Mihailo Zečević - Novo Čitanje Romana Hajka

8/10/2019 Mihailo Zeevi - Novo itanje Romana Hajka

1/12

Mihailo Zeevi

Vrijeme zla

Novo itanje romana Hajka Mihaila Lalia

... Tek tada je otpoela prava hajka... Ljudi se podelili na proonjene i na one koji one. !nalavna "ivotinja koja "ivi u oveku i ne sme da se pojavi dok se ne uklone prepreke do#riho#iaja i zakona$ sad je oslo#o%ena.

&repreke su uklonjene. 'ao (to se esto u ljudskoj povesni)i de(ava$ preutno su dopu(teninasilje$ pljaka i u#ijanje$ pod uslovom da se vr(e u ime vi(ih interesa$ pod utvr%enim parolama$nad oranienim #rojem ljudi$ odre%eno imena i u#je%enja.

*vo +ndri, Na -rini uprija

koro itavo knji"evno djelo Mihaila Lalia posveeno je upravo vremenu kada se zvijer uovjeku nije mola ali nije ni "eljela skriti. + takvi trenu)i u istoriji ovjeanstva skoro pravilnoda se ponavljaju$ oni kao da su pratili i "ivot samo pis)a. /o%en je daleke 0102. odine$ u seluTrepa kod +ndrijevi)e$ na poetku najvee oru"ano suko#a koji je svijet do tada vidio. 3sljedeem$ jo( stra(nijem i veem ratu$ Lali je od prvo dana ustanka #ora) sa pu(kom u ru)i.mrt a je stila 0112. odine$ tek nakon (to je vidio ponovno #u%enje zvijeri rata u 4uoslaviji.

&rva sauvana Lalieva ostvarenja su tri pripovijetke$ o#javljene u periodu od 0152. do poetkarata 0120. odine$ i ne(to pjesama koje su napisane za vrijeme studiranja u 6eoradu. Lali se utom radu prvi put susreo i sa komunistikom idejom$ koju je prihvatio i ostao joj vjeran sve dosvoje smrti. Z#o svoje ana"ovanosti vi(e puta je uhap(en od strane poli)ijsko re"ima'raljevine H.

Nakon aprilsko sloma pisa) pre"ivljava pravu odiseju. !d prvo dana ustanka Lali je me%upartizanima. 7odinu dana kasnije hvataju a etni)i i predaju *talijanima. lijede zatim$ po zlupoznati kola(inski zatvor$ pa deporta)ija u zaro#ljeniki loor u 7rkoj.

3 ljeto 0125. odine uspijeva da po#jene iz zaro#ljeni(tva i prikljuuje se rkom pokretuotpora. 7odinu dana kasnije dolazi na 8etinje$ ostavlja pu(ku i laa se pera. Neko vrijeme radikao novinar u redak)iji &o#jede$ da #i 0129. pre(ao u 6eorad. Tada nastaje i velikaprekretni)a u njeovom "ivotu. &oinje oz#iljenije da se #avi knji"evnim radom i ve dvijeodine kasnije iz (tampe izlaze knjie prvijen)i, z#irka pjesama taze slo#ode i *zvidni)e:z#irka pripovijedaka. &rvi roman$ tako%e$ nije tre#alo du"e ekati:vad#a je o#javljena 0;mjese)i kasnije. Lali je #io veoma plodan pisa)$ njeov knji"evni opus ine jo( romani, Zloproljee$ Lelejska ora$ Hajka$ /askid$ &ramen tame i /atna srea. &rva etiriromana su napisana i o#javljena u periodu od desetak odina. No$ veliki i a


2/12

nije prestao da #ude ni pripovjeda. &ored z#irke *zvidni)a$ (tampao je jo( tri knjiepripovijedaka, &rvi snije$ Na mjeseini i &osljednje #rdo.

Lali se veoma #rzo ane?ostvarenja. Nije jednako iskustvojedno hladno ra)ionaliste kao (to je 6ajo 6anii i "ivotno #remena sirotana Vida 6arkad"ije.vi juna)i Hajke iako u romanu povezani pootovo neraskidivim vezama ne pripadaju istojumjetnikoj stvarnosti. vaki lik je pose#no motivisan i usmjeren kao ni jedan drui #ez o#zirakojoj od strana pripada. Lali je tu odstupio od jedne$ mo"e se slo#odno rei$ #olestikomunistiko pis)a. 3 ratu i revolu)iji iz#or vlastite strane nije uvijek slo#odan$ na jednu ilidruu sti"e se i z#o ideala ali mnoo e(e i z#o mnoih druih razloa$ koji saproklamovanim )iljevima esto znaju da #udu u koliziji.

