1

MEĐUNARODNA EKONOMIJA by:Ivana Lijovid

* TEORIJA

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

Pretpostavke: 1. jedini input u procesu proizvodnje je rad 2. ukupna količina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identične 3. rad je savršeno mobilan između alternativnih proizvodnji unutar zemlje 4. rad je potpuno nemobilan među državama (zato se plade razlikuju – različita proizvodnost rada) 5. cijena proizvoda utvrđuje se na osnovi uloženog rada 6. razina tehnologije je dana i razlikuje se između dvije zemlje 7. postoji puna zaposlenost 8. postoji savršena konkurencija na međunarodnom tržištu 9. zanemaruju se transportni troškovi

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

2 robe, 2 proizvodna faktora i identične proizvodne funkcije.

proizvodne funkcije obaju dobara su funkcije obaju proizvodnih faktora, homogene su, konveksne prema ishodištu

proporcije ulaganja proizvodnih faktora K/L jednake su za sve cijene proizvodnih faktora (radno intenzivno dobro ostaje radno intenzivno)

na svim tržištima vlada potpuna konkurencija, a resursi su potpuno iskorišteni (puna zaposlenost).

nema transportnih troškova ni bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini.

relativne količine proizvodnih faktora kojima zemlje raspolažu, tj. proporcije proizvodnih faktora u dvjema zemljama su različite.

ukusi potrošača identični su u svim zemljama. LINDEROVA TEORIJA:

Linder 1961 – prvi isticao važnost potražne strane (u odnosu na ponudu koja je fokus komp. prednosti)

Ukusi potrošača ovise o nivou njihova dohotka

Nacionalni nivo dohotka po stanovniku određuje obrazac potražnje za proizvodima

primarni i industrijski proizvodi

Ponuda i faktorska raspoloživost vrlo važna u trgovini primarnim proizvodima

preduvjet za izvoz industrijskih proizvoda je postojanje domade potražnje za tim proizvodima,

što god je veda sličnost struktura privreda dviju zemalja, veda je mogudnost njihove međusobne

razmjene,

potencijalni volumen VT dviju zemalja vedi je što je razina BDP-a per capita u njima bliža,

Vanjska trgovina zavisi od sličnosti u ukusima potrošača raznih zemalja (više nego od razlika u

troškovima proizvodnje)

Glavnina svjetske trgovine odvija se između razvijenih zemalja.

2

INTRA-INDUSTRIJSKA RAZMJENA

- razmjena istih (sličnih) proizvoda

• dvosmjerna trgovina sličnih proizvoda

• Razmjena diferenciranih proizvoda iste industrije koji su međusobno supstituti

• Posljedica ekonomije opsega, diferencijacije proizvoda i monopolističke konkurencije

• Brže raste između zemalja sa sličnim ukusima i nivoom dohotka.

VRSTE CARINSKE ZAŠTITE

razlikujemo nominalnu i efektivnu carinsku zaštitu

Nominalna carinska zaštita rezultira u promjeni strukture potražnje do koje dolazi zbog porasta cijena uvoznih gotovih proizvoda.

Efektivna carinska zaštita pokazuje zaštitu svakog proizvodnog sektora posebno. Posebno je značajna ukoliko postoji visok udio uvoznih intermedijarnih proizvoda.

OPTIMALNA CARINA

stopa koja maksimira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke.

za malu zemlju=0 jer carina ne može utjecati na njene uvjete razmjene

optimalna carina je dosta niska, ne mora biti visoka kako bi imala pozitivne efekte.

PRINCIPI WTO-A

1. princip nediskriminacije a) princip najpovlaštenije nacije – ako jedna zemlja odobri povlastice na uvoz iz jedne druge zemlje, znači

da se te povlastice moraju proširiti na sve članice WTO – a b) princip nacionalnog tretmana – uvozna roba nakon pladanja carine mora imati jednaki tretman kao i

domada roba – tj, ne smije se diskriminirati uvozna roba

3

2. princip reciprociteta – određeno snižavanje carina jedne zemlje, očekuje se da de i ostale zemlje sniziti carinu na taj isti proizvod

3. princip transparentnosti – sve zemlje moraju objaviti i upoznati ostale zemlje sa svojom trgovinskom politikom. Ako se bilo koja promjena dogodi u vezi s trgovinskom politikom treba obavijestiti WTO i njezine članice

4. princip liberalizacije trgovine – i dalje de se u okviru WTO – a nastojati da se snize carine i da trgovina bude što više liberalizirana

5. diferencirano postupanje razvijenih zemalja – razvijene zemlje se potiču da uvedu niže carine i ostala ograničenja na uvoz iz zemalja u razvoju

6. GSP – povoljni pristup za proizvode iz zemalja u razvoju. Ne moraju ga sve zemlje primjenjivati, a one zemlje koje se odluče sa me odlučuju na koje proizvode i na koje zemlje de primijeniti takav tretman

7. ukidanje trgovinskih prepreka i zaštita okoline.

RAZLIKE GATT-A I WTO-A:

1. GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO je međunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje organe,

2. GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju članice WTO-a trajni i potpuni dokumenti;

3. GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo; 4. efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a (dispute

settlement mechanism).

OBLICI MEĐUNARODNIH INTEGRACIJA (stupnjevi razvoja):

1. ZONA SLOBODNE TRGOVINE: 2 ili više zemalja potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini s ciljem smanjivanja i ukidanja ograničenja u međusobnoj trgovini, ali prema tredim zemljama svaka zemlja zadržava samostalnu trgovinsku politiku. Često je povezan otklon trgovine – zemlja koja ima nanižu carinu na određeni proizvod uvoziti de taj proizvod za potrebe cijele zone slobodne trgovine. Najviše ih je jer su najjednostavnije.

2. CARINSKA UNIJA: Podrazumijeva ono što vrijedi za zonu slobodne trgovine + toga što zemlje uspostavljaju zajedničku trgovinsku politiku prema tredim zemljama.

3. ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE: Slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Primjer: EU između zajedničkog tržišta i ekonomske unije.

4. EKONOMSKA UNIJA: To je najviši oblik integracije. Podrazumijeva sve što vrijedi za zajedničko tržište + uvođenje zajedničkih ekonomskih politika, zajedničkih institucija i visok stupanj harmonizacije među zemljama

5. POTPUNA EKONOMSKA UNIJA: Podrazumijeva potpuno jedinstvo u svim aspektima ekonomske politike i u političkoj sferi (kompletna politična integracija, zemlje postaju jedna zemlja)

BILANCA PLADANJA:

agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom u tijeku određenog vremenskog razdoblja (1 godine)

transakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci pladanja na: tekudem računu (robe, usluge, transferi i dohodak) kapitalnom računu

4

financijskom računu (FDI i portfolio investicije) računu rezervi.

sastoji se od dvije podbilance: Bilanca tekudih transakcija= 1 Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija=2+3+4

ukupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne moraju

suma salda tekudeg i kapitalnog i financijskog računa jednaka je promjenama rezervi

ako je promjena rezervi jednaka nuli tada je saldo BTT=BKFT

BILANCA TEKUDIH TRANSAKCIJA:

prikazuje sve transakcije između zemlje i inozemstva vezana za proizvodnju i dohodak u određenom razdoblju

račun inozemstva:

(E – U) + (TRI + TRG) + L = 0

BTT je pozitivna ako je proizvodnja veda od potrošnje

• na dugovnu stranu knjiže se dugovanja inozemstvu, a na potražnu primanja iz inozemstva

• pozitivna BTT utječe na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje dužnik

• Saldo BTT se označava s ∆L (neto zaduženje u inozemstvu)

• ∆L je jednak razlici između investicija i akumulacije i štednje u zemlji.

• ako su investicije vede od štednje i akumulacije, dodi de do porasta neto zaduženja u inozemstvu

• ako zemlja investira više nego što ima sredstava, dodi de do deficita u BTT

A Roba i usluge

UPOTREBA (duguje-dobit) IZVOZ (potražuje-kredit)

1. UVOZ ROBE 1. IZVOZ ROBE

2. UVOZ USLUGA 2.1. transport 2.2. osiguranje 2.3. turistička potrošnja u inozemstvu 2.4. ostale usluge kupljene u inozemstvu 2.5. dohodak od stranih investitora u domadu privredu

2. IZVOZ USLUGA 2.1. transport 2.2. osiguranje 2.3. potrošnja stranih turista u domicilu 2.4. ostale usluge prodane u inozemstvu 2.5. dohodak od investiranja u inozemstvo

Bilanca robe i usluge E-U < >=0

B Transferi

3. TRANSFERI INOZEMSTVU TRIU

3.1. doznake stranih radnika

3.2. mirovine pladene strancima

3.3. ostali privatni transferi strancima

3. TRANSFERI IZ INOZEMSTVATRE

3.1. doznake iz inozemstva

3.2. mirovine domadih rezidenata

3.3. ostali privatni transferi iz inozemstva

4. DRŽAVNI TRANSFERI INOZEMSTVU TRGU 4. DRŽAVNI TRANSFERNI PRIHODI TRGE

Bilanca tekudih transfera TRI+TRG < >=0

BILANCA KAPITALNIH I FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA:

prikazuje financijske tijekove između i inozemstva

ti su tijekovi posljedica: davanja i uzimanja zajmova promjena stanja novca transakcije VP transakcije fiksnim fondovima (investicije inozemstvu)

