Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja
-
Upload
azra-jahic-mk-grunf -
Category
Documents
-
view
71 -
download
6
description
Transcript of Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja
Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja
Mr. sc dr Aida Ramić-Čatak
Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH
SZO kaže...
• Unaprijediti zdravlje stanovništva u Europskom regionu je moguće putem sveobuhvatnih intervencija usmjerenih na vodeća oboljenja i uzroke smrtnosti, moguće je značajno reducirati prijevremenu smrtnost, invalidnost i oboljevanje u Europskom regionu.
• Investiranje u prevenciju i unapređenje kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja doprinosi unapređenju zdravlja i kvaliteta života ljudi i zajednice u cijelini.
I SZO preporučuje...
• Prevencija tokom života je efikasna i mora se razmatrati kao razvoj i ulaganje u zdravlje.
• Zajednica treba da razvije okruženja koja omogućuju i podržavaju izbore za zdravo življenje.
• Zdravstvene usluge moraju adekvatno odgovoriti na oboljenja ali i ojačati mogućnosti promocije zdravlja.
• Ljudima mora biti omogućeno da promoviraju svoje zdravlje i budu aktivni partneri zdravstvenim radnicima u menadžmentu oboljenja.
• Univerzalni pristup promociji zdravlja, prevenciji oboljenja i zdravstvenim uslugama zauzima centralno mjesto u postizanju jednakosti u zdravlju.
• Donosioci odluka na svim nivoima vlasti imaju odgovornost da razviju zdrave javne politike i osiguraju intersektorijalne intervencije za njihovu implementaciju.
SZO Europska Strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezarazanih
oboljenjaSveobuhvatni i integrirani pristup koji :
• Promovira promociju zdravlja stanovništva i programe prevencije.
• Fokusira se na riziko faktore po zdravlje kako kod pojedinaca tako i kod populacionih skupina.
• Povećava obuhvat stanovništva efikasnim tretmanom i zaštitom integriranjem politike i intervencija usmjerenih na reduciranje nejednakosti u zdravlju.
Hronična nezarazna oboljenja (NCD) - trendovi
• Multofaktorijalna etiologija – kao rezultat interakcija između individualnih faktora ( starost,spol, nasljeđe, životni stil – ishrana, fizička aktivnost) i faktora iz okruženja (obrazovanje, primanja, radno mjesto, uvjeti stanovanja, okoliš).
• Demografski trendovi – u zemljama zapadne Europe broj stanovnika starosti 64 i viš’e god. se povećao 2 puta u odnosu na 1950 god. dok se udio starijih od 80 god. se povećao za 4 puta.
• Globalizacija i urbanizacija – siromaštvo diktira nezdrave izbore, porast ovisnosti i dominaciju “sedentarnog “ načina života .
Hronična nezarazna oboljenja (NCD) - potrošači u zdravstvu
• Oboljenja koja zbog svog hroničnog karakatera izazivaju velike troškove – za pojedinca, obitelji, radne ustanove i zajednicu u cijelini. Stope oboljevanja i smrtnosti veće kod grupa sa nižim obrazovanjem i primanjima. ( U 2005 god. u Ruskoj Federaciji procjena troškova koštanja bolesti srca i krvnih sudova i dijabetesa iznosila 11 milijardi $. )
• Povećanje cijena ljekova - nedostupnost terapije za sve veće populacione skupine, čime se povećava nejednakost u zdravlju.
Hronična nezarazna oboljenja (NCD)
- zdravstvene usluge • Zdravstvene usluge još uvijek više
terapeutski orijentirane – u mnogim zemljama uprkos dinamičnim reformama ( 55% dijabetesa se ne otkrije na vrijeme, a kod pacijenata kod kojih se dijagnosticira, 50% njih nema adekvatnu kontrolu hipertenzije i LAB pretraga) ili ( 30000 žena svake godine u Europi umire od cervikalnog karcinoma, pri čemu su stope smrtnosti 2-4 puta veće u zemljama centralne i istočne Europe).
• Promocija zdravlja i prevencija ima mali udio u zdravstvenim budžetima – u OECD zemljama samo 3% troškova u zdravstvu usmjereno na populacione pristupe prevencije i promocije zdravlja. Međunarodne agencije i Europi više ulažu u kontrolu zaraznih oboljenja, iako NCD uzrokuju 46 puta više smrti od AIDS-a, TB i malarije zajedno.