6aja 6aniia re)imo u #or#u odvodi ideal o srenoj i #oatoj zemlji u kojoj e svi "ivjeti u#laostanju. &rvo tre#a uni(titi neman neznanja i ladi koje vlada me%u ljudima. Maistarskastudija koju je uradio je samo jedan korak u toj #or#i$ intelektualni o#raun. 'ada se poka"e da


3/12

je on nedovoljan ovaj junak se odluuje i na #or#u oru"jem. -u(ana Zaanina je u partizaneodvela neodr"ana rije njeovo #rata$ a Todora tavora u etnike$ i u izdaju iz#or -u(anaZaanina. Vido 6arkad"ija je vodio svoj mali$ privatni$ tihi rat sa #oatim susjedima.Neprimjetno oni su no(eni nekom iner)ijom zauzeli suprotne strane i u pravom suko#u. MomaMaia je potraa za avanturama i vlastitim dokazivanjem odvela i me%u komuniste. *van Vidri

je ovjek koji je itav svoj vijek podredio idealu pravedno dru(tva. /evolu)ija je za njea jediniput kojim mo"e da po%e$ a njeova "ena leda samo da ostane sa njim do samo kraja.

Hajka je u poslijeratnoj knji"evnosti mo"da roman sa najvi(e likova$ a siurno i jedini dje jesvaki od njih podjednako va"an za shvatanje poruke djela. 3 njemu su razvijene etiri rupedijametralno razliitih likova$ od kojih je samo partizanska na strani pravde. !stale tri rupelikova su podre%ene djelovanju zlih sila i namijenjena im je uloa ezekutora. Hajka je jo( uprojektu izledala monumentalno veliki poduhvat. Zato ni preko trideset likova$ koje Lali uvodina poetku romana$ nijesu stilski i umjetniki suvi(ni. Njihova #rojnost je razlo za(to je uvodnidio romana epski (irok. 'asnije tokom djela da je to ura%eno dramski e


4/12

8rna 7ora zato (to je #ila i ostala sim#olom ljudi$ humanizma$ juna(tva kao vrhovno etiko iestetiko naela. Vi(e vjekova tokom istorije u toj i takvoj 8rnoj 7ori postojao je samo jedannain da se dosene mjesto u vremenu a ne u prostoru$ kako to slikovito o#ja(njava stari BlmazCaman. Tako%e je postojao i samo jedan nain da se umre$ sve ostalo nijesu #ile smrti neo )rne

poi#ije. mrt je va"ila samo ukoliko je o#raz #io ist:neokaljan ni strastima$ ni kukavilukom$niti #ilo im (to je nedostojno junaka. + juna(tvo kao takvo$ izdvojeno od sakodnevno znaenja$nije #ilo samo injenje ve i ovorenje$ pa i utanje. 3 jednom takvom sistemu vrijednosti Lalise savr(eno snalazio$ jer i sam je odrastao u sredini koja je kao starozavjetni dar uvala ojstvo ijuna(tvo$ dvije podjednako va"ne emana)ije isto naela. 8rna 7ora je medij dje je smje(tenaradnja svih Lalievih romana. amim tim dominantna su i o#ilje"ja to prostora u knji"evno:umjetnikom i injeninom$


5/12

"ivota. /aune za svoja djela ovek pola"e ne samo pred "ivim ljudima$ ve i pred onima kojie tek "iveti$ a i pred onima koji su nekada "iveli$ jer tre#alo je da oni #udu$ oni naj#olji me%umrtvima$ prava mera njeovo "ivota.

3pravo iz takvo osjeanja istorije proizilazi i svijest o juna(tvu kao ne samo


6/12

Lali je po(ao od jedne andrievski saledane situa)ije$ naime$ pretpostavio je da je momenat okome e pisati i prostorno i vremenski podudaran sa onim (to #i se molo nazvati sudarom trirazliite kulture$ reliije i )iviliza)ije. !va tri junaka su ujedno i tri reprezenta svojih svjetova.'arakteristino za njih je da iako djeluju kao pozitiv)i djeluju anahrono. Lali se preko njiho#raunao sa starim sistemima vrijednosti koji iako su imali dosta do#ro na zaslu"uju da ostanu

