MENADZMENT-Seminarski Rad-Organizacija Zdravstvenih Ustanova-Medicina1 PDF

download MENADZMENT-Seminarski Rad-Organizacija Zdravstvenih Ustanova-Medicina1 PDF

If you can't read please download the document

description

Medicina

Transcript of MENADZMENT-Seminarski Rad-Organizacija Zdravstvenih Ustanova-Medicina1 PDF

Mendzment - SEMINARSKI RADPredmet:Organizacija zdravstvenihustanovaTEMA:PodelamenaderskihposlovauDomuzdravlja"BokoVrebalov"uZrenjaninu- Seminarskirad -http://www.besplatniseminarskiradovi.comSADRAJSADRAJ ......................................................................................................................................21. UVOD .........................................................................................................................................31.1. Pojam i struktura menadmenta zdravstvene ustanove.........................................................32. CILJ RADA ..............................................................................................................................53. RAZRADA PREDMETA RADA ..........................................................................................53.1. Istorijat doma zdravlja u svetu ..............................................................................................53.2. Istorijat domova zdravlja u Republici Srbiji......................................................................53.3. Istorijat doma zdravlja u Zrenjaninu ...............................................................................63.4. Menadment Doma zdravlja "Boko Vrebalov" - Zrenjanin..........................................73.4.1. Planiranje u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" - Zrenjanin ...........................................73.4.2. Organizovanje.................................................................................................................83.4.3. Rukovoenje ...................................................................................................................93.4.4. Kontrola ..........................................................................................................................93.4.5. Specifini zadaci menadmenta Doma zdravlja "Boko Vrebalov": ...........................103.4.6. Merenja kvaliteta zdravstvene usluge u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" ................123.4.7. KPMG - Revitalizacija kulture kroz vrednosti .............................................................134. ZAKLJUAK - PREPORUKE .............................................................................................145. LITERATURA ........................................................................................................................17vei i ukoliko je njegovo organizaciono ustrojstvo komplikovanje, utoliko e dispozitivneaktivnosti u ukupnim aktivnostima biti vie zastupljene i obrnuto.1. UVODMenadment je proces planiranja, organizovanja i kontrolisanog rada ljudi u datimuslovima radi postizanja ciljeva.Nauna dostignua u domenu biomedicinskih nauka uslovila su usavravanje organizacije unutar zdravstvenog sistema, sa ciljem usmeravanja procesa u zdravstvu sa efikasnijim korienjem potencijala ljudi i resursa. Menadment u sistemu zdravstvene zatite stanovnitva obeleava procedure pomou kojih se zahtevi za zdravljem ispunjavaju pruanjem specifinih usluga zdravstvene nege korisnicima.Pojam menadmenta u zdravstvenoj zatiti - domu zdravlja, mora se posmatrati kao upravljaki proces koji je orjentisan na meuljudske odnose, komunikaciju i ponaanje u zdravstvenoj ustanovi.Za razliku od tradicionalnog upravljanja organizacionim sistemima, za koji je bio karakteristian analitiki pristup i interdisciplinarno reavanje poslovnih problema, savremeni menadment zdravstvene ustanove se odlikuje sintetikim pristupom i transdisciplinarnim reavanjem poslovnih problema.Putevi saznanja i sticanje uverenja o neemu, posebno ako su u pitanju sistemi kao to su zdravstvene ustanove i ljudske organizacije uopte, nisu definitivno odreeni i razlikuju se s obzirom na drutveno-politiko ureenje drave, te nivo ekonomskog razvoja i socijalne brige u regionu. Stoga postoje brojni alternativni i ak rivalski pristupi istraivanju ponaanja i upravljanja zdravstvenim organizacijama.Sa izuzetkom iste istraivake i druge znatielje, sva ostala izuavanja upravljanja obavljaju se sa ciljem da se odgovori na pitanje: kako uspenije upravljati? Bogata akademska literatura ima tu normativnu svrhu da ui kako se uspeno upravlja. Konsultantske organizacije samo to rade tj. trae odgovore na napred postavljeno pitanje. Velike i male prie i pripovesti o menadmentu, na kraju krajeva, pokuavaju da odgovore na isto pitanje. Dakle, ta je to to bitno odreuje nivo uspenosti upravljanja jednom zdravstvenom organizacijom?Zdravstveni sistem bi mogao da se definie kao deo opteg drutvenog sistema, odnosno jedan od njegovih podsistema, iji je glavni zadatak unapreenje i ouvanje zdravlja. Sa optim drutvenim razvojem, jaa i razvoj zdravstvenog sistema i njegovog znaaja i uloge u optem razvoju.1.1. Pojam i struktura menadmenta zdravstvene ustanoveSve aktivnosti u jednom organizacionom sistemu uopteno ali i u okviru zdravstveneustanove kao sistema se, prema