Menadžment malih poduzeće_l_kolokvij

8/8/2019 Menadment malih poduzee_l_kolokvij

1/25

poduzetnitvo pitanja i odgovori za prvi kolokvij

- I. KOLOKVIJ -

1. DEFINICIJA PODUZETNITVA ?

Iako se u ekonomskoj teoriji poduzetnitvo ( Enterpreneurship) najee definira kaoukupnost poduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, upravljakih i nadzornih

sposobnosti, treba naglasiti da je to samo jedna od moguih definicija budui da je

poduzetnitvo nemogue tonije odrediti.

Poduzetnitvo=spremnost na borbu protiv prepreka, spremnost na neizvjesnost ishoda i

rizik!

Poduzetnitvo je izazov,tj. vie od elje za uspjehom, vie od inovativnosti, vie odznanja i upornog rada, vie od novog proizvoda, vie od trita, vie od novog

potroaa...

Poduzetnitvo je posebna gosp.funkcija razliita od vlasnike i upravljake ili jo bolje

reeno skup vie meusobno povezanih funkcija usmjerenih na pokretanje novih

poslovnih inicijativa s ciljem oekivanja iznadprosjenih prihoda.

Poduzetnitvo ukljuuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na ulaganja i

kombinaciju poslovnih inputa, irenje na nova trita, te stvaranje novih potroaa.

2. DEFINICIJE PODUZETNITVA KROZ POVIJEST ?

Benedikt Kotruljevi(sredina 15. st.) definira savrenog trgovca u uvjetima kada jetrgovina bila povezana s rizinim pothvatima, avanturom u kojoj se ogledavala prilika za

za zaradu, nesigurnou pomorskih i kopnenih puteva i neizvjesnosti prodaje.

Njegovo vienje savrenog trgovca u potpunosti odgovara pojmu modernog

poduzetnika, iako ga on ne imenuje poduzetnikom.

Richard Cantillon ( 1680-1734)- koji se u ekonom. teoriji navodi kao prvi teoretiarpoduzetnika i poduzetnitva, smislio je rije Entrepreneur; ne definira poduzetnitvo

izravno niti cjelovito, ali uvodi prvu opu definiciju poduzetnika kao osobe koja kupuje

po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim cijenama.


2/25

Adam Smith (1713-1790.) govori o poduzetnikoj aktivnosti kao najboljempokretau ekonomskog razvitka i blagostanja drutva, te naglaava nunost

raspodjele profita i za poduzetnika kao naknadu za njegov hazard(rizik).

Jean Baptiste Say (1767-1832.), najpoznatiji populizator uenja A.Smitha,klasificira tri

faktora proizvodnje: rad(najamnina), kapital(kamata) i zemlju(renta) kao izvore

odgovarajuih dohodaka vlasnika.

Profit(poduzetnika dobit) je ,po njemu, takoer dohodak od rada, tj. neka vrsta

najamnine za visoko rizian i visoko kvalificirani rad poduzetnika.To je nagrada za

poduzetnost, rizik, talent, odnosno nagrada za rijetkost takve vrste rada koja nije tako

esto sjedinjena u jednoj osobi.

Frank H.Knight (1885-1972.) poduzetnika definira kao osobu koja spremno preuzima

rizik i ostvaruje profit:

- kao nagradu za rizik

- kao nagradu za neizvjesnost

Alfred Marshall (1842-1924.) govori o poduzetnitvu kao slobodnoj djelatnosti po

izboru poduzetnika, ali upozorava da u okviru izborne aktivnosti i njezine realizacije

mora biti vie smotrenosti i vie samopouzdanja

Poduzetnika aktivnost ostvaruje se: 1. marljivou i tedljivou, 2. poslovnim

pekulacijama, 3. poslovnim inovacijama.

Joseph Schumpeter (1883.-1950.), austrijski i ameriki ekonomist i sociolog uekonomsku teoriju uvodi pojam poduzetnika inovatora koji uvodi nove kombinacije

faktora proizvodnje.

Poduzetnik je osoba koja motivirana eljom i htijenjem za osnivanjem svog

privatnog kraljevstva, s razvijenim osjeajem za borbu i oduevljenjem koje

proizlazi iz kreacije novog.

Mark.C.Casson ( 1982.) poduzetnitvo definira kao proces prosuivanja i donoenja

odluka o uporabi ogranienih resursa.


3/25

Peter Drucker (1986.) Poduzetnitvo je stvaranje novog trita i novog potroaa, odnosno raditi neto

na drugiji nain, a ne raditi neto bolje od noga to ve postoji.

Poduzetnik:

-traga za promjenama

-reagira na promjene

-koristi promjenu kao povoljnu priliku

William Baumol naglaava kako faktori proizvodnje(znanje, financijski i materijalni

resursi,drutv. i ljudski kapital), sami po sebi nisu dovoljni za ekonomski razvoj.Oni su

samo nuan input za proizvodnju, ali ne i dovoljan uvjet za nastanak ekonomskog

rasta.Ljudska kreativnost i poduzetnitvo su neophodno potrebni da kombiniraju inpute

na profitabilan nain.

Nikola Kuvai u poduzetnikom drutvu vidi novu svjetsku ansu, odnosno dobru

prigodu za povijesnu inovaciju bez novih revolucija.

3.KOJE SU ODREDNICE SUVREMENOG PODUZETNITVA?

profitno orjentirani pothvat

dinaminost i inovativnost

neizvjesnost

rizik

anticipiranje promjena

prosuivanje i odluivanje

koritenje resursa

radost kreacije


4/25

4.PODUZETNITVO I EKONOMSKI RAZVOJ?