Eur-A (vrlo niski mortalitet djece i odraslih)Andorra, Austria, Belgium, Croatia,Cyprus, the Czech Republic, Denmark, Finland, France, Germany, Greece, Iceland, Ireland, Israel, Italy, Luxembourg, Malta, Monaco, the Netherlands, Norway, Portugal, San Marino, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland,the United Kingdom.
Eur-B (niski mortalitet djece i odraslih) Albania, Armenia, Azerbaijan, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Georgia, Kyrgyzstan, Poland, Romania, Serbia and Montenegro, Slovakia, Tajikistan, The former Yugoslav Republic of Macedonia, Turkey, Turkmenistan and Uzbekistan.
Eur-C (niski mortalitet djece i visoki mortalitet odraslih) Belarus, Estonia, Hungary, Kazakhstan, Latvia, Lithuania, the Republic of Moldova, the Russian Federation, Ukraine.
Zdravlje u EU HFADB
Oboljevanje i smrtnost od hroničnih nezaraznih oboljenja u SZO Europskom
regionu, 2005 (procjena)Grupa oboljenja DAILY
(000) % svih uzroka
Broj smrti(000)
% svih uzroka
Kardiovaskularne bolesti
34421 23 5067 52
Neuropsihijatrijska oboljenja
29370 20 264 3
Maligne neoplazme 17025 11 1835 19
Oboljenja probavnog trakta
7117 5 391 4
Oboljenja respiratornog trakta
6835 5 420 4
Oboljenja senzitivnih organa
6339 4 0 0
Oboljenja koštano-mišićnog sistema
5745 4 26 0
Dijabetes 2319 2 153 2
Oboljenja oralnog zdravlja
1018 1 0 2
Ukupno 115339 77 8210 86
SZO Europski region - vodeći faktori rizika za NCD
• Hipertenzija (12.8%)• Pušenje (12.3%)• Alkohol (10.1%)• Hiperholesterolemija (8.7%)• Prekomjerna težina, gojaznost( 7.8%)• Nepravilna ishrana ( 4.4% )• Nedovoljno fizičke aktivnosti (3.5%)
Politika i programi kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja (NCD) u Europskom
regionu
Grupa oboljenja/faktora
rizika
Nacionalna zdravstvena
politika
Specifični nacionalni programi
Specifične zakonske uredbe
Prevencija i kontrola NCD
28 28 ...
Kontrola duhana 28 25 37
Ishrana 24 20 35
Fizička aktivnost 19 17 13
Alkohol 19 17 28
Hipertenzija 15 16 ...
Dijabetes 20 29 ...
Bolesti srca i krvnih sudova
20 20 ...
Maligne neoplazme 23 23 ...
Hronična resp. oboljenja 10 10 ...Izvor : SZO Survey o NCD u Europi 2005/2006, od 52 zemlje obuhvaćeno 38
Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja
1.Monitoring i nadzor - sistem evidencije i periodičnih istraživanja
2. Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih protokola
3.Edukacija i aktivno učešće pacijenata4. Evaluacija programa/aktivnosti
Monitoring i nadzor hroničnih nezaraznih oboljenja (NCD)
• Veći dio zemalja redovito prati trendove NCD a samo manji broj zemalja redovito prati trendove faktora rizika ( pušenje, neadekvatna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti, konzumacija alkohola .
Periodična istraživanja
• NortCorelia • MONICA • CINDI • HBSC • GATS• GYTS• GPHS• ESPAD• EURO-Prevob
Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih
protokola
• Terapeutski vodiči • Algoritmi preventivnih postupaka • Kontiuirano unapređenje znanja • Transfer informacija
Edukacija i aktivno učešće pacijenata
• Upoznavanje sa pravima i obavezama vezanim za zdravlje
• Upoznavanje sa stepenom izloženosti faktorima rizika i educiranje kako ih izbjeći ili staviti pod kontrolu
• Edukacija o samokontroli i samopomoći
Evaluacija
Vrste evaluacija : • Evaluacija modela ( procjene
potreba)• Procesna evaluacija ( resursi, broj i
vrsta aktivnosti)• Evaluacija ishoda ( stepen ostvarenih
ciljeva)
Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja u
PZZ/obiteljskoj medicini
Zdravlje stanovništva u Federaciji BiH
Demografski pokazatelji za FBiH
• Regresivni tip stanovništva sa manjim učešćem djece starosti 0-14 godina (18,1%), a sa porastom učešća osoba starih 65 i više godina (14,1%). Prema polu, žene činie 51% stanovništva.