5

izvori sredstava su višak na tekudem računu ili uzimanje zajmova, odnosno porast obveza zemlje prema inozemstvu

ta se sredstva mogu upotrijebiti za povedanje realne ili financijske aktive

Dugoročni kapital

UPOTREBA FONDOVA IZVORI FONDOVA

Direktne investicije u inozemstvu (repatrijacija) Direktne investicije inozemstva domadoj privredi

Privatne investicije u vrijednosne papire u inozemstvu (otplate i preprodaje tih papira)

Privatne inozemne portfolio investicije u domadoj privredi-neto

Državni zajmovi dani inozemstvu (neto) (umanjeni za otplate)

Državno zaduženje u inozemstvu (neto)

Kratkoročni kapital

Privatni trgovački krediti inozemstvu (neto) Privatni trgovački krediti primljeni od stranaca (neto)

Privatni depoziti plasirani u inozemne banke (neto) Privatni depoziti stranaca plasirani u domade banke

Privatne kupnje inozemnih novčanih instrumenata (neto)

Prodaja privatnih novčanih instrumenata strancima

Ostale privatne posudbe inozemstvu (neto) Ostale privatne posudbe u inozemstvu

Državni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi)

Državno zaduženje u inozemstvu (osim izdavanja likvidnih obveza inozemnim vladama)

<>0

RAČUN REZERVI:

Račun rezervi pokazuje sve međunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija (Središnja banka).

Na taj način račun rezervi pokazuje promjene u stanju vanjske aktive i pasive određene zemlje.

Svrha je računa rezerve da omogudi zemlji financiranje neravnoteže i BP.

Pokriva vremenski jaz između deviznih prihoda i rashoda i smanjuje rizik da zemlja postane nelikvidna.

Veličina rezervi ovisi o vrijednosti međunarodnih transakcija, neravnoteži u BP, sustavu tečajeva koji je ta zemlja prihvatila.

Indikator rezervi: rezerve/uvoz = 0.25

VRSTE DEVIZNOG TEČAJA:

Nominalni devizni tečaj – predstavlja cijenu domade valute izražene u stranoj valuti bez uzimanja u obzir stope inflacije

Realni devizni tečaj je nominalni tečaj korigiran za stopu inflacije Efektivni devizni tečaj predstavlja vagani prosjek deviznih tečajeva između domade valute i valuta naših

najznačajnijih trg. partnera.

UPORABA SREDSTAVA IZVORI SREDSTAVA

Promjena aktive:

Monetarnog zlata

SDR (spec. prava vučenja)

Rezervne pozicije u MMF-u

Inozemnih deviza

Inozemnih državnih obveznica

Sredstva u stranim bankama

Promjena pasive:

Likvidnih obveza premo inozemnim

vladama

Obveznice emitirane od domade vlade

Sredstva u domadim bankama

6

TEORIJA DUGOROČNE NERAVNOTEŽE U BP:

pretpostavka: BP de u dugom roku dosedi ravnotežnu razinu

na BP utječe realni tečaj koji konvergira svojoj dugoročnoj vrijednosti

koncentrira se na određivanje dugoročne neravnoteže u BP

PRISTUPI U ANALIZI USPJEHA DEVALVACIJE:

a) Pristup elastičnosti b) Pristup apsorpcije (keynesijanski pristup) c) Monetaristički pristup

PRISTUP ELASTIČNOSTI:

Devalvacija nacionalne valute utječe na promjene odnosa cijena u međunarodnoj razmjeni (promjene u potražnji).

Ima iste efekte kao: = linearno postotno povedanje carina na uvoz svih vrsta roba i usluga;

= linearno postotno povedanje subvencija za izvoz svih vrsta proizvoda i usluga za iznos devalvacije

Polazište Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti.

Pristup elastičnosti: J-krivulja

U kratkom roku presudne su navike kupaca, sklopljeni ugovori, VTB se pogoršava.

Nakon određenog roka dolazi do reakcije na skuplje cijene uvoznih dobara, smanjuje se uvoz, povedava izvoz, smanjuje se VTB deficit.

PRISTUP APSORPCIJE:

Proučava promjenu cijena i količina izvoza i uvoza koje utječu na nacionalni dohodak

Što je vedi udio VT u nacionalnom dohotku to de biti vedi utjecaj devalvacije na nacionalni dohodak

Kompleksniji pristup od pristupa elastičnosti

Pretpostavka: zadovoljen Marshall- Lernerov uvjet stabilnosti

Devalvacija- smanjuje se uvoz, povedava izvoz; povedava se BDP- povedava se uvoz

MONETARISTIČKI PRISTUP:

Potječe od Davida Huma, kasnije su ga razvili R. Mundell i H. Johnson

Bavi se utjecajem BP na nacionalno gospodarstvo putem utjecaja na novčanu ponudu

Devalvacija može samo privremeno poboljšati platnu bilancu: devalvacija povedava domadu razinu cijena, poveda potražnju za novcem i privlači strani kapital, a u dugom roku: priljev novca povedava domadu potrošnju, uvoz i tako se ekonomija vrada na početku točku

Portfolio pristup- vrijednost nacionalne valute određena je količinom ponude i potražnje imovine

Neravnoteža na novčanom tržištu uzrokuje promjene u potražnji za realnom ili financijskom aktivnom

Ako postoji višak ponude novca u zemlji (novčana ponuda raste brže od outputa) rasti de i cijene pa de zemlja imati deficit u BTT

Ako u zemlji postoji višak potražnje za novcem, zemlja de imati suficit

Devalvacija utječe na opadanje kupovne modi novca (poskupljuju uvozni proizvodi), to utječe na razinu domade potrošnje, na uvoz i na BP

MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV (MMS):

temeljna zadada – da svijet opskrbljuje odgovarajudom veličinom međunarodne likvidnosti

MMS je skup međunarodnih sporazuma i institucija kojima se regulira međunarodna likvidnost, konvertibilnost jedne valute u drugu i u sredstva rezervi itd.

tri su temeljna pitanja u analizi MMS-a:

7

1. POVJERENJE (uvjet njegove stabilnosti) 2. KONTROLA VOLUMENA MEĐUNARODNE LIKVIDNOSTI 3. VELIČINA RAZDIOBE KORISTI

ciljevi i zadade mms-a 1. olakšati ekspanziju i uravnotežen napredak međunarodne trgovine 2. promicati stabilnost monetarnih tečajeva 3. pridonijeti ostvarivanju multilateralnog sustava pladanja 4. stavljati sredstva fonda na raspolaganje državama članicama uz odgovarajudu sigurnost 5. skratiti trajanje i stupanj neravnoteže BP pojedinih članova

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND (MMF):

MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima održanoj u Bretton woodsu 1944. godine.

osnovu za njihovo funkcioniranje činili su planovi sačinjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u.

temeljna zadada MMF-a je da pomaže zemljama članicama u financiranju privremene ravnoteže u njihovim BP, dok je temeljna zadada Svjetske banke davanje dugoročnih zajmova za obnovu i razvoj

Upravna struktura: 1. Odbor guvernera→predstavljaju zemlju članicu kod MMF-a 2. Izvršni odbor→tekudi poslovi, podnošenje godišnjih izvještaja 3. Upravni direktor→na čelu izvršnog odbora, nadređen administrativnom osoblju

MMF je organiziran regionalno i funkcionalno: Regionalni sektori za : Afriku, Aziju, Europu, Srednji istok i američki kontinent Funkcionalno : 10 jedinica→ administracija, fiskalni poslovi,…

Sredstva i zajmovi MMF-a: Izvori sredstava: upis kvota članica, posuđivanje, pristojbe za korištenje svojih sredstava, kamate za

fondove SDR

NETO POZICIJA KOD MMF-A: razlika između razervne tranše neke zemlje i kredita koji je ona dobila od MMF, taj iznos ulazi u međunarodne rezerve VRSTE ZAJMOVA KOD MMF-A : • Kompenzacijsko financiranje (1963.) -zemljama koje su prvenstveno izvozile sirovine pa su zbog niskih zarada imale poteškoda u BP -kad je prihod od izvoza pao ispod 5-ogodišnjeg prosjeka -1981. zemljama s visokim uvozom žitarica • Financiranje stabilizacijskih zaliha -1969. god.-da bi si zemlje formirale zalihe primarnih proizvoda • Proširena mogudnost dobivanja zajmova (1974.) -zemljama s poteškodama u BP zbog strukturnih neravnoteža u proizvodnji, trgovini i cijenama • Financiranje uvoza nafte -1973./74.-76.→zbog visokih cijena nafte • Dodatna mogudnost dobivanja zajmova (1979.) • Zajmovi za strukturno prilagođavanje -za nerazvijene zemlje koje imaju dugotrajne poteškode u BP

SPECIJALNA PRAVA VUČENJA (SDR):

bezuvjetno pravo vučenja valuta drugih zemalja (sredstvo vlastitih rezervi svake zemlje)

papirno zlato kreditni novac prvotna namjena: povedanje međunarodne likvidnosti povedanjem vlastitih rezervi članica MMF-a

8

novostvoreni SDR pripisuje se zemljama sukladno visini kvota računa se na temelju vrijednosti: USD, GBP,€, YEN

PREDNOSTI ZLATNOG STANDARDA:

- dugoročna stabilnost cijena u zemlji i inozemstvu

- visok stupanj liberalizacije u VT i najveda

efikasnost tržišta u alokaciji resursa

- efikasnost djelovanja međunarodnog novca-zlata.

