METODIKA ODGOJA

download METODIKA ODGOJA

of 180

Transcript of METODIKA ODGOJA

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    1/180

    1

    SVEUILITEJOSIPA JURJA TROSMAJERA U OSIJEKU

    PEDAGOKI FAKULTET

    Dr. Ladislav Bognar

    METODIKA ODGOJA

    Osijek 1999.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    2/180

    2

    Recenzenti

    Prof. Dr. Nada Babi Prof. Dr. Ana Sekuli Majurec

    Lektor:Doc. Dr. Irena Vodopija

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    3/180

    3

    Sadraj

    Dopustite da se predstavim..................................................7to jeovjek? .....................................................................9Proces samoaktualizacije ...................................................12

    Osnovne potrebe ....................................................12Neuroze ..................................................................15Psihopatoloke pojave ............................................17Razvoj linosti.........................................................17

    Radionica " ovjek" ............................................................ 21 Radni list "Nae osnovne potrebe" .................................... 23 Radni list " ovjek - dobar ili zao" ..................................... 24 to je drutvo?..................................................................27Pojedinac i drutvo .............................................................29Struktura drutva ................................................................32

    Egzistencijalno podru je .........................................32Podru je drutvenih odnosa ....................................33Podru je kulture i stvaralatva ................................34

    Vizija zdravog drutva ........................................................35 Radionica "Drutvo" ...........................................................37to je odgoj?.......................................................................41Razliiti pristupi odgoju......................................................42Odgoj i obrazovanje............................................................44Sociocentrizam i pedocentrizam.........................................45Cilj i zadaci odgoja.............................................................46 Radionica "Odgoj" .............................................................51Podru ja odgoja..................................................................59Egzistencijalni odgoj..........................................................59

    Zdravstveni odgoj...................................................59Radni odgoj............................................................65Samozatitni odgoj.................................................68Ekoloki odgoj........................................................69

    Socijalni odgoj....................................................................71Odgoj za ivot u zajednici......................................71Odgoj za humane odnose meu spolovima............73Odgoj za nenasilno rjeavanje konflikata...............77Odgoj za mir...........................................................79

    Humanistiki odgoj.............................................................82Odgoj pozitivne slike o sebi....................................82

    Emancipacijski odgoj..............................................84Odgoj za ljudska prava............................................85

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    4/180

    4

    Radionica "Podru ja odgoja" .............................................87 Radni list "Piramida ljudskih potreba" ...............................88 initelji odgoja....................................................................91Obiteljska zajednica.............................................................93

    Oblici suradnje s roditeljima..................................100Dje je grupe.......................................................................101Status i uloga..........................................................102

    Grupni pritisak.......................................................102Utjecaj vrnjaka.....................................................102

    Uenika zajednica............................................................104Dob uenika...........................................................104Broj djece...............................................................105Stalne i promjenjive grupe.....................................107Odnosi unutar zajednice.........................................108

    Uitelj/uiteljica.................................................................109Osposobljavanje.....................................................109Autonomija.............................................................111Kreativnost.............................................................111Razredni ili predmetni uitelji................................111Timski rad uielja...................................................112

    Radionica "Faktori odgoja" ...............................................113 Radni list "Moje drvo" ........................................................114Prilog "Tajni prijatelj" .......................................................115Metode odgoja...................................................................117Strategija egzistencije.........................................................120

    Metoda zdravog naina ivota................................121Metoda praktinih radova.......................................125Metoda sigurnosti...................................................127

    Strategija socijalizacije.......................................................129Metoda komunikacije.............................................129Metoda afirmacije...................................................133Metoda kooperacije................................................135

    Strategija individuacije.......................................................147Metoda sluanja......................................................147Metoda razgovora...................................................151Metoda poticanja....................................................154Metoda terapije.......................................................156

    Radionica "Metode odgoja" ...............................................161Evaluacija..........................................................................163Evaluacija odgojnog procesa..............................................164

    Odgajanici...............................................................165

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    5/180

    5

    Odgajatelji.............................................................167Evaluacija odgojnog uinka..............................................168

    Manifestacije ponaanja........................................169Ispitivanje socijalnih odnosa.................................169Ispitivanje stavova.................................................169

    Voenje odgajanika (uenika)...........................................171Upitnici poticanja...................................................171Razgovor................................................................172Pismo......................................................................172

    Radionica "Postupci evaluacije" .......................................175 Radni list "Suzana" ............................................................176Program odgoja za osnovnu kolu......................................177 Literatura............................................................................187 Rje nik ................................................................................192

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    6/180

    6

    Dopustite da se predstavim

    Ja sam Ladislav Bognar1 autor knjige koja je predVama. Roen sam u Slavonskom Brodu gdje sam

    zavrio uiteljsku kolu. Desetak godina radio sam useoskim podrunim kolama na podru ju Poege, teistovremeno studirao pedagogiju i sociologiju naFilozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao sam1970. s diplomskim radom o odnosu kole iumjetnosti. Poslijediplomski studij zavrio sam 1983. atema je bila igra u nastavi. Doktorirao sam na modelu

    poetnog kolovanja znanom kaoosje ki model na kojem sam radio nizgodina zajedno s veim brojem uitelja.

    Desetak godina bio sam savjetnik u Zavodu za kolstvo to mi jeomoguilo upoznati odgojno-obrazovnu problematiku od vrtia do srednjekole. Uvidio sam da se u praksi najee javljaju odgojni problemi na kojeodgajatelji, uitelji, nastavnici, profesori (i kako se sve ne zovemo)estonemaju odgovore. To je i jedan od razloga zato piem ovu knjigu.

    Posljednjih godina radim kao profesor na Pedagokom fakultetu uOsijeku i primijetio sam da nai studenti imaju mali broj kolegija u kojima bise mogli osposobiti za odgojnu problematiku. To znai dae i oni imati istihproblema kao i nastavnici koji sada rade u kolama. To je drugi razlog zatopiem ovu knjigu. elja mi je da ona pomogne buduim odgajateljima,uiteljima, nastavnicima, profesorima da svoj posao obavljaju uspjeno i nazadovoljstvo kako svojih uenika i njihovih roditelja, tako i na osobnozadovoljstvo.

    elio bih Vam, dragiitatelju/ itateljice, dati i neke preporuke za sluenjeovom knjigom. Metodiku shvaam kao obilje ideja koje mogu pomoipraktiaru da obogati svoje odgojno djelovanje. Ideje su nastale u praksi, aliimaju i svoju teorijsku utemeljenost. Ova se METODIKA teorijskinadovezuje na DIDAKTIKU2 koju smo zajedniki napisali moj kolega MilanMatijevi i ja. No, kako nisam siguran dae svi prethodno proitatiDidaktiku, neke uvodne opeteorijske postavke dao sam i na poetku oveknjige.

    Na poetku svakog poglavlja dajem nekoliko preporuka za rad na tekstukoji slijedi. Viete imati moda i drugih ideja. Predlaem da polemizirate s

    1 Kontakt adresa: Dr. Ladislav Bognar, 31000 Osijek, Vukovarska 6, Hrvatska, tel/faks. 031201 868, e-mail: [email protected] Bognar,L./Matijevi,M. (1993.) Didaktika, kolska knjiga, Zagreb

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    7/180

    7

    tekstom, da iznosite svoja slaganja i neslaganja, da ga dopunite svojimidejama. Knjigu se moeitati po redu, ali i u dijelovima jer svako poglavljeini relativno samostalnu cjelinu. Uz svako poglavlje dani su i neki prilozikao to je scenarij jedne pedagoke radionice kojom se moe ova tematikarealizirati s grupom studenata, nastavnika ili roditelja. Tu su i pojedini radnilistovi koji se mogu koristiti u okviru radionice, aliitatelj ih moe koristitisamostalno, ako eli.

    Osnovna namjena knjige je pomo buduim odgajateljima, uiteljima,nastavnicima i profesorima da se osposobe za lijep, ali sloen odgajateljskipoziv. No, knjigae biti dostupna i svima koji ele unaprijediti svoje znanje oodgoju ili ele svoja iskustva i spoznaje usporediti s mojima.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    8/180

    8

    Cijenjeniitatelju/ itateljice!

    Prije nego krenete naitanje ovog poglavljaizrazite svoje razmiljanje, spoznaje, vizije... oOVJEKU. Moete to napisati kao mali esej,naslikati, oblikovati, napisati kao priu ilipjesmu... ili izraziti na neki drugi nain.Kad proitate moj tekst izrazite svoje slaganje ilineslaganje. Porazgovarajte s nekim. Moda sprijateljem ili prijateljicom sa studija, kolegom ilikolegicom iz Vae ustanove, moda jo snekim...Moete meni napisati pismo ili mi poslatiporuku elektronskom potom, faksom. Modamoemo porazgovarati telefonom ako elite ili naFakultetu.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    9/180

    9

    TO JE OVJEK ?

    U odgoju je rije o ovjeku, tom najsavrenijem ivom biu, koje nam je jo uvijek velika nepoznanica. Svaki odgoj polazi od nekog teorijskogshvaanja ovjeka, a te teorije su vrlo razliite i otuda tako razliiti pristupiodgoju. U ovoj knjizi polazimo od humanistike teorije kojuemo objasniti uosnovnim crtama.

    ovjek ivi u zajednici s drugim ljudima o kojima je toliko ovisan daizvan ljudskog drutva dijete ni ne moe postatiovjekom. Njegov je ivot uvelikoj mjeri odreen okolnostima koje su uvjetovane i povijesno i kulturno.Ipak, to je samo dio istine jerovjek istovremeno mijenja te okolnosti. Jednaod njegovih osobitosti je da se ne miri s postojeim i da stalno teipromjenama. On vie i ne ivi u prirodi koju je zatekao, nego u prirodi koju je preoblikovao svojim radom. On je bie koje mata, ali tu matu postupnopretvara u stvarnost, a to je stvaralaki in. ovjek je po svojoj biti radno istvaralako bie.

    Moglo bi se navesti mnogo potvrda da jeovjek dobro i plemenito bie,ali gotovo isto toliko da je nasilan i zao. Postoje shvaanja da seovjek raakao dobar ili kao zao, ali i shvaanja da je rezultat odreenih pozitivnih ilinegativnih utjecaja. Ipak, danas postaje sve jasnije daovjek u svom razvojumoe postati i konstruktivan i destruktivan. Konstruktivnimovjek postaje uonoj mjeri koliko uspije ostvariti svoje ljudske mogunosti, a to zavisi, kolikood okolnosti u kojima ivi i utjecaja drugih ljudi, toliko i od vlastiteaktivnosti i uspjenosti da u danim okolnostima (koje nikad nisu idealne)postigne najvie. Takve osobe moemo nazvati samoaktualiziranim.

    Ispitivanjem samoaktualiziranih linosti dolo se do podataka da oneimaju sljedee osobine: efikasnu percepciju stvarnosti, prihvaanje sebe idrugih onakvih kakvi jesu, spontanost, jednostavnost, prirodnost,usredotoenost na probleme, potrebu za samoom i privatnou, nezavisnostod kulture i okoline u kojoj ive, svjeinu zamjeivanja, vrhunske doivljaje,elju za pomaganjem ljudskom rodu, duboke veze s malim brojempojedinaca, sklonost demokraciji, razlikovanje sredstava od cilja, smisao zafilozofski humor, stvaralatvo. Kod njih se mogu pojaviti i neki nedostaci iloe osobine kao to su sebinost, depresivnost, tvrdoglavost, hirovitost,neiskrenost, itd. ali su one mnogo rjee nego u drugih ljudi. (Maslow, 1968.)

    Suvremeno drutvo, a posebno proces odgoja, ponekad ometa normalanrazvoj linosti i proces samoaktualizacije, to rezultira time da dio ljudi ne

    uspijeva zadovoljiti svoju potrebu za samoaktualizacijom. Veina to uspijevatek djelomino.