svome karakteru, mogu se podeliti na dve osnovnegrupe:izvrne aktivnosti, tj. aktivnosti koje se neposredno izvravaju (npr. lekarski pregled,previjanje rane, utovar, istovar i sl.);dispozitivne aktivnosti, tj. aktivnosti kojima se konkretizuju, iniciraju i usmeravaju izvrne aktivnosti (npr. donoenje odluke o tome ko treba da obavi odreene izvrne aktivnosti, na koji nain i u kom roku, zatim aktivnosti na izdavanju naloga, ili koordinaciji izvravanja pojedinanih zadataka).Odnos izmedu izvrnih i dispozitivnih aktivnosti u jednom organizacionom sistemu bitno zavisi od njegove veliine i njegovog organizacionog ustrojstva. Ukoliko je organizacioni sistemDispozitivne aktivnosti jesu, po svome karakteru, usmeravajue aktivnosti. Njihov smisao se sastoji u navodenju" organizacionog sistema na ostvarivanje unapred utvrenih ciljeva. Za ove aktivnosti se, ne samo kod nas, ve i u svim drugim zemljama, sve vie koristi termin menadment ( management = rukovoenje, rukovanje, uprava, direkcija ).Znaenje ove rei je dvojako. U funkcionalnom smislu, re menadment znai voenje, tj. usmeravanje funkcionisanja i razvoja sistema. U ovom smislu menadment predstavlja, dakle, poslovnu funkciju. Ova poslovna funkcija obuhvata sve aktivnosti u oblasti donoenja odluka, delegiranja zadataka i njihove koordinacije, dakle, sve aktivnosti koje se ne sastoje u neposrednom izvravanju pojedinanih zadataka.U institucionalnom smislu, menadment obuhvata sve instance u organizacionom sistemukoje su nadlene za:poverenje zadataka,koordinaciju,kontrolu,usmeravanje podreenih saradnika .Polazei od vremenskog horizonta na koji se odnose odgovarajue odluke, menadment moe da bude:strateki (tzv. top-management),taktiki (tzv. middle-management),operativni (tzv. first lain management).Strateki menadment je nadlean za donoenje stratekih (dugoronih) odluka. Njegovi nosioci jesu rukovodioci najvieg nivoa (generalni direktor i direktori organizacionih jedinica).Taktiki menadment je nadlean za donoenje taktikih (srednjoronih) odluka. Njegovi nosioci jesu rukovodioci na svim niim nivoima, osim rukovodilaca koji rukovode neposrednim izvriocima radnih zadataka.Operativni menadment je nadlean za donoenje operativnih (kratkoronih) odluka. Njegovi nosioci jesu rukovodioci neposrednih izvrilaca, dakle, rukovodioci na najniem nivou rukovodenja (grafikon br. 1).Grafikon 1: Nivoi menadmentazadatkom da se bavi leenjem obolele odojadi i preventivnim aktivnostima iz oblastiimunizacije i zdravstvenog vaspitanja. Iste godine poinje da radi ambulanta za VenerineFunkcija menadmenta zdravstvene ustanove Doma zdravlja "Boko Vrebalov" se sastojiiz etiri sekundarne funkcije i to:planiranja,organizovanja,rukovodenja,kontrole .2. CILJ RADACilj ovog rada je da se stekne uvid u organizaciju, funkcionisanje i mogueperspektive razvoja menadmenta - sistema upravljanja Doma zdravlja u Zrenjaninu.Ideja ovog rada je da sagledaja podela menadmentski poslova u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjanin sa moguim preporukama i predlozima za poboljanje manadmenta ustanove.3. RAZRADA PREDMETA RADADom zdravlja "BokoVrebalov" u Zrenjaninu je zdravstvenaustanova kojaobezbeuje vanbolniku zdravstvenu zatitu na teritoriji optine Zrenjanin.3.1. Istorijat doma zdravlja u svetuPoetak samostalnog razvoja vanbolnike zdravstvene zatite moe se pratiti od 16 veka. U tom periodu, sa reformistikim pokretom u veini evropskihzemalja nastaje prekretnica u organizovanju medicinske nege i leenja. U prvo vreme diferenciraju se sa tri tipa van bolnikih ambulanti:Ambulante u kojima su radili bolniki lekari, usluge su bile besplatneAmbulante za siromahe, gde je trokove nadoknaivala drava na bazi posebnihzakonaAmbulante u kojima je pacijent unapred uplaivao svoje leenje za jedan vremenskiperiodSve do poetka 19 veka razvoj vanbolnikih ustanova je bio veoma spor. U vremenskom rasponu od 1910. god. do 50-tih godina osnovni sadraj i organozacioni oblici vanbolnike zatite potiu iz Velike Britanije i ire se i u drugim zemljama Evrope. Sa osnivanjem Ministarstva zdravlja 1919. god. zapoinju pripreme za reformu britanskog zdravstvenog sistema. Na elu komisije dolazi dr B.Doson. Od niza zakljuaka i predloga izdvaja se onaj koji se odnosi na formiranje zdravstvenog centra - Doma narodnog zdravlja, institucije za integrisanje preventivne i kurativne aktivnosti i obezbeuje zatitu stanovnitva koje ivi na jednoj teritoriji i da sarauje sa lokalnom administracijom.3.2. Istorijat domova zdravlja u Republici SrbijiUperiodu od 1919-1930 god. u naoj zemlji zabeleen je intenzivan razvojvanbolnikih ustanova, posebno Domova narodnog zdravlja. Tako je u Beogradu1919. god. osnovan deiji dispanzer kao zajednika ustanova francuskih i naih lekara saSa radom je poeo 22. marta 1953.g. kada je izabran prvi upravni odbor. Dom je biobolesti, a zatim 1922. god. Antituberkolozni dispanzer, 1923. god. Stanica za spasavanje i hitnu pomo, 1924. god. Dispanzer za majku i dete, i 1925. god. Ambulanta za suzbijanje trahoma. Uredbom o organizaciji higijenske slube od 14.09.1920. god Domovi zdravlja imenuju se kao institucije higijenske zatite sa zadacima da rade na suzbijanju zaraznih bolesti kao i na zatiti materinstva, omladine i posebno odojadi. Prema toj uredbi Domovi zdravlja se od tad osnivaju u