295 kuna i u odnosu na prethodnu godinu manja je za 39 kuna, iskazano relativnim pokazateljem za 11,7 %. U usporedbi s prosječnim cijenama za Republiku Hrvatsku, cijena zakupa oranica u 2017. godini u regiji Kontinentalna Hrvatska veća je za 3,2 % dok je cijena zakupa livada manja je za 0,8 %, a cijena zakupa pašnjaka manja za 3,6 %.

U usporedbi s prosječnom cijenom kupljenih oranica u državama članicama Europske unije, prema podacima Eurostat-a u 2017. godini, Republika Hrvatska spada u skupinu zemalja s najnižom cijenom (cijene zemljišta nisu dostupne za Austriju, Belgiju, Njemačku, Portugal, Cipar i Maltu). Prosječna cijena jednog hektara kupljenih oranica prema Eurostat-u u Republici Hrvatskoj u 2017. godini iznosi 3.005 eura.

U starim državama članicama najvišu cijenu kupljenih oranica u 2017. godini bilježi Nizozemska (cijena jednog hektara kupljenih oranica u Nizozemskoj iznosi 68.197 eura te je u usporedbi s prosječnom cijenom kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj veća za gotovo 23 puta), dok najnižu cijenu bilježi Francuska (cijena jednog hektara kupljenih oranica u Francuskoj iznosi 6.030 eura, te je u usporedbi s prosječnom cijenom kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj dvostruko veća).

U novim državama članicama najvišu cijenu kupljenih oranica u 2017. godini bilježi Slovenija (cijena jednog hektara kupljenih oranica u Sloveniji iznosi 16.876 eura, te je u usporedbi s prosječnom cijenom kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj gotovo šesterostruko veća), dok najnižu cijenu bilježi Rumunjska (cijena jednog hektara kupljenih oranica u Rumunjskoj iznosi 2.085 eura, te je u usporedbi s prosječnom cijenom kupljenih oranica u Republici Hrvatskoj manja za 30,6 %). U novim državama članicama, uz Rumunjsku, nižu cijenu oranica od Republike Hrvatske bilježe Latvija (2.975 eura) i Estonija (2.890 eura).

Tablica 4. Prosječna cijena kupljenog zemljišta Republika Hrvatska

Tablica 5. Prosječna cijena zakupa zemljišta Republika Hrvatska

kn/ha ∆ % 2014. 2015. 2016. 2017.oranice 21.573 22.210 20.752 21.356 22.428 1.072 5,0 3,0 -6,6 2,9 5,0livade 11.264 10.592 11.646 11.209 12.230 1.021 9,1 -6,0 10,0 -3,8 9,1pašnjaci 13.006 12.269 12.977 11.480 12.381 901 7,8 -5,7 5,8 -11,5 7,8

2015.2014.2013. 2016.stopa promjene n-1=100, %

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2017./2016.2017.

kn/ha ∆ % 2014. 2015. 2016. 2017.oranice 911 768 882 852 771 -81 -9,5 -15,7 14,8 -3,4 -9,5livade 448 475 492 488 472 -16 -3,3 6,0 3,6 -0,8 -3,3pašnjaci 305 298 285 333 306 -27 -8,1 -2,3 -4,4 16,8 -8,1

2013. 2014. 2015. 2016. 2017.2017./2016. stopa promjene n-1=100, %

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Tablica 6. Usporedba cijena kupljenog obradivog poljoprivrednog zemljišta (oranica) u državama članicama Europske unije

EUR/ha∆ % 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Hrvatska : : : : 2.726 2.835 3.005 170 6,0 4,0 6,0Europska unija (15 zemalja)AustrijaBelgijaDanska 17.476 17.562 15.708 17.209 18.752 17.584 17.328 -256 -1,5 0,5 -10,6 9,6 9,0 -6,2 -1,5Finska 8.210 8.047 8.461 8.090 8.138 8.326 8.718 392 4,7 -2,0 5,1 -4,4 0,6 2,3 4,7Francuska 5.390 5.440 5.770 5.940 6.000 6.070 6.030 -40 -0,7 0,9 6,1 2,9 1,0 1,2 -0,7Grčka 15.393 14.968 13.907 13.276 12.633 12.528 12.627 99 0,8 -2,8 -7,1 -4,5 -4,8 -0,8 0,8Irska : : 26.366 23.449 23.594 18.141 19.903 1.762 9,7 -11,1 0,6 -23,1 9,7Italija 34.257 39.342 32.532 39.247 40.153 28.985 33.538 4.553 15,7 14,8 -17,3 20,6 2,3 -27,8 15,7Luksemburg 23.648 24.230 26.621 27.438 27.738 26.030 35.590 9.560 36,7 2,5 9,9 3,1 1,1 -6,2 36,7Nizozemska 50.801 52.716 54.134 56.944 61.400 62.972 68.197 5.225 8,3 3,8 2,7 5,2 7,8 2,6 8,3NjemačkaPortugalŠpanjolska : 12.005 11.910 12.192 12.574 12.522 12.827 305 2,4 -0,8 2,4 3,1 -0,4 2,4Švedska 6.811 7.043 6.797 7.408 7.751 7.921 8.708 787 9,9 3,4 -3,5 9,0 4,6 2,2 9,9Ujedinjena Kraljevina 18.885 21.905 23.283 26.634 30.464 25.999 23.450 -2.549 -9,8 16,0 6,3 14,4 14,4 -14,7 -9,8Europska unija (12 zemalja)Bugarska 2.112 2.843 3.175 3.620 3.891 4.131 4.622 491 11,9 34,6 11,7 14,0 7,5 6,2 11,9CiparČeška 1.836 3.264 3.662 4.282 4.775 5.463 6.462 999 18,3 77,8 12,2 16,9 11,5 14,4 18,3Estonija 1.062 1.265 1.865 2.426 2.567 2.735 2.890 155 5,7 19,1 47,4 30,1 5,8 6,5 5,7Letonija 2.336 4.475 4.980 2.552 2.654 2.917 2.975 58 2,0 91,6 11,3 -48,8 4,0 9,9 2,0Litva 1.212 1.527 2.009 2.330 3.089 3.516 3.571 55 1,6 26,0 31,6 16,0 32,6 13,8 1,6Mađarska 2.089 2.380 2.709 3.042 3.356 4.182 4.368 186 4,4 13,9 13,8 12,3 10,3 24,6 4,4MaltaPoljska 4.855 6.080 6.275 7.723 9.220 9.083 9.699 616 6,8 25,2 3,2 23,1 19,4 -1,5 6,8Rumunjska 1.366 1.666 1.653 2.423 2.039 1.958 2.085 127 6,5 22,0 -0,8 46,6 -15,8 -4,0 6,5Slovačka 11.375 9.650 5.575 11.442 24.175 28.217 3.009 -25.208 -89,3 -15,2 -42,2 105,2 111,3 16,7 -89,3Slovenija : : 15.545 16.009 16.071 17.136 16.876 -260 -1,5 3,0 0,4 6,6 -1,5

2017.2017./2016. stopa promjene n-1=100, %

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Izvor: Eurostat (26.6.2019.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

4. Prosječne neto i bruto plaće

Prema podacima Eurostat-a prosječna godišnja bruto plaća u Republici Hrvatskoj u 2018. godini iznosi 12.776 eura, promatrano u odnosu na prethodnu 2017. godinu povećana je za 321 eur ili iskazano relativnim pokazateljem za 2,6 %.

U usporedbi s prosječnom godišnjom bruto plaćom u Europskoj uniji (35.779 eura), prosječna godišnja bruto plaća u Republici Hrvatskoj u 2018. godini trostruko je manja (za 64,3 %).

U usporedbi s prosječnim godišnjim bruto plaćama u starim državama članicama, prosječna godišnja bruto plaća u Republici Hrvatskoj u 2018. godini je niža. U starim državama članicama najvišu prosječnu godišnju bruto plaću u 2018. godini bilježi Luksemburg (prosječna godišnja bruto plaća u Luksemburgu iznosi 59.497 eura te je u usporedbi s prosječnom godišnjom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj viša skoro peterostruko, iskazano relativnim pokazateljem 365,7%), dok najnižu prosječnu godišnju bruto plaću bilježi Portugal (prosječna godišnja bruto plaća u Portugalu iznosi 18.343 eura, te je u usporedbi s prosječnom godišnjom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj veća za 43,6 %).