Poduzetnik je osoba koja riskira novac, zdravlje, vrijeme, drutveni ugled, ponekad i

obiteljske odnose, kako bi osmislio razvio na profitu inovativan proizvod odnosno

uslugu, a samim tim poduzetnitvo dananjice nositelj je inovacije koja obnavlja,

tranformira i potie razvoj dijelom svijeta- ono generira;

- pojavljivanje novih poslovnih pothvata

- otvaranje brojnih novih radnih mjesta

- obnavljanje sveom krvi njihovih ekonomija

Ekonomski rast pojedinih nacionalnih ekonomija pretpostavlja:

- mehanizam koji potie ekonomski rast, a generiraju ga najznaajnija i ve etablirana

poduzea.

- mehanizam koji takoer potie ekonomski rast, a generira ga poduzetniki proces ija

uspjenost ovisi o:

1. poduzetnikim prilikama

2. poduzetnikom kapacitetu

5. ZNAENJE PODUZETNITVA U GOSPODARSTVU ODREENE EKONOMIJE?

Poduzetnitvo primarno gospodarska djelatnost usmjerena na ostvarivanje

proizvoda i usluga i stjecanje dobiti.

Poduzetnikom aktivnou se razvija gospodarstvo i pridonosi stvaranju drave

blagostanja

Poduzetniko drutvo se iskazuje porastom proizvodnje, porastom ukupnog prihoda i

profita, porastom broja zaposlenihInovativno poduzetnitvo uporite svih promjena


5/25

6.DEFINICIJA PODUZETNIKA?

Ne postoji jedinstvena definicija poduzetnika. On podrazumijeva duh, marljivost, ideju.

Po jednoj definiciji poduzetnik je osoba koja stvara biznis ili proizvod, upravlja resursima

i preuzima rizik da bi ostvarila profit. Po drugima je to osoba koja organizira, vodi te

preuzima rizik poslovanja u cilju stjecanja dobiti.

Tri su kljuna elementa koja definiraju poduzetnika:

1. stvaranje poveanog bogatsva

2. namicanje vrijednositi i

3. preizimanje rizika.

7. KOJE SU PREDNOSTI PODUZETNITVA?

- Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom- stjecanje kontrole nad vl. sudbinom.

- Mogunost mijenjanja stvari temelji u socijalnom poduzetnitvu, mjenjanje sustava

- Mogunost iskoritavanja svojih potencijala- poduzetnik svoje poduzee promatra kao

sredstvo samoostvarenja ( igra), provjera sposobnosti

- Ostvarivanje neogranienih profita vrlo vaan faktor motivacije je novac

- Priznatost u drutvu- poduzetnici su esto cjenjeni lanovi zajendice

- Raditi stvari koje volite igra za osobu poduzetnika

- Primamljivost i dostupnost- zanimljive ideje mosu se realizirati s relativno malim

ulaganjima, uz angaman obitelji i/ili malog br. zapsolenika

- Trina prilagodljivost- malo ze poduzetnitvo ( za razliku od velikog) brzo prilagoava

trinim zahtjevima.

- Inovativnost i motivacija poduzentici ( mali) su znatno motiviraniji i kreativniji u

realiziranju, odnosno pokretanju inovacija

- Mogunost samozapoljavanja

- Kooperativnost s velikima- malo poduzetnitvo je od vitalnog znaaja za ivot velikog

sustava (dobavljai, koperanti, kupci su)

- Izravnost kontakta- poduzentik je istodobno i vl. svog posla i voditelj, pa ima direktne


6/25

kontakte sa zaposlenicima, kupcima, dobavljaima, itd.

- Vea uinkovitost- uinkovitiji su u odnosu na velika poduzea, iako je manji ulog

kapitala po novozaposlenom dobar je rezultat.

- Psiholoke pogodnosti- samostalnost u voenju poslova i slijeenje vl. vizije djeluje

kao izvor snage za vl. malih poduzea.

8. NEDOSTATCI ULASKA U PODUZETNITVO ?

- Nesigurnost dohotka

- Rizik gubitka uloenog kapitala

o to se najgore moe dogoditi ako moje poduzee propadne?

o Kolika je vjerojatnost najgore solucije? (Jesam li istinski spreman na ostvarenje

o poduzea?)

o Kako mogu umanjiti rizik propadanja poduzea?

o Ako moje poduzee propadne, koji je moj rezervni plan?

- Nedefinirano radno vrijeme i naporan rad

- Niska kvaliteta ivota za vrijeme uspostavljanja poslovanja

- Visoka razina stresa

- Neograniena odgovornost

- Obeshrabrenje

- Izostanak drutvene skrbi drava ne promatra uspjeh ili neuspjeh malih poduzetnika

kao velikih i negira njihovu vanost.

- Mogunost propasti- veliki rizik o dneuspjeha

- Nedostatnost kapitala- imaju otean pristup, poradi rizinosti, kapitalu

- Nedostatnost strunosti- nisu uvijek u mogunosti angairati vrsne strunjake, veinu

poslova obavljaju sami

- Ekonomija obujma zbog veliine i male financ.snage malu subjekti ne mogu kortistiti

pogodnosti ekonomije obujma (prednosti serijske prozvodnje, snienja, ulaganja u vl.

istraivanja i sl.)