u novom do#u./oman Hajka poinje sa &a(kom &opoviem i njeovim lutanjem uz o#ale Lima. To je vi(epotraa$ istina #ezuspje(na$ za mirom$ traanje za nainima da se zlo$ koje postoji me%u ljudima$savlada i uni(ti. Me%utim$ i sam &a(ko uvi%a da je to nemoue. Njeovo znanje$ koje duujepariima tu%ih studija i najvi(im dijelom reliijskoj literaturi$ ne nudi mounost da se zlosavlada. Moua je jedino realna pretpostavka$ svojevrsno predskazivanje zlih doa%aja. Tasvojevrsna statistika zla toliko zaokuplja ovo junaka da on u#i$ polako ali siurno$ svaku vezusa stvarno(u. Njeova ta#ela zlih dana skoro da se poklapa sa ukupnom du"inom kalendarskeodine. Zlo$ ranije skon)entrisano samo na odre%ena mjesta$ (iri se i poku(ava da prouta itavuplanetu. &a(ko$ lik koji predstavlja onu staru hri(ansko:pravoslavnu sredinu$ naivno po(tenu i

neiskrivljenu$ uenu da se jedino trpljenjem mo"e ne(to postii$ #ezuspje(no kopa po osta)imasjeanja i starih )rkvenih knjia. 'raj svo svijeta do"ivljava kao povratak #i#lijskih vremena$ adolazak novo kao davno najavljivani smak svijeta. Njeov do"ivljaj vremena i trenutka u kojem"ivi pro"et je u pozivanju na staro proroanstvo jedno vasojeviko proroka : tar)a tana$sa"eto u a


7/12

Caman nije na strani komunista z#o vjeite mr"nje prema inovjerni)ima i ratne premaetni)ima. !n za se#e ka"e da je #lizu mjesta dje se sve razlike me%u ljudima potiru. Tonaj#olje o#ja(njava shvatanje da je svaki rat koji se vodi "elja da se ovjek pro(iri u prostorukad ve ne mo"e u vremenu9. !vaj junak #olje od ijedno druo u romanu saledava$ za

razliku re)imo od lika &a(ka &opovia$ uzroke zla me%u ljudima i u ljudima. Za njea ono nijeapstraktno$ nevidljivo i nemjerljivo. Zato i vjerski rat$ ono (to je skoro vjeita realnost na6alkanu$ Lali kroz lik Blmaza Camana #olje i tanije o#ja(njava od #ilo ko. Za njea je tomaskirana #or#a za prostor$ koja je kamu


8/12

sirotinja i nepismen mladi$ o#oji)a u #ijedi i sirotinji vide neman koja ih oni i pritiska jo( oddjetinjstva.

!ni ne sumnjaju da su na pravom putu da uni(te tu neman$ ne "ale ni kada inu jer smatraju dae njihovi druovi uspjeti to da urade. 'ada nestane sirotinje nestae i nemani. Najljep(a s)ena u

romanu Hajka za mnoe je velianstveno opisana smrt$ tanije samou#istvo Vula Marketia.vakom liku neman$ zlo u svijetu koji okru"uje ovjeka$ druaije izleda i njene korijene tra"inedje druo. 4unaka smrt ovo Lalievo lika je upravo po#jeda nad njeovom vizijom zla uovjeku. !vaj poetski junak najvi(e se pla(io sopstvenih strahova. Vule Marketi do"ivljavasvaki kon


9/12

&ro#lem animaliza)ije ovjeka$ #u%enje svih divljih naona u njeovoj svijesti$ u djelu MihailaLalia$ zaokupljao je mnoe kritiare. !n je$ naime$ u svom knji"evnom opusu stvorio vi(edesetina likova ije pona(anje vi(e da odovara zvjerinjoj prirodi neo ljudskoj. 3 romanuHajka srijeemo vi(e takvih junaka. Lali je po(ao od pretpostavke ili$ tanije reeno$ stava daje strah emo)ija koja je u osnovi svake dehumaniza)ije linosti. Mo"da e zazvuati jeretiki u

odnosu na dosada(nja kritika mi(ljenja o ovom romanu$ tek pisa) nije oprostio ni komunistima inije ih izuzeo iz umjetnike piramide animalno koju je saradio u djelu. Na dnu te piramidenai emo jedno 6ekia$ ali ne kao (to #i se dalo pretpostaviti zlikov)a Ailipa$ ve njeovoro%aka komunistu 7avra$ a na njenom vrhu (akala Coa 7ro