U usporedbi s prosječnim godišnjim bruto plaćama u novim državama članicama, nižu plaću od prosječne godišnje bruto plaće u Republici Hrvatskoj u 2018. godini bilježe Poljska (12.716 eura), Slovačka (12.131 euro), Latvija (11.881 euro), Litva (11.121 euro), Rumunjska (9.312 eura) i Bugarska (7.105 eura). U novim državama članicama najvišu prosječnu godišnju bruto plaću u 2018. godini ima Malta (prosječna godišnja bruto plaća u Malti iznosi 23.331 euro te je u usporedbi s prosječnom godišnjom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj veća za 82,6 %).

Prema podacima Eurostat-a prosječna godišnja neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2018. godini iznosi 9.067 eura, promatrano u odnosu na prethodnu 2017. godinu povećana je za 195 eura ili, iskazano relativnim pokazateljem za 2,2 %.

U usporedbi s prosječnom godišnjom neto plaćom u Europskoj uniji, 24.701 euro, prosječna godišnja neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2018. godini trostruko je manja (za 63,3 %).

U usporedbi s prosječnim godišnjim neto plaćama u starim državama članicama, prosječna godišnja neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2018. godini je niža. U starim državama članicama najvišu prosječnu godišnju neto plaću u 2018. godini bilježi Luksemburg (prosječna godišnja neto plaća u Luksemburgu iznosi 41.944 eura te je u usporedbi s prosječnom godišnjom neto plaćom u Republici Hrvatskoj viša skoro peterostruko, iskazano relativnim pokazateljem 362,6 %) dok najnižu prosječnu godišnju neto plaću bilježi Portugal (prosječna godišnja neto plaća u Portugalu iznosi 13.458 eura, te je u usporedbi s prosječnom godišnjom neto plaćom u Republici Hrvatskoj veća za 48,4 %).

U usporedbi s prosječnim godišnjim neto plaćama u novim državama članicama, nižu plaću od prosječne godišnje neto plaće u Republici Hrvatskoj u 2018. godini bilježe Litva (8.662 eura), Mađarska (8.630 eura), Latvija (8.508 eura), Rumunjska (5.875 eura) i Bugarska (5.513 eura). U novim državama članicama najvišu prosječnu godišnju neto plaću u 2018. godini bilježi Cipar (prosječna godišnja neto plaća u Cipru iznosi 20.903 eura te je u usporedbi s prosječnom godišnjom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj viša no dvostruko, iskazano relativnim pokazateljem 130,5 %).

1.

Tablica 7. Usporedba godišnjeg iznosa bruto plaća u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

EUR ∆ %Hrvatska : : : 11.222 11.198 11.471 11.855 12.454 12.776 321 2,58Europska unija (28 zemalja) : : : 32.955 33.636 34.888 34.697 34.984 35.779 794 2,27Luksemburg 49.387 50.674 51.971 53.630 54.920 55.858 56.448 58.238 59.497 1.259 2,16Danska 50.498 51.869 52.655 52.758 53.335 54.111 54.612 55.393 56.559 1.166 2,11Nizozemska 45.215 46.287 46.670 47.950 48.360 49.540 50.120 50.730 51.567 837 1,65Njemačka 41.736 43.300 44.400 44.900 45.970 47.100 48.300 49.100 50.546 1.446 2,95Belgija 43.423 44.636 45.886 46.197 46.451 46.479 46.528 47.527 48.455 928 1,95Austrija 38.504 39.693 40.708 41.940 42.814 43.911 45.073 46.002 47.120 1.118 2,43Irska 41.952 41.785 42.557 43.022 43.363 43.746 44.720 45.500 46.774 1.274 2,80Ujedinjena Kraljevina 39.981 39.272 42.996 41.316 43.567 49.567 45.275 44.002 44.453 452 1,03Švedska 38.607 41.674 44.572 46.029 44.863 44.273 44.880 45.233 44.212 -1.021 -2,26Finska 39.395 40.243 41.413 42.447 42.704 43.268 43.783 43.245 43.984 740 1,71Francuska 34.693 35.489 36.143 36.616 37.235 37.635 37.946 38.600 39.436 836 2,17Italija 28.243 28.872 29.440 29.983 30.347 30.550 30.619 30.755 31.292 537 1,75Španjolska 24.786 25.515 25.894 26.027 26.191 26.475 26.449 26.550 26.923 373 1,40Grčka 24.156 23.929 23.309 21.101 21.322 20.833 20.678 20.841 21.214 373 1,79Portugal 16.542 16.208 17.040 17.653 17.343 17.415 17.716 17.998 18.343 345 1,92Malta 17.947 19.705 20.451 21.048 20.500 20.943 21.848 22.431 23.331 900 4,01Cipar : : : : 22.704 : : 22.707 23.052 345 1,52Slovenija 16.915 17.373 17.538 17.673 17.948 18.092 18.338 18.839 19.671 832 4,42Estonija 9.712 10.368 11.004 11.732 12.338 13.045 14.033 14.992 16.103 1.112 7,42Češka 11.364 12.008 12.028 11.619 11.281 11.754 12.297 13.509 14.945 1.437 10,63Mađarska 9.119 9.470 9.819 9.886 9.891 10.234 10.735 12.066 12.978 912 7,56Poljska 9.133 9.399 9.608 9.923 10.638 11.027 10.934 11.880 12.716 837 7,04Slovačka 9.325 9.592 9.810 10.001 10.422 10.661 10.975 11.419 12.131 712 6,23Letonija 7.296 7.632 7.896 8.268 8.892 9.588 10.140 10.980 11.881 901 8,21Litva 6.735 6.949 7.270 7.707 8.116 8.623 9.370 10.216 11.121 905 8,86Rumunjska 5.433 5.959 5.635 5.844 6.222 6.851 7.389 8.397 9.312 915 10,90Bugarska 4.048 4.333 4.590 4.845 5.146 5.535 5.982 6.581 7.105 524 7,96

2016. 2017. 2018.2018./2017.

Izvor: Eurostat (27.08.2019.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Tablica 8. Usporedba godišnjeg iznosa neto plaća u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

EUR ∆ %Hrvatska : : : 7.891 7.866 8.210 8.445 8.872 9.067 195 2,20Europska unija (28 zemalja) : : : 22.647 23.183 24.164 23.972 24.150 24.701 550 2,28Luksemburg 36.167 36.278 37.354 37.792 38.443 38.631 38.936 41.340 41.944 603 1,46Danska 32.349 33.153 33.617 33.873 34.330 34.689 35.022 35.559 36.391 832 2,34Nizozemska 30.901 31.612 31.733 31.242 32.676 34.552 34.976 35.362 35.863 502 1,42Irska 32.125 31.190 31.561 31.520 31.683 32.351 33.350 33.974 34.895 920 2,71Ujedinjena Kraljevina 29.829 29.426 32.362 31.414 33.291 37.959 34.652 33.662 34.050 388 1,15Švedska 29.044 31.320 33.473 34.473 33.923 33.390 33.712 33.923 33.082 -841 -2,48Austrija 25.770 26.376 26.893 27.521 27.965 28.524 30.602 31.083 31.663 580 1,86Finska 27.804 28.422 29.247 29.654 29.641 29.918 30.306 30.306 30.806 500 1,65Njemačka 25.374 26.088 26.730 27.171 27.791 28.411 29.082 29.563 30.474 911 3,08Belgija 24.873 25.520 26.288 26.609 26.776 26.954 27.574 28.239 29.157 918 3,25Francuska 25.032 25.576 25.979 26.269 26.578 26.768 26.920 27.329 28.110 780 2,86Italija 19.705 19.984 20.328 20.657 20.931 21.052 21.093 21.174 21.462 288 1,36Španjolska 19.400 19.892 19.975 20.062 20.169 20.845 20.828 20.949 21.199 250 1,20Grčka 18.541 17.537 17.103 15.787 16.011 15.792 15.363 15.434 15.671 237 1,54Portugal 12.870 12.435 13.158 12.807 12.630 12.467 12.807 13.051 13.458 407 3,12Cipar : : : : 20.646 : : 20.649 20.903 255 1,23Malta 14.914 16.140 16.531 16.872 16.584 16.924 17.538 17.933 18.543 610 3,40Estonija 7.820 8.324 8.813 9.446 9.915 10.638 11.455 12.233 13.687 1.454 11,88Slovenija 11.284 11.568 11.707 11.824 11.981 12.062 12.202 12.487 12.961 473 3,79Češka 8.812 9.235 9.275 8.962 8.674 9.009 9.391 10.251 11.266 1.015 9,90Poljska 6.896 7.086 7.236 7.466 7.991 8.276 8.200 8.899 9.512 613 6,89Slovačka 7.306 7.404 7.574 7.725 8.034 8.201 8.421 8.733 9.237 504 5,77Litva 5.245 5.401 5.636 5.955 6.284 6.652 7.217 7.898 8.662 764 9,67Mađarska 6.257 6.146 6.369 6.475 6.478 6.704 7.139 8.024 8.630 607 7,56Letonija 5.069 5.286 5.463 5.777 6.264 6.815 7.195 7.750 8.508 758 9,79Rumunjska 3.874 4.234 4.004 4.147 4.403 4.831 5.204 5.890 5.875 -15 -0,25Bugarska 3.202 3.396 3.598 3.798 4.034 4.339 4.689 5.133 5.513 380 7,41