OGRANIČENJA ZLATNOG STANDARDA:

- proizvodnja zlata nije mogla rasti po istoj stopi

kao i svjetska trgovina

- stopa rasta proizvodnje monetarnog zlata

ograničavala je stopu rasta proizvodnje i razmjene

- početak prvog svjetskog rata označio je kraj

zlatnog standarda.

DEVIZNE ŠPEKULACIJE

namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu u nadi da de zaraditi na promjeni tečaja

mogu se obavljati na promptnom i terminskom tržištu

važno je da špekulant ima dobra predviđanja 1. ako špekulant očekuje da de PT € biti vedi od TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJA -> (kupuje eure na T tržištu s

isporukom od 3 mjeseca po sadašnjem TT) – nakon 3 mjeseca dobiva eure i prodaje ih na P tržištu gdje je tečaj viši od ugovorenog i tako ostvaruje zaradu

2. ako špekulant očekuje da de PT eura za 3 mjeseca biti niži od TT eura za 3 mjeseca -> KRATKA POZICIJA (prodaje € na T tržištu s isporukom 3 mjeseca po sadašnjem TT) – nakon 3 mjeseca on de na P tržištu kupiti euro i ostvariti dobit ako je predviđanje bilo dobro

3. ako su predviđanja kriva, špekulant ostvaruje gubitak

stabilizirajude djelovanje na deviznom tržištu – smanjuju fluktuacije određene valute 1. DUGA POZICIJA – kupuju na T tržištu, povedavaju bududu potražnju za valutom za koju se smatra da de

deprecirati 2. KRATKA POZICIJA – prodaja na T tržištu, povedavaju terminsku ponudu valuta za koju se smatra da de

aprecirati

destabilizirajude špekulacije – ako špekulanti idu u istom smjeru s tržišnim tendencijama oni još više pojačavaju fluktuirajude tečajeve.

najgori oblik destabilizirajudih špekulacija je bijeg kapitala zbog straha od deprecijacije ili devalvacije određene valute

UZROCI KRIZA

Endogeni uzroci:

Prekomjerna razina svih oblika potrošnje i prekomjerni uvoz roba i usluga

Nerealna razvojna politika Pogoršanje ekonomske i političke situacije u zemlji Politika precijenjenog tečaja

Egzogeni uzroci:

Promjene kamatnih stopa na svjetskim tržištima kapitala

Ocjene kreditnog rejtinga zemlje Promjene tečaja valute u kojoj je dug zaključen u

odnosu na domadu valutu Konjunktura na svjetskom tržištu i promjene inozemne potražnje za robom i uslugama.

9

* MOGUDE DA DE SE POJAVITI NA PITANJIMA NA ZAOKRUŽIVANJE... dovoljan uvjet: moraju očekivati korist od razmjene, obvezni uvjeti: 2 partnera, 2 dobra merkantilizam: sredina 15. do sredine 18. stoljeda, zalagali su se za pozitivnu VTB, uvode carine da bi zaštitili domadu industriju, smanjili uvoz i ostvarili prihode u proračunu, zabrana izvoza kapitala i kvalificiranog rada U merkantilizmu su države ograničavale izvoz niskovrijednih proizvoda. zajednička obilježja unutarnje i vanjske trgovine jesu u području: uloge trgovine, ekonomskih znanosti, tehnike trgovanja, organizacijskih oblika tržišta, racionalnosti poslovanja, identičnosti proizvoda kao predmeta trgovanja. klasične teorije vanjske trgovine: teorija apsolutnih prednosti a. smitha (ako neka zemlja može određeni proizvod efikasnije od druge zemlje, onda ona ima apsolutnu prednost u proizvodnji) teorija komparativnih prednosti d. ricarda (postoji samo jedan faktor proizvodnje – rad), hescher-ohlinova teorija komparativnih prednosti (2 robe, 2 proizvodna faktora i identične proizvodne funkcije) i teorija recipročne potražnje j. s. mill (po njoj je vanjskotrgovinski impuls je uzajamna potražnja zemlje A za proizvodima zemlje B i isto tako zemlje B za proizvodima zemlje A) autarkija: zemlja ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni trokuti razmjene: predstavljaju koristi vanjske trgovine; pokazuj veličinu i strukturu razmjene. hescher-ohlin-samuelsonov teorem : 2 zemlje, 2 dobra, 2 proizvodna faktora u H-O teoriji vrijede 4 teorema: teorem korespodentnih točaka, teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora, stopler-samuelsonov teorem, teorem rybzynskog 2 načina dokazivanja teorema: promjena količine proizvodnih faktora i teorem RYBZYNSKOG Ricardo = samo rad, H-O = i rad i kapital Ricardo = razlike u proizvodnosti rada, H-O = zbog različite raspoloživosti kol. proizvodnih faktora teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora: ako su u dvije zemlje izjednačene cijene proizvoda i imaju iste tehničke koeficijente onda de i cijene rada i kapitala biti jednake) teorem rybzynskog: ako se poveda raspoloživa količina jednog proizvodnog faktora uz nepromijenjenu količinu drugog, uz nepromijenjenu tehnologiju porast de proizvodnja onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor čija se količina povedala (ako se poveda rad, povedat de se proizvodnja radnointenzivnog dobra x) stopler-samuelsonov teorem: ako poraste cijena nekog dobra porast de i zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra (ako neka zemlja u uvjetima slobodne trgovine izvozi radno-intenzivni proizvod, onda prema Stolper-Samuelsonovom teoremu zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u toj zemlji u slobodnoj trgovini raste). novije teorije vanjske trgovine: kravisocva teorija vt, linderova teorija vt, teorija životnog ciklusa proizvoda (r. vernon), porterova teorija konkurentskih prednosti, ekonomija obujma,nesavršena konkurencija i intra-industrijska razmjena, gravitacijski model kravisocva teorija vt: uvoz neke zemlje posljedica je elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domade ponude, izvoz je posljedica elastičnosti domade ponude i neelastičnosti vanjske ponude linderova teorija vt: razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvoda, prema linderovoj teoriji trgovina industrijskim proizvodima moguda je: ako postoji sličnost strukture potražnje u zemljama! teorija životnog ciklusa proizvoda: zemlja koja je započela proizvodnju dobra je neto uvoznica tog dobra. faze životnog ciklusa: faza novog proizvoda, faza sazrijevanja proizvoda, faza standardnog proizvoda u fazi mladog dužnika zemlja ima deficit tekudeg računa i negativni saldo kamata. Teorija proizvodnog ciklusa još od ranih 1960-tih govori o tehnologiji kao temelju trgovine i dijeli zemlje na inovatore i imitatore. 4 najvažnija čimbenika zašto su neke države konkurentnije od drugih: strategija poduzeda, struktura i rivalitet, uvjeti potražnje, vezane i podržavajude proizvodnje i faktorski uvjeti intra industry trade: trgovina proizvodima istog sektora, ne ovisi o komparativnoj prednosti, karakteristična za rastude prinose, ima vrijednost od 0 do 1 gravitacijski modeli - uvode i udaljenost (transportni troškovi) kao impuls trgovine. krivulja proizvodnih mogudnosti – pokazuje sve kombinacije dobara A i B koje neka ekonomija može proizvesti uz uvjet da su njeni resursi u potpunosti istrošeni zašto carine?: raste cijena uvozne robe, fiskalni prihod vrste carina: izvozne, uvozne i tranzitne, preferencijalne i diferencijalne, antidampinške

