mef.hr (tema broja: Nastava)

mef.hr (tema broja: Nastava)

Other document types / Ostale vrste dokumenata

Publication year / Godina izdavanja: 2009

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:056832

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09

Repository / Repozitorij:

Dr Med - University of Zagreb School of Medicine Digital Repository

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:056832

https://repozitorij.mef.unizg.hr

https://repozitorij.mef.unizg.hr

https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/mef:3100

https://dabar.srce.hr/islandora/object/mef:3100

SVEU^ILI[TE U ZAGREBU

MEDICINSKI FAKULTET

LIST MEDICINSKOG FAKULTETA

www.mef.hr

ISSN 1332-960X


MEDICINSKI FAKULTET


www.mef.hr

ISSN 1332-960X

mef.hr

Prosinac 2009 / Godina 28, br. 1-2

Tema broja: NASTAVA

• Godi{nja konferencija AMSE

• Razgovor s profesorom Samuelom Leinsterom

• 4. europska konferencija o harmonizaciji doktorskih studija u podru~ju biomedicine i zdravstva

• Diplomirala prva generacija studenata Integriranog sveu~ili{nog studija medicine na engleskome jeziku

mef.h

rm

ef.h

rm

ef.h

r

1

mef.hr

Sadràj

Rije~ dekana (2004. – 2009.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Tematski dio ~asopisaGodi{nja konferencija Udruge medicinskih fakulteta Europe (AMSE) u Zagrebu . . . 13

Razgovor s profesorom Samuelom Leinsterom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

ORPHEUS – êtvrta europska konferencija o harmonizaciji doktorskih studija u podru~ju biomedicine i zdravstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Prva generacija studenata Studija medicine na engleskome jeziku diplomirala 2009. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

e-u~enje – katalizator promjena u obrazovanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Sredi{nja medicinska knji`nica – poduka u sredi{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Novi zakoni iz podru~ja znanosti i visokog obrazovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Redoviti godi{nji sadràji

Dekan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Nastava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Znanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Me|unarodna suradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

HIIM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

[NZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

Skupovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Sve~anosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Povijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Nakladni{tvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

Vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

Studenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

In memoriam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

mef.hr

Glavni urednik

Sre}ko Gajovi}

Uredni{tvo

Darko Bo{njakVesna DegoricijaVladimir Duga~kiDavorka Grani}

Goran Ivki}Svjetlana Kalanj Bognar

Boò Kru{linMarko Pe}ina

Melita [alkovi}-Petri{i}Branko [imatSelma [ogori}

Mirza @iàk

Grafi~ki urednik

Branko [imat

Tajnica Uredni{tva

Rosa Zrinskie-mail: rosaºmef.hr

Adresa Uredni{tva

Medicinski fakultet[alata 3b, 10000 Zagreb

Telefon: 45 90 280, 45 66 888Telefaks: 45 90 215

e-mail: bsimatºmef.hr

Grafi~ka priprema i tisak

DENONA d.o.o.,Zagreb

Vlasnik i izdava~

SVEUÎLI[TE U ZAGREBU –MEDICINSKI FAKULTET

[alata 3b, 10000 Zagreb

2

mef.hr

Po{tovani ~itatelji,

Posebno sam ponosan na ovaj broj na{eg fakultetskog ~asopisa mef.hr. Premda on ove godine izlazi samo jedanput, u prosincu, sa dràjem i prilo-zima je iznimno bogat, te ujedinjuje brojna zbiva nja i teme koje su ozna~ile 2009. godinu. Tri dekana govore u ovom broju! Biv{a dekanica prof. îke{ daje prikaz aktivnosti i do ga|aja koji su zaokruìli njezin iznimno uspje{an mandat. Novi de kan prof. Mili~i} predstavlja svoj program u kojem se ja-sno o~ituju smjernice po kojima }e ovaj Fakultet napredovati u sljede}em raz doblju. Intervju s tre}im dekanom, a to je prof. Samuel Leinster, dekan Medicinskog fakulteta u Norwichu u Engleskoj, novina je za koju bismo htjeli da postane tra dicija – da u svakome broju mef.hr bude razgovor s jednim de kanom nekog inozemnog fakulteta. Prof. Leinster zapo~inje ovu seriju kao dekan novoosnovanog fakulteta, uspostavljenog njegovim do-laskom 2000. godine i baziranog na inovativnom kurikulumu koji u nizu modula udruùje temeljne medicinske znanosti, kli ni~ku primjenu i jav-nozdravstvene probleme. Ovo je samo jedan u nizu priloga mef.hr u koji-ma se ocrtavaju upravo novi izazovi i mogu}nosti s kojima se suo~ava i na{ fakultet – kako se u globalnom okruènju kao sredi{nja i naj ve}a medicin-ska obrazovna institucija u Hrvatskoj, na tradiciji trajnih vrijednosti prilago-diti stalno novim zahtjevima okru`ja u kojem djeluje. U tome smo iznimno us pje{ni! Prvi studenti su ove godine diplomirali na na{emu studiju medi-cine na engleskom jeziku. Na{ je fakultet bio doma}in Go di{nje konferen-cije Udruge medicinskih fakulteta Europe (AMSA) odràne u Zagrebu, kad je donesena i Zagreba~ka deklaracija AMSA-e o poslijediplomskom me-dicinskom obrazovanju. Konferen cijom u Aarhusu u Danskoj nastav lja se djelovanje ORPHEUS-a, Europske udruge doktorskih studija u podru~ju biomedicine i zdravstva, koja je potaknuta i osnovana na skupovima 2004. i 2005. u Zagrebu (tad je tako|er donesena jedna va`na, Zagreba~ka deklaracija). Sudjelujemo u Erasmusu kroz koji se provodi me|unarodna razmjena nastavnika i studenata, te dobivamo nove me|unarodne znan-stvene projekte. Ve}ina tih do sega prikazana je u tematskom dijelu ~aso-pisa, koji se u ovom bro ju bavi nastavom. Upravo u postizanju izvrsnosti u nastavi trebaju se ogledati sva raznolika i brojna doga|anja u kojima su-djeluju djelatnici Fakulteta i koje èlimo {to vjernije prikazati. A da smo na samome vrhu, potvr|uje i prilog u kojem na{a kolegica (koja je zavr{ila medicinu na na{em fa kultetu i trenuta~no je na{a znanstvena novakinja) pokazuje kako je na}i se kao lije~nik i planinar na krovu svijeta. @elim Vam stoga da sa zanimanjem ~itate mef.hr, za hvaljujem mnogobrojnim surad-nicima koji su svojim prilozima tome pridonijeli, te sve Vas pozivam da novim temama i do ga|anjima sudjelujete u na{em sljede}em broju.

Sre}ko Gajovi}uredn

ikov

kuta

k

www.mef.hr 3

dekan 2004. – 2009.mef.hr dekan 2004. – 2009.

Rije~ dekana

Diplomski studijski programAkademske godine 2004./05. done-

sena je odluka o primjeni Bolonjskog pro cesa u Hrvatskoj te smo zajedno s ostalim medicinskim fakultetima u Spli-tu, Rijeci i Osijeku, odlu~ili da se studij medicine u Hrvatskoj izvodi kao integri-rani 6-godi{nji studijski program, koji zavr{ava stjecanjem akademskog naziva doktora medicine. Istaknuli smo ostale principe Bolonjske deklaracije: Europski sustav prijenosa bodova (ECTS), odgo-vornost u osiguranju kvalitete, uvjete za izgradnju mobilnosti studenata i nastav-nika. Odlukom Dekanske konferencije me dicinskih fakulteta definirali smo za-jedni~ku jezgru kurikuluma novog stu-dijskog programa i me|usobno ponudili izborne predmete te u izbornoj nastavi osigurati mobilnost studenata i nastav-nika. Zajedno smo izradili katalog znanja i vje{tina hrvatskih medicinskih fakulte-ta. Na temelju kataloga treba definirati kompetencije (znanja, vje{tine i stavo-ve), ishode u~enja i profil doktora medi-cine, {to je temelj stvaranja okvira za kvalifikaciju hrvatskog lije~nika. Na to nas obvezuje i Bolonjski proces s ciljem izrade Europskog krovnog kvalifikacij-skog okvira na osnovi nacionalnih okvira kvalifikacija.

Studijski program koji se primjenjuje od akademske godine 2005./06., vi{e je usmjeren prema studentima, osiguranju i unaprje|enju kvalitete nastave, novim metodama podu~avanja, trajnoj evalua-ciji nastave. Po svojoj je strukturi tradi-cionalan s elementima integrirane, mo-

dulske nastave. Suplement diplomi, kao najva`niji dokument koji jam~i kompe-tencije ste~ene studijskim programom, kao sveu~ili{ni dokument, jo{ se izra|uje na Sveu~ili{tu u Zagrebu.

Primjenu Bolonjskog procesa na medi-cinskim fakultetima u Hrvatskoj prikazali smo na nekoliko me|unarodnih skupo-va i dobili priznanje za izgradnju nacio-nalne strategije u procesu stvaranja Eu-ropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA).

Ishodi u~enjaNa Sveu~ili{tu u Zagrebu u tijeku je

pro vedba projekta Ishodi u~enja na pred diplomskim i diplomskim studiji-ma. Cilj projekta jest da se na svim fa-kultetima (unutar razli~itih podru~ja) ras prave mo gu} nosti definiranja ishoda u~enja na ra zini modula ili predmeta, na razini studijskog programa, odnosno na razini po dru~ja. Uz ishode u~enja definirat }e se i kompetencije koje stu-denti trebaju us vo jiti, a potom }e te kompetencije biti ugra|ene u izvedbe-ne nastavne planove za pojedini modul, odnosno predmet i studijski program. U sklopu toga pro jek ta krajem oùjka je odràna vrlo us pje{ na radionica o ishodima u~enja u bio medicinskom po-dru~ju. Govorilo se o is hodima u~enja u sveu~ili{nim programima, ishodima u~e-nja na svim fakultetima biomedicinskog podru~ja, ishodima u~e nja te kompe-tencijama na razinama medicinskog vi-sokog obrazovanja, prilagodbi kurikulu-ma ishodima u~enja, postiza nju licen-cija, kontroli kvalitete u pro cjeni ishoda u~enja itd. Proces definira nja is hoda u~enja (learning outcomes) odvija se i na drugim europskim fakultetima.

Sastanak Dekanskog kolegija Fakulteta. Slijeva (okrenuti prema fotoaparatu): Katica Aramba{i}, tajnica Ureda dekana, prof. dr. Nada îke{, dekanica fakulteta u razdoblju od 2004. do 2009. godine, glavni tajnik Fakulteta Darko Bo{njak, dipl. iur., te novi i dotada{nji prodekan za upravu i poslovanje prof. dr. Marijan Klarica i prof. dr. Juraj Geber

Krajem rujna zavr{ilo je razdoblje dva ju mandata uprave Medicinskog fakulteta, kojoj sam bila na ~elu od 2004. godine. Bilo je to razdoblje u kojem je dominirala prilagodba europskim standardima uvo|enjem novih obrazovnih programa i propisa, s novom istraìva~kom strategijom, evalua-cijskim postupcima, ve }im me|unarodnim aktivnostima. Dali smo novo lice zgradama na [alati, nasto jali stvoriti ugodan radni ambijent, kolegijalnu at-mosferu. Ako smo u na{im nastojanjima uspjeli, dugujem zahvalnost mo jim prodekanima i svim suradnicima na Medicinskom fakultetu. Rukovo|enje Fakultetom za mene je bilo dragocjeno iskustvo, najve}a ~ast i odgovornost, ko ju sam s ponosom nosila; nastojala sam {tititi ugled Fakulteta i dostojan-stvo svih zaposlenika. U ovom prikazu èljela bih evocirati doga|aje koji su se zbivali na Medicinskom fakultetu od akademske go dine 2004./05. do danas, prikazati ukra tko na{e aktivnosti i rezultate na {e ga rada s podrob-nijim prikazom doga |aja posljednjih pola godine.

4 www.mef.hr

dekan 2004. – 2009.dekan 2004. – 2009. mef.hr

Na Fakultetu smo proteklih mjeseci ra-dili na uvo|enju novog, vertikalnog pred-meta, Medicinske propedeutike, ko ji }e se provoditi na svim godinama studija, od prve do {este godine. Definiraju se ishodi u~enja, razina kompetencija, me-tode podu~avanja, a obuhva}at }e ko-munikacijske vje{tine, prakti~ne klini~ ke vje{tine i vje{tine vezane uz hitna sta nja. Na kraju svake godine bit }e prak ti~ni ispit, po tipu OSKI (engl. OSCE, ob jective structured clinical examination). Za do-bro provo|enje prakti~ne nastave toga predmeta potrebno je opremiti Kabinet vje{tina, koji }e sadràvati lutke, ana tom-ske modele i raznu opremu za si mulaciju. Sa~injen je popis standardne op reme ko-ju bi fakulteti morali imati te o~e kujemo sredstva od Ministarstva zdrav stva i so-cijalne skrbi.

Studij medicine na engleskom jeziku

Studij medicine na engleskom jeziku jedini je cjeloviti studijski program na en-gleskom jeziku na hrvatskim sveu ~ili{-tima. Ove godine diplomirali su i studen-ti prve generacije, koja je upisala studij 2003. godine. Mnogi od njih iskazali su zanimanje da pripravni~ki sta` obavljaju u Hrvatskoj. Od prve upisane generacije, zanimanje za studij se pove}avalo, pa posljednjih godina upisujemo 50 stude-nata u prvu godinu studija.

Kako bismo privukli {to bolje studen-te, a s obzirom na sve ve}i broj zemalja iz kojih dolaze kandidati, ove smo godi-ne organizirali prijamne ispite u Izraelu i [vedskoj.

E-u~enjeU programu izbornih predmeta dogo-

vorenih me|u medicinskim fakultetima, posebno smo nastojali unaprijediti na-stavu uvo|enjem e-u~enja, pa smo tako sudjelovali u radu Tempus-projekta “Stan dardization in teaching of medici-ne”. Stvoreni su e-predmeti koje izvode nastavnici medicinskih fakulteta u Zagre-bu, Splitu i Osijeku. E-predmeti se nalaze u virtualnom obrazovnom okru`ju “In-terMeCo”.

U sklopu razvoja tehnologije u~enja, na Medicinskom fakultetu veliko zna ~e-nje poklanjamo razvoju e-obrazovanja. Na sjednici 26. velja~e 2008. Fakultetsko vije}e prihvatilo je Strategiju razvoja e-u~enja na Medicinskom fakultetu, koja nas obvezuje na unaprje|enje tog oblika nastave. Uspostavljen je sustav MEF-LMS,

sve katedre uvode e-u~enje u nastavu, ne-ke su u tome vrlo napredne i aktivne, a Medicinski fakultet ubraja se me|u naj-naprednije fakultete na{ega Sveu~ili{ta.

U svibnju 2009. dekani Veterinarskog, Farmaceutsko-biokemijskog, Stoma tolo{- kog i Medicinskog fakulteta sve~ano su potpisali Sporazum o suradnji na razvoju e-u~enja izme|u ~etiriju fakulteta bio-medicinskog podru~ja Sveu~ili{ta u Za-grebu. Sporazum o suradnji tih fakulteta usmjeren je na daljnje razvijanje i primje-nu suvremene informacijske i komunika-cijske tehnologije u cilju unapre|enja kvalitete obrazovnog sustava na fakulte-tima a time i Sveu~ili{ta u Zagrebu. Do-govoreni su na~ini zajedni~kog djelova-nja radi brèg razvoja e-u~enja, me|u-sobne potpore pri uporabi IC tehnolo-gije, razmjeni informacija o korisnosti po jedinih e-alata i uspostavi zajedni~kog repozitorija za razmjenu e-materijala. Spo razumne strane osobito }e se anga-ìrati na razmjeni znanja i iskustava o radu u e-okruènju i radu s LMS-susta-vom kao dijelu implementacije mje{o-vitog i/ili on-line oblika nastave u nasta-vni proces. Osim toga, po uspostavi LMS-sustava na sva ~etiri fakulteta plani-ra se povezivanje izbornih predmeta iz-me|u fakulteta ~ime bi se studentima omogu}io slobodan i lak{i odabir izbor-nih predmeta. O~ekuje se da }e se ovim povezivanjem potaknuti daljnja suradnja na podru~ju poslijediplomskog i doktor-skog studija te olak{avanje suradnje na raznim projektima – poticaj drugim fa-kultetima.

Razredbeni ispiti Posljednje ~etiri godine provodili smo

zajedni~ku organizaciju i izvedbu razred-benih ispita na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj. I time su medicinski fakulte-ti pokazali vrlo odgovorno pona{anje u organiziranju studija. Odlukom da se uve de prag prolaznosti za svaki predmet na razredbenom ispitu, postigli smo bo-lju pripremljenost studenata, {to se o~i-tovalo znatno boljom prolazno{}u na is-pitima iz kemije i fizike na kraju prve go-dine. Stoga je razredbeni ispit vrlo vaàn prvi stupanj osiguranja kvalitete na stu-diju medicine. Organizaciju razredbenih ispita vrlo je uspje{no vodila skupina s na{eg Medicinskog fakulteta na ~elu s prof. dr. Jasminkom Brnjas Kraljevi}.

Tijekom prolje}a na hrvatskim je sveu-~ili{tima prihva}ena odluka o ulozi dr-àvne mature, koja }e se provoditi od idu}e godine, u provo|enju klasifikacij-skih ispita za sveu~ili{ne studije. Premda

su medicinski fakulteti ostvarili zahtjev da se kandidatima za studij medicine omo gu}i da na maturi, kao izborne pre-dmete, polaù fiziku, kemiju i biologiju i time steknu dodatne bodove, jo{ uvijek nedostaju potpune informacije o matu-ralnom ispitu idu}e godine, relevantne za rangiranje kandidata za studije.

Proteklih smo godina svjedo~ili posto-janju slabijeg interesa za studij medici-ne, {to je rezultat niza faktora (dug i od-govoran studij, nu`no specijalisti~ko usa-vr{avanje, koje traje i do 6 godina, velika odgovornost u poslu, pla}e koje nisu raz-mjerne duìni obrazovanja ni odgovor-nosti u poslu, ~esto neprimjereni uvjeti rada, senzacionalisti~ko-negativni medij-ski pristup lije~ni~koj struci, a istovreme-no nedovoljan interes medija za popula-rizaciju medicine i zdravstva itd.). Da bi se zanimanje kandidata za studij medici-ne pove}ao, svi bi u dru{tvu trebali preu-zeti svoj dio odgovornosti da lije~ni~ki poziv postane atraktivniji. Up rava Fakul-teta, zajedno s predstavnicima studena-ta, pro{lih je godina nastojala pri donijeti popularizaciji studija, {to je moglo utje-cati na ve}i broj prijavljenih kandidata za razredbeni ispit na Medicinskom fakul-tetu u Zagrebu: godine 2008. bilo je 852 kandidata (ispit je po loìlo 64%), a 2009. godine 954 kandidata (poloìlo je 67%). @eljela bih da se ta tendencija na-stavi.

Zbog nedostatnog broja lije~nika u Hr-vatskoj, razmotrili smo na Medicinskom fakultetu mogu}nosti upisa ve}eg broja studenata, dakle pove}anje upisne kvo-te. Analizirali smo postoje}e uvjete i pro-cijenili potrebna pove}anja kapaciteta ka ko ve}i broj studenata ne bi utjecao na kvalitetu studija. Ministarstvo znano-sti, obrazovanja i {porta prihvatilo je na{ prijedlog te smo 15.7. 2009. potpisali sporazum s Ministarstvom i upisnu kvo-tu pove}ali na 300 studenata godi{nje, koliko smo i upisali u prvu godinu studija akademske godine 2009/10.

Sveu~ili{ni studiji sestrinstva i primaljstva

Premda u Hrvatskoj postoji duga tradi-cija educiranja sestara i primalja, sve je jasnije da se u njihovom obrazovanju moraju ponuditi studijski programi vi{e razine obrazovanja u sklopu veleu~ili{-nog i sveu~ili{nog sustava. O~ekuje se da }e veleu~ili{ni programi, posebno na diplomskoj razini ponuditi razli~ite spe-cijalisti~ke studije, dok se na sveu~ili{noj razini o~ekuju preddiplomski, diplomski

www.mef.hr 5


(magistarski) i doktorski studijski progra-mi. Da bismo se {to prije prilagodili Eu-ropskoj direktivi 2005/36 EC i zahtjevi-ma postavljenim u pregovorima s Europ-skom uni jom o edukaciji i kvalifikacijama u po dru~ju zdravstva, na Fakultetu smo protekle godine izradili prijedlog sveu~ili{-nog diplomskog studijskog programa se s trinstva te sveu~ili{nog preddiplom-skog i diplomskog studijskog programa primaljstva. Ishodi u~enja tih studijskih programa trebali bi, izme|u ostalog, teìti i obrazovanju budu}ih nastavnika koji }e voditi nastavu na vi{im razinama obrazovanja sestara i primalja u Hrvat-skoj.

Doktorski studijiPremda doktorski studiji predstavljaju

tre}i ciklus u „bolonjskom“ poimanju vi-sokog obrazovanja, zbog dominantne znanstvenoistraìva~ke komponente za-hti jevaju posebno razmatranje i uskla |i-vanje. To se osobito prepoznaje u po-dru~ju biomedicine. Medicinski fakultet je proteklih godina svojom me|u narod-nom aktivno{}u znatno pridonio razvoju doktorskih studija u podru~ju biomedici-ne i zdravstva u Europi. Velik me|u na-rodni ugled postigli smo organiziranjem me|unarodnih konferencija o harmoni-zaciji doktorskih studija iz podru~ja bio-medicine i zdravstva u Europi 2004. i 2005. godine, na kojima je usvojena i Zagreba~ka deklaracija o harmonizaciji doktorskih studija u podru~ju biomedici-ne i zdravstva u Europi te osnovana or-ganizacija ORPHEUS (Organisation for PhD Education in Biomedicine and Heal-th Sciences in the European system), ko-ja }e trajno raditi na razvoju i uskla|iva-nju doktorskih studija. ORPHEUS ima sje di{te na Medicinskom fakultetu u Za-grebu, a predsjednik organizacije je prof. dr. Zdravko Lackovi}. Posljednje dvije konferencije ORPHEUS-a, odràne u Helsinkiju (2007.) i Aarhusu (2009.), donijele su deklaracije koje predlaù re-gulaciju organizacije i izvo|enja doktor-skih studija. Postignuta je suglasnost o dobroj definiciji znanstvenog rada u stu-diju, posebno se isti~e uloga mentora, doktorski studiji moraju povezivati Eu-ropski prostor visokog obrazovanja i Eu-ropski istraìva~ki prostor.

ORPHEUS je u me|uvremenu postao pridruèni ~lan Savjeta za doktorsku edu kaciju Europske udruge Sveu~ili{ta (CDE-EUA).

Na svim tim iskustvima temelji se prije-dlog suvremenijeg programa doktorskih studija na Medicinskom fakultetu. Sveu-

~ili{tu u Zagrebu i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {porta ponudili smo na ocjenu i dobili dopusnice za programe doktorskih studija Biomedicina i zdrav-stvo na hrvatskom jeziku, program Bio-medicine and Health sciences na engle-skom jeziku kao i za doktorski studij Ne-uroznanost.

U nastojanju da stvorimo mreù dok-torskih studija iz podru~ja biomedicine u Hrvatskoj, 2005. i 2006. godine smo za-jedno s Hrvatskom akademijom znano-sti i umjetnosti i Nacionalnom zakladom za znanost RH organizirali simpozije o harmonizaciji doktorskih studija iz po-dru~ja biomedicine i zdravstva u RH. Po-stignut je dogovor o suradnji i mreì do-ktorskih studija sa svrhom pobolj{anja kvalitete, omogu}avanja mobilnosti po-laznika studija, uskla|ivanja uvjeta za upis i zavr{etak studija te mogu}eg os-nutka zajedni~kih interdisciplinarnih pro-grama. Sudjelovali smo u radu dviju ra-dionica o doktorskim studijima u pro-vo|enju Bolonjskog procesa u Hrvatskoj. U prosincu 2006. godine potpisali smo Ugovor o suradnji u podru~ju doktorskih studija s Medicinskim fakultetom Sve u-~ili{ta u Ljubljani.

Specijalisti~ki studiji Uz doktorske studije, trenuta~no se

na Medicinskom fakultetu izvodi i po-slijediplomska nastava iz 31 specijali sti~-kog studija. Ti su studiji organizirani kao obvezatni dio specijalisti~kog usavr{a va-nja ili kao zasebni studiji. Novim Pravil-nikom o specijalisti~kom usavr{avanju doktora medicine planira se da se teo-rijska nastava za specijalizante odvija u okviru specijalisti~kih studija na medicin-skim fakultetima te se o~ekuje uvo|enje novih studija na Fakultetu. Na me|u na-rodnim skupovima prikazali smo ulogu Fakulteta u velikom projektu izradbe pro-grama specijalisti~kog usavr{avanje li je~-nika {to je posebno uspje{no prihva}eno. Smatram da je na temelju uloge na{eg fakulteta u postdiplomskoj edukaciji li-je~nika (doktorskoj i specijalisti~koj), Ud-ruga medicinskih fakulteta Europe (AM-SE) odlu~ila pokloniti povjerenje na{em fakultetu da organiziramo godi{nju kon-ferenciju AMSE s temom: Odgovornost medicinskih fakulteta u poslijediplomskoj edukaciji, koja je odràna u Zagrebu od 4. do 6. lipnja ove godine.

Trajno usavr{avanje lije~nika. U sklopu trajnog medicinskog usa vr-

{avanja pro{lih je akademskih godina na Medicinskom fakultetu odràno pro sje~-

no od 200 do 250 te~ajeva, od toga su mnogi ujedno bili granski predmeti dok-torskog studija. Godi{nje je sudjelovalo oko 2000 – 2500 polaznika. Time Fakul-tet dokazuje svoju spremnost da prido-nese razvoju cjeloìvotnog obrazovanja u nas, budu}i da je prema zaklju~cima ministarskih konferencija odrànih u Ber-linu i Bergenu, jedan od sljede}ih koraka u implementaciji Bolonjskog procesa iz-radba kvalitetnih programa cjeloìvot-nog obrazovanja u zemljama potpisnica-ma. Fakultet je posebnu pozornost po-sve }i vao trajnoj edukaciji svojih zaposle-nika o umije}u medicinske nastave te je donesena odluka kojom se svi suradnici Medicinskog fakulteta ob vezuju da prije izbora u zvanje docenta poha|aju taj te~aj.

Specijalisti~ko usavr{avanje lije~nika

Nakon {to je u Hrvatskoj 1994. godi-ne objavljen Pravilnik o specijalisti~kom usavr{avanju zdravstvenih djelatnika mno ge su me|unarodne specijalisti~ke udruge, a posebno Europska udruga lije~nika specijalista (UEMS) intenzivno radili na novim programima specija li-sti~kog usavr{avanja lije~nika. Godine 2005. ministar zdravstva i socijalne skrbi odlu~io je pristupiti izradi novog pravil-nika te je s dekanima medicinskih fakul-teta potpisao Sporazum o suradnji, ko-jim smo se obvezali izraditi novi program specijalisti~kog usavr{avanja lije~nika u Hrvatskoj u skladu s relevantnim europ-skim dokumentima. Sporazumu su pri-stupili Hrvatski lije~ni~ki zbor, Hrvatska lije~ni~ka komora i Akademija medicin-skih znanosti Hrvatske. Izra|eni su svi akti potrebni za {to lak{e oblikovanje programa koji se temelje na kompeten-cijama postignutih specijalizacijom, defi-niranje uvjeta za instituciju u kojoj se moè provoditi izobrazba lije~nika spe-cijalista, uvjeta za mentora, metoda eva-luacije procesa specijalizacije; programi obuhva}aju i izradbu nove specijalizant-ske knjiìce.

Od po~etka 2007. godine ~etrdese -tak radnih skupina radilo je na progra-mu spe cijalisti~kog usavr{avanja lije~ni-ka u Hrvatskoj, s namjerom da se uskla-de s preporukama i poveljama UEMS-a i drugim europskim dokumentima. U me-|u vremenu mnoge su struke/sekcije UEMS-a tek stvarale programe, a neki po stoje}i programi mijenjani su u svojoj formi iz opisa znanja u opis kompeten-cija, {to uklju~uje i definiciju razina kom-petencija. U studenom 2007. stupila je

6 www.mef.hr


na snagu i Europska direktiva 2005/36 EC o reguliranim profesijama, koja ob-vezuje Hrvatsku. Zato smo tijekom svo-ga rada do dovr{enja programa morali provoditi mnoga uskla|ivanja i prilagod-be. Nazivi i trajanje pojedinih specijaliza-cija uskla|eni su s Direktivom, ali i s na-{om tradicijom i zakonodavstvom. Isto-vremeno, u sklopu pregovora s Europ-skom unijom, u Poglavlju 3. «Pravo po-slovnog nastana i sloboda pruànja us-luga» potrebno je uskladiti programe specijalizacija tako da se koordinira na-ziv, duljina trajanja, sadràj i na~in oba-vljanja specijalizacija u svrhu priznavanja specijalizacija automatizmom izme|u dr-àva ~lanica EU.

Programi specijalizacija uklju~uju i op-}e – generi~ke kompetencije. Sve zemlje danas teè edukacijom svojih lije~nika posti}i da, kao kompetentni stru~njaci specijalisti, budu tako|er sposobni traj-no se educirati, komunicirati, sura|ivati u timskom radu, da poznaju eti~ke i mo-ralne principe itd. Specijalisti~ki progra-mi UEMS-a op}e su kompetencije teme-ljili na raznim aktima: na britanskim do-kumentima (Tomorrow’s Doctor, Scot-tish Doctor, Generic Competencies of the Royal Colleges of Physicians), a neki na kanadskim (CanMEDS 2005 Physician Competency Framework). Da bismo de-finirali generi~ke kompetencije hrvatskih specijalista i o njima podu~ili sve specija-lizante, u specijalisti~ke }e se studije ugra diti predmet s generi~kim sadr a-jima, koji }e poha|ati svi specijalizanti, a mentori }e pratiti njihovo napredovanje tijekom specijalizacije.

Pripravni~ki sta`Posljednju godinu dana mnogo se go-

vorilo o mogu}em ukidanju obvezatnog pripravni~kog staà lije~nika u Hrvat skoj. Ako se donese zakonska odluka o uki-danju pripravni~kog staà, doktori me -dicine }e diplomom ste}i odgovornost za samostalni rad te bi se tada razina ko mpe tencija koje se stje~u pri prav ni~-kim sta em trebala posti}i tijekom {est godina studija. U ve}em broju europ-skih zemalja postoji ekvivalent pri prav-ni~kom sta u (dvogodi{nji Foundation programme u Velikoj Britaniji, Intern-ship razne du i ne trajanja u mnogim eu-ropskim ze m ljama).

Zato jo{ o~ekujemo raspravu o toj te-mi. U me|uvremenu }emo u Fakultetu bolje definirati kompetencije koje se mo-raju ste}i studijskim programom te isho-de u~enja, pa }e se nastava tome usmje-riti. Ve}u pozornost posvetit }emo u~e-

nju klini~kih vje{tina, u prvom redu uvo-|enjem medicinske propedeutike tije-kom svih godina studija, opremanjem ka bineta klini~kih vje{tina, bolje planira-nom procjenom znanja, kao {to sam ve} spomenula. U zavr{ni dio studija uvest }e se vi{e samostalnog klini~kog rada.

Pravni aktiNakon dono{enja Statuta Sveu~ili{ta

u Zagrebu Medicinski fakultet je, nakon provedene rasprave, na sjednici Fakul-tetskog vije}a odrànoj 14. lipnja 2005.godine donio novi Statut Medicinskog fakulteta na koji je Senat Sveu~ili{ta u Zagrebu dao suglasnost. Nakon toga, od 2005. do 2009. na Fakultetu su do-nesena ukupno 34 razna akta, me|u kojima isti~em: Pravilnik o uvjetima i po-stupku izbora u zvanja, Pravilnik o di-plomskom studiju, Pravilnik o poslijedi-plomskom studiju; usvojili smo Statut Studentskog zbora Medicinskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Suo~iv{i se s eti~kim i disciplinskim pi-tanjima, donijeli smo i nekoliko akata uskla|enih s najmodernijim relevantnim dokumentima u svijetu, a do sada ih ne posjeduje ni jedna visokoobrazovna in-stitucija u Hrvatskoj: Op}a pravila o oba-vljanju znanstvenog, stru~nog i nastav-nog rada na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Pravila dobre akademske prak-se pri pisanju, recenziranju i objavljivanju znanstvenih i stru~nih publikacija, Pravi-la dobre akademske prakse za znanstve-ni rad na medicinskom fakultetu, Pravila postupanja pri optu`bama za znanstve-no nedoli~no postupanje i prijevaru u znanosti. Donijeli smo i Pravilnik o stego-vnoj odgovornosti nastavnika i surad-nika, Kodeks nastavni~ke etike te Pravil-nik o Eti~kom povjerenstvu. Tijela nad-le`na za provo|enje eti~kih i disciplin-skih postupaka uskladili smo s aktima Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Tako|er smo usvojili Poslovnik o radu odbora za dodjelu nagrade „Medicina“, Pravilnik o mjerilima i postupku stipendi-ranja studenata poslijediplomskih stu-dija, Pravilnik o provedbi mjera za{tite od ioniziraju}eg zra~enja. Donijeli smo i Odluku o osnivanju Centra za una pre-|enje zdravlja na radu, Odluku o osni-vanju Centra za translacijska i klini~ka istraìvanja, Odluku o osnivanju Zaklade Perovi}-Krmpoti}. Prihvatili smo i Strate-giju razvoja e-u~enja na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu od aka-demske 2007. do 2010. godine. Tako|er smo proveli nu`ne izmjene i dopune os-

talih dokumenta na Fakultetu. Na{i na-stavnici i glavni tajnik fakulteta sudjelo-vali su i u kreiranju brojnih dokumenata Sveu~ili{ta u Zagrebu te raznih dràv nih i nacionalnih dokumenata, zakons kih i podzakonskih akata.

Dekanski kolegij donio je odluku da se sa~ini Zbirka propisa Medicinskog fakul-teta, koja }e se u obliku knjiìce darovati nastavnicima pri sklapanju ugovoru o radu.

Znanstvenoistraìva~ki projekti

Godine 2007. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta sklopilo je s Medi-cinskim fakultetom ugovore za potporu istraìva~kih projekata. Rije~ je o 25 pro-grama s ukupno 88 projekata iz na{eg fakulteta; u navedenim programima su-djeluju i istraìva~i iz drugih akademskih i znanstvenih ustanova s dodatnim pro-jektima. S Ministarstvom smo sklopili ugovore i za 88 samostalnih projekata na{ih nastavnika i istraìva~a.

Na{i nastavnici sudjeluju s istraìva~-kim projektima i u sredstvima mnogih europskih programa i fondova. Na fakul-tetu smo zavr{ili rad na 6 ugovorenih projekata u sklopu Programa Framework EU – FP5, zavr{ili smo 3 projekta, a jo{ se izvode 4 projekta u sklopu Programa Framework EU – FP6. Pro{le smo godine sklopili ugovore za 4 projekta u sklopu Programa Framework EU – FP7 u kojima su na{i nastavnici koordinatori ili partne-ri. Nadalje, zavr{ena su 2 projekta , a jo{ se izvodi 5 projekata u sklopu programa COST Actions (B10, B21, B24, B27 i B35). Zavr{en je jedan, a u tijeku je drugi pro-jekt u sklopu programa TEMPUS (JEP i SCM); sudjelovali smo i u 4 projekta u sklopu programa TEMPUS Sveu~ili{ta u Zagrebu. Nastavnici Fakulteta uklju~eni su i u Projekte u sklopu CRP - ICGEB RE-SEARCH GRANTS te mnoge projekte u sklopu me|udràvnih i me|uinstitucij-skih programa znanstvene suradnje.

Od 17 projekata ukupno odobrenih hr-vatskim znanstvenicima u sklopu Fonda “Jedinstvo uz pomo} znanja – Unity Through Knowledge Fund“, tri su projek-ta s na{eg fakulteta; od 11 hrvatskih znanstvenika koji su dobili potporu iz sre-dstava Fonda namijenjenih mladim is-traìva~ima, dva su znanstvenika iz na-{eg fakulteta. Potpisali smo ugovore i za dva projekta iz programa „Priljev mozgo-va“ Nacionalne zaklade za znanost, viso-ko {kolstvo i tehnologijski razvoj RH.

www.mef.hr 7


Biomedicinsko sredi{te i Centar za translacijska i klini~ka istraìvanja

U lipnju 2008. godine prihva}ena je Istraìva~ka strategija Sveu~ili{ta u Za-grebu 2008. do 2013. godine te smo razmatrali akcijski plan Medicinskog fa-kulteta u skladu sa strategijom i na sjed-nicama Fakultetskog vije}a prihvatili pri-jedloge Hrvatskog instituta za istraìva-nje mozga, [kole narodnog zdravlja An-drija [tampar i Centra za reprodukcijska istraìvanja. Odlu~ili smo da je strate{ki interes Medicinskog fakulteta razvoj tran slacijskih istraìvanja, ~ime }e Fakul-tet osigurati budu}nost mladim istra i-va~ima, stvoriti platformu za kvalitetniju me|unarodnu suradnju u biomedicin-skim istraìvanjima i uklju~ivanje u krug razvijenih europskih i ameri~kih transla-cijskih centara. S tim ciljem Fakultetsko vije}e Medicinskog fakulteta i Senat Sve-u~ili{ta u Zagrebu prihvatili su plan raz-voja Centra za translacijska i klini~ka is-traìvanja Medicinskog fakulteta i Kli ni~-kog bolni~kog centra Zagreb.

Odlaskom klinika sa [alate u prostore na Rebru ostvareni su novi uvjeti na [a lati, pa je Fakultet nastavio projekt razvoja Biomedicinskog sredi{ta Sveu~i-li{ta u Zagrebu, koji je sadràjno defini-ran u sklopu prihva}enog plana rada Medicinskog fakulteta do 2009. godine i prostornog plana Sveu~ili{ta u Zagrebu do 2010. godine. Zajedni~kim nastojanji-ma Medicinskog fakulteta i Klini~kog bolni~kog centra Zagreb osnovan je u Biomedicinskom sredi{tu na [alati Cen-tar za translacijska i klini~ka istraìvanja Medicinskog fakulteta i KBC-a. Centar obuhva}a Odjel za funkcionalnu geno-miku, Odjel za proteomiku, koji je uspo-stavljen pro{le godine postavljanjem u rad opreme za masenu spektrometriju, Odjel za me|ustani~nu komunikaciju, koji se upravo ure|uje na 2. katu zgrade Ravnateljstva KBC. Priklju~uju se i plani-raju se i drugi odjeli. Time se Medicinski fakultet i Klini~ki bolni~ki centar Zagreb o~ituju o spremnosti za zajedni~kim raz-vojem istraìva~kog rada u razdoblju u kojem i drugi medicinski fakulteti i sve-u~ili{ne bolnice na svijetu teè poveza-nosti klini~kih i bazi~nih istraìvanja, or-ganiziranju sli~nih centara. Da bismo bo-lje informirali nastavnike i lije~nike KBC-a Zagreb o istraìva~kim mogu}nostima, zapo~eli smo seriju predavanja na Re-bru, te je u srpnju ove godine predsta-vljen Odjel za proteomiku.

Razvojem centra za translacijska i kli-ni~ka istraìvanja unapre|uje se znan-stveni potencijal fakulteta, o~ekuje se ra z voj doktorskog studija i doktorske {ko le na podru~ju Biomedicinskog sre-di{ta, {to bi trebalo pridonijeti kompeti-tivnosti fakulteta i sveu~ili{ta, pospje{iti znatniju me|unarodnu suradnju na dok-torskoj razini edukacije i istraìva~kog rada. Posebno se planira ulagati u razvoj postdoktorskih projekata i istraìva~a. U Sredi{tu je uz doktorske studije u po-dru~ju biomedicine i zdravstva, potreb-no razvijati i postdiplomske specijalisti~-ke studije te sveu~ili{ne studije za druge stru~njake u podru~ju zdravstva. Planom je predvi|eno organizirati i nove prosto-re za studentske udruge, prostore za u~enje i druènje studenata, novi stu-dentski restoran. Navedenim projektom Medicinski fakultet }e pridonijeti razvoju sjevernog kampusa Sveu~ili{ta u Zagre-bu. Da bi se planovi mogli ostvariti, iz-ra|ujemo detaljan elaborat projekta te smo u naprednoj fazi aplikacije na sred-stva strukturnih Europskih fondova.

Studenti Od po~etka akademske godine

2004./05. predstavnik studenata po-stao je ~lanom Dekanskog kolegija. Na toj funkciji redali su se predsjednici Stu-dentskog zbora Medicinskog fakulteta, svi su izvrsno zastupali studentske inte-rese, sudjelovali u nizu rasprava, su ra-|ivali u mnogim doga|ajima. Zajedno s upravom i studentskom referadom izvr-sno su organizirali predstavljanje Fakul-teta na Smotri Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Studenti su pruìli znatnu potporu pro-jektu definiranja ishoda u~enja, koji je pokrenulo Povjerenstvo za nastavu, te imaju klju~nu ulogu u radu na tom pro-jektu. Uprava Fakulteta imala je puno razumijevanje za djelatnosti svih stu-dentskih sekcija te smo ih financijski po-dupirali. Uz potporu Fakulteta uspje{no su obavljali vrlo odgovorne zadatke u me|unarodnim studentskim udrugama, organizirali niz aktivnosti. S ponosom sam sudjelovala na studentskim konfe-rencijama ZIMS i CROSS, sa zadovolj-stvom sam primila predstavnike spor-ta{a, posebice vesla~a, koji su svake go-dine Fakultetu poklonili odli~ja dobivena na sportskim natjecanjima. Studenti su se svake godine uspje{no natjecali za prora~unska sredstva namijenjena stu-dentskim projektima: u prijedlogu pre-do~enom na sjednicama Senata Sveu-~ili{ta u Zagrebu, projekti studenata Me-dicinskog fakulteta uvijek su bili najbolje obrazloèni.

Izgradnja Fakulteta Tijekom 2004. godine nastavili smo

rekonstrukciju zgrade [kole narodnog zdravlja „Andrija [tampar“, koja je za-vr{ena 2005. godine.

Posljednjih godine obavili smo velike radove na zgradama dekanata, na [alati 3. Na staroj zgradi dekanata u potpuno-sti je obnovljena fasada, postavljeni su novi prozori, a ove je godine ure|en su-stav grijanja i hla|enja, ure|eni su hod-nici i stubi{te. Uz pomo} Fakulteta elek-trotehnike i ra~unarstva provedena je studija, a zatim i korekcija akusti~kih ne-

Odjel za proteomiku

Odjel zamineralizirana tkiva

Odjel za istraživanjereprodukcije i razvoja

Farmaceutska industrija:

GSK

Ured za znanosti transfer tehnologije

Odjel za ispitivanjelijekova?

Odjel za funkcionalnugenomiku

Odjel za međustaničnukomunikaciju

Medicinski fakulteti Klinički bolnički

centar

Centar za translacijska i klini~ka istraìvanja Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb.Shema prikazuje odjele Centra; neki su u funkciji, neki su u fazi organizacije i izgradnje, a neki se jo{ oblikuju u skladu s prihva}enom strategijom razvoja znanosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Predvi|a se i daljnji razvoj Centra uklju~ivanjem novih odjela, {to je na shemi prikazano praznim obla~i}em.

8 www.mef.hr


dostataka Biolo{ke dvorane. Obnovljena je i {tala za laboratorijske ìvotinje te neki laboratoriji Zavoda za fiziologiju, nastavni prostori Zavoda za kemiju i bio-kemiju. Ure|enje nove zgrade obuhvati-lo je projekt nove staklene fasade koja je likovno obogatila prostor [alate i kam-pusa fakulteta, uspostavila dobar dijalog sa starom zgradom. Tako|er je ure|en interijer

Pri zavr{etku je ure|enje zgrade na [alati br. 11 u kojoj su smje{teni Zavodi za anatomiju, farmakologiju i sudsku me-dicinu. S obzirom na povijesno zna~enje zgrade, rekonstrukcija pro~elja i krovi{ta bila je vrlo zahtjevna, a o~ekujemo da }e biti zavr{ena tijekom rujna, prije po~etka akademske godine 2009./10. Pro{le go-dine obavljeni su veliki radovi u Zavodu za sudsku medicinu, ure|uje se i Zavod za farmakologiju. U sklopu adaptacije zgrade ure|uje se i nova eksperimental-na {tala. Na 2. katu zgrade na [alati 2 (Ravnateljstvo Klini~kog bolni~kog cen-tra) pro{le je godine ure|en Odjel za proteomiku, ure|uje se Odjel za me|u-stani~nu komunikaciju te ostali prostor Centra za translacijska i klini~ka is tra-ìvanja.

Klini~ki bolni~ki centar Zagreb na Re-bru zavr{io je izgradnju novih kapaciteta bolnice. Novi prostori tzv. isto~nog ~e{-lja, operacijske zgrade kao i poliklini~ko-laboratorijske zgrade ve} su useljeni, ure|eni su prostori nekih klinika u staroj zgradi, neki se ure|uju. Uklonjene su stara poliklini~ka zgrada (poznata kao „zelena zgrada“) i zgrada Klinike za

psiholo{ku medicinu te je izra|en projekt nove zgrade. Sve klinike u novim prosto-rima dobile su i manje predavaonice. Kona~no }e se pristupiti i izgradnji dru-gog edukacijskog centra u sklopu tzv. polivalentne zgrade (u kojoj se nalazi ho-tel i uredski prostori). Na àlost, u ve}ini nastavnih baza Fakulteta, pa ni na Rebru jo{ uvijek ne postoje zadovoljavaju}i uv-jeti studentskog standarda.

Kapitalna znanstvena oprema

Proteklih godina nabavili smo i vrijed-nu znanstvenu opremu: Sredstvima Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i {por-ta, u okviru Natje~aja za kapitalnu znan-stvenu opremu godine 2005. nabavljen je Ultramikrotom, 2006. godine nado-gradnja za ure|aj za magnetsku rezo-nanciju MR/3T, namijenjena za znan-stvena istraìvanja, 2007. godine Orbi-trap, vrhunski ure|aj za masenu spek-trometriju, 2008. godine mikro CT-ure-|aj. Zajedno s Klini~kim bolni~kim cen-trom Zagreb, nabavili smo ure|aj za pro to~nu citometriju. Osim navedene ka-pitalne opreme na natje~aju Ministar-stva je svake godine nabavljena srednja i sitna znanstvena oprema.

Godine 2007. nabavili smo ure|aj za magnetsku rezonanciju MR/3T za potre-be Medicinskog fakulteta putem polikli-nike „Neuron“. Ure|aj je nabavljen na lizing te se dogovorena sredstva redovi-to otpla}uju; na raspolaganju je za zdra-vstvene potrebe i istraìva~ki rad.

Me|unarodna aktivnost Medicinski fakultet u Zagrebu do iv-

ljava internacionalizaciju kao konstitutiv-nu sastavnicu svoje strategije na po-dru~ju cjelokupnog akademskog ìvota i rada u uvjetima obrazovnog, znanstve-nog i stru~nog rada u podru~ju biomedi-cine i zdravstva.

Proces internacionalizacije nastojali smo razvijati na sljede}im podru~jima:• razvoj diplomskog studija medicine

u skladu s procesom harmonizacije eu ropskog visokog obrazovanja i za-htjevima medicinske struke;

• unaprje|enje Studija medicine na en-gleskom jeziku u smislu trajnog po-bolj{anja nastavnih metoda i sadrà-ja te „privla~enja“ i odabira {to kvali-tetnije studentske populacije;

• afirmaciju bodovnog sustava ECTS kao jedinstvenog obrasca kvantifika-cije i vrednovanja nastavnog i stu-dentskog optere}enja, posebno u po ve}anju mobilnosti;

• potporu ulozi me|unarodne organi-zacije ORPHEUS koja je stvorena u Zagrebu i ovdje ima svoje sjedi{te u cilju harmonizacije doktorskih studija u podru~ju biomedicine u Europi ;

• pove}anje broja studenata u razmje-ni i ja~anje interkulturalne i obrazov-ne komponente kroz me|unarodnu udrugu studenata CroMSIC te orga-niziranje tematskih programa ljetnih {kola (primjer je ljetne {kole iz Ur-gentne medicine, koja se uz izniman uspjeh ve} petu godinu provodi u Dubrovniku. [kolu organiziraju Stu-dentska sekcija Hrvatskoga lije~ ni~-kog zbora, Medicinski fakultet i Eu-ropska udruga studenata medicine EMSA);

• poticanje Ugovora o razmjeni s po-tencijalnim partnerskim institucijama unutar postoje}ih programa mobil-nosti;

• definiranje i priprema reprezentativ-nih kolegija/modula na engleskom jeziku koji }e se ponuditi studentima u programima Erasmus;

• pove}anje broja nastavnika u razmje-ni te njihovog znatnijeg sudjelovanja u raznim oblicima me|unarodne su-radnje;

• pove}anje interesa znanstvenika na podru~ju projektnih prijava Europske unije i odràvanje kontinuiteta zapo-~etih me|unarodnih znanstvenih i or ganizacijskih projekata;Studentske vje`be u novoure|enom fakultetskom prostoru Zavoda za kemiju i biokemiju

www.mef.hr 9


• ve}e sudjelovanje mla|ih istraìva~a u programima stipendija koji poti~u mobilnost na najboljim znanstve no-istraìva~kim institucijama;

• definiranje àri{ta znanstvene izvr-snosti, ponajprije u sklopu Centra za tran slacijska istraìvanja, s ciljem u~in-kovitijeg integriranja hrvatske bio me-dicinske znanosti u europski is tra i-va~ki prostor (ERA);

• promocija me|unarodne aktivnosti Medicinskog fakulteta na hrvatskim i engleskim web-stranicama;

• pro{irivanje i sna`nija afirmacija Ure-da za me|unarodnu suradnju, koji }e koordinirati i sustavno pratiti sve oblike me|unarodnog djelovanja;

• unaprje|enje trajne suradnje sa sre-di{njim Uredom za me|unarodnu su radnju Sveu~ili{ta u Zagrebu, uz jo{ bolju koordinaciju u svezi s raspo-djelom informacija o me|unarodnim programima i inicijativama.

Imaju}i u vidu relativno visok stupanj ostvarenja procesa internacionalizacije, svjesni smo da }e se najbolje mogu}nosti za studente u me|unarodnoj razmjeni ponuditi kad Hrvatska pristupi me |u-narodnim programima za razmjenu u Europi (ERASMUS) i svijeta (ERASMUS MUNDUS).

Posebno bih istaknula ~injenicu da su ~lanovi Fakulteta sudjelovali u radu 14 me|unarodnih konferencija povezanih s primjenom Bolonjskog procesa i medi-

cinskom edukacijom; na skupovima AMEE (International Association for Me-dical Education) i AMSE vrlo smo us-pje{no prikazali na{e rezultate una prje-|enja nastavnog procesa. Posebne smo pohvale primili za izradbu programa spe-cijalisti~kog usavr{avanja u kojem zajed-no sudjeluju hrvatska akademska medi-cinska zajednica i stru~ne institucije, pri-mjenu Bolonjskog procesa u Hrvatskoj, provedbi te~aja za nastavnike Umije}e medicinske nastave. Na konferencijama AMSE odrànim posljednjih godina u Li-sabonu i Barceloni, a posebno ove godi-ne u Zagrebu, kao i na spomenutim kon-ferencijama ORPHEUS-a, sudjelovali smo u dono{enju deklaracija. Sudjelovali smo i u oblikovanju zaklju~aka sastanka Nje-ma~ke rektorske konferencije posve }e-nom primjeni Bolonjskog procesa u me-dicini. ^lanovi Fakulteta uspje{no djeluju i u brojnim me|unarodnim specija listi~-kim udrugama. Medicinski fakultet do-bio je tri nagrade Sveu~ili{ta u Zagrebu za poticanje me|unarodne suradnje.

Postupak verifikacije klinikaZavr{en je Postupak verifikacije naziva

„klinika“ ili „klini~ka ustanova“, koji se nije provodio od 1997. godine, a medi-cinski fakulteti du`ni su ga provoditi svake godine. Postupkom smo utvrdili da u klini~kim ustanovama postoje ne-dostatci u ispunjavanju kriterija potreb-nih za naslov klini~ke ustanove. Posebno smo uo~ili da u nekim nastavnim baza-ma nisu zadovoljavaju}i uvjeti za rad i

prehranu studenata. Premda sam svje-sna te{ko}a u radu zdravstvenih ustano-va, i osobno bih eljela da se u klini~kom radu vi{e pozornosti posveti nastavi i studentima. Na nedostatke smo upozo-rili ravnatelje te je u tijeku daljnja komu-nikacija s ustanovama.

Proces evaluacije FakultetaPremda se visokoobrazovne ustanove

moraju redovito podvrgavati procesu eva luacije, posljednja prosudba rada Me-dicinskog fakulteta provedena je 1997. godine. Tijekom protekle akademske go-dine Fakultet je bio uklju~en u postupak institucionalnog vrjednovanja 16 fakul-teta u Republici Hrvatskoj, koji je pokre-nulo Nacionalno vije}e za visoko obrazo-vanje uz stru~nu pomo} Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Samoana-lizu smo zavr{ili i napisali pro{loga ljeta, u sklopu traènih 8 poglavlja s prilozima. Nakon {to su prou~ili rezultate samoa-nalize, Fakultet su od 12. do 14. sije~nja 2009. posjetili ~lanovi stru~nog povje-renstva zaduènog za vrjednovanje kva-litete i u~inkovitosti Medicinskog fakul-teta Sveu~ili{ta u Zagrebu, u sastavu: prof. dr. Amir Hamzi} (predsjednik), prof. dr. Zvonko Rumboldt, prof. dr. Mla-den Boban (Split), prof. dr. Hans-Guen-ther Sonntag (Heidelberg) i student To-mislav êngi} (Rijeka). ^lanovi Povjeren-stva zanimali su se za razne djelatnosti Fakulteta, prisustvovali su odràvanju nastave na raznim razinama edukacije, posjetili klini~ke ustanove, odsjeke itd. U zavr{noj ocjeni svojega pisanog izvje{}a zaklju~ili su da je „provedeno vrjedno-vanje Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu pokazalo da ovo visoko u~i-li{te, usprkos odre|enim manjim nedo-statcima, ispunjava sve uvjete i standar-de u obrazovnoj, znanstvenoj i stru~ noj djelatnosti. Medicinski fakultet je dobro organizirana ustanova koja stalno una-prje|uje svoju nastavnu djelatnost, po-diè kvalitetu studiranja i ulaè u svoju znanstvenu prepoznatljivost. Uprava Fa-kulteta ima jasne ideje prema budu}em razvoju....“. Povjerenstvo je preporu~ilo Nacionalnom vije}u za visoko obrazova-nje izdavanje dopusnice za rad Medicin-skom fakultetu Sve u~ili{ta u Zagrebu.

Ljeti 2008. Medicinski fakultet posjeti-la je i evaluacijska skupina Europske ko-misije u okviru 3. poglavlja sklopu pre-govora s Europskom unijom, s temom profesionalnog priznavanja koje se od-nosi na doktore medicine. U zavr{nom izvje{}u zaklju~ili su da se diplomski stu-

Izlaganje prof. dr. Nade îke{ u sklopu Konferencije Udruge medicinskih fakulteta Europe

10 www.mef.hr


dij, specijalisti~ko usavr{avanje lije~nika i obrazovanje doktora obiteljske medicine u Hrvatskoj temelje na dugoj tradiciji te se provode na visokoj razini s velikim en-tuzijazmom.

Sveu~ili{te u Zagrebu^lanovi Medicinskog fakulteta mnogo

su pridonijeli ure|enju i razvoju Sve u~i-li{ta u Zagrebu, posebno sudjelovanjem u sveu~ili{nim tijelima i povjerenstvima. Novim Statutom Sveu~ili{ta u Zagrebu promijenjena je struktura upravljanja kao i ovlasti tijela Sveu~ili{ta. Uvedena su nova tijela, posebno vije}a podru~ja, koja predvi|aju suradnju fakulteta pove-zanih u isto znanstveno podru~je. Pred-stavnici Medicinskog fakulteta u Vije}u biomedicinskog podru~ja ostvarili su do-bru suradnju i koordinaciju sveu~ili{nih aktivnosti, va`ne za na{e znanstveno podru~je. Na sjednicama Vije}a raspravi-li smo niz zajedni~kih aktualnih tema (Istraìva~ka strategija Sveu~ili{ta u Za-

grebu, Ishodi u~enja, itd.), definirali te-melje zajedni~kih interesa.

U svibnju 2009. na Sveu~ili{tu u Zagre-bu, u organizaciji grupe UNESCO Chair odràn je me|unarodni okrugli stol na temu “Sveu~ili{te na raskri`ju: integra-cija ili fragmentacija?”. Uz Aleksu Bjeli{a, rektora Sveu~ili{ta u Zagrebu, rek tore sve u~ili{ta u Be~u i Mariboru, biv {eg rek-tora Sveu~ili{ta u Oldenburgu, koji po-sjeduju velika me|unarodna iskustva, su djelovali su prorektori, dekani i pro-dekani fakulteta zagreba~kog sveu~ili{ta i drugi sudionici. Rasprava je pokrenuta jer su sveu~ili{ta u Europi iz loèna broj-nim akademskim, ekonom skim i admini-strativnim izazovima koji se mogu rje{a-vati suàvanjem misije sve u~ili{ta, frag-mentiranjem velikih sveu~i li{ta, spaja-njem manjih sveu~ili{ta u ve}a ili o~uva-njem velikih sveu~ili{ta s ade kvat nom au tonomijom sastavnica. Temeljito se ras pravljalo o raznim aspektima upravlja-nja sveu~ili{tem, a gosti – rek tori sma-

trali su da Europi treba sna`no istraì-va~ko sveu~ili{te koje }e imati vo de}u funkciju u jugoisto~noj Europi.

O~ekujem da }e budu}a uprava Medi-cinskog fakulteta i dalje promicati kvali-tetu edukacije studenata medicine te li-je~nika, ja~ati na{u ulogu i utjecaj u raz-voju i preustroju te europskoj opredjelje-nosti Sveu~ili{ta u Zagrebu, promicati su radnju s hrvatskim i uglednim europ-skim i svjetskim medicinskim fakulteti-ma; utjecati na stvaranje realnije perce-pcije lije~nika u javnosti, ugledniji status lije~nika i lije~ni~kih udruga te bolji po-loàj i organizaciju zdravstva u Hrvat-skoj. Drago mi je da mogu s velikim po-vjerenjem predati Medicinski fakultet u ruke prof. dr. Davoru Mili~i}u te njemu, njegovim prodekanima i svim ostalim su-radnicima èlim sretno putovanje u bu-du}nost i uspje{an rad na dobrobit na-{ega Fakulteta.

Nada îke{

tem

atsk

i d

io ~

aso

pis

a –

nast

ava

www.mef.hr 13

tematski diomef.hr nastava

GODI[NJA KONFERENCIJA UDRUGE MEDICINSKIH FAKULTETA EUROPE (AMSE) U ZAGREBU

Medicinski fakulteti i poslijediplomska nastava: odgovornost za klini~ku, specijalisti~ku i znanstvenu izobrazbuZagreb, 4. – 6. lipanj 2009.

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 4. do 6. lipnja 2009. odr`ana je kon-ferencija Udruge medicinskih fakulteta Eu rope (AMSE – Association of Medical Schools of Europe). Ova Udruga medi-cinskih fakulteta Europe ima korijenje u Udruzi dekana medicinskih fakulteta Eu-rope i, nastavljuju}i tradiciju, okuplja pred stavnike fakulteta – u pravilu deka-ne i prodekane (ali i izvan njihova man-data) te druge osobe koje imaju utjecaj

na dono{enje odluka. Moglo bi se na}i isprepletenost tema bavljenja AMSE s temama kojima se bavi AMEE (The As-sociation for Medical Education in Euro-pe) i ORPHEUS (Organisation for PhD Edu cation in Biomedicine and Health Sci-en ces in the European System). Pa ipak, AMSE se, {to proizlazi ve} i iz sastava udruge, bavi pitanjima koja bismo mogli nazvati politikom medicinskih fakulteta, za razliku od, na primjer, AMEE, koja se

bavi problemima obrazovanja sa stru~-nog i znanstvenog stajali{ta. Posljedi~-no, na konferencijama AMSE sudjeluje razmjerno malen broj sudionika koji su slu`beni predstavnici fakulteta ili drugih udruga, za razliku od AMEE, ~ije su ve-like konferencije otvorene svima koji se bave obrazovanjem medicinskih stru~-

Sudionici Konferencije ispred zgrade Dekanata Medicinskog fakulteta u Zagrebu

14 www.mef.hr

tematski dionastava mef.hr

Poslijediplomska razina medicinskog obrazovanja na fa-kultetima obuhva}a obrazovanje na razini klini~ke prakse, specijalisti~kog i znanstvenog usavr{avanja. Na svim nave-denim razinama medicinski je fakultet u partnerskom od-nosu sa zdravstvenim sustavom i lije~ni~kom profesijom. Za uspjeh ovog tro~lanog partnerstva potrebno je uzajam-no po{tovanje, me|usobna komunikacija i suradnja. Ovo partnerstvo tako|er uklju~uje potporu kako ministarstava zdravstva i obrazovanja tako i dru{tva u cjelini.

Premda regulativa kojom se odre|uju zakonski okviri ko-jima se uskla|uju neki oblici poslijediplomskog obrazova-nja moè pokazivati razlike izme|u pojedinih zakonodav-stava, na~ela angaìranja zajedni~ka su svima. Medicinski fa kulteti diljem Europe prepoznaju i pozdravljaju svoje zna-~enje i odgovornost u organizaciji poslijediplomskog obra-zovanja, bez obzira na sve lokalne varijacije u sustavu fi-nanciranja i provedbenoj regulativi.

U o~uvanju kontinuiteta medicinskog obrazovanja nu`-na je dobra koordinacija pred-diplomskog (dodiplomskog) i poslijediplomskog obrazovanja. Valja imati na umu prije-laz diplomanata iz sustava obrazovanja u sustav zdravstve-ne skrbi, koji mora biti strukturiran s odgovaraju}om pot-porom. Medicinski fakulteti moraju sura|ivati sa svojim par tnerima, te od njih biti uklju~eni u pripremu primjenlji-vih programa staìranja i sli~nih pripremnih programa koji prethode specijalisti~kom usavr{avanju.

Dana{nje dru{tvo traì od doktora znanstvenu utemelje-nost, uz posjedovanje teorijskog znanja i klini~kih vje{tina s jedne strane, te komunikacijskih vje{tina, sposobnost em-patije i drugih kompetencija, kako bi bio pripremljen za rad u sigurnom i u~inkovitom okru`ju koje respektira pro-bleme pacijenta. Medicinski fakulteti i njihovi partneri mo-raju razumijevati u kojem trenutku ili segmentima dodi-plomskog ili poslijediplomskog obrazovanja se najbolje stje~u pojedina znanja i vje{tine te usvajaju stavovi.

Tako|er je nu`dan anga`man medicinskih fakulteta pri provedbi specijalisti~kih programa usavr{avanja. Speci ja lis-ti~ko usavr{avanje mora biti jednim dijelom provedeno u akademskom okru`ju u kojemu se proces u~enja i izvrs-nost podu~avanja moraju odgovorno odnositi prema od-govaraju}oj akademskoj instanci i prema dru{tvu u cjelini. Provedba poslijediplomskih programa usavr{avanja mora biti stimulirana tako da poti~e inovativnost i omogu}uje izvrsnost. Izbor kandidata u programe specijalisti~kog usa-vr{avanja mora biti zajedni~ka obveza svih partnera uklju-~uju}i i medicinske fakultete.

Financiranje poslijediplomskog medicinskog obrazova-nja mora biti po{teno, transparentno i izvr{eno prema od-

govaraju}im potrebama, te ne smije financijski destimuli-rati institucije pri provedbi dobrog poslijediplomskog obra-zovanja. Za svoj rad studenti postdiplomandi moraju biti pojedina~no primjereno nagra|eni, bez obzira na to jesu li se odlu~ili za klini~ku karijeru ili akademsku klini~ku ka-rijeru.

Polaznici klini~kih poslijediplomskih programa moraju imati mogu}nost daljnjeg znanstvenog obrazovanja kako bi bolje razumjeli temeljena na~ela klini~ke prakse i njezi-na razvoja. Izvo|enje znanstvenog programa obrazovanja za vrijeme klini~kog usavr{avanja mora biti organizirano i financirano na prikladan na~in. Radi skra}ivanja sveukup-nog trajanja ~itavog obrazovanja i istodobnog pobolj{anja kvalitete, potrebno je ponuditi mogu}nost integriranja do-ktorskih studijskih programa u medicini u poslijediplomske programe klini~kog usavr{avanja. Na taj }e se na~in omo-gu}iti bolja integracija klini~ki utemeljenih znanstvenih is-traìvanja u klini~ku praksu.

AMSE podràva djelovanje ORPHEUS-a u razvoju stan-darda za znanstveno usavr{avanje na medicinskim fakulte-tima i u~ili{tima, te podupire smjernice o standardima do-ktorskog obrazovanja formulirane na sastanku ORPHEUS-a u Aarhusu (http://www.orpheus2009.org/).

Uloga mentora presudna je u poslijediplomskom speci-jalisti~kom i znanstvenom obrazovanju. Mentor i postdi-plomand moraju razviti partnerski odnos, a posebno je va` no da oni uspostave kanale me|usobne razmjene in-formacija. Tako|er, treba podupirati izobrazbu i stru~no usavr{avanje mentora.

Uspostava sustava za osiguranje kvalitete presudno je za unaprje|enje poslijediplomskog obrazovanja i njegova provedba predstavlja najve}u kolektivnu odgovornost aka-demske zajednice, zdravstvenog sustava i institucija koje propisuwju regulativu, te dràvnih institucija.

Pritom je potrebno definirati i dokumentirati metode pro vjere znanja, kao i standarde, {to se osobito odnosi na metode provjere znanja i vje{tina na radnome mjestu. Bit-no je poticati i razvijati stalni protok informacija, a nu`no je uspostaviti odgovaraju}u angaìranost svih partnera u procesu provjere uklju~uju}i i partnere u akademskom okru`ju.

Kona~no, medicinski fakulteti su odgovorni za sve oblike poslijediplomskog klini~kog, specijalisti~kog i znanstvenog obrazovanja. Oni moraju sura|ivati sa svojim partnerima na promicanju kvalitetnog poslijediplomskog obrazovanja i izvrsnosti budu}ih medicinskih istraìvanja, edukacije i zdravstvene skrbi.

AMSE 2009.

ZAGREBA^KA DEKLARACIJA

www.mef.hr 15


Madalena Patricio, predsjednica AMEE

njaka. Me|utim, osobito posljednjih godina, od konferencije u Lisabonu 2007., konferencije u Barceloni 2008. i ove u Zagre-bu 2009., konferencije AMSE zavr {avaju deklaracijama koje predstavljaju konsenzus okupljenih medicinskih fakulteta Eu-rope. Tako smo, kao rezultat konferencije u Zagrebu, dobili AMSE 2009 zagreba~ku deklaraciju (vidi prijevod u nastavku mef.hr).

Tema ovogodi{nje konferencije bila je „Medicinski fakulteti i poslijediplomska nastava: odgovornost za klini~ku, spe ci ja li-sti~ku i znanstvenu izobrazbu“. Poseb no je istaknuto klini~ko i specijalisti~ko obrazovanje zbog ~injenice da u Europi postoje

Sudionici Konferencije u dvorani Muzeja za umjetnost i obrt

David Gordon, predsjednik AMSE

velike razlike u stupnju udjela medicinskih fakulteta u takvom medicinskom obrazovanju. [to se ti~e doktorskog obrazova-nja, konferenciju su izvijestili predsjednik ORPHEUS-a prof. Zdravko Lackovi} i organizator konferencije u Aarhusu prof. Michael Mulvany o re zultatima ORPHEUS 2009 konferencije, odràne u travnju ove godine, i podijelili zaklju~ke koje su su-dionici zagreba~ke konferencije prihvatili. Na zagreba~koj kon-ferenciji AMSE 2009 bio je 101 sudionik iz 36 medicinskih fakulteta iz 25 zemalja. Po veli~ini bila je to konferencija uspo-rediva s nekoliko proteklih us pje{nih konferencija. Uz pozvane pre dava~e, ~lanove izvr{nog odbora AMSE na ~elu s prof. Da-vidom Gordonom, kon ferenciji je prisustvovala i prof. Madale-na Patricia, predsjednica AMEE. O us pje hu konferencije naj-bolje govori usvojena deklaracija, a dru{tveni program su svi inozemni sudionici ocijenili vrhunskim.

Ovom konferencijom Medicinski fakul tet u Zagrebu jo{ je-danput se, usvojenom deklaracijom, upisao me|u fakultete koji umnogome pridonose europ skom uskla|ivanju medicin-skog obrazovanja. Idu}a konferencija odràt }e se na Medi-cinskom sveu~ili{tu Charité u Berlinu 2010.

Zdravko Lackovi}

Nakon uvodnog predavanja o povezano-sti diplomske i poslijediplomske nastave us li-je dila su predavanja o odgovornostima zdravstvenog sustava, medicinskih fakulteta te mi nistarstava obrazovanja u poslije di plom-skoj medicinskoj edukaciji. Slijedila su pre-davanja o stvaranju okruènja za poslijedi-plomsku kli ni~ku nastavu, utjecaju kli ni~ kog nastavnika te osvrt na uvjete u primarnoj za{titi. Bilo je rije~i o standardima Svjet ske federacije za me dicinsku edukaciju u po sli-jediplomskoj e du kaciji, standardima osi gu-ranja kvalitete po slijediplomske nastave u praksi, metodama podu~avanja i evaluacije, ulozi men tora. Predava~i su bili ugledni na-stavnici europskih sveu~ili{ta, ~elnici lije~ ni~-kih udruga, Svjetske federacije za medicin-sku edukaciju, student ske udruge EMSA itd. Odràne su i dvije us pje{ne radionice: Pokazatelji us pje{nosti up ravljanja medicin-skim fakulte tom i Odnosi u mentorstvu – perspektiva partnera.

16 www.mef.hr


INTERVJU S INOZEMNIM GOSTOM – SUDIONIKOM AMSE

Razgovor s profesorom Samuelom Leinsterom, dekanom Fakulteta za medicinu i zdravstvo, Sveu~ili{te Isto~ne Anglije, Ujedinjeno Kraljevstvo6. lipnja 2009.