2016. 2017. 2018.2018./2017.

Izvor: Eurostat (27.08.2019.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

5. Usporedba poduzetničkog dohotka poljoprivrede po godišnjoj jedinici neplaćenog rada

Nositelji poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima u obavljanju svih poslova pomažu članovi obitelji bez naknade za njihov rad (neplaćena radna snaga). U 2018. godini, prema podacima Ekonomskih računa u poljoprivredi Državnog zavoda za statistiku, neplaćeni rad čini 91,4 % ukupnih godišnjih jedinica rada. Naknada za neplaćeni rad u poljoprivredi mjeri se poduzetničkim dohotkom u poljoprivredi po godišnjoj jedinici neplaćenog rada.

U Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2017. bilježimo rast poduzetničkog dohotka u poljoprivredi po godišnjoj jedinici neplaćenog rada, dok se za 2018. godinu predviđa pad od 5,5 %. Prema podacima Glavne uprave Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) procjenjuje se da će poduzetnički dohodak u poljoprivredi po godišnjoj jedinici neplaćenog rada u Republici Hrvatskoj iznositi 5.170 eura, što je 63,7 % manje od prosječnog poduzetničkog dohotka u poljoprivredi po godišnjoj jedinici neplaćenog rada Europske unije.

Prema podacima DG AGRI naknade za neplaćeni rad poljoprivrednika Europske unije, mjerene poduzetničkim dohotkom po godišnjoj jedinici neplaćenog rada, manje su od prosječnih plaća na razini cjelokupnog gospodarstva. U 2017. godini poduzetnički dohodak po godišnjoj jedinici neplaćenog rada na razini Europske unije čini 48,3 % prosječne plaće dok u Republici Hrvatskoj čini 40,8%.

Tablica 9. Usporedba poduzetničkog dohotka u poljoprivredi po godišnjoj jedinici neplaćenog rada u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

EUR∆ %

Hrvatska 4.464,5 5.167,1 4.920,6 4.390,1 4.165,6 3.461,5 3.923,6 3.259,2 4.730,5 5.413,8 5.468,1 5.170,0 -298,0 -5,5Europska unija (28 zemalja) 9.975,4 9.290,6 7.872,3 10.803,7 12.451,1 12.181,0 12.846,3 13.134,2 12.387,5 12.660,3 14.962,6 14.227,4 -735,1 -4,91Španjolska 33.015,3 27.093,3 27.552,8 31.346,3 31.937,6 32.149,6 37.818,3 41.211,9 44.699,3 48.211,8 49.298,7 52.278,4 2.979,7 6,04Nizozemska 39.260,2 27.477,4 15.552,9 34.960,9 20.325,6 26.316,4 35.316,8 32.129,8 34.846,6 37.583,1 49.721,6 40.244,7 -9.476,9 -19,06Francuska 26.881,5 19.696,8 13.144,0 27.165,6 28.676,7 28.564,5 21.020,2 26.844,7 29.538,7 23.199,4 29.087,4 34.364,8 5.277,4 18,14Ujedinjena Kraljevina 19.869,7 30.706,9 32.205,2 29.198,8 36.458,3 33.635,8 37.436,9 36.332,3 28.297,4 26.790,9 35.772,1 30.689,5 -5.082,7 -14,21Austrija 18.541,6 18.069,3 13.253,9 16.493,7 19.456,9 18.210,5 15.663,5 14.063,3 13.039,5 15.057,8 18.191,9 18.257,6 65,6 0,36Njemačka 24.206,2 26.169,0 12.865,6 25.838,8 33.930,0 27.600,5 35.583,2 32.660,5 12.757,7 14.319,0 28.284,5 17.590,4 -10.694,1 -37,81Italija 12.399,2 13.040,6 12.418,0 9.879,2 13.525,1 15.169,0 20.251,6 17.315,0 16.607,5 16.437,2 16.490,3 17.452,7 962,4 5,84Irska 13.136,0 10.628,8 6.861,0 8.636,6 13.338,2 11.534,5 12.078,6 12.893,1 13.766,2 14.672,3 19.738,7 15.822,1 -3.916,6 -19,84Luksemburg 25.381,5 20.806,4 9.297,0 12.318,0 12.312,2 14.184,3 10.307,0 17.791,2 11.939,1 8.237,7 14.282,5 14.424,2 141,7 0,99Grčka 13.078,7 13.000,3 15.259,0 14.555,2 12.224,3 12.336,5 11.110,6 12.472,2 14.275,5 13.252,8 14.706,8 13.752,7 -954,1 -6,49Belgija 31.961,9 20.862,5 18.252,5 28.262,5 21.542,4 29.680,7 19.775,8 17.506,1 22.163,6 16.428,2 19.540,4 10.273,3 -9.267,1 -47,43Portugal 5.392,9 6.193,4 5.026,2 6.599,8 4.720,3 6.011,0 7.539,5 7.537,3 7.769,8 9.246,5 9.996,6 9.947,5 -49,2 -0,49Finska 17.114,1 13.771,5 17.221,7 20.047,8 15.312,5 16.112,8 15.373,3 13.520,9 7.893,9 11.712,5 8.662,9 8.944,2 281,3 3,25Švedska 22.929,1 19.221,4 11.799,6 20.026,7 17.988,8 17.129,7 13.315,5 17.508,9 21.534,0 18.337,2 23.979,4 6.621,2 -17.358,3 -72,39Danska 5.255,6 -48.318,5 -29.711,7 1.977,4 13.928,6 45.242,8 17.708,2 27.962,6 -3.098,9 -8.161,9 30.397,3 -19.179,2 -49.576,5 63,10Češka 13.992,7 14.593,8 4.194,2 11.540,7 26.446,5 24.666,1 22.249,3 31.620,4 22.657,3 27.601,1 24.697,8 18.890,3 -5.807,5 -23,51Cipar 11.702,9 11.380,5 12.399,4 12.351,1 12.629,0 12.832,1 11.089,7 10.992,9 15.030,5 16.149,1 17.713,6 18.143,0 429,4 2,42Estonija 11.789,7 6.678,6 5.277,2 13.725,5 19.642,4 23.953,2 21.526,6 20.005,9 10.681,4 185,8 14.033,3 11.088,5 -2.944,8 -20,98Slovačka 2.986,4 4.133,0 -598,1 -959,0 4.255,8 6.878,4 2.614,3 5.509,4 2.556,6 13.904,8 10.711,4 9.681,3 -1.030,1 -9,62Malta 16.623,2 15.319,0 17.297,4 16.005,8 13.927,1 13.135,6 12.947,8 12.745,8 15.612,7 11.185,0 9.930,6 9.613,0 -317,7 -3,20Mađarska 3.449,5 5.356,9 2.614,7 3.789,5 7.027,8 5.815,5 6.842,3 7.484,5 6.808,4 7.256,7 7.387,3 7.607,8 220,5 2,98Poljska 3.406,4 2.898,7 3.385,1 4.555,4 5.282,3 4.880,6 5.323,1 4.668,3 4.425,2 5.638,3 6.386,3 5.672,0 -714,3 -11,18Bugarska 2.916,3 5.018,2 3.108,9 3.404,7 3.926,8 4.304,3 5.538,2 5.658,0 4.291,0 5.681,3 7.340,4 5.438,2 -1.902,2 -25,91Slovenija 4.390,1 3.703,4 3.612,1 4.217,6 5.086,9 3.818,6 3.913,3 4.496,3 5.125,4 4.531,5 4.037,0 5.359,1 1.322,2 32,75Latvija 3.880,6 2.997,2 2.735,1 4.022,4 3.878,2 4.928,6 4.070,8 4.479,9 5.272,5 4.475,5 5.441,0 4.714,3 -726,6 -13,35Rumunjska 1.287,5 2.187,5 1.565,5 1.645,2 4.362,8 3.122,8 3.677,2 4.131,2 3.819,5 3.770,5 4.331,8 4.334,2 2,4 0,06Litva 3.659,0 3.286,6 2.370,8 3.154,1 4.833,8 6.493,1 5.383,8 4.901,9 5.366,1 3.625,7 5.074,5 2.355,8 -2.718,7 -53,58

2017. 2018.2018./2017.

