MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P02: “Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine”

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

22.04.23 Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Uvod

Najznačajniji teoretičari ekonomije:• David Hume – “Political discourses” (“Političke

rasprave”),(1752). • Adam Smith – “Wealth of Nations” II svezak ,

“Bogatstvo naroda”, (1778). • David Ricardo – “The principles of Political Economy

and Taxation”, “Načela političke ekonomije i oporezivanja”, (1817).

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine22.04.23

Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine

Ključna pitanja

• Koji su temeljni motivi za razmjenu (trgovinu među zemljama)?

• Kojim se robama trguje?• Po kojoj cijeni?• Kako to djeluje na blagostanje zemalja koje su

sudionici u razmjeni?

22.04.23


Merkantilizam(eng.mercantile, trgovački)

• Razdoblje u ekonomskoj povijesti od 1400.-1800.-te godine

• Vrhunac dostiže u 16. i 17. stoljeću• Razvio se snažnom intervencijom i

regulacijom države• Trgovina je jedini pravi izvor nove

vrijednosti za stvaranje gospodarskog blagostanja

22.04.23


• Zlato je osnova vrijednosti, osnovno sredstvo plaćanja

• Veći izvoz od uvoza djeluje povoljno na ekonomiju zemlje (povećava zalihe plemenitih metala)

• Koristi od trgovine su jednostrane, ostvaruje ih samo onaj partner koji ima suficit

• Međunarodna razmjena je igra nulte sume

22.04.23


”Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć čuva našu trgovinu i

religiju”

Josiah Child (1630.-1699)

Ideologija merkantilizma

22.04.23

9 načela merkantilizma

1. Važnost razvoja poljoprivrede i rudarstva

2. Isticanje domaće prerađivačke djelatnosti

3. Učenje od razvijenih

4. Važnost zlata i srebra

5. Važnost razvoja domaće trgovine i štetnosti uvoza

6. Zamjenjivost inozemnih proizvoda domaćim proizvodima

7. Uvoz sirovina ograničiti prerađivačkim kapacitetima

8. Bolje prodavati nego kupiti

9. Ograničiti ili u potpunosti ukloniti potrebu za luksuznim proizvodima



Intervencije u području vanjske trgovine mjerama ekonomske politike

• Carine – glavni argument zaštita mlade (nejake) industrije i punjenje državne riznice

• Kvantitativna ograničenja• Uvozne zabrane• Kontrola plaćanja i subvencioniranje izvoza

22.04.23


• Ograničenjem izvoza sirovina utječemo na povećanje izvoza proizvoda više faze obrade

• Zabrana izvoza kapitala i kvalificirane radne snage• Kolonijalna politika – uvođenje valutnog sustava

metropole – preteča Currency Boarda• Neomerkantilizam – (1928.-1940.) i (1970.-1980.)

22.04.23

Liberalizam- laissez faire -

• Period od druge polovine 18. st. do 30-ih godina 20.st.

• Glavni predstavnici Adam Smith, David Ricardo i Jean Baptiste Say (“Traktat političke ekonomije” (1803.))

• Laissez faire politika – nemiješanje države u tržišni sustav

• Glavni izvor bogatstva je proces proizvodnje



Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

• Adam Smith - “Otac ekonomske znanosti”

• Pokazao da su koristi od razmjene između dvije zemlje obostrane.

• Međunarodna razmjena je igra pozitivne sume

• Tvorac teorije apsolutnih prednosti

Adam Smith (1723.-1790

22.04.23


Adam Smith: “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda”

« Načelo je svakog mudrog oca obitelji da nikada ne pokuša načiniti kod kuće ono što će ga više stajati da učini nego da kupi… Svi… nalaze, da je u njihovu interesu, da cijelu svoju radinost upotrijebe na način koji im daje neku prednost nad susjedima, i da za jedan dio proizvoda svoje radinosti, ili što je ista stvar, za cijenu jednog njezina dijela kupe što god im je drugo potrebno…Ono što je mudrost u upravljanju svakom privatnom obitelju, teško može biti ludost u upravljanju velikim kraljevstvom. Ako nas jedna strana zemlja može opskrbiti nekom robom jeftinije nego što je mi sami možemo načiniti, bolje je kupiti je izvjesnim dijelom proizvoda naše vlastite radinosti, koja se upotrebljava na način kojim postižemo izvjesnu prednost…»

22.04.23


Teorija apsolutnih prednosti

• Svrha ekonomske politike je povećanje bogatstva naroda, ali u obliku roba, a ne zlata• Najbolja politika države je laissez faire politika• Poduzetniku treba ostaviti što, koliko, kada, kako i za koga proizvoditi• Ako neka zemlja može kupiti neko dobro, jeftinije nego što ga sama može proizvesti, onda je bolje da ga kupi (uveze) i plati nekim drugim dijelom svoje radinosti.

22.04.23


Definicija apsolutnih prednosti

• Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe.• Efikasnost proizvodnje se mjeri utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda odnosno količinom proizvoda po radnom satu (produktivnost rada). • Apsolutne prednosti mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanja, vještine i dr.)

22.04.23


Proizvodnja po satu prije specijalizacije

• Ax : Bx ; Ax > Bx (10 > 2), Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X;

•Ay : By, Ay < By ( 2 < 5 ) , Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y;

•Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y

Q/L A B Ukupno (Q)

X 10 2 12

Y 2 5 7

22.04.23


Koje mogućnosti imaju zemlje A i B?

22.04.23


Proizvodnja nakon specijalizacije

Q A B Ukupno

X 20 0 20

Y 0 10 10

• Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X)

• Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 10Y

22.04.23


Opažanje

• Proizvodnja proizvoda X i Y je veća nakon specijalizacije

• Veća je i potrošnja nego prije• Veći je i stupanj materijalnog blagostanja kod oba

vanjskotrgovinska partnera.

