MEĐUNARODNA EKONOMIJA
description
Transcript of MEĐUNARODNA EKONOMIJA
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
P06: “Teorija carinske zaštite”
Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić
Teorija carinske zaštite04/21/23 1
Mjere ekonomske politike kojima se ograničava sloboda u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni su:
• Mehanizmi cijena (carine, prelevmani, avansi)• Ograničavanje količina (kontingenti, kvote)• Devizna ograničenja
04/21/23 2Teorija carinske zaštite
Ponovimo..
Teorija distorzija
• Neefikasnost tržišta u domaćoj privredi dovodi do:– Nejednakosti između cijene nekog proizvoda i
njegova graničnog troška– Distorzija na domaćem i na međunarodnom tržištu
• Ako je distorzija nastala u proizvodnji treba intervenirati subvencijom, a ako je nastala u potrošnji porezima.
• Ako je distorzija nastala na međunarodnom tržištu ona se treba ispravljati mjerama vanjskotrgovinske politike
04/21/23 3Teorija carinske zaštite
Argumenti ograničenja slobodne međunarodne razmjene
• Argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na sniženje
• Argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvoda
• Argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodnih faktora
• Argumenti mlade industrije
04/21/23 4Teorija carinske zaštite
Zaštitna politika
Cilj: stvoriti razliku između relativnih cijena roba na domaćem i inozemnom tržištu
Paretov optimum – GST = GSS – prvo najbolje rješenje je slobodna međunarodna razmjena bez ograničenja
Prvo najbolje rješenje (ograničenje ponašanja i ograničenje okruženja)
04/21/23 5Teorija carinske zaštite
Drugo najbolje rješenje (second best solution) – treba djelovati mjerama vanjskotrgovinske politike
Optimalna carina - stopa carinskog opterećenja koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke koji su posljedica smanjenja volumena trgovine
04/21/23 Teorija carinske zaštite 6
Zaštitna politika
Carina
• Najstariji instrument vanjskotrgovinske politike, oblik posrednog poreza
• Carina “stvara” razliku između tržišne (svjetske) cijene i cijene koju plaćaju domaći subjekti (potrošači, proizvođači, država)
• Ukupan efekt djelovanja carine na blagostanje društva je negativan
04/21/23 7Teorija carinske zaštite
Vrste carina
• Prema smjeru kretanja – uvozne, izvozne i tranzitne • Prema načinu odmjeravanja – specifične, ad valorem,
kombinirane carine• Prema učincima koje želimo postići – fiskalne i zaštitne• Prema ekonomsko-političkoj namjeri: preferencijalne,
diferencijalne, prohibitivne, retorzivne, kompenzatorne, antidampinške
04/21/23 8Teorija carinske zaštite
Utjecaj uvođenja carina na domaću proizvodnju i potrošnju
• Razlikuje se kod male i velike zemlje• Razlikuje se ovisno o mobilnosti proizvodnih faktora
(neelastičnosti supstitucije) • Analiza carina u modelu parcijalne ravnoteže• Analiza carina u modelu opće ravnoteže
04/21/23 9Teorija carinske zaštite
Parcijalna ravnoteža
• Analiza parcijalne ravnoteže – često se koristi u trgovinskoj politici radi jednostavnosti prikaza
• Promatramo ravnotežu na jednom tržištu držeći sve ostale faktore osim ponude i potražnje konstantnim
• Za malu otvorenu zemlju ravnoteža će se bazirati na domaćoj S i D uz danu svjetsku cijenu
• Za veliku zemlju svjetska cijena je endogena varijabla
04/21/23 10Teorija carinske zaštite
P
Q
S
D
P*
P*
Uvoz
Izvoz
11
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t1
t1
P = P*+ t2
P = P*+ t3‘Voda'
prohibitivne
M0
M112
Carina obeshrabruje domaću potrošnju i potiče domaću proizvodnju
• Gornji limit za carinu je autarkična ravnotežna cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje
• Za stopu carine koja bi domaću cijenu uvozne robe podigla iznad te razine se kaže da ima “vodu” u sebi. To znači da se carina može smanjiti bez realnih efekata (na potrošnju i ponudu)
• Carina ne može uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro (u modelu savršene konkurencije na domaćem tržištu)
04/21/23 13Teorija carinske zaštite
Mjere blagostanja
• Potrošačev višak: područje između cijene koju plaćaju potrošači i one koju su spremni platiti (koja je dana krivuljom potražnje)
• Proizvođačev višak: Područje između cijene koju proizvođači dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude)
04/21/23 14Teorija carinske zaštite
Učinci na blagostanje
• Zato što carina poremećuje ravnotežnu strukturu proizvodnje i potrošnje, dolazi do efekata na blagostanje.
• Treba razmotriti:– Efekt rasta cijene na potrošače.– Efekt rasta cijene na proizvođače.– Efekt rasta prihoda države kroz carinu.– Ukupne efekte na društvo.
04/21/23 15Teorija carinske zaštite
P
Q
S
D
P*
Potrošačev višakCS
Proizvođačev višakPS
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t1
t
M0
M1
A B G D
17
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t1
t
M0
M1
A
18
G
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t1
t
M0
M1
19
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t1
t
M0
M1
B D
20
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t1
t
M0
M1
A B G D
21
Da sumiramo
Potrošačev višak (CS) pada. Proizvođačev višak (PS) raste. Država (G) ili (C) ima više prihoda. Gubitak CS premašuje dobitak PS i države pa
govorimo o mrtvom teretu za društvo (deadweight loss ili DWL).
