Michelangelo i novoplatonizam u renesansnoj umjetnosti : s osvrtom ...

IzvorničlanakUDK7.034(450):141.131MichelangeloPrimljeno9.11.2009.

MarkoTokićSveučilišteJ.J.Strossmayera,Filozofskifakultet,LorenzaJägera9,HR–31000Osijek

[email protected]

Michelangelo i novoplatonizam u renesansnoj umjetnosti – s osvrtom na svod Sikstinske kapele i Mojsija1

SažetakU radu iznosimo shvaćanje da je novoplatonizam u Michelangelovom kiparstvu prisutan na dublji način nego li to shvaćaju oni koji u Michelangelovoj umjetnosti iznalaze tek simboličku ilustraciju određenog novoplatoničkog učenja. Novoplatonizam u Michelangelovoj skulpturi ne vidimo kao simboliku koja upućuje na određenu novoplatoničku teoriju. U tom bismo slučaju o novoplatonizmu u umjetnosti govorili kao o onome izvanjskom s obzirom na bit umjetničkog djela, budući da se samo nastajanje i jestvo umjetničkog djela ne temelji u postupku teorijskog razmatranja, već u rukotvorenju. Polazimo od shvaćanja da je novoplatonizam s Michelangelom ostvaren izravno iz umjetničkog tvorenja u samom unutarnjem obliku umjetničkog djela.

Ključneriječi:umjetnost,(novo)platonizam,slikarstvo,skulptura,nasljedovanje,rukotvorenje,ikonografija,duša,tijelo,priroda,materija,raspored,sumjernost,ljepota,kruženje

Luciji i Nini Zore, za sjećanje na prvi Rim

Uobičajenojedafilozofi,teoretičariipovjesničariumjetnostiurazmatranjimaskulptureislikarstvaMichelangelaBuonarrotia (1475.–1564.) tragaju za onimobilježjimakoja svjedočeoutjecajunovoplatonizma.2Zato je važnopojasnitištosepodrazumijevapodnovoplatonizmom.Šturokazano,novoplatonizamjedioplatoničkihučenjautemeljenihnarazličitimnačelimafilozofiranjakojastojeubitnojvezisPlatonovomfilozofijom.Tanačelaproizlazeiz:(1)učenjakojavremenskiprethodePlatonu,kaoštosuorfičkaipitagorejska,zakojaseusamomPlatonovomtekstuiznalazipotvrdadaimjePlatonbiosklon,i(2)teorijskihsistemakojivremenskinastajunakonPlatona,akojiseprvenstvenoodnosenaučenjaAkademijeishvaćajusekaoizravnosljedbeništvoPlatona.Spojavomtzv.srednjegaplatonizmadolazidoizmirenjaAristotelasPlatonom,tesetakvamješavinaplatoničkefilozofijespajasastoičkim,neopitagorejskim,židovskim,kršćanskim,gnostičkim,zo

1

UovomradusuiznesenizaključciistraživanjaprovedenoguokviruznanstvenogprojektapodvodstvomErneBanićPajnićnaInstitutuza filozofijuuZagrebu:»Temeljniproblemirenesansnognovoplatonizmaihrvatskirenesansnifilozofi«.

2

Tako su naMichelangela gledali već i nekinjegovi suvremenici, prije svega FrancescoBerniiAscanioCondivi.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(33–60)

M.Tokić,Michelangeloinovoplatonizamurenesansnojumjetnosti–sosvrtom…34

roastrijskimiraznimdrugimučenjima,pričemunastajecjelinakojasestalnorazvija,akoja–unatočtomuštosesastavljaizrazličitih,pačakimeđusobnosuprotnihučenja–ostajeusebijedinstvenazboguvjerenjadanasljedujePlatonovumisao.Utakvomspleturazličitihučenjaizdvajajusepojedinačnimisaonipokušajikojimajenamjerausustavititaučenja.Prvo ozbiljnije ostvarenje usustavljivanja platonizma jest onoPlotinovo, ashvaćamoinazivamogapočetkomnovoplatonizma.Svakokasnijeusustavljivanjenastojiuvijeknaneki svoj,novi idrukčijinačinobuhvatiti srodnaučenjakojamuprethode.NovoplatoničkisustavMarsiliaFicina,Michelangelovogsuvremenikaisugrađanina,kojijepreveočitavogPlatona,nastajeokotisućugodinaposlijePlotina.Novoplatonizamsenemožeshvatitikaoučenjekojenastajepostupkomrukotvorenja (*0:4@LD(\/D(F\),jersenačelafilozofiranjateorijskinasljeduju.MoždajezatorazboritoupozoritionogakojikrećenaputtraganjazaobilježjimanovoplatonizmauMichelangelovojumjetnostidatoštoćenatomputu pronaći neće u bitnomodređivatiMichelangelovu skulpturu ili sliku.Naime,skulpturaislikanastajukaorukotvorine,iupravoutomupočivanjihovabit,abitnovoplatonizmajeteorijska.Platoničaridržedajerukotvorećenasljedovanjeoblikatrostrukoudaljenoodistine (JD\J@H B JH 802,\H),3 tj. da je filozofija, kao teorijsko razmatranjeiumovanje,oprečnarukotvorenjukojimsenasljedujupojave,aneideje.Ipak,kodPlatonaimamjestanakojimasemoženaslutitidrukčijeshvaćanjeorukotvorećemumijeću.TakoseuSofistuprikaz(,*T8@<) dijeli na sliku(,6f<) ipatvorbu(NV<JF:), tese lučedvaumijećaprikazivanja(,*T8@B@446):slikanje(,6FJ46)4ipatvorećeslikanje(N<JFJ46).5 Slikasumjernonasljedujeuzor,premaistinskojmjeriuzora,iutomsmislusenebismjelashvatitikaoonoštojetrostrukoudaljenoodistine.Platonnatommjestu,uvezisaslikom,spominjeistinskirazmjerlijepoga,paotvaramogućnostzazaključakdajetakvorukotvorećenasljedovanjevezanozaznanje ideja (Soph.235d–236b).6Patvorba je, tomunasuprot,uvijekononesumjerno,onanenaličiubitnominaispravannačinonomuštonasljeduje(Soph.236b–c).Budućidaslikarikojipatvoreponajvišenalikujupjesnicimakojebitrebaloprotjeratiizpolisa,Platonusvrhuboljegrasvjetljavanjaonogalošegupolisuuglavnomspominjepatvorećeslikarstvo,tesetakostječekrividojamdajeonojedinavrstaslikarstvakojuPlatonpoznaje.7

Naslućujemodasunekinovoplatoničari,kojisubiličlanovikrugaumjetnikanadvoruMedicija,prihvaćaliPlatonovorazlikovanjeumijećaprikazivanjatedasuznalizamogućnostumjetničkognasljedovanjapremaistinskojmjeriuzora.8Svisuonibilivelikipoštovaociumjetnosti.MarsilioFicino,najvećipredstavnikfirentinskognovoplatonizma,bio jeprijateljsbraćomAntoniomiPieromPollaiuolom.9Zatonečudidaseu tovrijemeuumjetničkimdjelimapojedinihfirentinskihumjetnikaočitujeshvaćanjedajeonounutarnjeiduševno,aneonovanjskoipojavljujuće,svrhaumjetničkogtvorenja.Novoplatonizamurenesansnojumjetnostiujednomtrenutkupostajemoda.ErwinPanofskytvrdidajekodnekogtalijanskogumjetnikarenesanse,posebice iz razdobljacinquecenta, lakšeobjasnitiprisutnostnovoplatoničkihutjecajanegolinjihovoodsustvo.10Iakojetotočno,ostaječinjenicadanatim umjetničkim prikazima prepoznajemo obilježja novoplatonizma prijesvega zato što smoupućeni u teorijske sustavenovoplatoničkihučenja.Autjecajinovoplatonizmaseželenaistinačinpotvrditi iuMichelangelovoj



umjetnosti.Međutim, kako već i Panofsky upozorava, novoplatonizam jebioMichelangelovizborživota,tj.Michelangelonijebiosamonaodređeninačinsklonnovoplatonizmu,većjesvojaumjetničkadjelashvaćaonužnimproizvodomvlastitoganovoplatoničkognačinaživljenja.11IshodovogaradanebitrebalobitipoistovjećivanjesvrheMichelangelovogrukotvorenjasmisaonimsistemomnekognovoplatoničara.Naprotiv,pokušatćeserasvijetlitiiopravdati stavda seMichelangelovaumjetnostne smije shvatiti tekkaolikovnailustracijafilozofijsketeorije,većonoštojestubitnomnasljedstvonovoplatonizma.

* * *

Michelangelonijepolazioodustaljenihshvaćanjaopostupkuumjetničkogoblikovanjakakvasuprevladavalaurazdobljuquattrocenta.Tadaseumjetničkipostupakdovodiouvezusmoćirukotvorećegnasljedovanja(imitatio) pojavnihoblikaprirode.Michelangelo,tomunasuprot,nijehtiodasenjegovoumjetničkooblikovanjeodnosiubitnomsmislunaonopojavljujuće, jer jehtioimatiposlasamosnevidljivimoblikom–onimunutarnjimumskimpojmom (concetto)koji»spava«ukamenu.12

3

Usp.Platon,Resp.599d.

4

Podslikanjemsenužnonemislinaslikarstvo(.T(DN\),većproizvođenjeslikaopćenito,igraditeljskoiskulptorskoipjesničkoitd.

5

Usp.Platon,Soph.236c–d.

6

Nekadrugamjesta takođersvjedočeo tomuda Platon zna i za ono umjetničko tvorenjekoje u skladu s filozofijom nasljeduje istinskuljepotuinaginjepravojmjeriideja–usp.Platon,Resp.505d–501a;401c–d;472d–e;484c–d;Legg.656e.USofistu(235d–e)jenasljedovanje istinskog slikara opisano kaotvorba po pravoj mjeri istinskog uzora, uskladusumom,asličnostojiiuGorgiji(503e–504a).

7

Općenitona tu temuvidiKelus,E.C.,Plato and Greek Painting, Leiden, E. J. Brill, 1978.Patvoreći slikar jenajoštrijekritiziranu 10. knjizi Politeje.TakođeriJ.TateunutarPlatonovefilozofijeumjetnostiuviđarazlikuizmeđudobrihnasljedovanja,kojanasljedujuideje, i opakihnasljedovanja,kojanasljedujuvidljivemodele–usp.Tate, J.,»Platoon‘Imitation’«,Classical Quarterly 26 (1932),str.161–69.

8

ČitanjePlethonajepotaknuloCosimadeMedicijadaosnujePlatoničkuakademiju,kojujevodioMarsilioFicino.NaMedicijevomdvorusufilozofibiliokruženiumjetnicimapoputLeona B. Albertija, Filippa Brunelleschija,

Piera della Francesca, Sandra Botticellija,Michelangela,Vasarijaimnogihdrugih(usp.Hendrix J. i De Girolami Cheney, L., »Introduction.Novoplatonismand theArts«,u:Novoplatonism and the Arts, The Edwin MellenPress,NewYork2002.,str.5).Ficinovotumačenje Platonovog Simpozija bilo im je dostupnoutalijanskomprijevodu,amnogisuodnjihizučavaliLandinovotumačenjeDanteove Božanske komedije;Botticelli ostavljaunasljeđenajljepšiprimjernovoplatoničkognačinailustriranjatogteksta.

9

Usp.Hemsoll,D.,»Beauty inLateFifteenthCentury Florence«, u:AmesLewis, F. i Rogers,M.(ur.),Concepts of Beauty in Renaissance Art, AshgatePublishingLtd.,Aldershat1998.,str.67.

10

Usp. Panofsky, E., »Novoplatonički pokretiMikelanđelo«, u: Panofsky, E., Ikonološke studije,Nolit,Beograd1975.,str.141–142.

11

Usp.Panofsky,E.,»Novoplatoničkipokret iMikelanđelo«,str.142.

12

Usp.Michelangelo,»Nonha l’ottimoartistaalcun concetto« (na hrvatski preveo OlinkoDelorko), u:Michelangelo,Soneti, Zora, Zagreb1950.,str.35.Napomena:uovomseraduslužimhrvatskimprijevodimaO.DelorkeiM.Machieda.Pjesmeuizvornikuvidiu:The Poetry of Michelangelo: An Annotated Translation(ed.JamesM.Saslow),YaleUniversityPress,NewHaven,1991.



Urazdobljuquattrocentapisanesumnogeraspraveopostupkuumjetničkognasljedovanja oblika.Riječ je o svojevrsnim uputama o načinima kako seprikazujeodređeniosjetilnisadržajuumjetničkomprikazu.Akojeumjetnikbioizrazitosposobanizoštritinavlastiteoblikotvorećemoćiprematimitakvimpravilima,njegovojedjeloslovilokaolijepo.Ukus(elegantia) je bio nerazdvojiv od izradbe umjetničkogdjela na propisani način.Moglo bi serećidaseonimlijepimprijesvegasmatraosavršenučinakuspjelogpostupkaumjetničkogtvorenja.Noutosuvrijemebilazastupljenadvamjerilaukusa.(1) Premajednompolazištu,onolijepojestoblikovanostprikazanogausavr

šenojsličnostisprirodom–tzv.naturalizamurenesansnojumjetnosti.(2) Premadrugompolazištu,onolijepojestoblikprikazujućegauskladusa

spoznajompojmaljepote(pulchritudo).Takavoblikseočitovao–povrhsličnostisprirodom–ponajvišekaosumjernost,tj.muzičkiskladigeometrijskojedinstvomnoštvakojesepojavljujeuprikazu.13

MožemonaslutitidajeMichelangelojasnouviđaokakose,zapravo,obamjerilalijepogaukusapoklapajujerseukonačnicioslanjajunaonoštosepojavljujeuprikazuiodgovarapojavnimoblicimaprirode.14

Ako je,primjerice, riječo slikarstvu–prema renesansnomarhitektu i teoretičaruumjetnostiLeonuB.Albertiju–umjetničkipostupakse temeljinanajvišemučinkuizvršavanjatrijuzadaća(uodređenomsmisluprvaidrugazadaćavrijedeizaskulpturu).(1) Opisivanje (circumscriptio): ovisi omatematičkomznanjuuzrokapro

mjenesvojstavaveličineipresjekapovršina,promjenakojanastajeuslijedpromjenemjestagledanja.15

(2) Kompozicija(compositio):ovisioznanjurasporedaimjerasvihdijelovaodređenihprirodnihpojedinačnihcjelina,aponajprijeseodnosinaskladisumjernostsvihpovršina.16

(3) Primanjesvjetla(luminum receptio):ovisioznanjusvjetloćebojeiprijateljstvaizmeđuodređenihboja.17