Za po~etak bi Vas zamolila da kaète ne{to o sebi, svom radu i karijeri. Kako ste postali dekan medicinskog fakulteta?

Zovem se Sam Leinster i dekan sam Medicinskog fakulteta na Sveu~ili{tu Is-to~ne Anglije, slu`beni je naziv Fakultet za medicinu i zdravstvo. Fakultet je novi, na{i prvi studenti su diplomirali prije dvi-je godine. Diplomirao sam 1971. i pristu-pio Kraljevskom zrakoplovstvu kao sani-tetski ~asnik, specijalizirao sam kirurgiju. Pre{ao sam na Dràvni medicinski fakul-tet u Walesu 1997. godine kao predava~ iz podru~ja kirurgije te poslije na Sveu-~ili{te u Liverpoolu. U po~etku sam ra-dio kao vi{i predava~, da bi ih na kraju postao profesor kirurgije na Sveu~ili{tu u Liverpoolu. Dok sam radio u Liverpoo-lu, jedan od mojih zadataka bio je i raz-voj novog kurikuluma. Dakle, od 1990. do 1996. radio sam na mijenjanju ku-rikuluma u onaj temeljen na rje{avanju problema. Tada sam 2000. godine pre-{ao na Sveu~ili{te Isto~ne Anglije s ci-ljem os nivanja novog medicinskog fakul-teta. Evo, to je moja pri~a – ja sam ki-rurg koji je postao profesor medicinskog obrazovanja.

Svaki medicinski fakultet teì postizanju izvrsnosti kako u obrazovanju tako i u medicinskim znanostima. Kako pristupate razvoju i podràvanju izvrsnosti? Koji bi bili osnovni ciljevi Va{eg fakulteta?

Mi smo vrlo nov i vrlo malen fakultet, dio izrazito istraìva~ki usmjerenog sve-u~i li{ta koje od nas zahtijeva postizanje izvrsnosti u istraìva~kom znanstvenom

radu. Zbog na{e veli~ine ne moèmo po-sti}i izvrsnost u svim podru~jima medi-cinskih znanosti. Na{a posebna snaga le i vi{e u istraìvanju zdravstvenih uslu-ga, epidemiologiji i klini~kim studijama, nego u laboratorijskoj medicini. Narav-no, imamo mi i laboratorijsku medicinu te sura|ujemo s Fakultetom biolo{kih zna nosti, ali podru~ja u kojima smatram da }emo posti}i izvrsnost leè u smjeru javnog zdravstva. Tako|er se trudimo po sti}i izvrsnost u istraìva~kom radu u podru~ju medicinskog obrazovanja. î -nje nica da se radi o novom medicinskom fakultetu pruà nam mnogobrojne mo-gu}nosti istraìvanja. Najvi{e truda ula-èmo u postizanje izvrsnosti u obrazo-vanju. Imamo potpuno razli~it obrazovni program od svih drugih koje znam, s pot-punom integracijom pretklini~kih i klini ~-kih godina. Studenti zapo~inju s klini~kim „{egrtovanjem“ odmah prve godine. U mogu}nosti smo istraìvati obrazovnu do brobit ovih inovacija te tako razvijati svoju stru~nost u istraìvanju medicin-skog obrazovanja.

Ovo mi je vrlo zanimljivo, budu}i da sam istovremeno ~lan pretklini~ke katedre i lije~nik. Neprekidno se trudimo posti}i integraciju pretklinike i klinike. Kako je kurikulum organiziran tijekom cijelog {kolovanja?

Imamo petogodi{nji program, nasta-va je organizirana oko rje{avanja proble-ma, a kurikulum je podijeljen na sustav-ne mo dule. Imamo ~etrnaest modula od ko jih tri nisu sustavna, tako da imamo jedanaest sustavnih modula. Primjerice, prvi modul za studente je uvodni – {to

zna~i biti pacijent, {to zna~i biti lije~nik. Sljede}i modul je lokomotorni sustav, gdje u~e anatomiju, fiziologiju, bioke-miju lokomotornog sustava uz klini~ke pred mete.

Koliko traje jedan modul?

Modul traje petnaest tjedana; deset na fakultetu u~e}i teoriju s jednim da-nom u tjednu u primarnoj skrbi. Dakle, kako se radi o u~enju zasnovanom na rje{avanju problema, studenti svaki tje-dan dobiju klini~ki problem koji moraju raz motriti. Radi se o „papirnatom“ slu ~a-ju kojeg moraju prou~iti, a ~etvrtkom od-laze u ordinacije primarne skrbi i proma-traju prave bolesnike s tom bole{}u. Nakon deset takvih tjedana odlaze u bolnicu, gdje ih ~eka petotjedno klini~ko „{egrtovanje“ na reumatologiji, ortoped-skoj kirurgiji i sli~no.

Koliko su velike grupe?

Svaka se grupa sastoji od deset stude-nata koji ostaju zajedno cijelu godinu.

Dakle, omogu}ena je maksimalna interakcija izme|u studenata i predava~a? To je jedan od na{ih problema, velike grupe studenata koje ne mogu komunicirati s nastavnikom onako kako bi trebale.

Slaèm se. U teoretskom dijelu kole-gija svaki student mora posti}i odre|eni obrazovni ishod, samostalno ne{to pri-premiti i prezentirati svojim kolegama. Na raspolaganju im je kompjuterski vir-tualni prostor za u~enje – svaka grupa ima svoj prostor za raspravu i tamo stu-denti objavljuju svoje radove. Na taj na-~in svaka grupa slaè svoj portfelj u~e-

razgovarala: Svjetlana Kalanj-Bognar, izvanredni profesor u Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, Hrvatska

www.mef.hr 17


nja i znanja. Vaàn dio integracije je {to se ovakav na~in u~enja proteè kroz cijelo njihovo obrazovanje, tako da i na petoj godini u~e osnovne stvari. Mnogi pret klini~ki znanstvenici sumnjaju u in-tegraciju. Njihov prvi strah je da }e do}i do smanjenja udjela osnovnih znanosti i vje {tina, ali one se samo raspore|uju na pet godina, {to zna~i da se ne}e zabo-raviti. Nadajmo se da ne}e zaboraviti! (smi jeh) Jo{ jedan cilj koji se trudimo posti}i je stvaranje doktora medicine s vrlo holisti~kim pristupom lije~enju, lije~nike koji posjeduju dobre znanstve-ne osnove, ali koji su tako|er dobri u opho|enju s ljudima i koji razumiju dru{tveni kontekst medicine. Na taj na~in mogu sagledati {iru sliku oko pojedina~nog bolesnika. Za{to je to zna~ajno? Za tri godine, kad zavr{imo na{ istraìva~ki projekt, mo}i }emo vam re}i da li smo uspjeli.

Kakve su reakcije studenata? Jesu li zadovoljni ovakvim programom?

Studenti su vrlo, vrlo zadovoljni.

Koliko studenata imate svake godine? Koliko ih se upisuje?

U prvoj godini ovog programa smo ima li sto i deset studenata. Postupno smo pove}avali taj broj i sada upisujemo 168 studenata svake godine.

Imate li prijamni ispit?

Ne.

Kako onda izabirete studente za upis?

Imamo vrlo raznolik priljev. Polovica na {ih studenata dolazi izravno iz {kole, njihovo akademsko postignu}e mjerimo kroz zavr{ne ispite, takozvane „A-le-vels“. To je samo akademski uvjet. Ako zadovoljavaju minimalne akademske uv-jete, pristupaju strukturiranom intervjuu sa sedam razli~itih ispitiva~a zaredom. Sa svakim provedu pet minuta i pokriju odre|eno podru~je. Bodujemo ih i stva-ramo rang-listu u skladu s bodovima s intervjua. Drugih pedeset posto pristup-nika su diplomanti, koji moraju pro}i pot-puno isti intervju. Njihov je akademski uvjet da su diplomirali s vrlo dobrim pro-sjekom. Neki ~ak imaju i doktorate, ali svi pristupaju jednakom razgovoru. Od-lu ~u jemo koga }emo upisati na osnov, bodova postignutih na intervju, ne radi-mo razliku izme|u maturanata i diplo-

manata. Sre}om, ispada da okvirno upi-{emo studente u omjeru pola-pola, pola maturanata i pola diplomanata, {to je vr-lo poticajno i izazov za rad.

Dobivaju li polaznici dozvolu za samostalni rad kad zavr{e medicinski fakultet?

Ne. U Ujedinjenom Kraljevstvu, stu-dent koji zavr{i medicinski fakultet mora pro}i jo{ dvije godine obveznog priprav-ni~kog staà (Foundation programme), poveznice izme|u medicinskog fa kulte-ta i specijalisti~kog obrazovanja. Pr va gru pa na{ih studenata upravo kre}e s programom specijalizacije. Jo{ uvijek ne znamo kakva }e raspodjela biti izme|u primarne zdravstvene skrbi i drugih po-dru~ja. Jedino mogu re}i da se na{i stu-denti svakako doimaju druga~ijima. Iz-gleda da su stvarno vrlo, vrlo dobri u ra-du s ljudima.

U sada{nje vrijeme, predava~i na medicinskim fakultetima tako|er imaju obvezu napredovanja u znanstvenom radu paralelno s nastavnim. Vrijednost znanstvenog rada moèmo ocijeniti kroz publikacije, ali kvalitetu nastave i nastavne vje{tine mnogo je teè procijeniti. Kakva su iskustva na Va{em fakultetu, imate li razra|ene strategije? Spomenuli ste da vam je izvrsnost u podu~avanju prioritet, kako to postiète?

Najprije moram ponovno istaknuti da imamo vrlo neobi~nu situaciju, vrlo ma-len broj nastavnog osoblja. Ve}inu na-stave provode lije~nici iz Dràvne zdrav-stvene slu`be (NHS – National Health Ser vice). Dakle, imamo malu jezgru aka-demskog osoblja koja pruà podr{ku ve-likoj grupi lije~nika-klini~ara. Lije~nicima se, unutar njihovih ugovora o radu, od-re|uje posebno vrijeme za nastavu. Nji-hov posao u nastavi ne dodaje se redov-nom poslu, ve} im }e odvaja vrijeme od radnog tjedna. Bolnicama osiguravamo dodatni kadar da bi njihovi lije~nici mo-gli odvojiti vrijeme za nastavu. Ti lije~ni-ci-nastavnici nemaju uvjete akademskog i istraìva~kog napredovanja. Na{a aka-demska jezgra fakulteta, naravno, pro-vodi istraìvanja i znanstveno je aktivna, tako da imamo sustav raspodjele poslo-va. Uobi~ajeno, o~ekujemo da }e 50% radnog vremena provoditi u nastavi, a da }e drugih 50% posvetiti znanosti. Na-

ravno, te{ko je procijeniti pou~avaju li oni dobro i kvalitetno. Mogu se postaviti razna pitanja kako bi lak{e procijenili, na primjer: „Kakav je moj odnos sa studen-tima u grupi?“ Takve podatke prikuplja-mo kroz studentske ankete. Pa ipak, do-bar rad u tom podru~ju ne}e im pomo}i u napredovanju. Zato smo ih zaposlili, za to ih pla}amo! Ono {to traìmo kad govorimo o izvrsnosti u nastavi, je anga-ìranost u razvoju kurikuluma, u razvoju novih nastavnih metoda i publiciranje u ~asopisima o medicinskom obrazovanju, a to kod nas postoji. Svi sveu~ili{ni pre-dava~i u UK moraju pro}i edukaciju o na stavi. Na Sveu~ili{tu Isto~ne Anglije ima mo poslijediplomski smjer iz podru~-ja rada u visokom obrazovanju koji svi moraju odslu{ati. Mogu i nastaviti te do-biti diplomu ili magistrirati. Znatan broj na{ih predava~a je magistrirao te, kao re zultat, objavljivao radove u ~asopisima o medicinskom obrazovanju proiza{li ma iz njihovog rada. Stoga mogu re}i da ima mo ljude koji su predani nastavi, po-u~avanju i razvijanju nastave. Kako smo bili nov medicinski fakultet, javljao nam se odre|eni profil ljudi. Nismo htjeli velik broj nastavnog osoblja koji ve} trideset godina radi jednu te istu stvar. Takvu grupu je vrlo te{ko mijenjati. Fakultet je izabrao svakog novog zaposlenika po-jedina~no.

Upravo se u Hrvatskoj susre}emo s problemom tro{kova obrazovanja i njegova financiranja, pogotovo visokog {kolstva. Moète li nam objasniti kako ste prilikom osnivanja fakulteta procijenili tro{kove obrazovanja? [to biste savjetovali za uspje{an razvoj dostupnog i odrìvog financijskog okvira skupog medicinskog obrazovanja?

Financiranje medicinskih fakulteta u UK je vrlo zamr{eno. Sveu~ili{ta finan ci-ra Ministarstvo obrazovanja, pu tem Od-bora za financiranje visokog {kol stva. Za svakog studenta pretklini~ke me di cine, znam da mi nemamo studente pretkli-nike, ali {to se ti~e financiranja prve tri godine se smatraju pretklini~ki ma, za pr-ve tri godine primamo �6,800 godi{nje po studentu. Za studente klini~ ke medi-cine, druge tri godine, �15,800 godi{nje. Studenti sami pla}aju jo{ �3,000 go-di{nje, ali tako je sa svim studentima me-dicine u UK. Za studente dru {tvenog

18 www.mef.hr


smjera sveu~ili{te prima �4,500, za priro-doslovne �6,800. Sveu~i li{te naj vi{e sre-dstava prima za studente medicine. Je-dan od razloga je taj {to su tro{kovi za osobne dohotke vi{i. Skuplje je zaposliti doktora medicine nego ne kog drugog ne-klini~kog stru~njaka. Da k le, financira nas dràva preko Ministarstva ob razo-vanja, imamo novac od studenata te jo{ imamo i ne{to {to se zove Dodatak za nastavne usluge (Service Increment for Teaching). Njega Ministarstvo zdravstva daje bolnicama za nastavu i pou~avanje studenata, ali je pod kontrolom medicin-skih fakulteta. S bolnicom }u sklopiti ugovor koji odre|uje koliko studenata }e se podu~avati, koliko ~esto }e se odràvati nastava i koje bolni~ke sadrà-je }emo koristiti. Tada obavijestim Upra-vu za strategiju u zdravstvu, regionalno tijelo Ministarstva zdravstva i Dr avne zdravstvene slu`be, a oni plate bol nici onoliko koliko sam odredio. Ova ko moè-mo raditi samo zato {to smo nov medi-cinski fakultet i zato {to smo izabrali transparentnost postupka. Drugi medi-cinski fakulteti prebacuju i preras podje-ljuju sredstva, nitko ne zna kuda no vac odlazi, nestaje negdje u bolni~ kom pro-ra~unu. Mi moèmo to~no od re diti ko-liko smo novaca dali i koliko nastave o~e-kujemo zauzvrat.

Smatraju li studenti da je studiranje medicine skupo na Va{em Sveu~ili{tu? Posjedujete tu

socijalnu osjetljivost, smatrate li da Sveu~ili{te pruà jednake mogu}nosti studiranja medicine svima koji to èle?

Postavili ste vrlo te{ko politi~ko pita nje. Kada sam ja studirao, sve je bilo pot puno besplatno. [tovi{e, dobivao sam sredstva za tro{kove ìvota i taj mi je iznos bio do-statan za ìvot. Sada studenti pla}aju �3,000 godi{nje, dakle ukupno �15,000 za studij medicine. Tako|er od ne~eg moraju i ìvjeti, to je jo{ oko �7,500 – 8,000 godi{nje. Diplomirat }e u dugovi-ma od �20,000 – 30,000. Fakul tet mo-raju platiti tek pred diplomu, {to je poma-lo bizarna situacija. Ako imaju mo gu} no s-ti, fakultet mogu platiti i unapri jed. Stu-denti koji nemaju mogu}nosti, ne moraju platiti dok ne steknu uvjete za diplomu, ali tada moraju. Postoji mo gu} nost od dr-àve dobiti kredit s niskim kamatama ko-je mogu po~eti otpla}ivati tek kad im za-rada dosegne odre|eni iznos.

Moraju li odràvati odre|eni uspjeh na studiju da bi dobili studentski kredit?

Da. Sve ovisi o tempu studiranja, kako napreduju kroz godine. U posebnim slu-~ajevima im se moè odobriti da pona-vljaju godinu i zadrè pravo na kredit, ali op}enito se o~ekuje da zavr{e studij u roku.

Postoji li mogu}nost imati visoko obrazovanje koje nije potrebno

pla}ati sam? Ovo je glavna kritika na{ih studenata; smatraju da bi svi morali imati jednake mogu}nosti studiranja.

Sloìo bih se s va{im studentima!

Tvrde kako bi dràva, u ~ijemje interesu imati {to vi{e visokoobrazovanih stanovnika, trebala sama financirati visoko obrazovanje.

Ista je situacija bila i kod nas do prije 25 godina, kad su ukinute stipendije za sve osim za izabrane pojedince. Stipen-diju moè zatraìti samo student vrlo slabog imovinskog stanja. To je jedna velika rasprava – grupa nas u UK tvrdi da obeshrabrujemo ljude slabijeg imo-vinskog stanja od studiranja. Ministar-stvo zdravstva govori kako to nije istina, da ne postoje dokazi za ovakvu tvrdnju, a poslije se àle kako ve}ina medicinara dolazi iz vi{ih dru{tvenih klasa, {to u {ez-desetima nije bio slu~aj. Tada je pedeset posto mladih medicinara bilo prva gene-racija iz radni~ke klase koja je visoko obra zovana. Sad to vi{e nije tako. Zani-mljivo, ako se odlu~ite studirati sestrin-stvo i ostala srodna zdravstvena po-dru~ja, Dràvna zdravstvena slu`ba vam daje �6,000 godi{nje i oslobo|eni ste pla}anja {kolarine. Sestrinstvo i srodna zdravstvena zanimanja financira Mini-starstvo zdravstva, a medicinu financira Ministarstvo obrazovanja. Sestrinstvo i srodna zdravstvena zanimanja – za to vam se mogu vratiti tro{kovi. Vrlo sloèn sustav. Mi poku{avamo poticati ljude na upis, imamo program za slabije imovin-ske grupe, {estogodi{nji program. Na-mijenjen je ljudima koji su imali slabiji uspjeh u {kolovanju zbog svog socijal-nog statusa. Oni primaju financijsku po-mo} za prvu godinu studija, ali poslije to ga – ni{ta.

U Hrvatskoj trenutno radimo na definiranju ishoda u~enja za hrvatske doktore medicine. Biste li mogli komentirati nedavni prijedlog „Budu}eg doktora“ (Tommorow Doctor) – skupa standarda dodiplomskog medicinskog obrazovanja u UK koji je trenutno na javnoj raspravi? [to biste izdvojili kao klju~ne zna~ajke

Profesor Samuel Leinster (u prvome redu) tijekom Konferencije u dvorani Miroslava â~kovi}a

www.mef.hr 19


ovog prijedloga u usporedbi s pro{lima?

Zapravo, ja sam jedan od autora… (smi je se)

Da, moram paziti {to govorim. Velikim se dijelom radi o reorganizaciji ishoda, ni{ta novo i nepoznato. „Bu du}eg dok-tora“ koriste radne skupine za kontrolu kvalitete osnovnog medicinskog obrazo-vanja koje u sklopu Glavnog medicin-skog vije}a (General Medical Council) provode inspekcije na medicinskim fakultetima. Ja vodim radnu sku pinu za procjenu kvalitete. Kao voditelji i ~lanovi radnih skupina àlili smo se na na~in kojim je pisan „Budu}i doktor“, bilo ga je vrlo te{ko primijeniti u stvarnim situa-cijama. Reorganizirali smo ga da jasnije navodi koja to~no postignu}a o~ekujemo od studenata. Uz definiranje ishoda u~enja, koji su sada to~nije i izravnije po-stavljeni, tako|er smo propisali standar-de prijenosa znanja. Standardi za prije-nos znanja spadaju u devet po dru~ja kojima se bavi Vije}e za poslijediplom-sku medicinu i osposobljavanje. Po ku {a-vamo integrirati ishode u~enja i stan dar-de prijenosa znanja tako da pokrivaju nastavna sredstva, program osiguranja kvalitete i strategije podu~avanja i u~e-nja. „Budu}i doktor“ definira standarde i jasno navodi postignu}a pomo}u kojih moèmo procijeniti jesu li svi ti standardi zadovoljeni.

Kakav je za vas budu}i lije~nik? Imate li viziju suvremenog stru~njaka – specijalista?

Tri podru~ja koja obuhva}a „Budu}i doktor“ su doktor-znanstvenik i u~e njak (koji znanstveno razmi{lja i cijeli ìvot u~i), s razumijevanjem osnovnih znano-sti, bihejvioralnih, dru{tvenih i populacij-skih znanosti. Svaka od njih je jasno na-vedena. Tako|er je jasno nazna~eno da se o~ekuje sposobnost provo|enja is-traìvanja unutar svih ovih podru~ja i ra-zumijevanje istraìva~kih metodologija unutar njih. Drugo je podru~je lije~nik kao stru~njak-specijalist, {to podrazumi-jeva klini~ke vje{tine, komunikacijske vje-{tine, vo|enje evidencije, sigurno propi-

sivanje lijekova, brigu za sigurnost bole-snika. Tre}e podru~je je doktor-profesio-nalac, koje podrazumijeva timski rad, profesionalno pona{anje, vodstvo. To su tri {iroka podru~ja. „Budu}i doktor“ se temelji na „Dobroj medicinskoj praksi“, dokumentu koji definira profesionalne stan darde svakog lije~nika. Namjera nam je usredoto~iti se na lije~nika ka k-vog bismo èljeli imati i raditi u tom smjeru, stvoriti lije~nike koji su primarno usre doto~eni na bolesnike. Neki medi-cinski fakulteti u UK u svojim ciljevima navode kako èle stvoriti klini~ke znan-stvenike. Na{ je cilj stvoriti dobre li je~-nike. Znanost je samo dio, medicina je puno vi{e od toga. To èlimo obuhvatiti u „Budu }em doktoru“.

Dakle, ne èlite stvoriti doktora Housea, ~ovjeka koji zna sve o medicini, ali je grozan s ljudima.

Ne, mi èlimo lije~nike koji vole ljude! (smi je se)

Biste li, za kraj, s nama mogli podijeliti Va{e vi|enje budu}eg razvitka medicine i obrazovanja?

Nisam siguran kako }e sve izgledati za dvadeset godina, naravno, ali mislim da }e zdravstvena zanimanja biti bitno dru-ga~ija. Jedan od problema s kojima smo se susreli u stvaranju „Budu}eg doktora“ bio je definiranje onog {to lije~nika ~ini razli~itim od svih ostalih zanimanja u zdravstvu. Zaklju~ili smo da se radi o spo-sobnosti analiziranja i rje{avanja slo enih situacija. Predvi|am da }e za dvadeset godina veliki dio zdravstvene skrbi provo-diti ljudi koji nisu lije~nici. Lije~nici }e biti za izuzetne slu~ajeve, razvoj novih postu-paka i inovaciju. Mislim da }e o{tre i krute granice unutar zdravstvenih zanimanja ne stati. Kad sam stvarno zlo ~est, kaèm da trenutno osposobljavamo li je~nike op-}e prakse koji postupno postaju sve vi{e specijalizirani. Vrhunac li je~nike profesije je najspecijaliziraniji po jedinac unutar nje. Zapravo je lak{e obu ~iti specijalista nego „op}enjaka“, ta ko da bi ih u budu}nosti te io obrazovanju spe cijalista koji bi za po-~eli karijeru u ne kom podru~ju, a zatim bi

ga postupno pro{irivali, sve dok vrhunac profesije ne postane stru~njak {irokog spektra is kus tva i razumijevanja. Mojim ko legama u op}oj medicini jako se svi|a ova ideja. Moji kolegama kirurzima – ne ba{. (smije se)

S toliko znanstvenih spoznaja i podatka ponekad je vrlo te{ko sagledati sveobuhvatnu sliku.

U po~etku svoje kirur{ke karijere, kada bih imao neki sloèniji slu~aj, pozvao bi kolegu op}e prakse i rekao: “Imam jed-nog bolesnika, ne znam o ~emu se radi.” On bi do{ao i rije{io problem. Sad mo-ram odlu~iti kojeg specijalistu moram po zvati, a ako pozovem pogre{nog… ni-{ta nismo napravili. Moja krajnja vizija bil a bi da sve okrenemo naglavce, da lju-di postupno postaju lije~nici op}e medi-cine {to su stariji i iskusniji.

Ta me koncepcija podsje}a na vrijeme kad su obiteljski lije~nici znali gotovo…

…sve {to postoji, to~no. Trenutno je najve}i problem ogroman teret uvijek no vih znanstvenih spoznaja. Zato po-~injem misliti da bismo morali prihvatiti ~injenicu kako }e znanstveni specijalisti biti ljudi koji }e raditi isklju~ivo znanost. Kao lije~niku, meni je potrebno dovoljno ra zumijevanja znanosti da znam o ~emu se pri~a, a ne da to isto mogu i ja napra-viti – znanstveni napredak je pre{ao mo-je sposobnosti pra}enja. Na kraju dolazi-mo do koncepta lije~nika kao saìmate-lja znanja, osobe koja razumije ljude iz razli~itih podru~ja.

Dobra ideja. Nadam se ne samo ideja, ve} ne{to {to moèmo realno o~ekivati od budu}ih i sada{njih lije~nika. @eljela bih Vam zahvaliti na trudu i ovom razgovoru, nadam se da }ete imati ugodan boravak u Zagrebu.

Puno hvala i Vama.

Prijevod: Ingeborg Remich

20 www.mef.hr


ORPHEUS (ORGANISATION FOR PHD EDUCATION IN BIOMEDICINE AND HEALTH SCIENCES IN THE EUROPEAN SYSTEM) 2009

êtvrta europska konferencija o harmonizaciji doktorskih studija u podru~ju biomedicine i zdravstva

êtvrta europska konferencija o har-monizaciji doktorskih studija u podru~ju biomedicine i zdravstva pod nazivom ’ORPHEUS 2009: Setting standards for PhD Education in Biomedicine and Heal-th Sciences’ („ORPHEUS 2009: Postav-ljanje standarda u doktorskim studijima u podru~ju biomedicine i zdravstva“) odràna je u Aarhusu, u Danskoj, od 23. do 25. travnja 2009. godine. Za izvrsnu organizaciju konferencije pobrinuo se organizacijski odbor, na ~ijem je ~elu bio profesor Michael Mulvany (Medicinski fa kultet Sveu~ili{ta u Aarhusu) uz stru ~-nu pomo} profesora Zdravka Lackovi}a, predsjednika i drugih ~lanova Izvr{nog odbora ORPHEUS-a.

Delegaciju Medicinskog fakulteta Sve-u~ili{ta u Zagrebu sa~injavali su: profe-sor Zdravko Lackovi}, predsjednik udru-ge ORPHEUS, profesorica Nada îke{, dekanica Medicinskog fakulteta, profe-sorica Jadranka Boìkov, rizni~arka udru-ge ORPHEUS i direktorica [kole narod-nog zdravlja „Andrija [tampar“, doktori-ca Slavica Sovi}, znanstvena novakinja pri Katedri za medicinsku statistiku, epi-demiologiju i medicinsku informatiku, te Jasmina [timac, prof., administrativna taj nica udruge ORPHEUS i voditeljica Od-sjeka za poslijediplomske studije i stal no medicinsko usavr{avanje.

Konferenciji u Aarhusu nazo~ilo je 165 sudionika iz 33 europske zemlje i 72

fakulteta, {to je bitan pomak u odnosu na prethodnu konferenciju (podsjetimo, na konferenciji u Helsinkiju bilo je 80 re-gistriranih sudionika iz 26 zemalja i 40 medicinskih fakulteta). Od pozvanih go-vornika, koji su dali vrlo jasnu potporu ORPHEUS-u i njegovim ciljevima, mogu se izdvojiti dr. Sergio Di Virgilio iz sjedi{-ta Europske komisije i profesor Jean Cham baz, predsjednik odbora EUA-CDE (European University Association-Coun-cil for Doctoral Education), ~iji je pri dru-èni ~lan i ORPHEUS.

Glavni dokument êtvrte konferencije je ’Position paper: Towards standards for PhD education in biomedicine and health sciences’, koji je rezultat ne samo intenzivnog rada tijekom konferencije ne go i vi{emjese~nih rasprava prije i nakon same konferencije. Njegove glav-ne zna~ajke uklju~uju sljede}e:• potvrdu zaklju~aka prethodnih OR-

PHEUS-ovih konferencija (iz 2004., 2005. i 2007. godine) i Bolonjske de-klaracije (2005.) o doktoratu kao is-traìva~kom stupnju koja se bazira na produktivnom istraìva~kom okru-ènju kojeg slijedi 3-4 godine fullti-me studiranja,

• da bi se doktorat uglavnom trebao bazirati na ekvivalentu triju me|u na-rodno publiciranih radova, i da bi tre-bao biti napisan i obranjen na engle-skom jeziku,

• da bi doktorski studij trebao biti struk turiran s kvalitetnom i redovi-tom revizijom,

• da bi klini~ki doktorat trebao biti iste kvalitete kao i bilo koji drugi dokto-rat iz podru~ja biomedicine i zdrav-stva,

• da bi edukacija u „prenosivim“ vje {ti-nama (transferable skills) trebala biti bitan dio formalnog doktorskog stu-dija,

• da bi pristup doktorskim studijima tre bao biti baziran na kompetitiv-nom i me|unarodno otvorenom po-stupku.

Cjeloviti tekst dokumenta dostupan je u nastavku, kao i na stranicama OR-PHEUS-a, www.orpheus-med.org, a va-lja istaknuti da je dokument predstavljen i prihva}en na konferenciji AMSE (Asso-ciation of Medical Schools in Europe), koja je odràna na Medicinskom fakulte-tu u Zagrebu od 4. do 6. lipnja 2009. godine.

Sljede}a konferencija ORPHEUS-a odr-àt }e se na Medicinskom fakultetu u Be~u, od 8. do 10. travnja 2010., s pred-loènim naslovom: ’5th ORPHEUS Con-ference 2010: Collaboration and Net-working for Advancing European Medi-cal PhD Education’.

Jasmina [timac

Jean Chambaz, predsjedavaju}i EUA-CDE (EUA Council for Doctoral Education)

www.mef.hr 21


Towards Standards for PhD Education in Biomedicine and Health Sciences

A position paper from ORPHEUSPrepared during ORPHEUS 2009: Fourth European Conference

23-25 April 2009Aarhus University, Denmark

Towards standards for PhD Education in Biomedicine and Health Sciences: a position paper from ORPHEUS

The purpose of the position paper is to summarize the consensus documents from the previous ORPHEUS conferences, to provide a status report concerning European PhD education in biomedicine and health sciences, and to make a number of re-commendations regarding steps to be taken for developing standards for PhD education. The paper refers to the standards for which we aim, and not standardization of PhD programmes.

1. Background The modern concept of the PhD degree, research training

under supervision, was developed in the nineteenth century and has since spread to most of the World (Nerad and Hegge-lund, 2008). The overall aim is to produce a qualified resear-cher, evaluated by the PhD thesis and an oral defence of the scientific results.

The “Bologna Process” was initiated in 1999 with the inten-tion of harmonizing European higher education. The process was extended at a meeting of ministers in Berlin in 2003 to include all three “cycles”: Bachelor, Master and PhD and atten-tion is now shifting towards the PhD level.

The vast number of new PhD programmes in Biomedicine appearing throughout Europe requires that standards are de-fined for the quality for PhD programmes in general. It has to be stressed, however, that the autonomy of the institutions must be respected and the existing diversity amongst the pro-grammes protected.

At the ORPHEUS conference in 2007, “clinical PhDs” were discussed. “Clinical PhDs” are PhD programmes in parallel with clinical training, and therefore extend over longer perio-ds. It was agreed that a clinical PhD should meet the same standards as other PhDs as regards the level of the PhD thesis. In this respect, the PhD differs significantly from the “profes-sional doctorates” awarded in some countries, and which are often based on shorter research training periods.

The standards proposed by ORPHEUS at the three conferen-ces are in full agreement with those of the European Universi-ties Association (TRENDS V, 2007, page 25).

“The core component of the third cycle is the advancement of knowledge through original research, and this makes the third cycle unique and different from the first and second cycles. The doctoral training phase constitutes the main link between the European Higher Education and Research Areas, and high quality doctoral programmes are therefore crucial in achieving Europe’s research goals.”

The present position paper seeks to clarify these standards and, on the basis of the previous ORPHEUS consensus papers and other relevant documents, to suggest a structure for Eu-ropean PhD programmes in biomedicine and health sciences.

2. Admission criteria a) Qualifications

In regard to the Bologna process (with the Berlin adden-dum), admission should be based on a Master’s degree, but this is not always the case. In some countries, admission to PhD programmes can be made con currently with a Master’s programme, but the PhD can only be awarded after obtaining a Master’s degree. In other countries, PhD degrees are awar-ded alone on the basis of assessment of the PhD thesis with-out regard to previous degrees.

The admission criteria are usually the responsibility of the university and the academic unit concerned. Criteria for ad-mission normally require that the candidate’s qualifications are such that the candidate may be expected to complete a PhD programme successfully. Criteria can include proven re-search competence through for example predoctoral research pro grammes and published papers, high marks in bachelor and masters exams, and – for medical candidates – clinical experience.

ORPHEUS recommends that admission should normally be on the basis of a previously obtained Master’s degree or equi-valent, or the expectation of obtaining this during the PhD programme. There should, however, be flexibility. Studies or work experiences which bring a candidate to Master’s level may also be accepted.

b) Requirements for enrolment

Before enrolling the PhD student, the institution concerned should approve the following points.• The scientific quality of the project. This can for example

be done by written external assessment of the project de-scription or else by presentation of the project to a panel of assessors. It is important that the PhD student is given a project which has good chances of success.

• The quality of the supervisors. See section 4.• The resources needed to complete the project. These re-

sources include infrastructure for the project, the running costs, the costs of supervision, and the stipend for the PhD student. The stipend level varies between countries

22 www.mef.hr


depending on tradition and finances available. In some co untries, stipends will be sufficient to meet costs of li-ving, in other countries stipends are at a level of junior aca demics. PhD students with medical degrees are often salaried at a level which may be compatible with clinical salaries. In some institutions bench fees are required.

c) Access to PhD programmes

To ensure quality of PhD programmes, it is advantageous that PhD students are selected on the basis of a competitive and internationally open process. On the other hand, in many institutions entrance to a PhD programme is seen as the con-tinuation of a Master’s program. Furthermore, there is now strong evidence that a successful PhD programme is depen-dent on good personal interaction between student and su-pervisor, indicating that such interaction is needed before admission. Access to PhD programmes should take account of these differing requirements.

3. Requirements of the PhD programmea) Length of programme

PhD programmes normally have a duration equivalent to 3-4 years full time commitment (Salzburg Bologna Seminar, 2005), with 4 years being the general preference. It is impor-tant for the international compatibility of a PhD degree that the programme has a clear time limit. This serves several pur-poses. Firstly, the time frame guarantees that there is an up-per limit to the amount of scientific work, which can be ex-pected to be included in a PhD thesis. This is an effective way to avoid the requirements for a PhD degree escalating over time. Secondly, it encourages the PhD student to devote con-centrated time to the scientific problem, and to ensure that the programme is based on original research. Finally, it allows graduate schools to develop structures for handling a steady stream of PhD students.

b) Structure of programme

The PhD programme aims to provide students with compe-tences that enable them to become a qualified researcher, that is a scientist able to conduct independent research. Some may be expected to continue in research, in either public or private institutions, while others are expected to use the com-petences obtained in other occupations. To meet these nee-ds, PhD programme should include the following.• Original research and scientific training where the PhD stu-

dent performs hands-on research, including experience in methodology, experimental design, analysis and data pre-sentation.

• Formalized PhD courses. It is recommended that the cour-se programme is formalized and limited to about 6 mon-ths (š30 ECTS-points) of the total PhD programme (OR-PHEUS 2005). The courses would normally include general courses that provide the student with an insight to rele-vant sub-disciplines of medical science, and offer speciali-zed, up-to-date elective courses to support the students in their scientific training.

• Training in transferable skills. This could include training PhD students in presentation of their research (oral/ po-

ster), in university teaching, in linguistic skills, in project management, in critical evaluation of scientific literature, in supervision of technicians and/or undergraduate stu-dents, and in establishing national and international con-tacts. Training in transferable skills should be a substantial part of the formalized PhD courses.

c) Securing quality

A formal framework for quality assurance of the PhD-pro-grammes should be developed, as well as for the progress of the individual student. It is recommended that the PhD prog-rammes should be evaluated regularly both internally and ex-ternally. Quality of the PhD pro gramme may be secured by (a) regular evaluation of progress and future plans of the PhD student (reports, meetings of the thesis committee or a fol-low-up group), (b) evaluations of the quality of the PhD cour-ses by feedback from qualified researchers in the field, the teachers and the participants to ensure continuous assess-ment and improvement of the training programme.

4. Requirements for the supervisorQualified supervision is an essential component of a succes-

sful PhD. The supervision should be tailored to meet the requi-rements of the individual PhD student and his or her develop-ment throughout the programme. In selecting supervisors the following elements may be considered.• Academic requirements. The supervisor should be scientifi-

cally qualified in the field concerned, implying that he of she is an active scholar with a steady scientific production that contributes to the peer reviewed literature. The super-visor should have a PhD or an equivalent degree. The su-pervisor should have a broad scientific local and internatio-nal network to be able to introduce the PhD student into the scientific community. Increasingly, it is expected that the supervisor has some formal training as a supervisor.

• Responsibilities. The supervisor should be available on a re gular basis throughout the PhD programme. The sup-port should include general scientific advice, help on pro-ject management, help to identify and initiate follow-up projects, assistance during publication, and career deve-lopment. The number of PhD students per supervisor should be compatible with his or her workload.

• Supervisor-student relationship. This relationship is the key to a successful PhD programme, and requires mutual res-pect, planned and agreed shared responsibility, and a con-tribution from both.

• It is recommended that each PhD student should have at least one co-supervisor in addition to the main supervisor to cover all aspects of the programme. However, the re-sponsi bility of each supervisor should be explicit.

5. Requirements of the PhD thesis The PhD thesis is the primary basis for evaluating if the PhD

student has acquired the skills to carry out independent, origi-nal and scientifically significant research and to critically eva-luate work done by others.

Consistent with the ’Zagreb declaration’ (ORPHEUS 2004), it is recommended that the benchmark for the PhD thesis in

www.mef.hr 23


biomedicine and health sciences should be the equivalent of at least three in extenso peer-reviewed papers published in internationally recog nized journals. In addition to the papers presented, the PhD student should provide a full review of the literature relevant to the themes in the papers, and a full ac-count of the research aims, methods, results, discussion and conclusion. Where the PhD research is presented in other for-mats, such as the single monograph, the assessment commit-tee should ensure that the contribution is at least equivalent to this benchmark

The independent contribution of the PhD student should be clearly demonstrated by delineating the contribution made by the student and acknowledging work done by others. In ca-ses where the articles or manuscripts are joint publications, there should be co-author statements showing that the PhD student has made a substantial and independent contribu-tion. Some universities require that at least one paper is pu-blished in a SCI-listed paper (sometimes with the additional requirement of impact factors above a certain level). Some universities require that the student is the first author of at least one published paper

To encourage internationalisation it is recommended that the thesis is written, and optimally also defended, in English. This is not, however, always possible or desirable, especially where projects are primarily concerned with national que-stions. There should be a summary of the thesis in the local language. If possible, to allow comparison of PhD program-mes, PhD theses should be published on the graduate school’s home page, preferably in extenso. Where patent, copyright legislation or other reasons prevent this, at least abstracts of the theses should be publicly accessible.

6. Evaluation of PhD theses Assessment committees are normally appointed by the uni-

versity or institution at which the PhD has been performed. Since the PhD thesis is the primary basis for the award of the PhD degree. To maintain of quality at international level the thesis should be evaluated by inde pendent persons external to and without connection to the milieu where the PhD was performed, and without any conflict of interest. Internationa-lization of the PhD degree will be enhanced if the assessment committee includes at least one member from another coun-try. All committee members should be senior and active scien-tists. The supervisor should not be a voting member of the committee.

It is important that the institution has clear criteria for the assessment of a PhD thesis, in particular as regards the num-ber and standard of articles which is expected, whether these should be published or in manuscript form, as well as the content and length of the accompanying review. It is recom-mended that the assessment process does not last more than three months.

PhD students often enter a period of unemployment fol-lowing submission of their thesis. Therefore efforts should be made to ensure that PhD theses are assessed within three months, consistent with rigorous assessment.

Negative assessments. As regards a negative assessment of the PhD thesis, in most cases, the PhD student is given the opportunity to rewrite the thesis. Where there is a negative assessment of the final public defence or viva, it is recommen-

ded that the student is allowed an additional defence. If there is still a problem after the second defence, the thesis is nor-mally declined.

7. ConclusionThis position paper has sought to define the main elements

of a European PhD in biomedicine and health sciences, and point to factors which can enhance the quality of a PhD de-gree. The content and requirements for a PhD degree will inevitably vary between countries, universities and faculties. However, if the value of the PhD degree is to be maintained and increased, some harmonization of current standards and goals is needed. It is intended that this position paper will be of assistance in this direction.

Addendum on Nomenclature

PhD student, PhD candidate. These terms are synonymous and indicate a person who is enrolled in a PhD programme. The term “PhD candidate” is preferred by several organisa-tions, including EURODOC. The term “PhD student” is still the most common, and the one used in this paper.

Master’s degree in medicine and other health sciences. The degree obtained by medical and other health science studen-ts following a professional training of 5-6 years is usually con-sidered to be equivalent to a Master’s degree, and thus nor-mally considered fully sufficient to enter the third cycle of the Bologna Process.

Supervisor, Mentor, Advisor. A supervisor is a person who has responsibility for providing the framework for the PhD student’s programme, giving advice as needed, and ensuring that the student has the opportunity to complete the pro-gramme satisfactorily. In addition, some programmes have mentors and advisors, who provide broad counselling to as-sist both the supervisor and the PhD student.

Professional doctorate. A professional doctorate is in some countries given for a relatively short research programme, normally part of a longer taught programme, in extension of a bachelor+masters programme which gives professional com-petence, e.g. a medical degree. This should not be confused with a PhD.

Higher doctoral degrees. Many countries award doctoral degrees or qualifications for achievements beyond the PhD. Such degrees or qualifications include the widespread “habili-tation” and the Scandinavian dr. med. Such degrees or quali-fications are generally given in recognition that the holder is an established scientist.

References• Nerad M, Heggelund M (eds): Toward a Global PhD, Univ

Washington Press 2008• ORPHEUS consensus documents 2004, 2005 and 2007

(http://www.orpheus-med.org/), click on «documents»)• TRENDS V, European Universities Association (see www.

eua.be)• “Realising the European Higher Education Area”. Commu-

niqué of the Conference of Ministers responsible for Hi-gher Education in Berlin on 19 September 2003 (see www.eua.be).

24 www.mef.hr


INTEGRIRANI SVEUÎLI[NI STUDIJ MEDICINE NA ENGLESKOM JEZIKU

Prva generacija studenata diplomirala 2009. godine

Dana 10. srpnja 2009. godine deset studenata Integriranog sveu~ili{nog stu-dija medicine na engleskom jeziku pro-movirano je u doktore medicine. Iako je brojka promoviranih relativno mala, vje-rujem da je ovaj korak za na{ Fakultet izrazito velik. Promovirani studenti popu-larno zvanog „Engleskog studija“ uglav-nom su pripadnici na{e dijaspore (Kana-da, SAD), dok je jedan kandidat iz Male-zije. Samoj promociji prethodila je op-se`na priprema. Voditeljstvo Studija or-ganiziralo je jo{ u studenom 2008. sa-stanak (tada{njih) studenata 6. godine s g|om dekanicom, prof. dr. sc. Nadom îke{. Tijekom sastanka analizirane su potrebe studenata za budu}im zapo{lja-vanjem pa je zaklju~eno da je potrebno izdati diplomu na hrvatskom, engleskom i latinskom jeziku. Tako|er se pri{lo izra-dbi popratnih dokumenata same diplo-me – prisezi na engleskom jeziku i ispra-vi o stjecanju stupnja doktora medicine. U spomenute dokumente veliki trud su uloìle djelatnice referade Studija medi-cine na engleskom jeziku Jasna Gamulin i Nika He}ej. U suradnji s glavnim tajni-kom Fakulteta gosp. Darkom Bo{njakom

i referadom Studija medicine na hrvat-skom jeziku (Ljiljana Leki}, Josipa Rado{ i suradnici) te Uredom za me|unarodnu suradnju (Drago Horvat) otisnute su di-plome, prevedena i otisnuta gore spo-menuta prisega a tako|er su prevedeni na hrvatski jezik svi dokumenti koji se tra e za prijavu lije~ni}kog staà. Nai-me, od 10 diplomiranih studenata, njih 8 bi eljelo nastaviti svoj rad u Hrvatskoj. Jedan biv{i student se vra}a na rad u Ma-leziju a drugi u SAD. Naravno, Studij je zami{ljen na na~in da se strani studenti po zavr{etku Studija ve}inom vra}aju u zemlje iz kojih su do{li, ali s obzirom na manjak lije~nika koji trenuta~no vlada u RH, zasigurno raduje odluka novodiplo-miranih lije~nika da ostanu prakticirati u na{oj zemlji.

Kako bi dobili diplomu, studenti 6. go-dine Integriranog sveu~ili{nog studija me dicine na engleskom jeziku moraju po loìti sve ispite te napisati i obraniti radnju – „Student’s scientific paper“. Ri-je~ je o longitudinalnom izbornom pred-metu tijekom 6. godine Studija. Student je duàn na}i mentora i prijaviti temu svojeg rada te predstaviti rad pred po-

vjerenstvom. Za bolonjske generacije Stu dent’s scientific paper }e prerasti u pravi diplomski rad. Svi studenti su vrlo ozbiljno pri{li gore navedenom zadatku, prijavili teme, odabrali mentore i napo-slijetku obranili radnju uz pomo} Power Point prezentacija. Kako je i uobi~ajeno, nakon predstavljanja rada uslijedila su pitanja povjerenstva uz katkada prili~no ìvahnu diskusiju. Tablicom je obuhva-}en pregled tema studentski radova.

Posljednje predstavljanje studentske rad nje obavljeno je 17. srpnja 2009., kad je studentica Zoe Gamulin uspje{no obranila svoju temu pred stru~nim pov-jerenstvom. Njezina promocija o~ekuje se u rujnu pa }e na taj na~in ~itava gene-racija studenata 6. godine dobiti titulu doktora medicine. Novopromoviranoj skup ni studenata elimo mnogo uspjeha u budu}em radu!

U me|uvremenu je voditeljstvo studi-ja, zajedno s Upravom na{eg fakulteta, poduzelo dodatne mjere kako bi se na Studij upisivali {to bolji pristupnici. Oba-vljena su tri zasebna razredbena postu-pka, i to u Izraelu, Stockholmu i Zagre-bu, a slijede jo{ razredbeni postupci u

Skupna slika prve generacije promoviranih lije~nika, studenata Integriranog sveu~ili{nog studija medicine na engleskom jeziku.

Promotori prve generacije diplomiranih studenata „Engleskog stu dija“: dekanica, prof. dr. sc. Nada îke{, prof. dr. sc. Davor Mili~i} (desno), budu}i dekan te voditelj studija prof. dr. sc. Davor Jeèk (lijevo).

www.mef.hr 25


rujnu. Tijekom razredbenih postupaka na kraju ljetnog semes-tra ukupno 18 kan didata je poloìlo razredbeni ispit, a preko 20 studenata s prethodnim stupnjevima izobrazbe (college, EU dràvna matura i sl.) primljeno je (ve}inom) na prvu godinu Studija.

Od ostalih zbivanja za spomenuti je da su studenti Engle-skog studija duboko “zagazili” u klini~ke i javnozdravstvene tur nuse. Uz ~lanak dajemo sliku koja prikazuje nastavu u KBC “Zagreb” tijekom turnusa iz predmeta “Internal medicine”.

Na kraju, koristim se i ovom prigodom da se srda~no zahva-lim svim pro~elnici ma katedara, voditeljima predmeta, nastav-nicima i suradnicima koji svake akademske godine ~ine veliki napor da organiziraju i izvedu nastavu, konzultacije i ispite u okviru Studija. S obzirom na dru ge nastavne obveze, to nije nimalo lagan zadatak. Tako|er velika hvala na {em sunastav-nom osoblju (tehni~ari, me dicinske sestre, administrativni rad-nici kli nika i zavoda te dekanata) koje ih prati na tom putu.

Davor Jeèk

Ime i prezime studenta

Tema“Student scientific paper”

MentorInstitucija

u kojoj je rad na~injen

Alka Makov{ek A Case Study: Diagnosis of Bipolar DisorderProf. dr. sc. Alma Mihaljevi}-Pele{

KBC “Zagreb”

John Josip Hrvoji}Renovascular Disease: Its Investigation,

Evaluation and ManagementProf. dr. sc. Boris

Brklja~i}KB “Dubrava”

Muhammad AzmanEmergency Medicine in Extreme Land

Sports:The Need for A Medical Physician in an Extreme Sports Rescue Team

Doc. dr. sc. Vesna Degoricija

KB “Sestre Milosrdnice”

Robert Babarovi}Ataxia-telangiectasia presenting as cerebral

palsy: a case reportDr. sc. Mirjana Turkalj

Dje~ja bolnica “Srebrnjak”

Barbara Kolbah

Melanoma Sentinel Lymph Node Biopsy: analysis of cases operated from 1999 till 2008 in the University Hospital Dubrava,

Zagreb, Croatia

Dr. sc. Sre}ko Budi KB “Dubrava”

Nikolas NoìcaPeripheral T-Cell Lymphoma Mimicking

Seronegative Wegener s GranulomatosisProf. dr. sc. Jasenka

Markeljevi}KBC “Zagreb”

Marko Mance The Importance of Recognizing Paraneopla-stic Syndrome in Patients with Symptoms of

Rheumatic Disease

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljevi}

KBC “Zagreb”

Katarina Kriàni}Sideropenic Anemia in Brest-fed and Formula

–fed childrenPrim. dr. sc. Milivoj

Jovan~evi}Ordinacija primarne zdravstvene za{tite

Stjepan Dokuzovi}Parotid and Accessory Parotid Gland Tumors

– A 28 Year Clinical ExperienceProf. dr. sc. Ivan Luk{i} KB “Dubrava”

Katherina SreterMitoxantrone Pleurodesis for Malignant

Pleural Effusion due to Lung Cancer: Retrospective Case Series

Prof. dr. sc. Miroslav Samardìja

Klinika za plu}ne bolesti “Jordanovac”

Zoe GamulinChallenges in Treating a Patient with Bipolar

Disorder – Case ReportDr. sc. Marina [agud KBC “Zagreb”

“Bed-side teaching”: studenti u akciji pod budnim okom prof. dr.sc. Jasenke Markeljevi}.

Popis prvih diplomanata Integriranog studija medicine na engleskome jeziku

26 www.mef.hr

tematski diointernet mef.hr

e-u~enje – katalizator promjena u obrazovanjudosada{nji rezultati i planovi za budu}nost

U proteklih godinu dana napravljene su velike promjene na planu razvoja e-u~enja na MEFu. Mje{oviti oblik nastave u kojem se klasi~na, face-to-face (f2f), nastava nadopunjuje nastavom u virtual-nom okruènju (MEF-LMS) postala je na{a realnost. Dok s jedne strane stu-denti sve vi{e prihva}aju rad u novim okolnostima, s druge strane potpora i prihva}anje MEF-LMSa me|u nastavnici-ma postaje sve o~iglednije. Analize po-kazuju da se uvo|enjem e-u~enja po-bolj{ala interakcija kako izme|u nastav-nika i studenata tako i me|u studenti-ma. Ove spoznaje podupiru podatci o dnevnoj posje}enosti MEF-LMSa koja ve} prelazi preko 1000 korisnika, {to pred stavlja ogroman pomak u odnosu nas posje}enost od 200tinjak ulaza prije {est mjeseci. Pored toga, na mnogim je katedrama primjena e-u~enja i imple-mentacija MEF-LMSa znatno olak{ala rad nastavnika time {to su njezinom pri-mjenom rije{ena va`na pitanja poput dostave nastavnih materijala studenti-ma, pravodobno informiranje i usposta-va kvalitetne komunikacije.

Potpora nastavnika preduvjet je za uspjeh provedbe promjena.

Va`no je istaknuti da su u implemen-taciji e-u~enja na na{em fakultetu nasta-vnici klju~ni nosioci promjena. Uspjeh razvoja e-u~enja i implementacije MEF-LMSa velikim dijelom ovisi o njihovoj potpori i anga`manu. S druge strane, ~injenica je da }e nastavnici prihvatiti promjene samo ako im bude jasno koja pobolj{anja one donose. Stoga, nije slu-~ajno da je me|u klju~ne strate{ke cilje-ve Strategije razvoja e-u~enja na MEFu stavljena njihova informiranost i eduka-cija. Me|utim, ne treba izgubiti iz vida da, iako e-u~enje moè unaprijediti po-u~avanje ono, kao i u klasi~noj nastavi, u biti ovisi o nastavnikovim vje{tinama po-u~avanja.Iluzorno je o~ekivati da }e pri-mjena e-u~enja lo{a predavanja u~initi boljima. S druge strane, pokazano je da primjena e-u~enja dobra predavanja mo-è u~initi boljim i studentima korisnijim.

Naàlost, sada{nje okolnosti nisu naj-povoljnije za podizanje kvalitete i una-pre|enje nastave. Naime, zbog neurav-noteènosti kriterija za napredovanje, u kojima je objava znanstvenih radova pre-sudan kriterij, nastavnici o~ekivano malo napora ulaù u unapre|enje nastave. S druge strane, nastavnici na klinikama zbog obaveza prema svom klini~kom ra-du nemaju slobodnog vremena za una-pre|enje nastave. Nastavi se, stoga, pri-stupa kao nu`noj obavezi koja bi trebala {to je mogu}e manje remetiti istraìva~ki ili klini~ki rad s obzirom da oni zahtije-vaju znatan utro{ak vremena i energije.

Problem proizlazi iz ~injenice da se pri-prema nastave, podràna tehnologija-ma (ICT), te{ko moè obavljati kao spo-redan posao. Svjesni svih ovih nepovolj-nih okolnosti za razvoj e-u~enja, a s na-mjerom da zadovoljimo nastavnu i istra-ìva~ku/klini~ku stranu, me|u prioritete na{ih aktivnosti postavili smo edukaciju i pruànje pomo}i nastavnicima u uvo-|enju tehnologije u nastavu. Istodobno smo, znaju}i koliko vaàn utjecaj na pri-hva}anje i primjenu tehnologije u nasta-vi ima stav okruènja, poduzeli cijeli niz akcija u svrhu stvaranja atmosfere koja }e pogodovati osposobljavanju nastav-nika za primjenu IC tehnologija.

U~inci poduzetih akcija pokazali su sjajne rezultate koji se o~ituju izvanred-nim odazivom nastavnika na edukaciju za rad u virtualnom okruènju (MEF-LMS). Gotovo 80% svih nastavnika za koje se o~ekuje da }e primjenjivati ICT u nastavi pro{li su edukaciju koja uklju~uje osnovne aktivnosti unutar MEF-LMSa s kojima }e se nastavnici naj~e{}e susreta-ti u svom radu. Takvim smo pristupom postigli da su polaznici radionica bez ve-}ih problema uspjeli svladati sve posta-vljene zadatke.

Svjesni smo ~injenice da je osposoblja-vanje nastavnika za uporabu ICTa tek prvi korak. Pred nama je sada jo{ va`nije razdoblje budu}i je potrebno na}i do-voljno sna`ne motive kojima bi se potak-nulo nastavnike na kori{tenje MEF-LMS-a. Na tragu toga smo nastavnicima osi-gurali sustavnu i sveobuhvatnu tehni~ku i stru~nu potporu. Unutar MEF-LMSa, po stavili smo zaseban kolegij otvoren svim nastavnicima. Nazvali smo ga Kole-gij za nastavnike i u njemu smo postavili priru~nike i video tutorijale s uputama kako koristiti MEF-LMS. zatim forum za tehni~ka pitanja te forum za prijedloge i komentare oko problema vezanih uz in-tegraciju e-u~enja u nastavni proces. Ukratko, kolegij smo uredili tako da na-

Kolegij za nastavnike sadrì tutorijale i upute za rad u MEF-LMSu

www.mef.hr 27

tematski diomef.hr internet

stavnici u njemu mogu prona}i sve {to im je potrebno za normalan rad u MEF-LMSu.

[to smo postigli do sada

U proteklih godinu dana proveden je niz aktivnosti s ciljem ostvarivanja osno-vnih strate{kih ciljeva u razvoju e-u~enja. Uspostavljani su uvjeti za neometani rad i odrànje programskog sustava MEF-LMSa, pobolj{avane su karakteristike sustava, pruàna je stalna potpora kori-snicima sustava, provo|ena je kontinui-rana edukacija i potpora nastavnika te su se u suradnji s Informati~kim odsjekom poduzimale i provodile aktivnosti za us-postavu fakultetske beì~ne mreè.

Dosad je odràno 17 radionica, kroz koje je pro{lo oko 300tinjak polaznika. Me|u polaznicima najzastupljeniji su bili vi{i asistenti, docenti i profesori (~220), {to obuhva}a gotovo 65% svih nastav-nika. Ako se pritom uzme u obzir da je kolegama starijim od 60 godina (~90 na-stavnika) ostavljeno da sami odlu~e èle li poha|ati radionicu, onda se navedeni udio nastavnika koji su pro{li radionicu penje i do gotovo 80%. Pored toga, ne-davno su za rad u MEF-LMSu educirane i gotovo sve administrativne referentice pri katedrama i studentskoj poslovnici ▪ va`no je istaknuti da su gotovo svi

pro~elnici katedara pro{li kroz radio-nice. S njima je s jedne strane uspo-stavljena dobra suradnja, a s druge dobivena potrebna potpora za ko-rake koje se planiraju poduzeti u cilju daljnjeg razvoja e-u~enja. Nije po-trebno ni isticati kako uspjeh podu-zetih i predstoje}ih promjena umno-gome ovisi o vode}im strukturama unutar sastavnica.

▪ imenovani su (na prijedlog Ureda za e-u~enje) koordinatori za MEF-LMS na gotovo svim sastavnicama (kate-dre, zavodi, kabineti). Koordinatori pri katedrama, koji su ujedno i surad-nici Ureda za e-u~enje, imaju va`nu ulogu u davanju potpore ostalim ko-risnicima te se brinu za obnavljanje i postavljanje osnovnih informacija o kolegiju. Ured za e-u~enje provodi kontinuiranu dodatnu edukaciju ko-or dinatora s ciljem njihovog upozna-vanja sa svim mogu}nostima koje pru a MEF-LMS u svakodnevnom radu. Tako su na nedavno odrànoj radionici koordinatori educirani za postavljanje e-testova u kolegije.

▪ aktivirani su gotovo svi diplomski ko-legiji. Najprije su u studenom 2008. aktivirani pretklini~ki kolegiji, a u svi-bnju 2009. i klini~ki kolegiji. Krajem svibnja svi su izborni kolegiji priprem-ljeni za aktivaciju, dok su njihovi vo-ditelji postavljeni za koordinatore.

▪ pojedine su Katedre (poput biologi-je, fizike, anatomije, informatike i ke-mije i biokemije, a od klini~kih pred-meta neurologija i psihijatrija) ve} na pravile veliki iskorak u primjeni mje{ovitog oblika nastave. U njima se gotovo u cijelosti ve} provode ak-tivnosti prve razine (R1) mje{ovitog oblika e-u~enja. Manji broj kolegija je, naàlost, ostao pasivan, ~emu se razlog moè prona}i u nedovoljnoj motivaciji nastavnika kao i u neznat-nom ili gotovo nikakvom pritisku stu-denata za postavljanje nastavnih ma-terijala. Dosada{nje iskustvo je poka-zalo da je interes studenata za pri-mjenu MEF-LMSa obrnuto razmjer-no studijskoj godini koju poha|aju. Tako je (o~ekivano) najve}i interes po kazan me|u studentima prve i dru ge godine, a zatim on pada pre-ma {estoj godini u kojoj je interes studenata najmanji. Jedan od mogu-}ih razloga takvom stanju je ~injeni-ca da je MEF-LMS sustav za klini~ke kolegije aktiviran u trenutku kad je ve}ina turnusa ve} zavr{ila ili su bili pri kraju tako da se studenti vi{ih go-dina studija nisu jo{ imali prilike su-sresti s prednostima koje im u nasta-vi moè pruìti MEF-LMS.

▪ na inicijativu Ureda za e-u~enje posti-gnut je i potpisan Sporazum o sura-dnji na podru~ju e-u~enja s fakulteti-ma biomedicinskog podru~ja (Sto ma-tolo{ki, Veterinarski i Farmaceutsko-biokemijski fakultet) na{eg Sve u~ili-{ta. Sporazumom je utvr|en cijeli niz zajedni~kih aktivnosti, me|u kojima posebnu mjesto zauzimaju su radnja u izradi e-materijala za repozitorij te virtualno povezivanje izbornih pred-meta i u okviru toga poticanje me-|ufakultetske mobilnosti studenata.

▪ odràn je niz predavanja po katedra-ma, a rezultati i iskustva proiza{la iz uspostave MEF-LMSa i provedenih promjena u primjeni mje{ovitog ob-lika nastave prezentirani su na pozva-nim predavanjima u SRCU u okviru tribine pod nazivom „CeU Popod-ne“, na velikom vije}u Veterinarskog fakulteta te na MICCu.

▪ krajem lipnja 2009. u okviru MEF-LMSa aktivirali smo e-portfolio, pod radnim nazivom MefBook. Radi se o novom alatu kojim se studentima i nastavnicima omogu}uje da na jed-nome mjestu objedine i dokumenti-raju svoje obrazovne, stru~ne i znan-stvene dosege, ideje, napredak u u~e nju i aktivnostima koje provode. Na neki na~in e-portfolio za studente moè posluìti kao „izlog“ aktivnosti i radova tijekom i nakon studija. Za nastavnike on moè biti izvrsno oru-|e za okupljanje suradnika oko za-jedni~kog znanstvenog i/ili stru~nog projekta. Istodobno, Mef Book ima i sve zna~ajke socijalne mre e, poput ve} razvikanih facebooka i LinkedIn-a. Korisnici mogu prema vlastitim è ljama, dopustiti pristup svojim ra-dovima i profilu jednim korisnicima, a onemogu}iti pristup drugim. Isto ta-ko, korisnici mo gu postavljati dato-teke proizvoljnih formata (prezenta-cije, video, fotografije, dokumente i sl.), objavljivati poveznice i bilje{ke te dijeliti informacije – sa svima ili samo s odabranim korisnicima koji pristu-paju Mef Book-u.

Uspjeh u provedbi dosada{njih faza razvoja e-u~enja, izraèn sjajnim odazi-vom kolega nastavnika na edukaciju, proiza{ao je iz ~injenice da smo s jedne strane bili dovoljno uvjerljivi u svojem vjerovanju u promjene, a s druge da su promjene koje predlaèmo i èlimo os-tvariti realne te da predstavljaju stvarni kvalitativni pomak u obrazovnom smi-slu. Na{i slijede}i prioritetni strate{ki ci-ljevi jesu – omogu}ivanje stalne dostup-nosti nastavnih materijala, uvo|enje te-stova za samoprocjenu gdje god je to mogu}e te postavljanje tematskih pre-davanja ~ija je osnovna svrha da studen-tima u svakom trenutku omogu}e obno-vu temeljnih odnosno prethodnih znanja nu`nih za lak{e svladavanje teku}eg gra-diva i zadataka. Od promjena o~ekuje-mo da }e umnogome pridonijeti kvalite-ti nastave te da }e omogu}iti nastavnici-ma ve}u kreativnost u prijenosu znanja. Dobra informiranost i edukacija nastav-nika te dosljednost u provedbi promjena jamac su uspjeha. Dosada{nji rezultati te otvorena i nepodijeljena potpora pred-loènim promjenama uvjeravaju me da }emo u sljede}ih 3-4 godine na podru~ju edukacije posti}i ogroman pomak u kva-litativnom smislu, {to }e se mo}i mjeriti stvaranjem „kvalitetnijih“ i uspje{nijih studenata.

28 www.mef.hr

tematski diointernet mef.hr

Ipak ne treba smetnuti s uma da je in-tegracija LMSa u nastavni proces tek prvi korak koji }e neminovno potaknuti i niz drugih promjena. U prvom redu, ono }e biti za~etnikom postupnih promjena u nastavnom pristupu i na~inu prijenosa znanja. Budu}i da je rije~ o velikim promjenama, to je i na{ oprez u poduzi-manju promjena ve}i i pritom èlimo ostati krajnje realni. Cilj nam je uspjeti, a to zna~i poduzeti sve kako bi taj cilj po-stao ostvariv.

Budu}i planovi

Pomak prema e-u~enju i uspostavi no-vog nastavnog okruènja dio je strate{ke odluke za promjenom i unaprje|enjem procesa obrazovanja, u~enja i pou~avanja na MEFu. E-u~enje omogu}uje isticanje pitanja kvalitete obrazovanja, individual-ni pristup studentima, poti~e intenzivnu komunikaciju me|u sudionicima u obra-zovnom procesu, omogu}uje neogra ni-~en protok informacija i ostvarivanje su-radnje. Stoga implementaciju e-u~enja moèmo promatrati kao vaàn alat za uspje{nu implementaciju i provedbu Bo-lonjskog procesa. Istovremeno, studenti ne mogu biti isklju~eni iz ovog procesa, radi ~ega se moraju osigurati posebni programi edukacije studenata putem ko-jih bi ih se osposobilo za u~inkovito iskori{tenje prednosti virtualnog sustava i u~enja u novim okolnostima. Od stude-nata o~ekujemo da postanu aktivni su-dionici promjena koje se èle posti}i im-plementacijom MEF-LMSa u nastavni pro ces.

Za uspjeh e-u~enja va`nu ulogu imaju i standardizacija metodologije i alata, kao i standardi za razvoj nastavnih e-sadràja te pohranu i uporabu modula

za e-u~enje. Infrastruktura e-u~enja (MEF-LMS) kao integralni dio cjelokup-ne ICT infrastrukture fakulteta znatno utje~e na razvoj fakultetske ICT infra-strukture i obratno. Kako kvaliteta i re-zultati pou~avanja i u~enja ovise ponaj-prije o anga`manu i predanosti nastav-nika, nu`no je uspostaviti kontinuirane programe edukacije i usavr{avanja na-stavnika. Kroz ove programe pruìla bi im se mogu}nost da prilagode svoj na~in pou~avanja te da se metodologijom i tehnologijom e-u~enja koriste uspje{no i u~inkovito. Motivacija nastavnika za pri-hva}anje izazova pou~avanja u virtual-nom okruènju i uporabe tehnologije e-u~enja od velike je va`nosti. Stoga su nu`ne odgovaraju}e promjene u pravili-ma za napredovanje nastavnika koja }e nagraditi njihovo ulaganje u e-u~enje.

Budu}i planovi, uz manje iznimke, u osnovi predstavljaju dosljedno provo |e-nje strate{kih ciljeva postavljenih u na{oj Strategiji. ▪ kontinuirano usavr{avanje MEF-

LMSa. Razvoj e-u~enja danas ve} po-prima eksponencijalne razmjere {to za posljedicu ima potrebu za stalnim pobolj{avanjem LMSa. Na tom valu su i na{a razmi{ljanja pa su tako pla-nirana zna~ajna pobolj{anja MEF-LMSa uvo|enjem novih modula i pro gramskih rje{enja kojima }e se utjecati i na tehni~ka i na dizajnerska pobolj{anja sustava

▪ normiranje nastavnih e-materijala. U èlji da olak{amo i ubrzamo izradu ma terijala za e-u~enje, postignemo za-jedni~ku razinu kvalitete te izbjeg ne-mo razli~ite improvizacije, planiramo izraditi preporuke i upute kako bi tre-bali izgledati nastavni e-materijali. One s jedne strane trebaju biti pri la-

go|ene potrebama okruènja u ko-jem se èli primjenjivati, dok s druge ne smiju ograni~iti kreativnost autora.

▪ poticanje i podr{ka izradi e-izbornih predmeta. U razvoju e-u~enja va`no mjesto zauzimaju mje{oviti oblici na-stave i/ili on-line kolegiji, kao oblik nastave koji donosi sasvim nove pri-stupe u~enju i pou~avanju kako za nastavnike tako i za studente.

▪ razvoj i produbljivanje suradnje s fa-kul tetima biomedicinskog podru~ja na{eg Sveu~ili{ta te drugim medicin-skim fakultetima u na{em okruènju.. U okviru sporazuma o suradnji na po-dru~ju e-u~enja planira se provesti vir tualno povezivanje izbornih pred-meta koji bi se zatim ponudili stu-dentima. Time bi na najbolji na~in pridonijeli ostvarivanju ide je me|u-fakultetske mobilnosti studenata, a ujedno bi im znatno olak{ali izbor i poha|anje izbornih predmeta dru-gih fakulteta.

▪ integracija e-portfolija i webinara u MEF-LMS. O mogu}nostima e-port-folija ve} je bilo rije~i. Plan je nizom akcija pribliìti korisnicima sustava sve prednosti e-portfolija i potaknuti ih na njegovu {iroku primjenu. Webi-nari (kovanica nastala od rije~i web i seminar) predstavljaju jednu od naj-novijih oblika u~enja putem interne-ta, koja je postala dostupna zahva-ljuju}i SRCU. Radi se o on-line vo-|enju nastave (predavanja i semina-ra) u realnom vremenu. Klju~na pre-dnost webinara je u tome {to preda-va~ i polaznici ne trebaju fizi~ki biti u istom prostoru, te {to je polaznicima omogu}ena odli~na interaktivnost, od nosno mogu}nost da, kao i na obi~ nim predavanjima, postavljaju pi-tanja, iznose svoje ocjene i komenta-re u realnom vremenu. Budu}nost njegove primjene je u izbornoj nasta-vi, te~ajevima i doktorskom studiju.

▪ uklju~iti poslijediplomsku nastavu i doktorski studij u MEF-LMS sustav. Budu}i da je velik broj nastavnika, voditelja kolegija u poslijediplom-skom i doktorskom studiju pro{lo na-{e radionice, a kroz Kolegij za nastav-nike osiguran je visok stupanj teh-ni~ke i edukacijske podr{ke, kroz pri-ru~nike i video-tutorijale, o~ekujemo aktivaciju ve}eg broja njihovih kole-gija tijekom sljede}e akademske go-dine. U tu svrhu otvorit }e se zase-ban MEF-LMS sustav za navedene studije.