svim veim mestima.3.3. Istorijat doma zdravlja u ZrenjaninuDom narodnog zdravlja u Zrenjaninu osnovan je 1930. god. u ulici Princa ora 2. Delokrug ovog Doma zdravlja protee se na celo podruje Banata. Cilj ustanove bioje da suzbije zarazne bolesti i da pomae rad optinskih lekara oko suzbijanja raznih bolesti. Sastojao se iz sledeih odeljenja:kolska poliklinikaBakterioloka stanicaKono venerina ambulantaPasterovo odeljenjeDeiji dispanzerUpravnik Doma zdravlja je bio dr Ivan Gruji, lekar opte prakse koji vodi Bakterioloko i Pasterovo odeljenje, dr ore Farago vodio je kolsku polikliniku, a dr Jovan Vitman Kono- venerino odeljenje i Deiji dispanzer. Posle rasformiranja narodnog Doma zdravlja 01.07.1958. god. izdvajaju se Deiji i kolski dispanzer i postaju jedna organiziciona jedinica. 01.01.1963. god. Deiji i kolski dispanzer pripajanjem savetovalita za trudnice i kontracepciju, pretvaraju se u Centar za zatitu majke i deteta. Deiji dispanzer je tokom godina razvijao slubu, ali do punog izraaja dolazi tek nakon osloboenja kada mu se pridaje prevenstveni medicinski znaaj uz potrebnu materijalnu podrku. Uvodi se obavezna vakcinacija protiv zaraznih bolesti ukljuujui i Sejbinovu vakcinu protiv deije paralize, naroito posle epidemije deije paralize1960. god. kada se kod nas od te bolesti razbolelo 28-oro dece. Vri se sistematski pregled predkolske dece, kako opti tako i zubni. Patronana i babinjarska sluba obuhvataju ne samo grad ve i ostala naseljena mesta. Zahvaljujui takvom sistematskom radu deija smrtnost je sa25 % pre rata smanjena na 3,3 % u 1963.god. Dom zdravlja se danas nalazi u ulici 29. novembra u Zrenjaninu.Osnovan je 1930 g. u Princa ora ulici 2. Delokrug ovog doma protee se na celo podruje Banata. Cilj ustanove je da suzbija zarazne bolesti i da pomae rad optinskih lekara oko suzbijanja raznih bolesti. Sastoji se od sledeih odeljenja:kolska poliklinika,Bakterioloka stanica,kono- venerina ambulanta,Pasterovo odeljenje iDeiji dispanzer.Dom je snabdeven sa svom potrebnom medicinskom opremom i spravama, uvar je naeg zdravlja i jedna od najkorisnijih ustanova u ovom gradu.Nakon drugog svetskog rata 22. novembra 1952 g. reenjem narodnog odbora optineZrenjanin forimiran je Dom zdravlja.direktorskog tima - direktora Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjanin, pomonika7zdravstvena ustanova sa samostalnim finansiranjem sa zadatkom da sprovodi mere i da se stara o optoj zatiti zdravlja stanovnitva, u spreavanju akutnih, hroninih i zaraznih bolesti. Da organizuje zdravstvenu slubu optu i specijalistiku, da se stara o usavravanju zdravstvenih kadrova, da prikuplja i obrauje statistike podatke o radu zdravstvenih ustanova, kao i o natalitetu i morbiditetu stanovnitva da se stara o poboljanju higijenskih prilika na svom podruju. Dom je bio nadlean nad radom optih i specijalistikih ambulanata, deijeg dispanzera, dispanzera za trudnice, stomatoloke i kolske poliklinike i slube hitne pomoi.3.4. Menadment Doma zdravlja "Boko Vrebalov" - ZrenjaninDanas menadment Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu ine:DIREKTOR DOMA ZDRAVLJA Dr Borislav orevi- spec.urgentne medicine;POMONIK DIREKTORA Dr Stevanka Nestorovi - Latinovi - specijalista interne medicinePOMONIK DIREKTORA ZA KVALITET I AKREDITACIJU Dr Nada Bai - specijalsta pedijatarNAELNIK SLUBE OPTE MEDICINE Dr Milorinka Kiurski - Petrov -specijalista opte medicineNAELNIK SLUBE ZA ENE DECU I OMLADINU - Dr Nada Prohaska - specijalista pedijatarNAELNIK STOMATOLOKE SLUBE - Dr Rada Kovrlija - specijalista bolesti usta i zubaNAELNIK SLUBE ZA ZATITU RADNIKA - Dr Katica Moorinac - specijalista medicine radaNAELNIK SLUBE ZA POLIVALENTNUPATRONAU - Dr OLIVERA LUKI - specijalista socijalne medicineNAELNIK HITNE MED.POMOI - Dr Branislav Momirski - specijalistaoptemedicineNAELNIKZAPRAVNE,EKONOMSKOFINANSIJSKE,TEHNIKEIDRUGE POSLOVE - Duan Jovanovi dipl. ecc.3.4.1. Planiranje u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" - ZrenjaninPlaniranje, u najirem smislu rei, predstavlja modeliranje budunosti. Ono se sastoji u konkretizaciji eljenog stanja (cilja) i definisanju odgovarajuih mera i resursapomou kojih se eljeno stanje moe ostvariti. Za razliku od planiranja u privredi, koje mora da prevazie veoma visok stepen neizvesnosti i promenljivosti inilaca koji e tokom planskog perioda uticati na poslovanje privrednih subjekata, planiranja u zdravstvu konfrontirano s manjim stepenom neizvesnosti i veom stabilnou relevantnih inilaca.Planiranje razvoja zdravstvene delatnosti Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu polazi od zakonom utvrenih zadataka, s jedne, i raspoloivih resursa, s druge strane. Interaktivnim postupkom menaderskog tima Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu se vri usklaivanje utvrenih zadataka s raspoloivim resursima samog doma, bilo putem ograniavanja zadataka, ili poveanja raspoloivih resursa i spada u domen aktivnostiizradu odgovarajuih metoda rada, standarda medicinskih usluga, normativa rada i8direktora i pomonika direktora za kvalitet i akreditaciju.Zakonom definisani zadaci zdravstvene delatnosti smatraju se njenim dugoronim ciljevima. Polazei od ovih ciljeva s jedne, i raspoloivih resursa, s druge strane, definie se dugorona razvojna strategija kojom e se ovi