Pravo umijeće umjetnika se sastoji u ovladavanju postupkomumjetničkogtvorenjakojimjemogućesavršenonasljedovatisumjernostirazmjereizmeđudijelovakojisastavljajupojedinačnecjelineživogaineživogauprirodi,kaoimeđusobneodnosetihcjelina,dabiseproizvelaslikarskascena(historia) u kojojsusviprikazanioblicinasljedovani(imitatio)kaoskladniiljupki.18 Na tajsunačinspojenaobapolazištaukusaujedno.Albertijezacijelouviđaobitizvršavanjaoblikotvornihumjetnikovihzadaćakaomogućnostovjekovječivanjaonogaštosepojavljujeuprirodi–posebicesispravnimtvorenjemgeometrijskeperspektiveprikazanogprostora. Geometrijskaperspektivapostajeijestključnazamjerilonajvišegukusaurazdobljuquattrocenta.19

Urenesansisenasljedovanjeprirodeshvaćalokaoznakpovratkaprirodi,anatemeljimapovratkaantici.20Naime,zarazlikuodgotikeisrednjovjekovneumjetnosti,antičkaumjetnostjetakođerproizvodiladjelapremamjeriprirode.21

Renesansniumjetnicisumjeruprirodeuglavnomtumačilikaomjeruljudskogatijela.Nakonotkrićavrijednostikojimasunaginjaliantičkiumjetnici,višesenijesmatralobogohulnimproučavatiomjereljudskogatijelakaousrednjovjekovnojumjetnostikoja–nadahnutakršćanskomponiznošćučovjeka–ljudskatijelanasljedujeuumanjenimveličinama,neusklađenosmjerama



prirode.22Kao znakbliskosti s antičkomumjetnošću, renesansni umjetniciposežuzamotivimaantičkihfabulaiantičkimlikovima.Povratakprirodiitemapovratkaanticičestosusepoistovjećivali,atosevećočitujeiutomuštoAlbertistavljauzadatakslikarimaikiparimadadokrajausuglaseantičkufabuluiantičkelikovesnjegovatrioblikotvornapočela

13

Stoga je u pojedinim renesansnim djelimaizričitgeometrijskiskladkojiuključujemjeruzlatnogareza,Fibonaccijevnizipitagorejskimuzički sklad. Pretjerano naglašavanje razmjera mogao je biti uzrok velikog udaljavanjaodnaturalističkogpoimanjaumjetničkogdjela.

14

Umjetnici quattrocenta dolaze do znanja o »svetojgeometriji«proučavajućiantičketeorijeoumjetnostiiarhitekturi,akoristeihukršćanskesvrhe,nerijetkopodutjecajemnovoplatonizma. Pritom je važno napomenuti daonipočelasumjernostinenasljedujuusvojimdjelimakaosastavniceumskeoblasti,većkaosastavnice prirode, jer ih iznalaze u prirodi,kao temelj božanskog stvaranja prirode, ato i jest razlog zašto se oba gore spomenutamjerilaukusa–iakousvojimkrajnostimakaomoguće suprotnosti – ipakmogu svestina jedno.

15

Opisivanjesetičemoćimjerenjavidom.Mjerenje vidom se ozbiljuje uz pomoć vidnihzrakapomoćukojihseuoči»utiskuju«likoviiobliciizprirode.Vidnezrakesurazapeteizmeđu oka i površine u koju čovjek gleda,kreću sevelikombrzinom, a zaustavljaju seuslijeddodirasonimosjetnimkojejetamnoigusto.Svevidnezrakesupovezanenajednommjestu, u jednoj točki. Iz oka se zrakeširepremarubovimaipoširinividnepovršineitvorevidnupiramidu.Onekojeobuhvaćajurubpovršinesuvanjskezrakevidnepiramide,onekojeprihvaćaširinapovršinesuunutarnjezrakevidnepiramide,ameđuunutarnjimapostojijednacentralnazrakavidnepiramide.Svezrakevidnepiramidesemoguprikazatikao ravne linije. O znanju mjerenja uz pomoćvidnih zrakaovisimogućnost da slikarispravnoprikažeperspektivuprostora.

16

Albertisavjetujeslikareda,kadajednomproučesverazlikekojepostojemeđudijelovimanekog tijela, ih jednom za svagda i nauče– Alberti, De pictura,3.54.

17

Usp.Alberti,De pictura,2.48.

18

Alberti pritom insistira na najvišem stupnjusličnostisprirodom–zapravopoistovjećivanjusnjom, tesekritičkiosvrćepremaprethodnicimakojijošnemajutogdaraiumijećadana slici, uzornimkorištenjemoblikotvor

nihpočelasličnostisprirodom,prikažulikove identične s onima iz prirode (De pictura 2.39,De statua5).

19

Usputnanapomena:krajem19.stoljećaoduševljenost povjesničara umjetnosti geometrijskom perspektivom toliko je velika daperspektiva postaje općenito mjerodavna zaonoštojelijepouumjetnostima.U19.st.je,zapravo,vladalo shvaćanjeda ljudskiduhusvimrazdobljimatežiuvijekjednomiistom,atadašnjipovjesničariumjetnostisuočitobiliskloni istumačiti ‘to svagda isto’ kao svršniuzrokkojiutemeljumoraodgovaratishvaćanju oblikovanja njihovemoderne stvarnosti.StogaseuFrancuskojpočetkom19.st.počelakoristiti riječ ‘preporod’ kaooznaka za povijesnorazdobljeukojemusunastalaotkrićazaslužnazarazvijanjemodernijegnačinaživota.Utolikopojam‘renesansa’iz19.st.neodgovara, primjerice, Vasarijevom značenjurinascita, iliDürerovomWiedererwachsung. Trebarazlikovatiznačenjerenesanseuonomsmislu kako na taj pojam gledaju renesansniumjetniciodonogaštotariječznačikaooznakazaumjetničkistil,kojusukaotakvuodredili povjesničari umjetnosti u 19. st.Moderno značenje tog pojma naznačuje seprviput1840.godineuTrollopeovomLjetu u Britaniji–usp.Panofsky,E.,Renaissance and Renascences in Western Art,Almqvist&Wiksell/GebersFörlagAB,Stockholm1960.,str.5,bilj.2.

20

U renesansi su umjetnici i filozofi shvaćali‘renesansu’ponajprijekaoobnavljanjevrijednostisveteantike(sancta vetustas),aznačenje‘renesanse’seuglavnomodnosilonačišćenjedikcijeigramatikelatinskogajezikaivraćanjeizvornimgrčkimspisimavelikihfilozofa,posebicePlatonovimiAristotelovim.Srednjivijek–kaovrijemeukojemusuvladalaarapskatumačenjagrčkihizvornihspisa–obilježavaseznakomneizvornostikojanaznačujeskrivenost istine. Drugim riječima, misliloseda,primjerice,IbnRušdovimiliTominimtumačenjimaPlatonaiAristotelamožemodoprijetisamodjelomičnodoistine,jerdopraveistine se stiženeposrednimuvidomunjihove izvorne tekstove. Petrarka je vjerojatnoprvi u tom smislu shvatioSrednji vijek kao mračnost/tminu (tenebrae), nasuprot svjetluizvornemislivelikihstarihmislilacaiumjetnika,papjeva:»…Poteruntdiscussisfortetenebris/Adpurumpriscumque iubarremearenepotes.«(»Nakonštojemračnostodagnana,



pomoćukojihsepostižesličnostsprirodom.23Usvezistimćeunjeganaposljetkuproizaćiitakavukuspremakojemuuonomuprikazanom,sodređenimgestamatijelailica,trebabitiizraženaodređenaskladnost(concinnitas) iljupkost(gratia)duševnihkarakteratihlikova.24

UAlbertijevimuputamausustavljenjespojgorespomenutadvapolazištalijepogukusa,asnjegovimdodatnimzahtjevomdasetijelaprikazujuuusklađenostisduševnimkarakterom,ukusjeznatnonadograđen.Naime,nekisuumjetniciotadaizričitonastojalinaprikazunasljedovatiduševnaobilježja,itomupridavatinajvećuvažnost.Potonjenastojanjeuumjetnostičestojenastajaloukoraksumjetnikovomsklonošćunovoplatoničkojfilozofiji.25

Botticellijeujednomrazdobljusvojegaživota,nakonštose1482.vratioizRimauFirenzu,biopodvelikimutjecajemnovoplatoničkefilozofije,posebiceFicinovogpoimanjaljubavi,26aizistogjerazlogapriizradbinekihsvojihslikasvupažnjuusmjeravaoisključivonaizgledpojavnogoblikauprikazukoji personificira ono unutarnje, tj. dušu.27 Utoliko postupak umjetničkogtvorenja, ako je riječ o, primjerice,Rođenju Venere, služi izradbi pojavnihoblikanaprikazukojibiupromatraču trebali izazvati simboličkidoživljajonoga božanskog/unutarnjeg, u skladu s mogućnošću rađanja platoničkogerosa.BudućidaBotticelliunosinovoplatoničkusimbolikuuosjetilnisadržajprikaza,trebarećidasefilozofija/novoplatonizamunjegovimslikamaočitujekaopukaikonografija.Jerikonografijajestskupobilježjaosjetilnogsadržajanekogprikaza, pomoćukojih semože zaključiti o simbolici slike, ali ne iooblikuumjetničkeizradbe.28Botticellijevaslikasimboličkiilustrira jednu filozofiju.UMichelangelovoj skulpturinovoplatonizamnijebioprisutannanačinnakoji ga jeBotticelli uveou slikarstvo.Michelangelanije zadovoljavala činjenicadajepostupakumjetničkogoblikovanjausmjerennaizradbuscene(historia).Jerutomslučajunovoplatoničkipojamnijeostvarenizravno,većseuumjetnostuvodiposrednoputemteorijskogtumačenjaosjetilnogsadržaja.Michelangelojehtiodanovoplatoničkipojambudeostvarenkaoneposredniproizvodrukotvorenja,štobiznačilodaumjetnikpoznajetakvuvrstupostupkaumjetničkogoblikovanjakojimsetvorinevidljivioblik.Botticellinije uvidio da bi novoplatonizammogao izvirati već i iz samog postupkaumjetničkogoblikovanja,pautomsmislunijeotišaotakodalekokaoMichelangelo.TimejeznačajnouvidjetidajepostupakumjetničkogoblikovanjauBotticellijevomslikarstvu još uvijekuskladiv sAlbertijevimuputamakojeosposobljavajuumjetnikazanasljedovanje izvanjskihoblikakoji sepojavljujuuprirodi.Umjetničkiučinciozbiljenjanovoplatoničkihikonografijapovratnosuutjecalinarazvojshvaćanjaumjetnostikodfilozofanovoplatoničara.UtomsmislusunaFicinautjecalaPollaiuolovanovoplatoničkanastojanjauslikarstvu;manje je vjerojatno da je na njega utjecao Botticelli.29TakoFicinoučidaistinskaljepotaneulaziumaterijuakoonoštosepojavljujenije(1)sispravnimrasporedom(Ordo),(2)oblikovanopomjeri(Modus)uispravnimodnosimadijelovaicjeline,te(3)usklađenopoospoljenju(Species)sobziromnabojei linije.30 Ta tri Ficinova pripremna oblikovanjamaterijemožemo shvatitikaopočelaprirodnesumjernosti,asumjernostkaonužanpreduvjetozbiljenjaljepote.31ToshvaćanjejepovezanosgorespomenutimAlbertijevimoblikotvornimpočelima,jerseAlbertijeveuputemogushvatitiupravokaopravilanatemeljukojihseumjetnikosposobljavazanajučinkovitijeostvarivanjesumjernosti,čimepostajesavršenopripremljenza izradbulijepogdjela.32Dasuoblikotvorećemoćiutomsmisluovisneomjeramaprirode,utosvakako



vjerujeAlberti,paučidaseteksodređivanjem,nasljedovanjemipamćenjemmjeraizprirodemožepostićiljepota/sumjernostnaprikazu.33Ficinujepotonjeshvaćanjejamačnobilovrloblisko.34

Timesvakiumjetniksnovoplatoničkimnastojanjima,aliioni,poputLeonardadaVincija,kojisuizričitiantiplatoničari,polazeodshvaćanjadaumjetnikraspolažepostupkomumjetničkogoblikovanjakojimseizravnoozbiljuju

čistojćesestarinimoćivratitinašiunuci.«)–Petrarka,Africa,IX.

21

Pretpostavka povratka antici jest izučavanjeantičkih izvorakoji su slovili kao istinanaprosto–usp.Burckhardt,J.,Kultura renesanse u Italiji,Prosvjeta,Zagreb1997.,str.179.Alberti jetragaozaznanjemopočelimaljepoteuantičkimtekstovima,aliujedno»konstatira poteškoću (difficillimus) pronalaskaljepotenaantičkimumjetninamatisućugodinanakonpropastiRimskogaCarstva«–Špikić, M., »Komentari«, u: Alberti, L. B., O slikarstvu. De pictura/O kiparstvu. De statua, Institutzapovijestumjetnosti,Zagreb2008.,str.137,bilješka91.

22

Izučavalaseanatomija,aujednosusepočeleproizvoditi tablicekojeopisujumjerečovjekovefigure[usp.Alberti,De statua12;Leonardo da Vinci, Codex Urbinas Folio 105r(Vatican, Codex Urbinas Latinus 1270.);Windsor,RL12304r,19129r,19130v(RoyalLibrary,CollectionofHerMajestyTheQueen),u:Leonardo on Panting. An anthology of writhings by Leonardo da Vinci with a selection of documents relating to his career as an artist,Kemp,M.(ur.),Kemp,M./Walker,M. (prijevod), Yale University Press, NewHavenandLondon1989.].Stimje,ubitnomsmislu, bila povezanaperspektiva: »U renesansnoj jeumjetnosti tako,uodnosunaonusrednjovjekovnu,višenegoočitanovasvijesto prostoru, što će doći do izražaja u uvažavanju zakona perspektive… Novi doživljajprostorauskopovezujerenesansnuumjetnosti prirodnu znanost.« Usp. BanićPajnić, E.,»Renesansna filozofija«, u:BanićPajnić,E.(ur.), Filozofija renesanse, Školska knjiga,Zagreb1996.,str.36.

23

Usp.Alberti,De pictura2.39;De statua5.

24

Alberti, De pictura 2.37: »Jedan je slikarnaslikaoUliksa tako da si na njemumogaoprepoznatidanjegovoludilonijebilopravo,većlažnoihinjeno.«(PrijevodGoraneStepanić,u:Alberti,L.B.,O slikarstvu. De pictura/O kiparstvu. De statua,Institutzapovijestumjetnosti,Zagreb2008.,str.96).