Pro~elnici klini~kih katedara i predstojnici klinika, polaznici 13. radionice

www.mef.hr 29

tematski diomef.hr internet

Razine primjene LMSa Zna~ajke

Razina 1 (R1)

Pruànje informacija o kolegiju, omogu}avanje kori{tenja odabranih nastavnih materijala i olak{avanje komunikacije sa studentima

U MEF-LMSu se objavljuju:

• Informacije o kolegiju, plan i program rada i rezultati ispita;

• Kalendar va`nijih doga|anja za kolegij (rokovi za kolokvije, zada}e...)

• Obavijesti vezane uz kolegij (op}e obavijesti)

• Odabrani nastavni materijali (predavanja, seminari, vje`be)

• Odràva se op}i forum za diskusiju oko kolegija

Razina 2 (R2)

Olak{avanje usvajanja znanja kroz ve}u integraciju LMSa i f2f nastave

• Razra|eni forumi: op}i forum, forumi vezani uz tematske cjeline

• Svi nastavni materijali dostupni

• Samoprovjere/provjere znanja po pojedinim nastavnim cjelinama

• Dopuna nastavnih materijala kori{tenjem video zapisa (postavljanje tematskih predavanja kao video-streaming)

• Mogu}nost predaje zada}a i ocjenjivanje putem LMSa

Razina 3 (R3)

Unapre|enje nastavnih metodai tehnika podu~avanja prema kriterijima instrukcijskog dizajna. Puna primjena LMSa.

• Oblikovanje nastavnih materijala izvedeno prema instrukcijskom dizajnu

• Dopuna nastavnih materijala kori{tenjem audio i video zapisa (pro{irenje video-streaminga na prakti~ni dio nastave – prikazi razli~itih zahvata, uzimanja statusa i dr.)

• Bodovanje svih relevantnih studentskih on-line aktivnosti (diskusije, pristup materijalima, provjere znanja...)

• Predavanje i ocjenjivanje zada}a, seminara, testiranje putem LMS-a

▪ nastaviti s edukacijom nastavnika na e-learning akademiji (ELA) i nastaviti s provo|enjem kontinuirane eduka-cije nastavnika o tehnolo{kim i peda-go{kim aspektima pou~avanja u no-vom e-okruènju. Dogovorili smo da fakultet svake godine po{alje po naj-manje tri nastavnika na edukaciju o tutoriranju i dizajniranju kolegija za potrebe e-u~enja. Cilj je stvoriti do-bro educiranu skupinu nastavnika ko-ji }e u organizaciji Ureda za e-u~enja ste~ena znanja i iskustva prenositi drugim nastavnicima.

▪ pove}ati broj javnih ra~unala za stu-dente i osigurati adekvatnu dostup-nost MEF-LMSa. Kako se e-u~enje bu de dublje integriralo u nastavu to }e i potreba za javnim ra~unalima ra-sti. Stoga je va`no osigurati odgo-varaju}u dostupnost MEF-LMSa bilo kroz uspostavljanje beì~ne ICT in-frastrukture ili pove}anje dostupno-sti javnim ra~unalima.

▪ pove}anje razine kvalitete e-u~enja. Jedan od najva`nijih strate{kih cilje-va je pove}ati kvalitetu e-u~enja bilo kroz prilagodbu e-materijala (dobro dizajnirani handouti), pobolj{anja in-formiranosti i komunikacije sa stu-dentima, ili uvo|enjem testova za samoprocjenu znanja te primjenom

multimedije za prikaz tematskih pre-davanja ili razli~itih medicinskih po-stupaka od uzimanja anamneze i statusa do osnovnih zahvata. Poslje-dnje dvije aktivnosti uklju~ene su u na{e prioritete u razvoju e-u~enja.

▪ rje{avanje pitanja copyrighta. Jedno od najva`nijih koraka u primjeni e-u~enja je postavljanje jasnih pravila o tome {to je dopu{teno, a {to nije. Kako je realnost da najve}i dio nasta-vnih prezentacija sadrè materijale (sli ke, ~lanci, animacije) koji podlijeù propisima o autorskim pravima (copy-right), va`no je definirati pravila i uvjete pod kojima se navedeni mate-rijali mogu uporabiti u MEF-LMS okruènju. Planira se tijekom sljede}e akademske godine donijeti pravilnik o autorskim pravima i postavljanju nastavnih materijala unutar MEF-LMSa.

▪ omogu}iti slobodnu dostupnost na-stavnih materijala studentima i na-stavnicima. Jedan od strate{kih cilje-va unapre|enja kvalitete nastave je-ste omogu}iti studentima dostup-nost nastavnim sadràjima kolegija koje su ve} poloìli. U okviru toga sva kom studentu treba omogu}iti da bez ograni~enja pristupi tema-tskim predavanjima, nastavnim ma-

terijalima i video turorijalima kolegija niìh godina studija u svrhu pona-vljanja nastavnog gradiva. U okviru ovog cilja omogu}it }e se i osigurati pristup nastavnim materijalima dru-gih kolegija svim nastavnicima.

▪ uspostava i administriranje repozito-rija objekata u~enja (learning ob-jects). Repozitorije ~ine kolekcije ob-ra zovnih objekata e-u~enja (anima-cije, simulacije, algoritmi, slike) koje su na raspolaganju nastavnicima. Svrha uspostave repozitorija je poti-canje i omogu}avanje razmjene i po-novne (vi{ekratne) uporabe sadràja koji su ve} izra|eni. Sporazumom o suradnji planirana je uspostava za-jedni~kog repozitorija sadràja za e-u~enje, ~ime se postiè smanjenje tro {kova i trajanja izrade nastavnih materijala. S obzirom na to da je va`no svojstvo repozitorija mogu}-nost jednostavnog pohranjivanja i pre traìvanja sadràja, kao i me|u-sobno povezivanje repozitorija u ve-}e sustave, to je i uloga sredi{nje me-dicinske knji`nice (SMK) u njegovoj uspostavi, odràvanju i administri-ranju od presudne va`nosti.

Mirza @iàk

Razine primjene LMSa u nastavni proces

30 www.mef.hr


SREDI[NJA MEDICINSKA KNJI@NICA

Poduka u sredi{tu

Visoko {kolstvo u Hrvatskoj prolazi za-dnjih godina velike promjene, pri ~emu se akademski prostor ure|uje, prije sve-ga, prema na~elima Bolonjskoga proce-sa. Bolonjski proces usmjeren je na stva-ranje zajedni~koga europskoga prostora visokoga obrazovanja u kojemu sveu~i-li{ta imaju klju~nu ulogu ne samo u znan stvenome istraìvanju i podu~ava-nju studenata temeljnim znanjima i vje-{tinama neophodnim za zapo{ljavanje, nego i u cjeloìvotnom u~enju.1 U projek-tu Tuning (…Educational Structures in Europe), koji je Europska zajednica fi-nancirala od 2000. do 2006. godine, detaljno su razra|eni neki od najva`nijih ciljeva Bolonjske deklaracije.2 Definirane su tako i kompetencije, generi~ke i spe-cifi~ne, koje se stje~u u~enjem. U gene-ri~ke kompetencije ubraja se, me|u osta-li ma, sposobnost upravljanja informa-cijama, odnosno sposobnost pronala e-nja i analize informacija iz razli~itih izvo-ra. Studenti bi tako tijekom svoje viso-ko{kolske naobrazbe trebali ste}i vje {ti-nu i dovoljno iskustva u upravljanju in-formacijama, {to }e im olak{ati samo-stalno i kriti~ko u~enje. U to su uklju~eni poznavanje organizacije sustava informa-cija i njegove uporabe te kriti~ka prosud-ba i primjena prona|ene informacije.

Izvori medicinskih informacija mnogo-brojni su i u tiskanom i u elektroni~kom

obliku. Prirast novih informacija izrazito je visok, pa se medicinsko znanje vrlo brzo mijenja. Djelotvoran i brz pristup me dicinskoj informaciji nije danas vaàn samo onima koji se bave biomedicinskim istraìvanjima, nego i svima onima koji pruàju zdravstvenu skrb te brinu o o~u-vanju zdravlja i sprje~avanju bolesti. Svjetska federacija za medicinsku nao-brazbu u svojem je dokumentu WFME Global Standards for Quality Improve-ment, stoga, na nekoliko mjesta, preko na~ela i preporuka, istaknula potrebu da medicinski fakulteti kroz cijeli nastav-ni plan i program podu~avaju studente na~elima znanstvene metode i medicine utemeljene na znanstvenim spoznaja-ma, {to uklju~uje sposobnost analiti~kog i kriti~kog promi{ljanja.3 Isto tako, medi-cin ski fakulteti trebaju u naobrazbu uklju ~iti djelotvornu uporabu informacij-ske i komunikacijske tehnologije u svrhu samostalnog u~enja i uporabe informa-cija u zbrinjavanju bolesnika. Studente, drugim rije~ima, treba poticati na znan-stveni rad, ugra|ivati im vje{tine za cje-loìvotno obrazovanje te ih u~initi odgo-vornima za osobno u~enje i obnavljanje znanja.

Dolazimo tako do koncepta informa-cijske pismenosti – sposobnosti defini-ranja informacijske potrebe, uporabe ala ta i postupaka za identifikaciju i lo-

kaciju potrebnih informacija, pristupa informacijama, analize na|enih informa-cija i njihove uporabe.4 Stjecanje infor-macijske pismenosti preduvjet je aktiv-noga i samostalnoga u~enja,5 pri ~emu je uloga knji`nica nezaobilazna. Surad-nja s nastavnim osobljem klju~na je, me-|utim, za uspje{no ostvarenje te zada-}e. Iako informacijsku pismenost neki jo{ vi de kao „kao opsesiju knji`ni~ara i poje dinih ekscentri~nih nastavnika“6, ne-ke eu ropske zemlje stvaraju nacionalni standard informacijske pismenosti7, a sve su izrazitija i nastojanja da se stvore zajedni~ki europski okviri i preporuke za njezinu provedbu u sveu~ili{nome kon-tekstu.8

Sredi{nja medicinska knji`nica u programima izobrazbe

Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagre-bu jo{ je 60-ih godina pro{loga stolje}a prepoznao potrebu upu}ivanja stude-nata u organizaciju sustava medicinskih in formacija i na~in pristupa tom susta-vu. U po~etnom razdoblju to je bilo upo-znavanje studenata s izvorima medicin-skih informacija i s na~inom navo|enja literature.9 Akademske 1995./96. godi-ne u na stavni je plan druge godine dodiplom skog studija Medicinski fakul-tet uveo ob vezni predmet „Uvod u znan-stveni rad u medicini“. Predmet je u 20 nastavnih sa ti studente upoznavao s na-ravi znanstvenih istraìvanja u biomedi-cini, s prikup ljanjem, obradom, tuma-~enjem i prikazom podataka, s osobito-stima medicinskih informacija i na~inom njihova pre traìvanja, s objavljivanjem rezultata znan stvenoga istraìvanja i s odgovornom provedbom istraìvanja. Taj su pred met poslije u svoje nastavne programe uvrstili i ostali medicinski fa-kulteti u Hr vat skoj, a satnica predmeta se pove}ala i danas iznosi 30 sati. Dio predmeta koji se odnosi na znanstvene informacije „po kriva“ Sredi{nja medicin-ska knji`nica (u dalj njem tekstu SMK) i to s jednim satom predavanja i s vje`-bom u trajanju od 3 sata. Vje`bu drìmo posebno va` nom jer se odvija u ra-~unalnoj u~ionici za skupine od po 10

www.mef.hr 31


studenata koji samostalno pre traùju bibliografsku bazu podataka Medline i poku{avaju rije{iti jedan klini~ki pro-blem prema unaprijed postavljenom sce nariju. Bibliotekari im tijekom vje`be ukazuju na sve ono {to je nu`no za do-bru strategiju pretraìvanja, te na sve o ~emu treba voditi ra~una u pre traìva-nju da bi se dobili ciljani rezultati. U pro-vedbi nastave sudjeluju 4 bi bliote kara. Rad sa studentima prigoda je za okre-tanje njihove pozornosti potrebi nepr-ekidnog obnavljanja znanja i za mo gu}-nosti koje knji` nica moè pruìti. Na {e je iskustvo pokazalo da nakon toga stu-denti u knji`nicu dolaze kao na „do ma}i teren“ ~ije prednosti znaju iskoristiti.

SMK se uklju~ila i u ostale oblike nao-brazbe koje provodi Medicinski fakultet. U doktorski studij SMK se uklju~ila s jed-nim satom predavanja i 6 sati vje`bi u ok viru predmeta “Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenoga rada“. Pred-loìli smo i dva tzv. mala metodolo{ka predmeta ili vo|ena praktikuma u tra-janju od po 6 sati. Rije~ je o prakti~nome radu studenata koji za potrebe izrade doktorske radnje traè znanstvenu lite-raturu.

Za program stalnog medicinskog usa-vr{avanja SMK je sa~inila prijedlog te-~aja pod naslovom „Pronalaènje i vrjed-novanje medicinskih informacija“. Te~aj je dobio pozitivne ocjene i odràva se jedanput godi{nje od 2003. godine. Pri-lago|ava se profilu i potrebama svakoga polaznika i time se broj polaznika ogra-ni~ava na najvi{e 10. Do sada smo imali vi{e od 60 polaznika. Drìmo da te~ajevi pomaù u {irenju informacijskih vje{tina i u zdravstvenu zajednicu.10

U okviru promjena nastavnih planova i programa Medicinski je fakultet uveo ve-}i broj izbornih predmeta na svaku stu-dijsku godinu. Bibliotekari SMK izradili su program izbornog predmeta za 3. godi-nu u trajanju od 25 sati. Pod naslovom „Va`no je na}i valjan dokaz“ pro mi~u se metode i na~ela medicine utemeljene na znanstvenim spoznajama (pre tvaranje kli-ni~koga problema u dobro oblikovano

klini~ko pitanje, pretra ivanje literature, kriti~ko vrjednovanje prona|enoga do-kaza). Uz dva bibliote kara, u izvo|enju ko legija sudjeluju nastavnici s katedri za internu medicinu i farmakologiju te je-dan od mla|ih urednika u ~asopisu Croa-tian Medical Journal.

Promjene u sustavu medicinskih infor-macija su neprekidne i korisnike na to treba upozoravati i pomo}i im u stje-canju potrebnih vje{tina. Iskustvo SMK pokazuje da poduku treba provoditi su-stavno, na svim razinama medicinskoga obrazovanja. Bibliotekari imaju tako pri-liku ne samo aktivno sudjelovati u proce-su naobrazbe, nego i utjecati na promje-nu stavova glede va`nosti medicinskih informacija i potrebe njihove primjene u praksi.

Jelka Petrak

Napomena

Ovaj je saèta ina~ica teksta objavljenog u ~asopisu “Kemija u industriji” 2008;57(10):482-3.

Literatura

1. D. Crosier, L. Purser, H. Smidt. Trends V. Universities shaping the European Higher Education Area. Bruxelles: Eu-ropean University Association; 2007. URL http://www.eua.be/fileadmin/user_upload/files/Publications/Tre-nds_V_universities_shaping_the_eu-ropean_higher_education_area.pdf (30.07.2008.)

2. University of Deusto. Tuning Educa-tional Structures in Europe. Dostup-no na: http://www.tuning.unideu-sto.org/tuningeu/index.php?option=content&task=view&id=183&Itemid=210 (30.07.2008.)

3. WFME Executive Committee. WFME Global Standards for Quality Impro-ve ment; 2001. URL http://www.if-msa.org/scome/wiki/index.php?ti-

tle=WFME_Global_Standards_for_Quality_Improvement (28.07.2008.)

4. Association of College and Research Libraries. Information literacy com-petency standards for higher educa-tion. URL http://www.ala.org/ala/acrl/acrlstandards/informationlitera-cycompetency.cfm (01.08.2008.)

5. N. Dewald, A. Scholz-Crane, A. Bo-oth, C. Levine. Information literacy at a distance. J. Acad. Librar. 26 (2000) 33.

6. Simmons, Howard L. ”The concern for information literacy: a major chal-lenge for accreditation.” The challen-ge and practice of academic accredi-tation: a sourcebook for library ad-ministrators. Ed. E. D. Garten. West-port, CT, Greenwood Press, 1994, 91-99.

7. University of Helsinki. Recommenda-tion for universities for including in-formation literacy competency in the new degree structures. URL http://www.helsinki.fi/infolukutaito/eng-lish/recommendation.pdf

(30.07.2008.)

8. UNICA (Network of Universities from the Capitals of Europe). The Bologna Process - the Role for Libraries in the Strategic Outreach of European Uni-versities. 3rd Seminar “Trends in Edu-cation and Research: Developing Skil-ls & Communication across Europe”, Helsinki 2006. URL http://www.ulb.ac.be/unica/sem-scholar.html

(01.08.2008.)

9. J. Petrak. Pristup medicinskim infor-macijama: va`nost sustavne poduke. U: A. Belan-Simi}, A. Horvat, ur. Slo-bodan pristup informacijama. Za-greb, HKD, 2007, 57-64.

10. J. Petrak, H. Markulin, T. Mati}. Infor-mation literacy in continuing profes-sional development of medical pra c-titioners: a Croatian example. Health Info. Libr. J. 25 (2008) 46.

32 www.mef.hr


Novi zakoni iz podru~ja znanosti i visokog obrazovanjaNa rad na{eg Fakulteta znatan }e utjecaj imati Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko {kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvat ske. Oba zakona objavljena su u Narodnim novinama broj 45/09, od 10. travnja 2009. godine i stupila su na snagu dana 18. travnja 2009. godine.

Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta potaknuto ~inje-nicom da vaè}im Zakonom nisu definirane sve obveze koje su preuzete potpisivanjem Bolonjske deklaracije, da su u protekle tri godine osnovana 24 nova visoka u~ili{ta te da je zapo~elo izvo|enje vi{e od 250 novih studijskih programa, kao i da me-|u novim programima postoje preklapanja i paralelizam, pre-dloìlo je Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Hrvatski sabor je uz manje izmjene izglasao predloèni Za-kon, koji sadrì ~etiri poglavlja (op}e odredbe, Agencija za zna-nosti i visoko obrazovanje, sustav osiguranja i unaprje|ivanja kvalitete te prijelazne i zavr{ne odredbe).

Zakonom je osnaèna uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje u postupcima vanjskog sustava osiguravanja kva-litete u znanosti i visokom obrazovanju.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje bi tako preuzela sljede}e zadatke:

a) sudjelovanje u postupku inicijalne akreditacije b) sudjelovanje u postupku reakreditacije c) provo|enje postupka tematskog vrednovanja d) provo|enje postupka vanjske neovisne periodi~ne prosud-

be unutarnjih sustava osiguravanja i unaprje|ivanja kvali-tete (audit)

e) prikupljanje i obra|ivanje podataka o sustavu znanosti i visokog obrazovanja u svrhu pruànja relevantnih infor-macija, statisti~kih pokazatelja i analiza koje su potrebne kao polazi{ta za utvr|ivanje standarda, kriterija i dono-{enje ocjena u svim postupcima vrednovanja koje provodi Agencija, te relevantnih informacija o stanju i u~inkovitosti cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja

f) pruànje informacija o uvjetima upisa na visoka u~ili{ta u Republici Hrvatskoj i objedinjavanje podataka o ispunja-vanju uvjeta za upis pristupnika na visoka u~ili{ta teme-ljem kojih visoka u~ili{ta vr{e upis na studijske programe.

Zakon je kao novost propisao ustrojavanje Sredi{njeg prijav-nog ureda u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje sa za-da}om uskla|ivanja podataka o uspjehu u~enika na dràvnoj maturi.

Predloènim ustrojavanjem ureda èli se posti}i jednostav-niji i efikasniji prijelaz iz srednjeg u visoko obrazovanje, jasni i usporedivi postupci upisa na visoka u~ili{ta, uvjeti za upis i

pruànje potpunih i aktualnih informacija o studijskim progra-mima na visokim u~ili{tima sa zada}om pruànja informacija o uvjetima upisa na visoka u~ili{ta i objedinjavanja podataka o ispunjavanju uvjeta pristupnika za upis na visoka u~ili{ta.

Sustav osiguravanja i unaprje|ivanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju prema Zakonu bi obuhvatio vanjski su-stav osiguravanja i unaprje|ivanja kvalitete i unutarnji sustav osiguravanja i unaprje|ivanja kvalitete.

Agencija ima ovlasti u postupcima vanjskog sustava osigura-vanja i unaprje|ivanja kvalitete, dok unutarnji sustav osigura-vanja i unaprje|ivanja kvalitete ure|uje svaka ustanova u su-stavu znanosti i visokog obrazovanja svojim op}im aktom.

Zakonom se propisuje na~in pokretanja postupka za izda-vanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, rokovi za podno{enje zahtjeva, dokumentacija koja se podno-si uz zahtjev, a koja sluì kao podloga za ocjenu opravdanosti osnivanja visokog u~ili{ta, pojedine radnje Agencije u okviru navedenog postupka, akti koje u postupku donosi nadle`no ministarstvo, radnje koje visoko u~ili{te poduzima nakon izda-vanja suglasnosti za osnivanje u svrhu izdavanja dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, akreditacijska pre-poruka Agencije kojom Agencija preporu~uje nadle`nom mi-nistru izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti i izvo|e-nje predloènog studijskog programa ili odbijanje zahtjeva za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti i izvo|enje pred-loènih studijskih programa.

Valja istaknuti da se sveu~ili{ni studijski programi osnivaju i izvode odlukom senata sveu~ili{ta na temelju prethodne pro-cjene jedinice za unutarnji sustav osiguravanja i unapre|ivanja kvalitete koja prilikom procjene uzima u obzir uvjete propisa-ne pravilnikom ministra. Sveu~ili{ni studijski programi mogu se financirati sredstvima dràvnog prora~una samo na temelju ugovora sklopljenog s Ministarstvom, a uz prethodno dobive-no pozitivno mi{ljenje Agencije.

Zakonom se detaljno ure|uje postupak:

– reakreditacije visokih u~ili{ta i znanstvenih organizacija kao dio vanjskog sustava osiguravanja i unaprje|ivanja kva li-tete,

– vanjske neovisne periodi~ne prosudbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete (audit), rokovi i na~in provo|enja pro sudbe te akti i isprave koji se izdaju u navedenom po-stupku.

– tematskog vrednovanja kao dio vanjskog sustava osigura-vanja i unaprje|ivanja kvalitete, na~in provo|enja postup-

www.mef.hr 33


ka, akt koji se izdaje nakon provedenog postupka (izvje{}e s ocjenom) i u~inci provedenog postupka.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko {kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj zakladi za znanost, visoko {kolstvo i tehnologijski razvoj Repu-blike Hrvatske propisana je nadle`nost Zaklade za raspisivanje natje~aja te provo|enje, evaluaciju, vrednovanje i nadzor nad znanstvenim projektima i programima.

Uvjeti i postupak prijavljivanja, vrednovanja i dono{enja od-lu ka za financiranje znanstvenih projekata i programa utvr|uju

se pravilnikom o uvjetima i postupku za dodjelu sredstava za ostvarivanje svrhe zaklade, kojeg donosi Upravni odbor Zakla-de.

^lanovi zakladnih tijela ne mogu sudjelovati u projektima i programima Zaklade za vrijeme njihovog ~lanstva te godinu dana po zavr{etku ~lanstva.

Zakonom je propisan prestanak vaènja ~lanka 111. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji odre|uje financiranje znanstvenih projekata, suradni~kih radnih mjesta i znanstvene opreme na na~in da ministarstvo nadle`no za znanost uz prethodno mi{ljenje Nacionalnog vije}a za zna-nost raspisuje natje~aje za financiranje, a odluke donosi mini-star na temelju vrednovanja i na temelju prosudbe nezavisnih stru~njaka ~iju listu utvr|uje Nacionalno vije~e za znanost.

Darko Bo{njak

Radosne boì}ne blagdane te sretnu i uspje{nu novu 2010. godinu èlimo svim djelatnicima i umirovljenicima Fakulteta i njihovim obiteljima.Posebice na{im vrlim piscima i suradnicima èlimo trajno nadahnu}e kako bi i dalje pomagali pri stvaranju svima nama dragog ~asopisa.

Uredni{tvo

34 www.mef.hr


Rektorat je otisnuo prigodne zastave koje obiljeàvaju 340. obljetnicu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Zamoljeni su dekani svih ~lanica Sveu~ili{ta da omogu}e postavljanje zastava na pro~elje glavnih zgrada svojih {kola, i to do po~etka 13. smotre Sveu~ili{ta, 2. travnja 2009. te da zastave na zgradama ostanu do kraja godine.

Sveu~ili{te u Zagrebu najstarije je sveu~ili{te s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i me|u najstarijima je u Europi. Ove godine obiljeàva se 340. obljetnica njegova utemeljenja.

1669.

Diplomom rimskoga cara i ugarsko-hr-vatskoga kralja Leopolda I. 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sve-u~ili{ne ustanove tada{njoj Isusova~koj akademiji u slobodnom kraljevskom gra-du Zagrebu, {to je prihva}eno na saboru Hrvatskoga kra ljev stva 3. studenoga 1671. Stoga Sve u~ili{te godinu 1669. uzi ma kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveu~ili{ta.

1874.

Godine 1861. Hrvatski je sabor – na po ticaj velikog mecene hrvatske prosvje-te, kulture i umjetnosti biskupa Josipa Jur ja Strossmayera – donio zakonsku os-novu o Sveu~ili{tu u Zagrebu. Car Franjo Josip potpisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski ~lanak o Sveu~ili{tu u Zagrebu, a pet godina ka-snije izra|en je novi zakonski ~lanak koji je zaslugom bana Ivana Maùrani}a do-bio vladarevu sankciju 5. sije~nja 1874. Na osnovi toga sve~ano je 19. listopa-da 1874. otvoreno moderno Sveu~ili{te u Zagrebu.

2009.

U okviru Sveu~ili{ta u Zagrebu u ovoj, 2008./2009. akademskoj godini znan-stveno-nastavni i umjetni~ki rad odvija se na 29 fakulteta, 3 umjetni~ke akade-mije i sveu~ili{nom centru – Hrvatskim studijima.

SVEUÎLI[TE U ZAGREBU 1669. – 1874. – 2009.

SVEUÎLI[TE U ZAGREBU 1669. – 1874. – 2009.

red

ovit

i g

od

i{n

ji s

ad

r`aji

www.mef.hr 37

dekanmef.hr dekan

Po{tovane kolegice, po {to -vani kolege, dame i gospo-do – nastavnici, suradnici, slu` be nici i studenti Medi-cinskog fakulteta Sve u~ili{ta u Zagrebu!

U svibnju 2009. g. izab-ran sam velikom ve}inom taj nih glasova ~lanova Fa kul-tet skoga vije}a za dekana Me dicinskog fa kulteta Sve u-~ili{ta u Za grebu za man dat-no razdoblje 2009.-2012. g. Du`nost sam pre uzeo 1. li-stopada, po stav{i dekanom u dobi od 47 godina. Taj iz-bor do ivljavam kao veliku po~ast i prizna nje, ali dale-ko vi{e od po ~asti osje}am veliku odgovornost, svjes-tan va` nosti na {ega Fakul-teta za zagreba~ ko sveu~ili{te, hrvatsku akadem sku zajedni-cu, hrvatsku medicinu, ali i daleko {ire – za hrvatske gra|ane i na{u domovinu – budu}i da je rije~ o na{oj najve}oj, najutje-cajnijoj i najstarijoj znanstveno-nastavnoj instituciji iz podru~ja biomedicine.

Za{to sam se kandidirao za dekana. Moja odluka da pri-stupim natje~aju za izbor dekana proiza{la je iz vi{ekratnih nagovaranja niza nastavnika i suradnika na{ega Fakulteta da se kandidiram za dekana, tim vi{e {to to nisu bili samo klini~ari s kojima godinama blisko sura|ujem, ve} podjednako kolege iz tzv. temeljnih kao i javnozdravstvenih katedri. Odluka je na-dalje proiza{la iz procjene vlastite vjerodostojnosti da se pri-hvatim ove funkcije, pa smatram da je primjereno da se ukrat-ko predstavim ~itateljstvu.

Na na{em Fakultetu diplomirao sam u roku s prosje~nom ocjenom 4.9. Bio sam dobitnik Rektorove nagrade, te obnovi-telj i glavni urednik ~asopisa „Medicinar“. Doktor medicinskih znanosti postao sam u dobi od 27 godina. Na Fakultetu sam zaposlen vi{e od 20 godina i ondje sam napredovao u propi-sanim vremenskim razmacima postupno od znanstvenoga no-vaka do redovitoga profesora. Sudjelovao sam godinama u svim vidovima dodiplomske i poslijediplomske nastave i u vi{e odbora Fakulteta, a posljednjih pet godina bio sam predsjed-nik Odbora za izbor znanstvenika, nastavnika i suradnika. Ti-jekom proteklih godina imao sam priliku upoznati ve}inu za-poslenika na{ega Fakulteta, probleme pojedinih katedri, rad Fakultetskoga vije}a, a tako|er i ustroj i poslovanje Fakulteta, {to je za mene bio bitan preduvjet za pristupanje na du`nost dekana.

Nadalje, smatram da dekan Medicinskog fakulteta svoju vje-rodostojnost mora temeljiti i na ste~enom ugledu i uspje{nosti u podru~ju svojega uèg bav ljenja, a tako|er i na is kustvu u

rukovode}im fun kcijama. S time u svezi spomenut }u bitne elemente u svojemu ìvotopisu koji me kvalifici-raju za funkciju de kana. U dobi od 38 godina postao sam pro~elnikom Od jela za intenzivnu koronarnu skrb i aritmije, na ko jemu se lije~e najteì sr~ani bolesnici iz ~i tave Hrvatske. To je trenut-no naj ve}i i naj opre m lje niji odjel intenzivne kardiologije u Hrvatskoj. Na Odjelu sam osnovao i vodim slu` bu za lije~enje boles nika s te{kim i terminalnim zatajivanjem sr-ca, kao i pro gram transplan-tacijske kardiologi je koji je po stao prepoznatljiv po svo-joj uspje {nosti u zemlji i ino-

zemstvu. U dobi od 45 godina izabran sam za predstojnika Kli-nike za bolesti srca i krvnih ila – sto erne kardiolo{ke ustanove u zemlji. Tu du`nost obna{am i da nas. U tre}em uzastopnom mandatu obna{am funkciju predsjednika Hrvatskoga kar dio-lo{kog dru{tva, koje je preraslo u jednu od najve}ih i najaktiv-nijih stru~nih medicinskih udruga u zemlji. Usavr{avao sam se u nekoliko inozemnih sredi{ta izvrsnosti u kardiologiji, bio sam predsjednikom triju nacionalnih kar dio lo{kih kongresa te ne-koliko presti`nih me|unarodnih znan stvenih skupova i kongre-sa (Alpe Adria Cardiology Congress, Mediterranean Congres of Cardiology and Cardiac Surgery, International Conference of Internal Medicine, Update in Cardiology – skup Europskoga kardiolo{kog dru{tva najvi{e razine, The Heart of Europe – znanstveni sastanak Francuskoga i Hrvatskoga kar dio lo{kog dru{tva). Bio sam pozvani predava~ i predsjedatelj na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, voditelj sam znanstvenoga projekta MZO[ o rezistenciji na antitrombocitne lijekove, kao i multicentri~nih kli ni~kih studija. Aktivan sam u nekoliko va`nih tijela Europskoga kardiolo{kog dru{tva, te pre-dsjednik Nacionalnog bioeti~koga povjerenstva za medicinu. Autor sam niza znanstvenih radova objavljenih u uglednim me|unarodnim ~asopisima, autor poglavlja u do ma}im i stra-nim ud`benicima interne medicine i kardiologije kao i velikog broja kongresnih saètaka, uklju~uju }i europske i svjetske kardiolo{ke kongrese. Bio sam recenzent u doma}im i inozem-nim znanstvenim ~asopisima, recenzent radova na Europskim kardiolo{kim kongresima, Europskom ko ngresu o zatajivanju srca i Europskom kongresu ehokardiografije. Ocje njiva~ sam pri dodjeli europskih akreditacija iz ehokardiografije, ~lan Odbora za akreditacije Europskoga kar dio lo{kog dru{tva, mentor obra-njenih doktorskih disertacija i onih u izradbi, kao i mentor i ispitiva~ specijalizanata interne medicine i kardiologije. Osniva~ sam i ravnatelj zaklade „Hrvat ska ku}a srca.“

Prof. dr. Davor Mili~i} – novoizabrani dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Davor Mili~i}

38 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

Ukratko o programu

Fakultet treba nastaviti razvijati i una prje|ivati u svim njegovim segmentima, njegovu daljnjem povezivanju i kvalitetnom integriranju u okviru Sveu~ili{ta u Zagrebu, suradnji s ostalim hrvatskim sveu~ili{tima odnosno medicinskim i drugim srodnim fakultetima i institucijama u Hrvatskoj, kao i uglednim inozemnim sveu~ili{tima i institucijama putem kojih Fakultet treba promicati svoj me|unarodni ugled i utjecaj.

A) Ustroj, uprava, op}i akti, imovinskopravni odnosi Fakulteta

Ustroj Medicinskog fakulteta ~ine nastavne i znanstvene us-trojbene jedinice te dvije podru`nice ([kola narodnog zdravlja „Andrija [tampar“ i Hrvatski institut za istraìvanje mozga (HIIM), stru~no-administrativna jedinica Tajni{tvo i knji`nice. U idu}em razdoblju planiraju se samo manje organizacijske prila-godbe u sklopu Tajni{tva (vezane ponajprije uz dovr{etak us-troja Odsjeka za znanost i me|unarodnu suradnju) te daljnji rad na ustrojavanju Biomedicinskog sredi{ta, a posebice Cen-tra za klini~ka i translacijska istraìvanja.

Tijela uprave Fakulteta (dekan i Fakultetsko vije}e) odre|ena su Statutom Medicinskog fakulteta, pa u idu}em mandatnom razdoblju ne}e biti bitnih promjena u organizaciji stru~nih tije-la (dekanski kolegij, vije}e, povjerenstva i odbori).

U proteklom razdoblju obavljeno je uskla|ivanje ve}ine op-}ih akata Fakulteta s aktima Sveu~ili{ta i odredbama vaè}ih zakona, a taj proces }e biti nastavljen i u sljede}em mandat-nom razdoblju. O~ekivane specifi~ne promjene pojedinih op-}ih akata navedene su u odgovaraju}im kasnijim poglavljima (npr. Poslijediplomska nastava, Znanstvena djelatnost), odno-sno s o~ekivanim propisima koji su u fazi dono{enja.

U idu}em razdoblju pove}at }e se aktivnost na ra{~i{}ava-nju imovinskopravnih odnosa, te traìti povrat oduzetih ne-kretnina. Tako }e se nastaviti postupak za povrat nekretnina na [alati ({portski tereni), preseljenjem za{ti}enih stanara - najmoprimaca u fakultetskim prostorima pove}at }e se labo-ratorijski prostor u zavodima na [alati (npr. Zavodu za sudsku medicinu, Zavodu za patologiju itd.), u planu je i osnivanje Klu-ba nastavnika Medicinskog fakulteta, tako|er u okviru prosto-ra na [alati, kao i ure|enje prostora za Studentski zbor i udru-ge Studenata. U dogovoru s KBC-om planirat }e se najpovolj-nije rje{enje uporabe prostora na [alati u okviru Biomedicin-skog sredi{ta za potrebe izvo|enja zajedni~kih istraìva~kih projekata i nastave.

B) Uprava Fakulteta i prodekaniUz dekana i prodekane, ~lanovi dekanskog kolegija i dalje

}e biti direktori podru`nica te predsjednik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta i predstavnik Sindikata Medicinskog fa-kulteta, a tako|er i biv{i dekan. Ponosan sam zbog ~injenice da su svi prodekani vrlo ugledni znanstvenici i stru~njaci, te da su, prihvativ{i moj poziv, aklamacijom izabrani na Fakultetsko-me vije}u. Prodekane sam bio predloìo na temelju njihova ugleda, osobnosti i prethodnoga poznavanja podru~ja za koje su zaduèni, kako slijedi:

– prodekan za upravu i poslo-vanje: prof. dr. sc. Marijan Klarica, redoviti profesor farmakologije, svoje upravlja~ ke i organizacijske sposobno-sti dokazao je tijekom 10 godina kao ravnatelj Centra za klini~ku primjenu neuroznanosti Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Bio je predsjed-nik Hrvatskog dru{tva farmakologa, te du gogodi{nji rizni~ar i ~lan Izvr{nog od bora u Hrvatskom dru{tvu farmako-loga i Hrvat skom dru{tvu za neuroz-

nanost. Organizirao je i zna~ajno sudjelovao u organizaciji vi{e od dvadeset znanstvenih i stru~nih skupova, kongresa s me|unarodnim sudjelovanjem te doma }ih i me|unarodnih {kola. U biv{oj upravi Fakulteta ve} je ob na{ao du`nost pro-dekana za upravu i pos lovanje, naslijediv{i na tome mjestu prof. dr. Jurja Gebera.

– prodekan za znanost: prof. dr. sc. Milo{ Juda{, redoviti profesor neuroznanosti i anatomije, pro~elnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost HIIM-a. M. Ju da{ je istraìva~ s me |u-narodno prepoznatim i citiranim rado-vima (vi{e od 400 citata u SCI, 140 publikacija, od ~ega 23 rada u CC ~asopisima te desetak poglavlja u knji-gama na engleskom jeziku; neovisni citati u vode}im svjetskim ud`benicima i monografijama). Po zvani predava~

na brojnim me |unarodnim skupovima, su organiza tor niza me|unarodnih i doma}ih znanstvenih skupova, voditelj neko-liko doma}ih i inozemnih projekata. Prof. Juda{ ima iznimno bogato upravno i administrativno iskustvo u akademskoj zajed-nici: prodekan za znanost u tri mandata (1998.-2000.; 2005.-danas); predsjednik Odbora za disertaci je (2005.-danas), pre-dsjednik sveu~ili{nog Povjerenstva za dodjelu Rektorove na-grade (2007.-danas), ~lan Vije}a za biomedicinu pri Sveu~ili{tu u Zagrebu (2007.-danas); ~lan sveu~ili{ nog Odbora za is tra-ìvanje, razvoj i tehnologiju (2007.-danas) i jedan od autora Istraìva~ke strategije Sveu~ili{ta u Zagrebu; direktor HIIM-a (1998.-2000.), direktor znanstvenog programa HIIM-a (1998.-2000.); predsjednik Prosudbene skupine za podru~je istra-ìvanja mozga pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i {porta (2006.).

– prodekan za diplomsku nasta-vu: prof. dr. sc. Sven Seiwerth re-doviti je profesor patologije, predstoj-nik Katedre za patologiju i pro~elnik Zavoda za patologiju Medicinskog fa-kulteta Sve u~i li{ta u Zagrebu, te pro-~elnik Odsjeka za patologiju kosti i me kih tkiva Kli ni~kog zavoda za pato-logiju KBC-a Zagreb. U prethodne tri i pol godine bio je pomo}nik dekana za nastavu i predsjednik Povjerenstva za nastavu Medicinskog fakulteta. Konti-

nuirano sudjeluje u svim oblicima diplomske i poslijediplomske nastave na Fakultetu te u nastavi na Vi{oj me dicinskoj {koli (danas Veleu~ili{tu) i te~ajevima trajne edu kacije. Intenzivno

www.mef.hr 39

dekanmef.hr dekan

se bavi znanstvenim radom te poti~e i po maè znanstveni rad studenata i mla|ih kolega. Uklju~en je u me|ufakultetsku i me|unarodnu suradnju Fakulteta, a ~lan je i me|ufakultetske Radne skupine za izradu Kataloga znanja i vje{tina. U dva mandata djeluje kao tajnik Hrvatskoga dru{tva patologa i su-dskih medicinara sa zadatkom me|unarodne suradnje te na-cionalni predstavnik u UEMS/Board of Pathology.

– prodekan za poslijediplomsku nastavu: prof. dr. sc. Drago Batini} izvanredni je profesor fiziologije i imu-nologije, pro~elnik Zavoda za labora-torijsku imu nologiju KBC-a Zagreb. Prof. Batini} ima vi{egodi{nje iskustvo u temeljnim istra i va njima i u klini~ko-labo ra torijskoj praksi. Voditelj je neko-liko is traìva~kih projekata, ima jasno prepoznate i me|unarodno recenzira-ne i citirane publikacije, a tako|er je i nacionalni ko ordinator za imunofenoti-

pizaciju leukemija u dvama europskim multidisciplinarnim projektima. Prof. Batini} ima bogato i vi{egodi{nje iskustvo u razli~itim oblicima diplomske i poslijediplomske nastave (vodi-telj nekoliko metodolo{kih i granski usmjerenih kolegija na poslijediplomskom studiju Biomedicina i zdravstvo), te u radu Odbora za disertacije.

– prodekan za nove studijske pro grame: prof. dr. sc. Vesna Ju-re{a redovita profesorica socijalne me dicine, organizacije zdravstvene za {tite i {kolske me dicine, pro~elnica Ka ted re za socijalnu medicinu i orga-nizaciju zdravstvene za {tite Medicin-skog fakulteta Sve u~i li{ta u Zagrebu. U dva mandata pred sjednica je Hrva-tskoga dru{tva za {kol sku i sveu~ili{-nu medicinu Hrvatskoga lije~ni~kog zbora, gotovo dvadeset go dina u

upravnom je odboru toga dru {tva i ~lanica je vi{e stru~nih dru{tava. Obavljala je du`nost voditelja Slu`be za {kolsku i sveu~ili{nu medicinu Zavoda za javno zdravstvo «Dr. Andrija [tampar» u Zagrebu, gdje radi u kumulativnom radnom od-nosu. Voditelj je poslijediplomskog speci ja listi~kog studija [kolska medicina i nosilac nekoliko kolegija na poslijedi-plomskim studijima. Voditelj je nekoliko istraìva~kih i stru~nih projekata. Voditelj je radne skupine za izradu programa spe-cijalizacije iz {kolske medicine. Sudjelovala je u radu povjeren-stava Ministarstva znanosti obrazovanja i {porta i Ministar-stva zdravstva i socijalne skrbi. Bila je ~lan vi{e povjerenstava Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu (za trajnu eduka-ciju, uvo|enje studenata u znanstveni rad, studentski stan-dard i druga). Vi{e od trideset godina sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Sveu~ili{tu u Zagrebu i petnaest godina u nastavi na Visokom zdravstvenom u~ili{tu. Organizi-rala je i sudjelovala na vi{e od trideset znanstvenih i stru~nih skupova. Objavila je mnogobrojne me|unarodno citirane ra-dove, po ~emu je pre poznat ljiv stru~njak u podru~ ju javnog zdravstva, posebice za{tite zdravlja {kolske djece i mladih, or-ganizacije zdravstvene za {tite i za{tite zdravlja u zajednici.

C) Studiji na Medicinskom fakultetu – medicinai sestrinski studiji

Na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu planira se provo|enje sljede}ih ~etiriju preddiplomskih i/ili diplomskih studija:

1. Integrirani studij medicine u trajanju od 6 godina - to je temeljni studij Fakulteta, koji polaznike priprema za zvanje lije~nika (doktora medicine), a planira se upis 300 studenata godi{nje.

2. Integrirani studij medicine na engleskome jeziku u trajanju od 6 godina. Na taj studij se godi{nje upisuje 50 studenata (dvije seminarske skupine), a studij je vrlo bitan element ja~anja me|unarodnog ugleda i prepozna-tljivosti Fakulteta te njegova uklju~ivanja u me|unarodnu razmjenu rada i znanja. Studij je ujedno prvi hrvatski kan-didat za me|unarodnu razmjenu, posebice u sklopu pro-grama ERASMUS (~im Hrvatska postane punopravna ~la-nica toga programa).

Integrirani sve u~ili{ni studij medicine na engleskome je-ziku zapo~eo je na Fakultetu akademske godine 2003./04. Prema koncepciji, fondu sati i broju studijskih godina u potpunosti je u skladu s kriterijima Europske unije za studij medicine. Sva ki kolegij donosi odre|eni broj bodova ECTS-a, {to studentima omogu}uje privre-meni ili trajni prijelaz na druga sve u~ili{ta odnosno medi-cinske fakultete prvenstveno u Europi, ali i {ire. Uvo|enje me |unarodnih ispita: SAT-1, SAT-2, MCAT i USMLE daje studiju dodatni me|unarodni ug led i njegove polaznike na kon diplomiranja ~ini konkurentima na svjetskom tr-ì{tu rada. Studij medicine na engleskome jeziku ve} ima vlastitu referadu koja djeluje u sklo pu Ureda za me |u-narod nu suradnju studenata. U kontekstu rastu}eg broja studenata studija na engleskome jeziku i pove}anih po-treba za me|unarodnom razmjenom studenata i anga-ìranja novih gostuju}ih profesora iz inozemstva (od uvo-|enja studija na engleskome jeziku utrostru~io se broj gostuju}ih profesora iz inozemstva) Ured i Referada za-htijevat }e dodatna ulaganja u kadrove, opremu i pro-stor. Ure|enjem novih znanstveno-nastavnih prostora u ispra`njenim prostorima biv{ih klinika na [alati, prevladat }e se postoje}a sku~enost prostora za nastavu, u~enje i boravak studenata, hrvatskoga i engleskoga studija. Bu-du}i kampus na [alati trebao bi uk lju~ivati i dodatne smje{tajne kapacitete za gostuju}e na stavnike i znan-stvenike, kao i prostore za {port i rekreaciju studenata, ali i druge dodatne aktivnosti, npr. debatne klubove, liko-vne i knjièvne sekcije, muziciranje i sl. Time bi se trebalo pridonijeti i boljoj integraciji studenata engleskoga stu-dija u sveukupnost na {ega Fakulteta, ali i njihovoj potpu-nijoj integraciji u hrvat sko dru{tvo. Fakultet namjerava organizirati kvalitetnu i kontinuiranu nastavu iz hrvatsko-ga jezika.za studente en gleskoga studija. Osim toga, do-bro poznavanje hrvatskoga jezika uvjet je i privremene ili trajne integracije ovih studenata u hrvatsko dru{tvo. Nai-me, valja naglasiti da postoji sve ve}i broj stra nih stude-nata koji izraàvaju èlju za ostankom u Hrvat skoj nakon zavr{etka studija. U kontekstu manjka lije~nika u Hrvat-skoj i rastu}ega interesa lije~nika iz balkanskih i isto~-noeuropskih zemalja za za po{ljavanjem u na{im bolnica-ma i domovima zdravlja, smatramo da treba poticati

40 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

zapo{ljavanje budu}ih doktora medicine s diplomom na-{ega Fakulteta, uklju~uju}i i lije~nike koji su zavr{ili studij na engleskome jeziku.

3. Sveu~ili{ni diplomski studij sestrinstva u trajanju od 2 godine. Uvo|enje ovog studija izraz je potrebe za bo-lje obrazovanim medicinskim sestrama, kojima se mora otvoriti i mogu}nost daljnjeg akademskog napredovanja. Time se stvara temelj za visokokvalificiranu stru~nu edu-kaciju (prijeko potrebnu za obavljanje nekih funkcija u sklo pu sustava zdravstva) i osigurava odgovaraju}a kvali-teta edukacije medicinskih sestara kao i edukacija sestara za istraìva~ke zadatke. Osim toga, u situaciji u kojoj nam nedostaje lije~nika, sestre se mora osposobiti da preuz-mu neke specijalizirane zadatke koje su dosad obavljali jedino lije~nici (npr. pra}enje klini~kog pokusa , suradnja na istraìva~kom projektu – engl. „research nurse“), {to predvi|aju i noviji dokumenti UEMS-a. Budu}i da je tre-nuta~no najpotrebnije osigurati najvi{i stupanj edukacije, Fakultet }e pokrenuti diplomski studij za jednu do dvije seminarske skupine. U studij bi se, uz polaganje razlikov-nih ispita, u po~etku upisivale sestre koje su zavr{ile pred-diplomski studij na drugom visokom u~ili{tu zdravstve-nog usmjerenja. Sveu~ili{ni preddiplomski studij sestrin-stva nastojat }emo osnovati naknadno.

4. Sveu~ili{ni preddiplomski i diplomski studij primalj-stva. Edukacija primalja je do sada bila prili~no zaposta-vljena, pa je prijeko potrebno osigurati ve}u razinu stru~-ne osposobljenosti primalja (osobito u svjetlu pronatali-tetne politike) i njihovu afirmaciju u dru{tvu i medicinskoj zajednici. Rije~ je o izrazito deficitarnom kadru ~ija je edu-kacija zasad isklju~ivo srednjo{kolska. Stoga je nu`no po-krenuti edukaciju primalja u obliku sveu~ili{nog preddi-plomskog i diplomskog studija, u opsegu od dviju semi-narskih skupina. Budu}i da u Hrvatskoj nema visokoobra-zovanih primalja, njihovo je {kolovanje od op}eg dru {tve-nog interesa (poglavito na razini preddiplomskog studija) te bi se, prema mojemu mi{ljenju, trebalo financirati sred-stvima Ministarstva znanosti obrazovanja i {porta, uz sti-mulativno stipendiranje studija na diplomskoj razini.

D) Diplomska nastava. U proteklom razdoblju uloèn je golem trud u prilagodbi

razli~itim elementima Bolonjskoga procesa te njihovoj imple-mentaciji u vi{im godinama studija. Radilo se na osiguranju kvalitete, uvo|enju europske dimenzije u kvalitetu studijskog programa, jasnijem definiranju nastavnih ciljeva i ishoda u~e-nja, a uspje{no su dovr{eni i objavljeni Katalog znanja i vje{ti-na te Knjiìca klini~kih vje{tina. U budu}em razdoblju potreb-no je Knjiìcu vje{tina nadopuniti sadràjima iz podru~ja pre-ventivnih i javnozdravstvenih struka. Isto tako se u izvo|enju nastave i provjera znanja uspje{no radilo na standardizaciji te-hnike i postupka (npr. uvedene su pisane provjere znanja u svim predmetima u kojima je to bilo pedago{ki opravdano), potican je razvoj integrativnih oblika nastave (npr. u sklopu izbornih predmeta) i pazilo se na prilagodbu kurikuluma mo-gu}nostima i potrebama studenata pri uvo|enju novih oblika nastave. Na{ kurikulum se vi{ekratno prilago|avao op}im za-htjevima, no u osnovi je tradicionalan s blokovski organizira-nom nastavom te modulski organiziranom posljednjom godi-nom studija i jasnim integrativnim osobitostima.

U sljede}em razdoblju trebalo bi prije svega pozornost i na-pore usmjeriti na prilagodbu kurikuluma zacrtanim ishodima u~enja, kao i na postupno unaprje|enje kvalitete nastave im-plementacijom razli~itih elemenata „upravljanja kvalitetom,“ bez naglih i radikalnih promjena. Treba nadalje poticati hori-zontalnu i vertikalnu integraciju u okviru zadanoga kurikulu-ma te nastaviti definiranje prakti~nih vidova primjene ste~e-nog znanja u svjetlu definiranih ishoda u~enja. Pritom je po-èljna suradnja s Hrvatskim lije~ni~kim zborom, odnosno sa svim stru~nim dru{tvima i Hrvatskom lije~ni~kom komorom.

Potreba integriranja ve}eg opsega stjecanja prakti~nih zna-nja i umije}a u kurikulum predstavlja poseban izazov, {to mo-è posebice do}i do izraàja u slu~aju ukidanja pripravni~kog staà u njegovom dana{njem obliku. Stoga je potrebno uvesti prakti~nu klini~ku nastavu u cijelokupnu vertikalu edukacije. U tom smislu treba nastaviti s formiranjem integrativnog verti-kalnog predmeta „Medicinska propedeutika,“ koji se proteè kroz sve godine studija, uvode}i studenta postupno u sve slo-ènije razine klini~ke komunikacije i djelovanja. Nadalje, po-trebno je {to prije obaviti reviziju Knjiìce klini~kih vje{tina te realno odrediti razine osposobljenosti na svakoj razini eduka-cije kao i neophodnu kona~nu razinu znanja i umije}a diplomi-ranog lije~nika – doktora medicine. U skladu s time je nu`no (uz financijsku podr{ku nadle`nih ministarstava) urediti i opre-miti kabinete vje{tina u sklopu Fakulteta i njegovih klini~kih nastavnih baza, kao i zanavljati opremu u postoje}im kabine-tima.

Puni potencijal izbornih predmeta zasad nije potpuno is ko-ri{ten – potrebno je pove}ati i broj i kvalitetu izbornih predme-ta, uz punu primjenu modernih metoda e-u~enja.

Trajna evaluacija znanja jedan je od bitnih elemenata kvali-tetne edukacije. Stoga }e Fakultet postupno uvoditi suvreme-ni ispitni sustav – objektno strukturirani klini~ki ispit (OSKI, engl. OSCE) u obliku prakti~nog ispita na kraju svake godine studija te planirati OSKI u okviru zavr{nog ispita na kraju stu-dija. Takav sustav treba omogu}iti bolju procjenu osposoblje-nosti pristupnika za primjenu ste~enoga znanja, njegove um-je{ nosti u izvo|enju klini~kih vje{tina te sposobnosti klini~kog i znanstvenog prosu|ivanja

U prethodnom razdoblju ostvaren je velik dio zadataka za-crtanih u okviru implementacije Bolonjskoga procesa. Budu}i da postoji ka{njenje u procesu izrade suplementa diplomi (ve-}inom zbog tehni~kih razloga izvan okvira na{eg Fakulteta), treba inzistirati da se taj proces zavr{i u okviru Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Zacrtana mobilnost studenata izme|u hrvatskih fakulteta predstavlja jedan od izazova u sljede}em razdoblju. Posebno je potrebno poticati mobilnost studenata na razini Sveu~ili{ta u Zagrebu, {to se zasad u malom opsegu ostvaruje izbornim predmetima. Me|unarodna mobilnost studenata i nastavnika se temelji na bilateralnim sporazumima i ugovorima na razini Sveu~ili{ta ili Fakulteta te obuhva}a projekte kao {to su „Me-dizinstudenten ohne Grenzen“ (Austrija) ili razmjena s Medi-cinskim fakultetom u Hamburgu. Bitni napredak moè se o~e-kivati tek nakon uklju~ivanja Hrvatske u program ERASMUS, a do tada treba iskoristiti mogu}nosti u okviru bilateralne surad-nje ili pristupnih fondova IPA.

U edukaciji budu}ih lije~nika moraju se pa`ljivo definirati ne samo stru~ne kompetencije pojedinca nego i tzv. generi~ka umije}a: sposobnosti komuniciranja, pou~avanja i u~enja, su-

www.mef.hr 41

dekanmef.hr dekan

radnje s kolegama i ostalim zdravstvenim djelatnicima, djelo-vanja u zajednici. Pri definiranju tih kompetencija Fakultet }e se pridràvati priznatih me|unarodnih uzora. U ostvarivanju na{ega programa nastojat }emo i nadalje implementirati Bo-lonjski proces, no uz to pozornost posve}ivati i primjeni Europ-skih standarda u medicinskoj edukaciji u okviru globalnih stan-darda Svjetske federacije za medicinsku edukaciju (WFME). Vaàn element oko kojega treba uznastojati jest pobolj{ava-nje statusa zavr{enih mladih lije~nika koji svojim studijem stje-~u 360 ECTS- bodova, za razliku od maksimalnih 300 bodova koje stje~u ostali diplomandi – stoga je tu razliku potrebno honorirati i ve}im koeficijentom.

Upisna politika. Pri kreiranju upisne politike za studente medicine klju~no je voditi ra~una o dvjema bitnim ~injenica-ma: 1) u Hrvatskoj nema dovoljno aktivnih lije~nika i 2) velik broj lije~nika specijalista je starije dobi. Nadalje, na upisnu po-litiku bitno utje~u materijalni i kadrovski kapaciteti fakulteta, socijalni status struke, mogu}nost stipendiranja studenata te mogu}nosti zapo{ljavanja diplomiranih lije~nika i dobivanja spe cijalizacija. Osim toga, trenutne {kolarine su nerealno nis-ke, {to tako|er utje~e na kvalitetu nastavnog procesa. Fakul-tet }e kontinuirano sura|ivati s drugim fakultetima i lije~ni~-kim udrugama na unaprje|ivanju materijalnog i dru{tvenog statusa lije~nika te se zalagati za sustavan i koordiniran pri-stup problemu nedovoljnog broja lije~nika. Pritom su upisne kvote tek dio rje{enja tog problema, a strate{ke odluke mo-raju zajedni~ki provoditi svi fakulteti i sveu~ili{ta, uz podr{ku Ministarstva znanosti obrazovanja i {porta te Ministarstva zdrav stva i socijalne skrbi, da bi se osigurali op}i dru{tveni, fi-nancijski i socijalni uvjeti prijeko potrebni za upisivanje i diplo-miranje dovoljnog broja studenata medicine, i za njihovo za-dràvanje u sustavu zdravstva i/ili visokog obrazovanja.

Znanstveni i stru~ni rad studenata Fakultet ~vrsto vje-ruje da su stru~ni i znanstveni rad studenata sastavni dio me-dicinske edukacije te da izravno uklju~ivanje studenata u stru~ni i znanstveni rad predstavlja vrlo bitan i sastavni dio studijskog programa. Kroz izvedbu istraìvanja temeljenoga na znanstvenim osnovama i pisanja rada student upoznaje znanstveni pristup i metode kao aktivni sudionik, a pritom u~i postaviti znanstvenu hipotezu, prikupiti i evaluirati podatke, priop}iti drugima rezultate i zaklju~ke vlastitog istraìvanja te razmi{ljati i zaklju~ivati kriti~ki i na znanstveni na~in tijekom cijele profesionalne karijere. Stoga }e Fakultet nastaviti potica-ti sve studente da se uklju~e u znanstveni i stru~ni rad u aka-demskoj zajednici, a od voditelja znanstvenih programa i pro-jekata te ostalih nastavnika i nadalje o~ekivati da zainteresira-nim studentima omogu}e uklju~ivanje u rad na znanstvenim i stru~nim projektima Fakulteta. Fakultet }e razvijanjem i una-prje|ivanjem toga sustava realizirati tri strate{ka cilja, tj. u stu-denata sustavno razvijati svijest o trima klju~nim obilje`jima suvremene znanosti, usporedno s razvijanjem odgovaraju}ih navika i pristupa: 1) da se uspje{an znanstveni rad temelji na osobnoj izvrsnosti, kreativnosti i ustrajnom radu, uz usvajanje najvi{ih eti~kih i profesionalnih standarda osobnoga djelova-nja; 2) da se uspje{an znanstveni rad tako|er temelji i na ti-mskom radu i otvorenoj suradnji kompetitivnih pojedinaca i skupina; i 3) da su studenti-istraìva~i dio {ire znanstvene zaje-dnice, koja dijeli specifi~ne zajedni~ke vrijednosti i ideale, te na specifi~an i vrlo bitan na~in pridonosi op}em razvoju dru-{tva i boljitku ~ovje~anstva.

Rastere}enje studenata i unaprje|enje nastave. Jedan od glavnih ciljeva prethodnoga razdoblja na Fakultetu bio je odmak od „podu~avanja“ prema „u~enju“ {to je, na àlost, zbog ograni~enja u strukturi kurikuluma, bilo mogu}e samo na manjim predmetima. Dosada{nja iskustva pokazala su manj kavosti postoje}e organizacije i postavila nove zahtjeve za rastere}enjem studenata. Jedan od bitnih elemenata kojim se moè unaprijediti kvaliteta i iskoristivost neposrednih oblika nastave jest implementacija mogu}nosti e-u~enja, prvenstve-no u okviru pripreme za seminare i vje`be te dijelom za iz-vo|enje nastave npr. izbornih predmeta. Primjere obaju pri-stupa ve} imamo na nekim temeljnim predmetima, a {irokim uvo|enjem LMS-sustava mogu se o~ekivati i znatne koristi takve uporabe moderne komunikacije. Primjerice, tamo gdje je mogu}e i primjereno, treba izborne predmete pretvarati najve}im dijelom u kolegije e-u~enja (s odgovaraju}om organi-zacijom polaganja i evidencije putem mre`nih stranica). Tako bi barem dio izbornih predmeta mogao imati svega nekoliko (2 do 5) sati izravne nastave, a sve ostalo bi se obavilo kroz interakciju u sklopu e-u~enja. To bi omogu}ilo pove}anje broja izbornih predmeta (zasad ih nema dovoljno), razmjenu (pu-tem mre`nih stranica) tih predmeta s drugim fakultetima, mno go lak{e sastavljanje godi{njega rasporeda nastave (tako da izborni predmeti ne optere}uju ispitne rokove), a studenti-ma bi se oslobodila znatna koli~ina vremena za kvalitetniji rad i u~enje.

E) Poslijediplomski studiji

1. Poslijediplomski doktorski studijiFakultet }e nastaviti rad na pobolj{anju kvalitete i interna-

cionalizaciji doktorskih studija, s naglaskom na izravni istra i-va~ki i laboratorijski rad doktoranada i bolje definiranje me|u-sobnih prava i obveza mentora i kandidata. Cilj je pobolj{anje kvalitete studija i doktorskih radova, pri ~emu upisne kvote za doktorski studij moraju biti uskla|ene s raspoloìvim uvjetima za istraìvanje u sklopu disertacija te s brojem dostupnih men-tora. Va`no je istaknuti da se studij „Biomedicine and Health“ uspje{no provodi te }e se poticati uklju~ivanje ve}eg broja pred meta na engleskom jeziku s inozemnim (gostuju}im) pre-dava~ima, kroz program “Erasmus“ i druge programe za poti-canje mobilnosti i me|unarodne suradnje. Da bi se doktoran-de {to vi{e usmjerilo na istraìva~ki rad i osiguralo za to po-trebno vrijeme, sustavno }e se poticati preobrazba znatnog broja izbornih kolegija u kolegije barem djelomi~no koncipira-ne u obliku „e-u~enja“.

S druge strane, zbog znatnih promjena do kojih je u organi-zaciji Sveu~ili{ta i doktorskih studija do{lo u proteklim dvjema godinama, potrebno je uskladiti postoje}a op}a akta i sastavi-ti neka nova. Primjerice, potrebno je napisati novi Pravilnik o poslijediplomskom studiju te Pravilnik Odbora za disertacije, zbog uskla|ivanja sa sveu~ili{nim Pravilnikom o doktorskim studijima koji je pri zavr{etku, te normiranja postoje}ih oblika ko-mentorstva (npr. doma}i i inozemni mentor) te osiguranja ve}e mobilnosti doktoranada (npr. prijelaz s projekta na pro-jekt, studija na studij, zamjena mentora). U sklopu toga }e se i ponovno vrjednovati mjerila za pristupanje obrani gotove di-sertacije te za izradu disertacije izvan doktorskoga studija. Sastavit }e se i nova pravila za precizno reguliranje prava i ob-veza mentora i doktoranda. Nadalje, cijeli postupak prijave i izrade disertacije treba uskladiti s nedavno uspostavljenim su-

42 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

stavom mre`ne prijave (koji Sveu~ili{te upravo dovr{ava u su-radnji sa stru~njacima SRCA).

Napokon, na Fakultetu je nedavno pokrenut doktorski stu-dij na engleskom jeziku, pa je u sljede}em razdoblju potrebno dovr{iti sve poslove vezane uz administrativnu podr{ku tom studiju te njegovo uklju~ivanje u me|unarodne mreè doktor-skih studija.

Budu}i da je na Medicinskom fakultetu sjedi{te me|unarod-ne udruge ORPHEUS, Fakultet }e podupirati aktivnost OR-PHEUS-a oko unapre|enja suradnje s drugim sveu~ili{tima na polju razvoja doktorskog studija u Europi.

2. Poslijediplomski specijalisti~ki studijiU proteklom razdoblju uspje{no je obavljen opseàn posao

uskla|ivanja specijalisti~kih studija. Specijalisti~ki studiji su sa-da organizirani uglavnom kao jednogodi{nji studiji, a u tijeku je definiranje zavr{etka tih studija (zavr{ni rad/diplomski rad odnosno zavr{ni ispit) te akademskog naziva sukladno odred-bama novog Zakona o akademskim nazivima. U idu}em raz-doblju potrebno je dovr{iti oblikovanje specijalisti~kih poslije-diplomskih studija kao teorijske nastave u sklopu specijalisti~-kog usavr {avanja za sve nove programe specijalisti~kog usa-vr{avanja, uklju~uju}i i one struke koje do sada nisu imale specijalizaciju te specijalizacije koje dosad nisu imale organizi-rani specijalisti~ ki studij (oko 17 studija – npr. laboratorijska medicina, laboratorijska imunologija, interna medicina). Po-sebno valja izraditi modul generi~kih kompetencija, koji }e biti zajedni~ki sastavni dio svih poslijediplomskih specijalisti~kih studija, a u skladu s Pravilnikom o specijalisti~kom usavr{avanju lije~nika.

3. Stalno medicinsko usavr{avanjeTrajna edukacija lije~nika (te~ajevi I. kategorije) predstavlja

kontinuirano uspje{an oblik djelatnosti Medicinskog fakulteta. Danas Fakultet ima organizacijski, kvalitativno i kvantitativno najzna~ajniji pojedina~ni program stalnog usavr{avanja lije~-nika u Republici Hrvatskoj. U sljede}em razdoblju pozornost }e se usmjeriti na ujedna~avanje kvalitete trajne edukacije li-je~nika na svim razinama na kojima se ona danas odvija, te na poticanje zajedni~kih me|unarodnih programa trajne eduka-cije (primjerice, zajedni~kog programa Fakulteta i Medicins-kog fakulteta „Mayo“).

S druge strane, u sljede}em razdoblju treba poticati i razvija-ti specifi~ne oblike individualnog usavr{avanja i edukacije lije~-nika, pri ~emu je potrebno to~no razraditi uvjete edukacije (ustanova, mentor, trajanje, popis specifi~nih umije}a koje tre-ba svladati za dobivanje certifikata) te u suradnji Hrvatskim lije~ni~kim zborom odnosno stru~nim medicinskim dru{tvima razraditi kriterije za dobivanje certifikata (npr. broj pretraga i postupaka i sl.). Pritom }e se nastaviti sustavna i uspje{na su-radnja s Hrvatskom lije~ni~kom komorom. Napokon, nastavit }e se vrlo uspje{na tradicija suradnje Fakulteta i Hrvatskog dru-{tva za medicinsku edukaciju u vidu trajne edukacije u po-dru~ju umije}a izvo|enja nastave za sve suradnike, odnosno budu}e nastavnike Fakulteta.

F) Programi specijalizacija lije~nikaU proteklom je razdoblju uspje{no obavljen golemi posao

iz rade planova i programa za osiguranje najkvalitetnijeg spe-cijalisti~kog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, utemelje nog

na me|unarodnim standardima te standardima europskih i svjetskih stru~nih udruga i dru{tava. Postupak je proveden prema preporukama Europske udruge lije~nika specijalista (UEMS), pa su definirane kompetencije koje se stje~u specija-lizacijom, uklju~uju}i procedure i zahvate koje specijalizant mora svladati, ili samostalno obraditi pacijente. Predloèni su i uvjeti za ustanove u kojima }e se provoditi edukacija specija-lizanata, uvjeti za njihove mentore, izra|ena je nova specijali-zantska knjiìca te predloèni mehanizmi evaluacije rada spe-cijalizanta i mentora. Nakon stupanja na snagu novih progra-ma specijalisti~kog usavr{avanja, u narednom }e se razdoblju posebna pozornost posvetiti implementaciji specijalisti~kih pro grama, posebice u osiguranju kvalitete njihova izvo|enja u ustanovama i nastavnim bazama Fakulteta u kojima se izvodi specijalisti~ka edukacija, Budu}i da novi programi predsta-vljaju nove zahtjeve za mentore specijalizanata, bit }e potreb-no bolje planirati obveze nastavnika.

U idu}em razdoblju potrebno je tako|er razmotriti mogu}-nosti specijalisti~kog usavr{avanja u podru~ju temeljnih medi-cinskih struka, odnosno priznavanja specijalisti~kog statusa u skladu s europskim preporukama i praksom. Time bi se po-bolj{ao poloàj zaposlenika u katedrama i zavodima temeljnih medicinskih znanosti.

G) ZnanostStrate{ki cilj u podru~ju znanstvene djelatnosti jest osnaìti

vode}u ulogu Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu: na nacionalnoj razini – podizanjem kvalitete istraìvanja i sudjelo-vanjem u zna~ajnim doma}im istraìva~kim projektima, a na me|unarodnoj razini intenzivnim sudjelovanjem u me|una-rodnim istraìva~kim projektima, organiziranjem me|unarod-nih skupova i razmjenom znanstvenika. Time bi trebalo ostva-riti znanstvenu izvrsnost, prepoznatljivost i priznatost Fakulte-ta kao vode}e ustanove u hrvatskoj biomedicinskoj znanosti. Za kvalitetan istraìva~ki rad nu`no je osigurati istraìva~ku strukturu nastavnika, primjeren broj znanstvenih novaka, dok-toranada i postdoktoranada, nastojati pove}ati broj projeka-ta, a posebno broj me|unarodnih istraìva~kih projekata, po-ve}ati ulaganja u infrastrukturu te osigurati organizacijski, fi-nancijski i regulativni okvir za pra}enje i pove}anje istraìva~-kih aktivnosti na Fakultetu s ciljem pove}anja istraìva~ke pro-duktivnosti i kvalitete rezultata istraìvanja. Osobito }e se po-ticati prijava novih me|unarodnih projekata (u sklopu progra-ma FP7, Fonda UKF te novih programa kao {to su Innovative Medicines Initiative - IMI) i tehnologijskih projekata (programi Hrvatskog instituta za tehnologiju – HIT).

H) Razvoj Biomedicinskog sredi{ta i Centra za translacijska istraìvanja

U prija{njem mandatnom razdoblju Fakultet je uz suglasnost Vlade RH i podr{ku Senata Sveu~ili{ta u Zagrebu osnovao Bio-medicinsko sredi{te. Daljnji korak u razvoju tog sredi{ta pokre-nut je osnivanjem Sveu~ili{nog centra za translacijska i klini~ka istraìvanja Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb, o ~emu su odluku donijeli Fakultetsko vije}e Medicinskog fakulteta, Se-nat Sveu~ili{ta u Zagrebu i Upravno vije}e KBC-a Zagreb. Uz nove jedinice Centar bi obuhvatio i ve} postoje}i Centar za funkcionalnu genomiku te Centar za proteomiku. S namjerom suradnje Centra na polju zajedni~kih istraìvanja Medicinski fakultet je sklopio odgovaraju}i ugovor s KBC Zagreb i Glaxo-

www.mef.hr 43

dekanmef.hr dekan

SmithKline istraìva~kim centrom Zagreb d.o.o. Administrativ-nu podr{ku radu tog Centra pruìt }e fakultetski Ured za tran-sfer tehnologije.