10

dumping – niža cijena proizvoda za izvoz u odnosu na isti proizvod za domade tržište vrste dumpinga: sporadic dumping (sporadični, povremeni), persistent dumping (trajni), predatory dumping (razbojnički, pljačkaški) antidamping - oblik administrativne zaštite kad se strani proizvod plasira na tržište po nižim cijenama nego kod nas, pomodu antidampiških carina, često zemlje izvoznice izbjegavaju direktan dumping, ali onda indirektnim mjerama stavljaju svoju robu u povoljniji položaj od domadih proizvoda npr. duža odgoda pladanja Obaranje cijena – plansko (dumping) i recipročno (monopol u zemlji A i B). Kolaboracija- strukturirani proces u kojemu dvoje ili više ljudi ili poslovnih subjekata surađuje u svrhu ostvarivanja zajedničkog cilja vrste carinske zaštite: nominalna i efektivna efektivna carinska zaštita: pokazuje zaštitu svakog proizvodnog sektora posebno. Formula efektivne carinske zaštite: ej=tj-mj*ci/1-mj (tj-nominalna stopa gotovih proizvoda, ci-nom.stopa intermedijarni, mj-uvozni koeficijent) Ako je tj=ci onda je efektivna jednaka nominalnoj. parcijalna ravnoteža-promatra se samo jedno tržište potrošačev višak – površina između cijene koju potrošač plada i koju je spreman platiti proizvođačev višak – površina između cijene koju je proizvođač ostvario i cijene po kojoj je spreman ponuditi neki proizvod uvođenje carina u maloj zemlji: mala zemlja nema koristi, efekt od uvođenja carina negativan, potiče se neefikasna proizvodnja optimalna carina: stopa koja maksimira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke. najvažnije mjere bescarinske zaštite (BESCARINSKA OGRANIČENJA): kvantitativna i kvalitativna ograničenja, antidampinški postupci i izvozni poticaji kvantitativna ograničenja: kvota (kontigent), carinski ekvivalent, plafon kvalitativna ograničenja: norme, označavanje, atest, antidampinški postupci kvota (kontigent): apsolutna granica do koje je omoguden uvoz određenog proizvoda u određenom vremenu, kad se ispuni kvota daljnjeg uvoza nema. uvođenje kvota: rezultira u porastu cijena uvoznog dobra (smanjuje se potražnja za tim dobrom). vrste kvota: izvozna i uvozna, globalna i selektivna, unilateralna ili autonomna, bilateralna i multilateralna. carinski ekvivalent – učinci na blagostanje od uvozne kvote identični onima koji proizlaze iz uvozne ekvivalentne carine, osim jednog izuzetka, renta koja je povezana sa ograničenjem ide onome tko ima uvoznu dozvolu, što ne znači da to mora biti država. uvođenjem carina u maloj zemlji: potrošački višak (probitak) pada, proizvođačev probitak raste. parcijalna analiza- smanjuje se potrošačev probitak, raste proizvođačev probitak, rastu cijene. opda ravnoteža- realokacija proizvodnje, smanjenje izvoza, smanjenje potrošnje, smanjenje vanjske trgovine. mrtvi teret za društvo - gubitak potrošača premašuje dobitak proizvođača i države. MMF i Svjetska Banka: osnovani 1944. godine u Bretton Woodsu Havanska povelja je prethodila GATT-u. ciljevi havanske povelje bili su:podizanje životnog standarda, stabilnost proizvodnje i zaposlenosti, poticanje razvoja nerazvijenih područja i zemalja, unapređenje i proširenje međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije. WTO - Svjetska trgovinska organizacija: osnovana i počela s radom 01.01.1995., sjedište u Ženevi, 153 država članica, direktor Pascal Lamy, 30. studenoga 2000. godine Hrvatska postala njezina punopravna članica multilateralni sporazumi WTO: GATT (opdi sporazum o carinama i trgovini), GATS (opdi sporazum o trgovinama i uslugama), TRIPS (trg. aspekti prava na intelektualno vlasništvo) plurilateralni sporazumi WTO: pridržavaju se neke zemlje, ali ne sve. Javne nabavke i trgovina civilnim avionima (do kraja 1997. još i Međunarodni sporazum o mliječnim proizvodima i Međunarodni sporazum o goveđem mesu) GATT: stupio na snagu 1. siječnja 1948. godine, u okviru GATT-a održano je 8 rundi pregovora (u prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode. Visoko sniženje carina postignuto je u posljednje tri runde.). RH je zatražila pokretanje postupaka za pristupanje GATT-u 1993. godine.

11

oblici međunarodnih integracija: zona slobodne trgovine (najjednostavnija), carinska unija, zajedničko tržište, ekonomska unija (najviši oblik integracije). pravilo o podrijetlu robe određuje podrijetlo robe u slučajevima kada se proizvodnja odvija u više zemalja, a osnovni princip za određivanje je značajna transformacija. RTA - Regional Trade Agreement: krajem listopada 2004. postojalo je oko 300 RTA od čega 150 na snazi, a ostalo u pregovorima, najviše ima u Euro-Mediteranean regiji, najvedi udio – zone slobodne trgovine kriteriji za ulazak u EU: politički, ekonomski, administrativni, ostali. najintenzivnija kretanja kapitala odvijaju se među razvijenim zemljama. proračunski deficit je najčešdi izvor potražnje za stranim financijskim sredstvima. bilanca tekudih transakcija: prikazuje sve transakcije između zemlje i inozemstva vezana za proizvodnju i dohodak u određenom razdoblju saldo bilance tekudih transakcija: (izvoz-uvoz) + (neto dohodak od stranih investicija+saldo računa transfera)

L – neto zaduženje = pozitivna BVT utječe na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje dužnik U > X deficit u BTT, potražnja za ino financiranjem U < X suficit u BTT, višak ponude domadeg financiranja ostvarena dividenda u inozemstvu knjiži se na potražnu BTT vanjskotrgovinski deficit HR = 8 mlrd. dolara za 2003. 1euro =2dolara –ako dolar devalvira 20% onda je 1euro=2.4 dolara Prosječna pokrivenost robnog uvoza izvozom u Hrvatskoj posljednjih 5 godina iznosi približno 50%. potražnja za uvozom: razlika domade potražnje i ponude pri višim cijenama od svjetske. ?? ponuda izvoza: razlika domade ponude i potražnje pri cijenama višim od svjetske. ?? Izvozni dohodovni multiplikator ovisi o: graničnoj skolonosti štednji i graničnoj skolonosti uvozu. BTT je pozitivna ako je proizvodnja veda od potrošnje

na dugovnu stranu knjiže se dugovanja inozemstvu, a na potražnu primanja iz inozemstva

pozitivna BTT utječe na povedanje proizvodnje i zaposlenosti, a negativnom zemlja postaje dužnik

Saldo BTT se označava s L (neto zaduženje u inozemstvu)

L je jednak razlici između investicija i akumulacije i štednje u zemlji.

ako su investicije vede od štednje i akumulacije, dodi de do porasta neto zaduženja u inozemstvu

ako zemlja investira više nego što ima sredstava, dodi de do deficita u BTT bilanca kapitalnih i financijskih transakcija: prikazuje financijske tijekove između i inozemstva razlozi strukturne neravnoteže u BP: različiti tempo tehnološkog razvoja (različite stope BDP-a u zemlji i inozemstvu), promjene raspoloživih proizvodnih faktora, promjena ukusa potrošada odljev kapitala iz zemlje u inozemstvo može biti u obliku: zajmova danih inozemstvu, depozita u ino bankama, kupnje inozemnih VP račun rezervi: pokazuje sve međunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija, svrha je da omogudi zemlji financiranje neravnoteže i BP FDI: direktne strane investicije devizno tržište: mjesto gdje se kupuju i prodaju devize, najveda devizna tržišta nalaze se u NY, Londonu, Frankfurtu, itd., karakteristike: ono je globalno, velika informiranost, vrlo velik opseg transakcija u kratkom roku su kritični realna kamatna stopa i (nagle) promjene u očekivanjima u dugom roku su važniji inflacija, profitabilnost investicija, realni dohodak, produktivnost vrste deviznog tečaja: nominalni, realni, efektivni (vagani prosjek deviznih tečajeva između domade valute i valuta naših najznačajnijih trg. partnera) promptni tečaj: tečaj u transakciji koji se izvršava odmah terminski tečaj: tečaj se danas ugovara, a vrijedi na određeni dan u bududnosti

TT>PT, deviza ima terminsku premiju

TT<PT, deviza ima terminski diskont vrste deviznih rizika: računovodstveni, transakcijski, rizik profitabilnosti deprecijacija deviznog tečaja ili aprecijacija domade valute = povedanje vrijednosti domade valute aprecijacija deviznog tečaja ili deprecijacija domade valute = smanjenje vrijednosti domade valute