25

SokratnajednommjestuKsenofonovihMemorabilija (3. 10, 1–4) iznosi mogućnost

izražavanja onoga nevidljivog u tjelesnomobliku, a na to se osvrću mnogi umjetnicirenesansnog doba (usp.Alberti,De pictura, 2.31).Napostavljenopitanjekakojemogućenasljedovationoštojebezboje,osjetnogoblikaibilokojegtjelesnogsvojstva,Sokratputina razlogkoji rasvjetljavačinjenicuda,primjerice,onajčovjekkojisaznajeonesrećiprijatelja može oblikom lica izražavati pravednuprijateljskubrigubezzavistiilimože,akomunijestalodosrećeprijatelja,imatisuprotan izraz lica.Naravno,nije riječo tomudasenalicuizražavabol,kolikojeriječočinjenicidasepoizrazu/oblikuibojilicamožedokučiti prisutnost ili neprisutnost zavisti.Slijedi da se vrlina, kaoonobestjelesno štopripadarazumu,možemanifestiratinatijelu.

26Usp.Deimling,B.,Sandro Botticelli,Taschen,Zagreb2006.,str.45.

27Uplatoničkimučenjima–ukojejeiBotticellikaočlannovoplatoničkogkruganamedicievskomdvorumoraobitiupućen–onoizvanjskonajčešćeseodnosinatijeloionotjelesno,aonounutarnjenadušuionoduševno.Ukolikoseuraspravamaoljepotipolaziodtakvihodnosa, onda postavka razlikovanja onogaizvanjskogkaotijelaionogaunutarnjegkaodušepostajeuzrokomizjednačavanjaunutarnjeljepotesduševnomljepotom,aizvanjskeljepote s tjelesnom ljepotom.Ako sepritompostavljadaonoizvanjskosamonekakojest,ali ne odista (< BTH/@6 <JTH <), a da onounutarnjeodistajest(<JTH <)(Plotin,Enn. I.6,5.15–25)–na temeljučegaproizlazi da je ono unutarnje vrjednije od onoga izvanjskog– tadaslijedida je izvanjska ljepotamanjevrijedna,iličaknevrijedna.Svakiukus oblikovan na temelju novoplatoničkogshvaćanja ljepote počiva na potonjoj razlici onoga izvanjskog i onoga unutarnjeg. ZaPlotinaonounutarnje–budućida jeduševno–jestonoštoprethodiizvanjskojljepoti,iuzrokujeje.Onotjelesnosemožepojavljivatikaolijepo,nonijeljepotasama,jertijelonijesuće po sebi. S obzirom na Plotinovo emanacijsko učenje i učenje o prvotnosti onoganevidljivog,tijelosetumačikaovidljiviodrazduše.Spoznajatjelesneljepotediojespoznajeduševneljepote–duševnaljepotajebližaideji ljepotenego li ljepota tijela.O samomodnosuFicinovogiPlotinovogpoimanjaljepoteusporedidrugopoglavljeu:Beierwaltes,W.,Marsilio Ficinos Theorie des Schönen im Kontext des Platonismus, Carl WinterUniversitätsverlag,Heidelberg1980.



samopojavnioblici.DokBotticellipojavneoblikedotjerujeuskladusnovoplatoničkomikonografijom,Leonardoostajevjeranisključivonaturalističkomshvaćanjuumjetnosti.35

Moglobisezaključitidasuserenesansniumjetnicislagali–kolikogoddasuserazlikovaliupolazištimaimjeriluukusa–ushvaćanjudasenjihovanastojanjauumjetnosti, iakosu različita,mogu ispuniti tekusavršavanjemistogtemeljnogumjetničkogapostupka,kojiseodnosinamoćnasljedovanjaprirode.Zadnje,zrelorazdobljerenesansneumjetnosti,kojejeoslobođenosvihnedostatakaunasljedovanjuprirode,počinjesdjelomLeonardadaVincija,jerjeonbioprvi,premaVasarijevomshvaćanju,kojijenasavršennačinispunioumjetničkuzadaćuteutomsmisluispraviosvepogreškesvojihprethodnika.36 Leonardojeposvemusudećibiosvjestantesvojeizvrsnosti,pajenaginjaovišemciljuodonogakojipostavljaAlberti.DokjeutomuLeonardobioprvi,Michelangeloje,premaistomshvaćanju,potpunoovladaoumjetničkimzadaćamaquattrocentaipostaonajizvrsnijirenesansniumjetnik.Michelangelojetui takvuizvrsnostnasljedovanjaprirodepolagaouumjetničkotvorenjekaopočetniulog,anekaocilj.Vasarisprijateljskimoduševljenjemopisujenjegovodjelokaonajvišidosegla rinascita.37TimenaslućujemodajetežnjasvihprethodnikaLeonardaiMichelangelabiladosećisavršenstvoljudskogaumijećaljepoteunasljedovanjuprirode,38dokjetežnjaovedvojice–nakonštosudosegliizvrsnosttevrste–bilapostićidrukčijicilj.39

LeonardudaVincijuvišiciljuumjetnostinijepredstavljaloozbiljenjeoblikaonogabestjelesnoguprikazu; njemu je cilj bila samapriroda.Umjetničkaslikaislikar,premanjegovomshvaćanju,morajupostatizrcaloukojemuseogledapriroda,apritomsvrhanijeteksavršenozrcaljenjeprirode,većpretvaranjezrcaljeneslikeprirodeusamoiskustvoprirode,počemuslikapostajedrugapriroda.40

Uslikarstvuumjetnikpostižesvojcilj,premaLeonardovomshvaćanju,neprestanimištoraznolikijimgomilanjemnasljedovanjasvegaizčegasesastojipriroda–kaouspinjanjenavrhnekegrađevinebezpreskakanjastepenica:

»Želišlidospjetidovrhagrađevinemoratćešsepenjatikorakpokorak,uprotivnomćebitinemogućedosećivrh.«41

Pretpostavkatakvogispunjavanjavišegciljauslikarstvupočivanashvaćanjudajematerijaprirodeusebizdruženasazaokruženimsavršenstvomistinskeivječneljepote.Umadrigaluiz1544.,kojipočinjes»Ugodinamnogoimnogokušnji«,MichelangelokaodaseizrugujeLeonardovomshvaćanjuslikarstva.UtommadrigaluMichelangeloističeistinuosmrtnosti:nitko,paninajvećislikarnemožedosećiLeonardovciljzatoštoječovjekizprirodnograzlogapropadljiv.Uzroknemogućnostidaseumjetnostpretvoriusavršenioblikprirodejestnesavršenstvoprirode.SlužećiseLeonardovomslikomuspinjanjanavrh,Michelangeloporučujedaniumjetnikniprirodanisuonosavršeno,jerprirodastariiumire:

»…Jerdouzvišenihnovihdjela čovjekkasnodopreimaloizdrži. Prirodaslično, svremenanavrijeme,odlikadolika, akojedovrha,lutajuć,ljepotestigla utvombožanskom,staraje,imoraumrijet…«42



Pretvaranjeumjetnostiuistinuprirode,zbogsavršenstvaprirode,kojebisetrebalomoćidostićisavršenimnasljedovanjemsvihlikovaizprirode,jednogpo jednog svedovrha,43 jest, premaMichelangelu,neispravanput, i izraznajvećegnepoznavanjabitiprirode.AMichelangelojeponajvišezbogtakvogLeonardovogshvaćanjaslikarstvaodbijaobiti slikaromte jezasveslikare

28

Usp.Panofsky,E.,»Novoplatoničkipokret iMikelanđelo«,str.19.

29

Botticelli i braćaAntonio i PieroPollaiuolobilisuFicinovisuvremenici.Botticeli jebiomlađidesetakgodinaodAntonijaPollaiuolaiFicina.UjednovaljaznatidauPoklonstvu kraljeva,jednomodnajmlađihBotticellijevihdjela,jošuopćenemanovoplatoničkeikonografije,a tuslikujenaslikaodesetakgodinanakonštojebilazgotovljenaFicinovarasprava De Amore.MitološkeslikeRođenje Venere, Proljeće te Palada i kentaur,kojepersonificirajuodređeneoblikeduševnostiuskladusFicinovimshvaćanjemljubavi,nastajunakon1482.,kadajeFicinobioupedesetojgodiniživota.TakođerinjegovicrtežizaBožanstvenu komediju, u kojima semoždanajviše odsvih Botticellijevih radova odražava novoplatonička ideja, nastajuvrlokasno, između1480.i1490.UtolikotrebapretpostavitidajeFicinoodgajaoukussobziromnaradovebraćePollaiuolo,skojimajebioiprijatelj.Usp.Hemsoll,D.,»BeautyinLateFifteenthCenturyFlorence«,str.67.

30

Usp. Ficino,M., »In conviviumPlatonis deamorecommentarium5.VI«,u:M. Ficino’s Commentary on Plato’s Symposium, (ur.,prijevod,uvod:Gy.S. Jayne),UniversityofMissouri(studies19,1),Columbia1944.

31

Napomena:PlotinjenapočetkuspisaO lijepom (Enn.I.6,1–5.)razlučiodvijevrsteljepote.Naveojestoičkistavpremakojemujesumjernostpočeloljepote.Sumjernostpostojiako dijelovi neke cjeline stoje u skladnomodnosu spram sebe samih te ujedno spramcjeline.Postojanjesumjernostiuvjetjedaseonovidljivonazove lijepim izdravim(Enn. I. 6, 1. 20–30).Budući da stoici sumjernostuzimajuzapočeloljepotemeđutjelesnimsućima,Plotinbi,da jeprihvatiostoičku tvrdnju,moraousvojemuučenjugovoritiodvapočela ljepote.Naime, za razliku od stoika,onneučisamootjelesnimsućima,većuztapostavlja i netjelesna suća.Akobiprihvatiosumjernostkaopočelotjelesneljepote,ondabi imao učenje o dva počela ljepote, budući da za počelo netjelesne ljepote neupitnoprihvaća Um. Međutim, prema Plotinovomshvaćanju,postojijednopočeloljepotezasvasuća.Da bi opovrgnuo stoike, naveo je primjer tjelesnih sastavina koje jesu sumjerne,aunatočtomunisulijepe(Enn.I.1.35–45).

Usto treba uočiti da Plotin ne pobija svakumogućnostodredbeljepoteusmislusumjernosti,štonovoplatoničkiopravdavaFicinovopostavljanjesumjernostikaoodređenoguvjetaljepote.Plotinsamokažedanijenajispravnije shvaćati sumjernost tjelesnih sastavinaonimepočemusuone lijepe.Naime,međutjelesnimsastavinamarazlikujuseonekojesusumjerneodonihkojenisusumjerne.Sumjerne tjelesnesastavineuglavnomsu lijepe,alinesmijesemislitidasulijepeposumjernosti.Plotin, pretpostavljajući učenje o prvotnostionoga umskog, smatra da sumjerne tjelesnesastavine,zarazlikuodnesumjernih,suimajuumskunaravistotepasestogapojavljujukaoonolijepo.Sdrugestrane,dušajeizdijelova,aivrlinakaoonoduševnotakođerimadijelove.Sveštoimadijelovemožebitisumjerno,paonadušakojanijesumjernanemožebitilijepa.Timeizlazenavidjelodvijevrstesumjernosti:sumjernosttijelaisumjernostduše.(1)Tjelesnasumjernostokojojgovorestoiciodređujesebrojemikoličinom,inemožebitipočeloljepote.(2)Duševnasumjernostnadilazi brojevnu/količinskuodredljivost imožebitipočelomljepote;duševnasumjernostjestonolijeponanačinUma.

32

Posebice je zanimljivo usporediti Ficinovopismjere(Modus)sAlbertijevimuputamausvezikompozicije(De pictura2.36,2.37)ilimjerenjaljudskefigure(De statua5–13).

33

Usp.Alberti,De Pictura3.55;Ficino,M.,In convivium Platonis de amore commentarium 5.VI.

34

Usp. Ficino, M., In convivium Platonis de amore commentarium 5. VI: (1) Raspored(Ordo):dijelovitjelesnecjelineseraspoređuju na mjesta koja im pripadaju po prirodi.Glavajegore,ušisusastraneitd.Rasporednijeniti jedanod tjelesnihdijelova,većprimjerenrazmještajtihdijelova,arazmještajjenekirazmak–onokojeposebinijevidljivo.(2) Mjera (Modus):pravilaniizjednačenodnos dijelova, jednog spram drugih i cjelineujedno. Odnosi se na kolikoću: tri nosa podužinijednakasudužinilica,akosekrugširomotvorenihustarazdijelinadvapolukruga, tada tadvapolukrugaodgovarajuušnimškoljkama,osamglavapodužijestdužinatijelaitd.Mjeranijesamakolikoća,većgranicakolikoće,atagranicajenevidljivapovršina,linija,točka.(3)Ospoljenje(Species):oblicii



tvrdiodasupoputstarica,djevojakaisvećenikakojirobujuljupkostionogaosjetilnog,neosjetljivizaistinskisklad.44ZatomožemonaslutitiMichelangelovočajkadagaje1508.godinepapaJulijeIIobvezaonaoslikavanjeSikstinskekapele.TojeMichelangelupredstavljalobolanimukotrpanzadatak.Naročito u početnim godinama osobnog uzdizanja u umjetnosti, njemu jeslikarstvobilostrano;moždasetekpredkrajživotapomiriosasobomkaoslikarom:uslikarstvunijeiznalaziomoćikojimabimogaoozbiljitionajciljuumjetnostikojemuježudiokaoumjetniknovoplatoničar,ažudiojeizradbikoja se ostvaruje snagomodrješivanja, odstranjivanja, struganja, oduzimanja.45Budućidajetusnaguiznašaousamompostupkuskulpturnogtvorenja,aneslikarskog,»njegov«novoplatonizamočitujeseponajprijeukretanjimadijelovaskulpture,naimeunaročitimodnosimamasekamenaiprostora.UslučajuMichelangeloveskulpturenovoplatonizamjeprvotnoprisutanuskulptorskom obliku, a ne sadržaju, te proizlazi kao izravan učinak umjetničkeizradbe;teknaknadnojeprisutannaikonografskinačin.46Zanjegovoslikarstvovrijediobrnuto:novoplatonizamjeunjegovomslikarstvu,kaoiuBotticellijevom,najvišeprisutanuikonografiji.Tomujerazlogbiotaj–misliojeMichelangelo–štoslikarstvoovisiosnazipolaganja,aneoduzimanja.47