- Psiholoke nepogodnosti- stres ukoliko se stvari ne odvijaju prema planu- unitavnaje

psiho i fizikog zdravlja, razaranje obitelji, itd.

- Poduzetniki nemoral- zaposolenici u malim poduzetniim subjetkima mogu biti izloeni


7/25

raznim oblicima smaovolje njihovih vlasnika, i izlozeni neetinosti istih.

Eksterni rizini imbenici su ; nova tehnologija, ekonomija obujma, globalizacija, rastua

konkurenicja, zakonodavstvo, sofisiticirani potroai a interni rizini imbenici su

nedostatnost strunosti, unutranji konflikti, nedostatna sredstva, marketinko neznanje,

nedovoljnio istraivanje, kratkorono planiranje.

9.OSOBINE PODUZENTIKA?

1. Inovativnost predstavlja kreaciju novih ideja, proizvoda, usluga ili procesa

unapreenjem, otkriima ili invencijom.To je najizrazitija osobina poduzetnika.

- Razumno preuzimanje rizika

Rizik je neizbjeni pratilac svakog poduzea, pa tako razlikujemo:

-Financijski rizik (vlastita imovina poduzetnika)

Rizik karijere (neizvjesnost pronalaenja novog zaposlenja nakon propasti)

Obiteljski rizik (ua obitelj pati od stresa uzrokovanog sa propau posla)

Fiziki rizik (u sluaju neuspjeha mogu psihiki slom poduzetnika)

3. Samouvjerenost uvjerenje da su bolji od ostalih, ne mire se sa postojeim

stanjem, ve ga nastoje promijeniti.

4. Uporan rad

Upornost poduzetnika dolazi do izraaja posebno u prvih 5 godina koje su kritine za

opstanak poduzea.Kasnije se njihova upornost manifestira samo onda kada svojim

vjetinama mogu oblikovati zbivanja.

5. Postavljanje ciljeva

Permanentni proces u kojem ostvareni cilj predstavlja novu osnovicu za nove jo vie

ciljeve.

Ciljevi su uvijek ispred, a ne iza uspjenih poduzetnika.

6. Odgovornost

U ostvarivanju svog pothvata poduzetnik je osoba koja osjea punu odgovornost, ali i

priznanje za postignue.


8/25

23. TIPOLOGIJA PODUZETNIKA PREMA FROHLLICHU I PICHLERU?

DINAMIKO STVARALAKI TALENT ADMINISTRATIVNO-IZVNI TALENT

JAK SLAB

JAK UNIVERZALAC PIONIR

SLAB ORGANIZATOR RUTINER

A) Univerzalac- svestran i pokazuje interese za sva podruja biznisa a u niti jednom

nije takav da bi se mogao smatrati vodeim.

B) Pionir- karakterizira ga spremnost na promjene, uz manju sklonost organizaciji i

kontroli

C) Organizator- onaj poduzentik koji pokazuje posebnu sklonost za temenlna naela

moderne organizacije

D) Rutiner- neznatna sklonost promjenama

10. TIPOLOGIJA PODUZETNIKA PREMA KIRSCHU?

Advokat- eli u nasljeenom poslu to je mogue jau poziciju, trai prednosti

konkurencije kroz unutranje poduzetniko racionaliziranje ( obrtnici i trgovci na malo)-

mobiliziranje potencijala, racionaliziranje i planiranje

Riskirant- advokat na mnogim mjestima

Prospektor- stalno je na tragu novom

Inovator- stalno je u traganju za novim i to uspjeno unosi na trite.Kod njega

planiranje ima podreenu ulogu.

Arhitekt- nasljeeni posao kao operativna baza ,ali kalkulirajui napada nova podruja,

bez emocionalnog vezivanja , uz neophodno planiranje.

Antistrateg- fleksibilnost i improvizacija, brzo donosi odluke, ponekad radi greke,

operira esto u okruenju vel.tromih organizacija.Bez stratekog planiranja, sve dok

njegovo poduzee ne postane veliko.


9/25

11.TIPOLOGIJA PODUZETNIKA PREMA VESPERU?

pojedine samozapoljavajue osobe- u pravilu rade sami ili s nekoliko zaposlenih,, a

zadatke, u pravilu, izvravaju osobno (agenti, brokeri, raunovoe, lijenici...)

graditelji tima- oni koji su su usmjereni na gradnju vel. poduzea koristei najam i

delegiranje (poduzetnik majstor, oportunist, pronalaza)

neovisni inovator- tradicionalni izumitelji koji su doli do ideje za bolje proizvode i

osnovali poduzea ( Bell, Edison, Kettering).

umoavatelji obrasca- koji su multiplicirali profit pomou drugih poduzetnika koje su

povezali u mreu, a putem efektivnog poslovnog obrasca, tj. strukture( pr. McDonald-

franiza, lanac hotela).eksploatatori ekonomije obujma pr.diskontnih trgovina koje se lociraju na podruja

s niim rentama i porezom, te reduciranjem cijena dolaze do profita i sprjeavaju ulazak

konkurencije.

agregatori kapitala- skupljaju poetni kapital iz vie izvora da bi zapoeli neki

posao(od raznih financijskih institucija).

stjecatelji/ akviziteri- preuzimaju ve postojei biznis (u cjelosti ili djelomino).