Izvor: DG Agri (7.11.2019.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2007. 2008. 2009. 2010.

Tablica 10. Usporedba poduzetničkog dohotka u poljoprivredi po godišnjoj jedinici neplaćenog rada s prosječnim plaćama za cjelokupno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

%Hrvatska 33,2 38,9 38,3 34,1 31,7 26,1 29,8 25,8 36,4 39,8 40,8Europska unija (28 zemalja) 34,8 33,2 27,5 37,0 42,4 40,6 42,5 43,0 39,7 40,7 48,3Španjolska 133,5 104,5 101,7 115,4 117,1 118,3 138,2 150,0 160,4 174,1 178,8Nizozemska 91,7 64,0 35,2 78,7 45,2 58,3 78,0 71,3 76,6 82,3 108,8Ujedinjena Kraljevina 57,7 89,4 93,2 83,9 106,4 99,7 110,5 107,7 82,3 78,3 103,9Grčka 71,2 71,8 81,5 77,7 68,7 72,7 69,5 76,4 89,0 83,8 93,4Francuska 70,3 51,7 33,7 68,8 72,4 71,3 51,6 65,5 72,0 56,4 69,8Portugal 35,6 40,5 32,5 42,4 30,5 39,6 49,7 51,0 53,3 63,5 68,4Njemačka 64,7 68,5 33,0 66,2 85,4 67,9 86,8 79,3 30,8 34,1 66,8Švedska 62,4 52,2 31,8 54,2 47,8 44,3 34,1 44,6 54,6 46,6 60,4Italija 44,9 47,1 44,6 34,8 47,9 53,8 71,5 61,4 58,9 58,9 59,3Danska 9,2 3,4 24,0 77,5 30,2 46,8 49,7Irska 38,4 29,3 18,0 20,5 31,4 27,6 29,7 31,6 35,5 36,6 49,0Austrija 51,7 49,7 35,7 44,3 52,1 48,0 40,8 36,7 33,6 38,7 46,7Belgija 73,0 46,8 40,4 63,0 47,8 65,3 42,8 37,7 48,2 35,8 42,5Luksemburg 42,4 35,2 15,3 20,6 21,2 24,5 : 29,9 19,8 13,6 23,3Finska 46,4 36,8 45,1 51,5 39,1 41,0 39,4 34,8 20,4 30,3 22,5Češka 123,5 125,7 36,8 98,5 221,1 203,8 186,9 267,0 185,9 224,0 191,6Estonija 124,4 67,9 52,7 138,3 210,7 240,4 212,2 190,4 99,7 1,6 121,6Bugarska 73,8 124,9 70,1 69,2 79,3 81,9 96,6 93,8 68,7 87,5 106,4Cipar 53,3 54,3 56,2 56,0 57,2 58,5 52,7 53,0 72,3 77,6 85,3Slovačka 29,5 39,9 -5,5 -8,6 37,5 59,7 22,2 45,8 20,5 107,4 79,0Mađarska 37,8 57,8 29,2 36,9 67,7 55,8 66,0 75,0 71,3 73,8 70,1Poljska 44,7 35,8 41,9 52,7 59,7 54,9 : 50,9 48,1 58,6 63,0Rumunjska 26,1 37,2 28,5 28,2 83,0 54,8 64,4 67,4 61,7 54,9 59,8Malta 104,2 95,9 108,8 98,2 81,8 76,0 73,3 70,6 83,6 61,1 53,6Latvija 45,1 35,4 32,8 50,5 51,1 62,1 49,4 51,0 54,4 43,5 50,2Litva 45,5 39,9 29,7 40,4 60,4 79,7 63,2 55,4 58,2 38,1 50,1Slovenija 19,9 16,5 16,5 18,5 22,0 16,6 17,4 20,1 23,0 19,3 16,7

2017.

Izvor: DG Agri (7.11.2019.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2007. 2008. 2009. 2010.

6. Standard kupovne moći (paritet kupovne moći)

Iako se u razdoblju od 2010. do 2018. godine bilježi rast kupovne moći u Republici Hrvatskoj, ona je znatno niža od prosječne kupovne moći u Europskoj uniji.

Prema podacima Eurostat-a za 2018. godinu, mjereno volumnim indeksom realnih troškova trenutne individualne potrošnje (prema paritetu kupovne moći), kupovna moć u Republici Hrvatskoj manja je od prosječne kupovne moći u Europskoj uniji za 37 %.

Republika Hrvatska, uz Mađarsku i Bugarsku, ima najnižu razinu stvarne potrošnje po stanovniku. U Republici Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj potrošnja po stanovniku u 2018. godini za više od 30 % je niža od prosjeka Europske unije.

U starim državama članicama u 2018. godini u većini država kupovna moć je viša od europskog prosjeka. U 2018. godini u Italiji, Irskoj, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj potrošnja po stanovniku je niža od europskog prosjeka, no i dalje je viša od potrošnje po stanovniku u Republici Hrvatskoj.

U novim državama članicama u 2018. godini kupovna moć je niža od europskog prosjeka.

Tablica 11. Usporedba kupovne moći, mjerene trenutnom individualnom potrošnjom po stanovniku, u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji (realni troškovi prema paritetu kupovne moći)

Tablica 12. Usporedba kupovne moći, mjerene trenutnom individualnom potrošnjom po stanovniku, u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji (volumni indeks realnih troškova prema paritetu kupovne moći)