    U ontogeneziovjek nastoji svojom aktivnosti i uz pomo drugih ljudiostvariti u to veoj mjeri svoje ljudske mogunosti. U mjeri u kojoj mu to

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    10/180

    10

    uspije on je okrenut ivotu i drugim ljudima i tada je konstruktivan. U mjeri ukojoj mu to nastojanje za vlastitim samoostvarenjem ne uspijeva on jedestruktivan prema vlastitom ivotu i ivotima drugih ljudi. Fromm (1987.)navodi, daovjek postaje dobar ukoliko se razvija u pravcu progresije iokrenut je sindromu rasta, a zao ukoliko se kree regresivno prema sindromupropadanja.Glasser (1988.) mogue stupnjeve ljudskog samoostvarenja prikazuje spet ljudskih figura razliite veliine. Desno je osoba koja je u potpunostiostvarila svoje ljudske mogunosti. To je osoba koja je uspjena, odgovorna,koja ima samopouzdanja i koja osjea da sama kontrolira svoje uvjete ivota.Zato autor tu teoriju naziva teorijom kontrole. Lijevo od nje je osoba koja jeosigurala materijalne uvjete ivota, ali je svoje ljudske potencijale (ovjeka usebi) tek djelomino razvila. Ostale figure redom predstavljaju: osobu kojaodustaje od nastojanja da ostvari svoje ljudske mogunosti, osobu kod koje se javljaju neurotski i psihopatoloki poremeaji i osobu koja svoj neuspjehkompenzira razliitim ovisnostima. Glasser naglaava daovjek sam birasvoje ponaanje i da o tome ovisi hoe li ono biti uspjeno ili neuspjeno. Naponaanje ovjeka potiu osnovne potrebe u koje on ubraja potrebu zapripadanjem, ljubavlju i suradnjom, potrebu za moi, natjecanjem iuvaavanjem, potrebu za igranjem, kreativnou i zabavom, kao i potrebu zamogunou izbora i slobodom.

    Rogers (1965.) tvrdi da su miljenja kojaovjekovu prirodu proglaavajuzlom u osnovi pogrena. Ne postoji zvijer uovjeku. Uovjeku postoji samoovjek i to je ono to smo uspjeli osloboditi u terapiji, kae Rogers. Ali kakoto da ljudi ipak bivaju destruktivni pa i okrutni? Otkud to zlo koje se ipakpojavljuje kod ljudi?

    Proces samoaktualizacijeovjek se raa kao ranjivo i bespomono bie koje bez pomoi drugih

    ljudi i ne moe postati ljudsko bie. Otuda ta snana vezanost mlade ljudske jedinke za druge ljude. U poetku su to roditelji, a kasnije se taj krugpostupno iri, ali uvijek ostaje ua grupa bliskih osoba uz kojeovjek ostajevezan cijeloga ivota. Ljudska jedinka do svoje aktualizacije dolazi putemvlastite aktivnosti, ali uvijek u odnosu s drugim ljudima. Put dosamoaktualizacije, kojoj svakiovjek tei, vodi preko zadovoljavanjaosnovnih ljudskih potreba.

    Osnovne potrebe jesu, iz mnotva ljudskih potreba, izdvojene potrebekoje su posebno vane za razvoj ljudske jedinke. Ako ih jedinka nakon dueg

    nastojanja ne uspije zadovoljiti dolazi do ozbiljnih poremeaja u razvojulinosti. Prema Maslowu (1968.) do samoaktualizacije, kao najvie potrebe,

    dolazi se preko zadovoljavanja fiziolokih potreba, potrebe za sigurnou ipripadanjem, te potrebe za samopotovanjem.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    11/180

    11

    Utjecaj ponavljanja razreda na pojavu agresivnosti (adaptirano prema Bai /Uzelac, 1983.)

    Fizioloke potrebe i potreba za sigurnou pripadaju u grupu biolokihpotreba koje su karakteristine za sva iva bia, a okrenute su odravanju izatiti ivota. To su potreba za hranom, vodom, toplinom, kretanjem,zdravljem... One se najee zadovoljavaju u okviru obitelji, a dijelom i uvrtiu, koli i drugim drutvenim ustanovama. U tradicionalnoj koliesto seosujeuje dje ja potreba za kretanjem i aktivnou, za radom i djelovanjem.Sputana potreba za kretanjem nadoknauje se eksplozijom motorike zavrijeme odmora.

    Potreba za sigurnou zadovoljava se u potpunim i stabilnim obiteljskimzajednicama, ali i u toplim i suradnikim dje jim kolektivima. U kolamagdje sustav funkcionira pod pritiskom straha od neuspjeha i gdje je dio djeceslabijih mogunosti unaprijed osuen na neuspjeh, ozbiljno je ugroena ovapotreba. Na taj nain kola moe utjecati na razvoj nesretnih i depresivnih, alii agresivnih osoba i biti jedan odinitelja razvoja mladenake delinkvencije.Podaci dobiveni istraivanjem u srednjim kolama Slavonije i Baranje(Bai /Uzelac,1983.) govore da se agresija poveava eim ponavljanjemrazreda. Da bi kola zadovoljila potrebu za sigurnou, trebala bi omoguitidjeci da u skladu sa svojom dobi sama odluuju o svojim interesima, dabiraju sadraje i aktivnosti, te da je omoguen doivljaj uspjeha u skladu sosobnim mogunostima.

    Grupu socijalnih potrebaine potreba za ljubavlju i pripadanjem, kao ipotreba za samopotovanjem. To su ve isto ljudske potrebe i one se uvijekzadovoljavaju u odnosima s drugim ljudima. Za prve je posebno vana

    obitelj. Polaskom u kolu za dijete postaju vani najprije razrednauiteljica/uitelj, a kasnije sve vaniju ulogu preuzimaju vrnjaci iz kole. Uodjeljenju gdje se svakoj mladoj osobi ukazuje panja i pomo kad joj jeteko, gdje moe iznijeti svoje osjeaje i probleme, gdje je

    0%

    10%

    20%30%

    40%

    50%

    60%

    nije ponavljao jedanput dvaput triput i vie

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    12/180

    12

    razrednik/razrednica osoba s kojom se moe razgovarati i o najintimnijimproblemima, gdje se nikoga ne proglaava "loim", tu se lake zadovoljavaova potreba.ak i ako doe do poremeaja u obitelji (svae, rastava, smrt),dijetee u takvoj sredini udarac lake preboljeti.

    Samopotovanje podrazumijeva osjeaj vlastite vrijednosti i razvijanjepozitivne slike o sebi. To se postie u obitelji, ali i u vrtiu i koli. Dijetekojemu se govori da od njega nee biti nita, da je "loe" (a to seestodogaa) ne moe razviti pozitivnu sliku o sebi. Ako se to dogaa u koli iostala e djeca prihvatiti stav razrednika/razrednice, pa takvom djetetupreostaje da svoje samopotvrivanje ostvari na neki drugi nain (da npr.zlostavlja slabije od sebe) ili da prihvati negativnu sliku o sebi i postanedestruktivna osoba ili svoj neuspjeh pretvori u neku neurotsku pojavu.Upravo bi se u kolama moralo mnogo toga promijeniti kako bi se stvorilipovoljniji uvjeti za zadovoljavanje ove potrebe. Valjalo bi napustiti logiku"prosjenog" uenika i razlikovanja "dobre" i "loe" djece. Umjesto bavljenjaprogramima razliitih predmeta vie bi se trebalo baviti ljudima (programeshvatiti samo kao sredstvo za razvoj uenikovih potencijala). Vano jeomoguiti svakom pojedincu da se dokae na onom podru ju za koje imavee mogunosti, te omoguiti individualnu brzinu napredovanja. Trebalo binapustiti tenju da sva djeca odgojem postaju ista, a umjesto toga poticatirazvoj originalnih ljudskih jedinki.

    Samoaktualizirajue potrebeine najviu razinu ljudskih potreba. Smisaosamoaktualizacije je daovjek postane barem priblino ono to moe postati,a to ovjek postaje vlastitim djelovanjem. To je uvijek osobni osjeaj punineivota (ili ispraznosti). Samoaktualizirane su osobe dobri i konstruktivniljudi, okrenuti suradnji s drugim ljudima. Ljudi pak koji nisu uspjeli u svojimnastojanjima za samoostvarenjem, nesretne su iesto destruktivne osobe,osobe koje su se odrekle stvaralatva i slobode, okrenule se ovisnostima, aneke se na razne naine osveuju drugim ljudima za svoj neuspjeh. Ponekadautoritarne obitelji sputavaju mlade ljude u njihovom nastojanju zasamoaktualizacijom, a joee to nekim uenicima ini kola. Mladimatreba omoguiti preuzimanje inicijative i odgovornosti za osobni razvoj,stvaralako djelovanje, slobodu izbora i pravo na pogreke i dati im priliku daistrae svoje mogunosti te da se iskau.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    13/180

    13

    Dijete u svom razvoju vlastitom aktivnou u odnosu s drugim ljudimanastoji zadovoljiti osnovne potrebe i ostvariti svoje ljudske mogunosti. Tajse razvoj nikad ne odvija kao pravolinijski i beskonfliktni proces. Naprotiv,to je put koji prolazi kroz mnoge krize i u sloenoj interakciji djeteta sdrutvenom okolinom ono u veoj ili manjoj mjeri zadovoljava svoje potrebeza rastom i razvojem. No, kad i nakon dueg nastojanja dijete ili mlada osobane uspijeva u tom nastojanju ili kad iznenadna promjena dovede dougroenosti nekog od ranijih naina zadovoljavanja, dolazi do poremeaja ulinosti koji se izraavaju kao emocionalna nestabilnost, grickanje noktiju,upanje kose, mucanje, enureze, psihosomatski poremeaji itd. Jednimimenom ove i sline pojave nazivamo neurozama.

    Neuroze se javljaju kao prvi pokazatelj da neto u razvoju linosti nije uredu, da je normalan razvoj ugroen. To je destruktivnost koja je usmjerenaprema unutra, prema samom sebi: dijete grize svoje nokte,upa svoju kosu,boli ga njegova glava ili trbuh. To, naalost, obino ne izaziva veu briguodgajatelja, uitelja, razrednika, a ponekad ni roditelja. A upravo na tajsimptom bi trebalo odmah reagirati i pomoi djetetu da prevlada konfliktnu

    situaciju. Ako se to ne dogodi, a konfliktna situacija due potraje, nastupajudublji poremeaji kao to su verbalna i fizika agresija, kraa, skitnja, raniseksualitet, delinkvencija, piromanija... a to su psihopatoloke pojave.

    Kako se vinuti do visinavlastitih mogunosti? To jedilema svakog mladog ovjeka, ali i o ajni konastojanje da se to postigne. Na putu samoaktualizacije javljaju se mnoge prepreke.Odgoj je pomo mladima da

    te prepreke uspjenijesavladaju.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    14/180

    14

    Poreme aji u razvoju dje je li nosti i odgojni postupci 3

    Simptom % Normalno ponaanje Poreme eno ponaanje Odgojni postupci

    Nemirnipokreti

    Jakahiper-

    aktivnost

    25%

    7%

    Koprcanje, topotanje,nemirno tranje naoko-lo. Pri zainteresiranostimoe 10 min. sjediti i

    koncentrirati se.

    Smueni pokreti, besciljno

    tranje naokolo, ne moemirno sjediti i za vrijeme

    napetog TV programa.

    Ne tjerati dijete da bude mirnodok za to ne bude sposobno. Nenadgledati strogo kolski rad.Smiriti glad za doivljavanjem.

    Dozvoliti galamu i bijes.

    Slabakoncen-tracija

    24%Lako se ometa u radu i

    ima slab interes zanastavu, a to je u prvoj

    godini osnovni problem.Nezainteresiranost zapojedine predmete.

    Suena panja i slabakoncentracija u koli i

    izvan nje. Loa postignuau mnogim predmetima.

    Suradnika pomo u ovimproblemima sazrijevanja.

    Autoritativno odgajana djeca seesto teko koncentriraju.

    Razgovor i diskusija potiusposobnost koncentracije.

    Umiljenabolest,glavo-bolja

    Tjelesna

    bolest

    19,5%

    11,5

    %

    Povremene glavobolje,munina, poremeen

    apetit nakon napornogkolskog dana.

    esto ponavljana jaka bol,munina i povraanje prijekole ili ponedjeljkom u

    jutro.

    Pregled kolskog lijenika,psihologa ili psihijatra. Umiljenabolest je reakcija na anksioznost.

    Poreme-aj

    spavanja

    Nesanica

    13%

    12%

    Povremeni poremeajinakon lijepih doivljaja,uzbudljivih TV igara,

    sukoba u obitelji.

    esto vrlo kasnozaspivanje, nedovoljno

    dubok san, buncanje u snu.

    Sredstva za spavanje i umirenjepogoravaju stanje. Mnogokretanja na svjeem zraku.

    Tjelesni umor.