Translacijska istraìvanja povezuju temeljna istraìvanja iz podru~ja biomedicine s klini~kim istraìvanjima („from bed to bench“ i obratno), predstavljaju translaciju temeljnih medicin-skih otkri}a u klini~ku primjenu, karakteristi~na su za suvreme-na medicinska istraìvanja. Stoga istraìva~ki medicinski fakul-teti u svijetu danas teè razvoju translacijskih centara i njihovoj me|usobnoj povezanosti. Budu}i da su se vode}i europski translacijski centri povezali u konzorcij EATRIS (European Ad-vanced Translational Research InfraStructure in Medicine) koji je ujedno i strate{ki europski projekt, cilj je Fakulteta uklju~enje u taj projekt. Translacijska istraìvanja ujedno su prvi korak u procesu transfera tehnologije iz akademske zajednice u poslo-vni sektor i predstavljaju klju~nu komponentu u gospodarstvu znanja. Danas je, uz znanstvena istraìvanja i visoko{kolsko obrazovanje, transfer tehnologije postao tre}a temeljna dru-{tvena funkcija sveu~ili{ta, pa za te procese ~esto rabimo izraz „ERI trokut“ (od engl. Education-Research-Innovation Trian-gle).

Odsjek za znanost i me|unarodnu suradnju. Tijekom 2008. i 2009. na Fakultetu je po prvi put uspostavljen samo-stalni Odsjek za znanost i me|unarodnu suradnju, sa dva ve} aktivna ureda: Uredom za znanost, koji tijesno sura|uje sa sve u~ili{nim Uredom za istraìvanje i Uredom za me|unarodnu suradnju, koji tijesno sura|uje s istoimenim sveu~ili{nim ure-dom. Taj Odsjek je u narednom razdoblju potrebno u potpu-nosti ustrojiti i osposobiti za obavljanje niza va`nih zada}a. Prvi cilj u tom smjeru jest osnivanje Ureda za transfer tehnolo-gije i translacijska istraìvanja, koji }e predstavljati sponu iz-me|u Fakulteta i sveu~ili{nog Ureda za transfer tehnologije, te podupirati rad novog Centra za translacijska i klini~ka is-traìvanja Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb (u sklopu Bio-medicinskog sredi{ta).

Novi oblici potpore mladim istraìva~ima i uloga zak-lada

U idu}em razdoblju prijeko je potrebno da Fakultet iz vlasti-tih prihoda te osnivanjem odgovaraju}ih zaklada osigura do-datna sredstva za financiranje strate{kih poticajnih projekata za razvoj novih polja istraìvanja te poticanje izvrsnosti is tra-ìva~a, prije svega kroz ~etiri nova oblika potpore mladim is-traìva~ima:

(1) Institucijski poticajni projekt za najboljeg mladog is tra-ìva~a u podru~ju temeljnih znanosti (projekt „Put do samo-stalnosti“) – za jednog postdoktoranda godi{nje (projekt u trajanju 1 do 2 godine, do 100.000 kn godi{nje) ~ije istraìva-nje Fakultet ocijeni kao strate{ki bitno za razvoj neke discipline ili podru~ja rada;

(2) Institucijski poticajni projekt za najboljeg mladog is tra-ìva~a u podru~ju primjene temeljnih istraìvanja u klini~koj praksi (translacijsko istraìvanje) – za jednog postdoktoranda godi{nje (projekt u trajanju 1 do 2 godine, do 100.000 kn godi{nje) s ciljem da se mladi istraìva~ pod vodstvom isku-snog i produktivnog mentora osposobi za ciljani tip transla-cijskog istraìvanja. Ova vrsta projekata ujedno je izvrstan mo-del za natjecanje pri Nacionalnoj zakladi za znanost (na taj

na~in Fakultet kao partner u takvom projektu moè osigurati traènih 20% sufinanciranja).

(3) Institucijski poticajni projekt za najboljeg mladog istra-ìva~a u podru~ju klini~kih istraìvanja (projekt u trajanju 1 do 2 godine, do 100.000 kn godi{nje) s ciljem da se mladi is tra-ìva~ pod vodstvom iskusnog i produktivnog mentora os po-sobi za ciljane vrste klini~kog istraìvanja ili klini~kih pokusa.

(4) Institucijski poticajni projekt za najboljeg mladog is tra-ìva~a u podru~ju javnozdravstvenih istraìvanja (projekt u tra-janju 1 do 2 godine, do 100.000 kn godi{nje) s ciljem da se mladi istraìva~ pod vodstvom iskusnog i produktivnog men-tora osposobi za ciljane vrste javnozdravstvenih istraìvanja.

Sukladno navedenome, Fakultet }e osigurati minimum od 400.000 kn godi{nje (pribavljenih zajedni~kim djelovanjem Fa-kulteta i zaklada), {to je realan cilj kojim se moè ostvariti strate{ko podupiranje i poticanje mladih istraìva~a („razvojni projekti“ kao komplementarni pristup za „razvojna mjesta“ koja nudi Sveu~ili{te). Takvi poticajni projekti ponajprije bi sluìli kao izvor po~etnoga kapitala za obavljanje pilotskih stu-dija koje su podloga za uspje{nu prijavu me|unarodnoga pro-jekta, a mogu posluìti i kao dodatna sredstva za mlade is-traìva~e kojima je ve} dodijeljen me|unarodni projekt ili pro-jekt financiran od Nacionalne zaklade ili fonda UKF.

Postoje}e zaklade (Zaklada Miroslava â~kovi}a, Zaklada Ser gej Saltykow, Zaklada Drage Perovi}a i Jelene Krmpoti}-Nemani}) na Fakultetu treba dodatno poduprti i osnaìti nji-hovo djelovanje i ulogu, a tako|er treba teìti osnivanju novih zaklada za financiranje specifi~nih istraìva~kih tema, posebi-ce kroz suradnju s udrugama bolesnika i mjerodavnim slu`-bama Grada Zagreba. Zaklade su u prethodnom razdoblju ug lavnom (zbog ograni~enih sredstava) podupirale odlazak mladih istraìva~a na znanstvene skupove te nagra|ivale naj-bolje objavljene znanstvene radove i/ili disertacije. Me|utim, njihova puna uloga (uz sudjelovanje i potporu Fakulteta) do}i }e do izraàja tek kroz financiranje istraìva~kih projekata.

I) Upravljanje kvalitetomTijekom akademske godine 2008/09. uspje{no je dovr{en

proces samoanalize i vanjskog vrjednovanja Fakulteta (uz su-djelovanje me|unarodnog recenzenta), pa je Fakultet dobio dopusnicu za daljnji rad uz neke vrlo korisne sugestije.

Sveu~ili{te u Zagrebu i na{ Fakultet ve} godinama intenziv-no razvijaju razli~ite samoevaluacijske i evaluacijske postupke kojima je cilj sakupljanje, obrada i javni prikaz podataka veza-nih za kvalitetu nastavnog procesa u naj{irem smislu.

Na Fakultetu su jo{ pred 6 godina uvedene studentske an-kete, a nakon dovr{etka petogodi{njeg pokusnog ciklusa obav ljena je detaljna analiza rezultata ankete, pa su sukladno to me pobolj{ani i sadràj i forma ankete. U sljede}em razdo-blju, Povjerenstvo za osiguranje kvalitete nastave treba dublje, strukturno analizirati podatke dobivene studentskom anke-tom, uo~avati mogu}e probleme i predlagati pobolj{anja. Pri-mjerice, temeljem vi{egodi{njeg iskustva s provo|enjem anke-te bilo bi razumno predloìti smanjivanje broja pitanja radi skra }ivanja vremena potrebnog za ispunjavanje ankete, ali nipo{to ne na u{trb njezine informativnosti. Smatram da je anketa vrlo vaàn instrument osiguranja kvalitete nastave, pa stoga provo|enje ankete uz primjerenu analizu i povrat dobi-

44 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

venih informacija predstojnicima i ~lanovima katedri i vije}a predmeta treba postati rutinska administrativna zada}a. Te-meljem rezultata ankete, valja poticati vrsno}u u nastavi, pri-mjerice nagra|ivanjem najbolje ocijenjenih nastavnika i surad-nika prigodom proslave Dana Fakulteta. Isto tako, lo{e oci-jenjeni nastavnici trebali bi biti, u najboljoj namjeri, upozoreni o lo{oj percepciji njihovih nastavnih aktivnosti, kako bi osvije-stili i ispravili vlastite pogrje{ke. Nadalje, Povjerenstvo mora dodatnu pozornost usmjeriti na analizu ispita (koji nisu primje-reno obuhva}eni sada{njom anketom). Isto tako treba nasta-viti suradnju sa Sveu~ili{nim uredom za upravljanje kvalitetom, {to uklju~uje i definiranje odnosa na{e, fakultetske ankete sa sredi{njom, sveu~ili{nom anketom.

Klinike su nastavne baze Medicinskog fakulteta, a njihovi dje latnici su mahom zaposlenici Fakulteta. Stoga se poseban oblik upravljanja kvalitetom odnosi i na kvalitetu zdravstvenih usluga u klinikama. Izravni kontakt s osobljem i pacijentima klinika i klini~kih zavoda je integralni i klju~ni dio edukacije studenata, pa je temeljna zada}a svih sudionika u tom proce-su da studenti steknu odgovaraju}i uvid u funkcioniranje zdra-vstvene skrbi, na~in opho|enja s pacijentima, kolegama i su-radnicima te organizaciju radnog procesa u zdravstvenoj usta-novi. Podizanje kvalitete ovog dijela nastavnog procesa ima va`nu ulogu u ostvarenju uspje{ne kona~ne edukacije. Stoga je nu`no svim nastavnicima klini~kih struka osigurati potrebno vrijeme za nastavni i znanstveni rad.

Ve} spomenuto, trajno usavr{avanje nastavnika u umije}u medicinske edukacije jo{ je jedan od elemenata unaprje|enja kvalitete na Fakultetu. U tome su do sada sudjelovali Hrvatsko dru{tvo za medicinsku edukaciju te brojni nastavnici Fakulte-ta, a ostvarena je i suradnja s drugim fakultetima u okviru projekata Tempus i Sokrates te u okviru Sveu~ili{ta. Ovaj vid promicanja vrsno}e Fakultetske nastave potrebno je dalje una-prje|ivati.

J) Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija

U prethodnom razdoblju donesena je Strategija e-u~enja na Medicinskom fakultetu (a predstavnici Fakulteta imali su istak-nutu ulogu u prethodnom dono{enju Strategije e-u~enja Sve-u~ili{ta u Zagrebu). U prethodnom razdoblju, Fakultet je osno-vao novo Povjerenstvo za e-obrazovanje, koje ve} dvije godine uspje{no radi na pobolj{anju kvalitete obrazovanja primjenom modela i metoda e-obrazovanja, na promicanju e-obrazovanja kao sveu~ili{nog instrumenta za postizanje moderne, napred-ne razine edukacije, te na prakti~nom uvo|enju e-u~enja kao sredstva koje donosi novu kvalitetu i nove mogu}nosti sudio-nicima u procesu edukacije. Intenzivno se odvija proces imple-mentacije sustava MEF-LMS, obavljen je niz radionica za edu-kaciju nastavnika i suradnika za uspje{nu uporabu toga susta-va, uvedeno je kori{tenje AAI korisni~kih ra~una (kao jedin-stvenog na~ina autorizacije za intranetske dijelove MEF-a), a pripremljen je i prijedlog sporazuma o suradnji u daljnjem ra-zvoju e-u~enja s preostalim fakultetima biomedicinskog po-dru~ja. Sve ove aktivnosti treba intenzivno nastaviti u nared-nom razdoblju, te posebice razmotriti mogu}nosti znatnih fi-nancijskih u{teda zbog uvo|enja sustava MEF-LMS (npr. u pogledu kopiranja i uvezivanja nastavnih materijala). Nadalje, potrebno je izraditi Priru~nik za rad u MEF-LMSu, te poticati {to ve}u primjenu e-u~enja u sklopu izbornih predmeta, kao i svih ostalih diplomskih i poslijediplomskih kolegija. Napokon,

treba nastaviti aktivnosti na uvo|enju MEF-LMSa u studij me-dicine na engleskom jeziku. Isto tako treba nastaviti pregovo-re s ravnateljstvom KBC-a Zagreb o mogu}oj primjeni MEF-LMSa za internu komunikaciju.

Nedavno smo zapo~eli implementaciju informacijskog po-slovnog sustava Visokih u~ili{ta (IPISVU) u radu i poslovanju fakulteta, te se nadam da }emo opravdati ukazano povjerenje, budu}i da spadamo me|u prve sastavnice Sveu~ili{ta koje uvo-de ovaj sustav. Isto tako se planira omogu}iti uvo|enje be-splatnog komuniciranja nastavnika s doma}om i inozemnom akademskom zajednicom.

K) Poslovanje i razvoj FakultetaU idu}em razdoblju provodit }e se na~elo cjelokupne pro-

ra~unske stavke (lump sum) u financiranju Sveu~ili{ta u Zagre-bu, a time i njegovih sastavnica. Zalagat }emo se da se {to bolje evaluiraju tro{kovi studija medicine te planiranih novih studija sestrinstva i primaljstva kako bi se jasno definirale akti-vnosti koje }e se financirati iz prora~una Sveu~ili{ta. Osim to-ga nastojat }emo bolje definirati i tro{kove odràvanja zgrada, te tro{kove pove}anja sigurnosti prostora i kvalitete uvjeta ra-da (informatizacija, oprema) u njima. Intenzivnijim kontaktima na Sveu~ili{tu zaloìt }emo se da se od Sveu~ili{ta dobije vi{e za materijalne tro{kove Medicinskog fakulteta. Osim toga po-taknut }e se nastavnici da se natje~u na Fondu za razvoj Sve-u~ili{ta te me|unarodnim fondovima za razvoj kako bi svojim projektima izborili znatniju financijsku pomo} za razvoj ljud-skih resursa, znanstvenog potencijala, za pobolj{anje sustava upravljanja kvalitetom, za poticanje uspostave izvrsnosti, za pobolj{anje prostornih kapaciteta, te za razvoj nastavne aktiv-nosti.

O~ekujemo da }e se sve ve}a aktivnost u nastavi (studij na engleskom jeziku, diplomski studij sestrinstva, doktorski stu-dij, te~ajevi, poslijediplomski specijalisti~ki studiji), znanosti (zna nstveni projekti financirani od Ministarstvo znanosti obra-zovanja i {porta RH, projekti s industrijom, ugovorena istra-ìvanja za industriju, tehnologijski projekti, me|unarodni pro-jekti, i sl.) i struci (konzultantske usluge, naplata usluga dija-gno sti~kih laboratorija, stru~na mi{ljenja, sudska vje{ta~enja i sl.) pozitivno odraziti i na prihodima Fakulteta.

L) Nastavnici i suradniciU predstoje}im godinama Fakultet se mora suo~iti s nizom

kadrovskih problema i uspje{no odgovoriti zahtjevu za dostat-nim brojem nastavnika i suradnika, te ostvariti uvjete njihova nastavnog, znanstvenog i stru~nog rada. Sustavna i intenziv-na skrb o kadrovima jedna je od najva`nijih zada}a budu}e uprave Fakulteta, jer se samo tako moè odràti i ostvariti ulo-ga Fakulteta kao nacionalnog sredi{ta izvrsnosti u biomedici-ni, iz ~ega proizlazi i primjeren me|unarodni ugled i prepozn-atljivost.

Osim popunjavanja radnih mjesta umirovljenih nastavnika novim suradnicima ili nastavnicima, treba planirati i pro{irenje kadrovskih potreba, kako s obzirom na novi curriculum dodi-plomskog studija medicine i planiranog pove}anja broja stu-denata medicine potaknutog manjkom lije~nika u Hrvatskoj, rastu}ih zahtjeva poslijediplomskih studija, te~ajeva i drugih vidova trajne edukacije, tako i zbog novih nastavnih sadràja kao {to je sestrinski i primaljski studij. U klini~kim disciplinama problem se moè rje{avati dvojako: primanjem vrsnih specija-

www.mef.hr 45

dekanmef.hr dekan

lista mla|e generacije u suradni~ka zvanja asistenata ili vi{ih asistenata, te izborom istaknutih klini~ara srednje generacije sa znanstvenim zvanjem od znanstvenog suradnika navi{e u znanstveno-nastavno zvanje naslovnog docenta, a potom pre-ma potrebi i u docenta u kumulativnom radnom odnosu. Na-ravno, najvrsniji novaci-asistenti tako|er su vaàn izvor budu-}ih nastavnika i u klini~kim strukama. U temeljnim disciplina-ma i javnome zdravstvu potrebno je odgojiti {to ve}i broj znanstvenih novaka s uvjetima za stjecanje znanstvenoga zva-nja. Naravno da i temeljnim i javnozdravstvenim katedrama treba omogu}iti i otvaranje suradni~kih mjesta asistenta od-nosno vi{eg asistenta, kao i izravan izbor u znanstveno-nasta-vna zvanja, bilo u naslovnom statusu bilo u sklopu tzv. razvoj-nih radnih mjesta. Suradnja sa Sveu~ili{tem u ovome segmen-tu mora biti izravnija i djelotvornija – Sveu~ili{te odobrava zamjenska i nova, kao i „razvojna“ suradni~ka i nastavna mje-sta. U klini~kim strukama kao i u javnozdravstvenim strukama koje zahtijevaju specijalizaciju potrebno je i nadalje otvarati nova suradni~ka mjesta asistenata ili vi{ih asistenata, jer se ne moè prihvatiti da na fakultetsku karijeru pristup imaju samo znanstveni novaci. Naravno, ovu mogu}nost treba pruìti i ka-tedrama temeljnih medicinskih znanosti, posebice u kontek-stu kroni~nog manjka potencijalnih pristupnika za mjesta znanstvenih novaka. Razvojna radna mjesta u narednim godi-nama trebala bi omogu}avati i prijam asistenata i vi{ih asiste-nata, a ne isklju~ivo izravan izbor docenata. Time }e se, osim pravi~nosti i postupnosti u akademskom napredova nju prido-nijeti i ispravljanju obrnute kadrovske piramide. Suradnja s Mi-nistarstvom znanosti, obrazovanja i {porta u kadrovskim pi-tanjima odnosi se na mjesta znanstvenih novaka. Voditeljstvo znanstvenoga projekta trebalo bi uklju~iti i odobrenje barem jednoga nova~kog mjesta. Voditelji znanstvenih programa i posebno uspje{ni znanstvenici i mentori trebaju biti prepozna-ti i imati mogu}nost dobivanja i po nekoliko znanstvenih no-vaka. Suradnja s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi kao i s nastavnim bazama neophodna je u ovome kontekstu po-najprije radi reguliranja poloàja novaka u strukama koje uk-lju~uju i specijalizaciju. Pod uvjetom da budu pozitivno oci-jenjeni od mentora, ~elnika ustrojbene jedinice i pro ~elnika katedre, ti bi novaci trebali usporedno obavljati i specijaliza-ciju, te za specijalizantski posao biti dodatno pla}eni, u skladu s ve} postoje}im ugovorima s nastavnim bazama.

Katedre temeljnih kolegija i problem motivacije i na-gra |ivanja nastavnika i suradnika. Praksa posljednjih godi-na upozorila je, naàlost, na ~injenicu da je interes za za-po{ljavanje i ostanak na katedrama iz temeljnih medicinskih znanosti u dramati~nom opadanju, posebice me|u doktorima medicine. O~uvanje fakultetskih temeljnih katedri i zavoda uvjet je opstanka, kvalitete i ugleda Fakulteta. Problem se mora rje{avati na nekoliko na~ina: a) u dogovoru i uz sugla-snost Katedri iz temeljnih predmeta i zavoda neki njihovi sura-dnici mogli bi se upu}ivati na specijalizacije, naravno uz obvezu ostanka na doti~nom zavodu tj. katedri nakon zavr{etka spe-cijalizacije, bilo u punom radnom vremenu bilo u kumulativ-nom radnom odnosu; b) zasnivanje kumulativnog radnog od-nosa s klini~arima koji se bave podru~jima kompatibilnima sa znanstvenonastavnim aktivnostima pojedinih temeljnih zavo-da/katedri. Takvi klini~ari trebali bi osim nastavne aktivnosti, djelovati i znanstveno u okviru temeljnih zavoda odnosno biti uklju~eni u translacijske znanstvene projekte; c) istaknutim

znanstvenicima i nastavnicima iz temeljnih medicinskih znano-sti trebalo bi omogu}iti zasnivanje kumulativnog radnog od-nosa s klini~kim nastavnim bazama, pod uvjetom da su vodi-telji ili suradnici u znanstvenim projektima koji mogu bitno una prijediti znanstvenu produktivnost i kvalitetu znanstvenog rada u klini~koj ustanovi. Time bi se poticala izvrsnost me|u bazi~arima s jedne strane, a s druge strane otvorila nova di-menzija znanstvenog napretka na Fakultetu. Pritom nagla {a-vamo da se odluke s time u svezi ne}e donositi bez dogovora i suglasnosti svake pojedine katedre.

Kumulativni radni odnos. Ponajprije treba ukloniti nepo-godosti koje izravno o{te}uju djelatnike u kumulativnom od-nosu, kao {to je ~injenica da samo zbog toga {to im se pla}a ispla}uje iz dvaju izvora, tj. Fakulteta i klini~ke ili javnozdrav-stvene nastavne baze, moraju prijavljivati i pla}ati dodatni godi{nji porez. Time se mala razlika u ukupnim mjese~nim prihodima u korist kumulativnih suradnika i nastavnika u od-nosu na njihove kolege zaposlene isklju~ivo u klinici ili ustano-vi javnoga zdravstva, nakon godi{nje isplate poreza potpuno bri{e a nerijetko su ukupni godi{nji prihodi zbog toga i manji. Drugi problem jo{ vi{e o{te}uje sve koji su u kumulativnom radnom odnosu, a odnosi se na izra~un mirovina koji od 2003. g. uzima u obzir samo fakultetska a ne sveukupna primanja iz dvaju izvora, unato~ tome {to i Fakultet i nastavna baza ured-no svaki mjesec ispla}uju sva potrebna davanja, uklju~uju}i i mirovinski doprinos. Fakultet u nakra}em roku mora ispraviti ovu nepravdu, kao i pomo}i svima koji su o{te}eni da se i u vremenu od 2003. g. do danas ostvari ura~unavanje upla}e-nih sredstava u iznos mirovine, koji time postaje bitno ve}i. Na dalje, Fakultet mora potaknuti i provoditi organiziranu i traj-nu skrb oko rje{avanja niza drugih problema kumulativnih su-radnika i nastavnika, od njihova primjerenog statusa u nastav-nim bazama (primjerice u hijerarhiji klini~kih bolnica odnosno nastavnih baza Fakulteta, lije~nici u znanstveno-nastavnim zva njima moraju imati prednost pred lije~nicima koji nisu an-gaìrani na Fakultetu), do osiguranja primjerenih uvjeta rada, {to uklju~uje i tzv. za{ti}eno vrijeme namijenjeno znanstve-nom i nastavnom radu. Nastavne baze u suradnji s Fakultetom trebaju fakultetskim nastavnicima i suradnicima omogu}iti do-stojne prostorne i materijalne uvjete rada, koji trenutno vrlo ~esto nisu zadovoljavaju}i. Zauzvrat, Fakultet treba pri izboru novih nastavnika i suradnika sura|ivati s ~elnicima nastavnih baza kako bi se odabir temeljio ne samo na znanstvenim po-stignu}ima i nastavni~kim sposobnostima potencijalnih pri-stupnika, ve} jednako tako i na njihovoj stru~noj vrsno}i i pre-poznatljivosti. Naime, nastavnici klini~kih struka trebaju ujed-no biti i vode}i stru~njaci u svojim podru~jima. Isto vrijedi i za suradnike i nastavnike iz oblasti javnoga zdravstva, posebice za struke za koje je potrebna specijalizacija. Tako|er }e se pozornost usmjeriti na redovito obnavljanje i prilagodbu spo-razuma Medicinskog fakulteta s klini~kim ustanovama i dru-gim nastavnim bazama.

Dru{tveni poloàj i atraktivnost suradni~kih i znan-stveno-nastavnih zvanja na Fakultetu. Zbog niza navede-nih problema zahtjevna akademska karijera sve je manje pri-vla~na mladim generacijama potencijalnih nastavnika. Fakul-tet samostalno i u okviru Sveu~ili{ta mora sustavno, aktivno i s vidnim rezultatima skrbiti o {to boljem materijalnom poloà-ju, ali i primjerenom ugledu i utjecaju sveu~ili{nih nastavnika i suradnika. Naposljetku, valja poraditi na ve}em zajedni{tvu i

46 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

boljem obostranom razumijevanju nastavnika i znanstvenika u temeljnim znanostima, klini~ara i nastavnika u oblasti javnoga zdravstva, putem tematskih sastanaka, tribina i druènja u bu-du}em Klubu nastavnika Medicinskog fakulteta koji }e biti smje {ten na [alati.

M) Obnova i izgradnja

[alata. U ~etvrtak, 12 studenoga proslavljena je 90. obljet-nica Zavoda farmakologiju, a tada je uz prigodnu sve~anost i formalno otvoren novoure|eni Zavod u sklopu obnovljene zgrade [alata 11 (Zavodi za anatomiju, farmakologiju i sudsku medicinu), uklju~uju}i fasadu i krovi{te. Nadalje, do kraja 2009. godine bit }e dovr{eno ure|enje nastamba za eksperi-mentalne ìvotinje u Zavodu za biologiju i Zavodu za farmako-logiju. Tijekom trogodi{njeg mandatnog razdoblja uredit }e se i pojedini dijelovi parka oko zgrada na [alati.

Klini~ki bolni~ki centar Zagreb (KBC) bio je i prije, a po-sebice }e nakon zavr{etka dogradnje i obnove predstavljati og lednu i najve}u nastavnu bazu Medicinskog fakulteta, u ko-joj se odvija do 80% sveukupne klini~ke nastave, uklju~uju}i diplomske i niz poslijediplomskih kolegija i programa. Isto ta-ko, KBC predstavlja i na{u najbitniju instituciju za provo|enje specijalisti~ke i subspecijalisti~ke edukacije za gotovo sve kli-ni~ke struke. Fakultet u suradnji s upravom KBC-a mora ostva-rivati prostorne i materijalne uvjete koji mogu jam~iti visoku kvalitetu nastavnog i znanstvenog rada. Novi studijski progra-mi u sklopu Bolonjskoga procesa zahtijevaju vi{e nastavnih prostora, kako za predavanja i seminare, tako i za nastavu u malim skupinama odnosno za tzv. tutorsku nastavu.

KBC u suradnji s Medicinskim fakultetom trebao bi u potpu-nosti ispunjavati uvjete u skladu s europskim standardima za akreditaciju za provo|enje svih visokoobrazovnih nastavnih pro grama. Isto tako, kao najve}a i najbitnija instutucija za pro vo|enje specijalisti~kih i subspecijalisti~kih edukacijskih ciklusa, KBC bi trebao udovoljiti i svim uvjetima za edukaciju li je~nika specijalista prema kriterijima UEMS-a (training insti-tution).

U kontekstu dodatnog pro{irenja diplomskog studija pove-}anjem broja studenata, kao i najavljivanog novoga kurikulu-ma koji }e isklju~iti dosada{nji obvezatni pripravni~ki sta` na-kon zavr{etka studija, najve}i teret prakti~ne nastave na refor-miranoj budu}oj 6. godini studija medicine odvijat }e se ta-ko|er u okviru KBC-a. To }e iziskivati neke dodatne prostorne prenamjene i otvaranje novih nastavnih prostora i sadràja. Osim u postoje}im prostorima u funkciji, nastavne prostore valja planirati i u novoj vi{enamjenskoj zgradi na isto~nom ru-bu kompleksa Rebro, kao i u postoje}oj novoj zgradi polikli-nike, te u budu}oj zgradi dnevne bolnice. Seminarske dvorane u sklopu klinika i zavoda, posebice u novome, isto~nome krilu glavne zgrade, trebaju biti {to intenzivnije i racionalnije uklju-~ene u redovitu nastavu, jer dvorane u sklopu samoga eduka-cijskoga centra definitivno nisu dostatne za sve nastavne po-trebe i sadràje koji se odvijaju na lokaciji Rebro.

Od dodatnih sadràja, potrebno je opremiti i vi{e kabineta vje{tina (skill laboratories) koji su neophodni za suvremeno svladavanje dijelova prakti~ne nastave. Pritom je nu`no plani-rati i prostore za razli~ite trenaère i ra~unalne simulacije di-jagnosti~kih i terapijskih zahvata, kako za studente, tako i za specijalizante razli~itih struka.

Od dodatnih prostora potrebno je pro{irenje medicinske re-ferade, primjerena ~uvana studentska garderoba s barem 300 mjesta, prostorije za u~enje odnosno ra~unalne u~ionice s pri-stupom internetu.

Nove tehnolo{ke mogu}nosti name}u potrebu organiziranja telekonferencija unutar KBC-a i {ire, {iroku rasprostranjenost interneta prakti~ki u svim nastavnim prostorima, te uporabu moderne audio-video opreme za odràvanje nastave u skladu s modernim zahtjevima.

U doglednome vremenu KBC bi trebao organizirati i primje-ren prostor za studentsku prehranu, jer postoje}i kapaciteti apsolutno nisu zadovoljavaju}i.

Ostale klini~ke bolnice premda neravnomjerno, postupno se prostorno i tehnolo{ki obnavljaju i nadogra|uju. Ako je ri-je~ o bolnicama koje sadrè klinike i/ili klini~ke zavode Medi-cinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, njihovo ure|enje i ob-navljanje mora biti briga Fakulteta, {to podrazumijeva trajnu skrb oko ure|enja i pove}anja prostora za nastavu, u~enje, te boravak, prehranu i druènje studenata. Osim podizanja stan-darda nastavnih prostora, svaka bi klini~ka bolnica trebala ra-spolagati i kabinetom vje{tina te knji`nicom {iroko dostupnom studentima.

Podru`nice Medicinskog fakulteta. U idu}im godinama predstoje razmjerno mala ulaganja u [kolu narodnog zdravlja „A. [tampar“ budu}i da je nedavno zavr{ena njezina temeljita obnova i da tako obnovljena „[kola“ predstavlja oglednu usta-novu za potrebe nastave i znanosti na podru~ju javnoga zdra-vstva. HIIM tako|er djeluje u uzornim prostornim uvjetima, pa slijede jedino ulaganja na njegovo odràvanje, kao i u sustav-no obnavljanje i oboga}ivanje tehnologije i opreme, {to je klju~ no za me|unarodnu konkurentnost odnosno znanstvenu produktivnost i uspje{nost Instituta.

N) Program razvoja Fakulteta unutar Sveu~ili{ta u Zagrebu i hrvatskoga visokoobrazovnoga i istraìva~koga sustava

I u dosada{njem razdoblju razvoj Medicinskog fakulteta bio je vezan uz razvoj Sveu~ili{ta u Zagrebu te su nastavnici Fakul-teta ~lanovi sveu~ili{nih tijela, voditelji i ~lanovi vi{e povjeren-stava, odbora i radnih skupina Sveu~ili{ta. Na Fakultetu sma-tramo da je dio na{e odgovornosti poduprijeti unaprje|enje rada Sveu~ili{ta; u interesu je Medicinskog fakulteta uspje{na integracija Sveu~ili{ta, a ne njegova fragmentacija. U tom smi-slu vidimo i na{u ulogu u ja~anju i daljnjem razvoju edukacij-ske i istraìva~ke komponente biomedicinskog podru~ja, una-prje|enju suradnje u biomedicinskom podru~ju, ali i u boljoj povezanosti i suradnji s prirodoslovnim i biotehni~kim po dru-~jem.

Prikazanim planom razvoja i izgradnje Medicinski fakultet èli poduprijeti i razvoj kampusa Sjever Sveu~ili{ta u Zagrebu, koji se prostire od Medicinskog fakulteta na ju`nom dijelu pre-ko Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta do Farmaceutsko-bio kemijskog fakulteta i [kole narodnog zdravlja „Andrija [tam par“ na sjevernom dijelu. Smatramo da izgradnja sjever-nog kampusa s razvojem studentskih, zajedni~kih nastavnih i ostalih sadràja moè prednja~iti u razvoju koncepcije kampu-sa i biti uzorom ostalim dijelovima zagreba~kog sveu~ili{nog kampusa.

www.mef.hr 47

dekanmef.hr dekan

U idu}em razdoblju kanimo se posvetiti i daljnjoj boljoj po-vezanosti Fakulteta sa suradnim zdravstvenim ustanovama. Na kon provedenog postupka verifikacije klinika ustrajat }emo u namjeri da s ravnateljima klini~kih bolnica postignemo tra-ène uvjete, posebice da pobolj{amo studentski standard u klini~kim nastavnim bazama. Zalagat }emo se da se {to prije u Hrvatskoj definiraju uvjeti za pokretanje koncepta sveu~ili{-ne bolnice kao jedine i istinske paradigme nedjeljivosti struke, obrazovanja i istraìvanja u (bio)medicini te poduprijeti preo-brazbu dana{njih klini~kih bolnica u sveu~ili{ne bolnice. Time bi se osigurala bolja primjena materijalnih i kadrovskih resursa, pospje{ila provedba temeljnih ciljeva modernoga sveu~ili{ta kao {to je sredi{nja uloga studenta u klini~koj nastavi, po bolj-{anje multidisciplinarnih i interdisciplinarnih istraìvanja, rije{i-lo bi se niz problema kao {to su kumulativni radni odnos ili sukob akademskih standarda i svakodnevne rutine.

U sljede}em razdoblju namjeravamo u~vrstiti vode}u ulogu Medicinskog fakulteta u Hrvatskom visokoobrazovnom i istra-ìva~kom prostoru. Nastavit }emo suradnju s ostalim medicin-skim fakultetima na podru~jima od nacionalnog interesa, a ta ko|er i s potporom Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Mo-staru. I dalje }emo razvijati ulogu Medicinskog fakulteta u Eu-ropskom prostoru visokog obrazovanja i Europskom istra i va~-kom prostoru. Nastavit }emo i dobru suradnju s Hrvatskim li-je~ni~kim zborom, Akademijom medicinskih znanosti Hrvat-ske i Hrvatskom lije~ni~kom komorom.

O) Me|unarodna suradnjaMe|unarodna suradnja je integralni dio nastavne, stru~ne i

znanstvene djelatnosti Fakulteta na svim razinama, pa je ve} dijelom razmatrana u navedenim planovima razvoja znanosti, poslijediplomske nastave i studija na engleskome jeziku. Fakul-tet ostaje privrèn daljnoj i intenzivnijoj internacionalizaciji svo-jih programa i aktivnosti, a posebice u sljede}im podru~jima:

– mobilizacija studenata i programa me|unarodnih razmje-na kroz aktivnosti studentskih udruga CroMSIC i EMSA te kroz projekte suradnje s Medicinskim fakultetom u Ham-burgu i austrijskim projektom „Medizinstudenten ohne Gren zen“;

– poticanje ve}e studentske me|unarodne razmjene u sklo-pu me|ufakultetskih i me|usveu~ili{nih programa i pro je-kata;

– poticanje ve}e mobilnosti i me|unarodne razmjene nastav-nika, kroz osnivanje zajedni~kih poslijediplomskih kolegi ja i studijskih programa te kori{tenje dostupnih programa Sve-u~ili{ta i Agencije za mobilnost i programe EU (npr. pro gra-mi Erasmus, Erasmus Mundus, Marie Curie Fellowship, In-ternational Research Staff Exchange Scheme – IRSES, Euro-pean Research Area – Mobile Researchers – ERA-MORE) uklju~uju}i i poticanje nastavnika da si pribave skup doku-menata Europass (Europass Curriculum Vitae, Europass Lan-guage Passport, Europass Certificate Supplement, Euro-pass Diploma Supplement i Europass Mobility);

– poticanje sudjelovanja nastavnika i suradnika Fakulteta na sastancima Europskih akademskih i stru~nih udruga za edu kaciju u medicini (AMEE, AMSE, UEMS) te u radu na-{eg ORPHEUS-a

– intenzivniji i kvalitetniji rad na promid`bi Studija na engle-skom jeziku (mre`ne stranice Medical Studies in English) te engleskog izdanja svih mre`nih stranica Fakulteta;

– bliska suradnja fakultetskog Ureda za me|unarodnu sura-dnju s istoimenim uredom na Sveu~ili{tu i aùrna raspo-djela informacija o me|unarodnim programima i inicijati-vama.

U Zagrebu, studeni 2009.

Davor Mili~i}

Zaklju~no, nadam se da je izneseni program dobar okvir za razvoj Fakulteta u idu}im godinama, a ovu tvrdnju potkrjeplju je i jednoglasna potpora Programu na sjednici Fakultetskoga vije}a, koja je prethodila mojemu izboru na du`nost dekana. Program se naslanja na niz pozitivnih rezultata prethodne uprave Fakulteta na ~elu s dekanicom prof. dr. sc. Nadom î ke{, pa se koristim prigodom da biv{oj de kanici i njezinim prodekanima izrazim zahvalnost i po{tovanje. Me|utim, novi program, kao {to i doli~i, velikim je dijelom originalan, vrlo je zahtjevan i donosi osvjeènja i promjene, nastoje}i {to bolje odgovoriti na izazove sada{njosti i anticipirati prioritete u bu du}nosti. Kao novi dekan, obvezao sam se da }u Fakultet voditi odgovorno, mudro, hrabro i nadasve ~asno. Srda~no pozivam sve ~lanove Fakulteta da svojim marom i kreativno{}u pri donesu boljitku na {ega Fakulteta i pomognu njegovoj upravi u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

48 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

@ivotopis prof. dr. Davora Mili~i}a

Dr. sc. Davor Mili~i}, dr. med., specijalist internist i kardiolog, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

e-mail: davor.milicicºkbc-zagreb.hr

@IVOTOPIS

1. Datum i mjesto ro|enja: Davor Mili~i} ro|en je u 02. 07. 1962. g. u Zagrebu.

2. Narodnost: Hrvat

3. Dràvljanstvo: Republike Hrvatske

4. Ste~ena stru~na sprema, edukacija, akademski stupnjevi:

– osnovna {kola i Klasi~na gimnazija u Zagrebu; maturirao je 1980. g, s odli~nim uspjehom, oslobo|en polaganja mature.

– studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagre-bu, diplomirao u roku, 1986 g, s prosje~nom ocjenom 4,9

– poslijediplomski studij: Alergologija i klini~ka imunologija (1986/87.), prosje~na ocjena 5,0

– doktorska disertacija: Protutumorski u~inak i molekulski me-hanizam aktivacije makrofaga in vitro, Medicinski fakultet Sve-u~ili{ta u Zagrebu, 1990. g.

– znanstveni novak Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveuli~i{ta u Zagrebu (1988-1993.)

– izabran u znanstveno zvanje znanstveni suradnik 1992. g.– specijalizacija iz interne medicine (1989.-1994.), Klinika za

unu tarnje bolesti i Klinika za bolesti srca i krvnih ìla, KBC-a Zagreb

– specijalisti~ki ispit iz interne medicine, 1994. g, poloìo s od-li~nim uspjehom

– od 1994. g. trajno zaposlen kao specijalist Klinike za bolesti srca i krvnih ìla Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb

– specijalisti~ki ispit iz kardiologije poloìo je 2000. g. s ocje-nom odli~an

– 1995-1997. g: znanstveni asistent u Katedri za internu medi-cinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu

– 1997-2003. g: docent u Katedri za internu medicinu Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

– 2003. g. izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvarednog profesora u Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu (ujedno mu je priznato znan stveno zvanje vi{i znanstveni suradnik)

– od 2004. gostuju}i profesor – predava~ i mentor na posli-jediplomskom te~aju: „Scientific Aspects of Clinical Trials in Cardiology“ na Vienna School of Clinical Research

– 2007. g. izabran za gostuju}eg profesora Medicinskog fa-kulteta Sveu~ili{ta Victor Babes u Temi{varu, Rumunjska

– 2007. g. izabran za gostuju}eg izvanrednog profesora na Me-dicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Mostaru

– 2009. izabran u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik i u znanstveno nastavno zvanje redoviti profesor u kumulativ-nom radnom odnosu na Katedri za internu medicinu s prope-deutikom Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

5. Stru~ni rad, postignu}a i napredovanje u struci

– pripravni~ki sta` 1986-87. g, stru~ni ispit 1987. g.– specijalizacija iz interne medicine: 1989-1993. g.– trajno zaposlen kao specijalist u Klinici za bolesti srca i krv nih

ìla od 1993. g.– specijalisti~ki ispit iz kardiologije poloìo 2000. g.– diploma „Europski kardiolog“ 2001. g.– titula „Fellow of the European Society of Cardiology“ /FESC/,

2002. g.– pro~elnik Odjela za Koronarnu intenzivnu skrb i aritmije Kli-

nike za bolesti srca i krvnih ìla od 2000-danas; reformirao Odjel i pro{irio njegov djelokrug rada – osim urgentne kardio-logije i aritmologije osnovao je centar za lije~enje bo lesnika s uznapredovalim zatajivanjem srca i za transplantacijsku kar-diologiju

– voditelj programa transplantacijske kardiologije u KBC-u Za-greb (od 2000-danas)

– predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih ìla Medicinskog fakultet i KBC-a Zagreb od 2007-danas

– kao predstojnik Klinike ostvario je preseljenje u novoiz gra |e-ne prostore na Rebru, uklju~uju}i i bitno pove}anje stacionar-nog i poliklini~kog kapaciteta klinike

– vi{egodi{nji ispitiva~ na specijalisti~kim ispitima iz interne me-dicine i subspecijalisti~kim ispitima iz kardiologije

– sudjelovao u izradbi nove specijalizacije iz kardiologije kao predsjednik Hrvatskoga kardiolo{kog dru{tva i predstavnik UEMS-a za kardiologiju u Hrvatskoj

– predstavnik Hrvatske za podru~je transplantacije srca u ud-ruzi EUROTRANSPLANT

Prof. dr. sc. Davor Mili~i}

www.mef.hr 49

dekanmef.hr dekan

– predsjednik Hrvatskoga kardiolo{kog dru{tva u tri uzastop na mandata (2003-danas)

– du`nosnik Europskoga kardiolo{kog dru{tva – odbori, povje-renstva, Kongresni programski odbor

6. Akademsko napredovanje na mati~nome fakultetu i inozemnim sveu~ili{tima, usavr{avanje u inozemstvu

– znanstveni novak Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u Katedri za internu medicinu 1988-1992.

– obranio doktorsku disertaciju 1990. g.– znanstveni suradnik, 1992.- vi{i asistent Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u kumulativ-

nom radnom odnosu na Katedri za internu medicinu s prope-deutikom, 1994.

– Dobitnik stipendije Sveu~ili{ta u Hamburgu 1994. – Dobitnik DAAD-stipendije, Hamburg, Njema~ka 1994/95– Usavr{avanje iz transplantacijske kardiologije u Udinama. Ita-

lija, 1996.– Kra}a usavr{avanja u institucijama u Europi i SAD-u– docent Medicinskog fakulteta u Zagrebu, u kumulativnom

rad nom odnosu na Katedri za internu medicinu s propedeu-tikom, 1997.

– izvanredni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu u ku-mulativnom radnom odnosu na Katedri za internu medicinu s propedeutikom, 2003.

– predava~ i mentor na Vienna School of Clinical Research 2004, 2006, 2008.

– Izabran u COUNCIL, Vienna School of Clinical Research, 2009 -– Inviting professor Sveu~ili{ta „Viktor Babes“ u Temi{varu, Ru-

munjska, 2007.– izvanredni profesor Medicinskog fakulteta u Mostaru, 2007. – redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu

(2009.), u kumulativnom radnom odnosu na Katedri za inter-nu medicinu, za kolegije interna medicina i interna propedeu-tika. Koordinator za internu propedeutiku, jedan od autora kataloga vje{tina iz interne propedeutike i interne medicine, predava~, voditelj vje`bi i seminara na dodiplomskom hrvat-skom i engleskom studiju, voditelj malog izbornog predmeta za studente 5. i 6. godine medicine, te predava~ na vi{e kole-gija u okviru doktorskog i specijalisti~kih poslijediplomskih stu dija; voditelj poslijediplomskog studija: „Rehabilitacija kar-diovaskularnih bolesnika“

– na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu: ~lan Od bora za znanstveni rad (2001-03.), izabrani ~lan Fakultet skog vije}a (2003-05), predsjednik Odbora za izbor nastavnika, znanstve-nika i suradnika (2003-).

– na Sveu~ili{tu u Zagrebu: ~lan Vije}a biomedicinskog po d-ru~ja

– na KBC-u Zagreb: ~lan Znanstvenog vije}a (2007- ), ~lan Stru~-nog vije}a (2007-)

– Predsjednik Nacionalnog bioeti~kog povjerenstva za medici-nu (2007- )

7. Nastavni rad na mati~nom fakultetu i sudjelovanje u fakultetskim odborima

– Vi{e od 20 g. sudjeluje u nastavi iz interne medicine i prope-deutike

– Voditelj vje`bi, seminara, predava~ i ispitiva~ na dodiplom-skom studiju na hrvatskom i engleskom jeziku

– Koordinator za internu propedeutiku na Katedri – Jedan od autora kataloga vje{tina (interna propedeutika i in-

terna medicina)– Predava~ na te~ajevima umije}a medicinske nastave– Voditelj malog izbornog predmeta za studente 5 i 6. godine

medicine– Predava~ na vi{e poslijediplomskih specijalisti~kih studija i te-

~ajeva 1. kategorije– Predava~ na vi{e kolegija poslijediplomskog doktorskog stu-

dija– Voditelj poslijediplomskog kolegija: „Rehabilitacija kardiovas-

kularnih bolesnika“– ^lan Povjerenstva za upis na MF (1998-1999.)– ^lan Odbora zha znanstveni rad (2001-03.)– Autor ve}eg broja nastavnih tekstova u ud`benicima, skrip ta-

ma i monografijama– Predsjednik Odobra za izbor nastavnika, znanstvenika i sura-

dnika (2003-)

8. Znanstveni rad– Autor oko 200 znanstvenih i stru~nih publikacija– Autor 23 rada koja se citiraju u CC i SCI– Oko nezavisnih 90 citata u me|unarodnim indeksnim publi ka-

cijama– Sudjelovao u ve}em broju znanstvenih doma}ih i inozemnih

projekata– Voditelj znanstvenog projekta MZO[ RH o rezistenciji na anti-

trombocitne lijekove u ishemijskoj bolesti srca i mozga (2007-)– Mentor dviju obranjenih doktorskih disertacija na Medicin-

skom fakultetu u Zagrebu– Mentor dvije disertacije u izradbi, s prihva}enim temama– ^lan vi{e povjerenstava za ocjenu doktorskih tema, ocjenu i

obranu doktorskih disertacija– Recenzent MZO[-a u sklopu prosudbene skupine za pro jekte

iz oblasti biomedicine– Recenzent znanstvenih ~asopisa u zemlji i inozemstvu– Predsjednik vi{e doma}ih i me|unarodnih znanstvenih sku-

pova i kongresa iz kardiologije– Pozvani predava~ i predsjedatelj na brojnim doma}im i me-

|unarodnim znanstvenim skupovima, uklju~uju}i i svjetski i europski kardiolo{ki kongres

– Recenzent i ~lan znanstvenih odbora na vi{e me|unarod nih simpozija i kongresa

– Glavni istra`iva~ u ve}em broju multicentri~nih velikih studija: ELITE II, Heart 2D, CIBIS III, OVERTURE; OASIS 6

9. Rad u znanstvenim (i stru~nim) dru{tvima, ~asopisima, odborima, organizacija kongresa i znanstvenih skupova; nagrade

– glavni urednik ~asopisa „Medicinar“ u akad. godini 1991 /92.– ~lan Uredni~kog odbora ~asopisa Lije~ni~ki vjesnik, od 1993.

g.-danas– tajnik Uredni~kog odbora ~asopisa Lije~ni~ki vjesnik od 1993-

2005. g.– ~lan Hrvatskoga kardiolo{kog dru{tva od 1992. g.– ~lan Upravog odbora Hrvatskoga kardiolo{kog dru{tva (1999-

2003.)– predsjednik Hrvatskoga kardiolo{kog dru{tva u tri uzastopna

mandata (2003-danas )

50 www.mef.hr

dekandekan mef.hr

– predsjednik, 2. Hrvatskog simpozija o zatajivanju srca s me-|unarodnim sudjelovanjem, Opatija 2003.

– predsjednik triju nacionalnih kardiolo{kih kongresa s me |u-narodnim sudjelovanjem: 2004, 2006, 2008.

– predsjednik, 1st International Congress of the Croatian Car-diac Society (2006. g.)

– predsjednik, Alpe Adria Cardiology Association (2006. g.)

– ~lan, Alpe Adria Cardiology International Advisory Bord (2004 - danas )

– predsjednik, 14th Meeting of the Alpe Adria Cardiology As-sociation (2006. g.)

– predsjednik, Congress of the Mediterranean Association of Cardiology and Cardiac Surgery (2007. g.)

– Councillor, Mediterranean Association of Cardiology and Car-diac Surgery (2007.)

– Faculty Member, 7th World Congress of Quality in Medical Care, Solun, 2008.

– Fellow of the European Society of Cardiology (2004-danas)

– Direktor, European Conference of Internal Medicine, 2009

– Direktor, Cardioloy Update Course, Dubrovnik 2009, u orga-nizaciji Educational Committee Europskoga kardiolo{ kog dru-{ tva; ovo uklju~uje i dopusnicu za ponavljanje ovih presti`nih te~ajeva jednom godi{nje od 2009. g. nadalje; rije~ je o jed-nom od najpresti`nijih edukacijskih, znanstvenih kardiolo{kih sastanaka u Europi i svijetu

– ^lan, Credentials Commitee, Europsko kardiolo{ko dru{tvo (2006-2008, 2008- danas)

– ^lan, Congress Programme Commitee, Kongres Europskoga kardiolo{kog dru{tva za 2009. i 2010 (najve}i i naj pre sti`niji znanstveni skup u svjetskoj kardiologiji)

– znanstveni recenzent Kongresa Europskoga kardiolo{kog dru-{tva

– znanstveni recenzent Meeting of the European Heart Failure Association

– recenzent vi{e ~asopisa s me|unarodnim ugledom i in dek si-rano{}u, uklju~uju}i i nekoliko ~asopisa koji se citiraju u CC

– ^lan znanstvenog odbora, predsjedatelj znanstvenih sim po zi-ja i pozvani predava~ u nizu doma}ih i inozemnih znan stvenih skupova i kongresa

– ^lan Odbora za kardiovaskularne bolesti HAZU

– ^lan znanstvenog odbora „Mayo Clinic – University of Za-greb“ i supredsjedatelj znanstvenog skupa „Advanced Topics in Cardiology,“ 2005.

– ^lan, Working Group for Acute Cardiac Care, Europsko kar-diolo{ko dru{tvo

– ^lan, European Association for Echocardiography

– ^lan, European Association of Heart Failure

– ^lan, European Association for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation

– Nacionalni koordinator za kardiovaskularnu prevenciju pri Eu-ropskom kardiolo{kom dru{tvu

– ^lan Povjerenstva i recenzent za dodjelu licencija iz ehokardio-grafije pri Europskome kardiolo{kom dru{tvu

– Predstavnik Hrvatske u UEMS-u za kardiologiju

– Predstavnik Hrvatske u udruzi EUROTRANSPLANT – za po d-ru~je transplantacije srca

– ^lan Hrvatskoga lije~ni~kog zbora

– ^lan Hrvatskog dru{tva za internu medicinu Hrvatskoga li je~-ni~kog zbora

– ^lan Hrvatskoga dru{tva za telemedicinu Hrvatskoga li je~ ni-~kog zbora

– ^lan Hrvatskoga reanimatolo{kog dru{tva Hrvatskoga lije~ ni-~kog zbora

– ^lan Povjerenstva za stru~ni nadzor Hrvatske lije~ni~ke komo-re

– Predsjednik Odbora za izbor znanstvenika, nastavnika i sura-dnika Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

– ^lan Vije}a biomedicinskog podru~ja Sveu~ili{ta u Zagrebu

– ^lan Znanstvenog vije}a KBC-a Zagreb

– Dobitnik Rektorove nagrade za znanstveni rad, 1985. g.

– Dobitnik Diplome „Ladislav Rakovac“ Hrvatskoga lije~ ni~ kog zbora, 2003. g.

– Dobitnik nagrade „International League of Humanists“ za 2007. g.

10. Poznavanje stranih jezika– pristupnik odli~no govori, pi{e i ~ita na engleskom jeziku

– aktivno se sluì njema~kim jezikom

– pasivno poznaje latinski, starogr~ki i talijanski jezik

11. Obitelj: oènjen, supruga dr. phil. Irena Mili~i}, knjièvna urednicaDjeca: sin Borna (15 g), k}i Iva (13 g).

Zagreb, studeni 2009. prof. dr. Davor Mili~i}

Dekan prof. dr. Davor Mili~i} u svojemu uredu

www.mef.hr 51

nastavamef.hr nastava

Poslijediplomski studij u akad. god. 2008./2009.

Doktorski studij „Biomedicina i zdravstvo“

U akademskoj godini 2008./2009. upisano je ukupno 93 studenta, od toga njih 64 u prvu godinu, 23 u razlikovni godinu, te 5 u prvu i 1 u razlikovnu godinu u studiju na engleskom jeziku.

Poslijediplomski specijalisti~ki studiji

U akademskoj godini 2008./2009. upisano je ukupno 359 studenata u 23 specijalisti~ka studija.

SPECIJALISTI^KI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJI

Naziv poslijediplomskih specijalisti~kih studijaBroj polaznika

Ak.god. 2008./2009.

Dermatovenerologija 20

Epidemiologija 11

Infektologija 10

Javno zdravstvo 20

Klini~ka citologija 12

Klini~ka neurologija 30

Klini~ka onkologija 10

Klini~ka pedijatrija 22

Nuklearna medicina 12

Medicina rada i {porta 8

Medicinska mikrobiologija s parazitologijom 8

Obiteljska medicina 48

Oftalmologija 14

Otorinolaringologija i kirurgija glave i vrata 19

Patologija 10

Psihoterapija 12

Radiologija 23

[kolska medicina 9

Ultrazvuk u ginekologiji i opstetriciji 9

Ultrasound in obstetrics and gynaecology (Qatar) 13

Urologija 28

Za{tita majke i djeteta 11

Ukupno upisanih 359

Obranjena su 33 magisterija.

Stalno medicinsko usavr{avanje

Budu}i da jo{ nisu dostavljena sva izvje{}a s odr`anih te~ajeva u akademskoj godini 2008./09., izneseni podaci mogu biti podlo`ni promjenama, osobito glede ukupnog broja polaznika.

Do sada je u akademskoj godini 2008/09. odr`ano 58 stru~nih poslijediplomskih te~ajeva prve kategorije i obnove znanja, 6 te~ajeva individualne edukacije, realizirano je i 160 granskih predmeta znanstvenog poslijediplomskog studija.

Na granskim predmetima ponu|enima kao SMU bila su 2 polaznika, dok se na stru~nim i te~ajevima individualne edukacije broj polaznika kre}e oko 2000.

Smilja Kaleni}

52 www.mef.hr

nastavanastava mef.hr

Novi doktori medicine u 2009. godiniPromocija 30. travnja Salaedin BajramiOskar Crnali}Martina Cvitanovi}Filip EsterNatko Gere{Ana Iki}Vid Jakovljevi}Daria Ku~i}May LabidiAntonija Lau{Ivana Ma|uraMartina Malobabi}Mladen Me{terIvan Pavlovi}Sre}ko SoldanGoran [ukaraTomislav Tre{~ecTihana ZadravecSlavica Zub~i}

Promocija 15. srpnja Iva A{~i}Anita AteljHanibal Salam AyoubMarta Bak{i}Sandra Baranovi}Danira BaàdonaAna BehinIvan Bertovi}-@unecIvana Bi~ani}Iva Bijeli}Hrvoje Bili}Zdenko Bili}Ana Bi{}anIva Borove~kiMarija BosakValentina BosiljRenata BrtanSilvija CarNevenka CigrovskiAleksandra CrevarLjubica Cvetni}Petra îli}Luka Vu~emiloMarta Vukorepa

Promocija 15. srpnjaSvijetlana AkikVanja CrnicaSanja ]osi}Rina DalmatinMaja Debeljak

Doris DodigAnja Dragobratovi}Dunja Duk{iTihana DòmbetaFedà DùburInga \akovi}Zorica \or|evi}Matija Eva~i}Zrinka FabrisDora Fratri}Latica FriedrichTihana Fri{~i}Nino FuchsBoris Fura~Danijela Ga~i}Petra GladBla` Gospo~i}Bruno Grabu{i}Martin GrbavacPetra Gr|anAntonija Grgurevi} Turkovi}Jelena Iki}Anita Ili{inMarija IvanecPetra VitlovAndreja Vukasovi}

Promocija 16. srpnjaDamir Ivankovi}Ana Jadrijevi}Marko JakovacIvan Jak{i}Tena Jankovi}Marija Janì}Majda Ja{aragi}Dario Jeli}Luka Jerkovi}Ivan Jovanovi}Marija JurlinaPavlo KalinichenkoVedran KardumMorana Kasuni}Dajana Kati~i}Lovro KavurMarta KelavaHrvoje Kisi}Vi{nja Koki}Adela Komljenovi}Jelena Kondi}Ivan KoprekMarijan KoprivanacAndreja KorparAna Ko{iNino Kunac

Ana Kunovi}Mario [estanAndreja [ipi}Goran Zukanovi}

Promocija 16. srpnjaMatija MikulecAnamarija Mio~i}Maro Mra~i} Tomi~i}Ma{a Nikoli}Ivan ObadJanko Ore{kovi}Dijana OsmanLjiljana Pami}Dino Pape{Milan Pavlovi}Ana Perkovi}Iva Per{eMilana PezeljSarah PolakRadovan Priji}Goran Prodanovi}Petra PuÌvan Radi}Mirna Rado~ajTamara Radoj~i}Bojana Radulovi}Stana Raos

Promocija 16. srpnjaSenad Handanagi}Iva Ko{utaIva Kri{toBarbara KrizmanKristina KrpinaHrvoje Lali}Marijana LekoMateja LeljakNikica LesjakMihaela Le{Ivana LisacMirjana Livojevi}Marko Luki}Ivana Ljubi~i}Vedran MadàracAna Maleti}Anja Maravi}Mateja Mar~ecMarija Mari~evi}Ivana MarkotaHana MaìbradaAna Mo~i}Vinka Petrovi}Lucija Zadro

www.mef.hr 53

nastavamef.hr nastava

Promocija 17. srpnjaSamir HaouiMarija Lon~arMartina Mar|etkoIvana Markovi}Martin Martinovi}Olga Martinovi}Ivana Mate{i}Hana Safi}Martina [uperbaGoran Tomi~i}Ivan Tomi}Mario Tonkovi}Ana Velja~aMarija Vidakovi}Sania VidasMarta Vidovi}Ana Vla{i}Emina Vr~ekAna VrdoljakIvanka Vrgo~Tomislava Vuci}Ivana Vu~evacDubravka VujevaIvan VukojaJosipa VukojaMiroslava VukojaPetra Zlatar

Promocija 17. srpnja Petar Mr|aDrago Plazani}Ljubica RadovanMarina Repu{i}Renata RezoRenata RoksaIvana RosoDamir Ro{i}Gordan Rujev~anStela Rutovi}Tomislav Se~anKristina Sekuli}Mateja SkenderJuraj SlipacPetra SmoljoSabina SrpakNeven Star~evi}Miroslav Starja~kiLorna StembergerSanja Stojsavljevi}An|ela StupaloIva [imunovi}Nediljko [u}urJosip [ustraErvin Tomi~i}Gorana Vu{kovi}Jelena Zenko

Promocija 24. rujnaMarija AndrassyMirko BakulaIvan BitunjacIvana Del VechioDario DilberBiljana \api}Mislav Gu{}i}Damir HosiJakov Ivkovi}Kristijan Klju~evi}Miljenka LekoBoris Luki}Marjeta MajerAna Mar~i}Ivan PezeljMario PitnerKre{imir Radi}Stjepan RazumAna Sankovi}Livija [aki}Martina [poljarRa{eljka Tadi}Sanja Tomljanovi}Igor Vrga

mr. Gaby Novak Bili} 28.11.2008.mr.sc. Marlena ûljak Aleksi} 02.12.2008.mr.sc. Slaven Suknai} 05.12.2008.mr. Lovorka Bilajac 09.12.2008.mr. Bojan Nemec 11.12.2008.mr. Ruà Leli} 12.12.2008.mr. Marinko Bili} 16.12.2008.mr.sc. Jadranko [egregur 18.12.2008.mr.sc. Zdravko Ivezi} 19.12.2008.mr.sc. Sa{a \ukanovi} 21.01.2009.mr. Ani Mrnjavac 02.02.2009.mr.sc. Maja Grba Bujevi} 05.02.2009.mr.sc. Frane Grubi{i} 13.02.2009.mr. Aleksandar Racz 18.02.2009.mr. Lidija îli} Buru{i} 25.02.2009.mr. Milena Nazor 05.03.2009.mr. Ljiljana Umi}evi} 09.03.2009.

mr. Albert Cattunar 13.03.2009.mr. Nikica @ivkovi} 17.03.2009.mr. Da{ka [tulhofer Buzina 19.03.2009.mr. Gordana Gali} 24.03.2009.mr. Branka Pu{kari}-Sai} 30.03.2009.mr. Sandra ûbeli} 31.03.2009.mr.sc. Sre}ko Ljubi~i} 01.04.2009.mr.sc. Vedran Carevi} 03.04.2009.mr. Marijana Bra{ 02.04.2009.mr. Viktorija Rogulj 07.04.2009.mr. @eljko Vojvodi} 17.04.2009.mr.sc. Tomislav Me{trovi} 20.04.2009.mr. Ljerka Mi{ura 22.04.2009.mr. Zrinka Zarevski 27.04.2009.mr.sc. Darko Marinovi} 06.05.2009.mr. Petra [ulji} 22.05.2009.

Novi magistri i magistri znanosti

54 www.mef.hr

znanostznanost mef.hr

U sklopu novoosnovanog Centra za tran-slacijska i klini~ka istraìvanja djeluje i Ured za znanost i transfer tehnologije. Transfer tehnologije u {irem smislu uklju~uje spe ci-jalisti~ku edukaciju, suradnju s indu strijom, pruànje istraìva~kih i konzultantskih us lu-ga, licenciranje intelektualnog vlasni{tva na stalog na fakultetu te osnivanje spin-off tvrtki temeljenih na zna nju i za{ti}enom in-telektualnom vlas ni{tvu. Va`nost ja~anja svih ovih aktivnosti u skladu je s Is tra i va~-kom strategijom Sveu~ili{ta u Zagrebu i Znanstvenom i tehnologijskom strategi jom RH 2006-2010, kojima se ukazuje potreba i za tre}om ulogom sveu~ili{ta, a to je, osim edukacije i istraìvanja, prijenos zna -nja i tehnologija prema gospodarstvu. Una-to~ postojanju Sveu~ili{nog ure da za tran-sfer tehnologije, uprava Fakulteta je pre-poznala potrebu za razvojem vlastite infra-strukture zbog specifi~nosti medicinskih istraì va nja i lak {e i brè komunikacije.

Suvremena znanstvena istraìvanja, ovis-na o suradnji znanstvenika iz razli~itih po-dru~ja, nezamisliva su bez kvalitetne admi-nistrativne podr{ke koja obuhva}a brigu oko pronalaènja novih izvora financiranja, pruànju pomo}i oko uspostave i proved-be suradnji s industrijom te pomo} oko komercijalizacije nastalih izuma. Zadatak Ureda za znanost i transfer tehnologije pr-venstveno je pruànje upravo takve po-dr{ke istraìva~ima, njihovom poticanju na prepoznavanje, identificiranje i za{titu in-telektualnog vlasni {tva, te eventualnu ko-mercijalizaciju kroz suradnju s Uredom za transfer tehnologije Sveu~ili{ta. Ured }e, osim surad nje s Sveu~ili{nim uredom, su-ra|ivati i sa sli~nim uredima na drugim me-dicinskim fakultetima u Hrvatskoj i u ino-

zemstvu. Ta je suradnja va`na zbog raz-mjene iskustva te privla~enja sredstava iz vanjskih fondova s ciljem za dodatno fi-nanciranje aktivnosti. Ured }e organizirati i te~ajeve i radionice iz podru~ja intelek-tualnog vlasni{tva, na~inima suradnje s in-dustrijom, poduzetni{tva i transfera teh-nologije.

Za razliku od Europe i SAD-a gdje indu-strija uvelike koristi znanje nastalo na sve-u~ili{tima i u njihovim spin-off kompanija-ma koriste}i usluge, kupuju}i ili li cenciraju-}i inovativne proizvode (npr. trans geni~ne ìvotinje, stani~ne linije, di jagnosti~ke kito-ve i sl.), takvog odnosa izme|u industrije i akademske zajednice u Hrvatskoj skoro da i nema. Odgovorne treba traìti na obje strane, no smatram da takvo stanje treba promijeniti poti~u }i znanstvenike na surad-nju i komercijalizaciju rezultata svoga ra-da. Naime, suprotno mi{ljenju nekih znan-stvenika da }e time izgubiti slobodu is tra-ìvanja koja je temelj znanstvenog rada, te da }e ti me sprije~iti da rezultati brzo do-spiju do ljudi kojima su namijenjeni, pre-poznava nje otkri}a s komercijalnim poten-cijalom, njihova patentna za{tita i komer-cijalizacija upravo osiguravaju sredstva po-trebna za njihov razvoj. Put od ideje do proizvoda ili usluge na trì{tu je skup i ~esto neizvjestan. Onaj tko ulaè novac u rizi~an razvoj takvih ideja, èli biti siguran da }e, ako do|e do realizacije, osigurati povrat ulaganja ne samo za taj jedan us-pje{an poduhvat nego i za one koji nisu zavr{ili na trì{tu, a za{tita intelektualnog vlasni{tva je preduvjet za to. Dak le, ne mo-è se o~ekivati da }e dobra ideja objavlje-na u znanstvenom ~asopisu ikada zavr{iti kao lijek, dijagnosti~ki kit ili medicinsko pomagalo jer nitko ne }e preuzeti tako ve-liki rizik ulaganja bez mogu}nosti povrata uloè nog.

Od uspostave Ureda u travnju ove godi-ne, intenzivno se radi na pomo}i znanstve-nicima u temeljnim i klini~kim istra i va nji-ma oko prijava me|unarodnih pro jekata (Tempus, Jedinstvo uz pomo} znanja). Uz to, preko Ureda za transfer tehnologije Sveu~ili{ta, aktivno sudjelu jem u provedbi projekta Tempus – OPUS (Opening Univer-sity towards Society: Linking Education-Re-search-Innovation; koordinator prof. Meli-ta Kova~evi}, prorektorica za znanost i teh nologiju). Glavni cilj projekta je ja~anje edukacijsko-is tra iva~ko-inovacijskog tro-kuta (engl. Edu cation-Research-Innovation, ERI) organizacijom radionica iz po dru~ja

intelektualnog vlasni{tva i prijenosa znanja i tehnologije kao i u~enjem na iskustvima partnerskih europskih sveu~ili{ta: Sveu ~ili-{te u Saarlandu, Katoli~ko sve u~ili {te Leu-ven, Sveu~ili{te u Be~u i Sveu~ili{te Pierre i Marie Curie u Parizu. Iako znatno napred-niji od nas, uredi u EU se tako|er su sre}u s pote{ko}ama. Komercijalizaci ja zna nja u Eu ropi jo{ je dosta daleko od sli~ nih aktiv-nosti na ameri~kim sveu~i li {tima gdje je najve}i prodor u komercijalizaciji otkri}a nastao nakon 1980. kad je donesen zakon o pravima nad intelektualnim vlasni{tvom proiza{log iz istra ivanja financiranog dr-àvnim novcem (tzv Bayh-Dole Act). Nave-denim zakonom prava intelektualnog vlas-ni{tva nad izumima nastalim na sveu~ili{tu pripada ju upravo sve u~ili{tu, a sveu~ili{te se za uzvrat obave zuje otkri}a prijaviti agen ciji koja je financirala istraìvanje, osi-gurati njihovu efikasnu i brzu patentnu za-{titu i komercijalizaciju, podijeliti dobit s izu miteljom, a ostatak tro {iti za edukaciju i daljnja istraìvanja. Takav pristup omo gu-}uje da izumi nastali u znan stvenim labora-torijima najbrè ugledaju svjet lo dana i do-|u do onih kojima su najpotrebniji, bolesni-cima i cjelokupnoj zajednici. S druge stra-ne, sveu~ili{ta dolaze do znantnih dodatnih sredstava ko ja im omogu}uju dugoro~nu odrìvost i jo{ kvalitetnije istraìvanje, a ti-me i ve}u slobodu.

Sveu~ili{ni ured, zajedno s partnerima me |u kojima je i Medicinski fa kultet u Za-grebu prijavio je i projekt za dobivanje be-spovratnih sredstva pretpristupnih fondo-va (IPA IIIc) ~iji je cilj identificiranje zna nja i tehnologija na sastavnicama Sveu ~i li{ta i kreiranje baze podataka o istraì va~ kim aktivnostima. Ostva ri vanjem tog pro jekta omogu}it }e se ja~anje transfera teh no-logije kroz suradnju s industrijom. Drugi vaàn cilj pro jekta je uspostava djelatnosti transfera tehnologije na sastavnicama sve-u~ili{ta, a Medicinski fakultet Sve u~ili{ta u Zagrebu je osnivanjem ovog Ureda ve} na-pravio iskorak u tom smislu.

Trenutno se Ured nalazi u staroj zgradi uz Ured dekana, a kad se preuredi pro stor Centra za translacijska i klini~ka istraìva-nja na drugom katu zgrade [alata 2, gdje se ve} nalaze Funkcionalna genomika i Proteomika, preselit }e se ta mo zajedno s Odjelom za me|usta ni~nu komunikaciju.

Kontakt: smiljka.vikic-topicºmef.hr; tel. 4566 972.