Svako poduzee koje nastavlja poslovat izvan svog prvog vlasnika predstavlja

akviziciju.umjetnici kupoprodaje- ne preferiraju dranje poduzea ve ista kupuju i

preporodajom po cijeni vioj od plaene ostvaruju profit.

konglameratori- druga vrsta akvizicije, preuzima se kontrola nad poduzeem kupnjom

veinskog paketa dionica. Te dionice slue za daljnju kupnju novog poduzea i kada se

ono pripoji (merge) poduzeu-majci porasti e cijena dionica nastalog konglomerata.

pekulanti- kupnja i preprodaja dobara, odmah ili nakon oplemenjivanja.

manipulanti prividnih vrijednosti- ponovnom prezentacijom stvara dojam da je neka

stvar vrijednija nego li to jest tako da je moe povoljnije prodati ( npr.nagovori kreditorada da zajam na dui rok i na taj nain podie aktivu poduzea)


10/25

12.. TIPOLOGIJA PO ZUBERBCHLERU?

o Poduzetnik-pionir ( u I. fazi)

o Poduzetnik-maher ( u II. fazi fazi rasta)

o Poduzetnik- strateg ( III.faza- faza razvoja)

o Poduzetnik-trener ( IV. faza)

13. .... PREMA ISTRAIVANJIMA YANKELOVICH PARTNERA?

o Idealisti (namaju ivaca sa papirima)

o Optimizatori (balans izmeu privatnog, obiteljskog ivota i poslovnog ivota)

o Radnici (20 % poduzetnike populacije, vole svoj posao,ulau dodatne napore)

o ongleri (takoer 20 %, teko delegiraju poslove, sve rade sami,vrlo energini,

simultano rade vie poslova)

o Odravatelji (najmanja skupina, 15 %, umjesto da poinju od nule, poduzee dobiju

kupnjom ili putem nasljedstva, zadovoljni su statusom QUO, uspjeno balansiraju

privatni i poslovni ivot)

14. KOJI SU PODUZETNIKI POTICAJI?

- profit za uloeni novac oekuje se povrat novca + zarada

- samostalnost sloboda neovisnosti djelovanja snaan je poticaj

- zadovoljstvo- osobno zadovoljstvo u postizanju ciljeva

15. KOJI SU IZVORI/VRELA PODUZETNITVA?

a. Neoekivani dogaaji mogu biti ili neoekivani uspjeh ili neuspjeh, to su u biti

pokazatelji koji upuuju na istraivanje promjena, one zahtjevaju neku inovaciju. Ti

dogaaji naravno ne moraju se dogaati iskljuivo unutar poduzea ve i izvan njega.

Da bi se poduzee pripremilo za neoekivane vanjske okolnosti mora imati

odgovarajuu razinu znanja i strunosti.

b. Nepodudarnost pretpostavljenog i zbiljskog je nesklad stvarnosti i oekivanja,

postoji vie vrsta nepodudarnosti. Nepodudarnost izmeu ekonomskih realnosti,

nepodudarnosti izmeu stvarnosti i predodbe o njoj, nepodudarnost izmeu

pretpostavljenih i stvarnih vrijednosti, nepodudarnost u ritmu i logici proces. U svakom

sluaju bez obzira o kojoj se nepodudarnosti radi ona je jasan indikator poduzetniku da


11/25

stvari ne funkcioniraju onako kako bi trebale ili onako kako bi on to elio te da se neto

treba poduzeti.!

c. Potrebe poboljanja procesa odnose se na poslovne procese unutar poduzea.

One stalno zahtjevaju inovacije i promijene. Da bi se one i provele treba razumijeti

promijene, posjedovati odgovarajua znanja i treba se nai rjeenje koje je prihvatljivo

zaposlenima.

d. Promjene trina strukture se uobiajeno mijenja uslijed brzog rasta pripadajue

grane, meusobnog povezivanja razliitih tehnologija, brzog naina promjena u

poslovanju poduzea. Kad se radi o promjeni trine strukture moemo vidjeti dva

mogua izvora, ili da se zamjeti neki novi segment trita (koji ili nije jo prije bio

iskoriten ili pak neki koji je naglo porastao i dobio na znaaju) ili da uvoenje nove

tehnologije daje veliku prednost u udjelu trita pa se poduzetnici orijentiraju takvoj

prilagodbi u svrhu poveanja profita.

e. Demografska kretanja odnose se na promjenu broja stanovnitva, promjenu dobne

strukture, promjenu zaposlenosti, promjenu obrazovanosti i prihoda. Sva ta kretanja

odreuju tko e, to e i koliko e kupovati. Ovdje poduzetnik treba pronai pravi

proizvod koji e ovisno o gore navedenim faktorima biti privlaan za najvei mogui udio

stanovnitva.

f. Nova znanja su uvijek temelj specifinih vrsta inovacija. Inovacije zasnovane na

znaju imaju dugi vremenski razmak izmeu otkria i primjene, te primjene i

komercijalizacije. Inovacije koje su rezultat novih znanja zahtjevaju sloeno

poduzetniko upravljanje budui da su rizici veliki.