    Grickanjenoktiju

    27%Do pubertetaesto samo

    navika ili stupanj urazvoju. Nerijetko se

    javlja kao grupna pojava:"Ljutiti se lijepo kao

    odrasli."

    Moe biti simptompotekoa u radu

    povezanih s drugimporemeajima kaoupanje

    kose, anksioznost,poremeaj koncentracije.

    Strpljivost. Pokuati ukazati nanevanost ure ivanja noktiju.

    Nikakva predbacivanja i kazne.Potrebna terapija kao kod slabe

    koncentracije.

    Bjeanje

    6%Jednokratni izlet kdragim ro acima ili

    prijateljima. Kaoreakcija na sukob, dazabrine roditelje ili

    obina elja zaavanturom.

    Bjeanje iz straha predkaznom zbog loih ocjena,nakon tekog raspravljanjaili teke povrede osjeaja

    ljubavi.

    Kod kue treba biti atraktivnotako da se dijete ugodno osjea i

    ne bjei. Slobodno ure enje svojesobe. Izraavanje me usobnih

    osjeanja i smanjivanje zahtjeva.

    Raniseksuali-

    tet(djevoj i-ce ispod15 god.)

    1%Stabilan, preteno njean

    odnos prema jednompartneru istih godina i

    postepen razvoj kseksualitetu odraslih.

    Seksualni odnos sa znatnostarijim partnerom povezan

    s bjeanjem od kue ikolskih obaveza.

    Moe se razumjeti da djevojicavoli starijegovjeka, ali treba

    stvoriti harmonine obiteljske ikolske odnose da moe

    prevladati svoje strahove.

    Samoubi-lake

    namjere

    Bezpodata-ka

    Ako u razgovoru spovjerljivom osobom

    kae: "ivot nepredstavlja vie nikakvu

    radost. Najradije biuinio kraj" a izjava jeuinila promjenu nabolje.

    Osamljenost. Nemapovjerljivih osoba i

    prijatelja, nema radosti iodobravanja.esta

    depresivnost.Ravnodunost prema loim

    ocjenama i kaznama.

    Traenje prikladnog partnera zarazgovor kome se osamljeno

    dijete moe povjeriti. Nikakvihodbacivanja, prije svega ne u

    smislu: "To mi ne smije uiniti!"Pomoi da se ivot uini veselim.

    Potrebna je terapija kao i pribjeanju.

    3 Beck, 1976.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    15/180

    15

    Tragi ne scene u estalihsamoubojstava mladihgovore o osjetljivostiovog kriznog vremenaodrastanja, ali i oizostanku primjerenogodgojnog pristupa

    Psihopatoloke pojave znae izraavanje destruktivnosti prema okolini iznak su dubljeg poremeaja u razvoju linosti. Svi koji se bave odgojem nanjih su vrlo osjetljivi, ali je ovdje zakanjela intervencija znatno manjeuinkovita od one na neurotske pojave. To, naravno, ne znai da uspjeh nijemogu, ali je potrebno dugotrajno i strpljivo odgojno nastojanje ponekadpovezano i s radom strunjaka za psihoterapiju. Poremeaje u razvoju dje je linosti nije uvijek lako prepoznati jer suesto slini paak i istovjetni s nekim oblicima ponaanja koji su normalni ilisu prouzroeni nekim sporednim utjecajima koji nemaju dublje odgojnoznaenje. U tome nam moe posluiti pregled njemakog pedagogaJohannesa Becka (str.16) u kojem ukazuje na vanost razlikovanja normalnogponaanja od poremeaja i predlae pedagoke postupke.

    Razvoj linosti je dugotrajan, zapravo doivotan proces.ovjek se upotpunosti rodi kad umire. Prema Eriksonu (vidi tablicu str. 18) procesrazvoja linosti prolazi kroz osam etapa priemu svaka od njih predstavljakrizno razdoblje koje moe biti uspjeno i neuspjeno rijeeno. Pozitivnorjeenje krize svakog stadija vodi konstruktivnim kvalitetama linosti kao tosu nada, volja, svrsishodnost, kompetentnost,vjernost, ljubav, briga i mudrost. Ako se kriza nerijei uspjeno, mogu se javiti patoloke deformacijelinosti.

    Predkolsko doba ili prvih est godina, posebno je buran period u kojem nezamjenjivu ulogu imajuroditelji. Veliko je znaenje maenja, milovanja itjelesnog kontakta roditelja i djeteta to djetetu dajeosjeaj sigurnosti, prihvaenosti i razvija ugodneemocije. Kako dijete raste, vaan je poticaj i podrkaroditelja u djetetovim aktivnostima, ali ne ipretjerana zatita i onemoguavanje samostalnosti jer to dovodi dijete do nesigurnosti, uplaenosti inesamostalnosti.

    U mlaoj kolskoj dobi posebno znaenje imadoivljaj uspjeha u koli. Kako mnoge kole unas nisu orijentirane na dijete i ne nastoje dasvako dijete razvije osjeaj kompetentnosti jasno je da su koleesto uzrok razvoja inferiornosti inegativne slike o sebi, to moe imati trajne

    negativne posljedice u razvoju mlade osobe. Zato je vana uloga uitelja da kod svakog djetetapronau neto pozitivno i da svako dijete nastojeafirmirati meu vrnjacima.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    16/180

    16

    Etape u razvoju li nosti prema Eriksonu 4 Dob Kriza Rjeenje Vrlina Rituali

    Razvija se povjerenje u odrasle i okolinukoju reprezentira majka. Numinozni (doticanje,osmjehivanje, milovanje)1 . g

    o d i n

    a

    POVJERENJEili

    NEPOVJERENJE Sumnja i strah u odnosu prema ljudima,nepovjerenje u okolinu i sebe.

    Nada

    Idolizam (oboavanjeheroja)

    Podrka i poticaj roditelja razvijasamopouzdanje i samokontrolu vlastitih

    postupaka.

    Rituali razboritosti(dokazivanje krivnje i

    nevinosti)2 -

    3 g o d .

    AUTONOMIJAili

    PONIENJE Prevelika zatita roditelja i onemoguavanjeaktivnosti pa se javlja ponienje, sram inesigurnost.

    Volja

    Legalizam (nekritikoprihvaanje pravila i

    zakona)

    Poticanje roditelja i podrka dje jojinicijativi dovodi do ponaanja koje ima cilj.

    Dramatika ritualizacija(igre uloga)4 -

    6 g o d .

    INICIJATIVAili

    KRIVNJA Onemoguavanje samostalnosti u igri, kazneumjesto razumijevanja dovode do osjeajakrivnje.

    Svrha

    Pretvaranje

    Presudnu ulogu ima uspjenost u kolskimzahtjevima to razvija osjeaj

    kompetentnosti i produktivnosti.Formalna ritualizacija(kako da izvrava zadatke)

    6 -1 1

    g o d .

    PRODUKTIVNOSTili

    INFERIORNOST Ako dijete nije u stanju ispuniti zahtjeve kojimu se postavljaju razvija se inferiornost.

    Kompe-tencija

    Formalizam (ponavljanjepraznih rituala)

    Ukljuivanjem u drutvo i nalaenjem svogmjesta pojedinac postaje samostalna i

    osobita linost.

    Ideologija (koherentansustav ideja)1 2

    -2

    0 g o d .

    IDENTITETili

    KONFUZIJA Neuspjenost ovog nastojanja dovodi dodifuzije uloga i konfuzije identiteta.

    Vjernost

    Totalizam (fanatinaopsjednutost idejama

    grupe)Fuzioniranje vlastitog identiteta s drugim

    osobama bez straha. Brak je spajanje dvajuidentiteta.

    Udruivanje (zajednitvo uljubavi, radu, prijateljstvu)

    2 0 -2

    5 g o d .

    INTIMNOSTili

    IZOLACIJA Zaokupljenost samim sobom i izbjegavanje

    intimnih veza s drugim osobama.Nesposobnost za brak.

    Ljubav

    Elitizam (izolirane grupeizdvojene od drugih)

    Briga za potomke, ali i za prirodu, drutvo iza budue generacije.

    Plodonosna ritualizacija(roditeljstvo, pouavanje,

    pomaganje)2

    5 -

    6 5 g o d .

    PLODNOSTili

    STAGNACIJA Veina ljudi ima svoju djecu, ali nisu stiglido tog stupnja. Skrbe samo za svoju obitelj i

    sebe.

    Skrb

    Autoritizam (izopaenabriga za druge)

    Retrospekcija ivotnog puta. Javlja seosjeaj zadovoljstva i smislenosti. Osjeaj da

    e ivjeti u svojim potomcima i djelima.Integralna ritualizacija

    (mudro postupanje)P r e k

    o 6 5 g o d .

    INTEGRITETili

    OAJANJE Osjeaj promaenosti ivota. Projekcijavlastitih nedostataka na okolinu. Potiskivanjeneugodnih osjeaja. Strah od smrti.

    Mudrost

    Sapijentizam (lanamudrost)

    4 Prilagoeno prema: Fulgosi, 1981.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    17/180

    17

    Starije kolsko doba je vrijeme traenja osobnog identiteta. To je vrijemekad uenici vie nisu djeca, a nisu ni odrasli. Oni imaju osjeaj da se svemijenja i ne znaju to su i tko su. To jeesto bolno iskustvo u kojemuposebno znaenje imaju grupe vrnjaka, a njihova uloga moe biti i pozitivnai negativna. Uloga roditelja i odgajatelja u ovom vremenu postaje posebnodelikatna. Ona je jako vana kao pomo kad nastupe krize, ali vie nije istakao prije. Treba razgovarati kao s odraslima i sebi ravnima uz velikouvaavanje mlade osobe i njenog vienja problema.esta samoubojstva uovoj dobi govore kako se to ne dogaa na primjeren nain.

    Dvadesete godine i ono to se dogaa nakon toga moda vie govore oodgajateljima, uiteljima, profesorima i roditeljima jer su i oni osobe urazvoju. I oni su u procesu traenja vlastitog identiteta i produktivnosti.Koliko su u tome uspjeni toliko i mogu pomagati svojoj djeci ili uenicima.

    * * *Za odgoj je znaajno da uvijek polazimo od nekog poimanjaovjeka, bez

    obzira koliko smo toga svjesni ili ne. Ako polazimo od nekih shvaanja da jeovjek po svojoj prirodi zao, da je to zlo uovjeku nasljedno inepromjenjivo, onda uvijek provodimo neku od varijanti represivnog odgoja.Nenasilje u odgoju mogue je ako polazimo od shvaanja da jeovjek dobar ikonstruktivan u onoj mjeri u kojoj uspijeva zadovoljiti svoje potrebe,odnosno ukoliko u svom nastojanju da izraste u originalnu ljudsku jedinkubude uspjean i podran od drugih ljudi. Tu posebno delikatnu ulogu imajuroditelji, odgajatelji, uitelji i profesori i svi oni koji se bave odgojem. Odgojpri tome treba shvatiti kao pomo i podrku mladoj osobi u njenomnastojanju da razvije sve svoje ljudske potencijale, te da uspjeno prevladakrize na koje u svom nastajanju nailazi.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    18/180

    18

    Zadaci: Razviti pozitivnu sliku o sebi i drugim ljudima. Okrenuti se vlastitoj kvalitetiivljenja, zdravlju i osobnoj srei. Produbiti spoznaje o ljudskoj prirodi i jedinstvuovjeka sprirodom.Sredstva: Papiri razliitih veliina i boja, zbirka sitnih predmeta (figurice, kockice, loptice,kuglice, spajalice itd.), votane boje, flomasteri, glazbeni instrument, kazetofon.

    1. Svi posjedaju u krug. Na sredinu se prospe vei broj sitnih predmeta.Svatko odabere jedan, razgleda ga, osjeti teinu, strukturu, miris, te zatimpria o svom predmetu, to mu/joj znai, zato ga je odabrao/odabrala.Kakve asocijacije mu/joj budi.

    2. Uz prikladnu glazbu voditelj/voditeljicaita tekst voene fantazije Mojaslika. Nakon toga svatko naslika kako je doivio sebe u voenoj fantaziji.Zatim treba pronai para. Parovi jedan drugom predstave svoju sliku.

    3. Sudionici rijee radni list br. 1 Moje osnovne potrebe. Na taj nainupoznaju osnovne potrebe aplicirane na vlastito iskustvo. Ujedno napraveplan boljeg zadovoljavanja nekih od potreba i odrede rok do kojege touiniti. Sve to napiu na papir u boji na kojem napiu svoje ime, adresu,telefon. Od tog papira naine avion i svi istovremeno bace avione. Svatko

    uhvati neiji avion. Kad do

    e datum koji je napisan na tom papiru, trebanazvati, pisati ili razgovarati s tom osobom kako bi je podsjetili na plan

    koji je nainila.