12

revalvacija = ako država zakonski poveda vrijednost domade valute devalvacija = ako država zakonski smanji vrijednost domade valute aprecijacija domade valute povedava cijenu izvoza i čini izvoz nekonkurentnim na inozemnom tržištu oa in stagnira, pada ili raste po vrlo niskim stopama. Realni dohodak u HR u odnosu na inozemstvo raste(pada) = tečaj kune de deprecirati (euro aprecira) jer UVOZ raste. Porast (pad) u domadoj kamatnoj stopi = aprecijacija tečaja kune (deprecijacija eura) . Zašto? Pad u potražnji za stranom valutom + porast ponude. Porast (pad) razine domadih cijena = deprecijacija tečaja kune (aprecijacija eura). Zašto? S inflacijom, cijene robe izražene u kunama rastu pa raste potražnja za uvozom. Istovremeno, HR izvoz postaje manje atraktivan (jer je skuplji) pa pada ponuda. instrumenti pokrida deviznog rizika: terminski ugovori, futures ugovori, opcije, swap ugovori devizne špekulacije: namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu u nadi da de zaraditi na promjeni tečaja ako špekulant očekuje da de PT eura biti vedi od TT za 3 mjeseca -> DUGA POZICIJA ako špekulant očekuje da de PT eura za 3 mjeseca biti niži od TT eura za 3 mjeseca -> KRATKA POZICIJA duga pozicija – kupuju na t tržištu, povedavaju bududu potražnju za valutom za koju se smatra da de deprecirati kratka pozicija – prodaja na T tržištu, povedavaju terminsku ponudu valuta za koju se smatra da de aprecirati destabilizirajude špekulacije: ako špekulanti idu u istom smjeru s tržišnim tendencijama oni još više pojačavaju fluktuirajude tečajeve; najgori oblik destabilizirajudih špekulacija je bijeg kapitala. devizna arbitraža: procjenjuje gdje se jeftinije može kupiti, a gdje skuplje prodati neku devizu, to je kupovanje deviza na jeftinom i prodavanje na skupom tržištu. kamatna arbitraža: nastaje ako se kamatna stopa u različitim poslovnim središtima i valutama razlikuju kamatni paritet: situacija kada se razlika u kamatnim stopama u zemlji i INO izjednači s razlikom TT i PT sustavi deviznog tečaja: sustav fiksnih tečajeva, sustav fluktuirajudih tečajeva kada uvodi (odabire) sustav deviznih tečajeva, zemlja mora voditi računa o: veličini zemlje, otvorenost zemlje, struktura VT, stupanj integriranosti u međunarodne financijske tijekove, stopi inflacije efekt J krivulje nakon promjene tečaja: neto izvoz de prvo padati, a potom rasti u dugom roku. indeks ET = prosječna promjena tečaja valute jedne zemlje prema svim drugim valutama; ponderirani prosjek, pokazatelj aprecijacije i deprecijacije valute indeks ET ovisi o: procjenama promjene globalne konkurentnosti, procjena utjecaja promjene na VTB ili BP, procjena globalnog utjecaja promjene tečajeva različitih valuta na domade cijene. indeksi ET neke valute razlikuju se prema: izboru temeljnog razdoblja, izboru valuta koje ulaze u indeks-«košarica valuta», ponderima pojedinih valuta, formulama prema kojima se indeksi ET računaju: indeks na temelju pondera uvoza:

indeks na temelju pondera izvoza:

indeks na temelju bilateralnih VT tijekova:

indeks na temelju multilateralnih VT tijekova:

teorije određivanja deviznog tečaja: teorija pariteta kupovne modi, teorija kamatnog pariteta, teorija efikasnog deviznog tržišta, teorija tržišta vrijednosnih papira, teorija dugoročne neravnoteže bp, monetarna teorija teorija pariteta kupovne modi: kretanje tečajeva dviju valuta objašnjava se kao odnos kupovne modi tih dviju valuta teorija kamatnog pariteta: koncentrira se na kretanje kratkoročnog kapitala uvjetovano razlikama u odgovarajudim domadim i vanjskim kamatnim stopama teorija efikasnog deviznog tržišta: temelji se na teoriji racionalnih očekivanja, TT je nepristrani indikator bududeg kretanja P tečaja devizno tržište je efikasno ako su zadovoljene 3 pretpostavke: troškovi deviznih transakcija su mali, sudionici na deviznom tržištu koriste sve relevantne informacije, VP su denominirani u različitim valutama perfektni su supstituti teorija tržišta VP: pokušava integrirati različite teorije u jednu, u kratkom roku, devizni tečaj određuje kretanja u BKT, u dugom roku devizni tečaj određuje se na temelju pariteta kupovne modi teorija dugoročne neravnoteže u bp: na BP utječe realni tečaj koji konvergira svojoj dugoročnoj vrijednosti; koncentrira se na određivanje dugoročne neravnoteže u BP

13

monetarna teorija: promjena deviznog tečaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i inozemstvu tečajni sustav RH: HNB prodaje devize kad kuna slabi (povlači kune, raste vrijednost kune), HNB kupuje devize kad kuna jača pristupi u analizi uspjeha devalvacije: pristup elastičnosti, pristup apsorpcije (keynesijanski pristup), monetaristički pristup pristup elastičnosti: devalvacija nacionalne valute utječe na promjene odnosa cijena u međunarodnoj razmjeni pristup apsorpcije: u situaciji pune zaposlenosti nije mogude povedati proizvodnju ved se poboljšanje vanjskotrgovinske bilance može ostvariti jedino smanjenjem domade potrošnje; devalvacija – smanjuje se uvoz, povedava izvoz, povedava se BDP – povedava se uvoz. monetaristički pristup: devalvacija može samo privremeno poboljšati platnu bilancu: devalvacija povedava domadu razinu cijena, poveadava potražnju za novce i privlači strani kapital, a u dugom roku priljev novca povedava domadu potrošnju, uvoz i tako se ekonomija vrada na početnu točku. Devalvacija utječe na opadanje kupovne modi novca tako što utječe na razinu domade potrošnje, na uvoz i na bilancu pladanja. vrste međunarodnih rezervi: vlastite (bezuvjetne) i posuđene (uvjetovane) što je sustav tečajeva fleksibilniji to je manja potreba za deviznim rezervama kod fleksibilnih teajeva učinkovitija je monetarna nego fiskalna politika. MMS: temeljna zadada je da svijet opskrbljuje odgovarajudom veličinom međunarodne likvidnosti tri su temeljna pitanja u analizi MMS-a: povjerenje, kontrola volumena međunarodne likvidnosti, veličina razdiobe koristi zlatni standard: od 1870. do 1. svjetskog rata, Engleska je bila najjača ekonomska sila rast M, rast cijena u zemlji, rast cijena izvoza = pogoršanje VTB rast M, pad kamatne stope = odljev kapitala = deficit u BP izvoza zlata, smanjuje se M, cijene i dohodak (BDP), zaposlenost konferencija u Bretton Woodsu 1944. o monetarnim i financijskim problemima. zlatno devizni standard: trajao je od 1944-1973., rezervna svjetska valuta imala je neograničenu konvertibilnost u zlatu i sve su ostale valute utvrđivale svoj odnos prema USD tranša: prava zemlje na dobivanje zajmova definirane su tranšama: 25% od kvote MMF: osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i financijskim problemima održanoj u Bretton woodsu 1944. godine. temeljna zadada MMF-a je da pomaže zemljama članicama u financiranju privremene ravnoteže u njihovim BP, dok je temeljna zadada Svjetske banke davanje dugoročnih zajmova za obnovu i razvoj mogudnosti dobivanja zajmova: permanentne mogudnosti, privremene mogudnosti, ostale mogudnosti permanentne mogudnosti: rezervna tranša, četiri kreditne tranše, proširena mogudnost kompenzacijskog financiranja i mogudnost financiranja stabilizacijskih zaliha vrste zajmova: kompenzacijsko financiranje, financiranje stabilizacijskih zaliha, proširena mogudnost dobivanja zajmova, financiranje uvoza nafte, dodatna mogudnost dobivanja zajmova, zajmovi za strukturno prilagođavanje specijalna prava vučenja (SDR): bezuvjetno pravo vučenja valuta drugih zemalja Europski monetarni sustav: osnovan 1978. godine, počeo je funkcionirati 1979. godine, cilj je održavanje stabilnosti valutnih tečajeva između zemalja članica EEZ-a ugovor iz Maastrichta: 1992.,ugovor o EU RH je ušla u CEFTA-u 2002. godine kriteriji ulaska u EMU: stabilnost cijena (dugoročna stopa inflacije mora iznositi 1,5% od inflacije triju zemalja s najstabilnijih cijenama), fiskalna disciplina (proračunski deficit < 3% BDP, javni dug < 60% BDP), ERM (fluktuacija +/- 15%), dugoročne kamatne stope (2% od triju zemalja s najstabilnijim cijenama) u EMU 01.01.1999. godin ušlo je 11 zemalja članica EU. pakt o stabilnosti i rastu: nije bitna samo koordinacija monetarnih politika ved je bitno i usklađivanje fiskalnih politika zemalja članica! (zamjena je za zajedničku fiskalnu politiku), proračunski deficit do 3% BDP-a međunarodna fin. tržišta: eurovalutna, međunarodna tržišta obveznica, devizna tržišta. eurovaluta: oročeni depozit denominiran u valuti jedne zemlje, ali plasiran u banku lociranu u nekoj drugoj zemlji. karakteristike valute da bi postala eurovaluta: potražnja za tom valutom u međunarodnoj trgovini i financijama, potpuno konvertibilna u druge valute, konvertibilnost za rezidente europska centralna banka (ECB): nastala 1. siječnja 1999. godine.

14

* GRAFOVI + OBJAŠNJENJA

Ako se poveda raspoloživa količina jednog

proizvodnog faktora uz nepromijenjenu količinu drugog, uz nepromijenjenu tehnologiju porast de proizvodnja onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor čija se količina povedala.