JednakosuiMichelangeloiBotticellihtjelidanjihovoumjetničkodjelobudeprožetoduhovnimznačenjemvrlineiliplatoničkogpojmaljubavi.BotticellijeoblikovaolikVenere,jerjeznaodaonapredočujenebeskuljubav.Ostalojebilostvarnjegoveslikarskesposobnostikolikoćeuvjerljivoprikazatitajlik.ZarazlikuodBotticellija,Michelangelosekaoskulptornovoplatoničarnijemogao zadovoljiti uvjerljivim prikazivanjem likova. Zato ne smijemopomislitidajeMichelangelopremasličnomrazloguuskulpturioblikovaolikMojsija,kaoštojeBotticelliuslikarstvuoblikovalolikVenere.Michelangelojehtioskulptorskimpostupkomodrješivanja/oduzimanjaizravnoomogućitinastajanjenovoplatoničkogpojma.48Toznačisljedeće:dokBotticelliumjetničkioblikujevidljivi likVenere,jerjeupravonjegaodabraozasimbolnebeskogpojmaljubavi,dotleMichelangeloskulptorskioblikuje nevidljivi oblik, pričemuvidljivilikMojsijadolaziuzgredno.49

Michelangeloje,naravno,pokušaoiuslikarstvupostićiistiučinak.50Unastojanjudapostupakslikanjausuglasispostupkomkiparskogtvorenja,ukojijejedinovjerovao,uspiojenakoncupostići–moratćemopriznati–moždaiononajvišeštosemožepostićiuslikarstvu.JerteškodanetkomožeištadrugozaključitinakonštovidisvodSikstinskekapele.Notoočitonijemoglobiti ono istinskimichelangelovsko, prije svega zato štoMichelangelo nijenašaosebeniujednojumjetnostitolikokolikoukiparstvu,51izatoštonovoplatonizamu njegovom slikarstvu ostaje određen pojmomkoji se uvodi uosjetilnisadržajputemnaknadnogteorijskograzmatranjaslike.Michelangelonijevjerovaodaslikarstvoomogućujeumjetnikudaoslobodinovoplatoničkipojamizravno,upostupkusamogrukotvorenja.PrijenegolividimokakojeMichelangelo izravnoostvarivaonovoplatonizamuskulpturi,valjavidjetikakojeostvarionovoplatoničkuikonografijuuslikarstvu.KakoMichelangelonijemogaonagovoritipapudaposaooslikavanjasvodaSikstinskekapeledodijelinekomdrugomumjetniku,danassunatomsvoduovjekovječenanovoplatoničkanačelaunajvećemikonografskompoduhvatutevrste.PrematumačenjuCharlesaDeTolnaya,Michelangelojesimboličkiraščlaniosvodnatrirazine.(1) Centralni dio svoda predstavlja najvišu razinu uspona ljudske duše k

Bogu,asastavljenjeizprikazabiblijskihscenaPostanka,kojimaseželi



simbolički ilustrirati umska spoznaja Božje istine. Taj dio cjelokupnescenskekompozicijesvodashvaćamokaopersonifikacijuživotadušenanadnebeskommjestu(B,D@LDV<4@H J`B@H).

bojedijelovakojisastavljajucjelinu,tj.skladsvjetlasjeneilinija.Tajskladnijeumateriji.

35

IakoLeonardodaVinciuopćenijezauzimaoplatoničko polazište u umjetnosti, jer je usvojimdjelimahtioprikazatiprirodnepojaveitjelesnakretanjakaoonoistinskijeoddušeiduševnosti,ukonačniciseonmogaoprilagoditiiumjetničkimnastojanjimaokoprikazivanjaduševnosti.Najočitijiprimjertogajenjegova Mona Lisa (započeta 1505.) – usp.Hemsoll,D.,»BeautyinLateFifteenthCenturyFlorence«,str.74.ČinisedapravirazlogzaštoseLeonardodaVincimogao,kaoizričitiantiplatoničar,tobožeprilagoditiukusukojiželi u prikazu ostvariti određenu duševnost,leži u činjenici da je izražavanje duševnostinajljepšeuonompojavnomoblikukojiizražava»mladenačkusnagu«prirode,a takosesvagdaujednoslaviimaterija.UtomsmisluAlbertiputislikaredaneslikajuništapoputizboranoglicastarice,adaštojevišemogućeprikazujumladatijela,tj.lijepoobličjematerije–usp.Alberti,De pictura 2.35.

36

Teknakon što su neki slikari potpunoovladaliAlbertijevimpravilimaslikanja,moglosenapustitishvaćanjedajeciljslikarstvamoćipostići sveonošto jemogućepostići izpoznavanja oblikotvornih počela kojima se naslicinasljedujeskladprirode.

37

Usp.Vasari,G.,Životi slavnih slikara, kipara i arhitekata,»CIDNOVA«,Zagreb2007.,str.20.

38

SmatralosedajeCimabue,učiteljGiotta,prviotkrioskladprirode,kojisuuanticinazivalisumjernošću, a u renesansi onim što jevera proportio,alidajeGiottoprviuspješnijeuspiooblikovatitajsklad.Kasnijeumjetnici,poputMasaccioaiDonatella,jošuspješnijenasljedujuprirodu,alinebezgrešaka(usp.Panofsky,E., Renaissance and Renascences in Western Art,str.27).PrvijeLeonardo,premaVasariju,uspioostavitisveumjetnikeizasebe,jerjeslikao»vrhunskimumijećem«,takosavršenodanjegovučiteljslikanja,AndreadelVerrocchio,odustajeodslikarstva–usp.Vasari,G.,Životi slavnih slikara, kipara i arhitekata,str.251i253.

39

Naravno, to ne znači daLeonardo iMichelangelo nisu uviđali da je umjetnost moćproizvođenjasličnostisprirodom(at natura similitudinem),alionitoitakvoproizvođenjevišenisushvaćalikao ispunjavanjeumjetni

kove zadaće. Neki povjesničari umjetnostishvaćaju da suLeonardo iMichelangelo nataj način preusmjerili umjetničko tvorenjeodAlbertijevihzacrtanihzadaća–kojeseukonačnici svode na vježbanje nasljedovanjaispravne perspektive u prostoru – »premaproblemu opisivanja pokreta«. Usp. Toman,R. (ur.), The Art of the Italian Renaissance, Könemann,Cologne1995.,str.434.

40

Usp. Leonardo on Painting,str.202(prijevodCodex Urbinas Folio33v).PremaLeonardudaVincijusvakipočetnitrenutaktvorenjaslikeozbiljujegeometrijskelikove/oblikeizprirode poputmatematičkog umovanja, ali slikarstvoseuzdižeiznadznanostimatematike.Slikarstvouprodiranjudoprirodesvojciljnetrebavidjeti,poputmatematike,urazotkrivanjuistinekaoučinkaprirodnogiskustva,većtrebaićidaljeodtoga:–postatisamoiskustvoi istinaprirode.Usp. Leonardo on Painting, str.18(prijevodiizCodex Urbinas Folio4r).

41

Usp.Leonardo on Painting,str.197(prijevodiz Codex Urbinas Folio 31r–v).

42

Buonarroti,M.,»Negliannimoltienellemoltepruove«(madrigal,Freybr.241),u:Buonarroti, M., U kamu vrletnom i tvrdom (prijevod Mladen Machiedo), Istarska naklada,Pula1986.,str.55.

43

Usp.Leonardo on Panting,str.197(prijevodiz Codex Urbinas Folio 31r–v).

44

Usp.Neret,G.,Michelangelo,Taschen/Europapressholding,Zagreb2006.,str.15.KolikojeMichelangelobioljutzbogčinjenicedasudrugiljudiuonovrijemebilivoljnislušatiLeonardova tumačenja stvari, to možemo razaznatinatemeljuanegdotepripisaneAnonimuMagliabecchianu, u kojoj je opisan trenutakukojemuseMichelangeloslučajnonašaonamjestunakojemususeokupiliFirentincikadasu zahtijevali od Leonarda da im istumačiDantea,pajeLeonardo,ugledavšiMichelangela,daoriječMichelangelu,štojeMichelangeloshvatiokao ismijavanje i stogaseoštrookomio na Leonardove neuspjehe u umjetnosti – usp. Frere, J.C., Leonardo. Painter, Inventor Visionary, Mathematician, Philosopher, Engineer,Terrail,Paris2001.,str.121.

45

Buonarroti, M., Pismo Benedettu Varchiju (355):»Kažemdamisečinidaseslikarstvo držiboljim,ukolikosevišepribližavareljefu,



(2) Dioscenskekompozicijeizmeđunajvišeinajnižerazinesvodasastavljenje iznizaprikazaProroka iProročica, koji naznačujuumsko suimanjeistineBogaipersonificirajupreporađanjeduše/prosvjetljenje,kaospiritualis ignis.

(3) Najnižarazina,smještenauluneteipandantive,prikazujescenepremaknjizirodoslovljaIsusaKrista,opisaneuEvanđelju po Mateju.Riječjeoslikarskojpersonifikacijizemaljskog,najnižegživotaduše.52

ZnačajnojepritomprimijetitidaTolnayneprogovaraobitnomrazlogubrojadevetnanajvišemdijelu svoda, a taj razlog,po svemusudeći, jest izričitonovoplatonički.PlatonuFedru(246d–249a)iznašadiojednogmita,pokojemusekrilateljudskedušeunebeskojoblasti,prijetjelesnograđanja,uzdižudonebeskogvrhaokokojegakružećimoguupiratipogledprekonebauideje.Duše–ljudskeibožanske–suraspoređeneudvanaestredovakojepredvodibogZeus.Svakioddvanaestredovauspinjanjapredvođenjejednimzasebnimblaženim(:V6D) bogom.53Svedokseljudskedušenalazeunebeskojoblasti,raspoređenesuutihdvanaestredova,akarakterpojedineljudskedušejeodređenglavnimobilježjembogakojipredvodinjezinredukojijeraspoređena.Kadasejednomuspnedovrhaneba,svakaljudskadušapostajetoistinskijaijačaštosevišeuspije,kružećiukruguokonadnebeskogmjesta,nagledatiideja.Krugseispunjakadasevratiupočetnutočkuodkojejenavrhunebazapočelakruženje.Ljudskadušanemožeujednomkruguokonadnebeskogmjestazačitavovrijemekruženjagledatiuideje,nitiihmožepunogledati,jernemasnagubožanskih,većljudskihkonjakrilatekočijeodkojejesastavljena,alištovišeugledatovišestječesnagezajošjedankrug.Ideje,zakojesedušanavrhunebaboridaihštovišeugleda,jesunjezinanajvećahrana.Štomanjeuspijevidjetiideja,tojevišeispunjenazaboravomnanjih.Takootežaipočinjepadatiunajnižuoblast–zemaljsku.Postojidevetnačinapada,tj.devetvrstaoblikazaboravakaodevetmogućihvrstaotjelovljivanjadušenazemlji.Dakle,nanekinačin,dokjedušananebeskomvrhuidokkružioko(B,D\) ideja,brojdevetjetamoprisutan,jerseljudskadušanavrhuneba,zacijelo,okrećenajedanoddevetmogućihnačinazaborava.UtolikomožemotumačitiikonografijusvodaSikstinskekapeleinasljedećinačin.SvodSikstinskekapelejebiopoduprtsdvanaestlunetaipandantiva(četiriugaonapandantivasuveća),aMichelangelojeprostoreunutartihdvanaestluneta ipandantiva ispunioscenamakojeoznačavajuzemaljskiživotduše.Ljudskadušasesazemaljskerazineuzdiženaneboujednomoddvanaestredovauspinjanja.Brojdvanaest,stoga,premamogućnostiuzdizanjamorabitiprisutannazemaljskojrazini.Utolikoraspoređenostscenakojesimbolizirajuzemaljskiživotdušeudvanaestlunetaipandantivamožemoshvatitikaodvanaestrazličitihzemaljskihuzletištadušepremanebeskomvrhu.Michelangelojenadonjipojas,kojisimbolizirazemaljskurazinuuzlijetanjadušepremanebu,dodaopojaskojijesastavioizdvanaestprikazaProrokaiProročica.Tajpojassimbolizirasameredovenebeskoguspinjanja.Akadaseljudskadušauzdignedosamogavrha,tadasetamo,prematumačenjumitaizFedra,možeokretatinadevetnačina,ovisnoonjezinojsnazigledanjaideja.Ljudskadušakojajenajjačakružinanadnebeskommjestunafilozofijskinačin,anakonpadaćeseotjelovitikaofilozof;ljudskadušakojaimanajmanjesnagekružipoputtiraninapaćepostatitiranin.Tiraninpredstavljanajslabijioblikkruženja – deveti.54ZatomoždanijesasvimslučajnoMichelangelopodijeliosam



vrh svodanadevetpravokutnihpolja.Devetpolja sdevet scenaPostanka simboliziradevetmogućihnačinagledanjaideja,tj.zaboravaideja.Simbolikaikonografijeslužislikovitomodređivanjupojmovakojisustvarteorije,aneumjetničkeizradbe.Nasuprottomu,Michelangelojezahtijevaodasenovoplatonizamuzpomoćodrješivanja/odstranjivanjaostvariuskulpturi

areljefdasedržigorim,ukolikosepribližavaslikarstvu:istogasemenivazdačinilodajekiparstvosvjetiljkaslikarstvuidajeizmeđujednog i drugog razlika kao između sunca imjeseca. Sad, nakon što sampročitao u vašojKnjižici,gdjekažetedasu,filozofskigovoreći,onestvarikojima je jedan te isti ciljjednateistastvar;promijeniosammišljenje:ikažemdaakovećirazboriteškoća,smetnjai naprezanje, ne dovodi do veće plemenitosti;dasu (onda)slikarstvo ikiparstvo jednate ista stvar; a da bi se nju držalo takvom,nebi smio svaki slikar živjeti bezkiparstvakaoislikarstva;islično,kiparbezslikarstvai kiparstva. Ja smatram kiparstvom ono štose izvodi snagom oduzimanja: onim što seizvodiputempolaganja, slično jeslikarstvu:doista,jerizlazećiijednoidrugoizistogpoznavanja,naimekiparstvoislikarstvo,možeihsenavestidalijeposklopemiridanapustetolikeprepirke;jersegubinatoviševremenanegolidasestvaralikoveikipove.Onajkojinapisada je slikarstvoplemenitijeodkiparstva,akojetakodobroshvatio(i)drugoštojenapisao,napisalabitoboljemojaslužavka.«U:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom (prijevodMladenMachiedo),Istarskanaklada,Pula1986.,str.106(kurzivdodan).

46

OnovoplatonizmuuMichelangelovojskulpturiusmisluikonografijevidi:Panofsky,E.,»Novoplatonički pokret iMikelanđelo«, str.135–179.

47

Oshvaćanjupolaganja/dodavanjaiodstranjivanja/oduzimanja s obzirom na prirodu pojedinihumjetničkihvrstavidiuAlbertijevojraspraviDe statua 2.