16. IZVORI PODUZETNIKIH IDEJA I?

prema amerikom istraivanju:

o 42 % iz prijanjeg zaposlenja

o 18 % na temelju osobnih interesa i afiniteta

o 10 % stjecajem okolnosti

o 0.8 % na temelju razliitih sugestija

o 0.6 % na temelju prijedloga prijatelja

o 0.6 % na temelju obiteljske tradicije

o 0.6 % na temelju kolovanja

o 0.4 % iz ostalih izvora


12/25

17.IZVORI PODUZETNIKIH IDEJA II ?

prema Walshu i White-u:

o hobi

o darovitost

o strunost

o prigode

o pronalazatvo

o ostalo

18. IZVORI PODUZETNIKIH IDEJA III ?

prema Hisrichu, Petersu i Shepardu:

o kupci (razne ankete i sl.)

o postojei proizvodi i usluge (osmiljava se privlaniji proizvod)

o distribucijski kanali

o istraivanje i razvoj

o vlada i zakoni (novi propisi i odrednice)

19. KOJE SU SISTEMATIZACIJE TIPOVA PODUZETNITVA?

Razlikuju se dva tipa sistematizacije poduzetnitva ;

1.)Entrepreneurship- je onaj tip poduzetnitva koji se odvija izvan poduzea, pa se

nekad zove i istim poduzetnitvom, za razliku od

2.)Intrapreneurshipa koji se odvija u poduzeu pa se stoga naziva koorporacijskim ili

unutarnjim poduzetnitvom.

Korporacijski poduzetnik je osoba koja kri politiku, ignorira zapovjedni lanac,

prkosi procedurama i moe iskrsnuti sa novim proizvodom ili uslugom.

Razumije okolinu poduzea (prilike), fleksibilan, vizionar, stvara prilike drugima, potie

timski rad, stvara punu podrku ostalima u organizaciji, uporan je.

Takoer se po pojmom korporacijskog(unutarnjeg) poduzetnitva ponekad

podrazumijevaju poduzetniki stavovi i ponaanje zaposlenih u velikim poduzeima

(prvenstveno manageri koji su odgovorni za trokove i prihode u podruju svog

djelovanja).


13/25

20. KOJE SU RAZLIKE IZMEU MALIH I VELIKIH PODUZEA?

Poduzetnici u vel.poduz. djeluju unutar granica postojeeg poduzea, odnosno i nadalje

su zaposlenici odreenog poduzea, ali posjeduju slobodu u voenju odreenog

aspekta poslovanja, najee novog proizvoda ili podrunice.

U velikim poduzeima znaju da e im poduzea, ako i ne uspiju, osigurati plau,

barem neko vrijeme

U velikim poduzeima napreduje se na temelju korporativnih standarda, a ne

poduzetnikog uspjeha

Poduzetnici u pravilu ne moraju brinuti o svom obrazovanju i kretanju u pravim

drutvenim krugovima oni se brinu o zaraivanju novca kako bi podmirili plae i ostale

obveze

Poduzetnici u velikim poduzeima se odabiru od strane korporativne hijerarhije i ne

trebaju brinuti o izgradnji potrebne strukture za poslovanje (npr. tehnika potpora,

ljudski resursi ili marketing i prodaja)

Prednost vel. poduzea u usporedbi sa malim je u raspoloivosti resursa unutar

organizacije, no uprkos tome inoviranje postaje sve tee kako poduzee raste i to zato;

- to je poduzee vee, tee je znati to tko radi

- specijaliziranje i separacija pomau poslv. jedinicama da ostanu fokusirane ali oteava

se komunikacija

- interna konkurencija oteava situaciju jer ohrabruje grupe na skrivanje ideja

Prepreke poduzetnitvu u velikim korporacijama?

- Priroda velikih organizacija pet faktora koji rade protiv razvoja poduzetnike kulture:

(a) meuljudski odnosi, (b) previe razina odluivanja (c) potreba za kontrolom (d)

korporativna kultura (e) vremenska dimenzija - proraunski ciklusi


14/25

- Potreba za kratkoronim profitima

- Nedostatak poduzetnikog talenta

- Neprikladne metode kompenzacije

Zato razvijati poduzetnitvo u velikim poduzeima?

Poduzee sve tee pronalaze naine opstanka na tritu i upravo zato potrebni su

poduzetnici kojima je cilj prestii konkurenciju stvaranjem novih poslova na novim

tritima. Poduzetnici u velikim poduzeima zasluni su za ubrzavanje i trokovnu

efektivnost transfera tehnologije od istraivanja i razvoja trita. Ponekad se poduzetnici

u vel.poduzeima nazivaju i inovatorima, no ta dva pojma nisu isto. Inovatori stvaraju

nove proizvode a poduzetnici su zasluni za lansiranje tih proizvoda na trite.

Kljuni razlozi za razvoj poduzetnitva u korporacijama su?

- razvoj tehnologije i globalizacija poveavaju konkurenciju, a poduzea koja mogu brzi

iskoristiti nove prilike stjeu prednost,

- budui da je tee zadrati lidersku poziciju na tritu, voe moraju ostati fleksibilni i

poduzetniki raspoloeni

- odanost djelatnika je upitna danas, te brzo naputaju poduzee

Pretpostavke za razvoj poduzetnitva unutar poduzea su ?

- Shvaanje korporativnog poduzetnitva kao naina stjecanja konkurentske prednosti

- Utvrivanje korporativnog poduzetnikog modela

- Razvijanje poduzetnike kulture u velikim poduzeima

- Identificiranje poduzetnikog talenta;

- Nagraivanje poduzetnika u velikim poduzeima

- Utvrivanje sustava za administriranje i procjenu projekata

Uvjeravanje ljudi u postupke poduzea je bitna stvaka, zato poduzea moraju razviti

poduzetnitvo imajui u vidu da je ;


15/25

- potrebno kreirati klimu u kojo svi imaju potencijal za razvijanje novih ideja

- redovno tragati za telentima i resursima

- razvijati interno trite ideja

21. PODUZETNITVO U VELIKIM PODUZEIMA - INTRAPRENEURSHIP

Poveanje konkurencije i stalne promjene okoline na tritima diljem svijeta tjeraju

velika poduzea na inovativnost i fleksibilnost.