PPS, EUR ∆ %Hrvatska 10.400 10.700 11.000 11.200 11.300 11.800 12.200 12.700 13.300 600 4,72Europska unija (28 zemalja) 18.000 18.300 18.700 18.800 19.300 20.100 20.100 20.500 21.100 600 2,93Luksemburg 24.600 25.300 26.100 26.600 27.100 28.000 26.900 27.100 27.900 800 2,95Njemačka 21.300 22.200 23.000 23.100 23.800 24.600 24.600 25.100 25.600 500 1,99Austrija 21.400 22.000 22.800 23.100 23.500 24.200 23.900 24.000 24.500 500 2,08Danska 20.900 21.200 21.600 21.800 22.300 23.200 22.800 23.500 24.100 600 2,55Ujedinjena Kraljevina 20.800 20.900 21.600 21.600 22.200 23.100 23.100 23.400 23.900 500 2,14Finska 20.000 20.900 21.500 21.500 22.000 23.000 22.700 23.000 23.600 600 2,61Nizozemska 21.600 21.900 22.200 22.100 22.300 23.000 22.400 22.800 23.600 800 3,51Belgija 20.000 20.500 21.200 21.500 22.100 22.900 22.700 22.900 23.400 500 2,18Švedska 20.400 21.000 21.600 21.200 21.700 22.700 22.100 22.400 22.900 500 2,23Francuska 19.800 20.200 20.600 21.100 21.400 22.100 22.100 22.200 22.600 400 1,80Italija 19.500 19.600 19.300 18.800 18.800 19.500 19.700 20.100 20.600 500 2,49Irska 18.200 17.800 18.100 17.800 18.000 18.900 19.000 19.000 19.800 800 4,21Španjolska 16.200 16.200 16.200 16.100 16.800 17.800 17.800 18.300 18.900 600 3,28Portugal 15.500 15.000 14.800 15.200 15.700 16.400 16.500 16.900 17.300 400 2,37Grčka 17.100 15.900 15.100 15.000 15.400 15.800 15.500 15.600 16.100 500 3,21Cipar 18.000 17.800 17.600 16.900 17.400 18.300 18.400 18.900 19.800 900 4,76Litva 11.800 13.000 13.900 14.700 15.700 16.700 17.100 18.000 19.000 1.000 5,56Češka 13.300 13.500 13.700 14.200 15.000 15.600 15.800 16.700 17.400 700 4,19Malta 14.200 14.600 14.900 14.700 14.900 15.800 15.800 16.100 16.900 800 4,97Slovenija 14.300 14.600 14.800 14.400 14.600 15.200 15.300 15.800 16.300 500 3,16Poljska 12.200 13.100 13.800 13.800 14.200 14.900 14.900 15.500 16.200 700 4,52Slovačka 13.300 13.500 14.000 14.100 14.700 15.300 15.300 15.600 16.200 600 3,85Estonija 10.600 11.400 12.300 12.700 13.300 14.200 14.500 14.900 15.700 800 5,37Letonija 9.900 10.500 11.300 12.000 12.500 13.200 13.200 13.900 14.800 900 6,47Rumunjska 9.500 9.700 10.200 10.200 10.800 11.700 13.000 14.000 14.700 700 5,00Mađarska 10.900 11.400 11.700 11.800 12.000 12.600 12.400 12.700 13.500 800 6,30Bugarska 8.000 8.700 9.400 9.200 9.900 10.600 10.700 11.100 11.800 700 6,31

2016. 2017. 2018.2018./2017.

Izvor: Eurostat (26.06.2019.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

volumni indeks, EU-28=100Hrvatska 58 59 59 60 59 59 61 62 63Europska unija (28 zemalja) 100 100 100 100 100 100 100 100 100Luksemburg 137 138 139 142 141 140 134 132 132Njemačka 118 121 123 123 124 122 122 122 121Austrija 119 120 122 123 122 121 119 117 116Danska 116 116 116 116 116 116 113 114 114Ujedinjena Kraljevina 116 114 115 115 115 115 115 114 113Finska 111 114 115 114 114 114 113 112 112Nizozemska 120 119 118 118 116 115 111 111 112Belgija 112 112 113 115 115 114 113 112 111Švedska 114 114 115 113 113 113 110 109 109Francuska 110 110 110 112 111 110 110 108 107Italija 108 107 103 100 97 97 98 98 98Irska 101 97 97 95 94 94 94 93 94Španjolska 90 88 87 86 87 89 89 89 90Portugal 86 82 79 81 81 82 82 82 82Grčka 95 87 81 80 80 79 77 76 76Cipar 100 97 94 90 91 91 92 92 94Litva 66 71 74 78 81 83 85 88 90Češka 74 74 73 76 78 78 78 81 83Malta 79 80 79 78 78 79 78 79 80Poljska 68 71 74 74 74 74 74 75 77Slovačka 74 74 75 75 76 76 76 76 77Slovenija 80 80 79 76 76 76 76 77 77

Estonija 59 62 65 68 69 71 72 72 74Letonija 55 57 61 64 65 66 66 68 70Rumunjska 53 53 55 54 56 58 64 68 70Mađarska 61 62 62 63 63 63 62 62 64Bugarska 44 47 50 49 51 53 53 54 56

2015. 2016. 2017. 2018.2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

volumni indeks, EU-28=100Hrvatska 58 59 59 60 59 59 61 62 63Europska unija (28 zemalja) 100 100 100 100 100 100 100 100 100Luksemburg 137 138 139 142 141 140 134 132 132Njemačka 118 121 123 123 124 122 122 122 121Austrija 119 120 122 123 122 121 119 117 116Danska 116 116 116 116 116 116 113 114 114Ujedinjena Kraljevina 116 114 115 115 115 115 115 114 113Finska 111 114 115 114 114 114 113 112 112Nizozemska 120 119 118 118 116 115 111 111 112Belgija 112 112 113 115 115 114 113 112 111Švedska 114 114 115 113 113 113 110 109 109Francuska 110 110 110 112 111 110 110 108 107Italija 108 107 103 100 97 97 98 98 98Irska 101 97 97 95 94 94 94 93 94Španjolska 90 88 87 86 87 89 89 89 90Portugal 86 82 79 81 81 82 82 82 82Grčka 95 87 81 80 80 79 77 76 76Cipar 100 97 94 90 91 91 92 92 94Litva 66 71 74 78 81 83 85 88 90Češka 74 74 73 76 78 78 78 81 83Malta 79 80 79 78 78 79 78 79 80Poljska 68 71 74 74 74 74 74 75 77Slovačka 74 74 75 75 76 76 76 76 77Slovenija 80 80 79 76 76 76 76 77 77

Estonija 59 62 65 68 69 71 72 72 74Letonija 55 57 61 64 65 66 66 68 70Rumunjska 53 53 55 54 56 58 64 68 70Mađarska 61 62 62 63 63 63 62 62 64Bugarska 44 47 50 49 51 53 53 54 56

2015. 2016. 2017. 2018.2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

7. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

Poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj raspolaže se na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i podzakonskih propisa. Trenutno je na snazi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 20/18 i br. 115/18), koji je stupio na snagu 09. ožujka 2018. godine.

Razlozi za donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu bili su neučinkovitost raspolaganja državnim zemljištem na temelju do tada važećeg Zakona, odnosno nedovoljno učinkoviti i dugotrajni postupci za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, neusklađenost stanja na terenu sa stanjem u katastru i zemljišnim knjigama, smanjenje površina i plodnosti ovog ograničenog i teško obnovljivog resursa.

Svrha izrade i donošenja ovog Zakona bilo je smanjenje administrativnih zapreka kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem kroz prenošenje poslova raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na jedinice lokalne samouprave, jača kontrola nad raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta koje se može privesti namjeni te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Cilj je povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta te osigurati ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije, u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta, stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske temljem novog Zakona o poljoprivrenom zemljišti raspolaže se na temelju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koje donose jedinice lokalne samouprave na području kojih se zemljište nalazi.

Jedinice lokalne samouprave ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske prije donošenja Programa raspolaganja, a na koje suglasnost daje Ministarstvo poljoprivrede.

Od ukupno 557 jedinica lokalne samouprave, 409 jedinca lokalne samouprave donijelo je Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za svoje područje i dostavilo Ministarstvu poljoprivrede na suglasnost, a preostalih 148 jedinica lokalne samouprave je u postupku izrade Programa raspoljaganja poljoprivrednim zemljištem za svoje područje.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske može se prodati na temelju javnog natječaja, osim ribnjaka, zajedničkih pašnjaka, komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima, a osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište do određene površine (1 ha u kontinentalnom području i 0,2 ha u priobalnom području).

Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za javni natječaj za prodaju utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Tablica 13. Raspolaganje do donošenja Zakon o poljoprivrednom zemljištu („ Narodne novine“ br. 20/18 i br. 115/18) u razdoblju od 2013. do 2018.VRSTA RASPOLAGANJA POVRŠINA U haPRODAJA 346,0235ZAKUP 16.162,8100PRIVREMENO KORIŠTENJE 107.902,6600ZAKUP RIBNJAKA 8.107,7700KORIŠTENJE BEZ JAVNOG POZIVA 1.683,7200UKUPNO 132.519,2635

Agencija za poljoprivredno zemljište, osnovana 2013. godine, imala je za cilj ubrzati postupke raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Ipak zbog kompliciranih postupaka pripreme natječaja te podkapacitiranosti Agencije, kao prijelazno rješenje omogućeno je raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem kroz postupke privremenog korištenja poljoprivrednog zemljišta na rok od 5 godina. Ugovori o privremenom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta su sklapani na temelju potvrde općinskog načelnika, gradonačelnika ili županije da se poljoprivrednik nalazi u posjedu predmetnog zemljišta. Ugovori o privremenom korištenju sklopljeni po odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13 i 48/15) raskidali su se nakon uvođenja u posjed zakupnika koji je temeljem raspisanog natječaja za zakup predmetnog zemljišta, potpisao ugovor o zakupu. Ovim oblikom raspolaganja obuhvaćen je i najveći dio raspoloživog državnog poljoprivrednog zemljišta odnosno 107.902,6600 hektara.