    Moja slikaSjednite ugodno... zatvorite oi... i obratite panju na svoje disanje... Diite lagano i

    oputeno... neka disanje dolazi samo od sebe... Prepustite se tom ugodnom osjeaju ...kao da vas ljuljaju valovi na vodi... Iznad sebe vidite oblake... koji lagano neku odlaze...

    Vinite se mislima do oblaka... Pustite da vas nose... u neke daleke prostore... nove inepoznate... Na krilima oblaka stiete u prekrasnu planinu... Promotrite oko sebe... boje

    koje vidite... zvukove kojeujete... mirise koje osjeate... Tamo kod stijene su nekavrata... Prilazite im... Na vratima pie vae ime... Da to je vae ime... napisano velikim ilijepim slovima... Polako otvarate vrata... i ulazite u peinu s blagom... To ste vi... to jevaa ljudska bit... to je jezgra vaeg dobrog ljudskog bia...to vidite... toujete... kako

    se osjeate?...A sad se polako, vrlo polako... vratite natrag u stvarnost... Otvorite oi... pogledajte sveoko sebe... a zatim naslikajte svoj doivljaj.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    19/180

    19

    4. Podijele se u grupe i dobiju se radni listovi br. 2. U grupama se povede

    rasprava na temu ovjek - dobra vila ili zla vjetica. Nakon raspraveglasnogovornik grupe izvijesti oemu su razgovarali i koja su miljenjadola do izraaja. Nakon toga je mogue cijelu skupinu podijeliti na dvijesuprostavljene grupe. Jedna iznosi argumente o ljudskoj dobroti, a drugao destruktivnosti. Grupe mogu i zamijeniti uloge.

    5. Na kraju svi izraze svoj doivljaj dananjih aktivnosti tako da na papiri nacrtaju jedan od znakova kojim izraze svoje zadovoljstvo ilinezadovoljstvo.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    20/180

    20

    NAE OSNOVNE POTREBE

    1. Procijeni stupanj zadovoljenosti svojih osnovnih potreba tako da bojom

    ispuniau (to je vie potrebe zadovoljena

    aa je punija):

    2. to moe uiniti da bi ti potrebe bile bolje zadovoljene? Napii nekolikoideja:

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    3. Na posebnom papiru napii plan aktivnosti kojimae uspjenijezadovoljiti svoje potrebe. Odredi i rok do kojege to uiniti. Na papirnapii svoje ime, adresu i telefon. Od papira naini avion. Kad to uine iostali lanovi grupe, bacite svoje avione i neka svatko uhvati neki tuiavion. Kada doe dan, koji je napisan u planu osobeiji avion siuhvatio/uhvatila, posjeti tu osobu, nazovi je telefonom ili je na neki druginain podsjeti na plan koji je napisala i porazgovaraj o promjenama kojesu se dogodile.

    BIOLOKE POTREBE (hrana, odjea, stanovanje,sport, zdravlje, zaposlenje,obitelj...)

    SOCIJALNE POTREBE (osobe koje volim i koje mevole, prijatelji, koliko vrijedimu oima drugih, sigurnost,samopouzdanje...)SAMOAKTUALIZACIJA (koliko sam sretan/sretna,zadovoljstvo kolom, jesamli ono to elim biti...)

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    21/180

    21

    OVJEK - DOBAR ILI ZAO

    1. Paljivo promotrite sliku. to vidite? Zatim okrenite sliku. to sad vidite?Na kakva razmiljanja vas potie ova slika? Moete li nai neke argumenteda jeovjek dobar? Imate li neke argumente oovjekovoj zloj prirodi?

    2. Povedite raspravu u grupi o ljudskoj prirodi. Pokuajte nai argumente zavae tvrdnje. Na kraju rasprave izvijestite o raspravi u vaoj grupi.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    22/180

    22

    Prije nego proitate tekst o DRUTVU nainite jedan

    misaoni uzorak kojim ete prikazati svoje poimanjeDRUTVA. To se radi tako da u sredinu papiranapiete rije DRUTVO, a zatim od te rijei povlaitecrte na koje upisujete to pod tim podrazumijevate.Npr:

    Zatim prijeite na itanje sljedeeg poglavlja. Kadproitate tekst polemizirajte s njim ili napiite svoj kojie biti drugaiji... Ali svakako dopunite svojmisaoniuzorak novim elementima do kojih ste doli. Gdje stesmjestili odgoj? Kakva je njegova uloga u drutvu?

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    23/180

    23

    TO JE DRUTVO

    ovjek je drutveno bie i jedino moe ivjeti u zajednici s drugimljudima. Ta zajednica naziva se drutvo. Odgoj je i drutvena pojava jerodgojem drutvo utjee na vlastito samoodranje, a dominantne drutvenegrupe odgojem nastoje utjecati na drutvene promjene. Danas postoje vrlorazliite i oprene teorije drutva i zavisno od teorijskog opredjeljenja imamoi razliita shvaanja odgoja. I ovdje se opredjeljujemo za humanistikuteoriju, kojuemo ukratko opisati.

    Drutvo ne postoji kao neto izvan i iznad ljudi. Ono je zajednicakonkretnih i ivih pojedinaca ena i mukaraca. Drutvo se stalno mijenja, ana te promjene ljudi mogu utjecati vlastitom aktivnou. Drutvo nikad nijeidealno i zato ga treba stalno mijenjati i uvijek nanovo usklaivati s ljudskimpotrebama.

    Izvan drutva djeca ne mogu odrasti, pa zato i nema tzv. divljih ili

    prirodnih ljudi. Nema ih i ne moe ih ni biti. I sama zamisao toga "divljeg"ovjeka je apsurdna. Naime, ako bi bio "divlji", ne bi uope bioovjek. Aako je toovjek, ne moe biti divlji.

    Ipak, u malobrojnim, zaista iznimnim sluajevima, dijete moe rasti izvanljudskog drutva. Prvi takav sluaj znanstveno je istraen i registriran u

    Francuskoj. Tu je krajem 18. stoljea u jednoj umi Aveyrona naen djeakkoji je hodaoetveronoke, pio vodu kao

    Divlji djeak iz Aveyrona s domaicom svojega odgajatelja draItarda scena iz i rano filma

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    24/180

    24

    govedo, branio se zubima i noktima i oglaavao se krikovima. Djeaka je udogovoru s Akademijom nauka Francuske poeo odgajati lijenik J.M.G.Itard. Nakon viegodinjih upornih nastojanja djeak je usvojio uspravnohodanje, nauio nekoliko rijei, navikao se na upotrebu pribora za jelo i

    stekao osnovne navike odravanjaistoe. Taj skromni napredak bio jemnogo manji od odgajateljevih oekivanja, pa je Itard prekinuo daljeodgajanje Viktora (to su ime dali djeaku) i smjestio ga u sirotite. U svommu je dnevniku uputio ove rijei:

    "Nesretnie jedan! Budui da su moje muke oko tebe bile uzaludne i da sumoji napori propali, vrati se u svoju umu, u svoj primitivni ivot! Ili, ako sizbog svojih novih potreba postao zavisan od drutva, trpi kaznu da budebeskoristan i smjeten u Bicentre (tadanja parika ludnica) gdjeeumrijeti u bijedi."

    Itardovo je razoaranje bilo prouzroeno njegovim nerealnimoekivanjima dae od "divljeg" djeaka odgojiti izvanrednog mladia.Francuska Akademija nauka bila je, pak, drugaijeg miljenja. Iako "divlji"djeak nije postao ravan normalnoj djeci, ipak se priviknuo na ljudsko

    drutvo i stekao stanovite korisne navike i znanja, dakle, odgoj je dao nekeminimalne rezultate."(Furlan, 1984. str. 4-5)

    No, niovjek ne moe postojati izvan drutva. Pojedini sluajevi gdje sudjeca odrastala odvojena od ljudi, zavravali su tragino po tu djecu.Poetkom ovog stoljea u Indiji su pronaene dvije djevojice koje su ivjeles vukovima. One su se ponaale i hranile kao vukovi, a ne kao ljudi. Pokuajda se tu djecu ponovno uini ljudima bio je takoer neuspjean: mlaadjevojica ubrzo je umrla, a starija je nauila tek nekoliko rijei, ali se nijeuspjela socijalizirati. Reala je na drugu djecu i ujedala ih. (Butorac, 1953.)

    Pojedinac se prema drutvu odnosi svojim potrebama, a drutvo premapojedincu sustavom vrijednosti. Vrijednosti se iskazuju normama kojemogu biti moralne ili zakonske. Uz drutvene norme vezane su i drutvenesankcije kojima se osigurava ostvarivanje ovih normi. Koliko je vrijednosnaorijentacija bitna za karakter odreenog drutva vidljivo je u pojedinimnedirnutim5 drutvima. Drutva koja su usmjerena na ivot i osobnu sreuljudi, miroljubiva su i tolerantna, dok su drutva orijentirana na stjecanjematerijalnih dobara i natjecanje, ratoborna i destruktivna. Budui da seekonomski ta drutva bitno ne razlikuju, oito je da razlike nastaju zbogdrugaije vrijednosne orijentacije koja se prenosi odgojem.

    5 esto se u literaturi koristi izraz "primitivna drutva", ali se taj izrazini neprimjeren zadrutva koja jo nisu zahvaena procesom globalizacije te su zadrala svoje specifinosti.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    25/180

    25

    DRUTVA KOJA AFIRMIRAJU IVOTU idejama, obi ajima i institucijama ovog sistema najvie je naglaena njihovauloga u unapre ivanju ivota u svim njegovim oblicima. Nivo neprijateljstva, nasiljai okrutnosti me u ljudima je minimalan, ne postoje teke kazne, zlo ina gotovonema, a institucija rata ne postoji ili igra neznatnu ulogu. S djecom se postupaljubazno, ozbiljno fizi ko kanjavanje ne postoji; ene se openito smatraju jednakemukarcima, ili u najmanju ruku ne iskoritavaju se i ne poniavaju; odnos premaseksu je pozitivan i slobodan. Postoji malo zavisti, pohlepe, krtosti i iskoritavanja.Prisutan je opi osjeaj povjerenja, ne samo u druge, ve posebno u prirodu; prevladava dobro raspoloenje, depresivna raspoloenja relativno su rijetka.

    DESTRUKTIVNA DRUTVA Za ovaj sistem karakteristi no je mnogo nasilja izme u pojedinaca,

    destruktivnosti, agresije i okrutnosti me u ljudima unutar plemena i prema drugim plemenima, zadovoljstvo u ratovanju, zloba i prijevara.itava atmosfera ivotaispunjena je neprijateljstvom, napeto u i strahom. Postoji mnogo rivalstva, posebno je naglaeno privatno vlasnitvo (ako ne materijalnih stvari onda simbola),karakteristi ne su stroge hijerarhije i dosta ratovanja.

    ( Fromm, 1984. a, str. 182-183)Pojedinac i drutvo

    Iz ovog je vidljivo da, iako drutvo ne postoji izvan pojedinaca, ipak uvelikoj mjeri utjee na njih i to prvenstveno svojim sustavom vrijednosti imoralnih normi. Proces kojim drutvo mladu generaciju uvodi u svoj sustavvrijednosti naziva sesocijalizacija.

    Promatrajui djecu, lako emo uoiti da se postupno razvijaju isazrijevaju za socijalne kontakte. Djeca od najranije dobi pokazuju interes zadruge ljude, ali se u poetku dijete igra samo i ako je u prisustvu drugogdjeteta onoe teko svoju aktivnost prilagoditi drugom djetetu. Starija djeca

    su u stanju igrati se zajedno s drugom djecom uvaavajui zajednika pravilau igri ili usuglaavati zajednike aktivnosti.Norveka psihologinja Nielsen (1982.), polazei od prethodnih Piagetovih

    istraivanja, istraivala je kako se ponaaju djeca razliite dobi pri izvoenjuneke aktivnosti u drutvu druge djece. Iz rezultata koje je dobila, vidljivo jeda se socijalno ponaanje djece mijenja prema njihovoj dobi.