48

Michelangelonevidiukomadukamenatraženičovjekovlik,kakotoAlbertimislizaskulptora (De pictura 2), već umski pojam.Zatozapočinje jednu svoju pjesmu: »Umjetnikvrsninemanekemisli / a da u mramoru ona većnespava…«(kurzivdodan)Usp.Michelangelo,»Nonha l’ottimoartista alcunconcetto«,u:Michelangelo,Soneti,str.35.Misaokoja spavaukamenu je samnovoplatoničkipojam–usp.Machiedo,M.,»Prae–scriptumuzPisma«,u:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom,str.16.

49

PrimjećujemodadvastoljećaposlijeKantučida umjetničko djelo sačinjava istinski predmet suda ukusa s obzirom na njegov oblik,

a ne sadržaj. Nije prikaz određenog cvijetaono lijepo, već ispreplitanje poteza kojimasuoblikovanelinije[usp.Kant,I.,Kritik der Urteilskraft §4.(B11),FelixMeinerVerlag,Hamburg, 2006., str. 53].Kant kaže da prikaznekogčovjekainjegovogtijelanemožeuumjetničkomdjelubitipovezansumjetničkomljepotomakoseprigledanjupretpostavlja pojam prema kojemu se određuje prikaz[usp. Kant, I.,Kritik der Urteilskraft § 16.(B50),str.84].Naumjetničkomdjelulijepojeonoštoseodnosinaskladnoispreplitanjedijelovaumjetničkecjeline,auslučajuskulpturetosudijelovimaseskulpture,pa,stoga,kiparoblikujeodnoseizmeđumaseiprostora,aneMojsija.Akoskulpturuodređujemoprema pojmu i simboličkom značenjuMojsija,tadajeljepotasameskulpturepodređenateorijskomrazmatranjustvari,aneestetičkom.

50

Stimusvezijednanapomena:renesansnislikari,osimnapretežitojednobojanchiaroscuronačin,postižujedinstvo/skladbojeiskladnimritmičkimodnosimaintenzivnihkrivihikomplementarnihparovaboja.PrvinačinpripadaFirentinskojškoli,drugiVenecijanskoj.MichelangelojesvescenenasvoduSikstinske kapele koje simboliziraju zemaljski/prirodnividdušeslikaopretežnonachiaroscuro način.TonečudiakoznamodajeLeonardu,najvećem predstavniku naturalizma u renesansnojumjetnosti,chiaroscuropredstavljaoglavnu stvar u nasljedovanju istine prirode.Pratimo li koliko i gdje seMichelangelonasvoduSikstinskekapelekoristiochiaroscuro tehnikom, uočit ćemo da su prema središtusvodaprikazisvevišeodriješeniodprimanjasvjetlostinachiaroscuro način.Akoizdvojimo,primjerice,Perzijskuproročicuirazmotrimo oblikotvorno počelo primanja svjetlosti, tadauviđamo jednusloženostu stupnjevanju svjetline, po kojoj primanje svjetlostiodudara od chiaroscuro načina. Razvedenaplohahaljinejezeleneboje.Jedandioteplohe je izričitosvijetao,drugi je taman:grubapodjela svijetlog i tamnog.Potomseuonojizričitosvijetlojpolovici,sjednestrane,teutamnojpolovici,sdrugestrane, izvršavajošjedno stupnjevanje svjetloće: u svjetlijemdijelu stupnjevanje svjetloće je jednako kaoiutamnijemdijelu,aliusvjetlijemdijelujesvjetlije, a u tamnijem tamnije.U različitimrazinama svjetloće iste boje isti postupakstupnjevanja svjetline u konačnici uravnotežuje mnoštvo razina svijetlog i tamnog isteboje. Učinak jest postignuće jednobojnostibezobziranarazličitosti.Jednobojnostjepre



kaonevidljivioblikiizravanučinakpostupkarukotvorenja;dubokojevjerovaodanovoplatoničkanačelanisuisključivostvarmisaonoteorijskihmoći,većdamogubitiistvarmisaonorukotvorećihmoći.Zarazlikuodslikarstva,Michelangelouskulpturinastojiosloboditiumjetničkipostupaksvakevezespojavnimoblicima,papreokrećebitpostupkarenesansnogumjetničkogtvorenja.Michelangeloseukiparstvunetrudinasljedovatiprirodneoblike,već,tomunasuprot,težidasesamaprirodapretvoriuumjetničkioblikiljepotu.Odnosno,akouopćetrebainsistiratinaodnosuizmeđuumjetnostiiprirode,tada,premanjegovomshvaćanju,nijeumjetnosttakojaučiiusavršavasamusebepremauzorukojiiznalaziuprirodi,većbitrebalobititakodaseprirodatvoriioblikujepremauzorimakojiseiznalazeuumjetniku/umjetnosti.Umanjivanjem vrijednosti nasljedovanja prirode, a isticanjem savršenstvaumjetničkogpostupka,Michelangeloje,zapravo,započeosnečimštobisemogloshvatitikaoskončavanjeprirodeuumjetnosti.Štojeprirodabližakraju, tojeunutarnjiživotdušeistinskiji:umadrigalimaprirodniživotnazivaonmrtvimživotom.Stogabisemoćnjegoveumjetnostitrebalasastojatinausmjeravanjuprirodepremanjezinomkraju.Michelangelo,međutim,uviđada jeprirodaspremnaumrijeti samoakoostvarinajviši stupanj ljepote,paskončavanje prirode u umjetnosti ne znači ništa drugo do li to da je trebaumjetničkiuljepšatidonjezinasavršenstva.Michelangelou jednommadrigaluboljepojašnjavabit svojegnastojanjauumjetnosti.55

Dokseumjetniktrudiuljepšatiprirodudonjezinasavršenstva,dabiseprirodaogledalauumjetničkomprikazukao»ravnaraju«,dotle,sdrugestrane,takavumjetnikovposaojestonajkojiporužnjujeumjetnika.Služećiprirodi,umjetnikpostajesvestarijiiružniji.Utomsmisluumjetniknanekinačinbivanasamarenodprirodeispravommusemoženasmijati,jerproizvodećinajvišistupanjprirodneljepoteujednodokrajčujesvojuprirodnuljepotu.PotomMichelangeloipakzaključujeneštoneočekivano:umjetnikamožespasitivjerauljepotuonostranogoblika.Naime,akoumjetnikistinskinaginjeonostranojljepoti,tadaznada,zapravo,nijeodanprirodi,padokjeuljepšava,ništaganepriječidajeiznevjeri.Pobjedonosnozaključujedaseumjetnikovposaouljepšavanjaprirodemožeismijatiako,isamoako,umjetnikdopustiprirodidagaismije.56ZatoMichelangelo,nedopuštajućiprirodidaganasamariiismije,svjeromuljepotuonostranogoblika,preokrećepostupakumjetničkogtvorenjauupravljanjekojimseuprirodiuzpomoćumjetnostitvorioblikunutarnjegaumovanja.Umjetničkimpostupkomodrješivanja/odstranjivanja,onskončavaživotpojavnomobliku,tj.prirodi,aporađaživotpojma.

* * *

Premanovoplatoničkomshvaćanju,ljudskadušamožepostatiusebijedinstvena,alinikadaionojednonaprosto.Dušajestsastavinaizdvijevrstesvjetlosti,odkojihjejednanatprirodna,adrugaprirodna.57NatprirodnasvjetlostučovjekujestmoćžuđenjazaBogom,aprirodnasvjetlostzaonimzemaljskim.PrirodnusvjetlostMichelangeloshvaćakaomoćputeneljubavi,auodređenomsmislujevežezaneisklesanu,sirovuitvrdukorukamena:svedoksetvrdoćaisirovostkamenaneoplemeneodrješivanjemodsvegaprekomjernog,dotleječovjekpukirobopakihžudnji,zavedenzemaljskomljubavlju.58



Prirodnasvjetlostnedopuštaprodornatprirodnesvjetlosti,većjojseopire,kao što se oko naviknuto vidu u tami opire izravnoj svjetlosti sunca. Beznatprirodnesvjetlostidušaostajepoputneobrađenogkamena:sirovaitvrda.Kaoštookoviditjelesneoblikepomoćusunčevesvjetlosti,takodušaprimabestjelesneoblikeizravnimgledanjemuliceBogaubožanskojsvjetlosti.NatprirodnasvjetlostdušepremaFicinujestmoćbožanskihzrakakojeosjetilnookonemoževidjeti,aMichelangelotezrakespominjenaistinačin,pakažedaonepogađajusrcekrozzatvoreneoči,59 i dodaje da one draguljima dajuvećisjajnegoštogaimajutemeljemvlastitihsvojstava.60

Odnosprirodneinatprirodnesvjetlostiubitnomjevezanzaodnosbijelog/dobrogicrnog/opakogkonjakrilatekočijekojuPlatonuFedru(246a–253d)prispodobljujesdušom.Ljudskadušajepodijeljenanadvadijela.(1)Bijelikonj smoćimanatprirodne svjetlosti je slikovit opis besmrtnog/božanskogvidaljudskeduše–razumnost/razboritost,(2)acrnikonjsmoćimaprirodnesvjetlostijeslikovitopissmrtnog/zemaljskogvidaljudskeduše–žuđenjezaonimtjelesnim.Ficinonetumačicrnogkonjakaoopakogposebi,većuzroknjegoveopakostividiuprianjanjuuzkretanjaprirodekojasupodznakomrazličitosti(alteritas),aneistosti(identitas).61Obakonjasukrilata,adabisedušakaokočijauzdigladoidejeljepote,konjisemorajumeđusobnosložitiizdružiti.Tojemogućejerbijeli/dobarkonjimamoćodnjegovaticrnog/opa

maplatoničarimajednaodnajvećihvrijednostionogaosjetnog(usp.Platon,Phil.53a–d;Ficino, M., In convivium Platonis de amore commentarium 5. VI). Tolnay uviđa učinakjednobojnostiucjelinikolorističkekompozicijesvodaSikstinskekapele(usp.Tolnay,C.,The Sistine Ceiling,PrincetonUniversityPress,Princeton,1945.,str.99–101).Očišćenjimabojenafreskiizmeđu1964.i1993.vidiu:Mancinelli, F., The Sistine Chapel, Edizioni MuseiVaticani,Vatican2004.,str.98–111.

51

Svagdasepotpisivaosoznakomkipar,nikadadrukčije.

52

Osvemutomeponajboljevidiu:Tolnay,C.,The Sistine Ceiling;usp.Damjanov,J.,Vizualni jezik i likovna umjetnost,Školskaknjiga,Zagreb1991.,str.171–175.

53

FicinoZeusa imenujeJupiteromi tumačigakao dušu svijeta, a imućne bogove shvaćakaobesmrtneupravljačedvanaestzemaljskihsfera–usp.Ficino,M.,»CommentaryonthePhaedrus,2.II«,u:Ficino,M.,Commentaries on Plato, Volume 1. Phaedrus and Ion (ur., prijevod:MichaelJ.B.Allen),HarvardUniversityPress,Cambridge/Massachusetts–London/England2008.

54

UPlatonovomFedru (248d–249a) iznesenjesljedećiporedakkruženjaduše,odnajjačedušepremanajslabijoj:1.filozof,ljubiteljljepoteilinetkotkoimamuzičkuiljubavničkunarav, 2. kralj, ratnik ili vladar, 3. političkislužbenik ili gospodarstvenik, 4. trudbenik

gimnastičarililiječnik,5.proricateljilisvećenik,6.pjesnikilinekidrugiumjetnik,7.obrtnikilizemljoradnik,8.sofistilidemagog,9.tiranin.

55

Buonarroti,M.,»Costeipursidelibra«(Frey,br.172),u:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom,str.53.

56

Ibidem:»…nopresretnimsesmatratmogu,/akosvladam,ljepšajuć,prirodu.«Napomena:dokjeLeonardovvišiciljuumjetnostipostatisamaljepotaprirode,dotlejeMichelangelovvišiciljpobijeditipriroduutvorenjunjezineljepote.

57

Usp. Ficino. M., In convivium Platonis de amore commentariumIV.4.

58

Usp. Buonarroti, M., »Si come per levar,donna,sipone«(Freybr.152),u:Buonarroti,M., U kamu vrletnom i tvrdom,str.50.

59

Usp. Buonarroti, M., »Dagli occhi del miobensiparteevola«(Freybr.30),u:Buonarroti, M., U kamu vrletnom i tvrdom,str.34.

60

Usp.Buonarroti,M.,»Lezi,vezzi,carezze,or,festeeperle«(Freybr.115),u:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom,str.43.

61

Ficino, M., Commentary on the Phaedrus,2.VII.



kog konja,62tj.prirodnasvjetlostuzpomoćnatprirodnesvjetlostimožepostatiplemenitapažudnjemogudopustitirazumudaupravljanjima.Dobarkonjsvojimkrilimasvagdaupravljakočijupremavrhuneba,nebilidušakružilaokonadnebeskogmjestauskladusprirodomumskogkruženja.Akoljudskadušausebipostignesložnostivjenčanjeizmeđusvojegsmrtnog i svojeg besmrtnog vida, tada, prema Ficinovom shvaćanju, nalikujesavršenomkruženjukrilatekočijedušesvijeta.63Utomslučajuljudskadušapostajepoputnebeskogtijelasbesmrtnomdušom,jerseucjelinisasobomkreće jednakokružno, štoFicino tumačikaopovratak ljudskedušesamojsebi.64

Michelangelovistihovipotvrđujudaseionslagaospotonjimshvaćanjemkako je zauzdizanjedušedovrhanebapotrebnopostići slaganje zemaljskogvidadušesbožanskim.UsonetimaposvećenimTomasuCavalieriju,65 sasvimsejasnoočitujeMichelangelovaunutarnjaborbaizmeđudvijevrsteljubavnihžudnji.66Umnogimstihovimapjevaobesmrtnojžudnjizanebeskomljubavlju,kojusprječavazemaljskaputenost.PremaMichelangelovimstihovimanaslućujemodapostignućeunutarnjegsklada,združivanjedobrogiopakogkonjakrilatekočije,nikadanije inemožebitionozgotovljeno,dokrajaostvareno,većje,naprotiv,onokojesesvagdarađa.Michelangelouviđa da će nebesku ljepotu doseći u platonskoj ljubavi u kojoj je snagabesmrtnihkriladovoljnojakadapodignepremavrhunebaizemaljskužudnju.67

(1) Naraziniprirodeoplemenjivanjematerijeizvršavaduhsvijeta(spiritus mundanus).68Onpripremaprvotnumaterijunaprimanjeoblikaljepote.69 Takoduh svijetauprirodiposreduje izmeđuprvotnematerije ioblika,proizvodećioblikprirode,iomogućujeprirodidaprimaljepotu.