Smiljka Viki}-Topi}

Ured za znanost i transfer tehnologije

Mr. sc. Smiljka Viki}-Topi}, voditeljica Ureda za znanost i transfer tehnologije

www.mef.hr 55

znanostmef.hr znanost

Svrha projekta je dopuniti studije neu-roimaginga na Medicinskom fakultetu Sve u~ili{ta u Zagrebu s neurogenomi-kom (sa Sveu~ili{tem Yale) i funkcional-nim neuroimagingom (s Montreal Neu-rological Institute i Harvardom). Ovaj naj suvremeniji pristup (geni-struktura-funkcije) temelji se na analizi prefrontal-nih kortikalnih areja u normalnom raz vo-ju i kognitivnih poreme}aja, te na razvo-ju protokola za gensku farmakoterapiju depresije. Ovaj projekt razvija novi pri-stup prou~avanju poreme}enog razvoja kortikalnih krugova u kognitivnim pore-me }ajima (autizam), uvodi nove tehno-logije u Hrvatsku, osigurava upotrebu

UNITY THROUGH KNOWLEDGE FUNDISTRA@IVA^KI PROGRAM SURADNJE; PROJEKT ODOBREN U PRVOM POZIVU ZA PRIJEDLOGE PROJEKATA U 2007. GODINI

Neuroimaging, neurogenomika i farmakogenomika veza frontalnog re`nja; normalni i patolo{ki razvoj u razvojnim kognitivnim poreme}ajima

VODITELJ PROJEKTA: Ivica Kostovi}, SUVODITELJ PROJEKTA: Pa{ko Raki}; INSTITUCIJE PARTNERI: Medicinski fakultet Sveu~ili{-ta u Zagrebu, Dept. of Neurobiology, School of Medicine, Yale University, Montreal Neurological Institute, McGill University

no vog 3 Tesla MR ure|aja u znanosti, poti~e povratak znanstvenika iz dijaspo-re, te osigurava aplikacije na internacio-nalne gran tove (FP7). Specifi~ni ciljevi su: 1) ana lizirati arealnu diferencijaciju ljud skog frontalnog (orbitalnog, dorzo-lateralnog i precingulatnog) korteksa i s njima povezane jezgre (amigdala, tala-mus) od fetalnog ìvota do adolescen-cije, upo trebom razvojnih kriterija za spe cifikaciju kortikalnih areja, slojeva, modula i molekularnih fenotipova pira-midnih neurona. Identificirati kortikalne puteve, areje i slojeve. Odrediti celularne i molekularne korelate genske ekspresije u prefrontalnim arejama i arejama pove-zanih s govorom, fokusiraju}i se na fe-talne neurone i perinatalnu kortikalnu reorganizaciju. Usporediti podatke o ra-zvoju i genskoj ekspresiji u ljudi sa oni-ma u rhesus majmuna i mi{a. 2) Opisati histolo{ke korelate strukturnih MRI pro-mjena u normalnom i patolo{kom moz-gu od fetalnog perioda do adolescen-cije. 3) Povezati MR spektroskopiju s analizom genoma u istraìvanju frontal-nih korti kalnih areja u mladih adolesce-nata s depresijom, nakon lije~enja anti-depresivima. Metodologija: Histolo{ke studije – imunohistokemija, DiI, Golgi morfome trija; Neuroimaging – struktur-

ni in vivo i in vitro MRI sa 3D-volume-trijom, DTI trak tografijom, fMRI; Neuro-genomika – ana liza cjelokupne ekspre-sije gena za jedno s odre|ivanjem gen-ske ekspresije speci fi~nih podru~ja moz-ga tehnologi jom microarray, real-time PCR i in situ hi bridizacijom; Neuropro-teomika – istra ivanje povezanosti struk-ture i funkcije profila ekspresije proteina u mozgu; Farmakogenomika – proton-ska MRS (spektroskopija) i microarray analiza. Glavni do prinos projekta je raz-voj znanstvene infrastrukture u Hrvat-skoj (istraìvanje bazirano na visokoj teh-nologiji 3 Tesla MR ure|aja). O~e ku jemo: delineirati os je tljive periode raz voja pre-frontalnih ve za i pojava genske ekspre-sije u glavnim neuronima; otkriti nepra-vilnosti kortikalnih krugova koji su po-dloga kognitivnim po reme}ajima; raz viti individualizirano li je ~enje koje se temelji na farma koge no mici. Ovaj projekt obo-ga}uje hrvatske medicinske centre uvo-|e njem ne uro ge nomskih alata. Tako |er pomaè u borbi protiv bolesti mozga, koje (pred stav lja ju}i 30 % ukupnih zdra-vstvenih tro{ko va) ima ju veliki socioeko-nomski ut jecaj (depresija – 5% popula-cije). Rezultati }e se prikazati kroz pu-blikacije visokog od jeka, konferencije i simpozije.

Ivica Kostovi}

Traktografija fetalnih talamokortikalnih putova

56 www.mef.hr


U posljednjih godinu dana znanstvenoistraìva~ki rad Labo-ratorija za mineralizirana tkiva usmjerio se na jedno novo, jo{ uvijek dovoljno neistraèno podru~je koje obuhva}a prou~a-vanje metabolizma èljeza i njegove povezanosti s ko{tanim morfogenetskim proteinima.

@eljezo je nu`no za na{e tijelo zato {to je ono glavni sa-stojak crvenih krvnih stanica. Premalo eljeza moè dovesti do opasne anemije, ali tako|er previ{e èljeza moè biti {tetno jer ono pospje{uje formiranje toksi~nih radikala koji uzrokuju o{te}enja tkiva. Hepcidin je peptid koji se stvara u jetri i koji je iznimno vaàn u regulaciji koncentracije èljeza u krvi. Nakon stvaranja i izlu~ivanja iz jetre hepcidin blokira intestinalnu ap-sorpciju eljeza te otpu{tanje eljeza iz makrofaga sniàvanjem ekspresije feroportina, transmembranskog proteina klju~nog za transport èljeza. Vrijednosti hepcidina se pove}avaju na-kon primjene eljeza, a povi{ene su u anemiji. Nedostatak hep-cidina te poreme}aj feroportinske aktivnosti klju~ni su za raz -voj genetske nasljedne bolesti u metabolizmu èljeza – here-ditarnoj hemokromatozi. Hemokromatoza je poreme}aj meta-bolizma èljeza pri kojem pove}ana apsorpcija èljeza dovodi do njegova prekomjernog odlaganja u parenhimatoznim or-ganima, ponajprije jetri, gu{tera~i, srcu i hipofizi. Naj~e{}e je posljedica mutacije gena za hepcidin (HAMP) i hemojuvelin (HFE2).

Hemojuvelin je koreceptor za ko{tane morfogenetske pro-teine te preno{enje BMP signala regulira hepcidinsku ekspre-siju i metabolizam èljeza. U nedavnim istraìvanjima prof.dr. sc. Slobodana Vuki~evi}a i njegova tima, zajedno sa znanstve-nicima iz Massachusetts General Hospital (Nature Genetics 2009; 4:482-7), potvr|ena je velika uloga molekule BMP-6, koja svojom specifi~nom fizi~kom interakcijom s hemojuvelin-skim receptorom pove}ava hepcidinsku ekspresiju i sniàva se rumsko èljezo u mi{a. Potvrdili su tako|er da mi{evi s izba~enim genom za BMP-6 imaju fenotip koji odgovara here-ditarnoj hemokromatozi, sniènu ekspresiju hepcidina te poja-

AKADEMSKA GODINA 2008./2009.

Znanstvenoistraìva~ki rad Laboratorija za mineralizirana tkiva

~ano tkivno nakupljanje èljeza. Uloga BMP-6 molekule kao liganda za hemojuvelin potvr|uje njegovu bitnu ulogu u endo-genoj regulaciji hepcidinske ekspresije i metabolizma èljeza in vivo. (slika 1.)

Daljnja istraìvanja Laboratorija za mineralizirana tkiva us-mjerena su na otkrivanje organa, odnosno stanica koje su klju~ ne za endogeno stvaranje molekule BMP-6, analizu gen-ske ekspresije molekule BMP-6 u ve}ini organa probavnog sus-tava ovisno o optere}enju èljezom te otkrivanju drugih mo-gu}ih signalnih molekula preko kojih molekula BMP-6 ostva-ruje svoju aktivnost u regulaciju vrijednosti serumskog èljeza. Navedena istraìvanja od velike su va`nosti jer novi agonisti molekule BMP-6 mogu omogu}iti alternativni oblik lije~enja serumskog optere}enja eljezom u pacijenata koji su rezistent-ni na dosada{nje terapijske postupke.

Nadalje znanstvena djelatnost laboratorija za mineralizirana tkiva pokazala je znatan utjecaj ko{tanog morfogenetskog pro teina -6, BMP-6 u diferencijaciji mezenhimalnih mati~nih stanica te njegovu uklju~enost u razvoj i funkciju mnogobroj-nih organskih sustava (Cytokine and Growth Factor Re-views, 2009). Me|u njima potvr|ena je znatna uloga mole-kule BMP-6 u regulaciji metabolizma glukoze (Cell Metaboli-sm, u tisku) jer je potvr|eno da mi{evi s izba~enim genom za molekulu BMP-6 imaju reducirani broj Langerhansovih oto~i-}a, {to rezultira sniènim serumskim vrijednostima inzulina te po vi{enom serumskom glukozom.

Ko{tani morfogenetski protein-6, BMP-6 pozitivno utje~e na stvaranje novoga ko{tanoga tkiva. Istraìvanjima u Labora-toriju za mineralizirana tkiva potvr|eno je da je BMP-6 dje-lotvorniji od ostalih ko{tanih morfogenetskih proteina u stva-ranju ektopi~nog ko{tanog tkiva te da je zbog postojanja specifi~ne aminokiseline lizina 60 otporan na u~inak njegovog antagonista. (Slika 2.) (Journal of Biological Chemistry, u tisku).

Uz navedeno, istraìvanje u Laboratoriju za mineralizirana tki va usmjereno je prou~avanju funkcije novootkrivene cir ku-liraju}e molekule BMP-1-3 u regeneraciji kosti, te istoimenih protutijela u bubre`noj i jetrenoj fibrozi

Lovorka Grgurevi}

Slika 1. Slika 2.

www.mef.hr 57


Nagrada HAZU prof. dr. Goranu [imi}uPredsjedni{tvo Hrvatske akademije

zna nosti i umjetnosti na svojoj 155. re-dovitoj sjednici odrànoj 25. oùjka 2009., na temelju prijedloga i mi{ljenja razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvje{}a Odbora za nagrade od 18. oùjka 2009. i ~lanka 10. stavka 1. Pravilnika o postupku dodjeljivanja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o nagradama HAZU za naj-vi{a znanstvena i umjetni~ka dostignu}a u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu, jednoglasno je donijelo odluku da za po-dru~je Medicinskih znanosti nagradu do-biva prof. dr. sc. Goran [imi}, dr. med., za znanstveno dostignu}e u istraìvanju spinalne mi{i}ne atrofije. Nagrada je do-dijeljena na sve~anoj sjednici na Dan Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti 29. travnja 2009. Tom prigodom je ot-vorena i Akademijina knji`nica u novoj zgra di na Strossmayerovu trgu 14.

Goran [imi} (Zagreb, 1967.) izvanred-ni je profesor neuroznanosti i anatomije na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Voditelj je Laboratorija za raz-vojnu neuropatologiju Hrvatskog institu-ta za istraìvanje mozga i zamjenik pred-stojnika Zavoda za neuroznanost Medi-cinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Dobitnik je Nagrade Hrvatskog lije~ ni~-

kog zbora za klini~ke medicinske znano-sti 1997. godine, Dràvne nagrade za biomedicinske znanosti za mlade znan-stvenike 1998. godine i Nagrade Kurt Jellinger 2008. godine. Podru~je su nje-gova uèg znanstvenog interesa po re-me}aji sredi{njeg ìv~anog sustava po-vezani s razvitkom i starenjem, napose spinalna mi{i}na atrofija i Alzheimerova bolest.

Spinalna mi{i}na atrofija naj~e{}i je ge netski poznat uzrok smrti u dje~joj do-bi. Iako se od 1995. godine znalo da spinalnu mi{i}nu atrofiju uzrokuju muta-cije SMN1 gena na 5. kromosomu, nije bio poznat mehanizam kojim one dovo-de do selektivnog odumiranja motoneu-rona le|ne mo`dine. Profesor Goran [i mi} pokazao je da je nastanak spinal-ne mi{i}ne atrofije posljedica nedostat-nog transporta molekula aktina pomo}u SMN proteina u aksone i dendrite moto-neurona. Zbog toga se ve}ina neurobla-sta oboljele djece ne diferencira u zrele motoneurone niti stvara sinapse s akso-nima motori~kih neurona iz mo`dane ko re, ve} podlijeè abnormalnoj migra-ciji i stani~noj smrti. To otkri}e otvara nove mogu}nosti lije~enja spinalne mi-{i}ne atrofije.

Mihovil Mladinov

Prof. dr. Josipu Begovcu godi{nja nagrada za znanost

Dràvne nagrade za znanost dodje-ljuje Republika Hrvatska za iznimno va`-na dostignu}a u znanstveno-istraìva~-koj djelatnosti, za pro{irenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstveno-istraì va~-kog rada koja su postigli znanstvenici, istraìva~i i znanstveni novaci.

Nagrade su dodijeljene na sve~anoj sjed nici Hrvatskog sabora 6. listopada 2009., a dobitnicima ih je uru~io pre-dsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi}.

Uredni{tvo se pridruùje ~estitkama pro fesoru Begovcu.

Prof. dr. Goran [imi}

Godi{nja nagrada za znanost u po dru~ju biomedicinskih znanosti dodijeljena je prof. dr. sc. Josip Begovac, redovitom profesoru i predstojniku Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljevi}” u Zagrebu.

Prof. dr. Josip Begovac

58 www.mef.hr


Akademik Marko Pe}ina, professor emeritus Medicinskog fakulteta Sveu~i-li{ta u Zagrebu, svoju je bogatu znan-stvenu karijeru zapo~eo na Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta Sveu-~ili{ta u Zagrebu i potom nastavio u Kli-nici za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i KBC-a na [alati. Iz popisa radova Marka Pe}ine, koji obu-hva}a vi{e od 700 bibliografskih jedini-ca, vidljivo je da je objavio ukupno 80 radova u ~asopisima indeksiranim u CC, 109 u me|unarodno indeksiranim ~aso-pisima i 92 u skupini ostalih radova, vi{e od 20 knjiga objavio je u Hrvatskoj i SAD uz vi{e od 50 nastavnih tekstova, itd. Sklo nost akademika Pe}ine znanstve-nom radu o~itovala se velikim entuzijaz-mom i sre}om pri svakom novom znan-stvenom otkri}u koje je unaprijedilo or-topedsku struku u Hrvatskoj i u svijetu. Profesor Pe}ina je jedan od nekoliko naj-boljih hrvatskih klini~kih znanstvenika, ko ji je od prvoga dana kao asistent u Za-vodu za anatomiju do zadnjeg operativ-nog dana u Klinici za ortopediju primje-njivao tu|a i vlastita najmodernija do-stignu}a u ortopediji i traumatologiji. Njegov put od bazi~nog istraìva~a do

Dràvna nagrada za znanost za ìvotno djelo za 2008. godinu dodijeljena je akademiku Marku Pe}ini, profesoru emeritusu Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

svakodnevnog prakti~ara u ortopediji bio je utemeljen na primjeni znanosti. Profesor Pe}ina objavio je radove iz mor-fologije, primijenjene biomehanike su-stava za kretanje, skoliologije, gonolo-gije, sportske traumatologije, novih ki-rur {kih postupaka, primjene molekular-ne biologije u ortopediji i regenerativne ortopedije. S puno ljubavi, entuzijazma i uspjeha istraìvao je, pisao, ure|ivao, ob-javljivao i educirao mlade i starije kli ni-~are u svojoj {iroj i uòj okolini ostaviv{i iza sebe neizbrisiv trag u istraìvanjima lokomotornog sustava koja su na klasi-~an na~in unaprijedila naj{iru akadem-sko-medicinsku zajednicu u Republici Hr vatskoj. Osim toga, profesor Pe}ina je, zahvaljuju}i svojem neumornom znan-stvenom i stru~nom radu, doìvio niz me |unarodnih priznanja, tako da je ~lan 15 me|unarodnih dru{tava, a u nekima je bio osniva~ i vr{io rukovode}e du`-nosti. ^lan je uredni{tva mnogih doma-}ih i pet me|unarodnih ~asopisa, a ne-davno je izabran za glavnog urednika me|unarodnog ~asopisa SICOT-a, Inter-national Orthopaedics, {to je i prvo tak-vo priznanje jednom hrvatskom znan-stveniku. Veliko priznanje je i njegov iz-

bor za ambasadora Svjetske zdravstvene organizacije u okviru „Bone and Joint Decade“.

Marko Pe}ina bio je mentor u 20 dok-torata, 26 magisterija i 57 diplomskih ra-dova, a pod njegovim znanstvenim i stru~ nim vodstvom stasali su danas vo-de}i hrvatski stru~njaci u ortopediji i tra-umatologiji.

U edukaciji studenata Medicinskog fa-kulteta u Zagrebu profesor Pe}ina se dr-ào istih principa kao u podru~ju znano-sti i njezinoj primjeni u ortopediji i trau-matologiji. Time je dao dodatni veliki kva litativni doprinos u odgoju najmla|e generacije i bitno je utjecao na budu}-nost biomedicine u Hrvatskoj.

Znanstveni radovi profesora Pe}ine ci-tirani su vi{e od 700 puta, ~ime je nje-gov znanstveni opus dobio znatnu me-|unarodnu prepoznatljivost.

Vjerujemo da }emo svjedo~iti jo{ mno gim znanstvenim doprinosima aka-de mi ka Pe}ine i nakon ovog vrijednog priznanja.

(odlomak iz obrazloènja o dodjeli nagrade)

Akademiku Marku Pe}ini (prima nagradu, na slici desno) nagradu za ìvotno djelo uru~io je 6. listopada 2009. godine predsjednik Sabora gospodin Luka Bebi} na sve~anoj sjednici Hrvatskog sabora povodom Dana nezavisnosti Republike Hrvatske.

www.mef.hr 59


Festival znanosti 2009. u znaku evolucije i svemira

Festival znanosti ove je godine ponu-dio velik broj doga|anja koji su se odvija-li od 21. do 28. travnja, a gradovima Osije ku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu pri klju~ili su se Lo{inj, Rab i Starigrad-Pa-klenica.

Sredi{nje teme ovogodi{njeg Festivala znanosti bile su evolucija i astronomija. U cijelomu se svijetu 2009. godina slavi i kao 200-ta godi{njica ro|enja Charlesa Darwina – oca teorije o evoluciji, i kao godina astronomije – zahvaljuju}i Gali-leo Galileu, koji je 1609. godine upotrije-bio usavr{eni teleskop za promatranje ne beskog svoda. Temeljna otkri}a te dvo jice genijalnih znanstvenika bila su prekretnica u znanstvenim teorijama nji-ho vih suvremenika i utjecala su na razvoj znanosti sve do dana{njih dana. Galileo-vi se teorijski i eksperimentalni radovi iz fizike smatraju prete~om zakona klasi~-ne mehanike koje je kasnije formulirao Sir Isaac Newton (Newtonovi zakoni gi-ba nja), a njegovu ulogu u povijesti zna-nosti dodatno isti~e ~injenica da ga se smatra ocem moderne znanosti. Galileo je vlastitim umije}em, koje se dakako te-meljilo na njegovu izvanrednom znanju optike, usavr{io teleskop i uperio ga u nebo: tako je od klju~ne 1609. godine nadalje, za brojna zapaànja i otkri}a sve mirskih tijela i fenomena zasluàn upravo Galileo Galilei. S druge strane, Charles Darwin je stubokom izmijenio poimanje o nastanku i porijeklu vrsta. Njegovo djelo „Porijeklo vrsta“ objavlje-no je prvi puta u studenom 1859. godi-

ne. Darwinovi suvremenici nisu dobro prihvatili njegovo djelo, kao ni njegovu poslije objavljenu knjigu „O porijeklu ~o vjeka“. Ni{ta ~udno, jer u povijesti zna-nosti nove su teorije uvijek revolucionar-ne i ru{e postoje}e znanstvene paradig-me, stoga nailaze na èstoke kritike i odbacivanja. Zanimljivo, teoriji evolucije, koja razja{njava postanak vrsta, i danas se opire pokret kreacionizma. Ne treba posebno isticati da su Darwinove zamisli i teorije o evoluciji u potpunosti prihva-}ene u suvremenoj znanosti.

Osim ovim znanstvenim velikanima i nji hovim idejama, Festival znanosti ba-vio se i brojnim drugim znanstvenim te-mama. S ponosom moèmo re}i da je na{ Medicinski fakultet ponovno imao bo gat program u okviru zagreba~ke or-ganizacije Festivala znanosti.

Ve} prvoga dana Festivala znanosti ugo stili smo na na{em fakultetu slavno-ga britanskog geneti~ara Steve Jonesa, ~iji je dolazak u Hrvatsku osigurao Bri-tish Council, jedan od organizatora Festi-vala znanosti. Steve Jones je profesor ge netike i pro~elnik Odsjeka za geneti-ku, evoluciju i okoli{ na University Colle-ge London. Uz znanstveni rad Steve Jo-nes ve} godinama popularizira znanost i ~est je gost medija. Tako je na Radio BBC-u gostovao vi{e od dvije stotine pu-ta, a za BBC je tako|er vodio vrlo popu-larnu televizijsku seriju o humanoj gene-tici „U krvi“. Napisao je va`ne popular-noznanstvene knjige, od kojih su neke prevedene na hrvatski; njegove „Gene-

tiku za po~etnike“, zatim „Jezik gena“ te Y: Porijeklo mu{karca“ trebaju ~itati svi, i oni koji misle da znaju biologiju i oni kojima je ovo znanstveno podru~je pot-puno nepoznato. Sam Steve Jones kaè: „Bez raznolikosti ne bi bilo ni genetike ni evolucije, pa ~emu onda sve to? Mo`da }e vas iznenaditi da zapravo ne znamo; ja sam proveo mnogo godina prou~a va-ju}i ekolo{ku genetiku puèva, vinskih mu {ica i ljudi i poku{avao to shvatiti…“ Steve Jones je u prepunoj dvorani „â~-kovi}“ odrào duhovito predavanje o evo luciji ~ovjeka, s naslovom „Did Adam meet Eve? The view from the genes“. Predavanje su videokonferencijskom ve-zom pratili i u Medicinskom fakultetu u Osijeku (preko kojega se uklju~io i Sla-vonski Brod) i u Medicinskom fakultetu u Splitu.

Ve} tradicionalno bili smo u Tehni~kom muzeju u Zagrebu, u ~ijem smo progra-mu sudjelovali s dva znanstvena preda-vanja koja su odràli Mario [laus (Stara i nova ubojstva) i Sre}ko Gajovi} (Genet-ske preinake u slu`bi ~ovjeka) te radioni-cama (Kemijska evolucija, [ifra ìvota – geni i bjelan~evine, 48-2=~ovjek, Imam li jednu (XX) ili dvije (XY) nepoznanice, Evo lucija mozga). Radionice su se odvija-le i u prostorijama pretklini~kih zavoda Medicinskog fakulteta (Zavod za anato-miju, Zavod za biologiju, Zavod za far-makologiju, Zavod za histologiju i embri-ologiju, Zavod za kemiju i biokemiju) a tako|er smo imali prilike ~uti zanimljiva pozvana predavanja dvoje znanstvenika s Instituta Ru|era Bo{kovi}a, \ur|ice Ugar kovi} (Evolucija vrsta zapisana u

Galileo Galiei (15. velja~e 1564. – 8. sije~anj 1642.)

Charles Darwin (12. velja~e 1809. – 18. travanj 1882.)

60 www.mef.hr


molekuli DNA) i Ivice Rubelja (Evolucija starenja), te studentske prezentacije (Klju~ na nota evolucije, sound-track civi-lizacije, Mirna Reihl, MF Zagreb i Kristina Milanovi}, MF Osijek; i Stephen Hawking – ìvot sa znanosti i bolesti, Luka Femec i Nives â~ko, Edukacijsko-rehabilitacij-ski fakultet).

Posjetio nas je velik broj srednjo{kola-ca koji su sa zanimanjem pratili ponu|e-ne sadràje. U pripremama, organizaciji i izvo|enju radionica mla|im nastavnici-ma i znanstvenicima Medicinskog fakul-teta pomagali su na{i studenti. Zahva lju-jemo upravi Fakulteta i na{oj dekanici, ko ji od samog po~etka pruàju potporu organizaciji Festivala znanosti. No poseb-no nas veseli entuzijazam i zadovoljstvo na{ih studenata i nastavnika koji uz svoj veliki nastavni anga`man pronalaze vre-mena za sudjelovanje u ovoj manifesta-ciji i vlastitim primjerom pokazuju da je znanost i kreativna i zabavna!

Svjetlana Kalanj Bognar, koordinatorica Festivala znanosti za

Medicinski fakultet u Zagrebu

Steve Jones na Medicinskom fakultetu

(Ostale potankosti o programu Festivala znanosti i svim sudionicima dostupne su na internetskoj stranici http://www.festivalznanosti.hr)

\ur|ica Ugarkovi} (Institut Ru|er Bo{kovi})

Ivica Rubelj (Institut Ru|er Bo{kovi})

Ivan Barun u akciji (kemijska radionica u Tehni~kom muzeju)

Katarina Ili}, Kristina Mlinac i Martina Ga~i} – radionica „[ifra ìvota“ (Tehni~ki muzej)

Srednjo{kolci (Kemijska radionica, Zavod za kemiju i biokemiju)

Tamara Niku{eva Marti} i Frane Pai} (Biolo{ka radionica, Tehni~ki muzej)

www.mef.hr 61


Joseph Schlessinger ro|en je u Topu-skom 1945. godine. Prije 2. svjetskog rata otac je ìvio u Slatini, a majka u Bu-gojnu. Tijekom 2. svjetskog rata njegovi su se roditelji nakon bijega iz logora pri-klju~ili partizanima. Ve}ina ~lanova nje-gove obitelji stradala je u koncentracij-skim logorima. U Hrvatskoj su mu preci ìvjeli stolje}ima. Godine 1948. obitelj je emigrirala u Izrael. Diplomirao je kemiju i fiziku u Jeruzalemu (Hebrew Universi-ty) te doktorirao kemijsku fiziku u Reho-vothu (Weizmann Institute). Nakon dok-torata radio je u sljede}im institucijama: School of Applied and Engineering Phy-sics (Cornell University), National Institu-tes of Health (Bethesda), Weizmann In-stitute i New York Medical Center, a od 2001. godine pro~elnik je Odsjeka za far-makologiju Medicinskog fakulteta Sveu-~ili{ta Yale (Department of Pharmacolo-gy, Yale University School of Medicine). U znanstvenom radu koristio se bioke-mijskim, biofizi~kim i geneti~kim meto-dama. Njegovo najva`nije prirodoznan-stveno otkri}e odnosi se na prijenos elektri~nog signala u stanici, s kodom za aktivaciju membrane receptora i tok in-formacije od povr{ine stanice u njezinu

Profesor Joseph Schlessinger – gost Znanstvene tribine Medicinskog fakulteta

unutra{njost. Na osnovi tog otkri}a ra-zvio je, zajedno sa suradnicima, novu skupinu u~inkovitih lijekova protiv tumo-ra, posebice sutent.

^lan je Nacionalne akademije znano-sti SAD-a, Instituta za medicinu Nacio-nalne akademije znanosti SAD-a, Ruske akademije znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te niza drugih aka-demija i institucija u svijetu. Dobitnik je mnogih uglednih svjetskih priznanja.

Schlessinger je autor 468 znanstvenih radova u vrhunskim znanstvenim ~asopi-sima s impresivnih 72469 citata i s h-in-deksom 142, prema ~emu se nalazi pri samom vrhu svjetske znanosti (me|u pet-naest je najcitiranijih znanstvenika u svije-tu). Daleko je najcitiraniji znanstvenik ro-|en u Hrvatskoj (72 tisu}e SCI citata).

âk svaki od njegovih devet znanstve-nih radova citiran je po vi{e od tisu}u puta, a najcitiraniji rad citiran je 4301 put. Ve}inu radova objavio je u vrhun-skim svjetskim znanstvenim ~asopisima.

Prof. Schlessinger odràva dobre znan-stvene veze s hrvatskim znanstvenicima u Hrvatskoj i kao gost sudjeluje na znan-stvenim skupovima u Hrvatskoj. Tako je

i 21. rujna ove godine odrào predava-nje u Hrvatskoj akademiji znanosti i um-jet nosti Discovery of transfer of signal in human cells and new cancer therapy, a dan poslije odrào je predavanje u sklo-pu Znanstvene tribine Medicinskog fa-kulteta Cell signaling by receptor tyrosi-ne kinases; from molecules to cancer therapy.

(preuzeto s mre`nih stranica HAZU)

Profesor Joseph Schlessinger (desno) priprema se za predavanje u sklopu Znanstvene tribine. Na slici slijeva su prof. dr. Milo{ Juda{, prodekan za znanost Medicinskog fakulteta i prof. dr. Slobodan Vuki~evi}, voditelj fakultetskog Laboratorija za mineralizirana tkiva.

Profesor Joseph Schlessinger

62 www.mef.hr


19. oùjka 2009.BIOLOGIJA AUTIZMAOrganizatori: Hrvatski institut za istraìvanje mozga i Hrvat-

sko dru{tvo za neuroznanost Tribina povodom 8. tjedna mozga u HrvatskojSudionici: akademik Ivica Kostovi}, prof. dr. sc. Vlatka Me-

ja{ki Bo{njak, prof. dr. sc. Zdravko Petanjek, prof. dr. sc. Marta Ljube{i}, prof. dr. sc. Milo{ Juda{, prof. dr. sc. Branimir Jernej, prim. dr. sc. Zorana Bujas Petkovi}, doc. dr. sc. Milan Rado{, Lana Vasung, dr. med; Ana-Marija Boha~ek, prof. defektolog, Ivan Begovac, dr. med; Marko ûljat. dr. med.

25. oùjka 2009.URED ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE: ULOGA, AKTIV-

NOSTI, USLUGE ISTRA@IVAÎMAdr. sc. Sr|an Novak, red. prof.Sveu~ili{te u Zagrebu, Voditelj Ureda za transfer tehnologije

22. svibnja, 2009.OSTEOIMMUNOLOGY AND MULTIPLE EFFECTS OF

THE IMMUNE SYSTEM ON BONEHiroshi Takayanagi, M. D., Ph. D.Professor, Department of Cell Signaling,Tokyo Medical and

Dental University, Tokyo, JapanOrganizator: Hrvatsko imunolo{ko dru{tvo

Znanstvene tribine i pozvana znanstvena predavanja u 2009. godini

25. svibnja 2009.REFINEMENTS FOR RAT HOUSING AND PROCEDURESTimo Olavi NevalainenOrganizatori: Hrvatsko dru{tvo fiziologa i Medicinski fakul-

tet Sveu~ili{ta u zagrebu

22. rujna 2009.CELL SIGNALING BY RECEPTOR TYROSINE KINASES;

FROM MOLECULES TO CANCER THERAPYJoseph Schlessinger, PH.D.Yale University School of Medicine, Department of Pharma-

cology, New Haven, SAD

2. listopada 2009.MASS SPECTROMETRIC APPROACHES FOR ELUCIDA-

TION OF “MISFOLDING” AND AGGREGATION STRUCTU-RES OF NEURODEGENERATIVE PROTEINS

Prof. dr. Michael Przybylski, Ph.D.University of Konstanz, Department of Chemistry Labora-

tory of Analytical Chemistry and Biopolymer Structure Analy-sis Konstanz, Germany

23. listopada 2009.STUDY AND RESEARCH IN GERMANY – THE SCHOLAR-

SHIPS OF THE DAAD (GERMAN ACADEMIC EXCHANGE SERVICE)

Dr. Jens Kolata (DAAD-Lektor)

Prof. dr. Nives Pe}ina-[laus i akademik Ivica Kostovi}

redovito prate Znanstvenu tribinu

www.mef.hr 63


1. Sun~anica Ljubin Sternak, dr.med.: Klini~ke i mole ku-larno-epidemiolo{ke karakteristike infekcije humanim metap-ne u mo virusom u Hrvatskoj, 03.12.2008.

2. mr.sc. Boò Lon~ar: Poreme}aj funkcije gena FHIT u kar-cinomu debelog i zavr{nog crijeva, 04.12. 2008.

3. mr.sc. Marija Crn~evi} Urek: U~inak omeprazola na sim-ptome astme u bolesnika s astmom i GERB-om, 08.12.2008.

4. Nik{a Turk, dr.med.: metaboli~ka bolest kostiju Crohno-voj bolesti. 15.12.2008.

5. mr.sc. Marija Jandrli}: Korelacija in vitro osjetljivosti gl-jiva i uspjeha antifungalnog lije~enja invazivnih gljivi~nih infek-cija u bolesnika s malignom hematolo{kom bole{}u, 19.12. 2008.

6. mr.sc. Borislav Spaji}: Procjena rizika biokemijskog re-lapsa karcinoma prostate nakon radikalne prostatektomije na osnovu patohistolo{kih obilje`ja biopsije, 19.12.2008.

7. mr.sc. Tomislav Juki}: Utjecaj unosa joda na epidemio-lo{ka i klini~kopatohistolo{ka obilje`ja karcinoma {titnja~e, 19.12.2008.

8. mr.sc. Mladen Zemba: U~inak pentadekapeptida BPC 157 na senzorno-motorni oporavak {takora nakon primjene intravenskih anestetika, 29.12.2008.

9. mr.sc. Davor Vagi}: Odnos upalne stani~ne infiltracije i biljega aktivacije upalnih stanica u bolesnika s kroni~nim ~el-jusnim rinosinuitisom, 30.12.2008.

10. mr.sc. Petar Ga}ina: Koncentracija inhibitora faktora tkivnog puta u bolesnika s dubokom venskom trombozom li-je~enih nefrakcioniranim i niskomolekulskim heparinom, 15. 01. 2009.

11. mr.sc. Dijana Krmpoti}: Utjecaj dnevnih koncentracija odabranih polutanata u zraku na hitne hospitalizacije odraslih bolesnika s bolestima di{nih putova u gradu Zagrebu, 15. 01.2009.

12. mr.sc. Zrinjka Mi{ak: Razrada postupnika za dijagnozu celijakije u djece mla|e od dvije godine, 10.02.2009.

13. mr.sc. Mislav Vrsalovi}: Sezonske promjene pojedinih upalnih i hemostatskih pokazatelja i njihova povezanost s kli-matskim faktorima u bolesnika s akutnimkoronarnim sindro-mom, 13.02.2009.

14. Ivana Kol~i}, dr.med.: Populacijsko-geneti~ke i okoli{ne odrednice metaboli~kog sindroma u populaciji otoka Visa. 23.02.2009.

15. mr.sc. Tatjana Vilibi} âvlek: Seroprevalencija i fakto-ri rizika za infekciju virusom hepatitisa C u skupinama rizi~nog spolnog pona{anja, 24.02.2009.

16. Marko Ajduk, dr.med.: Mogu}nost detekcije potenci-jalno vulnerabilnih karotidnih plakova vi{eslojnom kompjuteri-ziranom tomografijom – korelacija rezultata analize sa nalazi-ma histolo{ke analize, 10.03.2009.

17. Snjeàna Gveri}-Ahmeta{evi}, dr.med.: Pokazatelji ok sidacijskog stresa u dono{ene nedosta{~adi, 30.03.2009.

18. Maja Cigrovski Berkovi}, dr.med.: Uloga citokina i ~imbenika rasta u nastanku i napredovanju gastroenteropankreati~nih neuroendokrinih tumora (GEP-NET), 01.04.2009.

Obranjeni doktorati19. mr.sc. Mario Kopljar: Zna~aj izraàvanja dopaminom i

3’, 5’-Camp-om regularnog fosfoproteina (DARPP-32) kod adenokarcinoma debelog crijeva, 03.04.2009.

20. mr.sc. Sa{a @ivkovi}: Neurolo{ke komplikacije u boles-nika nakon transplantacije plu}a, 17.04.2009.

21. Nikica Darabo{, dr.med.: Utjecaj Interleukina 1 na pro-{irenje ko{tanog tunela nakon operacijske rekonstrukcije pred-nje ukriène sveze koljenskog zgloba, 21.04.2009.

22. mr.sc. Daniela Bandi} Pavlovi}.: Prognosti~ka vrijed-nost tumorskih antigena MAGE-A4 i NY-ESO-1 u bolesnica s povratnim karcinomom dojke, 30.04.2009.

23. Ante Obad, dr.med.: Utjecaj ronjenja na komprimirani zrak i primjene vitamina C i E na izabrane funkcije ljudskog srca i endotelnu funkciju nadlakti~ne arterije, 30.04.2009.

24. mr.sc. Mario Bili}: Izraènost receptora epidermalnog ~imbenika rasta (EGFR), vaskularnog endotelnog ~imbenika rasta (VEGF) i proto~na DNA citometrija u invertnim papilomi-ma sinusa, 04.05.2009.

25. Alan Ivkovi}, dr.med.: Cijeljenje o{te}enja zglobne hr-skavice nakon lije~enja genski promijenjenim ugru{kom auto-logne ko{tane mo`dine, 07.05.2009.

26. Anton Krni}, dr.med.: Povezanost insuficijencije ven-skih perforatora s dubokom i povr{inskom kroni~nom venskom insuficijencijom, 07.05.2009.

27. Damir Hudetz, dr.med.: Utjecaj biofilma kod stafilo kok-ne infekcije oko ~eli~nih titanijskih implantata, 12.05.2009.

28. mr.sc. Hrvoje Klobu~ar: Usporedba dodirne povr{ine tetive i kosti i primarne ~vrsto}e fiksacije tetive mi{i}a infraspi-natusa ovce pri rekonstrukciji transosealnom artroskopskom metodom i metodom dva reda ko{tanih sidara,22.05.2009.

29. mr.sc. Mladen Lon~ar: Dugoro~ne psihofizi~ke poslje-dice zato~eni{tva na mortalitet biv{ih logora{a, 02.06.2009.

30. Ivanka Petric Vickovi}, dr.med.: Prognosti~ka vrijed-nost endotelina-1 za razvoj glaukomskog o{te}enja kod boles-nika s eksfolijativnim sindromom, 09.06.2009.

31. mr.sc. Ines Bojani}: Skupljanje krvotvornih mati~nih sta nica iz krvi postupkom leukafereze velikog volumena krvi, 17.06.2009.

32. Vlatka Pandì} Jak{i}, dr.med: Odnos razine adipo-nektina u serumu i aktivacije monocita prema stupnju debljine u èna u postmenopauzi, 09.07.2009.

33. mr.sc. Davor Mayer: Analiza procesa identifikacije eks-humiranih posmrtnih ostataka `rtava Domovinskog rata, 14.07.2009.

34. Maja Hrabak Paar, dr.med.: Koli~ina i raspodjela ab-dominalne masti u osoba s morfolo{kim promjenama aorte kod MSCT aortografije, 14.07.2009.

35. Lucija Virovi} Juki}, dr.med.: Modifikacija ribavirina radi ciljane dostave hepatocitima u svrhu pobolj{anja terapije virusnog hepatitisa C, 14.07.2009.

36. mr,.sc. Josip Lukenda: Radijalni pristup u kateterizaciji sr-ca – ispitivanje vazoreaktivnosti radijalne arterije, 16.07. 2009.

37. mr.sc. Gordana Ivanac: Konvencionalni ultrazvuk i obo-jeni dopler u dijagnostici promjena na zglobovima oboljelih od reumatskog artritisa, 25.08.2009.

64 www.mef.hr


38. mr.sc.Ivica Vukovi}: Identifikacija osoba s prolapsom mitralnog zaliska koje imaju visoki rizik za nastanak komplek-snih ventrilulskih aritmija, 11.09. 2009.

39. Josip Joachim Grah, dr.med.: Zna~enje izraènosti kar-cinom/testis tumora udruènih antigena (MAGE-A1, MAGE-A3/4, NY-ESO-1) u bolesnika s rakom plu}a nemalih stanica, 18.09.2009.

40. Katarina [tingl, dipl.ing.biologije: Uloga rezultata ana lize mikrosatelitskih lokusa u transplantaciji hematopoet-skih mati~nih stanica, 22.09.2009.

41. Zdravko Mitrovi}, dr.med.: Utjecaj genetskih polimor-fizama FcyRIIIa i FcyRIIa receptora te izraàja survivina i kaspa-ze-3 na prognozu bolesnika s difuznim B-velikostani~nim lim-fomom lije~enih kombinacijom rituksimaba i kemoterapije po shemi CHOP, 23.09.2009.

42. Zrinka Ivanu{a, dr.med.: Afazija i hemodinamske pro-mjene analizirane transkranijskom dopler sonografijom u bo-lesnika s mo`danim udarom, 29.09.2009.

43. mr.sc. Tatjana Filipec Kaniàj: Utjecaj eradikacije He-licobacter pylori i ~imbenika virulencije na promjenu premali-gnih obilje`ja sluznice èluca, 16. 10. 2009.

44. mr.sc. Marko Velimir Grgi}: Prediktori u~inkovitosti ki rur{kog lije~enja polipoznog sinuitisa, 21.10.2009.

45. Daniela @itnjak, dr.med.: Ko{tani fenotip mi{eva s ugra|enim transgenom za inteleukin 7 (IL-7), 03.11.2009.

46. mr.sc Romana Gjergja Jura{ki: Klini~ki zna~aj interik-talne jednofotonske emisijske kompjuterizirane tomografije moz ga u procjeni funkcionalnog o{te}enja mozga u djece s parcijalnom epilepsijom, 12. 11. 2009.

1. prosinca 2008.

1. Ana Aljinovi}, dr. med., naslov teme: “Odre|ivanje i ulo ga centra rotacije kuka na poslijeopracijske rezultate u oso-ba sa sekundarnim osteoartritisom zbog displazije kuka“

2. Goran Bi}ani}, dr.med., naslov teme: „Ugradnja endo-proteze kroz modificirani izravni lateralni pristup na kuk u bo-lesnika s izrazitom displazijom zgloba“

3. Tonko Gulin, dr. med. naslov teme: „îmbenici koji utje-~u na jednogodi{nju smrtnost u osoba sa prijelomom gornjeg dijela bedrene kosti izazvanog djelovanjem traumatske sile ma log intenziteta“

4. Kre{imir Martinac, dr. med., naslov teme: „Ranije uvo-|enje inzulina u terapiju tipa 2 {e}erne bolesti smanjuje u~e-stalost kroni~nih komplikacija {e}erne bolesti“

5. Vilma Kosovi}, dr. med., naslov teme: „Korelacija nala-za kalcificiranih arterija dojki s aterosklerotskim promjenama karotidnih arterija“

6. Maja Bajs, dr. med., naslov teme: „Povezanost in vivo 1H MRS promjena GABE s osobitostima klini~ke slike i terapij-skog odgovora u depresivnom poreme}aju“

12. sije~nja 2009.

1. Ivan Jandri}, dr. med., naslov teme: “U~inci pentadeka-peptida BPC 157 na modelima stresne inkontinencije kod èn-ki {takora“

2. Pavle Ron~evi}, dr.med., naslov teme: „Vrijednost uri-narnog hepcidina u bolesnika sa akutnim leukemijama“

3. Mislav âvka, dr. med., naslov teme: „Kompletna ra di-olo{ka obrada mumicifiranih ostataka iz egipatske zbirke Ar-heolo{kog muzeja u Zagrebu“

4. Jure Murgi}, dr. med., naslov teme: „Onkolo{ko lije~enje i kvaliteta ìvota u èna oboljelih od raka dojke“

5. Josip Stani~i}, dr. med., naslov teme: „Utvr|ivanje zna-~ajnosti pojedinih ~imbenika koji utje~u na nadomjesno ili su-presijsko lije~enje diferenciranog karcinoma {titnja~e“

6. Vjosa Mulliqi Kotori, dr. med., naslov teme: „Metabolic parameters and fetal development in offspring of mothers with gestational diabetes“

26. sije~nja 2009.1. mr.sc. Tajana Filipec Kaniàj, naslov teme: “Utjecaj era-

dikacije i ~imbenika virulencije Helicobacter pylori na promje-nu premalignih obilje`ja sluznice èluca“

2. Tomislav Kelava, dr.med., naslov teme: „U~inak gluka-gona i cikli~nog adenozin-monofosfata na akutno o{te}enje jetre acetaminofenom“

3. Nikica Miro{evi}, mr.pharm., naslov teme: „Utjecaj far-makogeneti~kih varijacija metaboli~kih enzima i transportnih proteina na nastanak nuspojava fluvastatina“

4. Maja @ivkovi}, dr. med., naslov teme: „Povezanost gen-skih polimorfizama DRD2, DAT i COMT u oboljelih od shizofre-nije s terapijskim odgovorom na antipsihotike i ekstrapiramid-nim nuspojavama“

5. Ivana Juri}, dr. med., naslov teme: „U~estalost i ~imbe-nici rizika za razvoj kroni~nog zatajenja bubrega u bolesnika starije ìvotne dobi“

6. Daniel Dilber, dr. med., naslov teme: „Epidemiolo{ka stu dija priro|enih sr~anih gre{aka. Prospektivna hrvatska stu-dija (1.10.2002.-1.10.2007.)“

2. velja~e 2009.1. Sko~i} Milena, dr. med., naslov teme: “ Povezanost

simptoma anksioznosti, depresije i na~ina suo~avanja sa stre-som s regulacijom glikemije u adolescenata sa {e}ernom bo-lesti tipa 1“

2. Iva Blaji}, dr.med., naslov teme: „Kvaliteta ìvota i psihi-jatrijski komorbiditet u dermatovenerolo{kih bolesnika“

3. Monika Ulamec, dr.med., naslov teme: „Odnos pojav-nosti periglandularnih pukotina i izraènosti proteina ekstra-celularnog matriksa tenascina, fibronektina i galektina u ade-nokarcinomu prostate“

Odràne javne rasprave

www.mef.hr 65


4. Mario Habek, dr. med., naslov teme: „Otkrivanje bio-markera za dijagnosticiranje i pra}enje razvoja multiple sklero-ze u bolesnika s opti~kim neuritisom pomo}u genomske ana-lize ekspresijskog profila pune krvi“

5. mr.sc. Sanja Kova~i}, naslov teme: „Djelovanje du{ik (II) oksida na propusnost krvno-mo`dane barijere u {arana (Cypri-nus carpio L.)“

6. Ksenija Kranj~evi}, dr. med., naslov teme: „U~inkovitost intervencije i uloga glomerularne filtracije na ukupni kardio-vaskularni rizik u obiteljskoj medicini“

23. velja~e 2009.1. Josip Aralica, dr. med., naslov teme: „Kontrola kvalitete

klini~ko-farmakolo{kih studija prevencije ponavljanih uroinfek-cija u pedijatrijskoj populaciji“

2. Nata{a Kova~, dr. med., naslov teme: „Etiopatogenetski utjecaj pove}anog intraabdominalnog tlaka na lokalnu hemo-dinamiku, klini~ki tok i ishod bolesti u kirur{kih bolesnika“

3. Iva Hojsak, dr. med., naslov teme: „Lactobacillus GG u prevenciji gastrointestinalnih i respiratornih infekcija u hospi-talizirane djece i djece u kolektivu – randomizirana, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana studija“

4. Ana Babi}, dipl.ing. biologije, naslov teme: „Uloga miRNA-107 i miRNA-122a u regulaciji ekspresije proteina PSD-95“

5. Nino Sin~i}, dr.med., naslov teme: „Utjecaj DNA deme-tiliraju}eg agensa 5-azacitidina na eksperimentalni teratokar-cinom mi{a)“

6. Goranka Petri~ek, dr. med., naslov teme: „@ivjeti s kro-ni~ nom bole{}u: iskustvo bolesnika oboljelih od {e}erne bole-sti tip 2 i infarkta miokarda u kontekstu svakodnevnog rada obiteljskog lije~nika“

2. oùjka 2009.1. Martina Zeljko, dr. med., naslov teme: “Analiza gena i

proteina E-kadherina (CDH1) i beta-katenina (CTNNB1) u me-tastazama u mozgu“

2. Iztok Holc, dr.med., naslov teme: „Rani znakovi aterosk-leroze i utjecaj ~imbenika upale na razvoj ateroskleroze kod bolesnica s reumatoidnim artritisom“

3. Mario Sviben, dr.med., naslov teme: „Osobitosti infek-cije parazitom Trichomonas vaginalis u mu{karaca sa simpto-mima uretritisa“

4. Tonko Gulin, dr. med., naslov teme: „îmbenici koji utje-~u na jednogodi{nju smrtnost u osoba sa prijelomom gornjeg dijela bedrene kosti izazvanog djelovanjem traumatske sile ma log intenziteta“

5. Edina Berberovi}, dr. med., naslov teme: „Utjecaj glike-mije i lipidemije dijabeti~nih trudnica na metabolizam ugljiko-hidrata i lipida fetusa“

30. oùjka 2009.1. Katarina Dodig-]urkovi}, dr. med., naslov teme: “U~e-

stalost raznih oblika samodestruktivnog pona{anja kod adole-scenata i njihova karakteristi~na obilje`ja“

2. mr.sc. Velimir Altabas, naslov teme: „Razlike u klini~kom tijeku akutnog infarkta miokarda izme|u pacijenata sa i bez {e}erne bolesti“

3. Mihovil Mladinov, dr. med., naslov teme: „Stani~na i slojevna raspodjela dopaminskih receptora D2, D3 i D4 u ~eo-nom re`nju mo`dane kore ~ovjeka“

4. Goran Sedmak, dr. med., naslov teme: „Razvojno po-rijeklo intersticijskih neurona u bijeloj tvari kortikalnih girusa i regionalne razlike u njihovoj raspodjeli, brojnosti i fenotipovi-ma u mozgu odraslih ljudi“

5. Lana Vasung, dr. med., naslov teme: „Analiza kvantita-tivnih i kvalitativnih promjena fetalnih zona, oslikanih meto-dom magnetske rezonancije kao pokazatelja glavnih histoge-netskih doga|aja u normalnom razvoju ljudskog mozga“

6. travnja 2009.1. mr.sc. Davor Mayer, naslov teme: “Analiza procesa iden-

tifikacije ekshumiranih posmrtnih ostataka `rtava Domovin-skog rata“

2. mr. sc. Ivana Zadro, naslov teme: „Povezanost kroni~nog umora u bolesnika sa klini~ki izoliranim sindromom i multi-plom sklerozom sa MRZ (morbili, rubela, vari~ela zoster) re-akcijom u likvoru“

3. mr.sc. Miroslav Herceg, naslov teme: „Uloga vrste anti-psihotika i drugih ~imbenika na rehospitalizaciju bolesnika na-kon prve epizode shizofrenije“

4. Dragica Ivezi}-Lali}, dr. med., naslov teme: „Metaboli~-ki sindrom, pandemija pretilosti i u~inkovitost intervencije li-je~nika obiteljske medicne“

5. Bjanka Vuksan-]usa, dr. med., naslov teme: „Bipolarni poreme}aj raspoloènja, metaboli~ki sindrom i alostatsko op-te re}enje-multidimenzionalna analiza“ 6. Behija Berberovi}, dr. med., naslov teme: „Procjena rizika i ishod koronarne bo-lesti kod bolesnika sa {e}ernom bolesti tipa 2“

27. travnja 2009.1. Ivan Gunja~a, dr.med., naslov teme: “Profilaksa sponta-

nog bakterijskog peritonitisa u hospitaliziranih bolesnika sa de kompenziranom cirozom jetre“

2. Mirjana Miri}, dr.med., naslov teme: „Uloga razli~itih me toda funkcijske plu}ne dijagnostike u procjeni kontrole as t-me u djece“

3. Miroslav Ti{ljar, dr.med., naslov teme: „Uloga citokina TGF-beta i ET-1 te blokatora RAAS-a na progresiju glomerular-nih bolesti“

4. Maja @ivkovi}, dr. med., naslov teme: „Povezanost gen-skih polimorfizama DRD2, DAT i COMT u oboljelih od shizofre-nije s terapijskim odgovorom na antipsihotike i ekstrapiramid-nim nuspojavama“

5. mr.sc. Ante Relji}, naslov teme: „Zna~enje fluorescent-ne in situ hibridizacije (FISH UroVysion®) u ranoj dijagnostici recidiva karcinoma mokra}nog mjehura“

6. Vlatka Matkovi}, prof.rehabilitator, naslov teme: „U ~in kovitosti intervencije standardnog savjetovanja na pro-mjenu rizi~nog spolnog pona{anja prilikom testiranja na virus humane imunodeficijencije korisnika usluga Centra za testi-ranje i savjetovanje u Zagrebu u Klinici za infektivne bolesti Dr.Fran Mihaljevi}“

18. svibnja 2009.1. Ivan Dobri}, dr.med., naslov teme: “U~inak pentadeka-

peptida BPC 157 na refluksni ezofagitis tijekom akutnog pan-kreatitisa“

66 www.mef.hr


2. mr.sc. Dagmar Oberhofer, naslov teme: „Vrijednosti in-hibitora koagulacije proteina C nakon operacija debelog crije-va – mogu}a povezanost s razvojem postoperativnih kom-plikacija“

3. Ognjen Brborovi}, dr.med., naslov teme: „Povezanost formalne edukacije i pritiska okoline sa subjektivnim osje}ajem tjelesnog i du{evnog zdravlja“

4. Ivana Klinar, dr. med., naslov teme: „Uloga Interneta u edukaciji bolesnika: iskustva specijaliziranog medicinskog In-ternet portala PLIVAzdravlje.hr“

5. Marija Gulija, dr.med., naslov teme: „Uvo|enje DRG (Diagnosis Related Groups, Dijagnosti~ko srodne skupine) mo-dela pla}anja bolnicama kao sistem financiranja bolni~kog su-stava u Republici Makedoniji i mogu}nosti njegove nadopune i nadgradnje“

6. Darko Kranj~ec, dr.med., naslov teme: „Metaboli~ki sin-drom x i njegove komponente kao nezavisni ~imbenici rizika za prognozu u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom“

7. mr.sc. Velimir Altabas, naslov teme: „Razlike u klini~kom tijeku akutnog infarkta miokarda izme|u pacijenata sa i bez {e}erne bolesti“

25. svibnja 2009.

1. Sa{a Badèk, dr.med., naslov teme: “Kinetika i prog no-sti~ki zna~aj serumske koncentracije HER2/ECD u bolesnica s tumorima dojke u Hrvatskoj“

2. Marin Prpi}, dr.med., naslov teme: „U~inak razli~itih te-rapijskih doza radioaktivnog joda (131I) na ablaciju tkiva {tit-nja~e u bolesnika s diferenciranim karcinomom {titnja~e“

3. Marija Rakovac, dr.med., naslov teme: „Sredi{nja temperatura ljudskog tijela kao pokazatelj u procjeni anaero-bnog praga pri progresivnom testu optere}enja na pokret-nom sa gu“

4. Damir Homolak, dr. med., naslov teme: „Pouzdanost dosada{njih kriterija u odre|ivanju indikacije za biopsiju limf-nog ~vora ~uvara u bolesnika s primarnim melanomom koè“

5. Dinko Vidovi}, dr.med., naslov teme: „Rani uvid u sta-bilnost djelomi~ne endoproteze kuka periprosteti~kom denzi-tometrijskom analizom gusto}e kosti“

6. Iva Topi}, dr.med., naslov teme: „Regulacija diferencija-cije stanica akutne promijelocitne leukemije ko{tanim morfo-genetskim proteinima“

7. mr. sc. Merita Emini-Saduku naslov teme: „The effect of glimepiride on insulin resistance and left ventricular funct-ion in type 2 diabetes“

1. lipnja 2009.

1. Jurica Marakovi}, dr.med., naslov teme: “U~inak pro-mjene osmolarnosti krvi i cerebrospinalnog likvora na volu-men tlaka cerebrospinalnog likvora“

2. Jelena Kos, dr.med., naslov teme: „Biljezi o{te}enja pro-k simalnog tubula u endemskoj nefropatiji“

3. Tomislav Kuzman, dr.med., naslov teme: „Novi ekspe-rimentalni pristup u istraìvanju povezanosti intrakranijskog i intraokularnog tlaka“

4. Maja Karaman Ili}, dr. med., naslov teme: „Pozitivni u~i nak vremenskog uskla|ivanja elektivnih kirur{kih zahvata

za kroni~ne bolesnike pove}anog peri operacijskog rizika pri-kazan na modelu Epidermolysis Bullosa bolesnika“

5. Andrija [kopljanac-Ma~ina, dr.med., naslov teme: „Mo gu}nost predvi|anja upotrebe privremene premosnice mje renjem povratnog tlaka za vrijeme karotidne endarterek-tomije“

6. Maja Banovi}, dr.med., naslov teme: „Vrijednost HPV tipizacije u pra}enju bolesnica s permalignim promjenama i po~etnim karcinomom vrata maternice nakon lije~enja koniza-cijom“

7. Irena Novosel, dr. med., naslov teme: „Pokazatelji inten-ziteta intoksikacije terminske posteljice duhanskim dimom“

29. lipnja 2009.

1. mr.sc. Goran [timac, naslov teme: “Detekcija karcinoma prostate u ponovljenoj biopsiji na osnovi karakteristika upal-nog infiltrata i pojavnosti proliferativne upalne atrofije u ini-cijalnoj biopsiji prostate“

2. mr. sc. Dubravko Huljev, naslov teme: „Tipizacija vrste tkiva u kroni~nim ranama temeljem digitalne fotografije ra-ne“

3. mr. sc. Gordana Horvati} Herceg, naslov teme: „Klini~ki zna~aj urokinahznog aktivatora plazminogena i njegovog in-hibitora PAI-1 u bolesnika s karcinom {titnja~e“

4. mr.sc. Zdravko Babi}, naslov teme: „Vrijednost Hrvat ske mreè primarne perkutane koronarne intervencije u po bolj-{anju ishoda lije~enja bolesnika s akutnim infarktom miokarda sa ST- elevacijom na nacionalnoj razini“

5. [ime Manola, dr. med., naslov teme: „Uloga atrioven-trikulskog intervala na interventrikulsku disinkronizaciju i udar-ni volumen kod bolesnika s totalnim AV blokom i implantira-nim DDD elektrostimulatorom srca“

6. mr.sc. Marko Nikoli}, naslov teme: „U~inkovitost lije-~enja pretilosti intragastri~nim balonom i barijatrijskim zahva-tima s osvrtom na promjene koncentracije hormona grelina i leptina u serumu“

31. kolovoza 2009.

1. Tina Du{ek, dr.med, naslov teme: “Mineralna gusto}a kosti i biljezi ko{tane pregradnje u bolesnika sa stomatotropi-nomom“

2. Antonela Bazina, dr.med., naslov teme: „Uloga gen-skih biljega u razvoju ateroskleroze i cerebrovaskularnih bole-sti“

3. Petra Bago, dr.med., naslov teme: „Utjecaj CagA anti-gena bakterije Helicobacter pylori u razvoju aterosklerotske karotidne bolesti“

4. Lidija De`malj Grbelja, dr.med., naslov teme: „Analiza refleksa treptaja u oboljelih od multiple skleroze“

5. Iva Kirac, dr.med., naslov teme: „Utvr|ivanje u~estalosti rizi~nih genskih polimorfizama rs10795668 (L0C338591), rs16892766 (EIF3H), rs3802842 (LOC120376) i rs4939827 (SMAD7) u pacijenata s kolorektalnim karcinomom“

6. mr.sc. Ante Maru{i}, naslov teme: „Infekcije uzrokova-ne netuberkuloznim mikobakterijama - epidemiologija, slikov-ni prikaz i klini~ki zna~aj“

www.mef.hr 67


7. rujna 2009.1. Marta Perovi}, dr.med, naslov teme: “Uspje{nost po-

~etnog antiretrovirusnog lije~enja u Hrvatskoj u razdoblju 1998. do 2007.godine“

2. Vladimir Banovi}, dr.med., naslov teme: „Antenatalni ~imbenici rizika i mogu}nosti prenatalne dijagnostike o{te}e-nja mozga magnetskom rezonancijom“

3. Emina Hadìpa{i}, dr.med., naslov teme: „Neurolo{ki ishod novoro|en~adi sa hipoksi~nim o{te}enjem bubrega“

4. Hrvoje Vraì}, dr.med., naslov teme: „Razli~itost hospi-taliziranih koronarnih bolesnika u Republici Hrvatskoj s obzi-rom na izabrane bihevioralne (duhan, alkohol i fizi~ka aktiv-nost) i interim ~imbenike rizika (povi{eni arterijski tlak i pre-komjerna tjelesna teìna)“

5. Tomislav Cerove~ki, dr.med., naslov teme: „Metilpred-nizolon acetatom induciran model oteànog cijeljenja liga-menta kod {takora i u~inak primjene pentadekapeptida BPC 157“

6. mr.sc. Vesna Tripkovi}, naslov teme: „Bakterijska vagi-noza: mikrobiolo{ka dijagnostika i ispitivanje osjetljivosti na metronidazol i klindamicin bakterija povezanih s bakterijskom vaginozom“

7. Bojan Krebs, dr.med., naslov teme: „Randomizirano dvostruko slijepo istraìvanje primjene sinbiotika u preoperati-vnoj pripremi bolesnika za elektivnu operaciju raka debelog crijeva“

28. rujna 20091. Ksenija Makar-Au{penger dr.med., naslov teme: „Utje-

caj kombinacije polimorfizma gena CYP2C9, VKORC1 i MDR1 na individualizaciju terapije varfarinom“

2. Bo{ko Skori}, dr.med., naslov teme: „Osobitosti otpor-nosti na antitrombocitne lijekove u bolesnika s akutnim infark-tom miokarda sa ST-elevacijom lije~enih standardnim dozama acetilsalicilne kiseline i klopidogrela“

3. mr.sc. Jozica [iki} Vagi}, naslov teme: „Psihosocijalne karakteristike kao ~imbenici rizika u hospitaliziranih koronar-nih bolesnika u Hrvatskoj“

4. mr. sc. Sanja Kusa~i} Kuna, naslov teme: „Usporedba razli~itih doza joda-131 u ablaciji ostatnog tkiva {titnja~e na-kon totalne tireoidektomije radi papilarnog karcinoma {tit nja-~e, te uloga re kom binantnog humanog tireotropina (rhTSH) kod ablacije“

5. Marija Buljan, dr.med., naslov teme: „Prognosti~ka vri jednost izraènosti galektina-3 u primarnim melanomima ko e“

6. mr.sc. Igor Toma{kovi}, naslov teme: „Prognosti~ka va`nost izraènosti C-MYC proteina i Caveolina-1 na bioptati-ma u procjeni signifikantnosti raka prostate u skupini bole-snika niskog rizika“

7. Ivana Pogledi}, dr.med., naslov teme: „Razmje{taj i feno-tipske zna~ajke glija stanica u razli~itim stani~nim odjelcima ~eo-nog re`nja u normalnom i o{te}enom mozgu prematurusa“

5. listopada 2009.1. Vesna ]osi}, dr.med., naslov teme: „Demografske i jav-

nozdravstvene odrednice razvoja porodni{tva i primaljstva u Slavonskome Brodu tijekom 19. stolje}a“

2. Ivana Kraljevi}, dr.med., naslov teme: „Klini~ka i hor-monska obilje`ja incidentaloma nadbubre`ne `lijezde“

3. Nevena Krni}, dr.med., naslov teme: „Klini~ke, bioke-mijske i molekularne karakteristike bolesnika s neklasi~nom kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom zbog manjka 21-hi-droksilaze u Hrvatskoj“

4. Andreja Bari{in, dr.med.,, naslov teme: „Povezanost rad nog statusa i kvalitete ìvota èna s invaliditetom“

5. Jasna Vu~ak, dr. med., naslov teme: „Stavovi pacijenata prema preventivnim aktivnostima koje provodi lije~nik obitelj-ske medicine i njegova intervencija na ~imbenike rizika za ce-rebrovaskularna oboljenja“

6. Ana Gregl, dr. med., naslov teme: „Poreme}aji pona{a-nja kod djece s govorno jezi~nim pote{ko}ama u pred{kolskoj dobi i emocionalna kompetencija njihovih majki“

7. mr.sc. Slavica Jur~evi}, naslov teme: „Osobitosti sje}anja na traumatski doga|aj nestanka i posmrtne identifikacije sina deset godina poslije nestanka: kvalitativna analiza“

12. listopada 2009.

1. mr.sc. Jelena Petrinovi}-Dore{i}, naslov teme: „Retino-patija nedono{~adi – pojavnost, rizi~ni ~imbenici, lije~enje i is-hod“

2. Sonja Alimovi}, dipl.defektolog., naslov teme: „Razvoj funkcionalnog vida kod djece s perinatalnim o{te}enjem moz-ga“

3. Sanja Tomasovi}, dr.med., naslov teme: „Korelacija re-trospektivnog ispitivanja mogu}ih antenalatnih uzroka cere-bralne paralize i prospektivnih ultrazvu~nih pretraga u visoko-rizi~noj skupini trudnica“

4. Gordan Grahovac, dr.med.,, naslov teme: „Utjecaj orhi-dektomije na izvanorbitalnu suznu `lijezdu {takora“

5. Danijela Kolenc, dr. med., naslov teme: „Imunohistoke-mijska koekspresija 4-hidroksinonenala i prominina-1 u tkivu naj~e{}ih neuroepitelnih tumora mozga“

6. mr.sc. Valerija Stameni}., naslov teme: „îmbenici ri-zika za rak dojke u populacijskom probiru èna u dobi 50-69 godina u Republici Hrvatskoj“

7. mr.sc. Kristina Fi{ter, naslov teme: „Preventabilni ~imbe-nici rizika za abdominalnu pretilost u èna fertilne dobi“

26. listopada 2009.

1. mr.sc. Boìca Vrabec Branica, naslov teme: „Primjena lu`nate lize u izolaciji DNA kao novi pristup analizi genskih bi-ljega bronhalne sluznice iz rutinskih citolo{kih uzoraka dobive-nih tijekom bronhoskopije“

2. Marko Mili}, dr.med., naslov teme: „Utjecaj kroni~nih bolesti na subjektivnu procjenu zdravlja u Hrvatskoj s poseb-nim osvrtom na specifi~nosti i razlike mediteranskih i nemedi-teranskih regija“

3. Boris Ujevi}, dr.med., naslov teme: „Izraènost VEGF-a i e-NOS-e u tkivu posteljica iz trudno}a pra}enih intrauterinim zastojem rasta ploda“

4. mr.sc. Antea Topi}, naslov teme: „Dokaz M. genitalium u mu{karaca sa sindromom kroni~nog prostatitisa: prevalen-cija, dono{enje kriterija dijagnoze te utvr|ivanje potrebe rutin-skog probira populacije“

68 www.mef.hr


14. lipnja 2009.Marija Alilovi}Jozo Blaji}Ana Borove~kiIrena Brali}Ana BudimirSuzana Bukovski SimonoskiIvo Curi}Branka û~evi}Ivan GornikLovorka Grgurevi}Azra Hur{idi}-Radulovi}Antonija Ivi~evi}Darko Ka{telanBranko Kolari}Robert Kolundì}@eljko Kova~i}Andrija Krivi}Borut MarnBranka Mazul-SunkoSlobodan Mihaljevi}Mate Mihanovi}Milanka Mr~elaLadislav Pavi}Branimir Petrovi}Vanda Ple~koZdravka Poljakovi}Ivica SjekavicaMario Stare{ini}

Feodora StipoljevMihajlo StrelecMaja StrozziTomo [ari}Deana [turmSr|ana Telarovi}Marija Vrca BoticaDalibor Vukeli}

13. rujna 2009.

Marko AjdukGorana AralicaDaniela Bandi} Pavlovi}Nata{a BeaderMario Bili}Kajo Bu}anMaja Cigrovski Berkovi}Marija Crn~evi} UrekSilvija ûkovi} âvkaDavor Galetovi}Miroslav Gjura{inSnjeàna Gveri}-Ahmeta{evi}Irena Hrsti}Vi{nja Ivan~anAlan Ivkovi}Marija Jandrli}Tomislav Juki}Ika Kardum-SkelinIvana Kol~i}

5. Jo{ko Bulum, dr. med., naslov te-me: „U~inak manualne aspiracijske trom-bektomije na u~estalost pojave in-stent restenoze u bolesnika s akutnim infark-tom miokarda lije~enih primarnom per-kutanom koronarnom intervencijom“

6. Branka Petri~evi}, dr.med., na-slov teme: „Utjecaj agonista Toll-like re-ceptora 7/8 (CL097) na ekspresiju signal-nih mo lekula IRAK-M i BCL3, va`nih za imunosupresiju induciranu protrahira-nom sepsom i malignim tumorom“

7. Boris Jelavi}, dr.med., naslov te-me: „Prognosti~ka vrijednost kolonizaci-je rinosinusne sluznice s Helicobacter py-lori na u~inkovitost funkcijske endoskop-ske kirurgije sinusa“


Promocije doktora znanosti u podru~ju biomedicine i zdravstva

2. studeni 2009.

1. @eljko ôlak, dr.med., naslov te-me: „Poreme}aj neurokognitivnih funk-cija i uloga cerebralne oksimetrije kod kirur{ ke revaskularizacije srca“

2. Silvija Hunyadi-Anti~evi}, dr.med., naslov teme: „Analiza ~imbenika koji utje~u na osposobljenost polaznika organiziranog programa trajnog usavr-{avanja iz podru~ja reanimacije“

3. Iris Sarajli} Vukovi}, dr.med., na-slov teme: „Kroni~na depresija kao ~im-benik pogor{anja samoprocijenjenog fi-zi~ kog zdravlja u izbjeglica izloènih rat-noj traumi“

4. mr. sc. Dardan Kocinaj, naslov te-me: „Effect of Creatine and Physical Ex-er cise on Glucose Concentration in Pa-tients with Type 1 Diabetes Mellitus“

5. Andrea [imi} Klari}, dr. med., naslov teme: „Neuroraz vojni poreme}aji u pred{kolske djece ro|ene s intrauteri-nim za stojem rasta s posebnim osvrtom na prediktivnu vrijednost dinamike rasta opsega glave“

6. Mario ]ori}, dr.med., naslov te-me: „Usporedba dviju me toda laparo-skopskog lije~enja endometrioma jaj-nika; broj an tralnih folikula, FSH, inhibin B i Anti-Millerov hormon u pro cjeni pri-~uve jajnika“

Jasminka Kopi}Mario KopljarAnton Krni}Zorana Ku{evi}\ur|ica Lazi}Boò Lon~arMarijana Ljubi}Sun~anica Ljubin SternakIvana Marekovi}Tomislav Mileti}Zrinjka Mi{akBerivoj Mi{kovi}Milko PadovanIvan PuljizUrelija RodinTomislav Smoljanovi}Borislav Spaji}Vito Star~evi}Vesna [endula Jengi}Sanda [krinjari}-CincarDanijela [timacDrago Tur~inovNik{a TurkDavor Vagi}Tatjana Vilibi} âvlekStjepan Vi{nji}Jadranka Vla{i}-MatasMislav Vrsalovi}Sa{a @ivkovi}

Lovorka Grgurevi}, nova doktorica znanosti

www.mef.hr 69

suradnjamef.hr suradnja

Provedba programa ERASMUS u akademskoj godini 2009./2010.