Ujedinjavanje prednosti malih poduzea (kreativnosti, fleksibilnosti, inovativnosti,

poznavanja trita, ...) sa trinom snagom i financijskim resursima velikog poduzea

poduzetnitvo u velikim poduzeima.

Organizacijsko poduzetnitvo, poduzetnitvo u ve uhodanim poduzeima, bez

obzira na to da li su ona velika, neprofitna, u vlasnitvu drave ili mala poduzea

Tradicionalno poduzetnitvo i poduzetnitvo u vel.poduzeima ujedinjuju mnoge

zajednike karakteristike, a samo neke od njih su; usredotoenosti na inovacije,

usredotoenosti na kreiranje proizvoda koji stvaraju dodatnu vrijednost, potreba za

investirajem u rizine aktivnosti, itd.

Za unutarnje poduzetnitvo svojstveno je sljedee stanje svijesti;

- ustrajnost i rijeenost (spremnost na rad)

- intiutivno poimanje funkcioniranje trita- nove trine mogunosti

- poslovni entuzijazam, vezanost za poduzee


16/25

22. TRADICIONALNO PODUZETNITVO ( ENG. ENTREPRENEURSHIP)

Poduzetnitvo u malim i srednjim poduzeima u ekonomskoj literaturi poznato je pod

nazivom tradicionalno poduzetnitvo

Prvi poznati zapisi o malom poduzeu pojavili su se prije 4000 godina. Povijesni

razvoj malog poduzetnitva pokazuje da je malo poduzee cvjetalo u gotovo svim

starim kulturama

U malom poduzetnitvu posebno su se isticali: Arapi, Babilonci, Egipani, Grci,

Feniani, Rimljani...

Podjela malih poduzea je prema jednodimenzionalnim(broj zaposlenih), odnosno

viedimenzionalnim( broj zaposlenih, godinji prihod od prodaje, dioniki kapital, ukupna

imovina) kriterijima.

U praksi je ipak najei kriterij prema broju zaposlenih:

Mikro subjekti pravne i fizike osobe koje prosjeno godinje imaju manje od 10

zaposlenih (1-9 zaposlenih)

Mali subjekti pravne i fizike osobe koje prosjeno godinje imaju manje od 50

zaposlenih (10-49),

Vanost malog gospodarstva u RH (2004 god.)

ini 94.7% ukupnog broja hrvatskih poduzea

zapoljava 33% djelatnika

ostvaruje 22.8 % ukupnog prihoda Republike Hrvatske


17/25

23. KOJI SU MODELI PODUZETNITVA?

Postoje tri modela poduzetnitva;

1. Ameriki model-istie ekonomsku i socijalnu slobodu , tzv. slobodno poduzetnitvo

ekonomska sloboda sloboda stvaranja bez prethodnog odobrenja vlade,

raspolaganja profitom, te sposobnost ulaenja u ekonom. aktivnosti s minimum vladine

kontrole

socijalna sloboda podrazumijeva autonomiju pojedinca i poduzea u pogledu

raspolaganja vlasnitvom, pravo izbora zaposlenja, kupca, dobavljaa, sloboda govora i

tiska, pravo na poteno suenje u sudskom procesu, pravo na zatitu od mijeanja

vlade u podruje ekonomije, zakonodavstva i medija.

Ovaj model pokuava zatititi prava pojedinca, uravnoteuje mo pojedinca i poduzea,

individualna prava (zatita potroaa) i poslovna prava (slobodno trite)

2. Europski model poduzetnitva

Postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih, to znai da u pod.procesu daje ljudima

bitna prava u odnosu na poduzetnika; po ovom modelu vlada kreira okvirna pravila igre

za poduzetnitvo i pomou zakonodavstva osigura ostvarenje socijalnih ciljeva

ravnopravnosti i kvalitete ivota; ovdje privatno vlasnitvo egzistira, ali legalna mo

individua kao potroaa ili zaposlenika, vea je od one koju ima poduzee.

- Azijski model poduzetnitva

Postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih, te povezuje trgovce i vlade kako bi se

izjednaili u drutvenoj moi, pojednici ostaju bez ikakve moi. Ako postoji

zakonodavstvo ono slui za zatitu lokalne industrije od uvoza.

Pojedinci po azijskom modelu imaju manje prava nego po amerikom i europskom

modelu.


18/25

24. PRIKAI LANAC PODUZETNIKOG RAZVITKA?

BankrotRaspad pothvata Odumiranje ideje

PoduzeePoslovni pothvatNova ideja

Poslovni pothvat Nove ideje Odumir.Poduzee

ideje

Nove ideje

Prikazani lanac je proces mijene koji je stalan, dakle osnivaju se nova poduzea, ali i

odumiru ona ve osnovana.

25. KOJI SU UVJETI ZA RAZVOJ PODUZETNITVA ?

Uvjete za razvoj poduzetnitva grupiramo u dvije skupine i to su;

1. Opi uvijeti za razvoj poduzetnitva:

-Trine institucije, odnosno to podrazumjeva trite proizvoda, kapitala i rada ( radne

snage) i promatra se sa dva aspekta i to njihova postojanja, te slobode njihovog

funkcioniranja.

-Pravna drava- drava pravno ureuje sva bitna pitanja koja se odnose na poslovanje

u cilju zatite sudionika u poduzentikom procesu. Pravna drava.