• Procijenjena očekivana dužina života pri rođenju u Federaciji BiH kreće se između 73,5 godina.
• Stopa nataliteta ima nisku vrijednost od 9,8‰, što je lagani pomak u odnosu na trendove stalnog opadanja prethodnih godina
• Stopa općeg mortaliteta imala je srednju vrijednost od 8,3 ‰. stanovnika i u laganom je i kontinuiranom porastu posljednjih godina.
• Dojenačka smrtnost u 2008 god. iznosila je 8,5/1.000 živorođenih, što predstavlja nisku stopu.
• Prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i sa vrijednošću od 1,5‰. u 2008. godini i kao takav ima izrazito nepovoljnu vrijednost.
Izvor :Zavod za statistiku FBiHIzvor :Zavod za statistiku FBiH
Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) za sve uzroke i sve dobi, na 100.000 st.
(Procijenjeno st.)
1056,37
911,06
883,79
842,23
810,24
702,3
668,71
Bugarska
EU prosjek zemalja članica do 2004. ili
2007.
Ev ropski region
Hrv atska
Albania
FBIH
Slov enija
Vodeći uzroci smrti (po oboljenjima) u
2007. i 2008. god., indeks strukture
10,6
9,3
8,5
10,1
5,1
56,4
11,1
9,6
8,3
9,2
4,9
56,9
0 10 20 30 40 50 60
Moždani udar (I63)
Kardiomiopatija (I42)
Akutni inf arkt miokarda (I21)
Srčani zastoj (I46)
Maligna neoplazma bronha i pluća (C34)
Ostali uzroci smrti
2007. 2008.
Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) od bolesti cirkulatornog sistema, svi uzrasti, na 100.000 st. (procijenjeno
st.)
685,35
467,94
430,2
417,73
417,7
369,3
259,15
Bugarska
EU prosjek zemaljačlanica do 2004. ili 2007.
Evropski region
Hrvatska
Albania
FBIH
Slovenija
Morbiditet nezaraznih bolesti u FBiH u 2007. i 2008. godini, stopa na 10.000
st. 755
230197
159 14385 77 61 69 54 39
15893 92 73 72 59 47
193236275
776
Hip
erte
nziv
na o
b.(I1
0-I1
5)
Men
taln
i por
emeć
aji
(F00
-F99
)
Dru
ge d
orzo
patij
e(M
40-M
49, M
50-
M54
)
Šeće
rna
bole
st (E
10-
E14)
Hro
n.pl
uć.o
bstru
ktiv
naob
.(J40
-J46
)
Ishe
mič
na s
rčan
aob
olje
nja
(I20,
I23-
I25)
Cer
vika
lni i
dru
gipo
rem
ećaj
iin
terv
erte
bral
nih
disk
ova
(m50
-m51
)
Gas
tritis
i du
od.u
lkus
(K25
-K27
)
Artro
ze (M
15-M
19)
Dru
ga o
bolje
nja
cirk
ulat
orno
g si
stem
a(I7
1-I9
9)
Mal
igne
neo
plaz
me
(C00
-C97
)
2007.
2008.
Prevalenca hipertenzije u FBIH, 2004-2008. godine (stopa na 100.000
stanovnika)
591646
766 755 775
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Prevalenca faktora rizika u stanovništvu Federacije BiH(25-64
god.)
Faktori rizika Ukupno stanovništvo
Muškarci Žene
Hipertenzija(>140/90 mmHg)
41,0% 35,5% 44,8%
Pušenje 37,6% 49,2% 29,7%
Konzumiranje alkohola 29,5% 54,1% 12,5%
BMI (Indeks tjelesne mase) >30
21,5% 16,5% 25,0%
Fizička aktivnost - aktivni
15,0% 19,6% 12,0%
Izvor :Zavod za javno zdravstvo FBiHIzvor :Zavod za javno zdravstvo FBiH
Šta se može uraditi na nivou PZZ ?