U~inci neposredno zavr{enog natje-~aja za program Erasmus pokazuju da program nije realiziran u cjelosti, te da zasad funkcionira samo na razini odla-ze}ih studenata (odlaze}a mobilnost, „out going students“) za razdoblje studi-ja na nekom od partnerskih Europskih sve u~ili{ta. To zna~i da inozemne part-nerske institucije u potencijalnom pro-gramu razmjene s zagreba~kim Sveu~i-li{tem ne mogu financirati dolazak vla-stitih studenata (dolaze}a mobilnost, („in coming students“) iz sredstava na-mijenjenih za program cjeloìvotnog u~e nja („life long learning“, LLP program-me), od kojih se financira i program Era-smus, kao jedan od njegovih najzna ~aj-nijih sastavnica. Prema tome je program Erasmus u Hrvatskoj u tranzicijskoj, prob-noj fazi koja jo{ uvijek ima zna~ajke pro-grama kojim se ispituje zainteresiranost, ali i pripremljenost akademske za jednice za puno ostvarenje europskog progra-ma mobilnosti u podru~ju viso ko {kol-skog obrazovanja.

Tako je na temelju odluke Senata Sve-u~ili{ta u Zagrebu od 12. svibnja 2009. i sklopljenih bilateralnih ugovora sa stra-nim visoko{kolskim ustanovama, Sveu ~i-li{te u Zagrebu raspisalo natje~aj za su-djelovanje u programu Europske Unije ERASMUS za financijsku potporu stu-dentima koji odlaze na razdoblje studi-ranja na partnerske inozemne visoko-{kolske institucije u zimskom i ljetnom semestru ak.god. 2009./2010. Sveu ~ili-{te je od Agencije za mobilnost Repu-blike Hrvatske zatraìlo 125 mjesta za odlaze}e studente, 32 mjesta za mobil-nost nastavnika i 5 mjesta za administra-tivno osoblje. Odlukom Agencije za mo-bilnost iz IPA sredstava odobreno je 88.500 € za 59 studenata, 9.072 € za 7 nastavnika, te 3.888 € za 3 djelatnika predstavnika fakultetske administracije i 6.210 € za organizaciju mobilnosti. Od Ministarstva znanosti obrazovanja i {por-ta naknadno je dobiveno jo{ 93.000 € za 62 studenta, ~ime je omogu}ena od-laze}a mobilnost za sveukupno 121 stu-denta i 12 nastavnika uz potporu od

200.670 € za potrebe sveukupne mobi-lnosti Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Financijski, to zna~i da studenti iz pred-vi|enih sredstava dobivaju od Agencije mjese~nu stipendiju od 300 €, a dogo-voreno je da Sveu~ili{te, ovisno o kona~-nom broju prijava, sufinancira studente i iz vlastitih sredstava sa 150-200 €, {to ukupno iznosi pribli`no 450-500 € mje-se~no. Nastavnicima i administrativnom osoblju predvi|eno je osigurati stvarne putne tro{kove u najvi{em iznosu od 300 €, te dnevnicu u iznosu od 70% najvi{eg ukupnog iznosa dnevnice koju odre|uje Europska komisija.

Predvi|eno trajanje razdoblja studira-nja na visoko{kolskim institucijama part-nerskih sveu~ili{ta jest: a) od tri do dva-naest mjeseci za sve razine odlaze}ih studenata (diplomski i doktorski studij), b) od jednog dana do {est tjedana za odlaze}u mobilnost nastavnika u svrhu nastave, te c) od pet do {est tjedana u svrhu stru~no-znanstvenog usavr{a va-nja. Za administrativno osoblje pred vi-|eni su studijski boravci na partnerskim institucijama u trajanju od 5 dana do 6 tjedana.

U svezi s potpunim ispunjenjem for-malno-pravnih uvjeta programa Eras-mus, dana 5. svibnja 2009. godine obja-vljeno je na stranicama Izvr{ne agencije Europske komisije da je Sveu~ili{te u Za-grebu dobilo „Erasmus University Exten-ded Charter“ (EUCX) za razdoblje od akademske godine 2009. do 2013./2014. Tijekom rujna 2009. godine o~ekuje se primitak potpisane povelje od Europske komisije. Termin „extended charter“ zna-~i da planirana mobilnost moè uklju-~ivati i studentsku praksu koja se tako|er mora provoditi strukturirano. Identifika-cijski Erasmus broj Sveu~ili{ta u Zagrebu je HR ZAGREB01. Erasmus University Char ter omogu}uje svim sastavnicama Sveu~ili{tu u Zagrebu da u okviru pro-grama cjeloìvotnog u~enja sudjeluju u decentraliziranim Erasmus aktivnosti-ma koje se provode posredstvom nacio-nalne Agencije za mobilnost i programe Europske zajednice, te da sudjeluju i u

centraliziranim Erasmus aktivnostima koje se provode kroz izvr{nu agenciju Europske komisije (multilateralni projek-ti, mreè i prate}e mjere).

Zaklju~no se moè kazati da se nakon zavr{enog natje~aja 1. lipnja ove godine za program odlaze}e mobilnosti (na po-nu|ena sveu~ili{ta u Innsbrucku i Mari-boru) nije prijavio niti jedan student sa zagreba~kog medicinskog fakulteta. Izo-stanak interesa na{ih studenata za EU programe mobilnosti moè se opravdati nerazumno kratkim natje~ajnim rokovi-ma, nedovoljnim informiranjem stude-nata o europskim programima mobilno-sti, ali mo`da prije svega i zbog posto-je}ih studentskih razmjena koje se tradi-cionalno odvijaju unutar studentskog zbo ra Medicinskog fakulteta i CROM-SIC-a. U svakom slu~aju, za upravu Me-dicinskog fakulteta iznimno je va`no osi-gurati sklapanje odre|enog broja kva-litetnih ugovora o suradnji s partnerskim sveu~ili{tima na kojima se provode suk-ladni programi studija s jasno definira-nim ishodima u~enja uz odgovaraju}i bo dovni ECTS sustav i uzajamno dogo-vorenim i to~no utvr|enim ugovorima o u~enju.

@elimo navesti tvrdnje koje smo ve} u nekoliko puta izrekli tijekom rasprave o mobilnosti studenata: studentska mobil-nost unutar programa Erasmus odrìva je samo ako je izvrsno strukturirana i ako osigurava studentima priznavanje obrazovnog iskustva ste~enog na ino-zemnom partnerskom sveu~ili{tu. Dru-gim rije~ima, razdoblje studiranja prove-deno prema unaprijed to~no dogovore-nim pravilima mora se po povratku stu-denta na mati~ni fakultet priznati kao jednako, ako ne i vi{e vrijedno, osobito ako se promatra u interkulturalnom kon-tekstu kao i civilizacijskom perspektivom putem kojih studentska mobilnost po-staje bitna dodana vrijednost i jedinstve-no vlastito iskustvo za svakog studenta koje je ste~eno i doìvljeno u okviru eu-ropskog obrazovnog prostora.

@elimir BradamanteDrago Horvat

70 www.mef.hr

suradnjasuradnja mef.hr

Erasmus je program mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja u visoko{kolskom obrazovanju. Cilj je tog programa ja~anje Europskog visokoobrazovnog prostora kao i uloge visokog obrazovanja i stru~nog usavr{avanja u procesu inovacija. Preko Sveu~ili{ta u Zagrebu i na{a je institucija uklju~ena u program Erasmus.

Kako bi se mogla provesti razmjena, skla paju se Me|usveu~ili{ni sporazumi koji definiraju razmjenu studenata te na-stavnog i administrativnog osoblja, a skla-paju se za pojedina podru~ja. Za po dru~je medicine trenuta~no vrijede pot pisani spo razumi sa Sveu~ili{tem u Mariboru, te s Medicinskim sveu~ili{tem u Innsbrucku, pa su to ujedno i jedine institucije s koji-ma je u ovome ~asu mo gu}a razmjena koja uklju~uje na{ fakultet. Sporazum s Innsbruckom potpisan je tijekom 2008. zalaganjem mojega du gogodi{njeg surad-nika profesora neuro anatomije Larsa Kli-maschewskog. Prof. Klimaschewski je ta-da bio Erasmus koordinator Medicinskog Sveu~ili{ta u Inns brucku. O tome prof. Kli-maschewski ka e:

„Medicinsko Sveu~ili{te u Innsbrucku ima potpisane Erasmus sporazume sa 76 sveu~ili{ta u Europi. Za nas je ovaj vid me|unarodne suradnje u kojem je omo-gu}ena razmjena i studenata i nastav-

Erasmus suradnja s Medicinskim Sveu~ili{tem u Innsbrucku

nika iznimno vaàn. Odlazak studenata na druga Sveu~ili{ta {iri njihove vidike, a tako|er razmjena iskustava sa studenti-ma koji dolaze do nas pridonosi na{im vla stitim studentima. Time postajemo uk lju~eni i povezani u {iroku mreù eu-ropske medicinske edukacije.“

Na osnovi Me|usveu~ili{nog sporazu-ma proveo sam u oùjku 2009. tjedan dana u Innsbrucku i odrào nastavne je-dinice za njihove dodiplomske i poslijedi-plomske studente. Posebno mi je bilo za nimljivo uo~iti povezanost u nastavi iz neuroanatomije izme|u molekularnih, mor folo{kih i klini~kih principa. Sli~no na {em fakultetu, tradicija je ono ~ime se Innsbruck ponosi i na ~emu gradi mo-derne pristupe u nastavi i istraìvanjima. „Medicina ima dugu tradiciju u Inns bruc-ku od samog osnutka Sveu~ili{ta 1669. godine,“ kaè profesor Klimaschewski. „godine 1733. ovdje je osnovana prva Katedra za kirurgiju, a 1869. je car Fra-njo Josip uspostavio Medicinski fakultet kao nezavisnu instituciju. To smo bili do 2004., kada smo se pretvorili u posebno Medicinsko sveu~ili{te.“

Dok se nastava izvodi u staroj zgradi Fakulteta koja je obnovljena u skladu sa suvremenim zahtjevima, znanstvena is-tra ivanja su smje{tena u modernoj zgra-di Sveu~ili{ne bolnice, koja je neposred-no pokraj. Ono {to mi se u~inilo velikom predno{}u njihova pristupa jest ~injeni-ca da je laboratorij prof. Klimaschew-skog smje{ten na istom katu s Klinikom za neurokirurgiju. To omogu}uje mla-dim lije~nicima specijalizantima da u stan kama izme|u klini~kih obveza sudje-luju u znanstvenom radu koji se odvija na istome katu. Ova fizi~ka povezanost

djeluje kao snaàn katalizator znanstve-ne edukacije mladih ljudi i poti~e transla-cijski pristup u temeljnim neuroznan-stvenim istraìvanjima.

„Moderna neuroznanost je u sredi{tu Zavoda za neuroanatomiju. Na{a grupa je sna`no orijentirana prema molekular-noj i stani~noj biologiji.“ obja{njava prof. Klimaschewski. „Kako sve vi{e i vi{e ge-na biva povezano s normalnim i pato-lo{kim djelovanjem mozga, njihovo zna-~enje moè biti razja{njeno samo ako po stoje to~ne odrednice − koje anatom-ske regije i koji tipovi ìv~anih stanica izraàvaju ove gene. Suvremene neuroa-natomske tehnike omogu}avaju potrebni znanstveni napredak u ovom po dru~ ju.“

„Zavod za neuroanatomiju Medicin-skog sveu~ili{ta u Innsbrucku povezuje spoznaje u istraìvanjima bolesti ljudi sa stani~nim i molekularnim rezultatima do-bivenim na nizu laboratorijskih ìvotinj-skih modela. Ove spoznaje primjenjuju se u nastavi funkcionalne i komparativ-ne neuroanatomije, te u radionicama ko-jima je tema oslikavanje mozga. Sama istraìvanja koja provodimo, osnivaju se na morfolo{kom prou~avanju akson-skog rasta i plasti~nosti ìv~anog tkiva u odgovoru na o{te}enje perifernog ìv-~anog sustava.“

Osim nastavne suradnje razmatrali smo i znanstvenu, te je na{ znanstveni novak ing. Katarina Kapuralin potom pro vela tjedan dana u Innsbrucku u cilju savladavanja tehnike in situ RNA hibridi-zacije, a zajedno s prof. Klimaschewskim namjeravamo prijaviti europski projekt ko jemu je svrha obrazovanje – FP7 po-~etnu trening mreù Marie Curie.

Sre}ko Gajovi}

Profesor neuro anatomije Lars Kli maschewski

www.mef.hr 71

hiimmef.hr hiim

Od 21. do 28. lipnja 2009., u Poslijediplomskom sredi{tu zagreba~kog Sveu~i li{ ta u Dubrovniku odràna je me|u na rodna ljetna {kola neuroznanosti pod na zivom „Stress, Drug Addiction and Eating Disorders“, u organizaciji programa europskih neuroznanstvenih {kola (PENS, Programme of European Neuroscience Schools) i uz dodatnu potporu po znate izdava~ke ku}e Blackwell Publishing. Hrvatsko dru{tvo za neuroznanost sa sjedi{tem u Hrvatskom institutu za istraìvanje mozga Medicinskog fa kulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu prihvatilo je poziv Udruènja europskih neuroznanstvenih dru{tava (FENS, Federation of European Neuroscience Societies) da preuzme zadatke lokalne organizacije PENS/Blackwell ljetne neuroznanstvene {kole u Dubrovniku.

Znanstveni organizatori {kole bili su znanstvenici Rafael Maldonado i Miquel-Angel Serra iz Laboratorija za neurofar-

ME\UNARODNA NEUROZNANSTVENA [KOLA

PENS/Blackwell »Stress, Drug Addiction and Eating Disorders« Dubrovnik, 21. – 28. lipanj 2009.

makologiju Sveu~ili{ta Pompeu Fabra (Barcelona, [panjolska). U {koli je sudje-lovalo 17 predava~a iz nekoliko svjetskih znanstvenih ustanova. Program {kole je bio namijenjen mladim europskim i svjet-skim znanstvenicima koji su za sudjelo-vanje u radu {kole izabrani na temelju strogih kriterija znanstvene izvrsnosti. Su dionici {kole su svoje rezultate pred-stavili u obliku postera, a tako|er su for-mirane studentske radne skupine koje su obra|ivale pojedine zadane teme sa svojim mentorima-predava~ima. Izabra-nih 36 studenata stiglo je iz ~ak 17 ze-malja svijeta (Europa, Sjeverna i Ju`na Ame rika, Indija). Ova neuroznanstvena {ko la bavila se uglavnom sljede}im te-mama: neurobiologija stresa, kortikoste-roidi i neurobiologija, animalni modeli po reme}aja hranjenja, animalni modeli ovisnosti, neurobiologija jedenja i pore-me}aja jedenja, endokanabinoidi i njiho-va uloga u poreme}ajima pona{anja i ovis nosti.

Poslijediplomsko sredi{te u Dubrovni-ku, poznato po izvrsnoj tehni~koj op-remljenosti i podr{ci, te profesionalnom i ljubaznom osoblju, bilo je mjesto svako-dnevne, intenzivne komunikacije, disku-sija i druènja predava~a i studenata ti-jekom odràvanja {kole. Kao lokalni or-ganizatori ove neuroznanstvene {kole ima li smo zadovoljstvo upoznati nove ko-

lege neuroznanstvenike i uspostaviti ko-risne kontakte za neke budu}e znanstve-ne i kolegijalne suradnje.

Podaci o PENS, te FENS/IBRO progra-mu europskih neuroznanstvenih {kola do stupni su na internetskoj stranici: http://fens.mdc-berlin.de/pens/

Lokalni organizacijski odbor PENS/Black well {kole, Dubrovnik 2009: Ivica Ko stovi}, Svjetlana Kalanj Bognar, Ivana Dazgi}, @eljka Pavlovi}.

Svjetlana Kalanj Bognar

Poster sekcija Zajedni~ka fotografija sudionika PENS/Blackwell, Dubrovnik 2009.

Izlet na Lokrum

Izlet na Lokrum

72 www.mef.hr

hiimhiim mef.hr

Ovogodi{nji Tjedan mozga organizi-ran je u 5 sveu~ili{nih centara (Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Zagreb). U ~ast obi-ljeàvanja 200-tog ro|endana Charlesa Darwina i 150. obljetnice objavljivanja njegove knjige „Origin of Species“ tema Tjedna mozga u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog instituta za istraìvanje moz-ga bila je „Mozak i evolucija“. Jedna od najinteresantnijih tema za op}u po-pulaciju zasigurno je {to nas ~ini ljudima, odnosno koje su to osobine jedinstvene za ~ovjeka, te kako su povezane sa strukturom i funkcijom mozga. Tjekom tjedna mozga odràna su mnoga javna predavanja, a na{i nastavnici i suradnici imali vi{e od 50 televizijskih i drugih me-dijskih nastupa obra|uju}i teme vezane uz mozak. Vi{e od 1000 posjetitelja pri-sustvovalo je javnim predavanjima o spe-

cifi~nim poreme}ajima mozga (kao {to su shizofrenija, autizam, depresija) i go-voru kao vrlo va`noj ljudskoj osobini. Ti-jekom cijelog Tjedna mozga organizirali smo predavanja i radionice za vi{e od 500 pred{kolske i {kolske djece, te stu-dente i njihove odgajatelje i nastavnike. U godini Darwina nu`no je istaknuti koji sustavi mozga bi mogli biti jedinstveni za ~ovjeka, te objasniti {to je neuro bi o-lo{ka podloga razli~itih neurolo{kih i mentalnih bolesti specifi~nih za ~ovjeka (kao poreme}aji govora, shizofrenija, au-tizam). Jedno od podru~ja mozga ko je se tjekom evolucije jako razvilo kod ~o -vjeka je ~eoni reànj. Na predavanjima i radionicama prikazane su nove spo znaje o tome kako ljudski ~eoni reànj radi pri-likom dono{enja odluka, emocionalne re gulacije i socijalne interakcije (uklju ~u-

TJEDAN MOZGA16. – 22. oùjak 2009

ju}i i moralne stavove), razmi {ljanju i je-ziku. Nadalje, predstavili smo trenuta~ne spoznaje o funkcionalnim sustavima i struk turama specifi~nim za ~o vjeka, ko-je omogu}uju na~ine komunikacije spe-cifi~ne za ljudsku vrstu i nji hove pore-me}aje u razli~itim bolestima. Posebno su u Tjednu mozga istaknute prve tri go-dine djetetova ivota, kad ono stje~e „te-oriju uma“ i sposobnost za simboli~ku ko munikaciju. Tako|er je nagla{eno koje su to promjene nastale u obrascima raz-voja ljudskog mozga, i {to je dovelo do njih tijekom evolucije, koje su mogle po-sluìti kao neurobiolo{ka osnova za raz-voj osobina jedinstvenih za ~ovjeka.

Goran Sedmak

Hrvatski institut za istraìvanje mozga Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu – zgrada na [alati

www.mef.hr 73

hiimmef.hr hiim

^LANAK O HRVATSKOM INSTITUTU ZA ISTRA@IVANJE MOZGA OBJAVLJEN U NAJNOVIJEM BROJU ^ASOPISA EU PUBLIC SERVICE REVIEWS

Translational neuroscienceThe Croatian Institute for Brain Rese arch (CIBR) is the most prominent institution in the field of neuroscience in the Republic of Croatia. The CIBR is an important research and teaching instituti on at the School of Medicine, University of Zagreb, and is also affiliated with the University Clinical Hospital Center Zagreb (CHC Zagreb). At present, the CIBR co-ordinates the largest biomedical rese arch programme (encompassing 30 individual research grants) in Croatia.

The CIBR is dedicated to promoting research and education in basic and cli-nical neuroscience, and has been instru-mental in developing transla tional ap-pro aches in neuroscience, which resul-ted in several major translation program-mes, namely: molecular basis of ne uro-degenerative processes in cognitive di-sorders; developmental cognitive and men tal disorders; and neuroimaging of the central nervous system. In addition, the CIBR has been focused on inte gra-tion of existing research facilities in joint translational research programmes at the School of Medicine, University of Za-greb. These approaches have been suc-cessfully applied in the field of neuroge-nomics, where the CIBR has a fruitful col labo ration with the Centre for Func-tional Genomics (CFG) of the School of Medicine and CHC Zagreb. This collabo-ration has also resulted in a joint work-shop entitled ’Advances in neurogeno-mic approaches’, which was held in May 2009 as part of the symposium ’Neuro-genomics and neuroimaging of deve lop-mental disor ders’. A similar event enti-tled ’Novel approaches in genomics, pro teomics and glycomics’ will be held in Dubrovnik, Croatia, on 23rd-25th April 2010. The CFG was jointly esta-blished in 2003 by the School of Medici-ne and CHC Zagreb as a central facility for performing the latest genomics-ba-sed research and promoting tran slatio-nal research in the field of biomedical sciences. Since then, scientists working at the CFG have established successful collaboration with some of the leading scientific institutions, both in Croatia and world wide, such as the Medical Re-

search Council - Human Genetics Unit (Edin burgh, UK) and Harvard Medical School (Boston, USA). They also initi a-ted several international research pro-jects, including an EU FP7 grant entitled ’Integrating and strengthening genomic

research in south-eastern Europe - INTE-GERS’ and a Unity Through Knowledge Fund (UKF) grant entitled location analy-sis of al pha synu clein promoter binding in Parkinson’s disease’.

As a continuation of current national and international efforts to bolster tran-slational research, the CHC Zagreb and the School of Medicine have recently es-tablished a novel Center for Translatio-nal and Clinical Research (CTCR). The CTCR’s mission is to integrate existing and develop new capacities for conduc-

ting trans lational research at the School of Medicine and the CHC Zagreb. In that respect, the existing Centre for Func tional Genomics and the Centre for Proteomics have been incorpo rated as departments of the CTCR. In addition, novel departments for Intercellular Com-munication and Technology Transfer ha-ve been estab lished. The CTCR has great potential for developing into a leading centre of excellence in biomedical re-search in Croatia and its wider neighbour-hood, thus enabling better integration of Croatian scientists into the European Research Area.

As a consequence of our efforts to broaden and intensify research in the field of translational neuroscience, we initiated a new international and peer reviewed journal ’Translational Neuro-science’ aimed to provide a closer inte-raction between basic and clinical neuro-scientists by publishing original papers that expand our understanding of brain structure, function, and disease, and tran slate this knowledge into clinical ap-plica tions and novel therapies of nervous system disorders. The target audience of the ’Translational Neuroscience’ journal are both basic and clinical neuroscienti-sts, neurologists, neuropathologists, ne-uro anatomists, neurosurgeons, psychia-trists, psychol ogists, biologists, pharma-cologists, as well as graduate and po-stgraduate students in me dicine and biology. The CIBR will be the seat of the Editorial Board of this prospective jour-nal published by Versita. Thus, in the up-coming years, we will give our best to bring translational neuroscience to a hig-her international level.

74 www.mef.hr

{nz{nz mef.hr

Zavod za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada progla{en suradnim centrom Svjetske zdravstvene organizacije za medicinu rada

Zavod za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada dobio je status suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za medicinu rada. Obavijest o imenovanju Zavoda suradnim cen-trom SZO stigla je sredinom travnja i razveselila je sve na [koli narodnog zdravlja „Andrija [tampar“, posebno ~elnu osobu novoimenovanog suradnog centra prof. dr. Jadranku Mustaj-begovi} ~ijom je zaslugom ta laskava, ali i obvezuju}a titula i dobivena. Centar je upisan u bazu podataka suradnih centara, {to je i svojevrsni CC-indeks vrhunskih odjela zdravstvenih ustanova, i doslovce WHO CC database. Naime, na stranici pod naslovom The WHO Collaborating Centres (CCs) Databa-se mogu se prona}i zada}e i aktivnosti (Terms of Reference and Type of Activity) svih suradnih centara SZO, od kojih su u Hrvatskoj ukupno ~etiri, od toga pak tri su na [koli narodnog zdravlja „Andrija [tampar“. Uz novoimenovani Suradni centar za medicinu rada, to su jo{ Suradni centar SZO za primarnu zdravstvenu za{titu (status dobiven 1983. i obnovljen 2005. godine) na ~ijem je ~elu doc. dr. Mladenka Vrci}-Keglevi}, a sjedi{te mu je Zavod za obiteljsku medicinu i Suradni centar SZO za izgradnju kapaciteta za pra}enje epidemije HIV/AIDS-a ustanovljen u oùjku 2008. godine sa sjedi{tem u Zavodu za sociologiju i ekonomiku zdravstva, na ~ijem su ~elu prof. dr. Stjepan Ore{kovi} i dr. sc. Ivana Boì~evi}. Valja napomenuti da se naziv suradnog centra SZO dodjeljuje odjelu pojedine ustanove i mora se obnoviti svake ~etvrte godine.

Progla{enje Zavoda za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada suradnim centrom SZO sve~ano je obiljeèno 23. lipnja prigodnim skupom kojemu su, uz brojne uzvanike i stru~njake iz podru~ja medicine rada, prisustvovali predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije dr. Nata Menabde, zamjenica direk-tora Regionalnog ureda SZO za Europu, prof. dr. Jorma Ranta-nen, savjetnik SZO za medicinu rada i prof. dr. Antoinette Kai}-Rak, voditeljica ureda SZO u Hrvatskoj. Zamjenica regio-nalnog direktora dr. Menabde u svom je pozdravnom govoru pohvalila dosada{nji uspje{ni rad Zavoda za zdravstvenu eko-logiju i medicinu rada i njegovu suradnju sa SZO koja je rezul-tirala dodjelom statusa suradnog centra, {to }e svakako zna~i-ti daljnju i jo{ intenzivniju suradnju, ali i brigu za unaprje|enje zdravlja na radu u Hrvatskoj. Potom je ugledna go{}a pokaza-la izvrsno poznavanje povijesne uloge i me|unarodnog dopri-nosa [kole narodnog zdravlja i njezina osniva~a Andrije [tam-para. Prof. Rantanen je istaknuo da su me|u nazo~nima aka-demik Marko [ari} i profesor emeritus Fedor Vali}, koje dobro poznaje ve} dugi niz godina kroz rad u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i ~iji je doprinos me|unarodnom javnom zdrav-stvu zna~ajan. Spomenuo je da je posjetom Zagrebu upravo zapo~eo obilazak centara za medicinu rada u regiji te je sigu-ran da }e sve druge ocjenjivati i uspore|ivati s visokom razi-nom stru~nosti u koju se osvjedo~io u Zagrebu. Dr. Menabde predala je profesorici Jadranki Mustajbegovi} plavu zastavu Svjetske zdravstvene organizacije, koja od sada pripada Zavo-du za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada kao suradnom centru SZO.

Jadranka Boìkov

S plavom zastavom SZO ispred novopostavljenih plo~a na kojima su na hrvatskom i engleskom ispisani nazivi svih triju suradnih centara fotografirale su se njihove ~elnice s predstavnicama SZO (s lijeva na desno): doc. dr. Mladenka Vrci}-Keglevi}, voditeljica suradnog centra za primarnu zdravstvenu za{titu, prof. dr. Jadranka Mustajbegovi}, voditeljica suradnog centra za medicinu rada, prof. dr. Antoinette Kai}-Rak, voditeljica Ureda SZO u Hrvatskoj, dr. Nata Menabde, zamjenica regionalnog direktora SZO za Europu i dr. sc. Ivana Boì~evi}, suvoditeljica suradnog centra za izgradnju kapaciteta za pra}enje epidemije HIV/AIDS-a

U prvom redu s desna na lijevo: zamjenica direktora Regionalnog ureda SZO za Europu dr. Nata Menabde, voditeljica Ureda SZO u Hrvatskoj prof. dr. Antoinette Kai}-Rak, predstavnica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dr. Sibila @abica, savjetnik SZO prof. Jorma Rantanen, i predstavnice Hrvatske lije~ni~ke komore dr. Katarina Sekelj-Kauzlari} i Nikolina Budi}, dipl. iur.

www.mef.hr 75

{nzmef.hr {nz

Katedra za obiteljsku medicinu sve~ano i radno je proslavila svoj 29. ro|endan 27. oùjka 2009. Proslavi su uz ~lanove Katedre i drugih katedara [kole i Fakulteta nazo~ili i brojni gosti i uzvanici a o radu Katedre i zacrtanim pravcima njezina daljnjeg razvoja govorila je pro~elnica Katedre prof. dr. Milica Kati}. Potom su odràna predavanja i dodjeljene plakete koje nose imena osniva~a i nositelja znanstvenog i nastavnog razvoja Katedre, pokojnih profesora Vladimira Grahovca i An-tuna Budaka. U ~ast pokojnog profesora Vladimira Grahovca predavanje “Multimorbiditet kroni~nih bolesti - klju~ni izazov u~inkovite skrbi u obiteljskoj medicini” je odràla dr. sc. \ur-|ica Lazi}, dok je predavanje “Struktura procjene kompeten-cija tijekom specijalisti~ke edukacije iz obiteljske medicine“ posve}eno nastavi iz obiteljske medicine, u ~ast pok. prof. Antuna Budaka, odràla Venija Cerove~ki-Neki}, dr. med.

[NZ - DOGA\ANJA

Odràna Donatorska konferencija za potporu Suradnom centru Svjetske zdravstvene organizacije za izgradnju kapaciteta za pra}enje epidemije HIV/AIDS-a

U prvom redu s desna na lijevo: predstavnik Ureda UNDP-a u Hrvatskoj g. Alessandro Franccasseti, dekanica Medicinskog fakulteta prof. dr. Nada îke{, ministar vanjskih poslova i europskih ingegracija g. Gordan Jandrokovi}, suvoditelj Suradnog centra SZO za izgradnju kapaciteta za pra}enje epidemije HIV/AIDS prof. dr. Stipe Ore{kovi}, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije dr. Sr|an Mati}

[kola narodnog zdravlja „Andrija [tampar“, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih inte-gracija i uredi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj zajedni~ki su organizirali do-natorsku konferenciju koja je odràna 20. ve-lja~e 2009. s ciljem da se hrvatskim gospodar-stvenicima i predstavnicima diplomatskih misija akreditiranim u Republici Hrvatskoj predstavi rad Suradnog centra Svjetske zdravstvene orga-nizacije za izgradnju kapaciteta za pra}enje epi-demije HIV/AIDS-a. Na konferenciji je najavljeno i osnivanje stipendijskog fonda za edukaciju jav-nozdravstvenih stru~njaka iz slabije razvijenih ze malja koju organizira ovaj Centar. Centar pru-à i tehni~ku pomo} zemljama Isto~ne Europe, Afrike i Bliskog Istoka u kojima je HIV znatan zdravstveni, pa i gospodarski problem. Na kon-ferenciji su sudjelovali ministar vanjskih poslova i europskih integracija g. Gordan Jandrokovi} i ministar znanosti, obrazovanja i {porta prof. dr. Dragan Primorac.

Obiljeèn Dan Katedre za obiteljsku medicinu

Izlaganje pro~elnice Katedre prof. dr. Milice Kati} pod naslovom „Katedra za obiteljsku medicinu – pogled u budu}nost“ privuklo je pa`nju prisutnih kao i izlaganja dr. sc. \ur|ice Lazi} i Venije Cerove~ki, dr. med., posve}ena osniva~ima i inicijatorima znan-stvenog i nastavnog razvoja Katedre, pokojnim profesorima Vladimiru Grahovcu i Antunu Budaku.

76 www.mef.hr

{nz{nz mef.hr

NASTAVAK NAKLADNI^KOG PRA]ENJA [TAMPAROVA DJELOVANJA

Predstavljena i druga knjiga sabranih ~lanaka Andrije [tampara[kola narodnog zdravlja “Andrija [tampar”, Zagreb, 27. velja~e 2009.

U [koli narodnog zdravlja „Andrija [tampar“ 27. velja~e 2009. sve~ano je predstavljana knjiga „Andrija [tampar - ^lanci i rasprave 1919.-1958.“ koju su izdali Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmaye-ra u Osijeku, Op}a bolnica „Dr. Josip Ben~evi}“ iz Slavonskog Broda i SN Pri-vla~ica iz Vinkovaca. To je ve} druga u nizu knjiga koje, uz uvodni dio i biograf-ske podatke, donose pretiske brojnih [tam parovih objavljenih tekstova (~la-naka, govora, rasprava i putopisa), ali i ~lanke njegovih suradnika i drugih suv-remenika koji su pisali o [tamparu i nje-govu radu. Dok je I. knjiga, koja je izi{la 2006. godine, obuhvatila tekstove obja-vljene do 1919. godine uklju~uju}i i prvi [tamparov novinski prilog „Pitalice“ koji je objavio kao ~etrnaestgodi{njak u za-gre ba~kom ~asopisu „Pobratim“, II. knji-ga donosi 76 njegovih tekstova i 37 tek-stova drugih autora koji govore o [tam-parovu radu a objavljeni su u javnim ili stru~nim glasilima u razdoblju 1919.-1958.

Iako su neki od [tamparovih ~lanaka i govora iz tog razdoblja i ranije bili do-stupni i poznati stru~noj javnosti, sabrani na jednome mjestu zajedno sa ~lancima drugih autora koji su nerijetko zastupali stavove suprotne [tamparovima i e stoko napadali njegov rad, omogu}uju daljnje prou~avanje njegova djela i vremena te je knjiga odlukom Senata Sve u~ili{ta Josi-pa Jurja Strossmayera progla {ena sveu~i-li{nim ud`benikom. Gra|u za obje knjige s velikom je ljubavlju i `a rom prikupila dr. sc. Stana Vukovac obilaze}i knji`nice i arhive i kopiraju}i po utjele listove novi-na i ~asopisa a potporu njezinim napori-ma nesebi~no je dala Op}a bolnica „Dr. Josip Ben~evi}“ iz Slavonskog Broda na ~elu sa sada{njim i nekada{njim ravna-teljem dr. sc. Milanom Bitunjcem i doc. dr. Ivicom Balenom.

Predstavljena knjiga ve} je druga u nizu u kojima su objavljeni ~lanci Andrije [tamapra koje je s velikim `arom prikupila i za tisak priredila dr. sc. Stana Vukovac uz pomo} ravnateljstva Op}e bolnice „Dr. Josip Ben~evi}“ iz Slavonskog Broda

Knjigu su predstavili urednici dr. sc. Stana Vukovac i dr. Milan Bitunjac te recenzentica prof. dr. Stella Fatovi}-Feren~i} (u sredini)

www.mef.hr 77

skupovimef.hr skupovi

5. hrvatski kongres o osteoporozi

Rovinj, 25. – 29. oùjka 2009.

Peti hrvatski kongres o osteoporozi s me|unarodnim sudje-lovanjem okupio je vode}e znanstvenike koji se bave patofizio-logijom i lije~enjem osteoporoze, te sudionike i izlaga~e, znan-stvenike i stru~njake iz podru~ja endokrinologije, nefrologije, ortopedije, ginekologije, radiologije, fizikalne medicine te bio-medicinske znanosti biologije kosti. Izloèni su radovi u obliku plenarnih izlaganja, seminara s prikazom novih spoznaja i sta-vova stru~njaka iz razli~itih podru~ja, usmenih prikaza prija-vljenih saètaka sa slobodnim temama, poster-sekcija te spon-zoriranih mini-simpozija. Na osnovi stru~ni I sadràjnih preda-vanja pra}enih bogatim javnim raspravama usvojene su revidi-rane smjernice o dijagnostici, prevenciji i lije~enju osteoporoze prema svjetskim standardima.

Peti hrvatski kongres o osteoporozi s me|unarodnim sudje-lovanjem odràn je u Rovinju od 25. do 29. oùjka 2009. go-dine u organizaciji Hrvatskog dru{tva za osteoporozu (dr.sc. Zlatko Giljevi}), Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, Hrvatskog dru{tva za kalcificirana tkiva (prof.dr.sc. Slobodan Vuki~evi}), Hrvatskog dru{tva za menopauzu HLZ-a (prof.dr.sc. Sre}ko Ciglar), Hrvatskog dru{tva za ginekolo{ku endokri-nologiju i humanu reprodukciju HLZ-a (prof. dr. sc. Velimir [i muni}), Hrvatskog reumatolo{kog dru{tva (prof. dr. sc. \ur-|ica Babi}-Nagli}), Hrvatskog nacionalnog odbora „Desetlje}a kostiju i zglobova“ (akademik Marko Pe}ina) i Hrvatskog dru-{tva za debljinu HLZ-a (prof. dr. sc. Mirko Kor{~i}). Pred sje-davaju}i su bili dr. sc. Zlatko Giljevi}, prof. dr. sc. \ur|ica Ba-bi}-Nagli}, prof. dr. sc. Mirko Kor{~i}, prof. dr. sc. Velimir [i muni} i prof. dr. sc. Slobodan Vuki~evi}. Prisustvovalo je vi{e od 200 aktivnih sudionika, lije~nika, znanstvenika i stru~njaka s podru~ja vezanih uz nastanak i na~in lije~enja osteoporoze i 38 izlaga~a. Renomirani gosti predava~i Graham Russell (Ox-ford, UK), Kristine Ensrud (Minneapolis, SAD), Andrea Lacroix

(Washington, SAD) i Vishwas Paralkar (Groton, SAD) znatno su pridonijeli stru~noj kvaliteti Kongresa.

Program je obuhvatio plenarna izlaganja o novim dostig-nu}ima u znanosti i klini~kim studijama; seminare s prikazom novih spoznaja i stavova stru~njaka iz razli~itih podru~ja; us-mene prikaze prijavljenih saètaka sa slobodnim temama; po-ster-sekcije s kratkim prikazom metoda i rezultata istraìvanja te sponzorirane mini-simpozije na kojima su farmaceutske tvr-tke imale mogu}nost pokazati prednosti terapijskih pristupa u lije~enju osteoporoze. Izloèno je vi{e od 40 radova uklju~uju-}i i radionice s fokusom na dileme u dijagnostici osteoporoze, klini~ke aspekte lije~enja osteoporoze te u~inak biomehani~-kih ~imbenika na kost. Teme kojima se pridala najve}a va`nost ovogodi{njeg kongresa jesu epidemiologija osteoporoze u Hr-vatskoj, terapija osteoporoze, ko{tani markeri u pra}enju ti-jeka bolesti, genetska dijagnostika osteoporoze, eksperimen-talni modeli istraìvanja ko{tane mase, poreme}aji metaboliz-ma kalcija i fosfata te novosti u lije~enju osteoporoze. S obzi-rom na veli~inu i slojevitost problema, postoji potreba da se u skladu s novim spoznajama revidiraju postoje}e smjernice za dijagnostiku i lije~enje osteoporoze.

Nakon otvorenja kongresa predstavljen je prvi istaknuti stra-ni predava~ prof. Graham Russell, ~ija je tema bila povezana s 40-im ro|endanom bisfosfonata kao kvalitetnim lijekovima za o~uvanje kosti. Drugi su predava~i raspravljali o u~inku bisfo-sfonata na smanjenje ko{tane pregradnje i pove}anje ko{tane mase Tako|er je prikazana njihova u~inkovitost u lije~enju pa-tolo{kih kalcifikacija, hiperkalcijemije i Pagetove bolesti s ri-jetkim nuspojavama.

Dr. Kristine Ensrud je govorila o povezanosti niske serumske vrijednosti 25(OH)D i visoke stope gubitka ko{tane mase u po dru~ju kuka u starijih mu{karaca. Prikazala je usporedbu modela za predvi|anje prijeloma u starijih èna. Ostala dva plenarna izlaganja bila su povezana s otkri}em i dizajnom La-sofoxifena kao novog selektivnog modulatora estrogenih re-ceptora (SERM), te njegovim djelovanjem na kroni~ne bolesti èna s postmenopauzalnom osteoporozom.

Upozoreno je na izrazito ~estu zastupljenost prekomjerne tje lesne mase i pretilosti, te pridruènih metaboli~kih pore me-}aja i komorbiditeta u pacijenata s osteoporozom. Dr. Mar ko Kralik je prikazao rezultate desetogodi{njeg epidemiolo{ kog istraìvanja osteoporoze u rizi~noj populaciji Hrvatske. Do ka-zan je utjecaj rizi~nih ~imbenika na mineralnu gusto}u kosti i regionalno je prikazana u~estalost osteoporoze u Hrvat skoj.

O utjecaju tireotropina (TSH) na ko{tanu masu govorio je dr.sc. Zlatko Giljevi}. U novijim istraìvanjima je pokazano da TSH ima inhibitorno djelovanje na pregradnju kosti. Pretklini~-ki rezultati su potvrdili da minimalne koli~ine egzogenog TSH ne utje~u na hormone {titnja~e, dok izravno pove}avaju ko-{tanu masu u {takora te se izraàva potreba za daljnjim is-traìvanjima TSH kao potencijalnog lijeka za osteoporozu.

Izloèno je djelovanje ko{tanih morfogenetskih proteina (BMP) koji su uklju~eni u razvoj i homeostazu gotovo svih or-

Renomirani gosti predava~i Dr. Andrea Lacroix, director Vishwas Paralkar, Dr. Kristine Ensrud i Prof. Graham Russell s predsjednicom Udruge pacijenata Jolandom Bernardis

78 www.mef.hr

skupoviskupovi mef.hr

gana i tkiva. Rezultati istraìvanja iz Laboratorija za mineralizi-rana tkiva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu pokazali su usporavanje cijeljenja ko{tanih prijeloma djelovanjem protu-tijela na molekulu BMP-1-3, dok je djelovanje molekule BMP-6

na sniàvanje glukoze u krvi inhibirano sa IGF-I specifi~nim protutijelom. Utjecaj BMP-2 i BMP-7 na ko{tani metabolizam u {takora bez {titne i paratiroidnih `lijezda rezultira podjed-nakim pove}avanjem ko{tanog volumena preko razli~itih akti-vacijskih mehanizama, dok molekula BMP-2 ima zna~ajan ut-jecaj na proces ko{tane resorpcije.

Doc.dr.sc. Lovorka Grgurevi} govorila je o otkri}u novih mo-lekula za pra}enje i terapiju ko{tanih i hrskavi~nih poreme}aja u humanoj plazmi, pri ~emu je proteomskom analizom identi-ficirano nekoliko molekula kao {to su TGFß III receptor i hr-skavi~ni kiselinski protein CRTAC-1 s mogu}om ulogom u pro-cesu cijeljenja i regeneracije hrskavice. Tako|er je prikazan i sinergisti~ki u~inak BMP-1-3 i BMP-6 na proces ko{tanog ci-jeljenja.

Posljednjega dana Kongresa, nakon sadràjne rasprave pri-hva}en je revidirani „Hrvatski konsenzus o osteoporozi“, tj. Smjernice za dijagnostiku, prevenciju i lije~enje osteoporoze temeljene na EBM (medicina temeljena na dokazima) prema svjetskim standardima. Stru~na i sadràjna predavanja uz bo-gate javne rasprave doveli su do usvajanja revidiranih smjerni-ca o dijagnostici, prevenciji i lije~enju osteoporoze prema svjetskim standardima.

Martina Pauk

Prof. dr. sc. Slobodan Vuki~evi}, predsjednik Hrvatskog dru{tva za kalcificirana tkiva te jedan od predsjedavaju}ih kongresa

20. Ljudevit Jurak International Symposium on Comparative Pathology

Ljudevit Jurak International Symposium on Comparative Pathology odràn je pod pokroviteljstvom Europskog udru enja pa-tologa i Hrvatske akademije medicinskih znanosti u Zagrebu, od 5. do 6. lipnja, 2009. godine.

Glavna tema simpozija bila je patologija mu{kog spolnog sustava. Nakon ot va ra-nja simpozija dodijeljene su nagrade prof. dr. Mariji Dominis i prof. dr. Stanku Juki}u iz Zagreba za doprinos razvoju hrvatske patologije. Nagrade je uru~io akademik @elj ko Reiner, pred sjed nik Hrvatske aka-demije medicinskih zna nosti.

Memorijalna predavanja na temu malog àri{ta karcinoma prostate u biopsiji i tu-mora zametnih stanica testisa odràli su prof. dr. Rodolfo Montironi iz Italije i prof. dr. Ivan Damjanov iz SAD. Me|u pozvanim predava~ima prof. dr. Gregor Mikuz iz Au-strije odrào je predavanje o citogenetici karcinoma prostate i prekursorskih lezija, a u nastavku je prof. dr. Fer nando Schmitt govorio o molekularnoj klasifikaciji karci-noma dojke. Dr. Borislav Spaji}, urolog iz KB Sestre Milosrdnice izlagao je o nekim obilje`jima biopsija karcinoma prostate ko-ja sluè kao prediktori biokemijskog relap-

sa nakon ra dikalne prostatektomije. Po-sljed nje pre davanje odrào je prof. dr. Tho-mas Ro sol, veterinarski patolog iz SAD na te mu animalnih modela ko{tanih metasta-za karcinoma prostate.

Autori iz Rumunjske, Makedonije, SAD i Hrvatske predstavili su u obliku postera re-zultate svojih istraìvanja o dijagnostici, pro tokolima te patohisto lo{ kim i imunohi-stokemijskim nalazima u razli~itim bolesti-ma, poglavito mu{kog spolnog su stava, te zanimljive slu ~a jeve.

Tijekom simpozija odràn je i Godi{nji sastanak Hrvatskog udruènja patologa i sudskih medicinara.

U organizaciji Hrvatskog udruènja labo-ratorijske medicine (The Croatian Associa-tion of Laboratory Medicine – CALM), labo-ratorijski inènjeri i laboranti odràli su pre-davanja o laboratorijskim tehnikama u pato-logiji i u drugim medicinskim strukama.

Tijekom simpozija odràn je slide semi-nar na temu urolo{ke patologije koji je vo-dio prof. Mikuz.

Naposljetku je odràna prezentacija i ra-sprava o posterima, a nagrada za naj bolji poster dodijeljena je veterinarskoj patolo-ginji iz SAD-a Suzani Tkal~i}.

Prof. dr. Marija Dominis

Tema sljede}eg simpozija, koji }e se odr-àti od 4-5. lipnja 2010. godine u Zagre-bu, bit }e endokrina patologija i nove spoz-naje u podru~ju patomorfolo{kih te hnika. Svi podaci o ovom i pro{lim simpozijima, odnosno o sljede}em simpoziju mo gu se na}i na internetskoj stranici (http://www.mef.hr/Jurak/symposium.htm).

Kongresni radovi i saèci radova bit }e objavljeni u Acta Clinica Croatica i mogu se na}i na mre`noj stranici (http://www.acta-clinica.kbsm.hr).

Zlatko Maru{i}

www.mef.hr 79


ME\UNARODNI SIMPOZIJ

Neurogenomika i neuroimaging razvojnih poreme}ajaU razdoblju od 30. travnja do 5. svibnja 2009. godine u Dubrovniku, u hotelu Hilton Imperial, odràni su simpozij i radionice na temu „Neurogenomika i neuroimaging razvojnih poreme}aja“ („Neurogenomics and neuroimaging of developmental disorders“).

Radni dio Simpozija trajao je od 1. do 3. svibnja i zaklju~en je ugodnim izletom do Cavtata, te ve~erom u Konavoskim dvorima. Na simpoziju je gostovao niz svjetski poznatih neu-roznanstvenika, ali i na{ih neuroznanstvenika svjet skoga gla-sa. Uz na{e doma}e snage s HIIM-a akademika Ivicu Kostovi-}a, prof. dr. sc. Milo{a Juda{a, prof. dr. sc. Zdravka Petanjeka, te doc. dr. sc. Maria Vuk{i}a, treba istaknuti nazo~nost prof. dr. sc. Pa{ka Raki}a sa Sveu~ili{ta Yale, SAD, koji je otkrio kako neuroni migriraju na svoje mjesto u kori mozga ~ovjeka i za to dobio presti`nu nagradu Kavli. Simpoziju je prisustvovao i prof. dr. sc. Daniel Geschwind s Kalifornijskog sveu~ili{ta u Los Angelesu (UCLA), koji vodi neuroznanstveni laboratorij na tom sveu~ili{tu te se bavi prou~ava njem autizma. Spomenuo bih jo{ prof. dr. sc. Danielu Prayer s Medicinskog fakulteta u Be~u, koja je govorila o intrauterinom pona{anju fetusa, dr. Martina Staudta, neurologa, koji je govorio o prou~avanju plasti~nosti mozga primjenom neuroimaging metoda, te prof. dr. sc. Alana Evansa, ravnatelja Montrealskog konzorcija za slikovni prikaz mozga (Montreal Consortium for Brain Imaging Research – MCBIR), koji je govorio o prou~avanju normalnog razvoja mozga.

Dan nakon zatvaranja simpozija, u ponedjeljak 4. svibnja, zapo~ete su radionice koje su se odràvale u Centru za napred-ne akademske studije (Centre for Advanced Academic Studies – CAAS). Prvoga dana odràna je radionica iz podru~ja neuro-genomike koju je vodio doc. dr. Fran Borove~ki s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a istoga je dana odràno i paralelno do-ga|anje „Neuroznanstveni dan – susret ameri~kih i hrvat skih studenata“ pod vodstvom akademika Ivice Kostovi}a, prof. dr. sc. L. Konopka i dr. Marijane Bra{ s KBC-a Zagreb. Sutradan, 5. svibnja, odràna je radionica iz neuroimaginga na kojoj je sudjelovao prof. Evans, te na{i radiolozi doc. dr. sc. Marko Rado{, dr. Milan Rado{, te dr. David Ozreti}.

Ovaj je simpozij jo{ jedan definitivni pokazatelj da Hrvatska itekako moè ponosno stajati na znanstvenoj karti svijeta, te da je izvrstan doma}in. Ovom prigodom zahvalio bih se i or-ganizatorima na dobro obavljenom poslu i na ugodnoj atmo-sferi. Drìm da }e nam ovaj simpozij svima ostati u lijepom sje}anju i nadam se da }e takvih skupova u budu}nosti biti jo{ vi{e, te da }e ih mediji ipak malo bolje i popratiti.

Kre{imir Rukavina Allan Evans

Pa{ko Raki}

Ivica Kostovi}

80 www.mef.hr


Otkad je 2000. godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila „Desetlje}e kostiju i zglobova“, u mjesecu listopadu se diljem svijeta obiljeàva Tjedan kostiju i zglobova. U istom se mjesecu obiljeàva Svjetski dan artritisa – 12. listopada., Svjetski dan kralje`nice 16. listopada, Svjetski dan traume 17. listopada, dok je Svjetski dan osteoporoze 20. listopada.

Od 2004. godine, kad je osnovan Hrvatski nacionalni odbor „Desetlje}a kostiju i zglobova“ i otkada je Hrvatska postala slu`-beni ~lan toga velikoga svjetskoga pokreta, u mjesecu listopa-du se i u Hrvatskoj obiljeàva Tjedan kostiju i zglobova. Zapra-vo mi u Hrvatskoj tijekom cijeloga listopada organiziramo do-ga|anja za lije~nike i pu~anstvo s tematikom bolesti i ozljeda kostiju i zglobova, tako da moèmo govoriti o „Mjesecu kostiju i zglobova“. Ove, 2009. godine na{e su aktivnosti zapo~ele kra jem rujna i trajale su do sredine mjeseca studenoga.

Tijekom cijele 2009. godine u Hrvatskoj je odràn velik broj stru~nih i znanstvenih skupova u organizaciji, odnosno suor-ganizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora Desetlje}a kostiju i zglobova, a u ovome prikazu samo }emo nabrojiti aktivnosti u mjesecu listopadu u okviru tzv. TJEDNA, a zapravo MJESECA KOSTIJU I ZGLOBOVA

Od 24. do 26. rujna 2009. odràn je u Biogradu simpozij „Ortopedska pomagala“ u organizaciji Zavoda za rehabilitaci-ju i ortopedska pomagala KBC Zagreb. Bio je to jubilarni dese-ti simpozij, pod vodstvom doc. dr. Miroslava Jeli}a.

U [ibeniku je 24. rujna 2009., u organizaciji Hrvatskog dru-{tva za dje~ju ortopediju HLZ-a i Op}e bolnice [ibenik, odràn stru~ni sastanak s me|unarodnim sudjelovanjem s temom „Oda brana poglavlja dje~je ortopedije“.

U K.B. „Sestre milosrdnice“ ve} se tradicionalno svake godi-ne odràva simpozij posve}en problemima kralje`nice. Ove go dine tema simpozija odrànog 6. listopada 2009. bila je “Torakalna kralje`nica – zanemareni dio kralje`nice“. Multime-dijska dvorana K.B. „Sestre milosrdnice“ bila je pretijesna s obzirom na broj zainteresiranih slu{atelja.

Osobito zanimljiv bio je reumatolo{ki skup odràn u Splitu 12.listopada 2009. povodom Dana artritisa. Zapo~eo je sku-pom za pu~anstvo u organizaciji udruga bolesnika «Udruga oboljelih od kolagenoza» iz Splita, Difrakcije i udruge Remisija, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog odbora De set-lje}a. Stru~ni skup u kojem je rije~ bila o patogenezi, klini~koj slici i lije~enju reumatoidnog artritisa te kardiovaskularnim bo-lestima i reumatoidnom artritisu uz prikaz rezultata mul ti-centri~ne studije provedene u Hrvatskoj, te o seronegativnim i uri~nom spondiloartritisu, okupio je velik broj lije~nika u ho-telu Park.

U K.B. Sestre milosrdnice 13.listopada 2009. odràno je pre-davanje za pu~anstvo pod naslovom „Kako si pomo}i kod bo-lova u prsnoj kralje`nici“.

U sklopu „Tjedna kostiju i zglobova“ odràna je i vrlo va`na sjednica u Hrvatskom saboru, pod predsjedanjem prof. dr. sc. Andrije Hebranga. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb odrào je 14. listopada 2009. tematsku sjednicu „Bolesti kostiju i zglo-bova kao dru{tveni problem“. Na sjednici su uz ~lanove Odbo-

«DESETLJE]E KOSTIJU I ZGLOBOVA 2000 – 2010»

Tjedan kostiju i zglobova 2009. godinera sudjelovali lije~nici uklju~eni u rad Hrvatskog nacionalnog odbora „Desetlje}e kostiju i zglobova“, zatim predstavnici gra|anskih udruga, sindikata i predstavnici medija. Zaklju~ci s tematske sjednice dostupni su na web-stranici „Desetlje}e ko-stiju i zglobova“.

Hrvatsko traumatolo{ko dru{tvo i Hrvatsko ortopedsko dru-{tvo Hrvatskog lije~ni~kog zbora zajedni~ki su organizirali skup odràn u Klinici za traumatologiju u Zagreb 15. listopada 2009. pod nazivom „Lije~enje prijeloma kuka kod osoba stari-je ìvotne dobi“.

Povodom Dana osteoporoze 20. listopada 2009. u Multime-dijskoj dvorani K.B. Sestre milosrdnice u Zagrebu odràno je predavanje za pu~anstvo s temom „Za{to je D-vitamin vaàn u sprje~avanju i lije~enju osteoporoze?“

Predavanje za pu~anstvo organizirano je 21. listopada 2009. na Tribini grada Zagreba, Kaptol 17, a obra|ene su zanimljive teme: “Bolna prsna kralje{nica i lije~enje“, zatim “Lije~enje kro-ni~ne boli“ i osobito svima zanimljiva tema „Prehranom protiv osteoartritisa“

Kao kruna doga|anja povodom Dana osteoporoze, u dvo-rani Miroslava a~kovi}a na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu odràn je 23. listopada 2009. „Simpozij o osteopo-rozi“, kojega su glavni organizatori bili prof. dr. sc. Slobodan Vuki~evi}, dr. sc. Zlatko Giljevi} i akademik Marko Pe}ina.

Istoga dana, 23. listopada 2009. na Trgu bana Josipa Je-la~i}a u organizaciji Dru{tva za osteoporozu (Udruge gra|a-na) odràvala se povodom Dana osteoporoze velika promotiv-na akcija za gra|anstvo.

Dan poslije, tj. 24. listopada 2009. na Medicinskom fakulte-tu, ve} tradicionalno subotom, odràn je veliki skup za gra-|anstvo povodom Dana osteoporoze, u organizaciji Dru{tva za osteoporozu .

Predstavnici “Desetlje}a kostiju i zglobova” prof. dr. Jadranka Morovi}-Vergles i dr. Frane Grubi{i} na sastanku u Washingtonu s gospo|om Kolindom Grabar-Kitarovi} (u sredini), veleposlanicom Republike Hrvatske u SAD

www.mef.hr 81


Ove, 2009. godine u aktivnosti povodom „Mjeseca kostiju i zglobova“ uklopio se i 13. mediteranski reumatolo{ki kongres, odràn od 18. do 21.studenog 2009. u Cavtatu pod predsje-davanjem prof. dr. sc. \ur|e Nagli} Babi}, predsjednice Hrvat-skog reumatolo{kog dru{tva. Na Kongresu je bilo vi{e od 400 sudionika iz svih mediteranskih zemalja i {ire.

Od 21. do 22. studenog 2009. u Cavtatu je odràn XI. go-di{nji kongres Hrvatskog reumatolo{kog dru{tva, s glavnom temom „Sistemski eritemski lupus“.

Ovom izvje{}u treba dodati i znatnu me|unarodnu aktiv-nost, koja se ogleda u sudjelovanju na{ih predstavnika prof. dr. sc. Jadranke Morovi} Vergles i dr. Frane Grubi{i}a na Go-di{njem sastanku Desetlje}a kostiju i zglobova koji je od 21. do 24. listopada odràn u Washingtonu D.C. u SAD. Tijekom

boravka u Washingtonu odràn je i sastanak s na{om velepo-slanicom u SAD gospo|om Kolindom Grabar-Kitarovi}.

Tijekom „Tjedna kostiju i zglobova“ velik broj lije~nika, oso-bito na{ih nastavnika, sudjelovao je u radijskim i televizijskim emisijama te dao intervjue u dnevnom tisku o problemu i zna-~enju bolesti i ozljeda kostiju i zglobova.

Nastavnici i suradnici Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao i svake godine tako i ove, dali su znatan doprinos u na-vedenim doga|anjima i zato smo i smatrali potrebnim uputi-ti ovo iz vje{}e glasilu Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Marko Pe}inaJadranka Morovi} Vergles

U razdoblju od 6. do 9. svibnja 2009. godine u organizaciji Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu odràn je te~aj „Osnove stereologije“ (“Basic Course in Stereology”). Te~aj se odrào u ra~u nal noj u~ionici tzv. “Novog dekanata” pod pokroviteljstvom Hrvat-skog mikroskopijskog dru{tva (predsjednik: prof. dr. sc. Sre}ko Gajovi}). Voditeljica te~aja, prof. dr. sc. Ida Erèn (Sve u~ili{te u Ljub ljani, Medicinski fakultet), ugledni je stru~ njak u podru~ju morfometrije, stereologije i analize slike te urednica ~aso pisa “Image Analysis & Stereology”. Prof. Erèn posvetila je te~aj uspomeni na prof.dr.sc. Miroslava Kali{nika, stereologa svjet-skog glasa, koji je izobrazio mnoge na{e stru~njake iz podru~ja morfometrije, a osobito stereologije. Te~aj se odvijao na eng-leskom jeziku a prof. Erèn su u tehni~kom dijelu pomogle ko-lege iz Slovenije Marko Slak i Milan Stevanec.

Me|unarodni te~aj »Osnove stereologije«

Tehni~ari Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Ljubljani, Milan Stevanec i Marko Slak u pripremi prakti~nog obja{njenja stereolo{kih mjerenja zajedno s polaznikom Mihom Mundom s Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Mariboru (u sredini).

Mladi asistenti i znanstveni novaci vrlo brzo su se sna{li u primjeni stereolo{kih metoda putem ra~unala. Atmosfera – ozbiljna i radna…

Tijekom te~aja polaznici su se mogli upo znati s osnovama stereologije uz pomo} ra~unalnog programa “Ellipse”. îtav te~aj bio je izrazito orijentiran prak ti~nom radu, a poslijepod-nevni sati rezervirani za individualne konzultacije s voditelji-com te~aja. Odaziv mladih znan stvenika i novaka bio je vi{e nego za dovoljavaju}i pa se traìlo “mjesto vi{e”. No, zbog ograni~enog broja ra~unala, te~aj je uspje{no zavr{ilo 26 po-laznika.

Zbog velikog odaziva sudionika te~aja i njihove predanosti stereologiji, prof. Erèn izrazila je spremnost da se te~aj pono-vi, mo`da za manji broj mladih znanstvenika. Iskori{tavam pri-godu da joj se iskreno zahvalim na uloènom trudu, znanju i energiji koju je ugradila u sam te~aj.

Davor Jeèk

82 www.mef.hr


3. hrvatski kongres neuroznanostiZadar, 24.-26. rujan 2009.

Tre}i hrvatski kongres neuroznanosti odràn je u rujnu 2009. u Zadru, u orga-nizaciji Hrvatskog dru{tva za neurozna-nost i pod pokroviteljstvom Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Ministarstva za zna-nost, obrazovanje i {port Republike Hr-vatske (MZO[). U pripremi Kongresa su-djelovali su odbori iz nekoliko hrvat skih gradova (Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Za-greb), a odràvanje skupa omo gu}eno je uz potporu Me|unarodne organizacije za istraìvanje mozga (IBRO, Internatio-nal Brain Research Organisation), MZO[-a i nekoliko doma}ih tvrtki. Poseb no nas je razveselila potpora grada Zadra i srda~-na dobrodo{lica u prelijepom okruènju zadarskog Muzeja anti~kog stakla.

Kongres je bio tematski podijeljen na dva simpozija i sekcije posterskih i oral-nih prezentacija ~lanova Hrvatskog dru-{tva za neuroznanost. U prvom simpozi-ju s temom „Nova neuroznanstvena do-stignu}a“ (New advances in neuroscien-ce) sudjelovali su pozvani predava~i Ma-ja Bu}an (School of Medicine, University of Pennsylvania, USA), Mirko Dik{i} (Mc-Gill University, Montreal, Canada), Les-zek Kaczmarek (Nencki Institute of Ex-perimental Biology, Warsaw, Poland) i Nenad [estan (Kavli Institute for Neu-roscience, Yale University School of Me-dicine, New Haven, USA). Ovi sjajni pre-dava~i i me|unarodno priznati neuro-znanstvenici govorili su o novim pristupi-ma i spoznajama u podru~ju istraìvanja razvoja ljudskog mozga. U okviru dru-gog simpozija s naslovom „Pristupi tran-slacijske neuroznanosti“ (Approaches in Translational Neuroscience), koji je ista-knuo zna~enje povezivanja temeljnih i primijenjenih neuroznanstvenih istraì-

vanja, predavanja su odràli hrvatski ne-uroznanstvenici: Branimir Jernej i Lipa î ~in-[ain (Institut „Ru|er Bo{kovi}“), Goran [imi} (HIIM, Hrvatski institut za istraìvanje mozga), Melita [alkovi}-Pe-tri{i} i Marijan Klarica (Zavod za farma-kologiju, Medicinski fakultet u Zagrebu). Velik broj hrvatskih neuroznanstvenika svih generacija odazvao se pozivu za su-djelovanje i druènje. Posebno valja ista-knuti interes i sudjelovanje studenata Me dicinskog fakulteta, koji su iznijeli vla-stite znanstvene rezultate i pomogli u organizaciji skupa. Devedeset devet po-sterskih prezentacija odvijalo se unutar devet tematskih sekcija: cerebrospinalna patofiziologija i primjena ultrazvuka; kli-ni~ka neuroznanost; neurofarmakologi-ja, molekularna neuroznanost, neurode-generacija; kognitivna neuroznanost; te-meljna neuroznanost; neurorazvojna os-nova kognitivnih, du{evnih i neurolo{kih poreme}aja; prikaz klini~kih slu~ajeva. Ta ko|er su mladi neuroznanstvenici odr-àli 6 studentskih oralnih prezentacija. Tro~lano povjerenstvo (Dubravka Hrani-lovi}, Prirodoslovno-matemati~ki fakul-tet; Nata{a Jovanov Milo{evi} i Zdravko Petanjek, Medicinski fakultet) odlu~ilo je o najboljim posterskim i oralnim prezen-tacijama. Nagradu za najbolje posterske prezentacije dobili su: Mihovil Mladinov, HIIM, Medicinski fakultet u Zagrebu, za poster „Localization of dopamine recep-tors in a neuroblastoma cell line“; Tina Ga{par, Medicinski fakultet Sveu~ili{ta J. J. Strossmayer u Osijeku, za poster “Com-parison of emotion recognition in facial expression and music“; Katarina Pilipo-vi}, Medicinski fakultet u Rijeci, za po-ster „Changes of oxidative stress para-

meters in different rat brain regions fo-llowing traumatic brain injury“. Najbo-ljom oralnom prezentacijom progla{ena je prezentacija Kristine Mlinac (Medicin-ski fakultet u Zagrebu), s naslovom „Ge-ne expression profiling of cerebellar ti-ssue of ganglioside deficient mice“.

Treba istaknuti da je za vrijeme Kon-gresa prof. dr. Goran [imi} (HIIM) ob-znanio pokretanje novog znanstvenog ~asopisa „Translational Neuroscience“ ko jega }e on biti glavni urednik. Sjedi{te novoga ~asopisa bit }e Hrvatski institut za istraìvanje mozga. âsopis promi~e interakciju i povezivanje bazi~nih i kli-ni~kih neuroznanstvenih istraìvanja, od-nosno ideju translacijske neuroznanosti, i namijenjen je znanstvenicima svih te-meljnih i klini~kih disciplina koje objedi-njuje podru~je neuroznanosti.

Tre}i hrvatski kongres neuroznanosti okupio je velik broj ~lanova Hrvatskog dru{tva za neuroznanost. Prisutnost ne-uroznanstvenika svjetskog glasa, izno {e-nje najnovijih spoznaja iz podru~ja is-traìvanja mozga, uz formalna i nefor-malna druènja studenata, nastavnika i znanstvenika svih generacija pravi su uspjeh ovoga kongresa. Kona~no, stari sveu~ili{ni grad Zadar pokazao se ideal-nim ambijentom za na{e neuroznanstve-no u~enje i druènje.

Svjetlana Kalanj Bognar

Kristina Mlinac nagra|ena je za najbolju prezentaciju

Poster sekcija – @eljka Vukeli}, Zdravko Petanjek

Mihovil Mladinov, Jo{ko Jeli~i}, Vanja Ivkovi}, Dragana Marin~i}, Zdravko Petanjek

www.mef.hr 83


ESF-COST ISTRA@IVA^KA KONFERENCIJA VISOKE RAZINE

Kompleksni sustavi i promjene: Darwin i evolucija – me|udjelovanja prirode i kulture

Europska znanstvena federacija (engl. European Science Foundation, ESF, www.esf.org), organizacija je smje{tena u Strasbourgu i financirana u sklopu 7. okvirnog programa (FP7) Europske ko-misije. ^lanice ove federacije su 80 orga-nizacija iz 30 europskih zemalja posve-}enih znanosti. Iz Hrvatske su to Hrvat-ska akademija znanosti i umjetnosti (HA-ZU), te Nacionalna zaklada za znanost, visoko {kolstvo i tehnologijski razvoj Re-publike Hrvatske (NZZ). Osnovna zada}a ESF-a je prepoznati nove pravce istra i-vanja na europskoj razini.

Zajedno s ESF-om, ali kao nezavisna in-stitucija, djeluje Europska suradnja u zna-nosti i tehnologiji (engl. European Coope-ration in Science and Technology, COST, www.cost.esf.org). Sjedi{te COST-a je u Bruxellesu, a izvori financiranja su isti. Ra-zlika prema ESF-u je da je rije~ o me|u-vladinoj organizaciji, te su ~lanice same dràve, njih 36 uklju~uju}i i Hrvatsku. Dok ESF postavlja nove znanstvene prio-ritete, COST je u potpunosti otvoren no-vim idejama i uobli~uje ih putem tzv. Ak-cija u kojima znanstvenici putem surad-nje razvijaju inovativne pristupe i istra-ìvanja. Hrvatska je iznimno aktivna u COST-u, sudjeluje u brojnim Akcijama, primjerice prof. Sre}ko Gajovi} predsta-vlja Hrvatsku u Domeni za biomedicinu i molekularne bioznanosti, u kojoj je do-predsjednik.

U nekim trenucima ESF i COST nastu-paju zajedno, pa se to dogodilo i u orga-

nizaciji istraìva~ke konferencije visoke razine, kojoj je osnovni motiv bio obilje-ìti godinu Darwina. Tako je od 15. do 20. rujna ove godine u Sant Feliu de Guixols u [panjolskoj odràna ESF-COST High-Level Research Conference pod na-zivom Complex systems and changes: Darwin and evolution – nature-culture in terfaces (hrv. Kompleksni sustavi i pro-mjene: Darwin i evolucija – me|udje lo-vanja prirode i kulture) na kojoj su me|u 47 sudionika bila i 4 iz Hrvatske s na{eg Fakulteta: prof. Milo{ Juda{, prof. Sre}ko Gajovi}, dr. Dinko Mitre~i}, te student medicine Nikola Habek.

Konferencija je zami{ljena kao interdi-sciplinarni susret prirodnih, humanisti~-kih i dru{tvenih znanosti kako bi se pro-blematika evolucije, darvinizma i kom-pleksnih sustava sagledala s gledi{ta ra-znih znanstvenih disciplina od genetike, biologije, psihologije, sociologije, filozo-fije i dr. Hrvatski znanstvenici predstav-ljeni su predavanjem prof.dr.sc. Milo{a Juda{a s Hrvatskog instituta za istra i va-nje mozga Evolution and development of uniquely human brain: Life history fra-mework, te posterom prof.dr.sc. Sre}ka Gajovi}a sa Zavoda za histologiju i em-briologiju Medicinskog fakulteta Sveu ~i-li{ta u Zagrebu Multicellular and multiin-dividual – could it be the same evolutio-nary paradigm.

Konferencija je, zbog svoje interdisci-plinarnosti, pruìla uvid ne samo u biolo{-

ku evoluciju ve} i u postojanje mno{tva evolucija u svim pogledima ljudskog dru-{tva i ~ovjeka upu}uju}i na povezanost i sli~nosti u tim procesima. Nikola Habek, koji je sudjelovao kao student medicine, komentirao je: „Prvi puta sam sudjelo-vao na jednom takvom znanstvenom sku pu, na konferenciji takvoga tipa. Imao sam se priliku upoznati s raznim disciplinama izvan na{ega medicinskog podru~ja i njihovim pogledima na evolu-ciju, te postojanje mnogih kompleksnih sustava koji su dio ~ovjeka i kojima je ~ovjek dio njih. Posebno je bilo zanimlji-vo imati prilike uìvo susresti i razgovara-ti se sa sudionicima od profesora do stu-denata. Zajedni{tvo koje je postignuto, bez obzira na razli~ite znanstvene pogle-de i stajali{ta, bilo je iznimno, te su dani na Konferenciji bili korisni i u slu`benim raspravama i u jo{ intenzivnijem nefor-malnom druènju i otvaranju niza zanim-ljivih stru~nih pitanja.“

Jedan od rezultata Konferencije bila je i potpora nu`nosti interdisciplinarnog pristupa rje{avanju sloènih problema. Izvanredan primjer toga bio je upravo pristup razvoju kompleksnih sustava kroz prizmu evolucije i Darwinova vi|e-nja. Stoga bismo mogli o~ekivati prijed-log nove Akcije unutar sustava COST ko-ja bi bila posve}ena upravo teoriji kom-pleksnih sustava, a u kojem bi i hr vat ski znanstvenici imali zna~ajno mjesto.