(2) Narazinipojedinačnogčovjekaoplemenjivanjesmrtnog/zemaljskogvidaduše izvršavaduhčovjeka(spiritus humanus).Onoplemenjuježudnje,posredujeizmeđudušeitijelaispajaihujedno.Takoduhčovjekaproizvodioblikdušekojiprimaljepotu,pričemučovjekpostajevrl.70

Unutarnjeprimanjeljepoteuljudskojdušije,posvemusudeći,nasljedovanjeideje ljudske duše. Ficino će reći, tumačenjemFedra, da je nasljedovanjeidejeljudskedušeumskokruženje(circuitus intelligentiae)uduši.71Riječjeoposlukočijašaduše,aizvrsnostnjegovogposlamožeomogućitivjenčanjedobrogiopakogkrilatogkonjaduše.Akosekonjimeđusobnozdruže,tadaseumskokruženjeubijelomkonjuočitujekaokruženjerazuma,aucrnomkonjukaokruženjeprirode.Ljudskadušakojanatajnačinkruži,najvišenalikujedušisvijeta,–jerzbogsavršenogkruženjadušesvijeta,sveseuprirodikrećekružnoisasobomistovjetno.72

Natemeljushvaćanjasličnogustrojstvadušečovjekaidušesvijeta,Michelangelo jemorao doći do sljedećeg uvida: budući da duša svijeta, kružećinasavršennačinujedinstvusasobom,možeuvidutvorbesvjetskogaduhauzrokovatiunutarnjejedinstvouprirodi,tadaćečovjek,akopostaneusklađensasobompoputdušesvijeta,moćitakođerproizvoditisumjernostumaterijiiunutarnjioblikudijelovimaprirode.73Alidokje jedinstvenadušasvijetauzrokoblikovanjaljepotesveukupneprirode,dotlejedinstvenadušačovjekamožebitiuzrokoblikovanja ljepotesamonekog izdvojenogdijelaprirode,primjerice, komadamramora.74 Pritom stoji da ljepota utisnuta umaterijusvekolikeprirodejestnajednaknačinonoopćekaoiljepotautisnutaupojedinačnikomadkamena.75



Dokgodčovjekkaoumjetnikodgajasvojžudećidiodušeizabirućiplatonsku ljubavnamjestoputenosti,dotle jeumogućnostigledatiBožjioblik,aonsenalaziunutarsvega,paiunutarkomadamramora.76BudućidajeMi

62Ibidem, 2. VII.

63Ibidem,3.19.

64Ficino, M., Commentary on the Phaedrus,3.19:»Currumveropropriecorpuscaelestevocamuscumimmortaliqualibetanimasempiternum sphaericumque natura motuve celerrimum.Animamquoquecurrumappellarepossumus proptermotum, rotas autem duasconversionemanimaeadse ipsamconversionemqueiterumadsuperna.«

65Usp.Francese,J.,»OnHomoeroticTensioninMichelangelo’sPoetry«,Modern Languages Notes117(1/2002),str.17–47.66

Michelangelouzadnjemstihusoneta»Achepiù debb’io mai l’intensa voglia« spominjekonjanika.Stihglasi:»Naoružankonjanikuropstvumedrži«(»Restoprigiond’unCavalierarmato«).Cavalieriodgovaranovoplatoničkomznačenjukonjanikakojiupravljakrilatomkočijomdušepremavrhuneba.VažnojepritomuvidjetidajeFicinouIn Convivium pripisaoFedrovgovorizPlatonovogSymposija GiovannijuCavalcantiju, jer Cavalcantinalatinskomitalijanskomjestimeničkioblikglagola cavalcare (‘jahati’).TakoCavalcanti može primjereno označavati bit kočijašaprema mitu o duši koji se nalazi u Fedru, odnosno, poistovjetiti se s Fedrom. Michelangelo očito po uzoru na Ficina dodjeljujeisto značenje svojemu ljubavniku, budućida suCavalieri iCavalcanti isteetimologije–usp.Allen,M.J.B.,»Introduction«,u:Ficino, M., Commentaries on Plato. Volume 1. Phaedrus and Ion,HarvardUniversityPress,Cambridge/Massachusetts–London/England2008., str. xliv, bilj. 44. (Napomena:Delorkouistomsonetuneprevodi‘Cavalier’kao‘kočijaš’,većkao‘vitez’.Takonarušavaplatoničkoznačenjesoneta–usp.Michelangelo,Soneti,str.31.)

67

Usp.Michelangelo,»S’uncastoamor,s’unapietà superna« (na hrvatski preveo OlinkoDelorko),u:Michelangelo,Soneti,str.19.

68

Anđeoskium,dušasvijetaipriroda–kaotrioblastikojenastajuizBoga–imajusvojumateriju.Naime,Ficinoučio trimaterije (usp.Ficino, M., In convivium Platonis de amore commentarium I. 3). (1)Materija anđeoskoga uma spaja se s oblicima anđeoskog uma naprosto.(2)Materijadušesvijetasetakođerspajasoblicimadušesvijetanaprosto.Utoliko

anđeoskiumidušasvijetapostaju,svakozasebnousebi,onojednoijedinstveno.(3)Dočimsematerijaprirode, tj. prvotnamaterija,nikadanemožespojitisoblicimaprirode,jerjepredalekoodBoga.Iztograzlogaduhsvijeta–kaomoćdušesvijetakojaprodireusamuoblast prirode – posreduje između prvotnematerijeioblikaprirode,sjedinjujućiprvotnumateriju s oblicima. Djelo tog i takvog sjedinjavanja jest sklad/sumjernost prirode, alinikada i istinsko jedinstvomaterije i oblika,kaoštosepostižeuanđeoskomumuilidušisvijeta.Aupravozatoštoprvotnamaterijanemožepostatinaneposredannačinonojednosprirodom,slijedidaukonačnici,zapravo,nisutri različite i zasebne oblasti nastale iz nadjednog,većčetiri: (1)anđeoskium,(2)dušasvijeta,(3)prirodai(4)materija.

69

Proizvodeći sumjernost prema Rasporedu,MjeriiOspoljenju–usp.Ficino,M., In convivium Platonis de amore commentarium 5.VI.

70

Usp. Ficino, M., In convivium Platonis de amore commentarium 6.VI.

71

Ibidem, 2. VII.

72

Ibidem.

73

ToshvaćanjeMichelangeloizražavaumadrigalu:Freybr.152.

74

Duša svijeta se može shvatiti kao formalniuzroknastajanjaljepoteuprirodi,aduhsvijeta–božanskirukotvorac–kaotvorbeniuzrok.Utolikoseljudskadušakojasekrećeuskladusumommožeshvatitikaoformalniuzroknastajanjaljepoteukomadukamena,aljudskamoćrukotvorenjakaotvorbeniuzrok.

75

Prema Michelangelovom shvaćanju, umjetničkotvorenjećeostvaritisvojusvrhuakoseumjetnikpoistovjetisa:(1)spiritus humanus u usklađivanjutijelasdušom,čegajeproizvodvrlina, te (2) spiritus mundanusuusklađivanjuprvotnematerijesoblicimaprirode,čegajeproizvod–kakobitoFicinorekao–trećezrcaloukojemuseosvjetljavaliceBoga.

76

Takvo shvaćanje je u skladu s Ficinovim.Naime, u Ficinovom In convivium (3. IV) izričito stoji da jeBog svuda, i dapočivauunutarnjemživotusvega.



chelangelobioumjetnik,rađanježudnjezanebeskomljubavljuponajvišejeshvaćaokaoprodiranjenatprirodnesvjetlosti iznjegovedušeuunutarnjostkamena,dabiuunutarnjostikamena,rukotvorećimodstranjivanjemobuzdaoiskončaoprirodu/materijuteporodionevidljivioblikkojitamospava.Timesebiotvaravratakonostranom.Riječjeovrlonaročitomrukotvorećemnasljedovanjuljepote.Michelangelosebiprvotnostavljauzadatakstjecanjeunutarnjegskladaduše,jerjetonužanuvjetrazotkrivanjaidejeljepoteukamenu.Michelangeluseunutarnjeumjetnikovousklađivanjetijelaiduše,iumjetnikovoustrajavanjeuplatonskojljubavi,pokazujekaojedinopravoosposobljavanjeumjetnikazaizrađivanjelijepihoblika.Timeonpostavljabožanskoznanjeoistinskojprirodičovjekakaotemeljnumoćdosezanjasavršenstvaumjetničkogtvorenja.Budućidajeumjetničkotvorenjeljepoteuzrokovanounutarnjimusklađivanjemduše,postupakumjetničkog tvorenjamoraodgovaratiduhovnompostupku rađanja skladau ljudskojduši.Skladu ljudskojdušiodgovaraumskomkruženjudušesvijeta.Michelangelotakodolazidonajdubljeguvidaosvojojumjetnosti:skladljudskedušeinjezinouzdizanjepremanebuuvječnomrađanjusavršenogkruženjaponajvišeovisioodrješivanju/odstranjivanjuljudskedušeodputenosti,paskladkojiserađakaonevidljiviiistinskioblikukamenunužnoovisiotakvompostupku:

»Kaoštoodstranjujuć,gospo,posadise u kam vrletan i tvrd živafigura štoondjevišerastegdjekamvišeslabi; takoponekadobradjela, zadušukojaipakdrhti, skrivaprekomjernostvlastiteputi sneklesanomsvojomsirovomitvrdomkorom…«77

Michelangeloshvaćadajenaučioumjetničkipostupakodrješivanja/odstranjivanjapouzorunabožanskumoćkojasnjegovedušestružeonozemaljskoštogamuči:

»Sličnoslabjemodelimojporodbio današnjegmene,negpomoćutvojom jasamse,gospo,savpreobrazio.… Aakotismenestružešštomemuči, kajanje,štoćesdivljomžudnjommojom, kadmeradtvojtakokažnjavaiuči?«78

Umjetničko tvorenje je moguće jedino kao odrješivanje od onoga prekomjernog,aonosenajboljeostvarujeuskulpturi.Michelangelosvojpostupakumjetničkogtvorenjaozbiljujekaobožanskolomljenjekorekamena(per forza di levare).Ontežizapostupkomodrješivanja/odstranjivanjaucjelokupnostiumjetničkogtvorenja.Zatoistipostupakželinekakosprovestiiuslikarstvu.ZasvodSikstinskekapeleprvotnojenapravionekolikoskicamogućiharmatura kadra.79Čitavsvodkapeleuzimamokaojedankadar.Određenaarmaturapredstavlja jednu strukturnumogućnostoblikakadra, abudućida se svakioblikkadramožestrukturiratinabeskrajnomnogonačina,izborpojedinearmatureukida svedrugemogućnosti.Akopretpostavimoda samo jednaodsvihmogućiharmaturaposebinajboljeodgovaranekomumjetničkomprikazukojiimanastatiutomkadru,tadajemogućegovoritionužnostipostupka



oslobađanjaistinskearmatureizbeskrajnogmnoštvamogućiharmaturatogkadra.Utolikobismoovooslobađanjemoglishvatitikaoizdvajanjeistinskearmatureodstranjivanjemlažniharmatura,usmislupostupkaodrješivanjaodonogaprekomjernog.UskladustimCharlesDeTolnayzaključuje:

»Prihvatioje[sc.Michelangelo]zakrivljenupovršinukojaposebipružaiiznašasvijetvelikihutvara–otjelovljenjavitalnihenergijapotencijalnoprisutnihusamomesvodu.Tajpostupakjeistovjetansnjegovimpostupkomskulpture,premakojemuizvlačiizmramornogblokaumjetničkiobliklatentnounjemuprisutan.«80

AMachiedozaključujeioMichelangelovompjesništvusličnustvar:

»Michelangeloje,upoeziji,neodlučanizmeđuoblikanaslijeđenihodmetričketradicijeipotrebedaihlomi,bariznutraakoneuvijekizvana.Njegovajesintaksaodsječena,dominirajuanakoluti,antitezeigradacije–svojevrsnirezovi‘skalpelom’međuretoričkimfigurama…«81

Učinak postupka odrješivanja/odstranjivanja, barem prema Michelangelovomshvaćanju,najjasnije sepokazujeu skulpturi.Toznačidau skulpturinajjasnijeizlazinavidjelopravabitMichelangelovognovoplatonizma.Prvimpogledomnasjedeću figuruMojsija82 razdjeljujemo cjelinu kamene maseskulpturenagornjidiostrupomiglavomidonjidiosnogama.Iztakvogpočetnogdijeljenjamaseuočavamokretanjenaprijed–nazad:nogesuisturenenaprijed,amasaoblikovanakaotrupsglavompovlačiseupogledunazad.Potomodmahuočavamopomakidaljnjuraščlambukretanjadijelovamase.Donji dio seu sebi takođerdijeli nadvadijelapremavrsti kretanjanaprijed–nazad,jersejedandiotedonjemaseskulpture,kojioblikujelijevunogu, doimlje da se povlači prema nazad.U isto vrijeme kretanje unazadlijevenogejekretanjepremadolje,jersediomasekojioblikujelijevunogulomi,tesenatommjestu,oblikovanomkaokoljeno,nalazisredištespuštanjamasepremadolje.Nasuprottomu,činisedajedesnokoljenosredištepodizanjamasepremagore.83

Na gornjem dijelu skulpture lijevi lakat – odnosno, lom uglato izduženogkontinuitetamaselijeveruke–nijesredištekretanjatogdijelamase,većMojsijevašaka.Uočavamodaotvorenašaka,zapravo,centrirasvakretanjanaprijed–nazad/gore–dolje,igornjegidonjegdijelaskulpture.

77

Usp. Buonarroti, M., »Si come per levar,donna, si pone« (madrigal pod br. 152), u:Buonarroti, M., U kamu vrletnom i tvrdom, str.50(kurzivdodan).

78

Usp.Michelangelo, »Se ben concetto ha ladivinaparte«(nahrvatskipreveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo,Soneti,75.

79

Označenjuarmaturevidiu:Damjanov,J.,Vizualni jezik i likovna umjetnost,str.129.

80

Tolnay,C.,The Sistine Ceiling,str.16.

81

Machiedo, M., »‘Klesani’ stih MichelangelaBuonarrotija«,u:Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom,str.7.

82

SkulpturasenalaziucrkviSan Pietro in VincoliuRimu.PredstavljasredišnjidiogrobnicepapeJulijaII.Grobnicajeprvobitnobilazamišljenakaoarhitektonskoskulpturniobjektsastavljen iz tri kata smnoštvom skulptura,od kojih je Mojsijeizrađen1513.–1516.godinezadrugikatgrobnice.Od1505.–1542.projektgrobnicejevišeputareduciran,aMojsije jenaposljetkupremještensdrugogkatadolje,ipostajesredišnjaskulpturagrobnice.

83

Takav sjedeći položaj nogu, koji naznačujemoguće ustajanje tijela, jest po sebi motivkoji je Michelangelo razradio i u nekim drugim svojim djelima, primjerice, brončanojskulpturiJulijaIIuBologni(1507.),Giulianade’MediciauFirenzi(1530.),ilinasliciprorokaJoelanasvoduSikstinskekapele.