ciljevi ostvariti koje takoe definie menaderski tim direktora Doma zdravlja "Boko Vrebalov".Prvu fazu dugoronog perioda ( koji obino iznosi 10-20 godina ) predstavlja srednjoroni period od 5 godina. Srednjoroni ili taktiki ciljevi predstavljaju polaznu osnovu za definisanje sistema ciljeva i njegovu transformaciju u sistemu srednjoronih zadataka, kao i osnovu za procenu resursa potrebnih za njihovu realizaciju.Prvu fazu srednjoronog plana predstavlja godinji plan, u okviru koga se konkretizuju sve mere koje je neophodno realizovati, da bi se ostvario utvreni kratkoroni, odnosno godinji cilj koji definie tim direktora Doma zdravlja u Zrenjaninu Istovremeno se konkretizuju i izvrioci ovih mera, odnosno, nosioci kolektivnih zadataka, kao i sredstava potrebnih za njihovu realizaciju to takoe definie menaderski tim direktora Doma zdravlja u Zrenjaninu.Plan zdravstvene ustanove, odnosno, zdravstvene delatnosti, predstavlja osnovu za upravljanje razvojem odgovarajueg zdravstvenog sistema koji je u domenu Upravnog odbora ustanove i menaderskog tima direktora Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu.3.4.2. OrganizovanjeE. Grohla ( Erich Grochla ) definie organizovanje kao struktuiranje sistema radi ostvarivanja trajnih zadataka." Ovo struktuiranje se obavlja putem sistematskog iplanskog povezivanja oveka s ovekom, oveka sa sredstvom za rad i jednog sredstva za rad s drugim sredstvom za rad", zasnovanog na organizacionim pravilima koja imaju trajan karakter. Skup ovih pravila predstavlja organizaciju koja spada u domenu menaderskog tima direktora ustanove u saradnji sa naelnicima.Organizacija bilo kog zdravstvenog sistema ija je sastavna komponenta i Dom zdravlja "Boko Vrebalov" regulie i njegovu konstituciju i njegovo funkcionisanje. Konstitucija zdravstvenog sistema treba da bude u skladu sa sistemom njegovih planskih zadataka. Svakom planskom zadatku trajnog karaktera mora odgovarati jedan elemenat organizacione strukture. Zato svaka promena planskih zadataka zahteva i promenu organizacione strukture zdravstvenog sistema .Organizovati strukturu zdravstvenog sistema Doma zdravlja "Boko Vrebalov" - Zrenjanin podrazumeva:sistem planskih zadataka rasporediti na pojedine elemente organizacione strukture;definisati nadlenosti i odgovornosti za izvrenje ovih zadataka i u vezi s tim definisati odnose meu odgovarajuim elementima sistema; idefinisati materijalne i informacione tokove u sistemu.Organizacija funkcionisanja zdravstvenog sistema Doma zdfravlja "Boko Vrebalov" Zrenjanin obuhvata:izradu uputstava na osnovu kojih e se izvriti potrebne izmene organizacione strukture;izradu odgovarajuih standarda i normativa, kao i pravila vezanih za troenjematerijala i upotrebu sredstava za rad;9pravila ponaanja svih nosilaca planiranih aktivnosti;prostorno i vremensko konkretizovanje materijalnih i informacionih tokova u sistemu .Ovi zadaci organizacione strukture u okviru Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu se delimino regulisani zakonskim i podzakonskim aktima Republike Srbije a delimino ih donosi Upravni odbor ustanove u saradnji sa menadmemntskim timom direktora i naelnika slubi koje deluju u okviru doma.3.4.3. RukovoenjeRukovodenjekaosekundarnafunkcijamenadmentadefiniesekaouticaj pretpostavlje-nog (rukovodioca) na ponaanje saradnika. Prema navodima Konc-aO. Donel-a, pomou planiranja, organizovanja i kontrole mogue je aktivirati samo 60-65% spremnosti saradnika da prui odgovarajui uinak. Oko 40% zalaganja saradnika aktivira se socio-psiholokom orijentacijom funkcije rukovoenja.Empirijska istraivanja funkcije rukovodenja su obezbedila osnovu za definisanjerazliitih stilova rukovoenja i to:tradicionalni (autoritarni) stilovi;savremeni (kooperativni) stilovi); ilasefer (lassez faire) stil.Ni jednom od navedenih stilova se ne moe dati apsolutna prednost u odnosu na druge. Koji stil e, u konkretnom sluaju, dati bolje rezultate zavisi, pre svega, od kvalifikovanosti i organizacione kulture kolektiva, ali i od linih kvaliteta i kompetentnosti postojeeg rukovodstva.Za razliku od naih privrednih preduzea, u kojima se, zbog relativno niske organizacione kulture, vei uspeh moe oekivati od tradicionalnih sistema rukovoenja, u zdravstvenim ustanovama bi bolje rezultate, verovatno, dali savremeni stilovi koji su zastupljeni u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu. Ovo zahvaljujui, pre svega, viem nivou obrazovanosti zaposlenih, kao i veoj organizacionoj kulturi kolektiva Doma zdravlja "Boko Vrebalov". Za Dom zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu je izvrena odgovarajuu analizu karakteristika sistema s jedne, i prednosti, odnosno slabosti svakog od definisanih stilova rukovodenja, s drage strane, pa se tek na osnovu ove analize vre eventualne izmene postojeeg stila rukovoenja.U Domu zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu su zastupljeni savremeni stilovi rukovoenja i to uglavnom kooperativni stil rukovovoenja na viim nivoima i u okviru svih delova i slubi doma zdravlja.Rokovodea fukcija menadmenta Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu pripada timu direktora : direktoru Doma zdravlja "Boko Vrebalov", pomoniku direktora Doma zdravlja i pomoniku direktora Doma zdravlja za kvalitet i akreditaciju kao i