Ako poraste cijena nekog dobra porast de i

zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra.

ako je G na krivulji ugovora A, tada je G' na krivulji ugovora zemlje B granične produktivnosti obaju faktora L i K u proizvodnji obaju dobara X i Y jednake su u točkama G i G' odnosi cijena X i Y u točkama G i G' jednaki su proporcije u kojima se dobra X i Y proizvode u točkama G i G' razlikuju se. S svaka zemlja proizvodi relativno više onog dobra u čijoj se proizvodnji relativno intenzivnije koristi njezin obilniji faktor proizvodnje, ali uz uvjet da se u potpunosti koriste sve proizvodni faktori

15

Krivulja ponude izvoza (recipročne potražnje) pokazuje koliko je ta zemlja voljna dati svoju robu za drugu

robu.

Krivulju demo izvesti tako da uz danu krivulju proizvodnih mogudnosti i mapu krivulja indiferencije

pretpostavimo različite odnose cijena dobara X i Y na svjetskom tržištu.

Ako je odnos cijena 3/1 tada nema vanjske trgovine.

Ako odnos cijena opadne na 2/1 to znači da je dobro X poskupilo u odnosu na Y pa je zemlja A voljna

proizvoditi više x kako bi ga izvozila i uvozila Y.

Ako je odnos cijena 1/1 tada de zemlja A još više proizvoditi X i izvoziti ga kako bi mogla uvoziti Y.

16

Minimalni uvjeti za trgovinu

do T3 – kratki rok; svi se nastavljaju ponašati

po navikama te unatoč provedenoj devalvaciji uvoz

raste

T3 – kada dosegne dno, počinju se uviđati

pozitivne devalvacije i polako dolazi do rasta izvoza,

tj. pada uvoza i poboljšanja BP

17

Kod parcijalne ravnoteže promatra se samo jedno

tržište.

Pretpostavlja se da se radi o maloj zemlji koja ne

može utjecati na svjetske cijene.

Potrošačev višak: područje između cijene koju

pladaju potrošači i one koju su spremni platiti (koja je

dana krivuljom potražnje).

Proizvođačev višak: Područje između cijene koju

proizvođači dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi

dobra (danu krivuljom ponude).

P* - cijena koju plada potrošač (sve iznad je

potrošačev višak)

P+t – nakon uvođenja carina plada višu cijenu.

Još uvijek postoji potrošačev višak, ali se smanjio.

Mala zemlja nema koristi od carina

Efekt uvođenja carina je negativan

Potrošačev gubitak (a+b+c+d)

Dobitak od uvođenja carine (a+c)

(a+c) - (a+b+c+d) = -(b+d) b = povedanje ponude kod uvođenja carina d = smanjenje potrošnje i povedanje cijena Potiče se neefikasna proizvodnja jer se uključe i

oni koji nisu dovoljno konkurentni

Došlo je do realokacije proizvodnje dobra X i Y

(iz točke E u točku F)

Povedana proizvodnja dobra y, smanjena x

Smanjeni trokut razmjene – manji izvoz i uvoz

Potrošnja je u H koja leži na nižoj krivulji

indiferencije Z1

Uvođenjem carina pogoršao se položaj zemlje i

u proizvodnji i u potrošnji

18

Krivulja proizvodnih mogudnosti =

pravokutnog oblika

Proizvodnja ostaje ista, samo se

potrošnja mijenja

Javlja se efekt dohotka i supstitucije (u

točki I)

Smanjila se potrošnja – pogoršao se

položaj potrošača.

Oni sada troše na nižoj krivulji

indiferencije (J-nova točka potrošnje)

Zemlja B uvođenjem carine poboljšava uvjete razmjene pa je Px/Py<1 (žele vedu količinu dobra X za istu količinu dobra Y) Krivulja recipročne potražnje se pomide sa B -> B' i nova točka ravnoteže je R2

UTJECAJ UVOĐENJA CARINE NA UVJETE

RAZMJENE I MEĐUNARODNU EKONOMSKU

RAZMJENU

Nakon uvođenja carina (od 100%) od

strane bilo koje zemlje njezini su se uvjeti

razmjene poboljšali na štetu njezinog partnera.

Međutim, kad partner uzvrati istom

mjerom, uvjeti razmjene se opet vradaju Px/Py=1

kao i prije uvođenja carine od strane partnera koji

je carinu prvi uveo.

19

Međutim, u toj novoj točki, u kojoj je konačni rezultat, došlo je do smanjenja opsega međunarodne

ekonomske razmjene.

Zato su oba partnera u lošijoj situaciji negoli prije uvođenja carine.

Carinski rat su oba partnera izgubila.

A i B = krivulje recipročne potražnje (ponude izvoza)

Prije uvođenja kvote zemlja A (koja ima

komparativnu prednost u proizvodnji X) sa

zemljom B razmjenjuje na razini količine OEX za

isto toliko Y, pa je ravnozedna cijena Px/Py=1.

Nakon uvođenja kvote od 0C, zemlja A

količinski ograničava uvoz dobra X zbog čega joj

se recipročna potražnja lomi u točki G, pa je

sada 0GDC.

S ozbirom da u točki D siječe recipročnu

potražnju zemlje B, uspostavlja se nova

ravnotežna cijena koja je Px/Py>1 što

poboljšava uvjete razmjene zemlje A, ali ne

znamo kakav joj je položaj jer ne znamo koju

krivulju indiferencije postiže.

rf – kamatnjak u inozemstvu

TP – terminska premija

rd – domadi kamatnjak

TD – terminski diskont

Pokazuje kretanja prema zoni kamatnog

pariteta

Situacija kada se razlika u kamatnim stopama

u zemlji i inozemstvu izjednači s razlikom TT i PT,

kažemo da postoji kamatni paritet.

Nestaje motiv za arbitražu.

Iznad linije KP – izvoz kapitala, a ispod linije KP

– uvoz kapitala

Točke izvoza kapitala – I1, I2, I3

Točke uvoza kapitala – U1, U2, U3

20

I1 – dvostruki motiv za izvoz kapitala – kamatna stopa u INO je veda i postoji kamatna premija. Zbog povedanja ponude kapitala dolazi do smanjenja cijene, zj. kamatne stope. Zbog TP povedava se potražnja na P tržištu. TP=TT-PT

I2 – domada kamatna stopa veda je od inozemne, za izvoz kapitala uspoređuje se korist domade kamatne stope i TP. Korist TP je veda od razlike u domadoj kamatnoj stopi i INO kamatnoj stopi. Zbog toga postoji izvoz kapitala.

I3 – izvoz kapitala zbog vede razlike u kamatnoj stopi od TD U1 – uvoz kapitala - rd>rf i postoji TD, u zemlji se povedava ponuda i domada kamatna stopa de padati, a INO

rasti. Zbog TD povedava se ponuda na P tržištu i samim tim cijena na P tržištu se smanjuje.

U2 – motiv za uvoz je TD jer je razlika u korist INO kamatnjaka mala U3 – uvoz kapitala zbog razlike u kamatnim stopama

1. točka A – ostvaruje se UR ali imamo suficit u BP. Potrebna je revalvacija koja de utjecati na smanjenje izvoza i povedanje uvoza. Mora se povedati domada potrošnja ekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom (npr. smanjenje poreza, kamatnjaka)

2. točka C – ostvaruje se UR ali i deficit u BP. Potrebna je devalvacija domade valute – izvoz postaje konkurentniji i uvoz se smanjuje. Moramo poduzeti mjere restriktivne monetarne/fiskalne politike kako bi smanjili domadu potrošnju

3. točka B – ostvaruje se VR i postoji inflacija. Mora se smanjiti potrošnja putem restriktivne monetarne/fiskalne politike i revalvirati nacionalnu valutu

4. točka D – ostvaruje se VR u području recesije. Treba povedati domadu potrošnju ekspanzivnom monetarnom/fiskalnom politikom i devalvirati nacionalnu valutu

5. točka F – najgora situacija; deficit VR i recesija. Ako bi primijenili mjere ekspanzivne monetarne/fiskalne politike, povedali bi domadu potrošnju i zaposlenost. Ali bi se povedao uvoz i deficit bi bio još vedi, smanjile bi se devizne rezerve i novčana masa što bi utjecalo na povedanje zaposlenosti. Treba devalvirati nacionalnu valutu i mora biti popradena mjerama za povedanje konkurentnosti domadeg gospodarstva

6. točka H – suficit u BP i inflacija. Treba revalvirati nacionalnu valutu zbog suficita. 7. točka I – suficit u BP i recesija. Ako primijenimo ekspanzivnu monetarnu/fiskalnu politiku povedat demo

potrošnju i riješit demo se suficita u BP, te potaknuti rast zaposlenosti 8. točka G – deficit u BP i inflacija. Restriktivna monetarna/fiskalna politika smanjit de deficit BP i ograničiti rast

novčane ponude čime de se smanjiti inflacija

21

Na apscisi su prikazane količine ponude i potražnje dolara na promptnom i terminskom tržištu.