    Nielsen je dola do zakljuka da postojeetiri razdoblja u razvoju dje jesocijalnosti:1. Asocijalno razdoblje (dob od 0 do 3-4 godine) Zna ajka ovog razdoblja je da u

    prvoj godini dijete jo ne razlikuje bilo kakve elemente drutva. Tek od drugegodine kad se javlja prkos, dijete iz ope zbrke postupno izdvaja jedan element -

    svoje JA. 2. Predsocijalno razdoblje(od 3-4 do 7-8 godina) Dijete otkrivajui sebe otkriva idruge sli ne osobe. Me utim kontakti koji se uspostavljaju vie su slu ajni i

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    26/180

    26

    naj e e imaju vid sukoba. Dijete u ovoj etapi postupno prelazi od usamljeneaktivnosti na neprijateljski stav prema drugima.

    3. Razdoblje istraivanja faktora socijalizacije(od 7-8 do 13-14 godina) Okosedme godine dolazi do potpune promjene u socijalnom ponaanju djece. Veinase rado drui s vrnjacima, zajedni ki se s njima igra i pri tome uspjeno prilago uje svoje aktivnosti drugoj djeci.

    4. Razdoblje svjesne organizacije socijalnih odnosaSocijalno se ponaanjeregulira zajedni kim razmiljanjem, diskusijom i usuglaavanjem postupaka, toima utjecaj na daljnji razvoj socijalnih odnosa.Iz grafikog prikaza vidljivo je da u predkolskoj dobi naglo raste interes

    djece za drugu djecu, za fizike kontakte i govorno komuniciranje, ali jemanje zajednikih aktivnosti koje su karakteristine za kolsko doba. Vidljivo je da suradnike aktivnosti rastu sve do jedanaeste godine kada dolazi,ulaenjem u pubertet, do blagog poremeaja socijalnih odnosa.

    Razvojne krivulje razli itih oblika socijalnog ponaanja (Nielsen,1982.str. 24)

    Socijalizacija se prvenstveno dogaa u obitelji, ali postoji i niz drugihinstitucionaliziranih oblika socijalizacije. U suvremenim drutvima to je prijesvega kolski sustav. Meutim, socijalizacija ne zavrava djetinjstvom imladenatvom nego je proces koji traje cijeli ivot.

    Socijalizacija je izvanredno znaajna za razvoj ljudske jedinke i njezinuprilagoenost odreenoj drutvenoj sredini, ali je ona u izvjesnoj suprotnostis procesomindividuacije. Dok socijalizacija ima za cilj konformizam i

    0%

    20%

    40%

    60%

    80%

    100%

    120%

    3 , 0

    - 4 , 6

    4 , 6

    - 5 , 6

    5 , 6

    - 6 , 6

    6 , 6

    - 7 , 6

    7 , 6

    - 8 , 6

    8 , 6

    - 9 , 6

    9 , 6

    - 1 0

    , 6

    1 0

    , 6 - 1

    1 , 6

    1 1

    , 6 - 1

    2 , 6

    1 2

    , 6 - 1

    3 , 6

    o d r a s

    l i

    fizi kopribliavanje

    obra anjedrugoj djeci

    odgovori napitanja

    zajedni kocrtanje

    uzajamnoprilago avanje

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    27/180

    27

    pokoravanje drutvenim normama, individuacija je proces izrastanjaautonomne linosti kojaesto dolazi u sukob s ope prihvaenim normama.to je vie neka osoba socijalizirana (adaptirana), to je manje slobodna iobratno. Upravo ta suprotnost adaptiranosti i slobode, konformizma ioriginalnosti, jedan je od znaajnihinitelja drutvenih promjena.

    Zajedniki ivot s drugim ljudima reguliran je nizom nepisanih normikoje nazivamo moralom.Moral je drutvena pojava koja se mijenja krozpovijest i koja ima svoje razliite varijacije u razliitim drutvima, kao i urazliitim slojevima tog drutva. Ipak, u moralu postoje u svim sluajevimaneke zajednike ope ljudske crte. Pored moralnih normi postoje i moralnesankcije kojima se potie potivanje tih normi. No, za moral jekarakteristino da se zasniva na internaliziranim vrijednostima koje je osobaprimila odgojem i krenje tih normi dovodi do tzv.grinje savjesti, to jezapravo najsnanija moralna sankcija.

    Moralne norme odreenog drutva usvajaju se odgojem. Neki pedagozi jo i danas smatraju da je bit odgoja uenje moralnih normi ili pak uenjedrutvenih vrijednosti. No, odgoj tu nije svemogu. ovjek u svom ivotuprolazi odreene stupnjeve moralnog razvoja koji se ne mogu preskakati paodgoj mora uvaavati ove specifinosti razvojne dobi.

    Predkonvencionalni stupanj (vidi tablicu na str. 32) javlja se ve upredkolskoj dobi okoetvrte godine i traje kroz vei dio osnovnokolskedobi sve do devete iliak trinaeste godine. Prijelaz iz jednog stupnja u drugiprilino je individualan. U to vrijeme veliko znaenje imaju za dijete vaneosobe kao to su roditelji, teta u vrtiu i uiteljica. Vano je da djeca imaju jasna pravila to se smije, a to ne, to se smatra dobrim a to loim i da se tapravila ne mijenjaju i da zahtjevi budu dosljedni. U mlaim razredimaosnovne kole djeca nekritiki prihvaaju sudove i stavove uiteljice/uitelja.Ako npr. uiteljica neko dijete ne voli ili istie kao negativan primjer, i ostaladjecae zauzeti negativan stav prema tom djetetu pa to moe imati pogubneposljedice za normalan razvitak toga djeteta.

    Utjecaj odrasle osobe u cijeloj osnovnokolskoj dobi je vrlo velik, no predkraj ove dobi jaa utjecaj vrnjaka te se postupci vie vrednuju premaprihvaanju ili neprihvaanju vrnjaka negoli odraslih autoriteta. Ovo jo viedolazi do izraaja u srednjokolskoj dobi kad se odgojni utjecaj odraslihmoe ostvariti jedino ako je odrasla osoba prihvaena od uenikogkolektiva. Tu se javlja i opasnost nekritikog pokoravanja pritisku grupekojoj se pojedinci u toj dobi teko mogu odhrvati.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    28/180

    28

    Karakteristike pojedinih stupnjeva moralnog razvoja6

    Stadij 1Opredjeljivanje prema kazni i bezrezervno pokoravanje autoritetu.Postupci se procjenjuju kao dobri ili loi zavisno od njihovihposljedica.

    P R E D K O N V E N C I O -

    N A L N I S T U P A N J

    Stadij 2Ispravan je postupak onaj koji slui kao sredstvo za zadovoljavanjevlastitih, a ponekad i tuih potreba. Elementi pravednosti,uzajamnosti i ravnopravnosti su prisutni, ali se tumae prekomaterijalnih posljedica.

    Stadij 3Dobro je ono ponaanje koje se dopada drugima i koje drugiodobravaju. O postupcima seesto sudi na osnovi namjere -on elidobro. Dijete oekuje odobravanje za to to je bilo dobro.

    K O N V E N C I O N A L N I

    S T U P A N J

    Stadij 4

    Opredjeljivanje prema autoritetu, utvrenim pravilima iuvanjusocijalnog reda. Ispravno ponaanje se ogleda u ispunjavanjusvojih dunosti, potivanju autoriteta i odravanju reda. Potovanjezasluuje onaj tko izvrava svoju dunost.

    Stadij 5

    Opredjeljenje prema drutvenom dogovoru. Ispravan postupakobjanjava se opim pravom i normama koje su svi prihvatili.Isticanje vanosti proceduralnih pravila za postizanje opesuglasnosti.

    P O S T K O N V E N C I O -

    N A L N I S T U P A N J

    Stadij 6

    Odluivanje po savjesti i samostalno izabranim kritikimprincipima. To su apstraktni principi, a ne konkretna moralnapravila. To su univerzalni principi pravde, uzajamnosti ipotovanja dostojanstva ljudskih bia kao samostalnih linosti.

    Struktura drutvaKako bi ljudi mogli unutar drutva ostvarivati svoje potrebe, postoje trirelativno samostalna, ali ipak meusobno isprepletena, drutvena podru ja.To su egzistencijalno podru je, podru je drutvenih odnosa i podru je kulturei stvaralatva.

    Egzistencijalno podru je predstavlja drutvenu sferu koja rjeava pitanjaodravanja ivota ljudi: proizvodnju hrane, odjee i obue, izgradnjunastambi, promet, razmjenu i snabdijevanje, osiguravanje izvora energije isirovina itd. Tu spadaju i one drutvene djelatnosti koje su okrenute zatitiivota i zdravlja ljudi od bolesti i drugih opasnosti i nepogoda, ali i zatitiprirode (neive i ive) kojaini osnovu ljudske egzistencije.

    Osnovni problemi suvremenih drutava na ovom podru ju suponiavajui uvjeti rada u nekim djelatnostima koji tete zdravlju ili

    6 Prema: Kohlberg 1982. str. 52-53.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    29/180

    29

    zaglupljuju ovjeka, izrabljivanje, razliito vrednovanje rada ena imukaraca. Tu je i problem vlasnitva. Pokazalo se da jeovjek najviemotiviran za rad ako je ujedno i vlasnik sredstava za proizvodnju. To se usuvremenom svijetu rjeava kupovinom dionica nekog poduzea od samihradnika i njihovim suodluivanjem u procesu proizvodnje. Industrijski nainproizvodnje naglo troi sirovinsku osnovu pa najrazvijenije zemlje danasiskljuivo ive od uvoza najvanijih sirovina i izvora energije jer su svojezalihe potroile. To govori o nagloj devastaciji prirode i problema uvjetaivota na zemlji za budue generacije.

    Nesrazmjer izme u ameri ke potronje i zalihe cinka govore o problemu sirovinavisokorazvijenih industrijskih drutava (Mesarovi /Pestel, 1976.str. 19.)

    Patoloka pojava u egzistencijalnom podru ju je siromatvo. Danas jouvijek u svijetu postojeitavi narodi meu kojima nije rijeen problem gladi,

    a gotovo u svim zemljama postoje drutvene grupe koje ive naegzistencijalnom minimumu. Obino su svi veliki gradovi i stjecitesiromaha. Djeca koja odrastaju u uvjetima siromatva zakinuta su u gotovosvim aspektima vlastitog razvoja i tako se siromatvo prenosi s generacije nageneraciju.

    Podru je drutvenih odnosa jo se moe oznaiti kao politika sfera ilipravna sfera. Zapravo se radi o raspodjeli moi unutar nekog drutva. Iako sedrutvo sastoji od pojedinaca, nemaju svi jednake mogunosti utjecanja naodluke koje se tiu njih samih. Obino danas u tom pogledu razlikujemo

    demokratska i totalitarna drutva.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    30/180

    30

    Veliina grada preko 250.000 50.000 do 100.000 ispod 10.000Namjerno umorstvoNenamjerno umorstvoSilovanjePljakaTei fiziki napadiProvaleRazne vrste kraaKraa automobila

    5,54,4

    23,7108,0130,8574,9

    1.256,0337,0

    4,23,79,3

    36,978,5

    474,61.442,4

    226,9

    2,71,37,0

    16,434,0

    313,3992,1112,9

    Stopa kriminala na 100.000 stanovnika u SAD pokazuje da kriminal raste sveli inom grada (Supek, 1989. str. 194.)

    Totalitarna drutva osiguravaju vlast manjine nad veinom tako da veinapojedinaca nije u mogunosti ozbiljnije utjecati na drutvena dogaanja. Ova

    drutva nastaju u odreenim drutvenim okolnostima i na eufori

    nimmasovnim raspoloenjima pa se ima dojam da mase sudjeluju u odluivanju.

    U demokratskim drutvima iznalaze se rjeenja kako da to vei broj ljudi narazliite naine ima utjecaja na uvjete vlastitog ivota. Osnovni je problemsuvremenih drutava to jo nisu pronaena idealna rjeenja za ovaj problem istalna je pojava da postoje dominantne drutvene grupe koje imaju mo nadostalim ljudima. Postojanje drave, koja pravnim propisima regulira odnose udrutvu, raa rasprostranjeni drutveni sloj koji se naziva birokracija i koji jenadreen ostalim ljudima.

    Osnovne patoloke pojave u suvremenim drutvima su nasilje, terorizam irat. Meu pojedincima i meu drutvenim grupama javljaju se razliite

    konfliktne situacije koje su normalna pojava jer su rezultat razliitih interesa.No, ako se rjeavanje ovih konflikata svodi na silu, onda to duboko remetidrutvene odnose i rui komunikaciju meu ljudima. Primjena sile unutarobitelji, radnih organizacija, u odnosu vlasti i naroda, u odnosima meunarodima danas jeest sluaj, pa je to novi izazov za odgoj.