naelnicima slubi u okviru svog delokruga rada - u okvirima rada svojih slubi ali u saradnji sa direktorskim timom menadera ustanove.3.4.4. KontrolaKontrola, kao sekundarna funkcija menadmenta, sastoji se u poreenju ostvarenih rezultata s planiranim. Da bi se ovo poreenje moglo izvriti, sistem evidencijeostvarenih rezultata mora biti usaglaen sa sistemom planiranja.Polazei od lokalizacije ovih potreba, odnosno od njihove podele na individualne i10Grafikon 2: Planiranje kao instrument upravljanjaKontrola se u svakom organizacionom sistemu, pa tako i u okviru Doma zdravlja "BokoVrebalov" u Zrenjaninu deli na tri nivoa:na nivou stratekog plana,na nivou taktikog plana, ina nivou operativnog plana.Preduslov za sprovoenje odgovarajue kontrole jeste postojanje savremenog informacionog sistema, kao i odgovarajuih indikatora uspenosti poslovanja ( grafikon br. 2 ).Pored kontrole ostvarivanja planiranih ciljeva, u zdravstvenoj ustanovi Domu zdravlja"Boko Vrebalov" u Zrenjaninu postoji i kontrola saradnika. Ova kontrola se odnosi na:kvalitet rada,ponaanje saradnika.Kontrola ponaanja saradnika se svodi na poreenje stvarnog ponaanja saradnika s normiranim, odnosno poeljnim ponaanjem. Tu spada kontrola tanosti, urednosti, odnosa prema ostalim saradnicima i sl.Ovu kontrolu na primarnom nivou vre glavne medicinske sestre slubi Doma zdravlja"Boko Vrebalov" zatim naelnici slubi i konano menadmentski tim direktora.3.4.5. Specifini zadaci menadmenta Doma zdravlja "Boko Vrebalov":Za razliku od menadmenta u privredi koji je, pre svega, usmeren prevashodno na maksimiranje dobiti, menadment u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninuje usmeren prevashodno na to potpunije zadovoljavanje zdravstvenih potreba pacijenata.to se sve zemlje sveta i sve oblasti ljudskih aktivnosti nalaze u krizi, koja je uslovljena11drutvene, razlikujemo:menadment zdravstvene ustanove, imenadment zdravstvene delatnosti.Menadmant Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjanninu u okviru zdravstvene delatnosti je regulisan zakonskim i podzakonskim aktima zdravstvenog sistema Republike Srbije dok je menadment Doma zdravlja "Boko Vrebalov" usmeren na to potpunije zadovoljavanje individualnih, a menadment zdravstvene delatnosti / uopteno, na to potpunije zadovoljavanje drutvenih zdravstvenih potreba.U ovom smislu zadaci menadmenta Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu se sastoje u:dedukciji dugoronih, srednjoronih i kratkoronih zadataka zdravstvene ustanove izodgovarajuih ciljeva i kreiranje odgovarajue strategije i taktike za njihovu realizaciju;optimizranjuorganizacionestrukturezdravstveneustanoveusmislunjenogprilagoavanja definisanim dugoronim zadacima;delegiranje utvrenih zadataka zdravstvene ustanove pojedinim organizacionim jedinicima (tzv. kolektivni zadaci) i obezbedenju uslova pod kojima oni treba da budu realizovani;angaovanju na prevazilaenju internih konflikata u procesu delegiranja zadataka;obezbeenju finansijskih i materijalnih sredstava za nesmetano izvravanje definisanih zadataka;brizi za racionalno troenje raspoloivih sredstava u procesu zadovoljavanja individualnih zdravstvenih potreba i sl.Ovi menadmentski poslovi spadaju u domen rada direktorskog tima manedera Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u sardanji sa menadmentskim timom naelnika slubi i glavnim medicinskim sestrama kao i naelnicima prateih slubi snabdevanja Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu.Znaaj funkcije menadmenta u jednoj zdravstvenoj ustanovi bitno zavisi od njeneveliine i prirode njenih zadataka.Specifini zadaci menadmenta Doma zdravlja "Boko Vrebalov":kreiranju strategije, defrnisanju ciljeva dugoronog razvoja i transformaciji ovih ciljeva u zadatke zdravstvene delatnosti;prilagodavanju organizacione strukture zdravstvene delatnosti sistemu dugoronih ciljeva razvoja i delegiranju dugoronih zadataka pojedinim elementima organizacione strukture (domovima zdravlja, kliniko-bolnikim centrima i dr.);definisanju organizacionih principa zdravstvene delatnosti i formulisanju projektnih zadataka za optimiziranje njene organizacione strukture;angaovanju na prevazilaenju konflikata u procesu definisanja ciljeva dugoronog razvoja zdravstvene delatnosti i utvrenju predloga stope doprinosa za zdravstveno osiguranje;brizi za racionalno troenje raspoloivih sredstava u procesu zadovoljavanja drutvenihzdravstvenih potreba i sl.to se tie prvog zadatka funkcije menadmenta, koji se sastoji u definisanju strategije razvoja, potrebno je istai njen znaaj u sadanjem trenutku. U istoriji nae civilizacije, definisanje strategije razvoja nije jo nikada imalo tako veliki znaaj kao danas. Ovo iz razlogaupitnika potom i slanje popunjenog upitnika nekoj drugoj, neutralnoj instituciji.opadanjem vitalnosti industrijske civilizacije. Scenario daleke budunosti koji je iznedrila industrijska civilizacija manifestuje se sve vie kao iluzija koja nema realne osnove. Ovaj scenario se, naime, zasniva na pretpostavci da su izvori energije, kao i zalihe metalnih i mineralnih sirovina na Zemlji praktino neogranieni. Za probleme koje nam je podarila ova civilizacija jo se ne naziru prihvatljiva reenja (deponovanje nuklearnog i ostalog industrijskog otpada, zagaivanje ivotne sredine, erozija plodnog