-Civilno drutvo je jedan od uvijeta razvoja poduzetnitva jer bez njega ne postoji ni

pravna drava ni trine insitucije.

2. Posebni uvijeti za razvoj poduzetnitva su

a) ekonomska razvijenost i trina konjunktura ekonomski razvijena sredina stvara

nove potrebe ( potranju) a samim tim raste obujam proizvodnje,

b) razvijenost poduzetnike infrastrukture- osnivaka infrastruktura ( obrazovanje

osnivaa, savjetovanje, inkubacijski centri, osnivaki kapital i istraivanja, itd) i pratee

djelatnosti i slube ( prijenos i prijevoz roba, energije, novca, informacija).

c) stanje ue sredine- podrka obitelji poduzetnika i podrka sredine.

d) zakonski uvijeti za osnivanje poduzea- zakonski propisi koji se odnose na uvjete u

pogledu osnivanja poduzea, zaposlene, prostor, zatitu okoline, itd.


19/25

26. KOJE SU TEMELJNE INSTITUCIJE ZA RAZVOJ PODUZETNITVA U RH?

Ministrarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

HGK

HOK

Poduzetniki inkubatori

Hrvatski zavod za zapoljavanje (HZZ)

Hrvatski savez zadrugara (HZS)

Lokalna samouprava

Zone malog gospodarstva

Tehnoloki centri

ostale institucije za razvoj poduzetnitva

27. POJAM INOVACIJA I INOVATOR!

Inovacija je proces pretvaranja invencije(novog znanja) u nove postupke, tehnike,

tehnoloke procese, nove tehnologije ili poboljanje proizvoda.

Inovator je osoba koja radi neto na nov nain, koja unosi promjene, koja osmiljava

nove naine obavljanja postojeih aktivnosti ili osmiljava sasvim nove stvari

(proizvode, usluge, postupke itd.)

Inovator je osoba koja stvara nova idejna rjeenja koja poboljavaju postojea stanja ,

odnosno stvaraju nova stanja.

28. IZVORI INOVACIJA NABROJITE I OBJASNITE!

Izvori inovacija mogu biti tehnologije, trite ili organizacije. Tehnologija koja je

usmjerena na to kako se neto radi, trite koje je usmjereno na to kako e se koristiti

inovacija, te organizacija u smislu organizacije u kojoj se sama inovacija dogaa.

Inovacija zahtijeva promjene na sve 3 dimenzije.


20/25

29. TO SE PODRAZUMIJEVA POD INOVACIJOM TEHNOLOGIJE?

Postoje dvije vrste inovacije tehnologije, inovacija proizvoda i inovacija procesa.

Inovacija proizvoda je kada se pojavljuje ideja o novom proizvodu. Inovacija procesa je

kada se pojavljuje ideja kako unaprijediti postojui proces u smislu smanjivanja trokova

ili skraivanja vremena trajanja.

30. TO SE SMATRA TRINOM INOVACIJOM?

Trinom inovacijom se smatra ona inovacija koja je orijentirana na uvoenje novih

kanala distribucije ili pak na ekspanziju (proirenje) ponude na nova podruja.

31. TO SE SMATRA INOVACIJOM PODUZEA ?

osnivanje poduzea

inovacija organizacije

32. TO JE VANO KOD UPRAVLJANJA PODUZETNIKOM INOVACIJOM ?

Vano je poznavati:

o tempo inovacije (tendencija poveanja broja inovacija i skraivanje vremena njihove

komercijalizacije)

o faze inovacija (ivotni ciklus inovacije kroz 5.faza)

33. KOJE SU FAZE IVOTNOG CIKLUSA INOVACIJE?

Invencija => je proces stvaranja nove ideje ili procesa, ali ona nije isto to inovacija,

inovacija predstavlja primjenu invencije(novih znanja)

Razvoj => ukljuuje preuzimanje invencije i njeno pretvaranje u praktinu svrhu ili za

trite

Difuzija => je proces stavljanja inovacije u upotrebu.

Integracija => se odnosi na proces izvoenja stalnih promjena.

Propadanje => se dogaa kada se zaustavi upotreba inovacije.


21/25

34. NABROJITE I OBJASNITE KORISNIKE INOVACIJE OBZIROM NA PROCES

PRIHVAANJA INOVACIJE OD STRANE TRITA!

Inovatori => oni pojedinci koji preuzimaju rizik i spremni su platiti posebnu naknadu da

bi prvi imali proizvod i spremni su prihvatiti probleme pri uporabi novog proizvoda.

Radni adopteri => ine vodee stvaraoce mijenja o tritu, vie su inovativni od

prosjenog kupca

Rana veina => oni su svjesni inovacija, ali im pristupaju promiljeno te ih temeljito

kontroliraju prije nego to ih prihvate.

Kasna veina => predstavlja one ljude koji ekaju dok je potpuno jasno da je inovacija

sigurna i iroko prihvaena

Oklijevala => oni su usmjereni na tradiciju prolosti, prije nego na inovacije sadanjosti

ili budunosti, oni prihvaaju inovaciju tek kad nemaju drugog izbora

Brzina prihvaanja inovacije za poduzetnike i managere je kritian faktor , jer se u tom

kontekstu javlja pojam prednost prvog pokretaa.To je takva strategija u kojoj poduzee

koje prvo lansira inovaciju uspostavlja trinu dominaciju!