    Podru je kulture i stvaralatva drutvena sfera je koja prua ljudimaokvir za orijentaciju i mogunost nadilaenja postojee stvarnosti. Ona je unajveoj mjeri osloboena zakona nunosti, koji su karakteristini zaegzistencijalnu sferu i sferu drutvenih odnosa, iako je s ovima neraskidivopovezana. Dok marksizam naglaava egzistencijalnu sferu u procesudrutvenog razvoja, drugi sociolozi (Marcuze, 1981. npr.) istiu kaoprioritetnu kulturnu sferu naglaavajui njenu prevratniku funkciju (idejemijenjaju svijet). Sva ova tri podru ja meusobno su isprepletena i ne moguse promatrati odvojeno. Ipak, podru je kulture i stvaralatva: znanost,

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    31/180

    31

    umjetnost, filozofija, religija, rituali, moral... s jedne su strane u funkcijiodravanja postojeeg drutva, a s druge strane u funkciji mijenjanja drutva.

    Za ovu sferu posebno je znaajno da bude potpuno slobodna, to se usuvremenim drutvima postie tek u odreenom stupnju jer drava i preko njedominantne drutvene grupe nastoje utjecati na zbivanja i u ovoj sferi. Javljase tzv. dravna religija ili dravna filozofija koja se namee kao teorijskaosnova svim ostalim kulturnim djelatnostima, to dovodi do guenja znanosti,umjetnosti i ljudskog stvaralatva uope. Posebno dominantne drutvenegrupe nastoje kontrolirati medije i preko njih javno mnijenje, to dovodi do jednoumlja. U mjeri u kojoj je kulturna sfera slobodna u toj mjeri se drutvomoe smatrati demokratskim, a pojava inovativnosti i intenzitet stvaralakihaktivnosti znaajan su pokazatelj slobode pojedinog drutva.

    Od mnogih patolokih pojava u ovom podru ju navest emoidolopoklonstvo, konformizam, manipuliranje javnim miljenjem ilov navjetice. Idolopokonstvo je pojava projiciranja sebe u stvari ili ljude oko sebe(glumce, pjevae, nogometae, politiare) i odustajanje od vlastitogsamoostvarenja. Potroaki mentalitet i industrija slobodnog vremenakonkretne su manifestacije ove pojave. Konformizam je nastojanje da sepostupa i djeluje onako kako to sviine, onako kako mislimo da se od nasoekuje, a ne iz vlastitih uvjerenja i potreba. Sve totalitarne ideologije upravonastaju zahvaljujui konformizmu.

    Manipuliranje javnim miljenjem danas je vrlo raireno. U tome posebnoznaajnu ulogu imaju sredstva javnog priopavanja koja se zbog toga moguzvati isredstva javnog manipuliranja. U svim totalitarnim drutvima javljajuse u ovoj sferi pojave koje jednim imenom moemo nazvatilov na vjetice.To su razliiti oblici progona ljudi koji misle drugaije od slubenog,proklamiranog ili javno prihvaenog. To su razliiti oblici "spaljivanja"knjiga (izbacivanja iz knjinica, zabranjivanja, onemoguavanjeobjavljivanja), novina iasopisa, postojanjeverbalnog delikta, te razni oblici javnog diskvalificiranja pojedinaca.

    Vizija zdravog drutvaHumanistika teorija, polazei od kritike analize suvremene Zapadne

    civilizacije, otvorila je perspektive nekog budueg drutva koje bi omoguiloovjeku njegovo potpunije samoostvarenje.

    Na egzistencijalnom planu istie se potreba okretanjaovjeka prirodi ishvaanje da jeovjek dio te prirode. Umjesto homocentrizma zagovara se

    ekocentrizam. Skladan ivot s prirodom zahtijeva jednu novu filozofijuivljenja i odgoj nove ekoloke svijesti. Na podru ju ljudskog rada vano jereafirmirati rad kao oblik ljudskog stvaralatva, te iskorijeniti glad isiromatvo.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    32/180

    32

    U drutvenim odnosima potie se naputanje autoritarnih hijerarhijskihodnosa i izgradnja tzv. mrene strukture drutva, a umjesto totalitarizmarazvoj civilnog drutva kojee djelovati zahvaljujui suradnikim odnosimameu ljudima i omoguiti im ostvarivanje osobnih interesa i potreba. Odgojza nenasilje, mir i suradnju i potivanje ljudskih prava postaje jedno odvanih podru ja odgoja.Posebno se uloga drave mora smanjivati na podru ju kulture istvaralatva koje mora biti osloboeno od svih vanjskih pritisaka iogranienja. U atmosferi sigurnosti i slobode moe doi do izraaja ljudskakreativnost koja treba nai nova rjeenja za drutvo budunosti. Ovo vrijedi iza podru je odgoja od kojeg se oekuje da bude znaajaninitelj u stvaranjuzdravog drutva, a ne konzervator postojeeg.

    * * *Odgoj se uvijek temelji i na nekoj sociolokoj teoriji. Za odgoj je obino

    znaajno shvaanje odnosa pojedinca i drutva. Ako se smatra da je drutvo(nacija, drava, politiki sustav) znaajnije odovjeka i daovjeka treba"oblikovati" prema potrebama drutva, onda uvijek kao rezultat imamo raznevarijante autoritarnog odgoja, koji se ostvaruje represijom. Humanistikateorija koju ovdje zagovaramo, konflikt izmeu ovjeka pojedinca i drutvarjeava tako da zagovara kritiki odnos prema drutvu i potrebu njegovogstalnog mijenjanja prema ljudskim potrebama. Samim tim odgoj se shvaakaoin emancipacije i nenasilja.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    33/180

    33

    Zadaci: Matom stvarati drutvo budunosti i sebe u njemu, polazei od svojih elja ipotreba. Na taj nain stvaramo odmak od postojeeg drutva i aktivniji odnos u njegovommijenjanju. Razmiljamo i o ulozi odgoja u drutvenim promjenama.Sredstva: Papiri razliite veliine, boje, kazetofon.

    1. Voditelj/voditeljica najavi da je naslov radionice Drutvo budunosti, teda matom treba doarati drutvo u kojem bismo eljeli ivjeti za 30godina. Nakon kraeg razmiljanja svatko pred skupinom iznese nekesvoje elje.

    2. Uz prikladnu glazbu voditelj/voditeljica govori voenu fantaziju u kojojulaze u vremeplov i dolaze u drutvo budunosti.

    3. Svi sudionici podijele se u male grupe i unutar grupe svatko ispria svojdoivljaj. Nakon toga unutar grupe vri se konkretizacija drutvabudunosti tako da se sve ideje uzimaju u obzir, ali daju i nove. Pri tomese nastoji razmiljati o sve tri drutvene sfere:

    Egzistencijalna - proizvodnja hrane, odjee, obue, stanovanje,promet, izvori energije i sirovina, zatita ivota i zdravlja ljudi, zatitaprirode...

    Drutveni odnosi- nain donoenja odluka, moral, pravo, drava,rjeavanje sukoba...Kultura i stvaralatvo- znanost, umjetnost, religija, rituali, obiaji,mediji, odgoj i obrazovanje...

    Unutar grupe izrauje se zajedniki poster kojim se vizualno prikazujekoncepcija budueg drutva. Grupa izlae svoj rad i predstavlja gaostalima.

    4. Razgovara se o impresijama, razgovara o mogunosti odgoja u stvaranjudrutva budunosti.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    34/180

    34

    Prije nego krenemo na izuavanje ovog vanogpoglavlja evo male vjebe koncentracije, koja se inaemoe provoditi na poetku nastave ili neke drugeaktivnosti:

    Uivimo se u ovaj trenutak i ujedinimo sve svojesnage... Osje ajmo se ugodno i oputeno... Nekadisanje postaje sve dublje i dublje... Osjetite kakoraste va osjeaj oputenosti i mirno e... Svaki udah iizdah je kao val umirujue energije koja odnosi brigei napetosti... Odnosi uznemirujue misli i teko e...Potpuno ste mirni...dio ovog trenutka... Spremni steprogovoriti svojom unutarnjom snagom i najboljimu sebi... Neka vas to ispuni sre om i zadovoljstvom!

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    35/180

    35

    TO JE ODGOJ

    Odgoj je meuljudski odnos u kojem se stvaraju uvjeti za razvoj ljudske jedinke. To je odnos izmeu roditelja i djece, djece i druge djece, odgajateljai odgajanika, uitelja i uenika. Taj odnos nije nikad jednostran, on uvijekmijenja i odgajanika, ali i odgajatelja. Taj je odnos u funkciji poticanja rasta irazvoja linosti, a ako nije onda se ne moe zvati odgojem.

    Definicija koju smo naveli polazi od humanistike teorije. Druga teorijskashvaanja ovjeka i drutva vode drugaijem shvaanju odgoja. Navodimosamo neka:

    Prilino je raireno represivno poimanje odgoja. Odgoj se tu shvaa kaopokoravanje inae zle ljudske prirode i ima oblik nasilja. Izreke - iba sesavija dok je mlada - Batina je iz raja izrasla - Bez muke nema nauke itd.ilustracija su koncepcije odgoja shvaenog kao savijanje, batinanje imu enje. esta fizika zlostavljanja djece, pa i tee tjelesne povrede, nisusamo incidentne situacije nego i posljedica takvog represivnog shvaanjaodgoja.

    Odgoj se esto shvaa kao oblikovanje ponaanja. Ponaanje koje jedrutveno prihvatljivo pozitivno se potkrjepljuje (odobrava, pohvaljuje), akoje nije prihvatljivo, negativno se potkrjepljuje (osuuje, kanjava). Dijetetako postupno biva naviknuto na ponaanje koje nee izazvati osudu inegodovanje drugih. Ovo je svakako jedan vid odgoja, ali se odgoj time neiscrpljuje. Pojava tzv. drutveno neprihvatljivog ponaanja (agresija, kraa,kriminal) dogaa se i pored negativnog potkrjepljenja i ne moe se rijeitinagradama i kaznama.

    Odgoj se shvaa i kao uenje vrijednosti - to je dobro, a to loe, to sesmije, a to ne. Kad mlada ljudska jedinka usvoji odreeni sustav drutvenihvrijednosti, onda se proces odgoja smatra zavrenim. Ovome je donekleslino shvaanje odgoja kao moralnog odgoja, odnosno uenja odreenihmoralnih normi i navikavanja da se postupa u skladu s t im normama. Sigurno je da u procesu odgoja ljudska jedinka usvaja i odreeni sustav drutvenihvrijednosti i moralnih normi, ali to je ipak samo jedan vid odgoja. Agresivnodijete nije posljedica nepoznavanja moralnih normi, nego nezadovoljenostinekih od osnovnih ljudskih potreba i ispoljavanje destruktivnosti.Onemoguavanje izraavanja agresivnosti na jedan nain rezultirate drugimvidom agresivnosti i tu moralna pouka uope ne pomae.

    Odgoj se shvaa i kao nastojanje na ostvarenju odgojnog ideala. Svako

    drutvo zagovara neki tipovjeka koji se smatra idealnim. To posebno dolazido izraaja u nedirnutim ljudskim zajednicama, koje mogu biti vrlo agresivne

    i ratniki raspoloene, a druge opet miroljubive i otvorene za suradnju.Uvijek je to rezultat odgoja koji se prakticira u toj sredini i zagovaranja

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    36/180

    36

    ena dugog vrata izTa landa

    odreenog tipaovjeka. Ipak, tenja da se svaki pojedinacizgradi, formira ioblikuje prema nekom zamiljenom idealu u praksi zavrava kao guenjeindividualnih posebnosti i vodi do neautentinih serijskih linosti. Posebnogroteskan primjer je onaj koji su u nekim plemenima pronali antropolozi: Unekim zajednicama u Burmi idealom enske ljepote smatra se dugi vrat i zatose djevojkama stavljaju prsteni koji postupno isteu vrat. Ali ti prsteni morajudoivotno ostati na vratu jer glava bez njih ne

    moe stajati. U nekim krajevima Kine idealomse smatralo malo stopalo pa su djevojkamacijelo vrijeme na nogama drali male cipele to je dovelo do deformiranih ali malih stopala.ovjek se, dakle, moe gotovo neogranienooblikovati kako fiziki tako i psihiki, ali tonastojanje da se uovjeka izbriu njegoveindividualne osobitosti i priblii ga odgojnomidealu moe imati i tragine posljedice za razvojlinosti i psihiko zdravlje pojedinca.