tla, oteenje ozonskog omotaa i sl.). U uslovima u kojima postaje oigledno da filozofska paradigma na kojoj se zasniva industrijska civilizacija ne moe da izdri teret postojeih problema, nije ni malo jednostavno odabrati pravu strategiju razvoja, koja moe da obezbedi dugoroan prosperitet.Privredna preduzea razvijenih zemalja se okreu sve vie - umesto maksimiranju profita- maksimiziranju totalnog kvaliteta (ISO standardi) i zatiti ivotne sredine (ekoloko preduzee", ekoloko selo" i sl.), a zdravstvene ustanove trae izlaz u razvoju alternativnih koncepata zatite zdravlja, kao to je npr. koncept celovitog zdravlja" (die ganzheitliche Medizin, the whole Health), i tzv. duhovna medicina, ekoloka medicina, kvantna medicina, tradicionalne istonjake medicinske koncepcije i dr.Nikada u istoriji ljudskog drutva Staro nije ustupilo mesto Novome bez otpora, bez borbe. Savremeni menadment u svim oblastima ljudskih aktivnosti konfrontiran je s ovom injenicom. Zbog toga fleksibilnost, iroko obrazovanje, sposobnost za sintezu i nalaenje kompromisa, poznavanje dugoronih megatrendova drutveno-ekonomskog razvoja (Furastie, Nais-bit), poznavanje prirode krize i visok stepen kreativnosti, predstavljaju instrumente s kojima mora da operie savremeni menadment.3.4.6. Merenja kvaliteta zdravstvene usluge u Domu zdravlja "BokoVrebalov"Kvalitet zdravstvene usluge se sastoji, ako se poe od injenice da se svrha pruanjazdravstvenih usluga sastoji u poboljanju zdravlja, u problemu definicije i merenjapoboljanja zdravlja. Ovaj problem, meutim, jo nije reen na zadovoljavajui nain. Zbog toga se u zdravstvenim ustanovama razvijenih zemalja umesto ocene kvaliteta zdravstvenih usluga vri ocena stepena ispunjenja oekivanja korisnika. Iako je na ovaj nain problem postao reiv, on je i dalje ostao veoma sloen. Ovo iz razloga to se oekivanja korisnika usluga koji je u ulozi bolesnika, veoma razlikuju od oekivanja zdravog oveka, odnosno od korisnika druge vrste usluga (npr. u oblasti obrazovanja ili kulture). Zbog toga se menadment kvaliteta u zdravstvenim ustanovama bitno razlikuje od menadmenta kvaliteta u svim drugim organizacionim sistemima.Identifikacija oekivanja korisnika zdravstvenih usluga se vri pomou ankete. Anketiranje pacijenata nakon bolnikog leenja veoma je raireno, kako u SAD, tako i u zemljama zapadne Evrope. Slian vid kontrole zadovoljavanja oekivanja pacijenata vri i u okviru Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjanin i na taj nain se vri procena kvaliteta pruenih usluga doma.Osnovni problem kod anketiranja korisnika zdravstvenih usluga jeste dobijanje korektnih, objektivnih odgovora. Za bolesnika, koji koristi zdravstvene usluge, karakteristino je davanje odgovora na postavljena pitanja pod uticajem snanih, bilo pozitivnih, ili negativnih emocija. Bolesnik od zdravstvenog radnika obino oekuje udo. On nije u stanju da realno oceni uticaj dragih inilaca na proces njegovog ozdravljenja, pogotovo ne - svoj sopstveni. Zbog toga se prilikom anketiranja koriste razne mere sa ciljem da se otkloni, ili bar ublai, uticaj trenutnih emocija. U ove mere spada, pre svega, anonimnost anketiranja, dostava anketnogPlaniranje, organizovanje, kontrola i usmeravanje funkcionisanja zdravstvene ustanove sa ciljem da se u datom trenutku ostvari najvii mogui nivo kvaliteta u svakoj aktivnosti jeste sadraj tzv. menadmenta totalnog kvaliteta (Total-Quality-Management) koji spada u domen rada menadmentskog tima direktora u saradnji sa naelnicima slubi Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu ali ne zapostavlja ostale zaposlene - medicinsko i nemedicinsko osoblje doma zdravlja.Total-Quality-Management (TQM) se zasniva na samokontroli. To znai da svaki lan kolektiva zdravstvene ustanove svaki svoj zadatak treba da izvrava na najbolji mogui nain, odnosno na nain koji e obezbediti maksimalno mogu kvalitet konanog rezultata i maksimalnu satisfakciju saradnika u procesu rada.Uspenost realizacije koncepta TQM u Domu zdravlja "Boko Vrevalov" zavisi, od svih lanova kolektiva, ili tanije, od nivoa njihove svesti, ali i od upornosti s kojom menadment promovie ideju totalnog kvaliteta.Najvie korieni instrumenti za upravljanje kvalitetom Doma zdravlja "BokoVrebalov" u Zrenjaninu su:pismeno definisanje strategija totalnog kvaliteta;odgovarajua inovacije znanja lanova kolektiva;unapreenje nivoa kulturno-drutvenog ivota;konstituisanje menadmenta totalnog kvaliteta;primena ISO-standarda kvaliteta i dr.Ovi poslovi spadaju u okviru menadmentskog tima direktora i naelnika slubi prvenstveno zasnovanih na zakonskim i podzakonskim dokumentima Republike Srbije ali i na dugoronim planiranim strategijama razvoja Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu.3.4.7. KPMG - Revitalizacija kulture kroz vrednostiJan Thornburv (1999) govori o procesu menjanja kulture u KPMG-u krajem devedesetih godina. Rezultat tog procesa bila je opta izjava o vrednostima: "Mi smorevnosni kada je u pitanju rad sa klijentima da bismo im obezbedili neprocenjivu vrednost, to podrazumeva, revnost po pitanju usluga prema klijentima; -jake, dugotrajne odnose; posveenost ka postizanju jo vee vrednosti.Nai ljudi neguju i pruaju svoj potencijal u potpunosti, to podrazumeva:potovanje, podrku i poverenje;da na vrednost naih ljudi