Jošnezaključujemoosvimkretanjimaglavnihdijelovamaseskulpture,većrazmatramoposebnodonji,paposebnogornjidio.Prateći nabore haljine uočavamo da je riječ o učinku plošnih istanjivanjamase.Plošnaistanjivanjamaseiznaddesnogkoljenaizvršavajusedubokimiplitkim,nepravilnimi tankimrezovima, jedan iznaddrugoga,odnosno,nizomusporednihplićihilidubljihusjeklinaumasu.Težnjajeproizvestislojevite,plošnoistanjenedijelovemase,kojićeupadu–sgornjomgranicomovala–zatvoritizbijenumasunoge.Našeokovidiizbočineizmeđuusjeklinakaosvijetle linije, a pojedinamjesta rezova kao tamne linije, – ovisno o kutugledanjalinijesevidekaoširokeilitanke,atamnelinijekatkadsevidekaoizrazito tanke.Izmeđunajvišeizbočinenaborahaljineprebačeneprekodesnenoge–kojapredstavljavanjskugranicuovala/elipseizatvaratajdiomaseskulpture–ikonveksnogdijelamasekoljena,nalazisetočkasredištaizkojegizviruizbočinenaborahaljinekaopadinenalijevustranuiizbočinekaopadinenadesnustranu.Utojtočkikaodasuskupljenivrhoviizbočinanaborahaljine,pasedoimljedajetatočkaizvorzrakastogširenjalinija(vidisliku1).Širenjezrakastihlinijapremaispunjenjukružnognačinaširenjaograničenoje:(1)nužnošćupadaizbočinanalijevuidesnustranuuzdužkontinuitetamasenogei(2)gornjimovalnimobodom.Takodijeloviizbočina,ovisnookutugledanja,ukonačnicikaodase»gužvaju«,amanjeilivišetvorerašljasturazgradnju,poputgranadrva,kojima je izvorište istoonomjestokoje smovidjelikaocentarnastajanjanjihovogzrakastogširenja.

Slika 1.

Dvijestražnjetakveizbočineprelazenapovršinumaselijevenoge.Onenatajnačin,zapravo,zrcalepomakeuglavnomkretanjulinijskihistanjenamasenagornjemdijeluskulpture,kojaoblikujupramenoveMojsijevebrade.



Glavnismjerovikretanjaizbočinaplošnoistanjenihmasanaborahaljineilinijskihistanjenjapramenovabradejesupremadolje.Izbočineplošnihistanjenjanaborahaljinepadajuuovalnomobliku,alinijskaistanjenjavalovitihispiralnihpramenovabradepadajupretežitouokomici.Doksedvijeizbočinenaborahaljinenanozipomičuodglavnogsmjerakretanjausmjerupremadesno,nabradisedvadebljauvojkabradeodmičuodglavnogsmjerabradenalijevo.Valjaprimijetitidabismo,kadanebibilotihpomaka,mogligovoritiouspostavljanjuspajanjapovršinskihizbočinasgornjegidonjegdijelaskulpture,stežnjomutemeljenjaokomiceodglavepremanogama.Mjestoukojeupirekažiprstdesnerukeoznačavajošjedanizričitcentarzrakastogširenja.Linijskoistanjenjemasekojaoblikujekažiprstvidimokaodiotogzrakastogširenja(vidisliku1).Duljimrazmatranjemzrakastogikružnogširenjalinijskihistanjenjamasenatomdijeluskulpturegubimopojamoznačenjupramenovabrade,panastaječistosjetoblikakojisastavljajutokružnokretanje.Višeuopćene tumačimoosjetpremaznačenjupojmova‘Mojsije’ili ‘pramenovivelike idugebrade’,većvidimosamoonošto jedioosjetakaotakvog.Naime,odriješeniupogleduodznačenjatemeljenihnaznanjimaanatomije(kaoštojeznačenjebrade)ipovijestireligije(kaoštojeznačenjeMojsija)umogućnosti smovidjetiosjetilneoblikekao takve, tj. imati čistosjet.84

Tako s čistimosjetomprimjećujemoda se na tommjestu u jednoj točkiskupljajulinijskiistanjenemase,kojeokovidikaonejednakeičvrstekrivuljeuprostoru.Svakaodtihlinijskiistanjenihmasakrećesevalovitoutežnjispiralnogokretanjaokounutarnjeosisvojegvalovitogkontinuiteta.Nadalje,oplošjesvakeodtihčvrstihiopipljivihkrivuljarazrađenojeprvovišeslojnimdubljimiširimusjeklinama,apotomibogatimnizomizrazitoplitkih i tanjih usporednih usjeklina, načinomda sve te usjekline strogopratelogikuspiralnogkontinuitetanavalovitomlinijskomistanjenjumase.Uspostavljanje kružnog načela oblikovanjamase u čistom osjetu je bezograničenja.Zatouviđamorazlogzaštosulinijskaistanjenjamase,kojapredstavljajuMojsijevubradu,izrazitovalovitaispiralna,tezaštosuizbočinenaborahaljineprebačeneprekodesnenogeukontinuitetuovala.Bitjeuzaokruživanju svegapoprirodiravnolinijskog.Azaokruživanje,biloizvanauoblicimaovalailispirala,biloiznutrakaozrakastihširenja,najdubljejepovezanasnovoplato

84

Usp.Platon,Theaet.163b–d.NatommjestuTeetetaPlatonjepojasniodajemogućerazlučitionoznanje (B4FJZ:0)koje stječemodušomnevezanomzatijeloodonogaznanjakoje stječemodušomsvezanomzaosjetila iosjet.Vidjetionoosjetivonanačinčistog osjetaznačiimatiznanjeoblikaiboje(J FP: 6 J PD:)vidljivogprikaza.Slijedidaakočovjekgleda,primjerice,uprikaz, da tadamoževidjetioblikibojulinijeizkojejeprikazispisan,pashodnotomutumačitiprikazulikovnoosjetilnomsmislu.Aličovjek,poznavajućigramatiku,neće tumačitiprikaznatajnačin,ponačelimarukotvorenjapisma,veććegatumačitipremagramatičkimnačelima.Naime,naupitotomuštovidikadagleda

uprikaz,čovjekćerećidavidislovoiimeJ,anećerećidavidikretanjeravnelinijekojaseuspinjepremagore,privrhurotirausuprotnom smjeru i zgotovljuje se tvorbomjošjednenejednakekrivuljepremadolje.Budućidapotonjekretanjelinijetvorirukadokčovjek piše prikaz , upravo to znanje jestonokojejeposamimnačelimarukotvorenja.Stoga,želimolispoznatimoželirukotvorenjeprikaza nasljedovati istinu, tada se traganjeza tomspoznajommorausmjeritinaosjetilnolikovna svojstvaprikaza, jer je to znanjejedinoispravnoutomsmislu.Agledanjeprikaza napotonjinačinjestčisti osjet, jer je u takvomosjetuprisutnosamoonoosjetno,tj.osjetjeočišćenodznanjagramatike.



ničkimpostupkomodrješivanjaodonogaprekomjernog/neograničenogkaoprirodematerije.I odista,nakonuvidaukruženjekaobit svekolikihkretanjadijelovamaseskulpture,moguće jeu svakomdijeluprimijetitidaljnju idrukčiju razradukruženja.Mogućejenajednomuvidjetidaonomjestonaskulpturigdjesenalazidesnašakajestcentarkojiskrajevaskupljasvakretanjamaseskulpturepremasebikaosredištu,iutolikopredstavljaizvornumoćkružnogširenjaizaokretanjamaseiznutra.Kadgodimamočistosjetkruženja,toznačidajesređenaneuređenostkamena,kojuuzrokujesilovitostravnolinijskihkretanjamaterije:naprijed–nazad,gore–dolje,lijevo–desno.Akopovratakdušeksebi–novoplatoničkishvaćeno–označavanasljedovanjeumskogakruženja,kojekaotakvojestznakodrješivanjadušeodprianjanjazaonoputeno/opako,tadatvorenjeunutarnjegoblikaukomadumramoratakođerjestrađanjekruženja,alirukotvoreće.Onoseozbiljujekaoskulpturnipostupakodrješivanjakamenaodneuređenihravnolinijskihkretanjakojasudionjegoveprirodekaoneživematerije.KruženjekojejenačelooblikovanjadijelovamaseskulpturemožemoshvatitikaoistinskisimbolBoga,jer–premanovoplatoničkomshvaćanju–kruženjejeuzrokjedinstvamnoštva,aBogjesvudagdjesepojavljujejedinstvomnoštva;jedinstvo posebijestBog.85

Mnoštvojesastavljenoizravnolinijskihkretanjakojaposvojojprirodinaginjusvagdaonomudrugomeipretvorbiudrugo.Upočetnomviđenjudonjegdijela skulptureodmah smouočili da se, primjerice, lijevanogauodnosunadesnukrećepremanazad,alidajojjetežištekretanjapremadolje.Utolikoonopremanazadjestujednoionopremadolje.Moćpreobrazbejednogpravolinijskogkretanjaudrugojestmoćkretanjaprirode.Poradiistemoćiizvodeilimoranastajeneštodrugo:zrak,paraioblak,aizoblakaopetneštodrugo:vodakaokiša.Naskulpturi tumoćprirodnepreobrazbevidimoukretanjudijelovamasekoja sepreobražava izonoganazaduonodolje,onogaulijevouonopremagoreitd.,aupravopreobražavanjeravnolinijskihkretanjajednihudrugenovoplatoničarishvaćajukaoprirodnubezobličnost.Kakosvakabezobličnostjestujednoineuređenost,aneuređenostjeružnoća,uviđamodaseciljMichelangelovognovoplatoničkogpostupkaskulpturnogtvorenjamoraosastojatiuproizvođenjuoblikaunutarpravolinijskihkretanjamase.UtolikoMichelangelovo rukotvoreće odrješivanje od onoga prekomjernognijeništadrugodoliograničavanjemnoštvaipreokretanjeonogabezobličnoguonooblikovano.Kadauonombezobličnomnastajeokretanjeioblik,tadaonopostajetakvonastajućekojesepočinjekretatiuskladuskretanjemduše,jerdušajekružnokretanje.Zatokaotakvoutomtrenutkupostaježivo.Rukotvorenjekruženjaukomadumramorajetvorenježivefigure:

»Kaoštoodstranjujuć,gospo,posadise u kam vrletan živa figura štoondjevišerastegdjekamvišeslabi…«86

Nedvojbenojedasvakiplatoničarshvaćadušukaopočeloživota,adušuunjezinomistinskomkretanjukaokruženje.Kruženjeuzrokuježivufiguru,aujedno vodi k Bogu.



PremaPlatonovommitu,ljudskadušananajvišojrazinidokojemožeuzletjetikružinanadnebeskommjestu.Tokruženjejeostvarenokaojedinstvodušesasamomsobom,čistioblikduše,kojije,premanovoplatoničkomshvaćanju, odrazBožjegoblika.Zatobibilo lakomislenopomislitida jeMichelangeloskulpturnimtvorenjemhtioproizvestibiloštodrugodoliupravoistinskiodraztogi takvogkruženja,jersamotoi takvokruženjejest istinskioblikljepotekojivodikBogu.Kruženjeukamenunijelakovidljivo,onosenaonomupojavljujućemmoževidjetitekčistimosjetom,kojiMichelangelonazivajošizdravimpogledom:

»Odsvojegtvorcakadsedušarasta Amormidadepogled[sc.osjet] čist i zdrav…«87

Čovjekujeodsveganajteževidjetitokruženjenaliculjubavnika,jerjetadaosjetonečišćenputenošću.Nounatočstalnojsmetnjionogaputenog,čovjekipakmožeimatičistizdravosjetsamogkruženjakojejedušaakoseuznosikBogu.NaslućujemodajeMichelangelonalicusvojegljubavnikamogaovidjetineiskazivookretanjejerjespramnjeganjegovaoplatonsku,anezemaljsku ljubav.Postupakodrješivanja/odstranjivanjaomogućiomu jevećeiskustvočistogosjeta.Onpišesvojemljubavniku:

»Onoštoteškoiskazatimogu, gospodine,vidimnatvomlijepomlicu, čestomojudušu,uputigrešnicu, odvelojeono,sovezemlje,kBogu.«88

Michelangelonastojisamojednoiznjedriti,napojavnomobličju–biloliculjubavnika,bilokomadumramora–istinskuidejuilikBoga,auskladustimiskazujesljedećumisao,sobziromnavlastitoviđenjelicaljubavnika:

»Dabisevratiotamogdjejebio tvojbesmrtniliksredzemaljskerake koanđeodođe,punmilostisvake, timnasjenavišiživotpodsjetio.… Zbogtogasamzaljubljenjautvojulijepost.… …Mislim,daBognijenikadniučemu prisutanstolikomilostiinade isamonjegljubimjerjeOnunjemu.«89

Onadušakojaupojavnimoblicimatražionozemaljskoiputenokojeugađaosjetilima,nijeonakojaimaperjeileti,jerupriljubljenostiuzputenostkrilajojgubeperje.Kaotakvanemožegledatiuonopojavljujućeučistoćiosjeta,nitividjetiuonomuosjetnomkretanjadušekojaodvodekBogu.Osjetkojije onečišćenputenošćubacasjenunaliceljubavnika,kaoinakamenskulpture.

85

Ficino,M.,»TheologiaPlatonica3. I« (preveleZamola,D.iJelić,I),u:BanićPajnić,E.(ur.), Filozofija renesanse,str.152.

86

Buonarroti,M., »Si come per levar, donna,si pone« (Frey, br. 152), u: Buonarroti,M.,U kamu vrletnom i tvrdom(prijevodMladenMachiedo),str.50(kurzivdodan).

87

Michelangelo,»Lavitadelmioamornonè‘lcormio« (nahrvatski preveoOlinkoDelor

ko), u:Michelangelo,Soneti, str. 40 (kurzivdodan).

88

Michelangelo, »Veggio nel tuo bel viso, Signormio«(nahrvatskipreveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo,Soneti,str.26.

89

Michelangelo, »Per ritonar la donde vennefora«(nahrvatskipreveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo, Soneti,str.66.