    Postoje shvaanja po kojima je odgoj ustvari individualanin. Djeca koja odrastaju uistoj obitelji i pod istim odgojnim utjecajima bite razliite, a ponekad i vrlo oprene osobe. Toznai da pojedinac izabire meu odgojnim

    utjecajima i da zapravo sam utjee na svoj osobni razvoj. Zato se govori ofenomenu samoodgoja. I ovo je svakako znaajan vid odgoja, ali se ni timeodgoj ne iscrpljuje. Odgoj ima svoju individualnu, ali i socijalnu dimenziju.

    Razliiti pristupi odgojuDa bismo ilustrirali ove razliite pristupe donosimo primjer male Martine

    koji je u svojoj knjizi opisao Damir De Zan (1994), aliemo mi pokuati natom primjeru ilustrirati razliite teorijske pristupe.

    "Martinu je na psihoterapijsku konzultaciju dovela majka, po preporucinastavnice, nakon to je Martina razvila fobiju od kole. Neposredno prije izbijanja fobi kih simptoma. Martina se sukobila s nastavnicom: u kolu je dola znatnoranije no to je trebalo te ju je deurna nastavnica, uz prijekore , potjerala kui. Martina je kui dola uplakana, drhtala je, povraala. Istu no sanja da je proganja vjetica. Budi se vritei i dozivajui mamu. Mama je uzima u svoju postelju. Ujutro odbija poi u kolu. Ne eli pojesti doru ak. Povraa. Pla e. Drhti ivriti. Od tada je majka vodi u kolu. Martina pla e cijelim putem i moli da se vratekui. U koli je uplaena, na svaki glasniji ton pla e." (Isto, str. 33)

    Majka ovdje primjenjuje bihevioristiki pristup da bi pomogla Martini uprevladavanju njezinih problema. Bihevioristika teorija smatra da jedino tomi moemo prouavati nae je ponaanje. Mi svoja ponaanja uimo tako da

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    37/180

    37

    ona bivaju pozitivno ili negativno potkrjepljivana. Ponaanja koja izazivajupodrku i odobravanje, nastojimo ponoviti, a ona koja izazivaju negodovanjenastojimo napustiti. Majka nastoji promijeniti Martinino ponaanje. Toinitako da ju vodi u kolu. Pretpostavljamo da hvali i podrava ponaanje koje jeprihvatljivo, a da negoduje na njezino ponaanje koje je negativno premakoli i uiteljici. Takav pristup moe biti uinkovit i on je vrlo prisutan usvakodnevnom odgojnom pristupu roditelja i uitelja, ali ovaj put nije daorezultate. Zato dijete vodi psihoterapeutu, a on primjenjuje dubinskipsihoanalitiki pristup koji ponaanje vidi kao simptomiji stvarni uzrokmoe biti skriven.

    Terapeut je najprije ustanovio da je Martina izgubila oca u svojoj treoj godini.Otac je bio alkoholi ar i tukao je mamu, ali nju nije tukao.esto ju je vodio sasobom dok je iao na posao. Bio je veterinar. Nakon smrti oca majka s Martinomodlazi roditeljima gdje ivi zajedno s jo dvije sestre i njihovim obiteljima. U terapijikoja je trajala nekoliko mjeseci koriteni su crte i igra te verbalizacija. U nekolikomjeseci u kojima je Martina dolazila na susrete s terapeutom nacrtala je pet crtea.

    Na prvom je prikazala sebe i mamu kao drvo i kuu. U razgovoru kae da su ona imama tako same. Nakon nekoliko susreta crta drugi crte i naziva ga "Put u

    Zagreb". Crte je veseliji. Prikazuje drvee i cvijee i jato ptica. Jedna se pticaizdvojila iz jata. O izdvojenoj ptici ne eli pri ati. Za crte kae da je veseliji i da toono to vidi kad ide u Zagreb. "Pritom dodiruje lije nika i o ekuje da joj se jednakouzvrati." (Isto, str. 36.) Nakon nekoliko susreta crta trei, za koji terapeut kae da jeklju an. Nacrtala je vazu sa cvijeem na stolu. "Lije nik se divi vazama i cvijeu i pita za koga je, za mamu, ili moda za njega. Martina uti oborena pogleda i pognute glave. Lije nik pita o udnoj boji stola i zida. Doima se sve potitenijom.Terapeut ukazuje na neravan stol. Djevoj ica tvrdi da je to stolnjak. Po inje plakati.- To je cvijee na grobu moga tate - uspije rei kroz suze. - Nikada nisam bila... Mama me nije vodila, a ja je nisam molila jer sam mislila dae se ljutiti ako to

    traim." (Isto str. 36.) Nakon to je terapeut razgovarao s majkom slijede posljednjadva crtea na kojima se vidi cvjetna livada i autoportret "Martin u oblacima". Crteiodraavaju dijete koje je rijeilo svoje probleme.

    Autor objanjava da su u terapijskom procesu nastala dva problemska i tritransferna crtea. "Njima je sedmogodinja djevojica izrazila svoje vanjske iunutranje konflikte, nesvjesno potisnute, ali i svjesno zatomljivane...Komunicirajui putem crtea kao prijelaznog objekta, doli smo do uvida uMartinine problema i konflikte... Tek pokoja intervencija lijenika bila jedovoljna da omogui Martini vlastitu interpretaciju, pojanjavanje i proradunacrtane grae..." (Isto, str. 40, potcrtao L.B.) Psihoanalitiki pristup7 problem ove djevojice vidi kao potisnuti sukob koji dijete ima izmeu

    ljubavi prema majci i ljubavi prema ocu. Postoji strah djevojice da eizgubiti majku ako iskae svoju ljubav prema ocu. Zato dijete to potiskuje u7 Radi detaljnijeg upoznavanja psihoanalitikog pristupa vidi Gruden, 1989.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    38/180

    38

    nesvjesno, a ono onda djeluje kao pojaana osjetljivost i mali sukob suiteljicom raa fobijom od kole. Terapeut postupno dijete vodi dosuoavanja s potisnutim konkfliktom i do njegove prorade. Zato autor kae da je kljuan trei crte koji je izazvao i vrlo burne emocionalne reakcije. Uzpomo majke svi umiljeni strahovi nestaju i ponaanje djeteta postajenormalno.Humanistiki pristup bi bio isti u postupcima, ali razliit u interpreataciji.Ponaanje je povezano s osnovnim potrebama. U ovom sluaju radilo se ougroenoj potrebi za ljubavlju i pripadanjem. Djevojica je podjednakovoljela i oca i majku, i pored toga to je imao loe odnose s majkom, ali sebojala da ta ljubav prema ocu moe izazvati gubitak majine ljubavi do koje joj je vrlo stalo. To je dovelo do emocionalne nestabilnosti i ugroenostipotrebe za sigurnou. Zato je na malu incidentnu situaciju u koli tako burnoreagirala, a majina pojaana briga u toj situaciji bila joj je potrebna da bizadovoljila tu ugroenu potrebu za ljubavlju i pripadanjem. Dok je trajalafobija od kole majina briga i ljubav se pojaala i tako zadovoljavala tupotrebu. Kljuan trenutak u terapiji s humanistikog aspekta bio je kad jedjevojica uhvatila terapeuta za ruku iskazujui tako bliskost i povjerenjeprema drugoj osobi s kojom se moe razgovarati. Osvjeivanje vlastitepotrebe i razgovor s terapeutom, a zatim i s majkom zadovoljilo je potrebu,vratilo djetetu sigurnost i nestale su vanjske manifestacije koje su se ranije javljale.

    Odgoj i obrazovanjeU pedagokoj literaturi javljaju se razliita shvaanja odgoja, a isto tako i

    obrazovanja te se i njihov meusobni odnos razliito definira. Po jednomshvaanju odgoj je iri pojam koji u sebi ukljuuje i obrazovanje, po drugompak obrazovanje je iri pojam koji u sebi podrazumijeva odgoj. Postoji i treeshvaanje koje odgoj i obrazovanje vidi kao dva razliita pojma. U naojpedagokoj praksi stalno se ponovno naglaava problem zapostavljenostiodgoja to je dijelom i rezultat vladajuih pedagokih koncepcija. Ako seodgoj shvaa kao uenje ponaanja, vrijednosti i moralnih normi, onda seodgoj uvijek svodi na obrazovanje bilo da se radije upotrebljava jedan ilidrugi termin.

    Ako pak odgoj shvaamo kao poticaj i podrku u razvoju linosti, aobrazovanje kao sustavni proces uenja onda je jasno da meu njima postojiizvjesna razlika. Na individualnom planu odgoj se odnosi na zadovoljavanjeosnovnihovjekovih potreba (biolokih, socijalnih i samoaktualizicijskih), a

    obrazovanje na zadovoljavanje interesa (spoznajnih, doivljajnih ipsihomotornih). U drutvenom pogledu odgoj se odnosi na usvajanjevrijednosti (egzistencijalnih, drutveno-moralnih i humanistikih), aobrazovanje na usvajanje tekovina kulture i civilizacije (znanosti, umjetnosti i

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    39/180

    39

    tehnologije). Zato smatramo nunim uoavanje ove razlike izmeu odgoja iobrazovanja. Ipak, oni se ostvaruju u okviru jedinstvenog odgojno-obrazovnog procesa pa se meusobno isprepleu. Teorijom tog jedinstvenogodgojno-obrazovnog procesa bavi se didaktika, te smatramo da se didaktikamora podjednako baviti i odgojem i obrazovanjem. Metodiki nam seinikorisnijim da postoji posebna metodika odgoja i posebna metodikaobrazovanja, ali u praksi mora se opet ostvariti njihovo meusobno jedinstvo.

    Sociocentrizam i pedocentrizamOdgoj je drutveno uvjetovan. U jednom totalitarnom drutvu odgoje

    biti autoritaran i zasnovan na represiji. U demokratskom drutvu odgoje sevie temeljiti na poticajnim postupcima i uvaavate slobodu odgajanika.Totalitarna drutva tee stvaranjunovog ovjeka potrebnog tom drutvu,odnosno tee potpunoj adaptaciji pojedinca drutvenim zahtjevima i potrebidrutvenog sustava. Demokratska drutva uvaavaju autonomiju pojedinca.ali uvijek postoji izvjesna suprotnost izmeu drutvenih zahtjeva i potrebapojedinca. Te suprotnosti su to vee, to se radi o manje demokratskim imanje humanim drutvima. Za totalitarna drutva karakteristino je tzv.sociocentristiko shvaanje odgoja. Odgoj se shvaa kao realizacija zadatakakoje postavlja odreeno drutvo.8

    Nasuprot tome postoji shvaanje da seovjek ne treba oblikovati premapotrebama drutva nego da se drutvo treba mijenjati prema ljudskimpotrebama jer ni jedno do sada poznato drutvo u tome ne zadovoljava. To sepostavlja kao trajan zadatak koji je ogranien kako povijesnim stupnjemrazvoja drutva tako i kulturnom razinom odreene drutvene zajednice. Uodgoju treba uvaavati zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba svakogpojedinca te tako omoguiti odrastanje zdravih i konstruktivnih pojedinaca.Ovima e razliiti drutveni humanistiki zahtjevi (npr. nenasilje, ljudskaprava) biti neto potpuno prirodno pa ih u tom pogledu i ne treba posebnoodgajati. Odgoj treba uskladiti sa zakonitostima razvitka djeteta i odraslaovjeka kako odgoj ne bi bio nasilje nego poticaj i pomo u razvoju. Ovakvo8 "Kad sam posjetio Rusiju 1927. tamo je u kolama bilaudna smjesa demokracije ipropagande. U pogledu upravljanja i lokalnih poslova, u pogledu kolske discipline, upogledu kolskih aktivnostiak i u vezi izbora toe uiti i kako, kola je bila izvanrednodemokratina. S druge strane indoktrinacija za komunizam bila je na svakoj strani udbenika,u svakom dijelu nastave i organiziranih aktivnosti... U vrijemeistki ranih tridesetih postala je evidentna inkompatibilnost demokracije i indoktrinacije. Demokracija prakticirana ukolama rezultirala je suvie slobodnim miljenjem kod dijela uenika. Mlade se nije moglodrati indoktrinacijom odozgo. Dogodio se stoga iznenadni obrat k policiji. Demokratskielementi kole su nestali. kolski program je izraen formalno i tradicionalno. Poslunost,kolsko uenje i receptivnost doli su na mjesto pozitivne prakse iz dvadesetih godina."(Washburne, 1953, str. 47-48.)