10/12

prirodi tako i me%u ljudima strvinar mo"e da o#avlja samo one najni"e$ najnusnije stvari i djelanasilja nad ovjekom i mo"da jo( stravinije nad le(om. !vom knji"evnom kreaturom otovo davladaju samo naoni prljavi$ animalni i #rutalni. !n nije ak kon)ipiran da napravi ni estetsku nietiku razliku u odnosu na sve ono (to a okru"uje. ve ljude koje srijee$ Coo 7ro< posmatraili kao poten)ijalne "rtve ili kao one od kojih njemu prijeti neka opasnost. 'oliko je prema prvim

okrutan toliko iz#jeava i ulizuje se onima od kojih se pla(i. Jivotinja ne zna ni za milost isa"aljenje a kamoli za kateorije kao (to su rijeh$ lju#av$ kajanje... Lali je ovoj knji"evnojkreaturi namijenio i smrt dostojnu njene prostote. Coo 7ro< umire kao "ivotinja pod konjskihkopitama$ smru u"asnom koliko i "ivot kojim je "ivio. 3 "ivotinjskom )arstvu izopaenihljudskih psiha ovaj lik ak nije ni toplokrvno #ie$ vi(e podsjea na neko hladnokrvno stvorenjeiz svijeta insekata ili mizava)a. Taj atavistiki stvor kao da sti"e iz pro(losti daleke nekolikostotina hiljada odina$ na poruu )ijelom ovjeanstvu da ne za#oravi odakle je krenulo i dje seopet mo"e vratiti.

+nimaliza)ija kako je to pokazao Lali nije put sa izvjesnim zavr(etkom. 4o( iluzornije jepomisliti da je to samo jedan put. 3padanje u "ivotinjsko$ prolaz u )arstvo animalnih naona je

(iroka provalija koja sa svake strane oiviava ljudsku psihu. 3 nju se mo"e upasti sasvimsluajno, iz straha$ z#o la"i$ radi ovjeku svojstveno hedonizma$ tamo vodi sirovost ineznanje$ mr"nja$ pa ak i "elje da se dostinu nerealni )iljevi$ makar oni u su(tini #ilineprikosnoveno a


11/12

njeova smrt. 3 naizled #ezizlaznoj situa)iji$ kada je otovo nemoue razmi(ljati o nekomslo#odnom iz#oru$ skok u provaliju$ kada Lali nije dozvolio da ova dva junaka #udu makar iore#ena$ je pravi dokaz da Lado Tajovi iz Hajke nije onaj isti junak koje srijeemo uLelejskoj ori.

7ospodar "ivota i smrti$ koje Lali uporno poku(ava da neira$ samoiz#orom ova dva junaka#iva po#ije%en. !n je protiv njih pokrenuo sve svoje sile zato (to su se #orili da "ivot svakoovjeka #ude samo njeov iz#or. 'ada uspiju da i smrt #ude njihov iz#or$a ne iz#or ira)ionalnoi Nemani koja ih prooni$ onda pored mjesta u vremenu nastavljaju da jo( izvjesno vrijemeopstaju i u prostoru. Me%utim$ to nije narada ve prije osveta i insistiranje na novimdokazivanjima. Lada to novo dokazivanje oekuje ve sa saznanjem da je jo( "iv.

/oman Hajka je djelo epske (irine dje je autor nastojao da otovo hroniarski da (irokipresjek stvarnosti. &ostupak za koji se odluio je me%utim novina$ kako u odnosu na prethodnaromaneskna ostvarenja isto autora tako i u pore%enju sa otovo svim romanima juoslovenskeknji"evne panorame dvadeseto vijeka. Makrokosmika slika jedne hajke ostvarena je tehnikom

svojsvrsno mikrokosmiko kola"a. Naime$ stvarnost je skup individualih do"ivljaja$ vremena iosjeaja svih ljudi koji su "ivjeli ili ve "ive. Lali je ovakav svoj stav iznio samim o#ja(njenjemezisten)ijalne misli o ojvekovom "ivotu i mounostima njeovo ostvarenja$ iji su nosio)ipojedini likovi u ovom romanu. @itala) do#ije jednu o#jektivnu sliku o vremenu$ koje je uromanu itekako sim#olizovano$ kao uostalom i o prostoru$ tako%e sim#olistiki tretiranom$ naosnovu niza svojevrsnih su#jektivnih poleda i do"ivljaja poetskih junaka. Lali je u ovom svomromanu prestao da pria$ pero su u ruke uzeli sami likovi$ tek kada je tre#alo povezati dvijeepizode$ dvije ispovijedi ili sna$ tek onda se nenametljivo da primijetiti sveprisutni i sveznajuipripovijeda. Zato u ovom romanu toliko strani)a pisanih u prvom i treem li)u jednine$ u o#likuunutra(nje monoloa$ direktno i indirektno koji na momente prelazi u solikvolij.