Samoonajpogledkojiproizlaziizletakrilatedušemožerazotkritioblikkruženjanaliculjubavnikailinaskulpturi:

»Alprevarihse,zatodušapati, jerkojizaanđelombezkrilakoraca, vjetruriječidaje,nakâmsjemebaca, nastojidaBogasvojimumomshvati.«90

Naime,Michelangelojeuvidiodaljudskadušarođenanazemljimožeimati»čistizdrav«osjet,bezpreprekaravnolinijskogbezobličjakojasuuznakuputenosti, ako i samo ako u onomuosjetnomvidi dušu i umskokruženje,premdaujednoznadaječistizdravosjetsvagdaizloženopasnostidaćegauništiti snaga putene žudnje. ZatoMichelangelo, tragajući na licu svojegaljubavnikazaumskimkruženjemkrilateduše,uistovrijemetrpizanosputenosti:

»Odsvojegtvorcakadsedušarasta Amormidadepogledčistizdrav itebekosvjetlo;pasamzanijetsav sasmrtnimnatebiinevoljanasta.«91

Akoseu skulpturiporodikruženje, tada se tajoblikvišeneoblikujekrozonodrugo/različitoodnjega,većserazvijaizsebepremaoblikunavlastitebiti.ToznačidakadaseMichelangelovimskulptorskimpostupkomproizvedekruženjeikružnokretanje,ondasetokruženjeneoslanjavišenapravolinijskakretanja,većsedaljerazvijausebiizsebe.Tajtrenutaknaskulpturimožemoshvatitikaorođenjekruženjaizunutarnjostikamena.92Tokruženje,prijeskulptorskogzahvataodrješivanjaodonogaravnolinijskog,spavalojeu kamenu.(1) Srađanjemkruženjamožemogovoritiokretanju skulptureiz sebe prema

svojem obliku.Sveštojekružnonekrećesedrukčijedolinanačinkruga,jerkrugjestsavršenoblik.KadasmočistimosjetomnaMojsiju uvidjeli zrakastaširenja,ovalnozaokruživanjeizbočinaplošnihistanjenjamase,kruženjaspiralnihkrivuljalinijskihistanjenjamase,isvadrugakruženja,tadavišeupogledunismoninakojinačinmogliimatiosjetonogaprekomjernog materije.

(2) Sa zgotovljenošću kruženjamožemo govoriti i o kretanju skulpture iz sebe prema svojem temelju,jerakocjelinuskulpturerazmatramoučistomosjetukruženja,tadavišenestavljamooblikkruženjaniukakavodnosspramravnolinijskihkretanja.Doksetekimaoporoditioblikunutaronogabezobličnogmaterije,rađanjekruženjabilojeoslonjenonaonodrugo/različitoodsebe,jerjeizrastaloizbezobličnostiupostupkuodstranjivanjatemeljaonoga ravnolinijskog.Potomu trenutkuporođenostikruženja,oblikskulpturesevišeneoslanjanaravnolinijskakretanja,većkruženjeu tom trenutkumoramo shvatiti kao trenutakkretanja skulpturepremasvojemtemelju–onomuumskomkaoistinskomuzrokusvakogkruženja.Krozpovršinudijelovamase,oblikovanih iutemeljenihkaokruženja ikrug,ukonačniciseuspostavljajedinstvomnoštvaiživafigura.

(3) Sjedinstvom,skulpturajeodriješenaodpravolinijskihkretanjamaterijenaprosto.Takorukotvorenioblikskulptureprelazinazaduonostrano.93

Ukonačnicičitavuskulpturumožemopogledomobuhvatitikaovrtložnioblikspiralekojaseuspinjepremanadnebeskommjestuutrikoraka.(Vidisliku2:crnidiolinijeoznačavapogledsprijeda;bijelidiolinijeoznačavapogledstraga.)



Slika 2.

(1) Najprije linijskipratimouzdizanjemaseodunazadodgurnutog lijevogstopalapremapovišenomdesnomkoljenu,alinesprijeda,većstraga,inatajnačindijagonalnozaokružujemodonjidioskulpture.

(2) Potomnastavljamozaokruživanjeskulpture.Odlijevogkoljenapočinjemosnovimzaokruživanjem,ovajputokotrticeipojasa.NakonštosmoobuhvatiliMojsijevpojaspratimouspinjanjespiralnelinijeprekolijeverukepakružnoobuhvaćamogornjidioskulpture.

(3) Nakon zaokruživanja gornjeg dijela leđa spirala se nastavlja razvijatiprekodesne ruke ibradepremaglavidabiupogledučitavanestalauonostrano.

Na Mojsiju kruženjenapušta svojevidljive temeljeu zagonetnompogleduproroka,krozmjestonatijelukojeoznačavazrcaloduše.94Naslućujemodajenatajnačinuprikazuoveskulptureskončanoonopojavljujuće,aotkrivenoononevidljivosamo.

90

Michelangelo,»I’micredetti,ilprimogiornoch’io«(nahrvatskipreveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo,Soneti,str.37.

91

Michelangelo,»Lavitadelmioamornonè‘lcormio« (nahrvatski preveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo,Soneti,str.40.

92

»Umjetnik vrsni nema neke misli, / a da u mramoruonavećnespava,/irukasamotadaciljpostizava,/kadsepokoravanjegovojzamisli«(kurzivdodan)–Michelangelo,»Nonhal’ottimoartistaalcunconcetto«(nahrvat

skipreveoOlinkoDelorko),u:Michelangelo,Soneti,str.35.

93

Natajnačin,zapravo,Ficinoshvaćaokretanjebitidušeusamusebe,usveziumskogokretanjakojejeuznakujedinstvadvostrukokrilatekočijeduše–usp.Ficino,M.,»TheologiaPlatonica9.I«(preveleZamola,D.iJelić,I.),u:BanićPajnić,E.(ur.),Filozofija renesanse, str.162i163.

94

Mogli bismo reći daMojsije tematizira povratak »unutarnjegoka«povijesnogMojsija



* * *

ZanimljivojedaPanofskyikonološkimtumačenjemgrobnicepapeJulijaIIiMojsijazaključujeoneuspjehunovoplatoničkogpothvata.95TojezatoštosekonačnioblikgrobniceuvelikerazlikujeodprvotneMichelangelovezamisli.Skulpturnacjelinagrobnicejebilaisprvazamišljenakaocjelinasastavljenaiztridijela,kaospomenikodtrikata,odkojihjesvakitrebaobitisastavljenodnizaskulpturakojekaoodređenimotivisimbolizirajudijelovepojedinihrazinaživotadušeuuspinjanjupremaonostranom.96 Mojsijejetrebaopripadatiskupinimotivakojisastavljajusrednjurazinuskulpturnecjeline.97

Udanašnjemoblikugrobnicanijesastavljenaiztrikata;unjojnijeprikazanazemaljskarazina,jerisklesaniRobovinakrajuuopćenisuuvršteniukompoziciju grobnice,98aisklesaniMojsijejespuštensasrednjegkatadolje.Timejeuništenapočetnozamišljenanovoplatoničkaikonografija.Ikonografskotumačenjejeusredotočenonaobjašnjenjesimbolikeukupnostimotivakojisastavljajuscenskisadržajumjetničkogdjela.Zatakvoshvaćanjejevrlobitnodaneizostanenitijedanmotivikonografskogprojekta,jersvrhacjelinetadagubisvojepotpunoznačenje.ValjaprimijetitidanatajnačinMojsijepredstavljatekdiozbirarastavljivecjelinedijelova,tedajetakvoshvaćanjeupotpunomneskladusnovoplatoničkimshvaćanjemcjelineidijelova.Naime,novoplatoničarineshvaćajudiolijepouređenecjelinekaoonopojedinačnokojesedodajeukupnomzbirurastavljivecjelinedijelova,većkaoonoopće.Usvakomdijelulijepouređenecjelinenužnose,premanovoplatoničkomshvaćanjuljepote,odražavabitcjeline.Riječjeoorganičkompoimanjucjelineidijelova.Utolikonaslućujemo da Mojsije–budućidapredstavlja živu figuru rođenunovoplatoničkimpostupkomrađanja ljepote–nasljedujebitcjelinekojusastavlja.99

AkoseMojsijerazmatrakaooblikkruženjakojimsuusklađenidijelovimasekomadamramoraučistomosjetu,odnosno,akoserazmatrakaodjeloMichelangelovogpostupkaumjetničkog tvorenja, tada,kaodiocjeline,odistanasljedujebitčitavogprojektapočetnozamišljeneikonografije.(1) VjerujemodajesimbolikaRobova u Mojsijuprisutnauoslobađanjubez

obličnogkomadamramoraod tvrde i sirovekorekamena,a simbolika PobjedaunastajanjukruženjanaMojsiju:oblikuovalasastavljenog izizbočinaplošnihistanjenjamasehaljineizrakastomširenjuspiralnihlinijskihistanjenja.

(2) Ujedno vjerujemo da je i simbolika srednjeg kata grobnice prisutna uMojsiju,jerseuosjetuskupljajusvakretanjamaseskulpturesvanjskihrubovaskulpturepremalijevojšacikaosredištukruženja,atakvocentriranjepremaunutrananajljepšinačinobilježavaVita contemplativa i Vita activa.

(3) Simbolika Anđelakojisupočetnobilizamišljenidaseizradenatrećemkatugrobnice,vjerujemodajeudanašnjemMojsijuprisutnakaospiralnokretanjeskulpture,kojekretanjeistupakrozMojsijeveočiuonostrano.100

ToneznačidaPanofskynijeispravnozaključio,noskulpturasemože,osimnaikonografskinačin,razmatratiikaoonoštoonajestposebi.Razmatranjeskulptureupotonjemsmisluznačigledatinjezinkružnioblik–skladnoodnošenjedijelovamaseskulpture,jerjetoonoočemudušasudikaoolijepom.101 (1)Michelangelosvojimpostupkomoblikujeupravosamoblikkojimaterijukamena,ukojojsekružnioblik»budi«,odrješujeodonogaprekomjernog.(2)UistovrijemeMichelangelouspijevapostićidatakavoblikpodsjećanaMoj



sija,tetime,naakcidentalannačin,određujesimboličkoznačenjeskulpture,odnosno,ikonografiju.Onjejamačnorazmatraopoduhvatpapinegrobnice,iskulpturuopćenito,svagdanaobanačinaujedno.Činjenica da se uMichelangelovoj skulpturi novoplatonizam ne ozbiljujesamokaoikonografija,većprvotnokaokružnioblikumovanjakojinastajenaročitimpostupkomumjetničkogtvorenja,ukazujenadubljeshvaćanjenovoplatonizmaopćenito,tezacijeloproširujetemeljnuproblematikurenesansnognovoplatonizma.

samome sebi. Popularno tumačenje Mojsijevog zagonetnog pogleda upućuje na povijesni trenutak u kojemu jeMojsije ugledaozastrašujućprizorŽidovakojiplešuokozlatnogteletakojegsuupravoizradili.TojebiorazlogdaMojsijeposkoči i razbijeploče saZakonimakojedržiispodruke.Panofskyprimjećujedaovotumačenjenebibilomogućeda je Mojsijeostaonadrugomkatugrobnice,gdjemu je isprva bilo predodređenomjesto–usp.PanofskyE.,»NovoplatoničkipokretiMikelanđelo«,str.152;Freud,S.,»MichelangelovMojsije«,u:Freud,S.,Freud i Mojsije. Studije o umjetnosti i umjetnicima,Prosvjeta,Zagreb2005.,str.112.

95

PanofskyE.,»NovoplatoničkipokretiMikelanđelo«,str.156.

96

Neslažusesvistakvimikonološkimtumačenjem.Primjerice,GabrieleDonatiističedasenovoplatoničkotumačenjegrobnicenemožeiscrpsti iz svjedočanstava, niti Vasarijevog,nitiCondivijevog,aliniti izsačuvanihnacrtagrobnice,kaonitiizkonačnogoblikadjela–usp.Donati,G.,Grandi Scultori. Michelangelo, Gruppo Editoriale L’Espresso, Roma2005.,str.28.

97

Michelangelo je mislio izraditi srednji katgrobnice iz dvije skulpture koje simboliziraju Vita Activa i Vita Contemplativa, jedne skulpturesv. Pavlakojabisimboliziralaotjelovljenje moralnog života i jedne skulptureMojsijakojabiutojcjelinisimboliziralaotjelovljenjeumskogživota.Donjikat je trebaosimboliziratizemaljskurazinu,bitisastavljenizskupineRobovakojibisimbolizirali ljudsku dušu neodriješenu od onoga putenog i

skupinePobjedakojebisimboliziraleljudskudušu odriješenu od onoga putenog. NajvišikatjetrebaobitisastavljenizAnđela koji bi simboliziraliumskokretanje (intellectus angelicus), uznoseći Papu prema besmrtnosti.Aliuvremenskomrazdoblju1505.–1542.početna novoplatonička ikonografija je krajnjeizmijenjena,itovišeputa.Mojsijejeizrađen1513.–1516.godinezadrugikatgrobnice,auistomrazdobljusuizrađenaidvojicaRobova zaprvikatgrobnice.

98

Dvojica Robova, koji su bili namijenjenidonjemkatugrobnicegdje je sada smještenMojsije,nalazeseuLouvreu.

99

Netko bi mogao prigovoriti da su onda iisklesaniRobovimogli biti uvršteni u grobnicu. Međutim, takav prigovor ne stoji jer,nakonodustajanja od početnog nacrta grobnice, Michelangelo je iz reduciranog izdanja grobnicemoraoodstranitisveštojeodprethodnogprojekta ostalo kao suvišno. Iz sličnog razlogaMichelangelo jeodstranionoguKristu izPietà Bandini (odlomljena noga je bila u posjeduDaniela daVolterrea, kasnijeseizgubila–usp.Damjanov,J.,Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb1991.,str.90).

100

Gdjesedogađaistinskokruženje–citirajućiFicina–»tamosedogađaiodlazakionoštoje tomusuprotno«–Ficino,M.,»TheologiaPlatonica9.I«(preveleZamola,D.iJelić,I.),u:BanićPajnić,E.(ur.),Filozofija renesanse, str.163.

101

Vidigorebilješku49.



MarkoTokić

Michelangelo and Neo-Platonism in Renaissance Art – Concerning the Sistine Chapel Ceiling and Moses

AbstractIn the paper we propose attitude that Neoplatonism in Michelangelo’s sculpture is present in a deeper way than it is understood by those who in Michelangelo’s art find merely simbolic illustration of specific Neoplatonic learning. In Michelangelo’s sculpture we do not see Neoplatonism as a symbolism that is indicating a specific Neoplatonic theory. In that case we would be talking about Neoplatonism in the art as the external considering the proper essence of the work of art, since the proper emergence and beingness of the work of art is not founded in the act of theoretical consideration, but in handicrafting. Our starting point is the understanding that Neoplatonism with Michelangelo realizes itself directly out of artistic formation in the proper internal form of the work of art.

Key wordsart,Neoplatonism,painting,sculpture,imitation,handicraft,iconography,soul,body,nature,matter,disposition,symmetry,beauty,circuit

Michelangelo i novoplatonizam u renesansnoj umjetnosti : s osvrtom ...

Documents

Transcript of Michelangelo i novoplatonizam u renesansnoj umjetnosti : s osvrtom ...