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    40/180

    40

    shvaanje, koje polazi od djeteta kao osnovne vrijednosti u odgoju, nazivamopedocentrizam.

    Zbog dugogodinjeg plaenja pedocentrizmom u nas je jako naglaenosociocentristiko shvaanje odgoja pa je potrebno uiniti izvjestan pomak kpedocentrizmu. Ipak, i pedocentristiki i sociocentristiki pristup odgoju su jednostrani. Odgoj je svakako individualanin i rezultira odreenimpromjenama u linosti pojedinca i rezultat je vlastite aktivnosti svakogpojedinca. Meutim, pojedinac ivi u zajednici s drugim ljudima te svojepotrebe i ne moe zadovoljiti ne uvaavajui odreene drutvene norme kojesvaka drutvena sredina namee. Zato odgoj treba shvatiti kao jedanproturjean proces socijalizacije i individuacije.

    Trajno je pitanje moe li se promjenama u odgoju utjecati na drutvenepromjene. Moemo li npr. humaniziranjem odgoja posredno utjecati i nahumaniziranje drutva? Na ovo pitanje nije mogue jednoznano odgovoriti.Svi dosadanji pokuaji u tom pravcu nisu dali neke spektakularne rezultate, auvijek se u drutvenim promjenama jako raunalo s odgojem. Izgleda da udrutvu koje je samo spremno da se mijenja u pravcu vlastitog humaniziranjai odgoj moe dati svoj doprinos. Ako to nije sluaj i drutvo se razvija udrugom pravcu, odgojna nastojanja su preslabinitelj da bi taj trendzaustavila, a bite u takvom drutvu i onemoguena. Ali s druge strane, svaona drutvena odgojna nastojanja, koja su u suprotnosti s ljudskim potrebamai poprimaju oblik nasilja nailaze na otpor i neprihvaanje pa sva totalitarnadrutva i pored snane odgojne indoktrinacije ipak doivljavaju slom. Tomoemo vidjeti i na individualnom planu jer svi koji su nas u djetinjstvuodgajali strahom i nasiljem nisu na nas ostavili ozbiljniji odgojni utjecaj(osim odreenih traumatskih iskustava). Svi smo mi odrastali pod utjecajemosoba koje smo voljeli i koje su nas voljele.

    Cilj i zadaci odgojaPostoji individualni i drutveni aspekt odgojnog cilja. Individualni cilj

    odgoja je stvaranje atmosfere podrke i poticanja optimalnog razvoja ljudskihmogunosti svakog pojedinogovjeka. Pri tom se ne tei nekom unaprijedzamiljenom idealu, nego se svako dijete, mladi ili djevojka uvaava kaoosebujna jedinka i aktivno bie koje vlastitim angairanjem u suradnji sdrugim ljudima razvija svoje mogunosti. Drutveni cilj odgoja shvaamokao usvajanje odreenih vrijednosti i normi drutvenog ponaanja i odnosakojima se osigurava odranje postojeeg drutva ili dalji razvoj, ukoliko je

    drutvo okrenuto promjenama.Individualni cilj odgoja ostvaruje se kroz zadatke zadovoljavanjaosnovnih potreba. To su bioloke (hrana, voda, kretanje, zdravlje, sigurnost,zatita...), socijalne (ljubav, pripadanje, osjeaj vlastite vrijednosti...) i

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    41/180

    41

    samoaktualizirajue potrebe (razvoj pozitivne slike o sebi, osmiljavanjevlastitog ivota, ostvarenje vlastitih mogunosti...). Drutveni cilj odgojarealizira se ostvarivanjem zadataka egzistencijalnog odgoja (usvajanje normii vrijednosti vezanih za rad, zatitu ivota i zdravlja, zatitu okolia...)socijalnog odgoja (vrijednosti i norme kojima se reguliraju odnosi meuljudima) i humanistikog odgoja (ljudska prava i dignitet ljudske linosti).

    D r u t v e n e v r i j e d n o s t i

    Egzistencijalne Drutveno-moralne Humanistike

    1 2 3

    B i o l o k e

    A A1 A2 A3

    S o c i

    j a l n e

    B B1 B2 B3

    I n

    d i v i d u a

    l n e p o

    t r e

    b e

    S a m o a

    k t u a

    l i -

    z i r a

    j u e

    C C1 C2 C3

    Matrica za odre ivanje odgojnih zadataka

    Drutveni i individualni odgojni cilj i zadaci meusobno se proimaju i nemogu se potpuno razdvojiti. Odgojni zadaci uvijek uvaavaju i individualnepotrebe i odreene drutvene vrijednosti koje elimo da mladi ljudi prihvate.Taj odnos najbolje je vidljiv na matrici za odreivanje odgojnih zadataka.

    Svaki odgojni zadatak moemo uvrstiti u jedno od ovih polja, alieveina zadataka biti u poljima A1, B2 i C3 jer su zadaci egzistencijalnogodgoja vezani za zadovoljavanje biolokih potreba, zadaci drutveno-moralnog odgoja za zadovoljavanje socijalnih potreba, a zadacihumanistikog odgoja za samoaktualizirajue potrebe. No ponekade nekizadatak humanistikog odgoja biti povezan sa zadovoljavanjem biolokih ili

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    42/180

    42

    socijalnih potreba. Isto tako i egzistencijalni odgoj moe biti povezan i sasamoaktualizirajuim i sa biolokim potrebama.

    Pokuajmo to primijeniti na jednom primjeru. Donosimo najprije opis jednog djeaka, njegovih obiteljskih prilika, statusa u koli, te odgojnezadatke koje bi mogao planirati uitelj/uiteljica.

    DarkoDjeak ima 9 godina. Dijete je rastavljenih roditelja. ivi s ocem kojiesto izbivaod kue po nekoliko dana. Majka je otila na rad u inozemstvo i vie se ne javlja.Darko dolazi u kolu prljav i u pohabanoj odjei kojaesto zaudara na stajski gnoj.Zbog neistoe i neugodnog zadaha ostala djeca ga izbjegavaju, a nitko s njim neeli sjediti u klupi. Na sociometrijskom testu veina ga je u razredu odbila, aliMarko je izjavio da bi s njim zajedno elio obavljati neke poslove. Agresivan jeprema ostaloj djeci koja su sklona da ga okrivljuju i za ono to nije uinio.Ponekad kad se uzbudi muca pa mu se djeaci rugaju Muco. Jednom se u koliistakao kad je dolo do manjeg poara, a on ga je spretno ugasio. Kad otac nije kodkue sam obavlja sve kune poslove. Izgleda da voli ivotinje i rado se o njima

    brine.

    U takvom sluaju mogli bi se planirati sljedei odgojni zadaci: Osigurati Darkuistu odjeu kojue obui samo kad ide u kolu. Omoguiti mu da se u koli svaki dan opere, a zahtijevati da toini i

    kod kue. Osigurati mu obrok u kolskoj kuhinji. Pokrenuti postupak za dodjeljivanje socijalne pomoi. Pomoi mu da uspostavi bolju komunikaciju s djecom u razredu. Zaustaviti ruganje druge djece. Angairati djecu da pomognu Darku u njegovim problemima. Osigurati podrku ostalih uenika Darku u njegovom mijenjanju. Osigurati Darku govorne vjebe radi oslobaanja od mucanja. Omoguiti mu da se afirmira pred ostalima u onome uemu je dobar. Postupno razvijanje pozitivne slike o sebi. Pomoi Darku da si pronae prijatelje. Razgovarati o tome s

    Markom. Isticati ee njegove kvalitete kao to su radinost, ljubav prema

    ivotinjama, pribranost u izvanrednim situacijama. U suradnji sa socijalnim radnikom pokuati utjecati na sreivanje stanja u

    obiteljiAko bismo ove zadatke pokuali svrstati u matricu za odreivanje

    odgojnih zadataka vidimo da bi prva tri zadatka spadala u polje A1 jer se radi

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    43/180

    43

    o egzistencijalnom odgoju i zadovoljavanju biolokih potreba.itateljupreputamo da pokua razvrstati ostale zadatke te da provede malu analizu.Svakako je mogue ove zadatke dopuniti i drugim zadacima, ali ne treba teitida sva polja u matrici budu ispunjena. Matricu treba shvatiti kao pomo ukompleksnom sagledavanju odgojne problematike.

    * * *Razliito shvaanje odgoja rezultat je razliitih teorijskih polazita, ali i

    odreene kulture i tradicije. Odgoj ovdje shvaamo kao poticanje optimalnograzvoja pojedinca i kao usvajanje opeprihvaenih drutvenih vrijednosti inormi. Odgoj nije isto to i obrazovanje, mogu se dogaati odvojeno, ali i u jedinstvenom odgojno-obrazovnom procesu. Egzistencijalni, drutveno-moralni i humanistiki odgojni zadaci ostvaruju se u interakciji s biolokim,socijalnim i samoaktualizirajuim potrebama pojedinca.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    44/180

    44

    Zadaci: Poimanje odgoja kao meuljudskog odnosa, razliito shvaanje odgoja, sloenostfenomena odgoja, zadaci odgoja.Sredstva:Papiri za postere, boje i flomasteri, literatura o odgoju, radni listovi "Runo pae",matrica odgojnih zadataka, listi za vrednovanje.

    1. Svaki sudionik se predstavi tako da kae neto o jednojvanoj osobiu svomivotu, i kako je ta osoba utjecala na nju/njega.

    2. Sudionici se podijele u nekoliko skupina te rasprave o tometo je odgoj. Tosimboliki izraze zajednikim crteom na veem papiru (posteru). Svakaskupina prikae svoj poster i ukratko ga obrazloi.

    3. Iz razliitih pedagokih djela (domaih i stranih, suvremenih i povijesnih) trebaispisatidefinicije odgoja. Svaku definiciju treba napisati na drugi papir. Zatimsvaki sudionik napie to za nju/njega znai odgoj. Svi ti papiri se izmijeaju ipodijele na tri jednaka dijela, te se svaki dio da jednoj grupi. Dobivene definicijetreba podijeliti u dvije skupine prema sljedeim kriterijima: Prva grupa:Pedocentristiko i sociocentristiko shvaanje odgoja. Druga grupa: Odgoj shvaen kaoprilagoavanje i kaooslobaanje. Trea grupa:Represivnoi nerepresivnoshvaanje odgoja.Grupe se mogu me usobno izmjenjivati ukoliko nai u na definiciju za kojusmatraju da se vie odnosi na kategorije koje ima druga grupa.

    4. Po analogiji na priu "Runo pae" napisana je pria o usvojenom djeaku kojiima problema u odnosu s vrnjacima (vidi prilog). Svi sudionici se podijele uetverolane skupine. Svatko odabere jednu od uloga:

    Djeak,Majka,Djeak iz gradaRazrednica

    Zatim se okupe po ulogama kako bi se upoznali sa svojom ulogom (u svakojgrupi netkoita tekst za tu ulogu). Potom se ponovno vrate u svoje skupine iodigraju razgovore razrednice, majke i dva djeaka. U tomee doivjetisloenost odgojne situacije i razliita mogua rjeenja. Svaka grupa treba potomnapisati u matricu (str. 47) zadatke koje bi mogla postaviti razrednica u tojsituaciji.

    5. Na kraju sudionici naListiu osjeanja (str. 165) oboje jedan ili vie likovakojima izraze svoje zadovoljstvo ovom radionicom, a ako ele moe seorganizirati i rasprava o ovim problemima ve prema njihovim interesima.

  • 8/12/2019 METODIKA ODGOJA

    45/180

    45

    Dje ak9 Ti si usvojeni dje ak iz Bosne. Majka ti je pri ala da su tvoji pravi

    roditelji stradali u Sarajevu za vrijeme rata. Odrastao si u selu u kojemsu svi bili ljubazni prema tebi, tvoji roditelji, mnogo stariji brat i sestre, alii seoska djeca koja su ila u kolu s tobom. Kada bi po eo mucati zavrijeme govora bili su paljivi i nisu se smijali. Uvijek si bio dobar usvemu u koli, a posebno u matematici koju si volio.

    Ove godine poao si u srednju kolu u gradu. Putuje svaki danautobusom.