utiemo pruanjem razliitih poslova, poslova koji pruajuizazov i donose nagradu, kao i pruanjem mogunosti planiranog razvoja karijere;timski rad: samoispunjenje kroz zajedniki rad i razvoj.Mi stalno irimo okvire svojih znanja, to podrazumeva:otvorenost uma i stalno uenje;odnos prema znanju kao prema izuzetno vanoj vrednosti;da svako u organizaciji ima pravo i obavezu pristupa naoj bazi znanja, kao i odgovornost da joj doprinese ."4. ZAKLJUAK - PREPORUKEKao i sam zdravstveni sistem, odnosno njegov razvoj, tako i upravljanje i rukovoenje tim sistemom i elementima tog sistema, moda ak i vie, svakimdanom zaokuplja sve veu drutvenu i profesionalnu panju javnosti. Za razliku od tradicionalnog upravljanja organizacionim sistemima, za koji je bio karakteristian analitiki pristup i interdisciplinarno reavanje poslovnih problema, savremeni menadment se odlikuje sintetikim pristupom i transdisciplinarnim reavanjem poslovnih problema. Nasuprot dosadanjoj strogoj podeli na medicinsku i nemedicinsku sferu poslovanja u okviru zdravstvene ustanove, u zdravstvenim ustanovama stoji danas celoviti pristup ostvarenju definisanih zadataka. Ovaj pristup nije mogue ostvariti preko noi. On trai da nosioci dispozitivnih aktivnosti s medicinskim obrazovanjem, u okviru postdiplomskih studija savladaju neophodna znanja iz oblasti menadmenta i obratno, da nosioci dispozitivnih aktivnosti, s obrazovanjem iz oblasti menadmenta, savladaju neophodna znanja iz oblasti razvoja, konstituisanja i funkcionisanja zdravstvenih sistema. Kad ovaj zadatak bude ostvaren, nee biti potrebe za diferenciranjem menadmenta zdravstvenih ustanova na medicinski i paramedicinski.Svaka stroga podela kompetentnosti i odgovornosti u timskom radu nuno dovodi do problema. Ovi problemi se sastoje, pre svega, u profesionalnoj surevnjivosti, tekoama u komuniciranju i u velikom utroku vremena u procesu donoenja odluka.Menaderi, pogotovo zdravstveni menaderi u Domu zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu, moraju razumeti svet u kome se ivi i imati sposobnost da se vidi budunost. Sve to se ini u upravljanju ini se za budunost i u budunosti ustanove. Filozofija koja odreuje ponaanje menadera u ustanovi moe biti preovlaujue oblikovana vrednostima iz prolosti ili slikama budunosti, a poto su sve odluke menadmenta normativnog karaktera ( kazuju ta i kako uraditi ) one su bolje ako su odziv na slike budunosti nego prosto obnavljanje prolosti. Menader koji nije u stanju da odkrine prozor kroz koji se gleda u budunost moe biti uspean samo sluajno i samo tamo gde je uspeh neto drugo od onog to ova re normalno znai.Pored toga to moraju da budu lideri i da imaju viziju, menaderi Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu u svojim svakodnevnim aktivnostima moraju da budu inovativni, fleksibilni, da respektuju znanje i iskustvo osoblja na svim nivoima zdravstvene ustanove, da unapreuju timski rad i komunikaciju izmedu odeljenja i slubi, da nagrauju timove i osoblje za kvalitetan rad.Menadment mora da donese strategiju poboljanja kvaliteta ustanove kao deo ukupnog stratekog planiranja.Cilj te strategije je promena u nainu ponaanja zaposlenih, postepena izgradnja unutranjeg - sistema poboljanja kvaliteta i sigurnosti i bolji menadment zdravstvenih usluga Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu. Uspeno funkcionisanje Doma zdravlja "Boko Vrebalov" - Zrenjanin zavisi iskljuivo od kvaliteta rada i zadovoljstva pacijenata - ako menaderski tim ustanove to uspe da obezbedi, zagarantovano je uspeno poslovanje samog Doma zdravlja.Potrebno je da menader ustanove ima jedno veliko struno i nauno iskustvo da bi mogao da prepozna odreene probleme na koje moe naii, da ima viziju napredovanja ustanove u odreenim oblastima, da odmah primeti ta je to neophodno da se uradi ili promeni u neposrednom radu da bi ustanova na najbolji mogui nain odgovorila zahtevima koji pred njom stoje : a to je da se pacijentima prui najbolji nivo strune i naune nege, tj da se to uspenije lee.Vrebalov" u Zrenjaninu je komunikacija. Sigurnost, pripadnost i samopotvrivanje su osnovnePotrebno je da menader ima jedno veliko struno i nauno iskustvo da bi mogao da prepozna odreene probleme na koje moe naii, da ima viziju napredovanja ustanove u odreenim oblastima, da odmah primeti ta je to neophodno da se uradi ili promeni u neposrednom radu da bi ustanova na najbolji mogui nain odgovorila zahtevima koji pred njom stoje : a to je da se pacijentima prui najbolji nivo strune i naune nege, to jest da se to uspenije lee.Ukoliko menader ustanove nema znanja iz strunih oblasti, gotovo je nemogue odrediti ta je potrebno promeniti u odreenoj oblasti, ta novo treba implemetirati, ta treba unaprediti da bi na kraju ustanova imala visok kvalitet pruanja usluga i da bi tako i korisnici bili zadovoljni. Najveu panju potrebno je opbratiti na to da se pacijentima obezbedi najvei nivo strune usluge, da medicinsko osoblje ima stalnu edukaciju koja mora biti jako kvalitetna, i na kontrolu njihovog rada. Stalna edukacija i poveanje strune kompetencije menadmentskog tima ali i kompletnog osoblja Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu je jedan od permanentnbih zadataka ustanove. I pored posla rukovodioca - menadera, potrebno je da se menaderski tim