22.04.23


Smithova teorija apsolutnih prednosti

• Predstavljala je revolucionaran iskorak u odnosu na učenje merkantilista

• Nije u potpunosti objasnila proces vanjskotrgovinske razmjene

• Nije objasnila što se događa s vanjskom trgovinom ako jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda

22.04.23

Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda


David Ricardo (1772.-1823.)

• D.Ricardo postavlja pitanje što bi se dogodilo kad bi jedna zemlja imala apsolutnu prednost u proizvodnji svih proizvoda

• Svaka zemlja će se specijalizirati u proizvodnji proizvoda u kojima ima veću relativnu produktivnost rada

• Radna teorija vrijednosti

• Tvorac teorije komparativnih prednosti

22.04.23


Proizvodnja po satu prije specijalizacije

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X iY.

• Ax:Bx>Ay:By (10/2>5/4) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y.

• Ukupna proizvodnja za dva sata prije specijalizacije je bila 12 X i 7 Y.

Q/L A B Ukupno (Q)

X 10 2 12

Y 5 4 9

22.04.23


Proizvodnja nakon specijalizacije

Q A B Ukupno

X 20 0 20

Y 0 8 8

• Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatnu jedinicu rada iz prozvodnje dobra X)

• Ukupna proizvodnja za dva sata nakon specijalizacije bi bila 20 X i 8Y

22.04.23


Odnosi razmjene (Terms of Trade)

22.04.23

Odnosi razmjene (eng.Terms of Trade)

BABALY

LX

BAy

x

X

Y

a

a

p

p

,,,

• Odnosi razmjene označavaju odnos dobara koji je spremna pojedina zemlja ponuditi u razmjeni s drugom zemljom • Odnosi razmjene (TOT - Terms of Trade) – jednaki su tehničkim koeficijentima proizvodnje i graničnoj stopi transformacije• Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena u dvije zemlje


Određivanje odnosa cijena iz tablice produktivnosti rada


Q/L A B Ukupno (Q)

X 10 2 12

Y 5 4 9

2/110/5)/()/( AAyx XYpp

22/4)/()/( BByx XYpp

Odnosi razmjene:

22.04.23

Područje obostrano probitačne razmjene formira se izmeđuodnosa cijena ½ i 2.

Teorija komparativnih troškova


Gotfried von Haberler (1900.-1995.)

• Formulirana od strane D. Ricarda• Bazirana na teoriji komparativnih prednosti• Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara

(L/Q)• Nadopune teorije komparativnih troškova dao Gotfried von Haberler 1930-ih

Tehničko ograničenje proizvodnje

LYaXa LYLX

LXa

LYa

X

L

Y

- tehnički koeficijent rada dobra X

- tehnički koeficijent rada dobra Y

- količina dobra X

- količina dobra Y

- ograničenje rada (radne snage)



L/Q A B Ukupno (Q)

X 1/10=(alx)A 1/2=(alx)B 12

Y 1/5=(aly)A 1/4=(aly)B 9

Tablica komparativnih troškova

• (alx)A: (alx)B; (alx)A <(alx)B; (1/10<1/2) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X;

•(aly)A : (aly)B, (aly)A < (aly)B ( 1/5< 1/4 ) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y;

•(alx)A: (alx)B < (aly)A : (aly)B (1/5<4/5) Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B ima komparativnu prednost u dobru Y.

Određivanje odnosa cijena iz tablice komparativnih troškova


2/1)5/1/()10/1()()/( ALY

LXAyx a

app

2)4/1/()2/1()()/( BLY

LXByx a

app

Odnosi razmjene:

22.04.23

L/Q A B Ukupno (Q)

X 1/10 1/2 12

Y 1/5 1/4 9

Utjecaj promjene plaća i tečaja

• Teorija komparativnih prednosti = teorija komparativnih troškova (G. Haberler)

• Komparativni troškovi nisu zauvijek dani, nego se mijenjaju s promjenama produktivnosti rada, plaća, tečajeva i svih ostalih faktora koji utječu na promjene relativnih odnosa cijena


Teorija komparativnih troškova – utjecaj promjene plaća

• Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata

• Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB

• Plaće najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća

• Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje


L/Q A B

X ½ 1/3

Y 1 ¼

2

1

1

12

1

ALY

ALX

AY

AX

a

a

P

P

3

4

4

131

BLY

BLX

BY

BX

a

a

P

P

Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y, a komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y, a zemlja A u X.


Što će se dogoditi s apsolutnim i komparativnim prednostima zemalja ako nadnice u zemlji B porastu 100%, ceteris paribus?

L/Q A B

X ½ 1/3

Y 1 ¼

2/31/2

Tko sada ima apsolutnu prednost?

Što je sa komparativnim prednostima?


Teorija komparativnih troškova- utjecaj promjene tečajeva

• Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi

• Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß

• Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene


Primjer utjecaja promjene tečajeva na komparativne troškove

L/Q A B

X 0,5 α 0,2 ß

Y 0,4 α 0,2 ß

Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva

• Zemlja B ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X


Pretpostavimo da su odnosi tečajeva: α : ß=1:3 odnosno ß=3α , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti

L/Q A B

X 0,5 α 0,6 α

Y 0,4 α 0,6 α

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X i Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X


Da zaključimo..

• Povećanje nadnica dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji

• Aprecijacija valute dovodi do povećanja komparativnih troškova u proizvodnji dok ih deprecijacija valute smanjuje


MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Documents

Transcript of MEĐUNARODNA EKONOMIJA