Povedanje kamatne stope u Parizu -> arbitražeri de povedati plasiranje kapitala na tržište u Parizu ->

povedanje ponude dolara na promptnom tržištu -> povedanje krivulje ponude sa S$ na S$1 -> smanjuje se

promptni tečaj sa R0 na R01 -> u slučaju pokrivanja tečajnog rizika istodobno se prodaje dolar na promptnom

tržištu, a kupuje na terminskom tržištu -> pomak krivulje potražnje za dolarima udesno sa D$ na D$1 -> porast

terminskog tečaja dolara u Parizu.

Porast kamatne stope u Parizu = pad PT i rast TT dolara.

+/-X% dozvljeno odstupanje od T0

Rezervna svjetska valuta ima neograničenu

konvertibilnost u zlato.

Ostale valute definiraju svoj odnos prema rezervnoj

svjetskoj valuti (dolar - $).

22

Ako je uz krivulju ponude dolara S$, krivulja potražnje D1 -> država ne mora intervenirati.

Porast potražnje za dolarima -> pomak krivulje potražnje na D2 -> povedava se ravnotežni tečaj dolara ->

potražnja i ponuda jednake.

Daljnji porast potražnje na D3 uz istu ponudu -> država mora intervenirati.

Država iz svojih rezervi na tržištu prodaje dolare kako bi zadovoljila potražnju -> potražnja veda od ponude

Država iz vlastitih rezervi pokriva deficit autonomnih transakcija.

Nastavak viška potražnje nad ponudom dobara -> rezerve de se smanjivati -> mogu dosedi kritičnu točku ->

država u nemogudnosti braniti tečaj fiksiran na T0.

Ako je dana D$ i S1 -> njihovo sjecište određuje ravnotežni tečaj jednak fiksiranom tečaju T0.

Bilanca autonomnih transakcija je u ravnoteži -> nije potrebna intervencija niti promjena deviznih rezervi.

Pomak krivulje ponude dolara na S2 -> porast količine potražnje i ponude dolara na Q2 -> potražnja i ponuda

jednaki na T0-X% -> bilanca transakcija u ravnoteži -> nema promjene rezervi.

23

Daljnji porast ponude dolara -> pomak krivulja na S3 -> neravnoteža u bilanci autonomnih transakcija

Tečaj T0-X% -Y ponuda dolara Q3 veda je od potražnje Q2 za iznos BC -> suficit u bilanci autonomnih

transakcija -> porast deviznih rezervi.

Nastavak takve situacije -> povedanje deviznih rezervi -> porast novčane mase -> porast cijena.

IS i LM se sijeku u području suficita

visok kamatnjak -> uvoz kapitala

porast rezervi komercijalnih banaka kod

središnje banke

povedanje novčane mase -> LM se pomiče u

desno

smanjenje kamatnih stopa sa r0 na r1

smanjenje uvoza kapitala i povedanje

investicija

povedanje nacionalnog dohotka

povedanje uvoza

treba povedati kamatnjak sa r0 na r1 radi

postizanja ravnoteže

smanjenje investicija → pomak IS krivulje

ishodištu → smanjenje nacionalnog dohotka →

smanjenje uvoza → BP se pomiče prema jugoistoku →

smanjenje potražnje za novcem → LM se pomiče

prema ishodištu.

24

* ZADACI

MIKROEKONOMSKI MODEL VANJSKE TRGOVINE

1. Izvedite mikroekonomski model vanjske trgovine Hrvatske i Novog Zelanda te funkcije ponude izvoza i potražnje za

uvozom ako za zemlje vrijede sljedede funkcije:

H D = 50-10p

S =10+10p

_____________

NZ D = 70-10p

S = -10+10p

______________

DH = SH

50-10p = 10+10p

20p = 40

p = 2

DH = SH = 30 → C (30,2)

DUH = DH- SH

DUH = 50-10p-10-10p

DUH = 40-20p → (20,1)

SEH = SH -DH

SEH = 10+10p-50+10p

SEH = - 40+20p → (20,3)

DNZ = SNZ

70-10p = -10+10p

-20p = -80

p = 4

DNZ = SNZ = 30 → C (30,4)

DUNZ = DNZ-SNZ

DUNZ = 70-10p+10-10p

DUNZ = 80-20p → (20,3)

SENZ = -10+10p-70+10p

SENZ = -80+20p → (20,5)

25

2. Pri kojoj cijeni i koliko borovnica razmjenjuju Portugal i Francuska ako su dane funkcije navedene u nastavku.

Izvedite funkcije ponude izvoza i potražnje za uvozom.

P D = 100-20p

S = 20+20p

_____________

F D = 80-10p

S = 40+20p

_____________

DP = SP

100-20p = 20+20p

-40p = -80

p = 2

DP= SP = 60 → C (60,2)

DUP = DP- SP

DUP = 100-20p-20-20p

DUP = 80-40p → (40,1)

SEP = SP-DP

SEP = 20+20p-100+20p

SEP = -80+40p → (40,3)

DF = SF

80-10p = 40+20p

-30p = -40

p = 1.33

DF = SF → C (66.67,1.33)

DUF = DF-SF

DUF = 80-10p-40-20p

DUF = 40-30p → (20.2,0.66)

SEF = SF – DF

SEF = 40+20p-80+10p

SEF = -40+30p → (20,2)

! ! Cijena u Francuskoj (p=1,33) je niža od cijene u Portugalu (p=2) te Francuska ima motiv za izvoz→ FRANCUSKA JE

IZVOZNIK, A PORTUGAL UVOZNIK ! → POTREBNO JE IZJEDNAČITI PONUDU IZVOZA FRANCUSKE I POTRAŽNJU ZA

UVOZOM PORTUGALA SEF = DUP

SEF = DUP

-40+30 p = 80-40 p

70 p = 120

p = 1.71

SEF = DUP = 11.43

3. Izvedite krivulje ponude izvoza i potražnje za uvozom Tunisa i Hrvatske te mikroekonomski model vanjske trgovine,

utvrdite ravnotežnu cijenu i količinu dobra koja de se pri njoj razmjenjivati ako je:

T D = 60-10p

S = 20+20p

_____________

H D = 80-10p

S = -20+10p

_____________

DT = ST

60-10p = 20+20p

-30p = -40

p = 1.33

DT = ST = 46.67 → C (46.67,1.33)

DUT = DT-ST

DUT = 60-10p-20-20p

DUT = 40-30p → (20.2,0.66)

SET = ST – DT

SET = 20+20p-60+10p

SET = -40+30p (20,2)

DH = SH

80-10p = -20+10p

-20p = -100

p = 5

DH = SH = 30 → C (30,5)

DUH = DH-SH

DUH = 80-10p+20-10p

DUH = 100 -20p→ (20,4)

SEH = SH – DH

SEH = -20+10p-80+10p

SEH = -100+20p → (20,6)

Cijena u Tunisu (p=1.33) je niža od cijene u Hrvatskoj (p=5) te Tunis ima motiv za izvoz→ Tunis je izvoznik, a Hrvatska

uvoznik → SET= DUH

SET = DUH -40+30p = 100 -20p 50p = 140 p = 2.8 SET = DUH = 44

26

TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI D. RICARDA

1. Navedite pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti !

Pretpostavke: 10. jedini input u procesu proizvodnje je rad 11. ukupna količina rada u svakoj zemlji je fiksna i sve su jedinice rada identične 12. rad je savršeno mobilan između alternativnih proizvodnji unutar zemlje 13. rad je potpuno nemobilan među državama (zato se plade razlikuju – različita proizvodnost rada) 14. cijena proizvoda utvrđuje se na osnovi uloženog rada 15. razina tehnologije je dana i razlikuje se između dvije zemlje 16. postoji puna zaposlenost 17. postoji savršena konkurencija na međunarodnom tržištu 18. zanemaruju se transportni troškovi

2. a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju komparativnu prednost ako proizvodnja za 1 sat izgleda kako

slijedi:

Proizvod Zemlja A Zemlja B

Jagode 40 15

Masline 30 20

Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji J i M

40>15; 30>20

AJ:BJ = 40 : 15 = 40/15 = 8/3

AM:BM = 30 : 20 = 30/20 = 3/2

Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji J

Zemlja B u ima komparativnu prednost u proizvodnji M

(Korist za zemlju A je u proizvodnji J veda → 8/3>3/2 pa ima komparativnu prednost u proizvodnji J, specijalizirat de se u

proizvodnji J. Odnos proizvodnosti je manje nepovoljan za zemlju B u proizvodnji M → 3/2<8/3 te ima komparativnu

prednost u proizvodnji M, specijalizirat de se u proizvodnji M.)

b) U prethodnom primjeru odredite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrano probitačna, prikažite grafički

područje uzajamno probitačne razmjene i komentirajte granične slučajeve.

A ΔM / ΔJ = 30/40 = 3/4 = pJ/pM

B ΔM / ΔJ = 20/15 = 4/3 = pJ/pM

Odnos cijena = granična stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 3/4 < pJ/pM < 4/3

0,75 < pJ/pM < 1,33

grafički ucrtan interval 3/4 < pJ/pM < 4/3 predstavlja područje uzajamno probitačne razmjene. Područje koje ne

obuhvada interval → < 3/4 predstavlja područje autarkije zemlje A dok područje > 4/3 (ne pripada u zadani interval za

zemlju B) predstavlja područje autarkije zemlje B

27

GRANIČNI SLUČAJEVI ! !