Zakonom o poljoprivrednom zeljištu (NN 39/13 i 48/15) bilo je propisano da se poljoprivredno zemljište iznimno može prodati postupkom izravne pogodbe, i to katastarske čestice površine do 1 hektar. Postupak izravne pogodbe provodila je Agencija za poljoprivredno zemljište i gotovo svi zahtjevi koji su podneseni sukladno zakonu su pozitivno rješeni.

Tablica 14. Očekivano raspolaganje po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („ Narodne novine“ br. 20/18 i br. 115/18) u razdoblju od 2019. do 2020.

OBLIK RASPOLAGANJA

PRIKAZ POVRŠINA u ha

2019. 2020. 2021. 2022.ZAKUP* 54.171,5400 11.748,6100 16.735,1500 25.247,3600PRODAJA** 0,0000 1.222,6500 1.222,6500 1.222,6500UKUPNO 54.171,5400 12.971,2600 17.957,8000 26.470,0100

*projekcija na temelju površina koje se u privremenom raspolaganju, a prema vremenu isteka tih ugovora

** projekcija na temelju planiranih površina iz Programa raspolaganja koji su dobili suglasnost Ministarstva

Tip vlasništva 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Nema podatka 50.187,52 37.059,51 32.199,91 28.031,18 25.375,51 9.001,35

Privatno 730.286,95 747.236,41 787.989,90 808.406,88 823.163,19 849.522,47Državno 240.517,85 244.745,26 278.527,38 286.083,14 281.257,02 279.172,53

Tablica 15. Prihvatljive površine upisane u ARKOD prema tipu vlasništva 2013.-2018. (ha)

Temeljem podataka dostupnih iz ARKOD upisnika zaključuje se da je od ulaska Republike Hrvatske u EU od 2013 – 2016. godine evidentan trend povećanja korištenja privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta. Trend povećanja korištenja privatnog poljoprivrednog zemljišta se nastavlja i do 2018. godine, dok se istovremeno bilježi trend smanjenja korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta, što je uzrokovano promjenom zakonskog okvira kojim se propisuje nadležnost i postupak raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Kako je nadležnost u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem prenesena na jedinice lokalne samouprave potrebno je određeno vrijeme kako bi se jedinice lokalne samouprave pripremile i provele natječaje za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta.

Procijenjujemo da će se u naredne dvije do tri godine provesti natječaji za većinu raspoloživog državnog poljoprivrednog zemljišta te da će ono staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno, a iznimno strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta.

Strane pravne i fizičke osobe mogu sudjelovati u javnim natječajima za zakup i dobiti u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske pod uvjetima propisanima Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Na natječajima za prodaju i zakup zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske prednost imaju dosadašnji posjednici, mlađi od 41 godine i domicilno stanovništvo, što je sukladno poljoprivrednoj politici Republike Hrvatske za očuvanjem ruralnog područja.

Ukoliko strana osoba osnuje tvrtku sa sjedištem u  Republici Hrvatskoj, osnovana tvrtka ima ista prava i obveze kao i druge pravne osobe osnovane u Republici Hrvatskoj od strane hrvatskih državljana te ima pravo kupnje privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta,  i to neovisno je li osnivač tvrtke iz zemlje članice Europske Unije ili treće zemlje.

8. Uređivanje vlasničkih prava i uređivanje podataka u zemljišnim knjigama i katastru

U Republici Hrvatskoj postoji preko 3000 katastarskih općina u kojima se odvija pravni promet nekretnina te se usklađenja podataka u zemljišnim knjigama, odnosno usklađenja podataka zemljišne knjige i katastra, provode redovito temeljem zemljišnoknjižnih postupaka kao što su: osnivanje, obnova i dopuna zemljišne knjige, pojedinačno preoblikovanje zemljišnih knjiga te pojedinačni ispravni postupci.

Postupci osnivanja, dopune i obnove zemljišne knjige mogu se provoditi na temelju postojećeg katastarskog operata ili temeljem podataka utvrdenih u katastarskoj izmjeri, a postupci započinju na temelju odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Navedeni postupci provode se istodobno s postupkom izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih i obrađenih katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom, odnosno s izlaganjem na javni uvid podataka postojećeg katastarskog operata.

Do sada su postupci osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige završeni za 262 katastarske općine, a u tijeku je njihova provedba za 72 katastarske općine.

Pojedinačno preoblikovanje kao postupak usklađenja provodi se temeljem odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave mjerodavne za katastar te je u tijeku provedba navedenih postupaka za devet općinskih sudova.

Pojedinačni ispravni postupak je također postupak za usklađenje stanja zemljišne knjige, a provodi se na prijedlog osobe koja ima pravni interes i kad za to postoji opravdani razlog te je, primjerice, u 2018. godini provedeno 13.843 pojedinačnih ispravnih postupaka.

Treba istaknuti da se predmetni postupci provode neovisno o tome radi li se o poljoprivrednom zemljištu te se ne vodi posebna evidencija o tome koliko je tim postupcima usklađeno podataka u odnosu na poljoprivredna zemljišta. Vremenski rok za provođenje navedenih postupaka nije određen jer je riječ o postupcima koji su Zakonom o zemljišnim knjigama (,,Narodne novine“, broj 63/2019) predviđeni kao posebni zemljišnoknjžni postupci bez određenog roka za provedbu.

9. Povrat poljoprivrednog zemljišta bivšim vlasnicima

Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (..Narodne novine“, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.; dalje: Zakon) uređuju se uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti te je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenima u Zakonu.

Naknada za oduzetu imovinu u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a iznimno u naravi. Pravo na naknadu priznaje se, između ostalog, i za neizgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.

Treba istaknuti da je od stupanja na snagu navedenog Zakona, od 1997. godine, podneseno oko 67.000 predmetnih zahtjeva, od čega je još oko 6.500 zahtjeva u statusu rješavanja. Značajan broj ovih zahtjeva odnosi se upravo na poljoprivredna zemljišta.

S obzirom na dinamiku rješavanja navedenih predmeta, te imajući u vidu njihovu kompleksnost, može se zaključiti da je okvirno vrijeme potrebno za rješavanje preostalih predmeta pet godina. Razlog tome je prije svega postojanje pravne zaštite prilikom odlučivanja u navedenim predmetima. Uredi državne uprave rješavaju u prvom stupnju, protiv navedenog rješenja postoji pravo žalbe, o kojoj odlučuje Ministarstvo pravosuđa, protiv rješenja Ministarstva pravosuđa postoji sudska zaštita, odnosno tužba pred Upravnim sudom, a protiv presude postoji pravo na žalbu pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske),

10. Komasacija poljoprivrednog zemljišta

U Republici Hrvatskoj prevladavaju mali i usitnjeni posjedi poljoprivrednog zemljišta, koji ne pružaju zadovoljavajuće uvjete za uspješnu i rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega je 2015. godine donesen Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 51/15) .

Zakonom o komasaciji propisano je da se komasacija provodi na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina i godišnjih programa, koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Programe izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište na temelju stručnih analiza o provedbi postupka komasacije, a sukladno Programima izrađuje idejne projekte komasacije za pojedinu katastarsku općinu.

Rješenje o pokretanju postupka komasacije donosi Agencija za poljoprivredno zemljište, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede.