Nikola Habek, Sre}ko Gajovi}

84 www.mef.hr


Dana 26. rujna 1921. godine u zgradi pu~ke {kole u Dra{kovi}evoj ulici osnovana je prva otorinolaringolo{ka Klinika na prostorima jugoisto~ne Europe. Danas Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirugiju glave i vrata zauzima suvremene i novoure|ene prostore KBC Zagreb na Rebru, te posljednjih godina dan osnutka Klinike redovito obiljeàva organiziranjem simpozija razli~ite, aktualne problematike.

Ove godine 22. i 23. listopada organiziran je me|unarodni stru~ni skup „The Zagreb Course in Minimally Invasive and Endoscopic Head and Neck Surgery“. Stru~ njaci ove Klinike bili pioniri u primjeni mnogih novih postupaka u endoskopskoj i minimalno invazivnoj kirurgiji glave i vrata, a preseljenjem na Rebro u znatnoj se mjeri ulagalo u nove tehnologije i daljnje usavr{avanje djelatnika.

Simpozij je organiziran kao interaktivni skup koji obuhva}a predavanja, video-prezentacije, radionice i tzv. „kirurgiju u i-vo“ iz podru~ja najsuvremenijih di jagnosti~kih i kirur{kih po-stupaka iz bolesti uha, nosa i grla i kirurgije glave i vrata. Po-sebno treba istaknuti da su stru~ni direktori samoga skupa, uz profesora Dragu Prgometa, predstojnika Kli nike, i dva svjetski priznata stru~njaka profesor Jochen A. Werner iz Sveu~ili{ta Philipps u Marburgu u Njema~koj, te profesor Robert Ferris iz Centra za kirurgiju glave i vrata Sveu~ili{ta u Pittsburghu u SAD.

Na veliko zadovoljstvo sudionika kongresa moramo navesti i velike stru~njake iz podru~ja rinosinusologije koji su umnogo-

me pridonijeli znanstvenoj kvaliteti skupa, profesora Rogera Jankowskya iz Sveu~ili{ne bolnice Nancy u Francuskoj, te dok-toricu Elisabeth Sauvaget iz svjet ski poznate i ugledne Sve u-~ili{ne bolnice Lariboisière u Parizu.

Za otorinolaringologe koji se bave laringologijom i kirurgi-jom vrata svakako je bila ~ast upoznati i slu{ati trenuta~no najcitiranijeg i najplodonosnijeg laringologa profesora Marca Remacla iz Sve u~ili{ne bolnice Louvain u Yvoiru u Belgiji, te profesora Paula Miccolia iz Sve u~ili{ne bolnice u Pisi u Italiji, koji je za ~etnik minimalno invazivne kirurgije {tit nja~e, odne-davno uspje{no primjenjivana i u na{oj Klinici.

Otorinolaringolozi iz Hrvatske i okolnih zemalja svojim su predavanjima znat no pridonijeli kvaliteti simpozija.

Uz same minimalno invazivne kirur{ke postupke koji su de-taljno obra|ivani, ti jekom simpozija je iscrpno i kriti~ki razma-trana primjena novih tehnolo{kih do sti gnu}a u minimalno in-vazivnim kirur {kim zahvatima, a to su ultrazvu~ni no`, laser, 3D navigacijski sustav za kirurgiju baze lubanje, kirur{ki robot Da Vinci itd.

Na simpoziju je sudjelovalo preko 180 sudionika iz 22 drà-ve svijeta. To svakako spada me|u najve}e otorinolaringolo{-ke skupove recentno odràne u Hrvat skoj, {to uz u~estala go-stovanja na{ih stru~njaka u ulozi predava~a ili voditelja te-~ajeva u inozemstvu, potvr|uje dobro poznatu vrijednost ove Klinike.

Lana Kova~

»The Zagreb Course in Minimally Invasive and Endoscopic Head and Neck Surgery«

Zagreb, 22.-23. listopada 2009.

Prof. dr. sc. Drago Prgomet, predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla, te kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb (lijevo), te prof. dr. sc. Jochen A. Werner iz Sveu~li{ne bolnice Philipps u Marburgu

Zajedni~ka slika svih predava~a na te~aju „Zagreb Course in Minimally Invasive and Head and Neck Surgery“

www.mef.hr 85

sve~anostimef.hr sve~anosti

Sve~ani skup Pedijatrijske klinike

U Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb odr`an je 26. 3. 2009. prigodni sastanak povodom preseljenja Klinike sa [alate na lokaciju Rebro.

U velikoj predavaonioci Klinike uzva nicima se najprije uvod-nom rije~i i poz dravom obratio prof. dr. Ivan Mal~i}. Po tom je prof. dr. Ana Votava-Rai} odr ala izlaganje pod nazivom “Prva hrvat ska klinika za pedijatriju – 86 godina postojanja i pogled u budu}nost”. Uslijedio je osvrt na stru~ni razvoj u Klinici [ala-ta (J. Konja, D. Tje{i}-Drinkovi}, L. Bu kovac-Tambi}, D. Batini} i A. Votava-Rai}). O budu}nosti Klinike za pedijatriju KBC Za-

Djelatnici okupljeni za fotouspomenu pred zgradom klinike na [alati

Klinika za pedijatriju na [alati [kola za djecu-bolesnike

greb i Medicinskog fakulteta Sve u~ili{ta u Zagrebu govorio je prof. dr. Ivan Mal ~i}.

Nakon radnoga dijela sve~anosti, gosti su pozvani na dru-`enje uz mali domjenak. U pomalo sjetnom ozra~ju djelatnici Klinike ispratili su svoje goste svjesni da za nekoliko dana zau-vijek napu{taju zgradu u kojoj su oni i njihovi prethodnici desetlje}ima lije~ili i skrbili o djeci.

Ana Votava-Rai}

86 www.mef.hr

sve~anostisve~anosti mef.hr

Obljetnice su doga|anja kada se razmi{lja {to je lijepo i poziti-vno u~injeno u odre|enom vremenskom razdoblju. U godini obi-ljeàvanja 90. godi{njice osnutka Zavod za farmakologi ju, 12. stu denog 2009. godine prisjetili smo se s po{tovanjem i za hval-no{}u svih profesora, docenata i asistenata koji su nam, os tav-ljaju}i iza sebe bogati znanstveni i nastavni opus, pokazali kako treba kvalitetno raditi u nastavi i znanosti, te nenastavnog oso-blja, bez ~ijeg marljivog rada sve to ne bi bilo mogu}e ostvariti. U tome su nam se pridruìli i uputili pozdravne rije~i dekan Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu prof. dr. sc. Davor Mili~i}, te predstojnici zavoda za farmakologiju Medicinskih fakulteta Sve-u~ili{ta u Rijeci i Splitu prof. dr. sc. Gordana @upan i prof. dr. sc. Mladen Boban.

Institut (kasnije Zavod) za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu osnovan je 1919. godine, a zna~aj ne trenu-tke njegove povijesti evocirao je u svom zanimljjivom izlaganju profesor emeritus Juraj Geber. Smatra se da je osnutak Instituta ozna~io i po~etak razvoja farmakologije kao stru ke u Hrvatskoj. Prvi {ef Instituta bio je prof. Miroslav Mikuli~i}, nakon kojeg rukovo|enje Zavodom preuzimaju profesori Ivo Ivan~evi} (1936.-1963.), Zlatko Supek (1963.-1984.), Veljko Gju ri{ (1984.-1990.), Estera Kunec Vaji} (1991.-1996.), Juraj Ge ber (1997.-2004.), te Vlasta Bradamante (2004.-). Neki od profesora bili su u isto vrije-me i pro~elnici Katedre za farmakologiju. Tijekom svih tih godina, u Zavodu za farmakologiju su radili i rade farmakolozi, koji su po-stali ugledni znanstvenici i profesori farmakologije na zagreba~-kom Medicinskom fakultetu, te na medicinskim i srodnim fakulte-tima u domovini i iz van nje. Tako je prof. dr. sc. Zlatko Supek do-bro poznat kao jedan od utemeljitelja Odjela biologije Instituta „Ru|er Bo{ kovi}“ (1958. godine), u kojem je tako|er osnovao i Laboratorij za eksperimentalnu neurofarmakologiju. Dana{nji prof. eme ritus Sveu~ili{ta u Zagrebu dr. sc. Marin Bulat bavio se dugi niz godina istraìvanjem fiziologije i patofiziologije likvora, a za svoj znanstveni rad dobio je 1996. godine Godi{nju dràvnu nagradu za znanost – Podru~je Biomedicinskih znanosti.

Sada{nja generacija nastavnika Zavoda za farmakologiju, koju ~ine pet redovnih i jedan izvanredni profesor, dva docenta i jedan

Proslava 90. obljetnice osnutka Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

naslovni docent, dva asistenta, te tri znanstvena no vaka, nastavlja uspje{an i bogat rad u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, upravlja~kim tijelima Fakulteta i Sveu~ili{ta, te stru~ni rad u dr av-nim agencijama i ministarstvima. Svoju prisutnost i zna~enje u su-vremenoj znanosti Zavod za farma kologiju potvrdio je vo|e njem velikog broja doma}ih i me|u narodnih projekata, te vrlo velikim brojem citata i znanstvenih radova objavljenim u respektabilnim me|unarodnim znanstvenim ~asopisima, u svom je izlaganju na-glasila predstojnica Zavoda prof. dr. sc. Vlaste Bradamante.

Zavod za farmakologiju tako|er je obiljeìo i svoj doprinos na-stavi Studija medicine na engleskom jeziku pri Medicinskom fa-kultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, na ~ija se iskustva osvrnula vodite-ljica nastave farmakologije na engleskom jeziku prof. dr. sc. Meli-ta [alkovi}-Petri{i}. Intenzivnoj aktivnosti Zavoda danas se moè dodati i ~injenica da je Zavod za farmakologiju bio kolijevka u ko-joj je idejno osmi{ljen i pomno planiran Doktorski studij pri Medi-cinskom fakultetu, s ~ime nas je u svojem izlaganju upoznao osni-va~ i voditelj Studija, prof. dr. sc. Zdrav ko Lackovi}.

Mi nastavnici koji danas radimo na Zavodu za farmakologiju, vjerujemo da smo nastavili liniju kvalitetnog uspona na podru~ ju nastave, znanosti i same farmakologije kao struke, a koliko smo u tome uspjeli, procijenit }e generacije koje dolaze.

Tijekom posljednjih pet mjeseci, svatko tko je pro{ao pokraj najstarije zgrade na [alati u sastavu Medicinskog fakulteta Sve-u~ili{ta u Zagrebu u kojoj su smje{tena tri Zavoda, Zavod za ana-tomiju, Zavod za farmakologiju i Zavod za sudsku medicinu, uo~io je velike radove na njezinoj obnovi, a poglavito u samome Zavodu za farmakologiju. Nadamo se da }e, mnogo ja~e od gra|evinskih radova, spajanje starih i novih „kamen~i }a“ Zavoda za farmakolo-giju pridonijeti jo{ ve}em ugledu Medicinskog fakulteta Sveu~ili{-ta u Zagrebu u cjelini.

Vlasta Bradamante

O sada{njem trenutku i zna~enju Zavoda za farmakologiju govorila je predstojnica zavoda prof. dr. sc. Vlasta Bradamante

Djelatnici Fakulteta i uzvanici ispunili su predavaonicu Zavoda

www.mef.hr 87

povijestmef.hr povijest

Prof. dr. phil. et med. Miroslav Mikuli~i}, »enfant terrible« Zagreba~koga medicinskog fakulteta

O dr. Miroslavu Mikuli~i}u, profesoru op}e eksperimentalne patologije (pato-fiziologije) i farmakologije zagreba~ko -ga Medicinskog fakulteta danas se vrlo malo znade, a svojevremeno, prije 8 de-setlje}a, bio je najeksponiranija li~nost tog Fakulteta. No, taj veliki publicitet ni-je stekao zbog svojih znanstvenih zaslu-ga ve} zbog svoje hirovite naravi, koja ga je vodila u trajne sukobe s okolinom i zbog koje je ~ak u tri navrata bio umi-rovljen.

Koliko je on bio kontroverzna li~nost, toliko su i kontroverzni podatci o njeg-ovu ro|enju. U osobniku zagreba~koga Sveu~ili{ta, a tako|er u domovnici (Ime-nik zavi~ajnika grada Zagreba, br. 24732) kao datum se navodi 20. svibnja 1883, prema «stali{u du{a» upe sv. An-drije apostola u Bakru (str. 112) ro|en je 6. svibnja, a prema podatcima mati~ne knjige ro|enih/kr{tenih ùpe Bakar od 1858. do 1884. (str. 733 i 734. r. br. 48) ro|en je 16. svibnja i kr{ten 17. svibnja. Miroslav Ladislav Anton Bernardo Mi ku-li~i} ro|en je u Bakru od oca Jurja, bro-dovlasnika i posjednika, te bakarskog gra dona~elnika i majke Josipe (Joèfe)

ro|. Ursi~i}, nastanjenih u Bakru br. 373. Gimnaziju je Mikuli~i} zavr{io na Su {aku 1901. te je upisao studij prirodo-slovlja u Jeni, kojeg je 26. srpnja 1905. zavr{io doktoratom poloìv{i strogi ispit iz zoologije, botanike, geologije i pale-ontologije. U prvoj godini studija upo z-nao je svog vr{njaka Borisa Zarnika, koji je te {kolske godine (1901./02.) u Jeni studirao medicinu. Zarnik }e poslije pos-tati biolog, a Mikuli~i} medicinar i njiho-vi ìvotni putevi opet de se sresti na za-greba~kome Medicinskom fakultetu.

Mikuli~i} je ve} dva mjeseca prije dok-torata, to~nije. 21. lipnja 1905. po~eo raditi kao praktikant Pomorske stanice za ribarstvo i bionomiju mora Kr. ugar-ske momarice u Rijeci, no ondje ostaje samo do 15. X. te godine, a potom odla-zi na 6 mjeseci u Nicu kao pomo}ni asis-tent Instituta za zoologiju, poredbenu anatomiju i fiziologiju. Za vrijeme studija prirodoslovlja paralelno upisuje i studij medicine u Grazu. Studira dugo ali te-meljito: uz studij volontira u Gradskoj bol nici «Santo Spirito» u Rijeci (1906.-08.), a nakon odsluènja vojnog roka u trajanju od 8 mjeseci, volontira (1908.-1910.) na Kirur{koj klinici Sveu~ili{ta u Grazu, da bi se opredijelio za patofizio-logiju te je pre{ao najprije na Farma ko-lo{ko-farmakognosti~ki institut kao asis-tent budu}eg Nobelovca Ota Loewija (1910.-12.), potom kao asistent Zavoda za op}u i eksperimentalnu patologiju (tj. patofiziologiju) prof. Klemensiewicza. Una to~ tim du`nostima, studij medicine zavr{ava 1912. «sub auspiciis Imperato-ris», jer je sve razrede gimnazije i sve ri-goroze poloìo s odli~nim uspjehom, {to upu}uje na zadivljuju}u energiju toga mladoga ~ovjeka, pogotovo ako se zna da je sudjelovao na kongresima i publici-rao znanstvene radove u renomiranim ~asopisima kao {to su «Zentralblatt für Physiologie» i «Archiv für experimentel-le Pathologice und Pharmakologie».

Ve} 31. srpnja 1912. taj miadi dvostru-ki doktor dolazi u Zadar kao upravitelj novoosnovane higijensko-bakteriolo{ ke stanice c. kr. Namjesni{tva. Ondje iste godine mikrobiolo{kom kulturom i se-

rolo{kim testovima dijagnosticira prvi slu ~aj bruceloze ~ovjeka u Dalmaciji. Ut-vrdiv{i da je amebna dizenterija u Dal-maciji endemi~na pojava, prvi je po~eo sustavnom emetinizacijom, koja je poka-zala vrlo dobre rezultate. U Zadru obav-lja i lije~ni~ku praksu, drì higijenska pre-davanja, a god.1913./14. usavr{ava se u Erlangenu, Münchenu Wülrzburgu, Frank-furtu i Grazu, èle}i se habilitirati na ne-kom od tamo{njih sveu~ili{ta; bio je po-zvan i na medicinske fakultete u Beogra-du i Ljubljani, koji su se tek trebali osno-vati. No te njegove planove prekida I. svjetski rat, kad je mobiliziran kao vojni lije~nik od samoga po~etka rata do ve-lja~e 1918. god. 1916., bio je odlikovan zlatnim krièm za zasluge.

U jesen 1917. po~ele su pripremne rad-nje za otvaranje Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Dekretom Kr. hrvatsko-sla-vonsko-dalmatinske zemaljske vlade od 11. prosinca 1917. jo{ kao asistent gra-da~kog Sveu~ili{ta imenovan je osni va-~em i predstojnikom Instituta za op}u eksperimentalnu patologiju i famnakolo-giju zagreba~koga Medicinskog fakulte-ta, a godinu dana kasnije (6. XI. 1918.) dekretom Narodnog Vije}a SHS za jav-nog redovitog profesora. (Podsjetimo se da je prva konferencija nastavnika Medi-cinskog fakulteta odràna 20. XII. 1917., da su upisi zapo~eli 21. XII 1917., a nas-tava 12. I. 1918. nastupnim predava-njem suplenta Draga Perovi}a te da su kraljevim ukazom 13. IV. 1918. za prve profesore imenovani Theodor Wicker-hauser, Dragutin Ma{ek i Miroslav â~-kovi}. Dana 21. VII. 1918. Drago Perovi} imenovan je redovitim profesorom ana-tomije, a 6. VIII. 1918. Boris Zamik redo-vitim profesorom biologije, histologije i embriologije. Prema tome se Miroslav Mi kuli~i} svrstava u prvu generaciju nas-tavnika na{eg Fakulteta). Zakonom o grad nji zgrada za Medicinski

, fakultet

(potvr|enim 16. VI. 1918) Institutu za op}u eksperimentalnu patologiji i far-makologiju dodijeljen je suteren, prize-mlje i prvi kat zapadne strane biv{eg Plemi}kog konvikta na [alati (tada Vo-}arska 97, danas [alata br. 11) dok je

Miroslav Mikuli~i}

88 www.mef.hr

povijestpovijest mef.hr

Perovi}evu Institutu za anatomiju dodi-jeljena isto~na strana.

Prof. Mikuli~i} je Institut zamislio kao ustanovu koja objedinjuje farmakologi-ju, eksperimentalnu medicinu i kliniku, pa je zamislio da Institut ima Kemijski odjel (s dva odsjeka: Kemijsko-fiziolo{kim i Kemijsko-farmakolo{kim), Odjel za fizi-kalnu kemiju (s odsjekom za fotobiolog-iju), Bakteriolo{ko-imunolo{ki i mikro-biolo{ki odjel, Odjel za fiziolo{ku grafiku i operativnu patofiziolo{ku tehniku, Pro-pedeuti~ko-klini~ki odjel s dvije boles-ni~ke sobe za 10 mu{kih i 10 ènskih pa cijenata s laboratorijima, rendgeno-grafijom i elektrokardiografijom (no ta ideja nije ostvarena sve dok Pavao So-koli} nije na Rebru uredio Zavod za pato-fiziologiju). U sastavu Instituta bio je na-dalje ljekarni~ki odjel s predvi|enim far-makognosti~kim vrtom (koji nije nikad ure|en), predavaonica za 80 slu{a~a, eks perimentalna ìvotinjska stanica za uzgoj mi{eva, {takora, kuni}a, zamor~a-di i pasa, s akvarijem za àbe i terarijem za zmije i kornja~e (zapadno od Instituta postojala je gospodarska zgrada kojom se prof. Perovi} koristio za maceracije, a u kojoj su jo{ bili stanovi za dva pod-vornika Mikuli~i}eva Instituta, staje za krave, koje su bile osobno Mikuli~i}evo vlasni{tvo, za konje Ravnateljstva Klini~-ke bolnice i staje za neke manje ìvotin-je. Oko te gospodarske zgrade povest }e se kasnije spor izmedu Perovi}a i Mikuli~i}a). Institut su ~inile jo{ raznovr-sne radionice (finomehani~ka i stolarska te fotolaboratorij) kao i stan predstojni-ka (od ~ak devet soba s kuhinjom i kupa-onicom, budu}i da je Mikuli~i} imao su-prugu Emu, k}eri Emu i Mirjam te sinove Miroslava Jurja i Milodara. Kao i svi sveu-~ili{ni profesori Zagreba~koga sveu~ili{-ta, uìvao je besplatan stan, rasvjetu i ogrjev). Ure|enju Zavoda pomogli su na-{i iseljenici iz Sjeveme Amerike (Hrvatska bratska zajednica iz Pittsburga) i Ju`ne Amerike (Jugoslavenska kolonija u Pe-ruu posredstvom po~asnog peruanskog konzula Josipa Mikuli~i}a), a i sam je prof. Mikuli~i} uloìo osobna sredstva. Mikuli~i} je mnogo vremena utro{io na organizaciju i opremanje tog dvojnog («dvovaljanog» kako su u {ali govorili) zavoda.

Nastava je zapo~ela u zimskom se-mestru 1919./20. a sadràvala je kolegi-je Op}a eksperimentalna patologija (3 sata tjedno), Eksperimentalna farmako-logija i toksikologija (3), Nauka o recep-tiranju i prire|ivanju lijekova (s prakti~-

nim vje`bama, 2 sata tjedno), Seminar iz op}e eksperimentalne patologije i far-makologije (2), Farmakolo{ko-farmako-gnosti~ke vje`be (3), Vje`be iz klini~ke i patolo{ke kemije (4), Imunobiolo{ki kon-servatorij s demonstracijama i prakti~nim uputama (4), Izabrana poglavlja iz eks-perimentalna patologije u svjetlu fizikal-ne i koloidalne kamije (2), Praktikum fizi-kalne i koloidalne kemije (3), îtavodne-vni rad za naprednije i uputa u znanstve-ni rad (10 sati tjedno). Kolegiji i vje`be su se odràvali u III. godini studija. Do izbo-ra prof. Smetanke Mikuli~i} je suplirao i nastavu iz fiziologije. Tako|er je do zi-mskog semestra 1925./26. drào preda-vanja i na Vi{oj veterinarskoj {koli, od-nosno Veterinarskom fakultetu. God. 1923. Klub medicinara je izdao opse`na {apirografirana skripta (512 stranica) pod naslovom Op}a i eksperimentalna farmakologija.

Njegovi su prvi asistenti bili biolog Pe-tar Juri{i}, farmaceuti Franjo Benzinger i Hrvoje Ivekovi}, kemi~ar Miroslav Kar-{ulin te lije~nici Pavao Marinkovi}, Regi-nald Themer, Josip Komar, Nikolaj Bul-gakov, Vladimir Serti}.

U prolje~e 1920. imenovan je Mikuli~i} redovitim ~lanom Zemaljskoga zdravs-tvenog vije}a, u Zboru lije~nika Hrvatske bio je I. tajnik (1919./20.), a na Medi-cinskom fakultetu prodekan (1920.-22.).

Ti «zvjezdani trenutci» prof. Mikuli~i}a nisu dugo trajali. On ~esto pobolijeva i od 1919. do 1924. morao se u tri navra-ta podvrgnuti operativnim zahvatima, koji – ali – nisu do kraja rije{ili njegove zdravstvene probleme. U dva se navrata radilo o laparotomiji zbog abdominalnih kolika, a jednom o vazektomiji i epididi-mektomiji, {to ga i psihi~ki poga|a te uz ~este bolove koji ga mu~e postaje mrzo-voljan. U jednom se momentu ~ak kanio i povu}i s Fakulteta, predlaù}i Fakul-tetskom vije}u da za njegovog nasljedni-ka izabere profesora Emesta Petra Picka (koji znade ~e{ki pa bi zacijelo brzo na-u~io hrvatski), a ako Vije}e na taj prije-dlog ne pristane, predlaè da se njegov kolegij podijeli na dva djela: patolo{ku fiziologiju i farmakologiju te patolo{ku kemiju i eksperimentalnu patologiju, ne navode}i koji bi dio on osobno zadrào. Od toga je odustao, ali se iskaljuje na zavodskim suradnicima, Gra|evinskoj se-kciji zaduènoj za izgradnju Fakulteta (napose njezina predstojnika ing. Men-zera optuùju}i ga zbog sabotaè i hotimi~nog {tetovanja), a kona~no i na kolegama u Fakultetskom vije}u.

Paranoi~no tvrde}i da su svi protiv nje-ga, s osobljem u Zavodu ne razgovara ve} im upu}uje cirkularna pisma, optu-ùje ih zbog nerada, kleveta, a u svibnju 1924. i fizi~ki napada svoju ~inovnicu Zorku M. U prolje}e 1923., nezadovol-jan radom asistenta R. Themera i prepa-ratora J. Glickhorna, daje im otkaz slu`-be i prijavljuje Glickhorna redarstvu. Ta-da 26-orica asistenata Medicinskog fa-kul teta upu}uju protest profesorskom zboru navode}i kao da ìvimo u zemlji bez zakonske za{tite, u kojoj samovolja pojedinca moè pomo}u policije i dr-àvne namje{tenike bez ispitivanja ra-zloga s mjesta odstraniti. Kolege, profe-sore, verbalno napada navode}i da su se Ma{ek i â~kovi} rafiniranom himbom i prevarom pred ostalim zaslu`nim li je~-nicima ove pokrajine i dràve domogli tih pozicija... Ulagivanjem i puzanjem pred ovda{njim povjerenikom za pros-vjetu g. dr. Milanom Rojcom uspjelo je navedenoj dvojici da se do imenovanja doturaju...Navedena su dvojica htjela ve} u za~etku osjegurati pozicije u zboru /misli profesorskom zboru, napomena V.D./ te im je stoga bila prva i najsvetija du`nost ta da si ve}inu izborom samo njima po}udnim, servilnim ili nepogibelj-nim individuima zajam~e ili na{e predlo-ge u ine svrhe iznude i izrabe; ta borba i zapravo ni{ta inog dovela je do moralno

Miroslav Mikuli~i}, prof., dr. med. i phil. (1943.), osniva~ Farmakolo{kog instituta

www.mef.hr 89

povijestmef.hr povijest

kvalitativna raspada ovog Fakulteta...Tvr-di nadalje da su on te prof. Perovi} i Zar-nik predloìli prof. Richarda Burijana za profesora fiziologije, ali je iza na{ih le|a – zavaravanjem i bez na{eg znanja – pred loèn za tu stolicu g. dr. Smetanka iz Praga, koji se nota bene nikada fiziolo-gjom bavio nije... Taj prvi izbor uro dio je vrlo zlim posljedicama... jer se ne spo sob-no{}u izabranog kandidata nivo naobra-zbe na ovom Fakultetu najtemeljitijem predmetu strovalio... Za mikrobiologa prof. Pra{eka kaè da je svim snagama nastojao da se dovine ovda{nje stolice za higijenu, kojom se nota bene nikad bavio nije, niti kao nastavnik o njoj poj-ma imade...Tvrdi nadalje da je Karlo Ra-doni~i} izabran za profesora interne me-dicine na osnovi falsificiranog zapisnika Vije}a: Iz zlih gavrana zla jaja. Iza po-punjavanja fiziologije do{la je na red in-terna i tu se zbio onaj isti slu~aj kao i sa fiziologijom: odbacilo se i sposobna i ka-rakterna ~ovjeka da se i opet krene u ponor propasti. Po meni predloèni prof. dr. Nikolai bio je odba~en.... [to se kirur-gije ti~e to je upravo uvredljivo i sramot-no, da je prvotna matica profesora, ki-rur{ki triumvirat, pre{ao preko notorno boljih i vrsnijih kirurga, jer je time nivo naobrazbe na tom Fakultetu upravo po-razan. \a{tvo je nedvojbeno u pre te`-nom broju slu~ajeva instinktivno objekti-vni faktor i kazalo za vrijednost nastav-nika, pa se mnijenje |a{tva najbolje u na dimku nastavnika ispoljuje, koje za tog kirurga /Radi se o prof. Juliju Budi-savljevi}u, sinu Budimira Budisavljevi}a, napomena V.D./ glasi Julio Budimirovi} Mazgov.... Za izbor pedijatrije gospodin Pra{ek je htio na svaki na~in da protura svog kandidata g. dr. Mayerhofera zbog akademske karijere i osjeguranja zarade i reputacije vlastitoj supruzi /supruga prof. Pra{eka Bronislava bila je pedijatri-ca, napomena V.D./. Mikuli~i} dalje na-vodi pijanstvo do besvijesti prof. Buba-novi}a, profesora rendgenologije Lazu Popovi}a takoder naziva degenerisanim alkoholi~arom, za profesora oftalmolo-gije Alberta Botterija navodi da je lo{ u~itelj i jo{ gori predava~, koji si la`nom reklamom stvara teren za {to ubavniju praksu, osobito s obzirom na sve|er jo{ pogibeljna suparnika u Zagrebu /misli na docenta oftalmologije Kurta Hühna, napomena V.D./. Kad se god. 1921. us-protivio izboru Franje Dursta za sve u-

~ili{nog profesora, prof. Ma{ek mu sav zajapuren dobacuje: Vi ste protiv profe-sora Dursta jer ga se bojite, budu}i da je on po{ten ~ovjek a Vi nepo{ten. Meto-de sugestije i hipnoze psihologa Ramira Bujasa, tada docenta Zavoda za fiziolo-giju, Mikuli~i} progla{ava {arlatanskim. Kona~no, profesorski zbor, uz neke izni-mke, naziva udruènjem zlo~inaca, poje-dine profesore parazitima i nespo sob-njakovi}ima te ~itavome Medicinskom fakultetu prorokuje àlosnu sudbinu, jer }e «rak-rana» koja momentano postoji, metastazirati i Fakultet posve uni{titi. Nadalje nastavlja: Medicinski je fakultet ilegalnim na~inom sastavljen, jer je va-rkama i prevarama iznu|en, a kao takav nesposobnim ljudima u samoupravu pre-dan, pa je stoga skrajno vrijeme da se na temelju objektivnih izvida po savjes-nim zvani~nicima ovaj Fakultet temeljito izmete, u koju se svrhu najmanje na dvi-je godine zatvoriti mora, da se od nave-dena balasta i parazita temeljito ekspur-gira. Tvrdi da mu ~lanovi profesorskog zbora zbog vlastite nesposobnosti i za-visti bacaju klipove pod noge te sebe pro gla{ava nevinom `rtvom nesposob-nih zlotvora.

Neosporno je da je Mikuli~i} bio izvrs-tan nastavnik: kad je god. 1925. objavio da je pozvan za profesora u Bari, Klub mu medicinara uru~uje spomenicu u ko-joj mu upu}uje rije~i po{tovanja, ljubavi i zahvalnosti, apeliraju}i na njegovu pa-triotsku svijest da ne napu{ta Hrvatsku. No ubrzo se ispostavlja da je informacija poluistina, da je Mikuli~i} bio pozvan samo da ondje odrì nekoliko predavan-ja te je profesorski zbor posumnjao da je manifestacija Kluba medicinara bila ins-cenirana od samog Mikuli~i}a (kojeg su studenti nazivali «conte Bomba»). Na sjednici Fakultetskog vije}a od 4. travnja 1925. od 14 nazo~nih nastavnika njih su 13-orica donijela zaldju~ak da Mikuli~i} nije dostojan ~asti sveu~ili{nog profeso-ra, a prof. Laza Popovi} ga progla{ava neura~unljivim. Nepovjerenje profesor-skog zbora bilo je tako veliko da je Deka-nat provjeravao je li Mikuli~i} u Jeni uop}e doktorirao. Prekidaju svaki kon-takt s Mikuli~i}em, tuè ga sudu, tuè ga akademskim vlastima, U srpnju 1925. ministar prosvjete Svetozar Pribi}evi} pot pisao je dekret o Mikuli~i}evu umiro-vljenju, no u rujnu 1925. novi ministar prosvjete Stjepan Radi} Mikuli~i}a re-

aktivira, {to je potvrdio i Dràvni savjet u Beogradu u prosincu iste godine. Pustiv-{i nakratko profesorski zbor na miru, {to-vi{e javno se ispri~av{i, po~eo se iskalji-vati na studentima, pokazav{i se pretjer-ano strog na ispitima, te oni 1926. orga-niziraju {trajk bojkotiraju}i njegova pre-davanja pa Mikuli~i} i s njima vodi sudski spor.

Tro{e}i energiju na sasvim periferne probleme, Mikuli~i} publicira malo, no ono {to objavljuje vrijedno je pozornosti: pi{e o patofiziologiji sna, utjecaju jetre na mo`danu aktivnost, farmakologiji er-gotoksina, patofiziologiji hemolize, ulozi RES-a u organizmu. Naàlost ne uspijeva konsolidirati Zavod, jer asistenti nakon nekog vremena naprosto bjeè od njega i god. 1935. u dobi od 52 godine, a na-kon 33 i pol godine radnog staà odlazi u mirovinu, rekli bismo na obostrano za-dovoljstvo. Povla~i se na Su{ak, a na Za-vodu ga nasljeduje prof. Ivo Ivan~evi}, do tada lije~nik socijalnog osiguranja, ali koji uìva ~vrstu podr{ku masonske sku-pine profesorskog zbora Medicinskog fa kulteta i Sveu~ili{ta.

No kad je kao mason prof. Ivan~evi} postao prva `rtva novog reìma po us-postavi NDH, ve} 27. svibnja 1941. Mi-kuli~i}ev ukaz o umirovljenju stavljen je izvan snage i od po~etka zimskog se-mestra 1941./42. Mikuli~i} opet po~inje predavati. Me|utim, u Zagrebu je bio izgubio stan jer je njegov stan na [alati dodijeljen novoosnovanom Zavodu za sud sku medicinu prof. Eduarda Milosla-vi}a, otvorenom 7. VI. 1935. Mikuli~i} ~e sto putuje na relaciji Zagreb-Su{ak, ~ak se nasilno bio uselio u jedan stan u Dekanatskoj zgradi, nezadovoljan je i opet konfliktuozan. Dana 4. sije~nja 1943. po tre}i puta je umirovljen te se vra}a na Su{ak, gdje se kao udovac god. 1952. ponovno oènio i umro 22. rujna 1955., zaboravljen od hrvatske me dicinske javnosti, tako da mu nigdje nije objavljen nekrolog. Zavr{iv{i s od-likom dva fakulteta, osnovav{i u Zadru i Zagrebu dvije va`ne institucije za hr-vatsku medicinu taj je erudit enciklope-dijskog znanja zabljesnuo poput meteo-ra na na{emu medicinskom nebu, ali se jednako brzo i ugasio, da bi jedan dug dio ìvota proveo zagor~avaju}i ìvot i sebi i drugima.

Vladimir Duga~ki

90 www.mef.hr

nakladni{tvonakladni{tvo mef.hr

Josipa Kern i Mladen Petrove~ki:

MEDICINSKA INFORMATIKANakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-418-6; god. izdanja: 2009.; opseg: 389 str.; format: 17 x 24 cm; uvez: meki

Ud`benik se bavi medicinskoinfor ma-ti~ kom problematikom relevantnom za studente medicine, stomatologije, se-strinstva i sli~nih medicinskih i zdrav-stvenih usmjerenja. Namijenjen je svim sa da{njim i budu}im zdravstvenim dje-latnicima: lije~nicima, stomatolozima,

me dicinskim biokemi~arima, farmaceu-tima, sanitarnim inènjerima, medicin-skim sestrama i tehni~arima te svim os-talim zdravstvenim djelatnicima i djelat-nicima u zdravstvu koji se svakodnevno susre}u s uporabom informati~ke teh-nologije.

Nives Pe}ina-[laus i suradnici:

ODABRANE METODE MOLEKULARNE BIOLOGIJENakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-419-3; god. izdanja: 2009.; opseg: 92 str.; format: 17 x 24 cm; uvez: meki

Cilj je ovog priru~nika opisati i saèto objasniti osnovne i nu`ne metode mo-lekularne biologije kako bi istraìva~ima ostalo vi{e vremena za razmi{ljanje. Ide-ja priru~nika je prakti~no opisati sada ve} standardne metode kojima se kori-ste molekularni biolozi, molekularni me-dicinari i svi oni istraìva~i koji kre}u u stani~ni molekularni mikrokozmos, bez preskakanja dijelova koji su izostavljeni u

klasi~nim laboratorijskim protokolima i obi~no se prenose usmeno s iskusnijih kolega na novake.

Opisane }e metode biti od koristi po-najprije studentima poslijediplomskih stu dija, koji kre}u u svoje prve ozbiljne eksperimente, ali i studentima dodiplo-mantima biolo{kih i biomedicinskih smje-rova kao ilustracija onoga {to ih ~eka ako se odlu~e za znanstvenu karijeru.

Jasna Lovri}:

BIOKEMIJA – priru~nik za vje`be iz medicinske kemije i biokemije za studente medicineNakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-433-9; god. izdanja: 2009.; opseg: 172 str.; format: 21 x 27 cm; uvez: meki

Priru~nik za vje`be iz medicinske ke-mije i biokemije za studente medicine napisan je u skladu s nastavnim progra-mom kolegija Medicinska kemija i bioke-mija I i II na Medicinskom fakultetu Sve-u~ili{ta u Zagrebu, a namijenjen je stu-dentima prve i druge godine integrira-noga studija medicine. Osnovna mu je svrha pomo}i studentima u svladavanju propisanoga gradiva, kao i u stjecanju

vje {tina u eksperimentalnom radu, te u zaklju~ivanju na temelju vrijednosti ek-sperimentalnih podataka. Priru~nik je po dijeljen u dvije cjeline. U metodolo{-kom dijelu saèto su obja{njene osnove metoda kojima }e se studenti koristiti u laboratorijskom radu. Drugu cjelinu ~ini 15 vje`bi u kojima student povezuje te-meljna znanja iz kemije i biokemije s klini~kom primjenom.

www.mef.hr 91

nakladni{tvomef.hr nakladni{tvo

Mijo Bergovec

PRAKTI^NA ELEKTROKARDIOGRAFIJANakladnik: [kolska knjiga; ISBN: 978-953-0-31511-2; god. izdanja 2009.; opseg: 304 str.; format: 21 x 29 cm; uvez: bro{irani

Knjiga je zami{ljena kao atlas elektro-kardiografije te obiluje brojnim instruk-tivnim primjerima (ima vi{e od 400 elek-trokardiograma). Elektrokardiogrami su u cijelosti vrlo dobro reproducirani i ja-

sno ~itljivi. Zbog koli~ine, sistemati~nos-ti i aktualnost i elektrokardiografskih pri mjera djelo je kvalitetan doprinos na-stav nom procesu.

Jasna Lipozen~i}, Aida Pa{i} i suradnici

DERMATOLO[KA ONKOLOGIJA Nakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-448-3; god. izdanja: 2009.; opseg: 236 str.; format: 17 x 24 cm; uvez: tvrdi

Dinami~an razvoj dermatolo{ke onko-logije u dijagnosti~kom i terapijskom po-stupku, a nadasve potrebi rane preven-cije premalignih promjena (prekancero-za) koè, malignih ko`nih tumora te ma-lignih limfoproliferativnih bolesti (limfo-mi), odredio je potrebu posebne ospo-sobljenosti zdravstvenih djelatnika iz tog

podru~ja, {to je i glavni cilj ovog ud`-benika.

Teme za ovaj ud`benik obradili su ko-lege, djelatnici iz svih ~etiriju sveu~ili{nih centara u Hrvatskoj uz kolege iz KBC-a Zagreb i vanjske suradnike, vode}i se svo jim sklonostima i znanjem u ovom subspecijalisti~kom podru~ju.

W.THOMAS SADLER

LANGMANOVA MEDICINSKA EMBRIOLOGIJAUrednik prijevoda: @elimir Bradamante

Nakladnik: [kolska knjiga; ISBN: 978-953-0-31576-1; god. izdanja 2009.; opseg: 374 str.; uvez: bro{irani; format: 17,7 x 25,2 cm

Knjiga je prijevod engleskog originala (10. izdanja) i primarno je namijenjena dodiplom skoj i poslijediplomskoj nasta-vi na hrvatskim medicinskim fakulteti-ma, ali moè biti i dopunsko {tivo na fa-kultetima biomedicinskog podru~ja te na bio lo{kim odsjecima prirodoslovno-ma te ma ti~kih fakulteta u Hrvatskoj. Pri-jevod 10. izdanja, s rezultatima najno-vijih znan stvenih istraìvanja, bitan je do prinos obrazovanju studenata. Autor djela biv{i je profesor stani~ne biologije i anatomije iz SAD-a dr. Thomas W. Sa-dler, a urednici hrvatskog izdanja i prije-

voda na hrvatski jezik su prof. dr. sc. @elimir Bradamante i prof. dr. sc. \ur-|ica Grbe{a sa Zavoda za histologiju i em briologiju Medicinskog fakulteta Sve-u~i li{ta u Zagrebu.

Knjiga se sastoji od 20 poglavlja te od dodatka s odgovorima na pitanja pove-zana s klini~kim poreme}ajima koji se po-javljuju ti jekom ~ovjekova razvoja, ra z-vrstanih po poglavljima. U dodatku je i rje~nik klju~nih rije~i koji daje definiciju osnovnih embriolo{kih poj mova. Na kra-ju knjige je naveden popis preuzetih sli ka i tablica s njihovim izvorima kao i ka zalo

pojmova kori{tenih u knjizi. Knjiga ima oko 400 stranica, 402 slike i 13 tablica.

Djelo opsegom i sadràjem potpuno od govara ud`beniku embriologije na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj, Sto -matolo{kom i Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, te na biolo{kim odsjecima pri-rodoslovno-matema ti~kih fakulteta u Hr-vatskoj.

92 www.mef.hr

nakladni{tvonakladni{tvo mef.hr

Vesna Brinar i suradnici

NEUROLOGIJA za medicinare Nakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-420-9; god. izdanja: 2009.; opseg: 546 str.; format: 21,5 x 27,5 cm; uvez: tvrdi

Ud`benik je namijenjen studentima me dicine, iako njegova op{irnost u ne-kim poglavljima moè biti korisna i spe-cijalizantima iz podru~ja neurologije i dru gih srodnih specijalnosti, posebice ne urokirurgije, interne medicine, pato-logije i neuroradiologije. Takva je konce-pcija ud`benika temeljena u namjeri da ne samo studentima, nego i lije~nicima obiteljske medicine i pojedinih srodnih spe cijalnosti budu pristupa~ni razli~iti

ne urolo{ki entiteti i mogu}nosti njihova li je~enja.

Ud`benik je rezultat dosada{nje op-se`ne nastavni~ke aktivnosti Katedre za neurologiju, te su ve}im dijelom u pisa-nju ud`benika iskori{tena predavanja na-stavnika Katedre za neurologiju Medi-cinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, ali i drugih neurologa KBC-a Zagreb, koji su istaknuti i priznati stru~njaci u odre-|enim neurolo{kim podru~jima.

Josip \elmi{, Marina Ivani{evi}, @eljko Metelko i suradnici

DIJABETES U @ENANakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-430-8; god. izdanja: 2009.; opseg: 456 str.; format: 17,5 x 24,5 cm; uvez: tvrdi

U knjizi su prikazane najnovije spoznaje o lije~enju {e}erne bolesti u dje~joj, ado-lescentnoj i generativnoj dobi èni. Prika-zani su rizi~ni ~imbenici za nastanak dija-betesa u dje~joj i adolescentnoj dobi, naj-novije informacije o lije~enju, pre hrani, edu kaciji bolesnica i perinatalnoj skrbi.

Tako|er, ~itatelj }e u knjizi na}i kri-ti~nu raspravu o sada{njim spoznajama

o dijabetesu u trudno}i, lije~enju dija-betesa u trudno}i, ishodu trudno}e, ut-jecaju dijabetesa na fetus i postpartal-nu skrb. Cilj autora je da knjiga posluì li je~nicima, specijalizantima i svim zdra-vstvenim radnicima u pobolj{anju peri-natalne skrbi ove ugroène populacije trud nica.

Damir Dodig, Draèn Hui}, Mirjana Poropat, Stanko Teàk

NUKLEARNA MEDICINA U DIJAGNOSTICI I LIJEÊNJU BOLESTI KOSTIJU I ZGLOBOVANakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-445-2; god. izdanja: 2009.; opseg: 127 str.; format: 17 x 24 cm; uvez: meki

Ud`benik }e biti koristan svima koji skrbe za bolesnike s bolestima kostiju i zglobova kao putokaz za dijagnosti~ke postupke i svakodnevni ìvot. Nami je-njen polaznicima poslijediplomskog stu-dija iz nuklearne medicine, studentima me dicine i specijalizantima, uz op{iran

prikaz klini~kih entiteta za ~iju je dija-gnostiku scintografija kostiju i zglobova korisna, ovo je prvi takav ud`benik na hrvatskom jeziku zbog ~ega je njegov sadràj koristan i za {ira podru~ja medi-cinske struke.

www.mef.hr 93

nakladni{tvomef.hr nakladni{tvo

Anton Johannes Waldeyer

WALDEYEROVA ANATOMIJA ÔVJEKAUrednik prijevoda: Ivan Vinter

Nakladnik: Golden marketing; ISBN: 978-953-212-359-3; god. izdanja: 2009.; opseg: 1360 str.; format: 170 x 240 mm; uvez: tvrdi

Ovo je prvo hr vat sko iz da nje 17. nje-ma~ kog pre ra |e nog iz da nja (2003.), jednog od naj po zna ti jih svjet skih ud` be ni-ka ana to mi je. Knji ga sa dr i 883 sli kov nih pri ka za i 45 ta bli ca.

Nova Wal de ye ro va ana to mi ja ~o vje ka isr c pan je i dobro ilu s tri ran ud` be nik, ute-me ljen na naj no vi jim spo zna ja ma. U de-talj nom poj mov ni ku pri ka za ni su svi ana-tom ski i kli ni ~ki stru~ ni iz ra zi iz knji ge

kao i nji ho vo je zi~ no po ri je klo, ~ime su po ja {nje ni i neo bi~ ni na zi vi (pri mje ri ce mu scu lus ga s troc ne mius – tr bu {a sti mi-{i} lista), a po je di ni la tin sko-gr~ki iz ra zi re du ci ra ni su do jed no stav nih iz ri ~a ja. U no vo me iz da nju au to ri ma je stalo da pri-ka u do pri nos ana to mi je bio ke mi ji i fi zio-lo gi ji te, po se bi ce, kli ni ci i time una pri je-de in te gra ci ju pre tk li ni ke u kli ni ku, {to, uo sta lom, novi cur ri cu lum i zah ti je va.

Ivan Kuva~i}, Asim Kurjak, Josip \elmi{ i suradnici

PORODNI[TVO Nakladnik: Medicinska naklada; ISBN: 978-953-176-408-7; god. izdanja: 2009.; opseg: 606 str.; format: 21 x 27,5 cm; uvez: tvrdi

Ud`benik obuhva}a sva podru~ja peri-natologije, i to kronolo{ki, po~ev{i od ba-zi~nih znanosti, prema antenatalnoj skr-bi, trudno}i, poro|aju i babinju.

Namijenjen je ponajprije studentima medicine, no zacijelo }e biti korisno {tivo i specijalizantima i specijalistima gineko-logije i porodni{tva, kao i lije~nicima dru-gih struka.

Vladimir Kati}, Drago Prgomet i suradnici

OTORINOLARINGOLOGIJA I KIRURGIJA GLAVE I VRATANakladnik: Naklada LJEVAK; ISBN: 978-953-303-133-0; god. izdanja: 2009; opseg: 395 str.; format: 17 x 24 cm; uvez: tvrdi

Djelo je namijenjeno polaznicima di-plomske i poslijediplomske nastave, a za pojedine dijelove knjige zanimanje }e za-sigurno na}i specijalizanti i lije~nici obi-teljske medicine te drugih struka u pri-marnoj za{titi.

Urednici su opseg priru~nika prilago-dili nastavnom tekstu, osloba|aju}i ga u najve}oj mogu}oj mjeri od nepotrebnih informacija. Djelo je svedeno je na po-stavke nu`ne za vo|enje dobre prakse u radu iskusnog lije~nika, a pritom je i na-

putak za mlade lije~nike o sadràjima ko je treba savjesno prou~iti i poznavati. Spoznaje iznesene u ovome nastavnom tekstu temelje se na dugogodi{njim kli-ni~kim iskustvima i znanstvenim istra i-vanjima Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb i odli~no komuniciraju s najboljim do ma-}im i me|unarodnim dostignu}ima.

Pri odabiru i prikazu gradiva teì{te je na podru~jima struke u kojima je o~it napredak u klini~koj praksi i lije~enju.

94 www.mef.hr

vijestivijesti mef.hr

Krajem oùjka ove godine, jeda-naest djevojaka predvo|enih jednim mladi}em uputilo se prema Himalaji u nadi da }e osvojiti najvi{i vrh svije-ta: 8850 m visoku Sagarmathu, svije-tu mnogo poznatiju kao Mt. Everest. To im je 19. i 21. svibnja 2009, i uspjelo. êtiri Hrvatice kro~ile su na najvi{u to~ku Zemlje.

Ekspediciji sam se pridruìla kao li-je~nik-penja~, {to se pokazalo prili~-no odgovornom du`no{}u. Djevojke su bile odli~no pripremljene i nisu ima le nikakvih ve}ih zdravstvenih pro blema, me|utim u baznom logo-ru Everesta, a posebice u visinskim logorima bilo je mnogo medicinskih izazova. Mnogi od tih izazova zahti-jevali su, kako je to jedan novinar lije-po sro~io „out of the box thinking“ i stvarnu primjenu znanja za koje smo na fakultetu mislili: „A za{to mi sad to moramo u~iti?!“. Ni{ta {to smo nau~ili na fakultetu i izvan njega nije bilo suvi{no. Kada se na 6500 m na-dmorske visine, okovani snijegom i ledom, susretnete s problemima po-put plu}nog i mo`danog edema, hi-

Hrvatska ènska ekspedicija Everest 2009

U {atoru: u {atoru na drugom visinskom logoru. S lijeva na desno: Lana \onlagi}, Ena Vrbek, Milena [ijan i Sun~ica Hra{}anec. Foto: Sun~ica Hra{}anec

potermijom, traumom glave ili prsi{-ta, septi~kim {okom, trovanjem me-tanolom, akutnim apendicitisom, in-farktom miokarda i sli~nim problemi-ma, a nemate nikakvih medicinskih

U ledenom slapu: na slici Lana \onlagi} prelazi ljestve preko ledenja~ke pukotine

pomagala, starijeg kolege, knjiga, In-terneta, a helikopter moè do}i sa-mo ako je lijepo vrijeme na mjesto udaljeno dan hoda, tada se moète osloniti samo na svoje dvije ruke, ste-toskop i eventualno ne{to sive mate-rije u glavi.

Osim znanja i vje{tina treba i mno-go, mnogo ma{te. Potpuno je nevje-rojatno ~ega se sve sjeti{ kada se bori{ za ne~iji ìvot. Odmah instinkti-vno zna{ sve {to treba{ u~initi, prisje-ti{ se doza lijekova, na~ina davanja, nuspojava, svih algoritama…Ali da bi-s mo to mogli, osim {to moramo puno u~iti, medicinu moramo i „tre-nirati“. Jer, jednom kada ~uje{ hvala od nekoga kome si pomogao, pamtit }e{ to za cijeli ìvot.

Lana \onlagi}

Fotografije: Sun~ica Hra{}anec

www.mef.hr 95

vijestimef.hr vijesti

Zna~enje Cochrane ogranka za hrvatsku medicinu

Hrvatski ogranak talijanskoga Cochra-ne centra (HOTCC) osnovan je 2008. pri Medicinskom fakultetu u Splitu i Hrvat-skom centru za globalno zdravlje. Uloga hrvatskog ogranka Kolaboracije Cochra-ne jest edukacija na dvije razine: {irenje svijesti o postojanju Knji`nice Cochrane (engl. The Cochrane Library) i poticanje hrvatskih zdravstvenih djelatnika na izra-du sustavnih preglednih ~lanaka koji }e biti objavljeni u Knji`nici Cochrane.

Na osnutku ogranka Cochrane u Hr-vatskoj radilo se gotovo dvije godine, a sve u svrhu napretka hrvatske medici-ne. U Hrvatskoj je ~lanovima biomedi-cinskog konzorcija omogu}en besplatni pri stup Knji`nici Cochrane zahvaljuju}i pretplati koju pla}a Ministarstvo zna-nosti, obrazovanja i {porta. Iako su su-stavni pregledni ~lanci najvi{a razina do kaza u hijerarhiji medicine utemelje-ne na dokazima, posje}enost Knji`nice Cochrane u Hrvatskoj vrlo je niska i kad bi pretpostavili da samo hrvatski lije~ni-ci po sje}uju ovaj izvor medicinskih in-formacija, proiza{lo bi da je tijekom ci-jele 2007. godine svaki hrvatski lije~nik posjetio Knji`nicu Cochrane svega dva-put.

Medicinskih informacija je mnogo i no-ve studije se svakodnevno objavljuju. Prezaposlenim zdravstvenim djelatnici-ma nemogu}e je odràvati tempo s lite-raturom i pro~itati sve relevantne ~lanke na odre|enu temu. Upravo stoga po-stoje sustavni pregledni ~lanci koji rigo-roznom metodologijom pregledavaju li-teraturu i saìmaju dokaze u zaklju~ak za praksu. Prema informacijama kojima raspolaè HOTCC iz Hrvatske jo{ nije objavljen nijedan Cochrane ~lanak. Po-stupak objave jest da se najprije registri-ra naslov ~lanka koji se èli raditi, nakon toga se radi protokol koji opisuje proble-matiku i metodologiju i tek onda se pri-stupa izradi sustavnog preglednog ~lan-ka. Knji`nica Cochrane ima ~imbenik od jeka od 4,6 pa je objava ~lanka u njoj i veliki znanstveni uspjeh. Sustavni pre-gledni ~lanak je vrsta sekundarnog is-traìvanja pa je na Medicinskom fakulte-tu u Splitu prihva}en i kao mogu}a dok-torska radnja.

Osnivanje HOTCC-a omogu}ili su split-ski profesori Ana i Matko Maru{i}, ured-nici Croatian Medical Journala, prof. dr. Stipan Jankovi}, dekan Medicinskoga fa-kulteta u Splitu, prof. dr. sc. Ivica Grko-vi}, prodekan za znanost Medicinskoga fakulteta u Splitu i prof. dr. Igor Rudan, voditelj Hrvatskoga centra za globalno zdravlje.

Urednici CMJ-a pomogli su pri osni-vanju HOTCC-a te {irenju njegova utjeca-ja u zemlje jugoisto~ne Europe s pomo}u svojih kontakata i mreè regionalnih ured nika. Dr. Alma Dùbur Kulenovi} s Univerziteta u Sarajevu postala je ve} predstavnica HOTCC-a u Bosni i Herce-govini, a dogovori za {irenje edukativnih inicijativa HOTCC-a postoje i s drugim ze-mljama u susjedstvu.

U lipnju 2009. HOTCC organizira Prvi hrvatski Cochrane simpozij na kojemu }e sudjelovati predava~i iz hrvatske i ino-zemstva. U pripremi je i besplatni online te~aj o izradi Cochrane sustavnih pre-gled nih ~lanaka. I simpozij i te~aj prizna-

la je Hrvatska lije~ni~ka komora kao ob-lik stal nog medicinskog usavr{avanja.

Medicina utemeljena na dokazima te-melji se na najboljim klini~kim dokazi ma, iskustvu zdravstvenih djelatnika i èlja-ma pacijenata. HOTCC }e svojim eduka-tivnim projektima nastojati doprijeti do hrvatskih zdravstvenih djelatnika i moti-virati ih da propituju svoju ustaljenu prak su te da potraè najbolje i najnovije klini~ke dokaze kako bi prikladno pomo-gli svojim pacijentima i unaprijedili hrvat-sku medicinu.

Livia Puljak(autorica ~lanka je direktorica

Hrvatskog ogranka Talijanskog Cochrane centra)

Hrvatski Cochrane tim: Ana Utrobi~i} - voditeljica Sredi{nje medicinske knji`nice, Livia Puljak – direktorica, Dalibora Rako – voditeljica ureda Hrvatskog centra za globalno zdravlje, Davor Luk{i} – voditelj Informati~ke slu`be Medicinskog fakulteta u Splitu.

96 www.mef.hr

vijestivijesti mef.hr

Dr. sc. Alanu Ivkovi}u dodijeljena presti`na stipendija International Cartilage Repair Society

Tijekom godi{njeg sastanka ICRS-a (International Cartilage Repair Society) u svibnju ove godine u Miamiju na Floridi, dr.sc. Alanu Ivkovi}u dodijeljena je presti`na stipendija pod nazivom ICRS-Stryker Travelling Clinician Fellowship. Stipen-dija se svake dvije godine dodijeljuje mladim klini~arima znan-stvenicima kao priznanje za postignute rezultate na podru~ju translacijskih istraìvanja cijeljenja zglobne hrskavice. Svrha stipendije je omogu}iti ortopedima klini~arima boravak u vo-de}im svjetskim ustanovama koje se bavi bazi~nim i primijenje-nim istraìvanjima zglobne hrskavice. Osnovna je ideja ovog programa upoznati mlade ortopede s bazi~nim znanstvenim

Dobitnici stipendije u dru{tvu dr. Richarda Steadmana, laureata nagrade za ìvotno dijelo, tijekom sve~anosti otvaranja godi{njeg kongresa ICRS-a u Miamiju na Floridi, SAD. S lijeva: dr. Tamara Pylawka (Hershey, SAD), dr. Richard Steadman (Vail, SAD), dr. Alan Ivkovi} (Zagreb, Hrvatska), dr. Tamas Bardos (Pecs, Ma|arska).

principima koji se primjenjuju u istraìvanju zglobne hrskavice kako bi mogli aktivno sudjelovati u primjeni novih metoda i rje{enja u klini~koj praksi. U iznimno jakoj konkurenciji, uz dr. Ivkovi}a izabran je i po jedan ortoped iz Ma|arske i Sjedinje-nih Ameri~kih Dràva. Tijekom trajanja stipendije dr. Ivkovi} }e posjetiti Hospital for Special Surgery u New Yorku, Kliniku Mayo u Rochesteru i Julius Wolff Institut za bazi~na i pri-mjenjena istraìvanja u ortopediji Charité Sveu~ili{ta u Berlinu. U Hrvatskoj je dr. Alan Ivkovi} aktivno uklju~en u bazi~na i primjenjena istraìvanja na podru~ju cijeljenja hrskavice u sku-pini akademika Pe}ine, i to u okviru projekta Genska terapija mineraliziranih tkiva. U sklopu svojega doktorskog istraìvanja proveo je kao kao Fulbrightov stipendist godinu dana u Cen-tru za molekularnu ortopediju Sveu~ili{ta Harvard u Bostonu, SAD, gdje je radio na translacijskim projektima regeneracije hrskavi~nog i ko{tanog tkiva. Taj je boravak bio dio njegova doktorskog istraìvanja iz kojeg je proiza{la i njegova diserta-cija iz podru~ja genske terapija zglobne hrskavice.

Marko Pe}ina

I ove je godine, u suradnji CARNetom i tvrtkom Walters Kluwer, a pod pokro-viteljstvom Ministarstva znanosti, obra-zovanja i {porta, Sredi{nja medicinska knji`nica Medicinskog fakulteta Sveu~i-li{ta u Zagrebu organizirala skup o medi-cinskim informacijama – MICC. MICC se odrào 4. lipnja 2009. na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Glavna tema ovo-godi{njega skupa bili su na~ini poduke za djelotvorno kori{tenje informacijskih izvora i njihovo kriti~ko vrjednovanje. Sku pu je prisustvovalo vi{e od 80 li je~-nika, bibliotekara, medicinskih sestara i informati~kih stru~njaka iz cijele Hrvat-ske. Prezentacije se mogu pogledati na adresi http://smk.mef.hr/MICC/.

Izlaganje Davorke Grani}, prof., djelatnice Sredi{nje medicinske knji`nice Medicinskog fakulteta u Zagrebu

www.mef.hr 97

vijestimef.hr vijesti

Nagrada Grada Zagreba profesoru emeritusu Predragu Kerosu

Milenijska slika u dekanatu

Prof. dr. sc. Juraj Geber zahvalio se u ve lja~i ove godine na daljnjem obna{anju funkcije prodekana za upravu i poslo-vanje radi odlaska u mirovinu. Profesor Geber bio je od 1991. godine u nekoliko navrata ~lan Uprave Fakulteta, a na tome va nome mjestu zamijenio ga je prof. dr. Marijan Klarica.

U povodu Dana grada Zagreba, 31. svibnja, na sve~anosti u Staroj gradskoj vije}nici zagreba~ki je gradona~elnik Mi-lan Bandi} uru~io nagrade grada Zagre-ba {esnaestoro pojedinaca i ustanova za najvi{e zasluge i postignute rezultate, a nakon toga je u pala~i Dverce plakete grada Zagreba uru~io 25 zaslu`nika, a njima 68 medalje grada Zagreba.

Nagrada Grada Zagreba ove je godine dodijeljena profesoru emeritusu Medi-cinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu dr. Predragu Kerosu (na slici lijevo) za ukupni doprinos zdravstvu i znanosti.

KBC-u Zagreb vrijedan dar profesorice Hedvig Hricak

S desna: prof. Ranka [tern Padovan, prof. Hedvig Hricak, dr. Maja Prutki, dr. Slavko Dobrota i Mladen Fogec, predsjednik uprave Siemensa

Hedvig Hricak, jedan od najpoznatijih ameri~kih radiolo-ga, predstojnica radiologije u najpresti`nijoj radiolo{koj klini-ci Memorial Sloan-Kettering Cancer Centeru u New Yorku, donirala je Odjelu radiologije KBC-a Zagreb vrijedan najnoviji ultrazvu~ ni ure|aj za otkrivanje raka dojke, opremljen vrhun-skim soft verom.

Hedvig Hricak ro|ena je u Zagrebu, a prije ~etrdesetak godina, nakon zavr{enog fakulteta medicine, oti{la je u SAD i tamo je postala jedna od najcjenjenijih svjetskih znanstve-nika na prodru~ju radiologije. U Hrvatskoj je 2006. objavljen prijevod ameri~kog atlasa BI-RADS (Breast Imaging Repor-ting and Diagnostic System), koji predstavlja standardizirani na~in interpretiranja slikovnih metoda pregleda {to se kori-ste u dijagnostici bolesti dojke. Tada je zahvaljuju}i upravo Hedvig Hricak, American College of Radiology odobrio Hr-vatskom dru{tvu ra diologa da se knjiga prevede na hrvatski jezik, a i prvi je odo breni prijevod tog atlasa u svijetu. Atlas su preveli dr. Renata Huzjan-Koruni} i prof. dr. Boris Brklja~i} iz Zagreba.

Danas uza stalni trud da promijeni percepciju lije~enja raka, profesorica Hricak poma`e mladim hrvatskim lije~ ni cima da se uklju~e u svjetske znanstvene i klini~ke trendove.Djelatnici Fakulteta oko prof. Gebera (u prvome redu, {esti slijeva),

simboli~ki okupljeni na tzv. Geberovim stubama u zgradi novoga dekanata.

98 www.mef.hr

studentistudenti mef.hr

Medicinar je jedan od najstarijih studentskih ~asopisa i njegov je cilj prije svega biti informativan, aktualan i kori-stan student ski medicinski ~asopis. îtatelja uvijek nastoji-mo zainteresirati i povu}i u, na zanimljiv na~in ispri~anu, pri~u. Teme koje obra |ujemo su uglavnom vezane za stu-dente i studentska doga|anja, iako je svrha nekih ~lanaka i pruànje informacija koje su studentima korisne. âsopis ima pet stalnih ru brika: zna-nost, studentska do ga|anja, kultura, sport i informatika, od kojih su dominantne zna-nost i studentska do ga|anja. Kroz rubriku znanost nastoji-mo pribliìti znanstvene teme svim studentima, ali i ponu-diti nastavne tekstove koje pi{u profesori, onih sadràja ko ji su ne{to lo{ije poja{njeni u knjigama ili predstavljaju neke nove spoznaje u svijetu medicine. Ove godine smo prvi puta uveli i jednu novu rubriku, portret, kroz koju }emo predstavljati na{e studente koji se, uz u~enje i faks, bave i nekom umjetni~kom aktivno{ }u.

Posebno smo ponosni na na{e mre`no izdanje (http://medicinar.mef.hr/), koje se osvjeàva kontinuirano, a omo-gu}uje studentima pristup vijestima i drugim ~lancima, ali i trajnu dostupnost nastavnih tekstova iz proteklih volume-na ~asopisa, ~ak i kada se sva naklada rasproda.

Sudionici susreta na izletu u Vrbnik

DOBAR, BOLJI MEDICINAR

Medicinar. Mi znamo.

Tema broja Medicinara koji je upravo ugledao svjetlo da-na je Transplantacijska medicina. Ovu temo smo odabrali jer je ta grana medicine posljednjih godina doìvjela ogro-man napredak i dosegnula europske standarde u svakom pogledu. Uz to è ljeli smo studentima pribliìti novosti iz ovog podru~ja, ali i razjasniti poneke predrasude ili nepoz-nanice.

Ove godine ponovno smo ima li priliku predstaviti na{ ~a -sopis na me|unarodnom su-sretu urednika studentskih bio medicinskih ~asopisa odr-à nom u Novom Vinodol-

skom od 15. do 17. svibnja i jo{ jednom dokazati da zaista imamo na {to biti ponosni. Na zanimljivim i pou~nim preda-vanjima shvatili smo da ve} dosta toga znamo i da tradicija duga preko 60 godina u ure|ivanju ~asopisa zaista ~ini Me-dicinar jednim od vode}ih studentskih ~asopisa i po kvaliteti tekstova i po grafi~koj obradi i modernom dizajnu. Me|utim uvijek ima mjesta za napredak i u~enje pa smo se i s ovog susreta vratili bogatiji za neka nova iskustva, ali i s nekim novim, kreativnim idejama koje tek ~ekaju da ih ostvarimo.

Vlatka [imuni}

@enski sastav ekipe iz Zagreba

www.mef.hr 99

studentimef.hr studenti

CROatian Student Summit 5

Kao i prija{njih godina kongres je or-ganizirao Studentski zbor Medicins kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu u su-radnji sa studentskim zborovima osta-lih bio medicinskih fakulteta na{eg sve-u~i li{ta.

Otvorenje se zbilo 2. travnja 2009. na Medicinskom fakultetu uvodnim ri-je~i ma predsjednice Organizacijskog od bora Ma tije îrko, zatim pozdrav-nim govorom dekanice prof. dr. sc. Nade îke{, te izvrsnim uvodnim pre-davanjem prof. dr. sc. Milo{a Juda{a, koji je govorio u ugodno popunjenoj dvorani Miroslava â~ kovi}a.

Sljede}i dan, u skladu s temom kon-gresa „Glava i vrat“, vrhunski znan-stvenici, lije~nici i predava~i odràli su brojna predavanja iz anatomije, otori-nolaringologije, neurokirurgije, ali i drugih medicinskih grana. Tako su re-dom predava nja odràli: prof. dr. sc. Predrag Sikiri}, doc. dr. sc. Mirko Ivki}, prof. dr. sc Peter Balogh, prof. dr. sc. Livije Kalogjera, doc. dr. sc. Tomislav Baudoin, prof. dr. sc. Zdravko Petan-

jek, dr. Mihael Ries, te dr. Sergej Mara-sanov.

Kongres je sve~ano zatvoren 4. trav-nja 2009. godine u [koli narodnog zdravlja “Andrija [tampar” podjelom diploma o sudjelovanju. Istoga dana, prije to ga, odràne su dvije izvrsno posje}ene radionice: radionica klini~-kih vje{tina, ko ju su vodile doc. dr. sc. Mladenka Vrci} Keglevi} i mr. sc. Neda Pjeva~ sa svokim suradnicima, te ki-rur{ka radionica koju su vodili lije~nici Traumatolo{ke bolnice na ~elu s dr. Perovi}em.

Kao i svake godine do sada, osobito smo ponosni i na kulturno zabavnu komponentu kongresa. Stav Organiza-cijskog odbora je kako uz znanost moè i mora biti i zabave. Osobito odu{evljenje prisutnih pobudio je kul-turno-umjetni~ki nastup folklornog ansambla «Ven~ec» na samom otvo-renju Kongresa, koji su uprizorili naro-dne obi~aje sjeverozapadne Hrvatske. Osim toga sudionicima su na raspola-ganju bila i cijelove~ernja dru enja u

Ovogodi{nji CROatian Student Summit (CROSS) proslavio je mali jubilej, to~nije peto uzastopno odràvanje, i u skladu s time pruìo je o~ekivano. Naime, rije~ je o najbolje organiziranom i najve}em kongresu do sada na kojem je prisustvovalo 183 sudionika iz 6 zemalja, uz 63 studenata izlaga~a koji su prezentirali ukupno

55 studentskih znanstvenih radova.

Kirur{ka radionica

Kulturno-umjetni~ki program i nastup folklornog ansambla “Ven~ec”, svi sudionici su suglasni, bio je pun pogodak

Za predavanja se traìlo slobodno mjesto

poznatim zagreba~kim klubovima te razgledavanje grada.

Iako smo jasno pokazali da je ovo naj ve}i i najpresti`niji kongres ovakvog tipa u Lijepoj na{oj, ne elimo se zado-voljiti ovim stanjem, jer smatramo da se jo{ puno toga moè u~initi po pi-tanju njegova razvoja i u tom }emo ga smjeru graditi.

Stoga najavljujemo sljede}i CROSS 6, koji }e se odràti u oùjku 2010. go-dine.

Matija îrko

100 www.mef.hr

studentistudenti mef.hr

Nakon sezone 2008. u kojoj je ves-la~ ka posada Medicinskog fakulteta os vojila sve {to se dalo osvojiti (Sveu-~ili{na utr ka osmeraca, Sveu~ili{no pr-venstvo na vesla~kim simulatorima na 2000m i 6000m), uslijedila je sezona puna strepnje. Ove godine diplomirali su i oti{li iz ekipe petorica standardnih vesla~a. Mno gi su sumnjali u mo gu}-nost na{eg oporavka od te smjene ge-neracija, pa su nas u svojim pred-vi|anjima i konkurentske ekipe prije po~etka ove sezone stavljale u sredinu poretka.