(Iz zadanog intervala razmatraju se granični slučajevi, dakle, kada je pJ/pM=0,75, pJ/pM=1 i pJ/pM=1,33)

pJ/pM = 0,75

J = 0,75M

Zemlja A za 40 J 30 M

1h = 1h

Zemlji A se ne isplati razmjena ved ona mora dobiti VIŠE

OD 0,75 M.

(U nastavku se komentira navedeni granični slučaj za

zemlju B, ali ved je zaključeno da se razmjena ne isplati.)

pJ/pM = 0,75

Zemlja B za 30 M 40 J

1,5 h < 2,67 h

Pri ovom odnosu cijena zemlji B se isplati razmjena

pJ/pM = 1 J = M

Zemlja A

40 J 40 M

1 h < 1,33 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

40 M 40 J

2 h < 2,67 h

Razmjena se isplati.

Pri ovom odnosu cijena isplati se razmjena i zemlji A i

zemlji B. !!

pJ/pM = 1,33 1J = 1,33M

Zemlja A

40 J 53,2 M,

1 h < 1,77 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

53,2 M → 40 J

2,66 h = 2,66 h

Razmjena se ne isplati.

1 J mora biti MANJI OD 1,33 M.

(0,75 < pJ/pM < 1,33)

3. Proizvodnja po satu izgleda kako slijedi:

Proizvod Italija Grčka

Stolice 50 25

Mandarine 40 30

a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju apsolutnu i komparativnu prednost?

Italija ima apsolutnu prednost u proizvodnji S i M

(Italija proizvodi više S i M u jednom satu u odnosu na Grčku

→ 50>25; 40>30)

IS:GS = 50 : 25 = 2

IM:GM = 40 : 30 = 1,33

Italija ima komparativnu prednost u proizvodnji S

Grčka ima komparativnu prednost u proizvodnji M

(odnos proizvodnosti je manje nepovoljan u proizvodnji M)

b) Odredite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrana i probitačna?

I ΔM / ΔS = 40/50 = 0,8 = pS/pM

G ΔM / ΔS = 30/25 = 1,2 = pS/pM

Odnos cijena = granična stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 0,8 < pS/pM < 1,2

28

c) Prikažite grafički područje uzajamno probitačne razmjene.

d) Komentirajte granične odnose cijena.

ps/pM = 0,8

S = 0,8 M

ITALIJA

50 S = 40 M

1h = 1h

Razmjena se ne isplati.

GRČKA

40 M = 50 S

1,33 h < 2 h

Razmjena se isplati.

Odnos cijena mora biti > 0,8

ps/pM = 1

S = M

ITALIJA

50 S = 50 M

1 h < 1,25 h

Razmjena se isplati !!!

GRČKA

50 M = 50 S

1,67 h < 2 h

Razmjena se isplati !!!

ps/pM = 1,2

S = 1,2 M

ITALIJA

50 S = 60 M

1 h < 1,5 h

Razmjena se isplati.

GRČKA

60 M = 50 S

2 h = 2 h

Razmjena se ne isplati.

Odnos cijena mora biti < 1,2

e) Ukoliko Italija raspolaže s 2 jedinice rada, kao i Grčka, prikažite tabelarno mogudu proizvodnju, krivulje proizvodnih

mogudnosti, utjecaj specijalizacije na potrošnju ako je pS/pM=1 i koristi od vanjske trgovine (Ricardova teorija

konstantnih prinosa).

Proizvod Italija Grčka

Stolice 100 50

Mandarine 80 60

Tablica mogude proizvodnje =

Tablica proizvodnje po satu x raspoloživi rad

29

(50x2=100; 25x2=50; 40x2=80; 30x2=60)

4. Proizvodnja po satu u zemlji Z i zemlji B navedena je u nastavku:

Proizvod ZZeemmlljjaa ZZ ZZeemmlljjaa BB

KKaavvaa 80 20

CCiimmeett 40 30

a) Objasnite u kojim proizvodima zemlje imaju apsolutnu i komparativnu prednost?

Zemlja Z ima apsolutnu prednost u proizvodnji K i C

(Zemlja Z proizvodi više K i C u jednom satu u odnosu na zemlju B

→ 80 > 20; 40 > 30)

ZK:BK= 80 : 20 = 4

ZC:BC= 40 : 30 = 1,33

Zemlja Z ima komparativnu prednost u proizvodnji K

Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji C

(Odnos proizvodnosti je manje nepovoljan u proizvodnji C)

b) Odredite interval cijena u kojem de razmjena biti obostrana i probitačna?

Z ΔC / ΔK = 40/80 = 1/2 = pK/pC

B ΔC / ΔK = 30/20 = 3/2 = pK/pC

Odnos cijena = granična stopa transformacije

INTERVAL CIJENA = 1/2 < pK/pC < 3/2

0,5 < pK/pC < 1,5

c) Prikažite grafički područje uzajamno probitačne razmjene i komentirajte granične slučajeve.

30

pK/pC = 0,5 K = 0,5 C

Zemlja Z

80 K = 40 C

1 h (80:80=1) = 1 h (40:40=1)

1h = 1h

Razmjena se ne isplati.

Zemlja B

40 C = 80 K

1,33 h (40:30=1,33) = 4 h (80:20=4)

1,33 h < 4 h

Razmjena se isplati.

Odnos cijena mora biti > 0,5

pK/pC = 1

K = C

Zemlja Z

80 K = 80 C

1 h (80:80=1) = 2 h (80:40=2)

1h < 2 h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

80 C = 80 K

2,67 h (80:30=2,67) = 4 h (80:20=4)

2,67 h < 4 h

Razmjena se isplati.

pK/pC = 1,5

K = 1,5 C

Zemlja Z

80 K = 120 C

1 h (80:80=1) = 3 h (120:40=3)

1h < 3h

Razmjena se isplati.

Zemlja B

120 C = 80 K

4 h (120:30=4) = 4 h (80:20=4)

4 h = 4 h

Razmjena se ne isplati.

Odnos cijena mora biti < 1,5

d) Uz pretpostavku da zemlja Z i zemlja B raspolažu s 2 jedinice rada prikažite tabelarno mogudu proizvodnju,

krivulje proizvodnih mogudnosti, utjecaj specijalizacije na potrošnju ako je pS/pM=1 i koristi od vanjske trgovine.

31

EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

ej = stopa efektivne carinske zaštite

tj = nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j

gij = utrošak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora j

ci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda

dj = dodana vrijednost po jedinici finalnih isporuka sektora j ( dj = 1 – mj )

mj = uvozni koeficijent

1. Nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j je 60%, nominalna carinska stopa na uvoz

inermedijarnih proizvoda je 10%. Ukupni uvozni koeficijent sektora j je 50%. Kolika je stopa efektivne carinske zaštite

sektora j?

tj = 60% = 0,6

ci = 10% = 0,1 ej = =

mj = 50% = 0,5

ej = ?

1. tj>ci ej>tj

2. tj=ci ej=tj=ci

> Primjer: tj = ci = 60% ej=

3. tj<ci ej<tj

> Primjer: tj = 0,3 ej=

ci = 0,4

4. tj<mj*ci ej<0

> Primjer: tj = 0,3

ci = 0,4 ej=

mj = 0,8

5. tj=0 ej<0

> Primjer: tj = 0 ej =

6. ci=0 ej>0

> Primjer: ci = 0 ej =

IIT INDEKS

Indeks je u rasponu od 0 (nema intra industrijske trgovine) do 1 (100% - sva trgovina je intra industrijska).

Što je bliži 0, manje je zatupljena intraindustry trade u odnosu na interindustry trade.

Što je bliži 1, intraindustry trade je značajnija u odnosu na interindustry trade.

IIT = 1 - MX

MX

X – izvoz M – uvoz

j

iij

d

cgtj *%110

5,0

55,0

5,01

1,05,06,0

%605,0

3,06,0

5,01

6,05,06,0

%205,0

1,0

5,01

5,04,03,0

%101,02,0

02,0

2,0

4,08,03,0

%101,05,0

05,0

5,0

1,05,00

%1205,0

06,0

32

Primjer 1.

SAD uvozi odjedu u vrijednosti $150,000 iz Indije.

- Nema intra-industrijske razmjene.

Primjer 2.

SAD uvozi računala u vrijednosti $150,000 iz Japana, a istovremeno izvozi računala u Japan u vrijednosti $150,000.

- 100% trgovine računalima predstavlja intra-industrijska razmjena.

BILANCA TEKUDIH TRANSAKCIJA

Račun inozemstva:

(E – U) + (TRI + TRG) + L = 0

TRI – privatni transferi

TRG – državni transferi

L – neto zaduženje

Y = (C + I + G) = TB

TB = X – U

U > X deficit u BTT

U < X suficit u BTT

* BILJEŠKE:

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________________

0000,150

000,15011IndexIIT

MX

MX

1000,150000,150

000,150000,15011IndexIIT

MX

MX