U studenom 2015.g. izrađena je Pripremna studija za izradu programa komasacija, čiji cilj je bio izraditi prijedlog rang liste prioritetnih područja za provedbu komasacija, pri čemu su korištena međunarodna iskustva uz uvažavanje specifičnosti Republike Hrvatske. Agencija za poljoprivredno zemljište pokrenula je na 5 pilot lokacija komasaciju poljoprivrednog zemljišta, i to na području sljedećih jedinica lokalne samouprave: Vratešinec i Podturen (Međimurska županija), Zdenci (Virovitičko-podravska), Gundinci (Brodsko-posavska), Udbina (Ličko-senjska) i Cerovlje (Istarska), zbog specifičnih lokacija u geografskom smislu, fragmentaciji, površini, napuštenom zemljištu, stanju zemljišne knjige i katastra. Pilot projekti započeti su u studenom 2015. godine, a završili su u veljači 2016. godine. Cilj pokretanja pilot projekata bio je poduprijeti implementaciju komasacije, ispitati kako će provedba Zakona funkcionirati u praksi, dati odgovore na probleme koji se na terenu pojavljuju, napraviti procedure za postupanja u postupku komasacije, definirati troškove u postupku komasacije, donijeti podlogu za donošenje podzakonskih akata. Izradom idejnih projekata definirano je kako se izrađuju idejni projekti komasacije, poslovni procesi u komasaciji, vremenski plan obavljanja poslovnih procesa i izlazni rezultati, akti i dokumenti koje je potrebno izraditi ili donijeti, procjena troškova provođenja komasacije, ekonomski učinci komasacije i prijedlog izmjene zakonske regulative.

Budući da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine prestala sa radom Agencija za poljoprivredno zemljište te su promijenjene nadležnosti za raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, potrebno je Zakon o komasaciji uskladiti sa navedenim izmjenama.

U cilju izmjene Zakona o komasaciji imenovano je uže radno povjerenstvo koje će izraditi prvi nacrt teksta zakona o komasaciji. Zakon će potom biti predstavljen širem povjerenstvu koje će pripremiti konačan tekst zakona.

11. Razminiranje

U Republici Hrvatskoj je na dan 09. srpnja 2019. godine preostalo još 338,5 km2 minski sumnjivog područja, od čega 4,5 km2 minski sumnjivog područja obuhvaća poljoprivredno zemljište.

Po županijama minski sumnjive poljoprivredne površine raspoređene su kako slijedi:

1. Karlovačka - 564.415 m2

2. Ličko-senjska - 1.916.604 m2

3. Osječko-baranjska - 126.783 m2

4. Požeško-slavonska - 38.683 m2

5. Splitsko-dalmatinska - 1.122 m2

6. Sisačko-moslavačka - 1.158.573 m2

7. Šibensko-kninska - 573.586 m2

8. Zadarska - 70.884 m2

U Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji su u toku radovi na 2 projekta ukupne veličine 702.312 m2 (od čega u Sisačko-moslavačkoj županiji na 335.393 m2, a u Ličko-senjskoj županiji na 366.919 m2) koji se trebaju završiti ove godine, a financiraju se iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Od 2015. godine u tri faze financiralo se razminiranje minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj sukladno Programu ruralnog razvoja (Operacija 5.2.2. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta). Programom je obuhvaćeno minski sumnjivo poljoprivredno zemljište koje je moglo biti dovoljno ,,okrupnjeno“ da bi moglo biti projektna površina.

Preostalo minski sumnjivo poljoprivredno zemljište odnosi se na dijelove koji su premali (veličine od nekoliko metara) da bi činili samostalni poligon i/ili projektnu cjelinu pa kao takvi nisu mogli biti nominirani niti pripremljeni za financiranje kroz Program ruralnog razvoja. Oni će se razminirati u sklopu idejnih planova koji će ih zahvaćati redom kako se budu radile godišnje planske stavke za Plan protuminskog djelovanja.

Rok za dovršetak procesa razminiranja u Republici Hrvatskoj je ožujak 2026. godine sukladno preuzetim međunarodnim obvezama (Ottawska konvencija).

12. Provedba Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Tijek dosadašnjeg i planiranog ugovaranja i potrošnje iz investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (u daljnjem tekstu: Programa ruralnog razvoja RH) pokazuje da je do dana 28. listopada 2019. godine raspisano natječaja u vrijednosti 102,15% ukupno raspoloživih sredstava, ugovoreno 80,10 %, te isplaćeno 29,35 % sredstava.

Detaljniji podaci pripremljeni od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dani su u nastavku.

Tablica 16. Tijek dosadašnjeg i planiranog ugovaranja i potrošnje iz investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja RHOZNAKA MJERE

BROJ OBJAVLJENIH NATJEČAJA2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

M04 6 2 4 7 1M06 2 1 2 2 0M07 1 2 2 2 0M08 0 5 0 4 0

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

.000 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000

Prikaz povećanja broja objavljenih natječaja

M04 M06 M07 M08

Tablica 17. Objavljeni iznos natječajaOZNAKA MJERE

OBJAVLJENI IZNOS NATJEČAJA

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

M04 1.701.400.000,00

441.250.000,00

945.000.000,00

1.410.000.000,00

332.000.000,00

M06 288.085.000,00

136.152.000,00

495.261.593,00

826.022.425,00 0,00

M07 21.000.000,001.012.612.500,

00516.600.000,

001.562.147.808,

53 0,00

M08 0,00180.051.000,0

0 0,00270.000.000,0

0 0,00

Značenje pojedinih mjera:M04 - Ulaganja u fizičku imovinuM06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanjaM07 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjimaM08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

OBJ

AVLJ

ENI I

ZNO

S N

ATJE

ČAJA

0

2,000,000,000

4,000,000,000

Povećanje vrijednosti natječaja

M04 M06 M07 M08

Tablica 18. Ugovoreni/ odobreni iznos potpore u HRKOZNAKA MJERE

UGOVORENI/ ODOBRENI IZNOS POTPORE U HRK

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

M04 330.863.896,32

638.230.758,31

1.212.470.099,57 796.938.621,42

555.737.579,17

M06 0,00217.360.597,7

3 1.866.091,50 283.367.067,00872.224.403,6

0

M07 0,00 19.775.602,65 289.462.027,911.762.360.326,7

9775.300.740,8

9

M08 0,00 0,00 106.892.416,90 0,00131.037.463,2

5

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

UG

OVO

REN

I/ O

DOBR

ENI I

ZNO

S PO

TPO

RE U

HRK

0 2,000,000,000 4,000,000,000

Povećanje ugovorenih/odobrenih iznosa po godinama

M04 M06 M07 M08

Tablica 19. Isplaćeni ukupni iznos potpore u HRKOZNAKA MJERE

ISPLAĆENI UKUPNI IZNOS POTPORE U HRK

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.M04 0,00 67.826.926,58 398.962.601,94 677.492.277,4

4314.545.553,39

M06 0,00 80.915.554,24 83.212.416,67 184.288.271,09

186.299.569,29

M07 0,00 3.008.101,25 15.675.055,93 346.622.591,95

152.266.687,89

M08 0,00 0,00 213.832,25 31.896.626,24 15.155.078,40

2015

.20

16.

2017

.20

18.

2019

.IS

PLAĆ

ENI U

KUPN

I IZN

OS

POTP

ORE

U H

RK

0 500,000,000 1,000,000,000 1,500,000,000

Povećanje isplata prema korisnicima

M04 M06 M07 M08

Tablica 20.Pregled iskorištenosti mjera 4, 6, 7 i 8 Programa ruralnog razvoja RH od početka provedbe zaključno s 30. lipnjem 2019. godine.

MJERA ALOKACIJA RASPISANO

UDIO (%)

UGOVORENO

UDIO (%) ISPLAĆENO

UDIO (%)

M4 5.198.847.058,82

4.829.650.000,00

92,90% 3.534.240.954,79

67,98% 1.583.644.933,68

30,46%

M6 1.998.253.594,77

1.745.521.018,00

87,35% 1.329.818.159,83

66,55% 666.720.903,33

33,37%

M7 2.020.705.882,35

3.112.360.308,53

154,02%

2.846.898.698,24

140,89%

611.467.283,34

30,26%

M8 706.352.941,18

450.051.000,00 63,71% 237.929.880,15

33,68% 50.682.466,85 7,18%

ukupno

9.924.159.477,12

10.137.582.326,53

102,15%

7.948.887.693,01

80,10% 2.912.515.587,20

29,35%

Slijedom prikazanih podataka dolazimo do zaključka da je za promatrane mjere trenutno raspisano 102,15% ukupne alokacije, a ugovoreno 80,10%, dok je razina isplaćenosti s 28. listopadom 29,35%. Do konca ove godine očekuje se ugovaranje prijava iz svih raspisanih natječaja, čime bi se u 2020. ušlo s razinom ugovorenosti od nekih 95-100% od ukupno raspoloživih sredstava na navedenim mjerama, pri čemu treba naglasiti da će se do konca godine raspisati i novi natječaji u mjerama 4. i 6. što će dovesti do daljnjeg povećanja razine ugovorenosti i iznad 100% raspoloživih sredstava. Navedenim pristupom osigurat će se broj projekata koji će omogućiti isplatu 100% raspoloživih sredstava, slijedom činjenice da se do 20% projekata, odnosno odobrenih troškova ne realizira.