Zimski dio godine protekao je u na-pornim treninzima, ali i ugodnim dru-ènjima.

Na prolje}e, u prvoj utrci, nastupila je nova ekipa, nimalo lo{a, pokazav{i da me dicina nije jo{ sve rekla u sveu~i-li{ nom veslanju. U prvoj utrci bili smo zlatni, u drugoj srebrni. Uslijedila je ek-spedicija Mantova. U organizaciji CUS Milana organizirana je 13. sveu~ili{na utrka u Man tovi, gdje se na{a ekipa ravnopravno bo rila s najja~im posada-ma u Europi, kao {to su Oxford, Cam-bridge, Pavia, Mi lano, Sorbona i mno-gi drugi. Nakon to ga svu smo svoju pa`nju usmjerili na veliki dan 23. svi-bnja 2009., kada se odr avala Sveu-~ili{na utrka osmeraca i Sve u~ili{no prvenstvo u Zagrebu.

U subotu 23. svibnja ujutro u 9 sati odràne su kvalifikacijske utrke kroz koje je na{a posada pro{la rutinski, i pobjedom u polufinalu osigurala ulo-gu favorita iz sjene u popodnevnoj fi-

Vesla~i ponovno zlatni

nalnoj utrci. U finalu su nastupili jo{ i posade Ekonomskog, Prometnog, Ki-neziolo{kog i Prav nog fakulteta te Fa-kulteta strojarstva i brodogradnje.

Start samoga finala nije protekao ka-ko smo se nadali. Kako bismo to mi u àrgonu rekli, „zaspali smo na startu“ i nakon 200 m bili tek 5. Utrku su silo-vito poveli vesla~i Prometnog i ki-neziolo{ kog fakulteta, za koje su na-stupali naj perspektivniji hrvatski vesla-~i i repre zenta tivci Damir Martin (KIF) i Valent Sinkovi} (PRO), te olimpijac Ma-rio Veki}, kao i mnogi biv{i i sada{nji reprezentativci. Nakon 500 m utrke na{ motor je proradio, kad smo krenu-li u proboj i samo poja~avali sve do kraja. Svi su posustajali, ali na{ osme-rac, predvo|en sjajnim Markom Ku-{urinom (tako|er reprezentativcem) ni kako. Na kraju je po bjeda okrunjena i sjajnim vremenom – ispod 6 minuta, {to spada u jedno od bolje od veslanih vremena u ovih 14. godina kako se

(od najblièg prema najdaljem) FSB, Pravo, KIF, Medicina, Promet

Zlatni na suhome

ova utrka odràva. Nastupali su jo{ re-prezentativac Sven Bohnec i Juraj Ka-tu{in, Branko Bakula i Marin Davido-vi}. Nikako ne smijemo zaboraviti i ostale na{e vesla~e Mislava Jela kovi}a, Mislava Madiracu i Ivana [ituma koji su Sveu~ili{ ni prvaci drugu godinu za-redom.

Na kraju moramo zahvaliti upravi Fa-kulteta, posebno dekanici prof. dr. sc. Na di îke{, prodekanu prof. dr. sc. Mar janu Klarici, kao i njegovom pret-hodniku prof. dr. sc. Juraju Geberu na velikoj materijalnoj i moralnoj potpori, te ostalim prodekanima, pro~elnicima, profesorima i nastavnicima koji se ra-duju svakom na{em uspjehu.

Ve} sad moèmo najaviti utrku idu}e godine, koja }e biti vrlo zanimljiva, jer smo pokazali da na vrhu nismo slu-~ajno, a namjera nam je tamo i ostati.

Ivan [itum

www.mef.hr 101

studentimef.hr studenti

Moje putovanje u Zambiju

Mjesec dana u Africi, zvu~i kao puno vremena, puno je do-ìvljaja, a vremena zapravo premalo. Kako sam sletila u Lusaku (glavni grad, udaljen 7 sati vo`nje autobusom od Livingstonea, gdje sam volontirala), moje prvo iskustvo bilo je da shvatim neka osnovna na~ela ìvota u Africi: prvo i osnovno, ne postoji strogo odre|eni red i raspored niza{to, drugo – za sve se da dogovoriti, i tre}e, da su ljudi u principu svi prijateljski nastrojeni, dragi i spremni pomo}i u vezi s bilo ~ime.

Prvi tjedan po svom dolasku volontirala sam na medicinskom projektu koji je uklju~ivao ku}ne posjete kroni~nim bolesnicima koji financijski ili fizi~ki nisu u mogu}nosti oti}i doktoru, eduka-ciju djece u osnovnim {kolama o HIV-u i AIDS-u, te pomo}ni rad u ambulantama. Drago mi je {to se ipak dogodio mali propust u ina~e besprijekornoj organizaciji kakvu sam doìvjela s African Impactom (zahvaljuju}i Michelle Stanton, voditeljici cijelog projek-ta u Zambiji). Naime ve} sam bila mailom najavila kako sam zavr{ila 4. godinu medicine i u principu sam trebala od samoga po~etka raditi u bolnici. Sva sre}a da sam ipak po~ela tek od drugoga tjedna, jer sam u prvome tjednu stekla vrijedna iskustva koja bih ina~e propustila da nisam imala prilike i}i ljudima u do-move, i to u domove u najsiroma{nijim dijelovima grada, da ni-sam s njima pri~ala o njihovim problemima i bolestima. Obja{nja-vati djeci u {kolama razliku izme|u HIV-a, virusa i AIDS-a, sindro-ma, ispravljati njihova pogre{na uvjerenja kako obrezivanje sprje-~ava prijenos virusa HIV-a te ih uputiti u to {to to~no zna~i sigu-ran odnos, nije bilo lako, ali kad vas napokon neko dijete shvati, nagrada je ogromna. Vidjeti krcate ~ekaonice pred ambulantama i biti u mogu}nosti pomo}i doktorima, ali ujedno i pacijentima kako bi im se prikratilo ~ekanje, mjerenjem tlaka, pulsa, tempera-ture i teìne te obavljanjem papirologije, bilo je vrlo zanimljivo, to omogu}uje uvid u dru{tvo i organiziranost zdravstva koji se moè malogdje vidjeti.

Kada sam idu}i tjedan po~ela sa svojim volontiranjima u bolni-ci, prvo {to sam shvatila je da ovdje ne}u biti ni pribli`no toliko korisna kao {to sam bila u drugim projektima. Ovo je bilo vrijeme da ja u~im. I zaista, ta tri tjedna koja sam provela na mu{kom odjelu (Ward 8) doktor Ahmed mi je posvetio potpunu pozor-nost, propitivao me i obja{njavao mi. Ipak svakim sam danom i ja mogla napraviti sve vi{e: pregledati pacijenta umjesto njega, na-pisati status, obaviti jednostavne zahvate, poput pleuralne punk-cije, punkcije ascitesa, uvo|enja urinarnog katetera. Ipak kada sam kona~no dobila osje}aj da stje~em dovoljno samopouzdanja

da zaista pomognem doktoru i da ga rasteretim, tada sam ve} morala oti}i jer je mojih mjesec dana isteklo. Bolnica ne izgleda onako lo{e kako sam to o~ekivala ili kako su me na to drugi pri-premali. Mu{ki odjel, na kojemu sam provela ve}inu vremena, bio je star, sastojao se od samo jedne sobe sa 20 kreveta u raspadu, no pripremalo se preseljenje u novu zgradu. Provela sam i dva dana na pedijatrijskom odjelu te jedan dan u hospiciju, koji su novi i izgledaju posve druk~ije i gotovo poput bolnice u Hrvatskoj, iako ni na pedijatriji nema odvojenih soba nego su sva djeca zaje-dno, tako da postoji problem kod rotavirusnih i ostalnih sli~nih infektolo{kih stanja. Najve}i problem koji sam ja uo~ila je dijagno-stika, koja je vrlo slaba, jedini CT je u Lusaki, na razini cijele bolni-ce u Livingstoneu postoji samo jedan biokemijski laboratorij, no osim same opreme nedostaje i educiranog osoblja tako da je ve}ina mikrobiolo{kih pretraga na mycobacterium tuberculosis negativna iako pacijent boluje od tuberkuloze, i to zbog nedovolj-ne edukacije laboratorijskog osoblja.

Popodnevni projekti su bili tzv. community projekti koji nisu bili vezani uz medicinu. Meni je bilo najdraè raditi na jednoj od far-mi koje je pokrenuo David, jedan poseban ~ovjek koji je puno u~inio za svoju zajednicu; on je izgradio i bio prvi ravnatelj obli`nje {kole, a zatim je pokrenuo program ku}nih posjeta bolesnicima, a kako bi dodatno pomogao tim ljudima po~eo je uzgajati hranu. Hrana s te farme namijenjena je pacijentima, ali i prodaji kako bi se mogli kupiti potrebni lijekovi i ostale potrep{tine. Izra|ivali smo cigle, gradili {kole, ~uvali djecu, podu~avali odrasle pisanju i ~itanju te engleskom jeziku… svaki projekt je bio istodobno za-htjevan, vrlo zabavan i pou~an.

Ovaj me pu t nau~io da se svaki na{ ko rak broji i da malim stva-rima moèmo u~initi puno vi{e nego {to nam se ponekad ~ini. Da }e ~ovjeku koji ima AIDS ponekad vi{e zna~iti da porazgovaramo s njim i da ga se ne bojimo dotaknuti nego to {to smo mu sprem-ni prepisati neke lijekove. Ako samo jedna osoba ne baci sme}e na cestu, mo`da }e se i drugi zapitati – bi li i oni mogu poduzeti ne{to sli~no. Kad{to je dati primjer drugima vrednije nego ono {to smo mi sami time postigli.

Vikendi su bili slobodni pa smo sami mogli odlu~ivati {to jo{ èlimo dobiti od ovog putovanja. Svoje sam vikende provela obi-laze}i Viktorijine slapove, Bots wanu i Zimbabwe. Priroda i ìvoti-nje ko je sam susrela op~arali su me svojom ne taknutom ljepotom kakva se danas jo{ rijetko gdje nalazi.

Adrijana Fijan-[krbi}

Viktorijini slapovi, Zimbabwe

Sat pismenosti za odrasle

102 www.mef.hr

in memoriamin memoriam mef.hr

Prof. Boris Ivani{evi} ostavio je veliki i neizbrisiv trag na mnogim poljima. Imao sam sre}u biti njegov u~enik i suradnik na njegovom profesionalnom putu. Na tom putu u postizanju njegove osobne karijere vje~no mu je bila utkana te`nja i èlja stvaranja i unapre|enja kirur{ke struke.

Prof. dr. sc. Boris Ivani{evi}

1921. – 2008.

Mnogo je detalja koje sam proìvlja-vao s na{im profesorom; ~esto se je pod-sje}ao na svoje dane provedene u Los Angelesu na edukaciji transplantacije je-tre i suradnji s prof. Starzlom, gdje je obavio subspecijalizaciju iz trbu{ne kirur-gije i transplantacije jetre, te biranim rije-~ima govorio o medicini u SAD-u. îtav svoj kirur{ki rad proveo je u Klinici za ki-rurgiju na Rebru: od 1951., kad je po~eo specijalizaciju kirugije, pa sve do odlaska u mirovinu. Godinu dana vr{io je du`nost predstojnika Klinike. Entuzijazam prema unapre|enju struke iskazivao je stimuli-ranjem mladih specijalizanata i kirurga ponajprije na istraìvanjima cirkulacije i transplantacije jetre. Imao je odliku kom-pletnog kirurga i postao je uzor mnogi-ma od nas. Svoju iznimnost stalno je potvr|ivao. Ud`benik iz kirur{ke endo-krinologije koji je zdu{no pisao, bio je, a i sad je, od velike koristi specijalizantima i kirurzima kojima je opredjeljenje endo-krinologija.

Kao profesor utjecao je na kolege, po-ticao ih u radu i usavr{avanju, bio je mentor mnogim magistrandima i dokto-randima, u~itelj mnogim specijalizanti-ma. Nadasve, bio je dobar i plemenit ~o vjek, omiljen {ef, ~ovjek ~iji autoritet nije po~ivao na strahu nego na po{to-vanju prema njegovom znanju, pravi~-nosti i umjerenosti. Me|u prvim i rijetkim kirurzima shvatio je problem bolesnika s nodoznim promjenama {titnja~e kod ko-jih su nakon kuneiformnih resekcija na-stajali recidivi. Prof. Ivani{evi} 1962. go-dine uvodi u lije~enje takvih bolesnika

kirur{ku metodu stumektomiju, koja se primjenjuje i danas.

Imao je mno{tvo me|unarodnih kon-takata, te je nesebi~no poticao i ohrabri-vao mlade suradnike na znanstveni rad i napredovanje. Uvijek je bio uza svoje su-radnike, na svim predavanjima, skupovi-ma, proslavama, u dobru i zlu, ne samo tijekom radnoga vijeka nego i niz godi-na nakon odlaska u mirovinu, uvijek ra-do pozivan na svaku proslavu u Zavodu i izvan njega. Nezaboravana je njegova pot pora i sudjelovanje kao penzionera na Tre}em hrvatskom kongresu endo-skopske kirurgije u Dugoj uvali, te niz dru gih na{ih susreta stru~nih i prijatelj-skih.

Nadalje, bio je uzoran suprug, otac i djed. Bio je iskreni domoljub, u svakom pogledu plemenit ~ovjek, vedre i blage naravi.

Bilo je lijepo poznavati ga, prijateljeva-ti i sura|ivati s njim!

Neka mu nagrada bude vje~ni ìvot !Po~ivao u miru.

Mate Majerovi}

www.mef.hr 103

in memoriammef.hr in memoriam

Prof. dr. sc. Gizela Lukovi}, diplomirani ekonomist, doktor medicinskih znanosti i specijalist zdravstvene statistike, preminula je pred Boì} 2008. godine.

Prof. dr. sc. Gizela Lukovi}

1924. – 2008.

Profesorica Lukovi} zapo~ela je svoju karijeru davne 1955. godine, i to najprije kao mladi istraìva~ u podru~ju medicin-ske antropologije, discipline koja se u to doba po~ela razvijati okviru Zavoda za biologiju na{eg Fakulteta.

Ubrzo je pre{la u [kolu narodnog zdrav lja za asistenta profesoru Andriji [tamparu na ~iju inicijativu postaje ~lan male skupine entuzijasta na ~elu s profe-sorom Voukom koja je uvodila zdrav-stvenu statistiku u kurikulum studija me-dicine. U to doba bio je to revolucionarni pothvat i njezina uloga upornog nastav-nika koji radi na unaprje|enju i razumije-vanju toga predmeta zna~ajna je u na-stavnoj povijesti [kole narodnog zdra-vlja. Ubrzo je profesorica Lukovi} samo-stalno nastavila taj edukacijski poduhvat, ru{e}i otpor prema statistici, tako da je ranih {ezdesetih godina pro{loga sto-lje}a zdravstvena, odnosno medicinska statistika postala legitiman i nadasve po-treban predmet u razvijanju kvantitativ-nog mi{ljenja dodiplomskih i poslijedi-plomskih studenata Medicinskog fakul-teta. Profesorica Lukovi} se ubraja me|u nastavnike koji su pratili razvoj statistike te je vrlo brzo uvodila nove statisti~ke metode kako u nastavu tako i kao kon-zultant studentima i mladim lije~nicima pri izradi njihovih znanstvenih radova. Napisala je i prva skripta iz statistike za medicinare.

Njezin je istraìva~ki interes bio u po-dru~ju vitalne i osobito zdravstvene sta-tistike. Posebno velik doprinos dala je istraùju}i regionalizam mortaliteta do-jen ~adi u Hrvatskoj upu}uju}i na pove-zanost ekonomskog stanja, kulturalnih pri lika i razine razvoja zdravstvene za-{tite s mortalitetom dojen~adi. Drugo nje zino podru~je bilo je istraìvanje upo-rabne vrijednosti podataka o uzroku smrti za umrle bez Lije~ni~kog izvje{ta-ja. Rezultati su bili primjenjivi ne samo za na{e tada{nje prilike nego su zaìvjeli i u vitalno statisti~kim analizama nekih ekonomski nerazvijenih zemalja.

Profesorica Gizela Lukovi} bila je kao nastavnik rijetko principijelna osoba. Njezin profesionalni ìvot obiljeèn je bezbrojnim konzultacijama kako dodi-plomskih tako i postdiplomskih studena-ta. Bila je tako|er, kao statisti~ar, koau-tor mnogobrojnih stru~nih i znanstvenih publikacija.

Kao ~ovjek ~esto je bila shva}ena kru-tom osobom, me|utim u osnovi bila je vrlo osjetljiva na neminovne nepravde sveu~ili{nog ìvota. Gizela Lukovi} spa-da u skupinu samozatajnih nastavnika koji su znatno utjecali na nastavnu i znanstvenu djelatnost [kole narodnog zdravlja. Hvala joj na tome.

Umirovljena je 1991. godine s 45 go-dina radnog staà.

Silvije Vuleti}

104 www.mef.hr


Mr. sc. @eljko Banti}, dr. med.

1928. – 2009.

Mr. Sc. @eljko Banti}, dr. med. specijalist socijalne medicine s organizacijom zdravstvene za{tite, vi{i asistent, preminuo je 20. travnja 2009. u Rijeci

Ro|en je 19. 5. 1928.u Saborskom (Karlovac). Kako je rastao u èljezni~ar-skoj obitelji, {kolovao se u Solinu, Splitu, Dubrovniku, Slavonskom brodu i Rijeci, tj. ondje gdje mu je otac slu`bovao. Znatnim dijelom to se odvijalo tijekom drugoga svjetskog rata. Na Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu upisao se 1948. godine, a zavr{io ga je, uz od-sluènje vojnog roka, 1959. godine. Ob-vezatni lije~ni~ki sta` zavr{io je u Op}oj bolnici u Pakracu 1960./61. godine, a zatim je radio kao lije~nik op}e prakse u onda{njoj op}ini Vara`dinske Toplice do kraja 1962. godine, kad je poloìo i stru~ni ispit za zvanje lije~nika. Ve} ti-jekom studija opredijelio se za javnozdra-vstveni dio medicine. Ve}inu vremena provedenog na studiju bio je demon-strator na Katedri za higijenu, socijalnu medicinu i o}u epidemiologiju, bio je ~lan uredni{tva studentskog ~asopisa Medicinar i njegov tehni~ki uradnik te jedan od utemeljitelja Kluba narodnog

zdravlja – sekcije u okviru studentske or-ganizacije. Od 1962. godine radio je na [koli narodnog zdravlja “Andrija [tam-par” Medicinskog Fakulteta Sveu ~ili{ta u Zagrebu nastavljaju}i tako, us tvari, rad na Katedri na kojoj je godinama bio de-monstrator. Asistentom na Katedri za higijenu, socijalnu medicinu i op}u epi-demiologiju postao je 12. 12. 1962. Kao asistent bio je vrlo aktivan u terenskim istraìvanjima i preventiv nim akcijama. Na [koli narodnog zdravlja Andrija [tam-par u Zagrebu zavr{io je jednogodi{nji poslijediplomski studij iz javnoga zdrav-stva u {kolskoj godini 1962./63., a po-ha|ao je i zavr{io jed nogodi{nji poslije-diplomski studij iz Komunalne higijene i sanitacije okoline u {kolskoj godini 1965./66. Od 1963. godine radio je izmjeni~no s docentom [estakom kao li-je~nik op}e prakse, a od 1965. godine stalno, tri puta tjedno, obavljao je rutin-ski rad u Zdravstvenoj stanici Rude u okviru zdarvstvene slu`be op}inske skup{tine Samobor i vodio zdrav stvene preventivne akcije na po dru~ju od 2500 stanovnika kao vo|a skupine odgo va ra-ju}ih stru~njaka. Zdravstvena stanica Ru-de onda{njega Doma narodnog zdravlja Samobor bila je demonstracijsko po d-ru~je [kole narodnog zdravlja “Andrija [tampar”, u svijetu poznato po upravo senzacionalnim rezultatima organizirane primarne zdravstvene za{tite (premda se to tada jo{ nije tako zvalo), preventiv-nim akcijama i vrlo uspje{nom programu sanitacije sela. Do 1968. g. je Dr. Banti} vodio taj istraìva~ki program na terenu i radio kao lije~nik u terenskoj ambulan-ti. Taj je koncept zdravstvene za{tite svojom u~inkovito{}u i racionalno{}u u svijetu proslavio Zagreb, Medicinski fa-kultet i [kolu narodnog zdravlja “Andrija [tampar”, a na njegovim rezultatima izgra|en je kasnije sustav zdravstvene za{tite na koji smo i danas ponosni.

U tom radu istaknuo se velikim zala-ganjem na podru~ju seoske sanitacije, koju je organizirao i vodio do 1968. go-dine. Sudjelovao je na tom podru~ju u izu~avanju mogu}nosti sprje~avanja {i -renja crijevnih helmintijaza, primjeni zdrav stvenih pokazatelja za seosku sani-

taciju i drugim izu~avanjima. Tako|er se zalagao i na drugim podru~jima integri-rane medicine i na temelju svojega rada prijavio i obranio magistarsk rad pod na-slovom: „Analiza kori{tenja integrirane zdravstvene za{tite na podru~ju jedne seoske zdravstvene stanice“. Publicirao je u zajednici s drugim autorima neko-liko radova iz toga podru~ja.

Dr. @eljko Banti} je bio vrlo ìvo an-gaìran na vi{e podru~ja higijene i so-cijalne medicine, a veliki dio svog vreme-na posvetio je i prakti~nom djelovanju u populaciji. U kontaktu sa studentima medicine i u radu s njima pokazao se vrlo dobrim pedagogom i takti~nim ~o vjekom te je na tom sektoru pokazao mnogo dobre volje, strpljivosti i samo-prijegora. Kao osoba @eljko je bio skro-man, pouzdan i vrlo temeljit, a u komu-nikaciji korektan i kolegijalan.Bio je izra-zito otvoren i komunikativan kolega i nastavnik, omiljen me|u suradnicima i obo avan od studenata.

Imao sam ~ast sa @eljkom raditi od mojih prvih koraka na [koli pa do njego-va umirovljenja na istoj katedri i vi{e od deset godina sjediti s njim u istoj sobi. Tako sam imao priliku od njega mnogo nau~iti, posebice o terenskom radu i kontaktu s populacijom, ali i o njegovim nastavnim iskustvima.

@eljko je, naime, bio majstor u semi-narskom radu sa studentima i imao je ~udesnu sposobnost animiranja i motivi-ranja studenata za aktivno sudjelovanje u nastavi. Iskustvo s terenskih akcija u~i-nilo ga je najkompetentnijim na [koli da bude voditelj predmeta Terenska prak-sa, koji se odvijao na podru~ju Zlatara u Hrvatskom zagorju. Ponosan sam {to sam kasnije preuzeo vo|enje toga pred-meta. Dr. Banti} bio je i predstojnik Za-voda zdravstvene za{tite – dijela [kole koji se bavi socijalnom medicinom i or-ganizacijom zdravstvene za{tite – {to je poslije, reorganizacijom katedara na [ko-li, postala Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene za{tite, koja sada organizira nastavu iz predmeta So-cijalna medicina, Uvod u medicinu i po-vijest medicine, Stru~na praksa u zajed-nici (popularno: Terenska praksa) i Orga-

www.mef.hr 105


nizacija zdravstvene za{tite i zdravstve-na ekonomika te poslijediplomske spe-cijalisti~ke studije iz javnog zdravstva i {kolske medicine te cijeli niz izbornih predmeta.

Cijeli svoj radni vijek dr. Banti} je pos-vetio studentima i terenskom radu s nji-ma pri ~emu su do punog izraàja dola-zile njegove ljudske i organizacijske spo-sobnosti. Neumoran, uvijek pristupa~an, spreman pomo}i, u~iti i pou~avati, na na~in kao da je svaka nova generacija studenata jedina i prva kojoj je nastav-nik. Vrlo aktivno je radio na projektu o kardiovaskularnim bolestima u okviru

kojeg je djelovao i u Zdravstvenom od-boru Belec. Vaàn je bio i njegov politi~ki anga`man, pa je ~esto obna{ao du`nosti kao {to su sekretar Komiteta medicin-skog fakulteta, predsjednik Savjeta fa-kulteta te mnoge druge.

Umirovljen je 1993. g., ali je i nadalje bio vrlo aktivan u javnozdravstvenom ra-du vode}i prakti~ki do smrti udrugu è na za samopregled dojke kojoj je bio osniva~ i trajni spiritus movens.

U privatnim kontaktima, po{to smo godinama dijelili istu sobu, s puno mi je ljubavi pri~ao o obitelji, roditeljima, se-strama, {ogorima, a najve}i dio njego-

vog srca su ispunjavali „njegovi de~ki“ – sinovi Jelenko i Nini}. Uz velik broja suradnika i kolega @eljko je imao {iroki krug poznanika i zavidno veliki broj do-brih prijatelja, me|u kojima je bio ci-jenjen, po{tovan i voljen.

@eljko Banti} }e nedostajati svima, koji su ga poznavali, a svi }emo ga se sje}ati kao skromnog, principijelnog i korekt-nog ~ovjeka, suradnika i prijatelja, na ~i ju se lijepu rije~, savjet i pomo} uvijek moglo ra~unati.

Zvonko [o{i}

Prof. dr. sc. Nikola Per{i}

1920. – 2009.

Dana 11. srpnja 2009. g. u Zagrebu je umro prof. dr. sc. Nikola Per{i}, veliki ~ovjek, lije~nik i humanist, psihijatar i u~itelj, znanstvenik, predsjednik Hrvatskog lije~ni~kog zbora, osniva~ i prvi, a onda i doìvotni po~asni, predsjednik Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Nikola Per{i} rodio se 6. prosinca 1920. u malom hercegova~kom mjestu Neumkleku, gdje mu je otac slu`bovao. Djetinjstvo i osnovno {kolovanje proveo u Trebinju, a u Gospi}u nastavlja i za-vr{ava gimnazijsko {kolovanje. Nikola se upisuje na studij veterine Veterinarskog fakulteta u Zagrebu godine 1940., a nakon dva semestra provedena na tom fakultetu prelazi na Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. To je svakako bio prijelomni doga|aj u njegovoj mladosti.

Nikola Per{i} zavr{io je studij medicine godine 1947., godine 1948. izabran je za asistenta na Neuropsihijatrijskoj klini-ci Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za grebu, a specijalizaciju iz neurologije i psihijatrije zavr{io je godine 1952.

Prvi u~itelji Nikole Per{i}a bili su prof. Radoslav Lopa{i}, dr. Stjepan Betlheim, dr. Sergije Dogan, dr. Arnulf Rosenz-weig.

Nakon dolaska na kliniku Nikola Per{i} vrlo brzo pokazuje interes za znanstveni rad. Godine 1960. habilitira iz predmeta neurologija i psihijatrija. Te je godine Ni-kola Per{i} izabran za sveu~ili{nog do-centa. Godine 1963. izabran je za izvan-rednog, a 1969. za redovnog profesora iz neurologije i psihijatrije na Medicin-skom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Naslov doktora medicinskih znanosti Ni-kola Per{i} postigao je 1963. doktorskim radom “Hospitalizacija shizofrenih bole-

snika”. Nikola Per{i} voditelj je psihija-trijskog odjela Neurolo{ko-psihijatrijske kli nike od 1952. do 1971., a od 1971. do umirovljenja 1986. g. predstojnik je Psi-hijatrijske klinike Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i predstojnik Kate-dre za psihijatriju s medicinskom psiho-logijom i mentalnom higijenom. Od go-dine 1970. do 1972. bio je prodekan Me-dicinskog fakulteta u Zagrebu, a 1981. izabran je za dopisnog ~lana JAZU.

Nikola Per{i} osobitu je pozornost obra }ao povijesnom razvoju socijalne psi hijatrije u svijetu i u nas. Vi{e od tride-set godina bavio se problemom socijal-ne psihijatrije. Posebno se bavio pojmom socijalne psihijatrije, koji se po njegovu mi{ljenju mijenjao tijekom vremena

Osobitu pa`nju Per{i} je posvetio ra-zvoju socijalne psihijatrije u na{oj sredini poslije Drugog svjetskog rata. Prijelomni trenutak u razvoju socijalne psihijatrije u nas je odràvanje Prvog jugoslavenskog kongresa socijalne psihijatrije u Opatiji 1971. g. Kongres su organizirali hrvatski psihijatri Nikola Per{i} i Vasko Mua~evi}. Na kongresu je predstavljena knjiga “So-cijalna psihijatrija”, a glavni joj je urednik bio Nikola Per{i}. Preporu~eno je izda-vanje ~asopisa “Socijalna psihijatrija”, {to je poslije i ostvareno….

Nikola Per{i} ve} je prije 40 godina uo-~io va`nost psihijatrijske epidemiologije u suvremenoj klini~koj, pa i u socijalnoj

106 www.mef.hr


psihijatriji. Doprinos Nikole Per{i}a raz-voju psihijatrijske epidemiologije u nas vi di se i u vi{e ve}ih psihijatrijskih epi-demiolo{kih istraìvanja i u mnogim znan stvenim i stru~nim radovima. Niko-la Per{i} uveo je psihijatrijsko-epi demi-olo{ke metode u specifi~na istraìvanja klini~ke i socijalne psihijatrije

Nikola Per{i} je 1973. g. osnovao ~a sopis “Socijalna psihijatrija”, interdisci-plinarni, znanstveni i stru~ni ~asopis u kojem se objavljuju radovi iz podru~ja struke i znanosti u kojima se istraùje socijalno podru~je psihi~koga ìvota bo-lesnika, kojem je glavni urednik do od-laska u mirovinu, a onda, do svoje smrti, jedan je od glavnih urednika. „Socijalna psihijatrija“ od te godine redovito izlazi.

Nikolu Per{i}a }e generacije studena-ta medicine, specijalizanata iz (neuro)psi-hijatrije i postdiplomski studenti na nizu poslijediplomskih studija zagreba~kog Me dicinskog fakulteta ipak najvi{e pam-titi po njegovu pedago{kom radu. Njega se s rado{}u sje}aju i oni studenti koji su, ma{taju}i kako }e jednoga dana po-stati vrsni i poznati kirurzi, prakti~ki “za-lutali” na predavanja iz psihijatrije. Mno-ge je studente koji prije njegovih pre da-vanja nisu bili ”predestinirani” za “at rak-tivne specijalizacije”, “zaveo” svo jom re-torikom i toplinom iskrena i upu }ena predava~a da su se opredijelili za psihija-triju, ako ne kao specijalizaciju, a ono barem kao granu medicine kojoj su po-~eli poklanjati du`nu i ve}u pozornost. Gotovo ~etrdeset godina rada sa stu-dentima medicinskog fakulteta u Zagre-bu Per{i} je s jednakim entuzijazmom, ljubavlju i predano{}u upu}ivao svoje u~e nike u tajne (bolesne) ljudske du{e ohrabruju}i ih za predan rad i vjeru u pomo} du{evnim bolesnicima.

Za svoje u~enike – dodiplomce, post-diplomce, specijalizante, magistrante, dok torante – uvijek je imao razumijeva-nja – bio je prema njima istodobno strog i blag, no uvijek korektan. To se poseb-no o~itovalo na ispitima. Niti je njegova strogost paralizirala kandidata, niti je nje gova blagost ispit pretvarala u for-malnost. Ispite je vodio tako da je i sam proces ispitivanja bio u slu`bi edukacije – prilika da se pojasni nejasno, upozori na nepoznato, prodiskutira dvojbeno.

Osobito je izraèna bila Per{i}eva or-ganizacijska sposobnost u vo|enju Ka-

tedre za psihijatriju s medicinskim psiho-logijom i mentalnom higijenom koja je osnovana godine 1971. Per{i} je uspio us kladiti nastavni rad dviju jedinica Ka-ted re kako u programima nastave us-kla|enima sa suvremenim potrebama psi hijatrije i medicinske psihologije i men-talne higijene, tako isto i u organizaciji rada katedre. Svaka jedinica Katedre bi-la je autonomna u svojem radu, {to je imalo prednosti u poticaju za pro na la-ènje novih sadràja i oblika rada inspi-rativnosti i kreativnosti. Per{i} je u pozi-tivnoj autonomnosti tih dviju jedinica us-postavio uspje{nu suradnju kad god je to bilo potrebno. Ta je suradnja jedinica Katedre uvijek bila realno smi{ljena na temelju stvaranih potreba i psihijatrije i medicinske psihologije i zato je postizala dobre rezultate.

O pedago{kom radu Nikole Per{i}a pisali su njegovi u~enici i suradnici u raz-nim zgodama. Citiramo izvode iz pisanja nekolicine iz kojih se moè zaklju~iti o nje govoj li~nosti i pedago{kom radu: “Mnoge sate i dane svoga slobodnoga vremena posve}uje edukaciji mladih ko-lega, suosje}a s njima u njihovim po-~etnim krizama koje ~esto proìvljavaju mladi istraìva~i na po~etku svojega znanstvenoga rada. Uvidjev{i veliku ko-rist od njegove pomo}i, bili su spremni toliko puta korigirati svoje radove dok isti nisu bili na visini objektivno prikaza-nog znanstvenog dostignu}a. S druge strane. N. Per{i} bez sustezanja predaje svoje radove mladim suradnicima prije no {to ih prikazuje na kongresima ili ob-javljuje u znanstvenim ~asopisima. Pri ma iskreno njihove primjedbe i korigira sam sebe kada smatra da su njihove kritike na mjestu. To je svojevrsno samo kri-ti~nom i mudrom ~ovjeku kakav je Niko-la Per{i}. Kritiku i najmla|ih spreman je primiti bez trunka ta{tine. Uvijek slu{a pri mjedbe svih i tek tada daje svoje mi-{ljenje koje nas je znalo zapanjiti svojim o{troumljem i ìvotnim iskustvom. Na taj na~in znanstveni radovi, bez obzira tko ih je napisao, rezultat su timskog ra-da, kojega je nenametljivo vodio N. Per-{i}. Uvijek autoritativan po svome zna-nju i iskustvu a nikada autoritativan po svome poloàju.

[irina pogleda, interesa i djelovanja Ni-kole Per{i}a nije se o~itovala samo u {iri-

ni njegovog stru~no psihijatrijskog, na-stavnog i znanstvenog rada. Jednaku {i rinu pokazuje i na dru{tvenom planu, posebno onom koji je vezan uz medici-nu, psihijatriju i edukaciju. U svojoj 40. godini postaje predsjednik HLZ, a u toj ulozi vr{i pripreme i na kraju formira pr-vo Akademiju ZLH, koja kasnije, opet naj-vi{e njegovom zaslugom, postaje samo-stalna medicinska akademija, danas Aka-demija medicinskih znanosti Hrvatske. Bio je njezin prvi predsjednik i do kraja ìvota po~asni predsjednik!

Posebno vrijedan rad Nikole Per{i}a bio je onaj na organizaciji stru~nih sku-pova, simpozija, kongresa. Sigurno bi bez tog njegovog rada hrvatska medici-na, posebno psihijatrija bila zna~ajno si-roma{nija. Tome treba dodati njegov ured ni~ki rad. Uredio je vi{e knjiga, a bio je glavni urednik dvaju medicinskih ~aso-pisa. Postav{i 1969. glavnim urednikom ~asopisa “Acta Medica Iugoslavica”, re-dakciju ~asopisa preseljava iz Beograda u Zagreb. Kao slijednik tog ~asopisa da-nas izlazi cijenjena i citirana „Acta medi-ca Croatica“. A pisao je prakti~ki do svo-je smrti. Nitko u hrvatskoj psihijatriji nije tako marljivo kao prof. Per{i} biljeìo teku}a zbivanja. Me|utim, sav taj rad i svi ti {iroki interesi ne bi imali takvog zna~enja da profesor Nikola Per{i} nije zra~io dobrotom i humano{}u. Njegova dobrota o~itovala se u svakom njego-vom ~inu, ili svako njegovo djelovanje bilo je potaknuto potrebom da radi do-bro. Njegov visoko humani odnos pre ma du{evnim bolesnicima, nije bio samo vi-dljiv iz njegova neposrednog odnosa prema njima, nego i iz svega {to je radio za ovu najzakinutiju dru{tvenu katego-riju. Svojim u~enicima, studentima i spe-cijalizantima, posebno je, upu}uju}i ih s entuzijazmom, ljubavlju i predano{}u u tajne (bolesne) ljudske du{e, ulijevao vje-ru u pomo} du{evnim bolesnicima. Sva-ka informacija koju je davao svojim u~e-nicima bila je proèta emocijama te je ta ko lako nalazila put do njih. Njegovi u~e nici su na takav odnos u pravilu uz-vra}ali dubokim po{tovanjem i iskrenim simpatijama.

Ime Nikole Per{i}a ostat }e zauvijek zapisano u na{oj psihijatriji i medicini.

Ljubomir Hotujac

www.mef.hr 107


Prof. dr. sc. Ksenija Kljai}

1939. – 2009.

Ksenija Kljai} je ro|ena 2. travnja 1939. godine u Zagrebu, gdje je stekla osnovno i srednjo{kolsko obrazovanje. Nakon zavr{ene gimnazije upisuje se na Kemijski odjel Tehnolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, gdje je diplomirala 1962. godine.

Tijekom studija bila je vi{egodi{nji de-monstrator u Zavodu za anorgansku ke-miju i tehnologiju te Zavodu za analiti~ku kemiju. Godine 1963. zapo{ljava se kao asistent u Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu, na kojem }e provesti ~itav svoj rad ni vijek. Upisuje poslijediplomski stu-dij na Prirodoslovno-matemati~kom fa-kul tetu Sveu~ili{ta u Zagrebu te po za-vr{etku studija, 1966. godine, stje~e stu panj magistra kemijskih znanosti iz podru~ja organske kemije i biokemije a 1971. godine, nakon obrane doktorske disertacije iz podru~ja neurokemije: »Sul-fatidi konjskog mozga», promovirana je u doktora kemijskih znanosti. Godine 1980. habilitira iz podru~ja biokemije na Medicinskom fakultetu te je 1981. iza-brana u znanstveno-nastavno zvanje do-centa, 1987. godine u izvanrednog pro-fesora te 1999. godine i u zvanje redovi-tog profesora. Tijekom 1976. godine znan stveno se usavr{ava u Katedri za biokemiju Biolo{ko-pedolo{kog fakulte-ta Lenjingradskog dràvnog univerziteta te 1978. godine, kao stipendist vlade

Finske, u Zavodu za biokemiju Medicin-skog fakulteta u Helsinkiju i drugim va -nim finskim sveu~ili{nim sredi{tima. Kao aktivni istraìva~ bila je nositeljicom vi{e me|unarodnih znanstvenoistraìva~kih projekata (u okviru suradnje Sveu~ili{ta Lenjingrada i Zagreba) te suradnicom na desetak projekata u Hrvatskoj. Objavila je tridesetak znanstvenih radova te je ak-tivno sudjelovala u radu brojnih me|u-narodnih i doma}ih znanstvenih skupo-va. Podru~je njezina znanstvenog rada bilo je kemizam i metabolizam jednosta-vnih i sloènih lipida, osobito sfingolipi-da. Razvijala je postupke izolacije, sepa-racije te karakterizacije lipidnih moleku-la s posebnim interesom za istraìvanja lipida mo`danog tkiva. Posljednjih se go-dina, osim biokemijom, bavila analiti kom, metabolizmom i dijagnosti~kim zna ~e-njem mikroelemenata, posebno se lena, nikla, bakra, magnezija i cinka.

Godine 1987. zasniva kumulativni rad-ni odnos sa KB «Dr. M. Stojanovi}», po-slije KB «Sestre milosrdnice», gdje je od 1989-1994. godine obna{ala funkciju predstojnice Zavoda za klini~ku kemiju, potom Klini~kog zavoda za kemiju. Go-dine 1988. poloìla je i specijalisti~ki is-pit iz medicinske biokemije.

Od zasnivanja radnog odnosa s Medi-cinskim fakultetom 1963. godine, nasta-vna je aktivnost Ksenije Kljai} vezana ponajprije za predmet Biokemija. Aktiv-no je sudjelovala u svim oblicima nastave na mati~nom fakultetu te na po dru~ nim studijima u Osijeku i Splitu, od njihovog osnutka 1979. godine do njihova osa-mostaljenja krajem devedesetih. Os no-vala je i vodila izborne kolegije: »Kemijski laboratorij u urgentnoj medicini» i «Glu-koregulacija» te je jedno vrijeme odr a-vala seminarsku nastavu iz klini~ kolabo-ratorijske dijagnostike uz turnus kolegija interne medicine. Dva njezina modula bi-la su prihva}ena za potrebe nastave ve-likih izbornih kolegija na {es toj godini stu dija medicine, i to «Urgentna medici-na» i «Maligne bolesti». U ok viru poslije-diplomskog studija sudjelovala je u radu kolegija «Klini~ka kemija» na Medicin-skom fakultetu te je uvela i vodila kolegij «Mikroelementi» na Farmaceutsko-bio-

kemijskom fakultetu Sveu~i li{ta u Zagre-bu. Bila je mentorom pri izradi doktor-skih disertacija, magisterija i diplomskih radova. Sudjelovala je pri pi sanju nastav-nih tekstova i programa te je tako prido-nosila unapre|ivanju nastave.

Od 1971. godine djeluje kao nastavni-ca na Vi{oj {koli za medicinske sestre i zdravstvene tehni~are za potrebe labo-ratorijskog i sanitarnog usmjerenja. Ta suradnja se nastavlja i nakon fuzije te {kole s Medicinskim fakultetom te je do {kolske godine 1998./99. bila nositeljica kolegija «Kemija» na studijskom usmje-renju medicinsko-laboratorijskih inènje-ra. êsto je isticala da tu du`nost rado i s veseljem obavlja, a i polaznici tog stu-dija su se nakon diplomiranja rado sje}ali Ksenije Kljai} kao svoje profesorice.

Stru~na aktivnost Ksenije Klai} bila je zaista raznolika i bogata. Bila je ~lanica me|unarodnog organizacijskog odbora za pripremu stru~nih skupova, ~lanica izdava~kog i uredni~kog savjeta Acta Clinica Croatica, sudionica u specijaliza-ciji iz medicinske biokemije i predsjedni-ca ili ~lanica ispitnih povjerenstava na spe cijalisti~kim ispitima Ministarstva zdrav stva RH, predsjednica povjerenstva Medicinskog fakulteta za izradu nastav-nih planova i programa edukacije medi-cinsko-laboratorijskih inènjera i diplo-miranih inènjera laboratorijske medici-ne, razredbenih ispita, voditeljica te~aja trajne edukacije «Hospitalne infekcije» - da nabrojimo samo neke od njezinih va`nijih funkcija.

Ksenija Kljai} je bila iznimno predana, marljiva i vrijedna znanstvenica i nastav-nica. Vrsna eksperimentatorica, izvrsno kemijski obrazovana, ustrajna i ambici oz-na, nije posustajala ni pred kakvim za da-}ama i obvezama. I pri kraju svojega rad-noga vijeka pokazivala je radnu sposob-nost na kojoj su joj mogli pozavidjeti i mnogi mla|i. Bila je, uza sve, i vrlo socijal-no osjetljiva, o ~emu svjedo~i i njezina aktivnost u Sindikatu, te je brojnim lju-dima pomogla na najbolji mogu}i na ~in.

Umirovljena je 2004. godine. Otada smo ju rijetko vi|ali. Njezina iznenadna smrt sve nas je zatekla.

Nicoletta Burger

108 www.mef.hr


Prof. dr. sc. Milan Vidovi}

1924. – 2009.

Na{ dragi u~itelj i svima predani prijatelj prof. dr. Milan Vidovi} preminuo je 27. listopada 2009. godine. U trenutku kad umire dobar ~ovjek, na~as bi trebao zastati svijet, a profesor Vidovi} je bio nadasve dobar ~ovjek i to je bio zalog njegova velikog ìvotnog opusa. Jer znano je da samo dobri ljudi mogu biti pravi lije~nici i vrsni nastavnici.

Milan Vidovi} je ro|en 16. srpnja 1924. godine u Zagrebu u slu`beni~koj obitelji. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io je u Zagrebu i Vara`dinu, gdje je 1943. godine poloìo ispit zrelosti s odli~nim uspjehom. Na Medicinski fakultet Sveu-~ili{ta u Zagrebu upisao se iste godine i promovirao je 1950. godine. Ve} tijekom studija radio je u Kirur{koj klinici Medi-cinskog fakulteta u Zagrebu u svojstvu laboranta znanstveno-prosvjetne struke te je aktivno sura|ivao u organiziranju i radu Stanice za transfuziju krvi, koju je nakon diplomiranja vodio sve do 1952. godine. Lije~ni~ki pripravni~ki sta` oba-vio je u Kirur{koj klinici Medicinskog fa-kulteta u Zagrebu i 1951. godine je iza-

bran za asistenta iste klinike. Specija li-sti~ki ispit iz op}e kirurgije poloìo je 1955. godine.

Nakon dugogodi{njih eksperimental-nih istraìvanja Milan Vidovi} je 1964. godine obranio doktorsku disertaciju „Re- inervacija dijafragme“, pa je promoviran u znanstveni stupanj doktora medicinskih znanosti, a 1972. godine je po loìo i specijalisti~ki ispit iz neurokirurgije.

Od 1963. godine M. Vidovi} neprekid-no je radio u Neurokirur{kom odjelu Ki-rur{ke klinike i potom u Klinici za neuro-kirurgiju, gdje mu je povjereno samostal-no vo|enje odjela, a predstojnikom je Klinike imenovan 1978. godine. Naslov primarijusa dodijeljen je Milanu Vidovi}u 1972. godine. Nakon provedenog habili-tacijskog postupka Znanstveno-nastav-no vije}e Medicinskog fakulteta dodijeli-lo je Milanu Vidovi}u 1973. godine naziv naslovnog docenta za predmet kirurgija, 1976. godine izabran je za izvanrednog profesora za predmet kirurgija, te godi-ne 1978. za redovnog profesora za pre-dmet kirurgija, uè podru~je neurokirur-gija. Bio je redovni ~lan Hrvatske akade-mije medicinskih znanosti. Milan Vidovi} je bio voditelj dvaju interdisciplinarnih is-traìva~kih projekata.

Napisao je vi{e od 80 znanstvenih, stru~nih i drugih publikacija. Istodobno je aktivno sudjelovao na mnogobrojnim znanstvenim i stru~nim skupovima u zem lji i inozemstvu. Uveo je u medicin-ski kirur{ki rad tehniku uspje{ne reiner-vacije paraliziranog o{ita, a u podru~ju flebologije ciljano lije~enje antibioticima i nove operacijske pristupe uklanjanju vari koziteta. Prvi je, napokon, u nas raz-radio transventrikularni pristup procesi-ma tre}e mozgovne klijetke. Zapaèni su i njegovi interdisciplinarni radovi iz biomehanike kralje{nice.

Milan Vidovi} je sudjelovao u nastav-nom radu sa studentima ve} od dolaska u Kirur{ku kliniku, uz izrazitu sklonost prema nastavnom radu, te se razvio u vrsnoga pedagoga i predava~a.

Aktivno je sudjelovao u radu brojnih lije~ni~kih i drugih dru{tvenih organiza-cija. lan je Hrvatskoga lije~ni~koga zbo-ra i bio je dugogodi{nji predsjednik Sek-

cije za neurokirurgiju i neurotraumatolo-giju Zbora.

Bio je ~lanom Uredni{tva ~asopisa „Ne-u rologija“. Godinama je bio ~lan u prav-nih tijela Pliva~kog saveza Hrvat ske te Komisije za zdravstvo Saveza sportova Hrvatske.

Za svoj dru{tveni rad Milan Vidovi} je odlikovan Ordenom rada sa srebrnim vi-jencem, dobitnik je zlatne plakete Sredi{-njeg instituta za tumora u Zagrebu, te brojnih priznanja.

Dugogodi{nji po`rtvovni rad profeso-ra Milana Vidovi}a ostavio je duboke tra-gove u hrvatskoj kirurgiji i neurokirurgiji. Njegov znanstveni i stru~ni opus umno-gome je pridonio razvitku zagreba~ke neurokirur{ke {kole, te mu je istodobno osigurao i istaknuto mjesto u medicin-skim krugovima u nas, pa i izvan na{e zemlje.

No, mnogo ve}i je doprinos profesora Vidovi}a neurokirurgiji i medicini Hrvat-ske {to se tijekom desetlje}a posvetio nara{tajima mladih lije~nika. Desetci ne-u rokirurga diljem na{e zemlje, me|u nji-ma mnogi vode}i stru~njaci od njega su preuzeli svoja temeljna znanja. Znanstve-ne se rasprave napi{u, ~itaju i citiraju, a potom slijede nova istraìvanja i nove ras prave. Opse`no pak medicinsko zna-nje i golemo klini~ko iskustvo omogu}i-va li su profesoru Vidovi}u da i u naj-zahtjevnijim stanjima prona|e svrsishod-ne postupke i pomogne bolesniku, te i podu~i suradnike. Na svoj poznato smi-ren i tih na~in nesebi~no je prenosio sva svoja znanja budu}im stru~njacima raz-li~itih medicinskih podru~ja, navlastito kirurzima i neurokirurzima.

Stoga dr. Milanu Vidovi}u moramo bi-ti nadasve zahvalni na znanstvenim spoz-najama te na vrsnim lije~nicima koje je ostavio hrvatskoj medicini na korist zdra-vstvene slu`be i bolesnoga ~ovjeka. Nje-gov stvarala~ki duh i ivotno djelo ostaju nam trajno kao zalog i obveza koju }e mo nastojati dostojno ispuniti, a u ime brojnih nara{taja studenata, lije~ nika, specijalizanata i specijalista te svih koji-ma je pomogao kao lije~nik, nastavnik, suradnik i prijatelj − neka je Milanu Vi-dovi}u iskrena hvala i slava.

Josip Paladino

www.mef.hr 109


Prof. dr. sc. Tihomil Matasovi}

1928. – 2009.

Duboko nas je rastuìla vijest da je 2.studenoga 2009. godine, u 82. godini ìvota preminuo na{ u~itelj i dugogodi{nji ~lan ortopedske zajednice prof. dr. sc. Tihomil Matasovi}.

Ro|en je 27. rujna 1928. godine u Stu-pu – Sarajevo. Osnovnu {kolu i gimna-ziju poha|ao je u Zagrebu, te je 1947. godine maturirao. Studirao je na Medi-cinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, gdje je 1953. godine diplomirao.

Tijekom 1952. i 1953. godine radi kao student volonter u Bolnici za os te-oartikularnu tuberkulozu Kraljevica, te Op }oj bolnici Vinkovci. Na odsluènju redovitog vojnog roka nalazi se tijekom 1954. godine. Redoviti lije~ni~ki sta` obav lja u bolnicama «Dr. J. Kajfe{» i «Dr Ozren Novosel», te u DNZ Med-ve{~ak, sve u Zagrebu. Po zavr{etku li-je~ni~kog staà radi u Zdravstvenoj sta-nici Vo}in do kraja 1955. godine, kada prelazi na rad i zapo~inje specijalizaciju iz ortopedije u Bolnici za osteoartiku-larnu tuberkulozu Biograd, te kona~no nastavlja spe cijalizaciju u Klinici za orto-

pediju Medicinskog fakulteta Sveu~ili-{ta u Zagrebu, gdje je u svibnju 1957. godine izabran je lije~nika asistenta. Spe cijalisti~ki ispit iz ortopedije poloìo je 1960. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom «Dijagnosti~ka vrijed-nost tzv. labavog ku ka u otkrivanju di-splazije neonatalnog doba» obranio je u lipnju 1970. godine na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu. Docent Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu postao je 1971. godine, izvanre-dni profesor u studenome 1975. godi-ne, a redoviti profesor iz ortopedije po-stao je 1977. godine. Naslov primariusa stje~e 1973. godine.

Tijekom rada na Medicinskom fakulte-tu Sveu~ili{ta u Zagrebu bio je vi{e godi-na voditelj poslijediplomske nastave iz predmeta Ortopedija, te predsjednik Ka-tedre za ortopediju Medicinskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu od 1982. do 1985. godine. Obna{ao je du`nost ~la na ispitne komisije za polaganje spe ci ja lis-ti~kog ispita iz ortopedije. Mentor je bio u 10 doktorata znanosti, u 16 magiste-rija, te 18 diplomskih radova studenata.

Prof. Matasovi} je tako|er bio i vrlo ak tivan nastavnik i voditelj kolegija pri Vi{oj {koli za medicinske sestre i zdrav-stvene tehni~are u Zagrebu.

Proveo je znatno vrijeme na usavr {a-vaju u inozemstvu, tj. u Bologni 1976., 1978. i 1989. godine; Londonu 1976., 1986. i 1991. godine; Oxfordu 1978. go-dine; Frankfurtu 1980. godine; Stockhol-mu 1982. godine; Los Angelesu 1986. i 1992. godine, te u Davosu 1987. i 1991. godine. Bio je gost profesor u Oxfordu 1991. godine.

U Klinici za ortopediju Klini~kog bol-ni~ kog centra Zagreb obna{ao je prvo du`nost voditelja Odjela za rehabilita-ciju, a zatim @enskog odjela, te kona~no Odjela za dje~ju ortopediju, na kojem je bio i dugogodi{nji pro~elnik. Du`nost pred stojnika Klinike za ortopediju ob-na{ao je od 1986. do 1993. godine. U tijeku svoga rada kao predstojnik Klinike znatno je i nadasve aktivno pridonosio obnovi i dopuni brojne, u to vrijeme naj-suvremenije medicinske bolni~ke opre-me; izvr{ena je u cijelosti dogradnja i

adap tacija operacijskog odjela, u to vri-jeme najsuvremenijeg na na{im prostori-ma; adaptacija i preure|enje RTG od-sjeka; izgra|en je IV. odjel za Klinike; adaptiran je i pro{iren Poliklini~ki odjel sa znanstveno nastavnim dijelom i pre-davaonicom na katu zgrade; reorganizi-ran je i osuvremenjen prijam pacijenata; cjelokupni stru~ni rad u Klinici; izgra|e-na je Stanica za plinove, te kona~no uve-dena je i prilago|ena kompjuterska mre-à za prakti~an rad s pacijentima. Mo-èmo slobodno istaknuti da je prof. Ma-tasovi}, kao predstojnik Klinike, nakon njezine izgradnje do sada jedini izvodio korisne projekte rekonstrukcije i pobolj-{anja uvjeta rada u Klinici.

U svojemu znanstvenom i stru~nom ra du osobito se istaknuo u podru~ju dje~ je ortopedije, koju je znanstveno i stru~no znatno unaprijedio, a posebno preventivu, dijagnostiku i lije~enje priro-|enih mana. Otkrio je i jedan dodatni kli ni~ki znak prepoznavanja nerazvije-nog dje~jeg kuka, koji je poznat u znan-stvenoj literaturi i praksi kao «labavi kuk». Uz djelovanje u dje~joj ortopediji op}enito, kreirao je i nekoliko novih mo-dernih dinami~kih ortopedskih aparata koji su se nalazili u stalnoj uporabi u dje~-joj ortopediji.

Ubrzo nakon uvo|enja primjene ultra-zvuka za dijagnostiku priro|enog i{~a-{enja kuka u Europi i Svijetu 1984. godi-ne, profesor Matasovi} je uveo primjenu ultrazvuka i u Hrvatskoj, pa je tako ve} 1988. godine u Zagrebu odràn prvi Te-~aj o primjeni dijagnosti~kog ultrazvuka za probir i dijagnostiku razvojnog pore-me}aja dje~jih kukova.

Ti te~ajevi primjene ultrazvuka u dje~-joj ortopediji poslije su postali tradicio-nalni i odràvaju se u raznim oblicima sve do dana{njih dana.

Autor je brojnih znanstvenih i stru~nih radova. Izme|u ostaloga, autor je knjige Matasovi}, Strinovi}: «Dje~ja ortopedi-ja», tiskane 1986. i 1990. (II. izdanje) godine; knjige «Ortopedija» za fiziotera-peute; te knjigu «Osnovi ortopedije» za studente medicinskih fakulteta i vi{ih {ko la 1988. i 1991. godine. Koautor je u pet izdanja ud`benika «Ortopedija»

110 www.mef.hr


(1970., 1976., 1979., 1982. i 1986. godi-ne). Urednik je knjiga «Ultrazvu~na dija-gnostika sustava za kretanje» 1988. go-dine, te «Diagnostic ultrasound of the locomotor system» 1990. godine.

Bio je vi{egodi{nji ~lan Ortopedske sekcije Hrvatskog lije~ni~kog zbora pa je obna{ao gotovo sve du`nosti u njoj – bio je ~lan predsjedni{tva Sekcije, blagaj-nik, tajnik, potpredsjednik i, kona~no, predsjednik Sekcije kasnije preimenova-ne u Hrvatsko ortopedsko dru{tvo HLZ-a. Zajedno s pok. prof. Brankom Strino-vi}em bio je jedan od osniva~a ~lan i predsjedni{tva Sekcije za dje~ju ortope-diju HLZ-a, ~iji je bio i delegat u Lije~-ni~kom vjesniku, a poslije postaje i pre-dsjednik i nakon umirovljenja po~asni predsjednik Hrvatskog dru{tva za dje~ju ortopediju HLZ-a. Bio je aktivan ~lan i broj nih drugih sekcija, poslije dru{tva Zbo ra – Vertebrolo{ke, Sekcije za gene-tiku, Sekcije za biomehaniku, Sekcije za osteosintezu, te Sekcije za medicinska vje{ta~enja.

Bio je ~lan European Peadiatric Ortho-paedic Society – EPOS, Svjetskog udru-ènja ortopeda i traumatologa – SICOT, Europskog osteoartrolo{kog dru{tva EOS, te Me|unarodnog dru{tva za pro-tetiku i ortotiku – ISPO.

Obavljao je du`nost stru~nog konzul-tanta Bolnice za rehabilitaciju Vara`din-ske toplice, bio stru~ni savjetnik po du-ze}a za izradu ortopedskih pomagala

«Nova ortopedija» u Zagrebu, te ~lan SIZ-a za izdava~ku djelatnost SR Hrvat-ske.

Za svoj rad primio je niz priznanja – Di-plomu povodom 40. obljetnice rada Kli-nike za ortopediju u Zagrebu 1973. go-dine; diplomu povodom 30. godi{njice postojanja i rada bolnice Biograd n/m 1977. godine; spomen-diplomu Medi-cinskog fakulteta u Zagrebu 1077., 1980. i 1986. godine; spomen-diplomu Udruènja fizioterapeuta i radnih tera-peuta Republike Hrvatske; priznanje za pomo} u organizaciji sportskog dru{tva invalida «Hrabri», za suradnju s podu-ze}em «Nova ortopedija», te plaketu Klini~kog bolni~kog centra Zagreb 1987. godine.

U mirovinu je prof. Matasovi} oti{ao 1993. godine. Navedene rije~i dovoljno govore o uistinu plodnom stru~nom, znanstvenom i dru{tvenom radu kolege Matasovi}a.

Iznimno je va`no istaknuti nadasve ve-like zasluge profesora Matasovi}a ti-jekom obna{anja du`nost predstojnika Klinike za ortopediju tijekom domovin-skog rata i poslije rata. Odvijanje cjelo-kupnog rada Klinike za ortopediju bez zastoja u ratnim vremenima i nakon ra-ta, kada su se brojni ranjenici u velikom broju nadasve stru~no lije~ili u na{oj us-tanovi, u najve}oj je mjeri bio omogu -}en zahvaljuju}i ponajprije humanitar-nim donacijama koje je prof. Matasovi}

neumorno prikupljao i organizirao, te darovao ranjenicima i ortopedskim bole-snicima. Hvale je vrijedan i nadasve kori-stan bio njegov humanitarni rad prvo kao cijenjenog ~lana, a potom i na fun-kciji Velikog Priora Reda sv. Lazara Jeru-zalemskog sve do 2003. godine.

Cjelokupan znanstveni, stru~ni i dru-{tveni rad Klinike za ortopediju, ali i cje-lokupne ortopedije na na{im prostori-ma, napose na podru~ju dje~je ortope-dije neraskidivo je vezan uz rad i ime profesora Matasovi}a. Nara{taji ortope-da i njihovih suradnika susretali su ~esto profesora Matasovi}a tijekom brojnih dru enja diljem cijele Hrvatske ili izvan njezinih granica. Bio je ~ovjek koji je za-stupao visoke profesionalne principe or-topedske medicinske znanosti, ~ovjek koji je znao slu{ati i cijeniti starije kole-ge, ali podjednako tako i mla|e surad-nike, za koje je uvijek nalazio neku ple-menitu, dobru, utje{nu ili ohrabruju}u hrvatsku rije~. @elimo mu se zahvaliti za stru~nu a jo{ vi{e za ljudsku vrijednost koja }e svima nedostajati, a najvi{e nje-govoj dragoj mu obitelji. U na{im misli-ma zadràt }emo ga kao vrijednog i ci-jenjenog suradnika i ~lana lije~ni~ke i or-topedske zajednice u Hrvata.

Neka je vje~na slava i hvala dragom kolegi Matasovi}u, laka mu bila na{a hr-vatska zemlja.

Dubravko Orli}, Darko Anti~evi}

www.mef.hr 111


Prof. dr. sc. Fedor ]ustovi}

1936. – 2008.

Prof. dr. sc. Fedor ûstovi} preminuo je u Zagrebu koncem studenoga 2008. g, nakon duge i te{ke bolesti.

Brojni hrvatski kardiolozi, kardiokirur-zi, internisti i lije~nici razli~itih drugih struka, kao i drugi koji su profesora û stovi}a poznavali formalno i neformal-no, od bolesnika do kolega i prijatelja, njegovu su smrt doìvjeli kao nenadok-nadiv gubitak. Odlazak profesora ûsto-vi}a pogodio je generacije njegovih u~e-nika i suradnika diljem Hrvatske, a pose-bice u Klinici za bolesti srca i krvnih ìla Klini~kog bolni~kog centra na Rebru – ustanovi koju je obiljeìo svojom osob-no{}u i u kojoj je samoprijegorno djelo-vao gotovo ~etrdeset godina.

Prof. ûstovi} rodio se 1936. g. u Sa-rajevu, a {kolovao se u Zagrebu, gdje je i maturirao 1955. g. Diplomirao je na zagreba~kom Medicinskom fakultetu 1961. g. Kao demonstrator iz mikrobio-lobgije ve} je u studentskim danima po-kazivao interes za nastavni rad. Nakon obavljenog pripravni~kog staà u K.B. „Sestre milosrdnice,“ najprije je radio u Stanici za hitnu pomo} u Zagrebu. Na Rebru, odnosno na Medicinskom fakul-teta Sveu~ili{ta u Zagrebu zaposlio se 1963. g., kad je bio izabran na mjesto

sveu~ili{noga asistenta interne prope-deu tike u dobi od 27 godina. Speci ja-listi~ki ispit iz interne medicine poloìo je 1967. g. Od 1970. g. radi u Laborato-riju za kateterizaciju srca i u suradnji s radiolozima 1970. g. uvodi angiografiju perifernih arterija u rutinsku praksu. Iste se godine usavr{avao u limfografiji naj-prije u Davosu, a potom u Giessenu.

Prof. ûstovi} osnovao je 1971. g. na Rebru u Zagrebu prvi Odjel za bolesti krvnih ìla u Hrvatskoj, odnosno na po-dru~ju biv{e Jugoslavije, a 1975. g. ime-novan je pro~elnikom tog odjela. Iste je godine boravio u Pragu, u klinici prof. Hejhala, gdje se usavr{avao u dijagnosti-ci i lije~enju perifernih ìla i koronarne bolesti. Nakon povratka iz Praga u Klini-ci za Rebru sudjelovao je u timu koji je obavio prve koronarne angiografije u Hrvatskoj, odnosno u ovome dijelu Euro-pe. U svrhu daljnjega usavr{avanja, po-glavito u dijagnostici koronarne bolesti, boravio je potom u sredi{tima kardiolo{ke izvrsnosti, kao {to su Pariz, Nancy, Stras-sbourg i Stuttgart.

Doktorsku disertaciju: „Serumski lipo-proteini u Buergerovoj bolesti“ obranio je na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 1975. g. U znanstveno-nasta-vno zvanje docenta u Katedri za internu medicinu s propedeutikom izabran je 1979. g., potom je 1981. g. promaknut u zvanje izvanrednog profesora, a redo-vitim profesorom postao je 1985. g. Na funkciju predstojnika tada{njega Zavoda za bolesti srca i krvnih ìla na Rebru iza-bran je 1980. g i tu je du`nost obna{ao sve do 1991. g.

Prof. ustovi} bio je istaknuti stru~njak i znanstvenik, ali i poznat po iznimnom interesu i sklonosti za klini~ku nastavu. Odgojio je generacije studenata medici-ne, kao i studenata poslijediplomskih stu dija, doktoranada i specijalizanata in-terne medicine i kardiologije. U dodi-plomskoj nastavi posebnu je pozornost i ljubav pokazivao za nastavu iz internisti~kepropedeutike, jednog od temelja u stru~noj edukaciji budu}ih doktora me-dicine. Bio je i ~lan kolegija koji je ute-meljio i organizirao poslijediplomski stu-dij iz kardiologije, a od 1979. g. bio je i

voditeljem poslijediplomskog studija iz kardiologije, kojeg je poha|alo vi{e od sedam stotina kardiologa iz biv{e Jugo-slavije. Sudjelovao je i u poslijediplomskoj nastavi iz op}e kirurgije, kirur{ke angio-logije, klini~ke farmakologije, pulmolo-gije i ocjene radne sposobnosti.

Prof. ûstovi} objavio je vi{e od stoti-nu i dvadeset stru~nih i znanstvenih ra-dova i nastavnih tekstova. Radovi su ve-}inom iz podru~ja bolesti perifernih krv-nih ila, invazivne dijagnostike i op}enito koronarne bolesti.

U njegovom publicisti~kome djelova-nju posebno se izdvaja suuredni{tvo knji-ge s naslovom „ Klini~ka kardiologija.“ Rije~ je o prvome cjelokupnom doma-}emu ud`beniku iz kardiologije, koji je bio nagra|en Strossmayerovom nagra-dom za najbolje znanstveno djelo. Ta-ko|er valja istaknuti njegov priru~nik iz interne propedeutike, koji je u uprabi jo{ i danas, prihva}en od {irokoga kruga stu-denata i lije~nika zbog jasno}e, pregled-nosti i saètosti.

Kao predstojnik dana{nje Klinike, a ne-kada Zavoda za bolesti krvnih ìla prof. ûstovi} dao je vrijedan doprinos razvo ju hrvatske kardiologije budu}i da je up ravo Zavod, odnosno Klinika bila najve}i rasa-dnik kardiolo{kih kadrova, kao naj ve}a i najistaknutija znanstveno-nastavna usta-nova u hrvatskoj kardiologiji. U pred stoj-ni~kom mandatu prof. ûstovi }a bila je nabavljena oprema za pra}enje vitalnih funkcija i sredi{nje monitoriranje u Koro-narnoj jedinici, novi ehokardografski ure-|aj, novi ergometrijski ure|aj, kao i novi ure|aj za elektrofizolo{ko ispitivanje sr-ca. U Laboratoriju za kateterizaciju srca bio je nabavljen novi sustav za monitori-ranje i za mjerenje tlakova, te novi, za ono vrijeme najnapredniji angiografski ure|aj. Organizirao je i otvaranje subspe-cijalisti~kih kardiolo{kih ambulanti u sklo-pu Poliklinike KBC-a Zagreb.

Prof. ûstovi} bio je i istaknuti ~lan Hr-vatskoga kardiolo{kog dru{tva, koje je od osnutka, 1992. g. pa do danas preraslo u jedno od najaktivnijih stru~nih dru {tava u hrvatskoj medicini. Dao je poseban dopri-nos radu Eti~kog i Nadzornog odbora Hr-vatskoga kardiolo{kog dru {tva.

112 www.mef.hr


Bio je gotovo punih 40 godina ~lan Zavoda, odnosno Klinike za bolesti srca i krvnih ìla na Rebru, 11 godina bio je predstojnik Zavoda, a tijekom punih 27 godina pro~elnik Odjela za bolesti krv-nih ìla. Bio je svjedok i aktivni sudionik svih zbivanja u okviru Klinike na Rebru tijekom svojega dugog i plodnog radno-ga vijeka, kreativno sudjeluju}i u njezi-nome stru~nom, nastavnom, znanstve-nom i kadrovskom razvoju. Svojim dje-lom i osobno{}u ostavio je neizbrisiv trag u svojim suvremenicima – suradnici-ma i u~enicima.

Prof. ustovi} nije bio samo vrstan kar-diolog, znanstvenik i nastavnik, nego ta-ko|er svestrano obrazovan, duhovit i za nimljiv intelektualac. Pritom nadasve pravi gentleman i veliki domoljub. U zre-loj je dobi, naàlost, ozbiljno obolio od bolesti srca. Unato~ bolesti koju je te{ko podnosio, nije do posljednjega daha iz-gubio sve one ljudske, moralne, intelek-tualne i stru~ne odlike zbog kojih }e ga trajno pamtiti svi njegovi suvremenici, a posebice kolege i brojni u~enici.

Uime Medicinskoga fakulteta Sveu ~i-li{ta u Zagrebu, Klinike za bolesti srca i

krvnih ìla na Rebru, kao i Hrvatskoga kardiolo{koga dru{tva i svoje osobno, iz-raàvam jo{ jedanput duboku su}ut go-spo|i supruzi pok. profesora ûsto vi }a. Ljudi poput njega zasigurno ne umiru na-kon tjelesnog odlaska. Oni duboko ìve u na{im sje}anjima, prate}i nas i nadah-njuju}i kao neka dobra i nevidljiva sila u na{emu radu i na{im ìvotima. Ne ka je slava i hvala na{em po {tovanom i dra-gom profesoru Fedoru ûstovi}u.

Davor Mili~i}


MEDICINSKI FAKULTET


www.mef.hr

ISSN 1332-960X


MEDICINSKI FAKULTET


www.mef.hr

ISSN 1332-960X

mef.hr

Prosinac 2009 / Godina 28, br. 1-2

Tema broja: NASTAVA

• Godi{nja konferencija AMSE

• Razgovor s profesorom Samuelom Leinsterom

• 4. europska konferencija o harmonizaciji doktorskih studija u podru~ju biomedicine i zdravstva

• Diplomirala prva generacija studenata Integriranog sveu~ili{nog studija medicine na engleskome jeziku

mef.h

rm

ef.h

rm

ef.h

r

mef.hr (tema broja: Nastava)

Documents

Transcript of mef.hr (tema broja: Nastava)