Zakonski okvirAktivnosti koje treba da realiziraju timovi
obiteljske medicine kao osnovni nosioci posla u PZZ su:
1. Rano otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje uzroka obolijevanja i povređivanja
2. Briga za očuvanje zdravlja i liječenja svih članova porodice
3. Provođenje mjera zdravstvene zaštite i briga o zdravstvenom stanju stanovništva
4. Praćenje higijensko-epidemiološke situacije uz preduzimanje potrebnih mjera
5. Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika
Strategija PZZ u FBiH
1. Jednakost (dostupnost usluga svima -fizički, socijalno-društveno i financijski).
2. Učešće zajednice/obitelji ( imaju aktivnu ulogu i uključeni su u preuzimanju brige o svom vlastitom zdravlju).
3. Inter-sektorijalni pristup ( aktivna koordinacija sa ostalim sektorima relevantnim za zdravlje)
4. Odgovarajući metodi ( zdravstveni radnici trebaju biti adekvatno educirani za pružanje efikasnih i efektivnih zdravstvenih usluga i tehnologije)
Kompetencije TOM
• Prvi kontakt sa pacijentom/ obitelji • Rano otkrivanje i nadzor nad faktorima
rizika • Dijagnosticiranje i terapija najučestalijih
akutnih i hroničnih oboljenja koja ne zahtjevaju hospitalizaciju
• “ Gate keeping “ - donošenje odluke o upućivanju na konsultativno-specijalistički pregled, bolničko liječenje, kućno liječenje
• Edukacija pacijenta/obitelji o prevenciji faktora rizika, samopomoći i samokontroli, promociji zdravlja .
Najčešći problemi
• Evidencija, protok informacija • Organizacija i menadžment resursa • Mehanizam finansiranja / ugovaranje sa
Zavodom za zdravstveno osiguranje • Nedostak protokola i smjernica ili
mehanizam implementacije postojećih• Odnosi sa drugim nivoima zdravstvene
zaštite • Odgovor na prava osiguranika ( slobodan
izbor liječnika, promjena izabranog liječnika, preveliki zahtjevi i potrebe )
Menadžment hroničnih nezaraznih oboljenja
1.Unapređenje sistema evidencije i nadzora i periodična istraživanja
2.Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih protokola
3.Edukacija i aktivno učešće pacijenata4. Evaluacija programa/aktivnosti
Unapređenje sistema evidencije i nadzora
• U toku revizija i reforma zdravstveno statističkog i informacionog sistema
• Uveden registar za rak • U pripremi registar za dijabetes• Impementirana periodična istraživanja ( HBSC, GYTS, GHPS, ESPAD)
Primjena jedinstvenih dijagnostičkih i terapeutskih
protokola Tokom 2008 god. u Federaciji BiH razvijeni
vodiči uz podršku SZO :
• Vodič za hipertenziju• Vodič za akutni ishemijski moždani udar• Vodič za dijabetes• Vodič za depresiju • Vodič za prevenciju i skrining karcinoma
cerviksa• Vodič za prevenciju i ranu detekciju
karcinoma debelog crijeva • Vodič za rano otkrivanje karcinoma dojke
Izvor podataka: www.akaz.ba
Edukacija i aktivno učešće pacijenata
• Afirmacija prava ali i obaveza pacijenata – briga o zdravlju ne počinje pojavom bolesti nego mnogo ranije.
• Sastavni dio pregleda predstavlja informacija,edukacija i savjeti o prevenciji faktora rizika, značaju terapije, sistematskih i kontrolnih pregleda.
• Uloga udruženja pacijenata još uvijek samo simbolična
Evaluacija programa/aktivnosti
• Do sada nije bilo sveobuhvatnih evaluacija, više u formi periodičnih izvještaja o pojedinim aktivnostima
• Započeta evaluacija PZZ/obiteljske medicine u Federaciji BiH u suradnji FMZ i ZZJZ FBiH
Zaključak
• Strateški pristup prevenciji i kontroli hroničnih nezaraznih oboljenja od vitalnog značaja za unapređenje zdravlja stanovništva kao i kvalitet zdravstvene zaštite.
• Nacionalna Strategija prevencije i kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja u Federaciji BiH – razmatranja od strane FMZ.
• Postojeći dokumenti i strateške orijenatcije u zdravstvenom sektoru pružaju solidne osnove za jaču afirmaciju prevencije i kontrole hroničnih nezaraznih oboljenja u PZZ.