Pokazatelji za prvu polovicu 2019. godinu, uz konzervativni izračun, pokazuju da se do kraja godine može očekivati razina ugovorenosti od preko 2,5 milijarde te isplata od 1,4 milijarde.

Slijedom činjenice da je tijekom 2017. odnosno 2018. rastao iznos ugovaranja (1,6, odnosno 2,9 milijardi kuna) te da je, poglavito u mjerama s velikim građevinskim zahvatima (M4 i M7), za provedbu projekta ostavljen rok od 3 godine, za očekivati je i snažan rast isplata u 2020. i 2021. godini. Ako projiciramo isplate u iznosima od 1,4 milijarde u 2019 godini, 1,6 u 2020., 1,7 u 2021. 1,75 u 2022 te 1,6 u 2023. godini, dolazimo do iznosa ukupne alokacije po navedenim mjerama.

III. ZAKLJUČAK

Na temelju iznijetih činjenica, Republika Hrvatska smatra kako postoje opravdani razlozi za produljenje prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine, odnosno do 01. srpnja 2023. godine, kako bi se u dodatnom periodu otklonili nedostatci na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Osnovni razlozi na kojima se temelji zahtjev za produljenjem prijelaznog razdoblja su:

1. Iako su hrvatski poljoprivrednici mali, poljoprivreda daje važan, katkad i jedini doprinos gospodarstvu i prihodima u ruralnim krajevima Republike Hrvatske. Za očuvanje sadašnjih i stvaranje vitalnih i održivih ruralnih zajednica Republike Hrvatske neophodna je strukturna transformacija hrvatske poljoprivrede za koju je neophodno daljnje jačanje malih poljoprivrednika i njihov prelazak u srednje velike poljoprivrednike te uključivanje većeg broja mladih poljoprivrednika. Produljenje moratorija na kupnju hrvatskog poljoprivrednog zemljišta omogućit će nastavak pozitivnih trendova u vidu povećanja korištenih površina po jednom poljoprivrednom gospodarstvu, rasta broja stočnih jedinica u uzgoju i rasta dohotka koji trenutno bilježimo. Također, omogućit će se dostupnost zemljišta kao primarnog resursa u proizvodnji po prihvatljivim cijenama mladim i malim poljoprivrednicima koji žele povećavati konkurentnost i volumen proizvodnje. Obzirom na nepovoljne prilike u vanjskotrgovinskoj razmjeni u kojoj Republika Hrvatska bilježi deficit veći od 1 milijarde eura i ima trend rasta, liberalizacija tržišta poljoprivrednog zemljišta bi dovela do narušavanja trenda blagog rasta vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i optimizma poljoprivrednih proizvođača.

2. Cijena poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznimno je niska u odnosu na gotovo sve države članice Europske unije, posebice u odnosu na stare države članice koje ostvaruju i znatno veći dohodak (nižu cijenu poljoprivrednog zemljišta bilježe jedino Rumunjska, Estonija i Latvija). Veći dohodak osigurava veću kupovnu moć. Prosječan godišnji iznos neto plaće u Europskoj uniji više je no dvostruko veći od hrvatskog prosjeka (veći je za 172,4 %). Kupovna moć u Republici Hrvatskoj je 37 % manja od prosječne kupovne moći Europske unije te ako u obzir uzmemo da hrvatski poljoprivrednici ostvaruju svega 40,8 % prosječne hrvatske plaće njihova kupovna moć je još slabija.

3. Ulazak stranog kapitala na tržište poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj omogućit će ubrzavanje trenda rasta cijena poljoprivrednog zemljišta, što je izuzetno nepovoljno za potrebnu strukturnu transformaciju hrvatske poljoprivrede. Slobodan pristup stranog kapitala predstavlja i svojevrstan rizik za moguće špekulacije poljoprivrednim zemljištem hrvatskih ruralnih područja u vidu kupnje poljoprivrednog zemljišta i njegovo davanje u najam po iznimno nepovoljnim uvjetima za hrvatske poljoprivrednike i/ili njegove prenamjene u građevinsko zemljište.

4. Sredinom 2018. godine stupio je snagu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji ovlasti za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske daje jedinicama lokalne samouprave te je potrebno više vremena za njegovu punu implementaciju, provedbu natječaja za zakup i prodaju. Dobivanjem zemljišta u zakup na rok od 25 godina, poljoprivrednicima će se omogućiti sigurnost u proizvodnji te

mogućnost apliciranja na fondove EU, što će posljedično rezultirati većom kupovnom moći hrvatskih poljoprivrednika.

5. Uređenje podataka i usklađenje zemljišno knjižnog stanja je kontinuiran i dugotrajan proces koji se svakodnevno provodi na temelju pojedinačnih zahtjeva te na temelju postupaka koje provodi nadležno ministarstvo. Uređenje podataka i usklađenje zemljišno knjižnog stanja u dijelu koji se odnosi na vlasništvo jedan je od osnovnih preduvjeta za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i potrebno je vrijeme da se pokrenuti postupci dovrše, ali i da se novi postupci pokrenu.

6. Proces povrata oduzetog poljoprivrednog zemljišta još uvijek je u tijeku te se očekuje rješavanje preostalih 6.500 zahtjeva u narednih pet godina.

7. Nisu ostvareni uvjeti za provedbu komasacije te je potrebno dodatno vrijeme da se Zakon o komasaciji izmjeni i uskladi s odredbama važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predviđeno vrijeme potrebno za izmjenu Zakona o komasaciji i početak njegove provedbe je 3 godine. Provedba postupaka komasacije ima za cilj svrsishodniju uporabu poljoprivrednog zemljišta obzirom da se kroz postupke komasacije formiraju veće čestice pravilnijeg oblika, što će rezultirati povećanjem cijena takvog komasiranog poljoprivrednog zemljišta.

8. U Republici Hrvatskoj na dan 09. srpnja 2019. godine preostalo je još 338,5 km2 minski sumnjivog područja, od čega 4,5 km2 minski sumnjivog područja obuhvaća poljoprivredno zemljište. Predviđeni rok za dovršetak procesa razminiranja u Republici Hrvatskoj je ožujak 2026. godine sukladno međunarodnim obvezama (Ottawska konvencija). Po okončanju postupaka razminiranja, povećat će se površine raspoloživog poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredno zemljište koje graniči sa česticama miniranog poljoprivrednog zemljišta će se po okončanju postupaka razminiranja povećati u smislu povećanja površina korištenja. To će rezultirati povećanjem cijene takvog poljoprivrednog zemljišta.

9. S obzirom da je zaključno s 30. lipnja 2019. godine ugovoreno više od 70% raspoloživih sredstava investicijskih mjera Programa ruralnog razvoja RH, u narednim godinama (2020.-2023.) za očekivati je snažan rast isplate sredstava Programa, te je potrebno dodatno vrijeme da bi se postigli učinci ovih mjera.

Prethodno izneseni podaci o osnovnim makroekonomskim pokazateljima gospodarstva Republike Hrvatske, strukturi poljoprivrednih gospodarstava, cijenama poljoprivrednog zemljišta i cijenama zakupa poljoprivrednog zemljišta za hrvatske državljane u usporedbi s državljanima drugih država članice Europske unije, jasno pokazuju kako bi ukidanje postojećih ograničenja u vezi stjecanja poljoprivrednog zemljišta dovelo državljane drugih država članica Europske unije u znatno povoljniji položaj u odnosu na građane Republike Hrvatske.

Stoga ovim putem podnosimo zahtjev za produljenje prijelaznog razdoblja tijekom kojega će Republika Hrvatska zadržati postojeća ograničenja za stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem za dodatne tri godine, odnosno do 01. srpnja 2023. godine. Smatramo kako će se u tom razdoblju ostvariti značajan napredak u uklanjanju navedenih nedostataka na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.