im#olika vremena i prostora u romanu Hajka ne(to je (ire znaenja neo u ostalimdjelimo0F. +ko je Lelejska ora prostor koji je ujedno i prostor 8rne 7ore onda je Hajka ne(to(to je zli dar )ijelo ovjeanstva. !na je tipina ne samo za jedan istorijski momenat$ ve jekarakteristina ovjeku jo( od trenutka kada je on postao svjestan svoje izuzetnosti. -olina'aratalih je tako%e sim#ol$ ali ne vremena ve prostora. Taj prostor mo"emo shvatiti kaoreionalni ali i kao univerzalni sim#ol. 'ada ka"emo reionalni onda se prvenstveno misli da je'aratalih$ ta )rna srea$ isti prostor koji sim#oli(e i Lelejske ore a to je 8rna 7ora. +ko pak'aratalih shvatimo kao transponovani hri(enski sim#ol -oline suza$ kako je 4evan%eljemkr(tena na(a planeta$ on je mnoo (iri neo i jedan koji je Lali u svom djelu stvorio. /ije uLalia mnoo vrijedi i znai zato je i njeovo djelo prepuno sim#ola i sim#olino oranizovanihmomenata. 3 romanu Hajka mnoo toa nepa"ljivim itanjem mo"e ostati sakriveno. &a"njutre#a o#ratiti pose#no na naslove polavlja ali i na vanredno lijepe opise prirode u kojima jenerijetko sakriven klju za razumijevanje djela.

/oman Hajka je Laliev poziv na razmi(ljanje ali i na ana"man svakom itao)u sa kojimkomuni)ira. To je poziv na #or#u sa samim so#om i sa svima koji uor"avaju drue. Jivot jevrijedan tek ukoliko je ovjek neoptereen strastima i strahovima$ kako linim tako i neijimtu%im. Lali$ me%utim$ tra"i vi(estruko o#razovano itao)a jer je nivo sa kojem sa njimkorespondira ponekad


12/12

umjetniko djelo$ pa ni Hajka$ nije komunistika 6i#lija$ vi(e da je z#irka "itija jednovremena koje po )iljevima (to je imalo pred so#om ni malo nije zaostajalo za hri(anstvom.Zaostav(tina iz to vremena koju nam ovaj autor ostavlja nije mala i prevazilazi njeove korijenei okvire. Nekoliko romana koje nam je Lali ostavio$ me%u njima i Hajka$ su djela kojim #i sepohvalila i mnoo vea knji"evna #a(tina neo na(a. Vrijeme i(itavanja tek dolazi$ pa ipak$ u toj

novoj provjeri vrijednosti koja je pred nama roman Hajka e izai sa jo( #listavijim kritikimsudom.

L*TB/+T3/+,

0. -raan M. 4eremi$ Mihailo Lali ili #or#a protiv animaliza)ije oveka$ &rosveta$ 6eorad$01=9.

E. /adomir V. *vanovi$ /omani Mihaila Lalia$ Narodna knjia$ 6eorad$ 01=2.

5. +leksandar &etrov$ u prostoru proze$ Nolit$ 6eorad$ 019;.

2. &avle Zori$ Tema #ajke u knji"evnom delu M. Lalia$ Letopis Mati)e srpske$ Novi ad$019E.$ sv. E:5. str. 09F:0=F

K. Veli#or 7liori$ &oema o ljudskoj trai)i$ avremenik$ 6eorad V*019F.$ knj. **$ sv. 00$str. 229:2KE.

9. lo#odan eleni$ Mihailo Lali:Hajka$ 6or#a$ 6eorad$ 1.019F.

=. &etar -"ad"i$ Mihailo Lali, Hajka$ &olitika$ 6eorad$ E.019F.

;. 7ajo &ele($ &oetika savremeno juoslovensko romana$ Naprijed$ Zare#$ 0199.

1. 'ritiari o Mihailu Laliu$ Nolit$ 6eorad$ 01;2.

0F. Lali$ tvaranje$ &odori)a$ #r. 5$ 01=K.

Mihailo Zečević - Novo Čitanje Romana Hajka

Documents

Transcript of Mihailo Zečević - Novo Čitanje Romana Hajka