35. INOVACIJA I POSLOVNI PROCESI!

Poslovni proces podrazumijeva niz aktivnosti ijim izvrenjem se transformiraju

materijali, energija i ljudski rad u proizvod ili uslugu namijenjenu potrebi kupca.

Sredinji procesi su sumjereni na zadovoljavanje potrebe kupaca, procesi potpore

slue za podupiranje ostvarenja sredinjih procesa, a menadment procesi su ti koji

povezuju sredinji i proces potpore u poslovni proces.

Da bi se dobro poslovalo treba se osigurati skup dobrih ideja. Dakle inovacije su vane

za poslovne procese u smislu da moda uvedu i nove procese ali prvenstveno da

omogue neki nov i bolji nain da se vre ve postojei poslovni procesi.


22/25

36. KOJE SU PREDNOSTI A KOJE SLABOSTI MALOG PODUZEA?

Prednosti:

primamljivost i dostupnost

mogunost zapoljavanja

mogunost samozapoljavanja

brzo primjenjuju inovacije

trinna prilagodljivost

inovativnost i motivacija

kooperativnost s velikima

profitabilnija od velikih

izravnost kontakta

vea uinkovitost

psiholoke pogodnosti

Slabosti:

visok stupanj neuspjeha, vii rizik, mogunost propasti

pomanjkanje menaderske strunosti

poduzetnika etika

nie plae

kompjuterska nepismenost

kratkoroni ciljevi

radno intezivne djelatnosti

izonost drutvene skrbi

nedostatnost informacija

nedostatnost kapitala

nedostatnost strunosti

ekonomija obujma

psiholoke neugodnosti


23/25

37. IVOTNI CIKLUS MALOG PODUZEA

moemo definirati kroz sljedeih pet faza,

1. nastanak- ovisi i resursima u kreciji novog poduzea ( kapital),prostoru, namjeri i

razmjeni ( trgovini ili razmjeni biznisa da drugima

2. preiljavanje- zbog nedostatka sredstava ili sl. poduzee nailazi na probleme, npr.

za restoran se zna ako preivi 2 godine da s emoe raunati na opstanak.

3. uspjeh- poduzee s eetabliralo na tritu pa moemo rei da je uspjelo.ovo s

epostie konzistentim performansima, stalnim rastom ili stavilizacijom na razini

poslovanja.

4. uzlet- faza brzog rasta poduzea manifestira se rastom prodaje ( moe i dovesti

poduzee u neravnoteu)

5. dozrelost resursa- malod poduzee sve vise slii velikom poduzeu, fiziki je

naraslo, vei broj zaposlenika i sl. nastaje potreba za novim vodstvom ( vlasnika trai

menagera radi novih ideja i sl.)

U modernoj ekonomskoj teoriji razvoj poduzetnitva promatra se kroz 4 faze razvitka; 1.

prije roenja, 2. prihvaanje (djetinjstvo), 3. prodor (rast), 4. zrelost (odraslost)

38. RAZLOZI ZA PROPADANJE MALIH PODUZEA ?

nekompetentnost 44 %

pomanjkanje managerskog iskustva 17 %

neujednaeno iskustvo 16 %

neiskustvo u struci 15 %

nemar 1 %

prijevara ili nesrea 1 %

nepoznato 6 %


24/25

39. ZNAAJ MALOG GOSPODARSTVA U VISOKO RAZVIJENIM ZEMLJAMA ?

generator razvoja cjelokupnog gospodarstva

izvor zapoljavanja i novih RM

osiguravatelj rasta konkurentnosti gospodarstva

pokreta inovacija, ideja, napretka

znaajno sredstvo tehnolokog razvitka

40. SPECIFINI OBLICI MALOG PODUZEA?

Prema spolu:

poduzetnitvo mukaraca

poduzetnitvo ena

Prema nacionalnosti:

poduzetnitvo veine

poduzetnitvo nacionalnih manjina

Prema dobnoj zrelosti:

dobno zrelih osoba

poduzetnitvo mladih

Prema poduzetnikom iskustvu:

poduzetnitvo u novoosnovanim poduzeima

poduzetnitvo u etabliranim tvrtkama

Prema obiteljskoj angairanosti:

neobiteljsko poduzetnitvo

obiteljsko poduzetnitvo

Prema broju poduzetnika:

individualno

skupno


25/25

41. TO PODRAZUMIJEVA DOBRA PODUZETNIKA KLIMA U RAZVIJENIM

PODUZETNIKIM GOSPODARSTVIMA ?

inovacijske parkove

poduzetnike inkubatore

poduzetnike banke

institute za male tvrtke

edukacijske centre

42. PODUZETNIKI PROCES?

Poduzetniki proces predstavlja iskoritavanje prigode i daljnji rad na njezinoj izgradnji i

razvoju.

U uem smislu predstavlja poetnu fazu, tzv. start-up u kojoj se:

transformiraju poslovne ideje u realnost

generiraju ideje

prepoznaju trine prilike

istrauje dostupnost resursa

U irem smislu ukljuuje se uz start-up fazu jo i faza novog poduzea u kojoj se:

osniva novo poduzee

pokree novi pothvat

poinju dogaati poslovne promjene

pribavljaju i grupiraju resursi

implementira strategija ulaska na trite

43. VODI KROZ PODUZETNIKI PROCES ?

44. NAVEDITE 3. KLJUNE KOMPONENTE ZA USPJENU REALIZACIJU

PODUZETNIKOG POTHVATA ?

Menadžment malih poduzeće_l_kolokvij

Documents

Transcript of Menadžment malih poduzeće_l_kolokvij