bavi i svojom primarnom delatnocu.To ne samo da je mogue, nego je i neophodno da strunjaci koji su na elu jedne ustanove i dalje radi u struci. Najmanje oko 30% svog radnog vremena je potrebno da menadmentski tim posveuje neposredno struci. To je neophodno da bi pored poslova u menadmentu Doma zdravlja "Boko Vrebalov" zaposleni ostali na dovoljnom visokom strunom nivou, da bi imali uvid u sve ono to se deava u struci i da bih mogli da upravljam sistemom na odgovarajuci nain.Potrebno je razvijati u ustanovi jednu potpuno novu generaciju lekara i medicinskih sestara kojima su odnos prema pacijentu i njegovo zadovoljstvo na prvom mestu. Neophodno je razvijati i pojaavti linu odgovornost svakog zaposlenog ka uspehu i ka neuspehu, kao i razvijati oseaj odgovornosti u poslu koji obavlja i prema samoj ustanovi u kojoj radi - prema Domu zdravlja kao i za sve to radi. Neophodno je, a to je moda i najtee - pobuditi kod zaposlenog odgovornost i njegov doprinos zajednikom uspehu kao uspoehu samog Doma u kome je zaposlen. Sistem vrednosti koji je uspostavljen, bilo da je re o plati, poziciji koju neko zauzima u Domu zdravlja zavisi iskljuivo od doprinosa pojedinca zajednikom uspehu same ustanove.Pema Zakonu o zdravstvenoj zatiti ukoliko direktor zdravstvene ustanove ima visoku kolsku spremu druge struke, zamenik ill pomonik direktora za zdravstvenu delatnost mora imati visoku kolsku spremu zdravstvene struke. Trenutno je je u Republici Srbiji 99 % direktora zdravstvenih ustanova lekara, dok su njihovi zamenici strunjaci iz finansija, prava. Iskustvo iz drugih zemalja nam govori da je u nekim sluajevima bolje da zdravstvenu instituciju kada je re o finansijama, tehnici, pravnim poslovima vodi neko ko ne mora da bude doktor. Onda on ima pogled koji je lien unutranjih ograda koje obino ima doktor, nema ,,navijanja".U domu zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu doktori nisu samo odlini menaderi ve i dobri medicinski strunjaci ali je potrebno da se onda oni bave i svojim osnovnim delatnostima u veoj meri, jer je potrebno da osim to su uspeani menaderi budu i kvalitetni i struni zdravstveni radnici prvenstveno.Da bi Dom zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu bila uspena i efikasna zdravstvena organizacija, mora da motivie zaposlene na pravi nain, da uzme u obzir njihove potrebe i elje kako bi postali produktivni lanovi organizacije, a na taj nain ostvarili i krajnji cilj ustanove kroz efikasnu i kvalitetno pruenu uslugu korisnicima zdravstvenih usluga.Organizatori zdravstvenih usluga - menaderski tim Doma zdravlja "Boko Vrebalov" u Zrenjaninu koriste razliite strategije da bi motivisali zaposlene na rad. Teko je rei koja je strategija najefikasnija, jer svaka pokazuje odreene efekte u razliitim modelima zdravstvenih usluga. Osnovna strategija motivisanja zaposlenih koja se primenjuje u domu zdravlja "Bokopotrebe lanova tima ustanove, a komunikacija je jedno od osnovnih sredstava za zadovoljenje ove potrebe.Druga strategija radne motivacije koja se koristi jeste stav menadera ustanove prema zaposlenima. Ova strategija se zasniva na MekGregor -ovim teorijama X i Y odnosno na negativnim ( teorija X) i pozitivnim ( teorija Y) pretpostavkama koje menaderi imaju prema lanovima organizacije .Trea strategija motivisanja podrazumeva kreativnost i inovaciju procesa rada. Ova strategija u timu ustanove se primenjuje na srednji medicinski kadar medicinske sestre i tehniare s ciljem smanjenja rutine radnog mesta to doprinosi veoj efikasnosti na radnom mestu .etvrta strategija zasniva se na konceptu modifikacije ponaanja. Ovakav koncept poiva na podsticanju odreenog ponaanja koje za posledicu ima nagradu, to ima za cilj da minimizira ono ponaanje koje se kanjava. U ustanovi je mogue ustvariti odreeni koeficijent stimulacijena zaradu kao podstrek odreenih ponaanja zaposlenih5. LITERATURA1. Miovi P. - Zdravstveni menadment - Menadment zdravstvenog sistema i zdravstvenih ustanova, 1. izd. Beograd, 2008.2. Torrington D, Hall L, Tavlor S. - Menadment ljudskih resursa, 2. izd. Beograd, 2004.3. Gereke LJ. - Menadment u zdravstvenim ustanovama, 2 izd. Beograd, 1998.4. Redovi M. - Menadment poslovnog sistema, 1. izd. Beograd, 2003.5. Sotirovi V, Egi B, Tasi I. Metodologija naunih istraivanja, 2 izd. Novi Pazar, 2008.6. Sikavica P, Bebek B, Skoko H, Tipuri D. - Poslovno odluivanje, 3 izd. Zagreb, 1999.7. Jakovljevi I, Gruji V, Martinov-Cvejin M, Legeti B. - Socijalna medicina, 1 izd.Medicinski fakultetNovi Sad, 1995.8. Milovi Lj. - Organizacija zdravstvenih ustanova, Beograd 2000.9. Tijani M. Rudi R. uranovi D. Milovi Lj. - Zdravstvena nega i savremeno sestrinstvo, Nauna KMD. Beograd 2002.10. Lekovi B. - Principi menadmenta, Univerzitet u Novom Sadu. Ekonomski fakultetSubotica 2004.11. Mandi T. Komunikologija - Psihologija komunikacije, 4. izdanje Clio, Beograd 2003.12. Gruji V. Martinov Cvejin M. Lekovi B. -Menadment u zdravstvu, Univerzitet uNovom Sadu. Medicinski fakultet 2007.13. Vukmanovi . - Menadment u zdravstvu, ECPD. Savremena administracija, Beograd.14. Milovi Lj. - Organizacija zdravstvene nege sa menadmentom, Nauna KMD.Beograd 2004.15. Miovi P. - Zdravstveni menadment - Menadment zdravstvenih sistema izdravstvenih ustanova, Obeleje.Beograd 2008.Docsity.com18