DWL se može podijeliti na trošak carine u proizvodnji i trošak carine u potrošnji
04/21/23 22Teorija carinske zaštite
P
Q
S
D
P*
P = P*+ t
t
M0
M1
P=P*+t1
Potrošački probitak
G
Proizvodjači
23
Efekti smanjenja carine
• Proizvođači direktno gube, a kako su oni uvijek organizirani (udruga poslodavaca) te imaju dodatne adute (zaposlenost + sindikati) za njihov gubitak se uvijek puno više čuje (u vladi i javnosti) nego za dobitak kojeg uživaju potrošači => ovo objašnjava bar dio razloga zašto je teško sniziti / eliminirati carinu i ostala ograničenja u međunarodnoj trgovini
04/21/23 24Teorija carinske zaštite
Efekti smanjenja carine
Ravnoteža u slobodnoj trgovini
Ravnotežu u slobodnoj trgovini u maloj zemlji obilježava uvjet:
GST=P=P*=GSS
04/21/23 25Teorija carinske zaštite
Efekt carine
• Uvedimo ad valorem carinu na uvoz robe Y tako da je pY=pY*(1+t). Slijedi:
P=PX/PY=PX*/PY*(1+t)<P*
GST=P=GSS<P*
04/21/23 26Teorija carinske zaštite
Uvođenje carine u modelu opće ravnoteže
• Koristi se instrumentarij krivulja proizvodnih mogućnosti, odnosa cijena i krivulja indiferencije
• Razmatra se utjecaj carine na proizvodnju i potrošnju• Uključena je pretpostavka o (ne)mobilnosti
proizvodnih faktora• Razlikujemo efekt dohotka i efekt supstitucije
04/21/23 Teorija carinske zaštite 27
Utjecaj uvođenja carine za t% u zemlji A
1Px
Py
X
Y
F
E
1(1 )
Px
Py t
H
G
280
Utjecaj uvođenja carine za t% u zemlji A
• Prije uvođenja carine odnos cijena na svjetskom tržištu je bio jednak jedan, optimalna količina proizvodnje je bila u točki E, a nacionalni dohodak mjeren u jedinicama dobra Y je bio 0G.
• Uvođenjem carine od t posto na dobro Y dolazo do pada relativnih odnosa cijena koji je sada manji od jedan. Uz taj odnos optimalna količina proizvodnje je određena točkom F pri čemu je došlo do realokacije proizvodnih faktora iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y.
• Uočava se da je došlo do pada nacionalnog dohotka s 0G na 0H i smanjenja proizvodnje dobra X u kojem zemlja ima komparativnu prednost
04/21/23 Teorija carinske zaštite 29
Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su nemobilni)
1Px
Py
0 X
Y
H EK
I
Z1
Z0
J
F
G
L
1Px
Py<
30
Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su
nemobilni)
• Pretpostavimo da je nakon uvođenja carine proizvodnja ostala u točki A uslijed nemobilnosti proizvodnih faktora, u tom slučaju uvođenje carine utječe samo na potrošnju.
• Prije uvođenja carine zemlja A je proizvodila u točki E, a trošila u točki F, izvozeći EH proizvoda X, a uvozeći FH proizvoda Y, pri čemu je dosezala krivulju indiferencije Z1
• Uvođenjem carine povećava se cijena dobra Y pa je odnos relativnih cijena manji od jedan. Uz istu krivulju indiferencije potrošnja se nalazi u točki I trošeći više proizvoda X, a manje skupljeg proizvoda Y – to je efekt supstitucije.
•
04/21/23 Teorija carinske zaštite 31
Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su
nemobilni)
• Ako se efektu supstitucije doda efekt dohotka, potrošnja zemlje A će biti u točki J na nižoj krivulji indiferencije Z0, jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog dohotka.
• Možemo zaključiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosiže nižu krivulju indiferencije pa se njezin položaj u potrošnji pogoršao. Trokut razmjene EJK je manji od trokuta razmjene EFH.
04/21/23 Teorija carinske zaštite 32
Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su
mobilni)
1Px
Py
0 X
Y
H
Z0
Z1
G
K E
D
J
I
FL
1Px
Py<
33
G’
• Pretpostavimo da su proizvodni faktori mobilni odnosno da je elastičnost supstitucije proizvodnih faktora različita od nule.
• Uvođenje carine povećava cijenu dobra Y, relativni odnos cijena je manji od jedan, a dio proizvodnih faktora je relociran iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y pri čenu je optimalna količina proizvodnje označena točkom F.
• Potrošnja prije uvođenja carine je bila u točki G na krivulji indiferencije Z1, a nakon uvođenja carine se nalazi u točki H na krivulji indiferencije Z0. Položaj zemlje se nakon uvođenja carine pogoršao, a smanjena je i međunarodna razmjena (smanjenje trokuta razmjene).
04/21/23 Teorija carinske zaštite 34
Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su
mobilni)
Uvođenje carine u velikoj zemlji
• Carina na uvoz X-a u velikoj zemlji utječe na pad svjetske cijene tog dobra X čime stvara dovoljno proizvođačevog viška i prihoda od carine da se time mogu kompenzirati potrošači. Međutim:
• Dobitak nije garantiran (može se desiti da cijena ne pada dovoljno)
• Potrošači ne moraju zaista dobiti kompenzaciju• Ostatak svijeta gubi više no što velika zemlja koja uvodi
carinu dobiva• Ostale zemlje mogu započeti odmazdu i trgovinski rat
04/21/23 35Teorija carinske zaštite
Nominalna i efektivna carinska zaštita
• Stopa efektivne carinske zaštite:
ej = stopa efektivne carinske zaštitetj = nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora jgij = utrošak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora jci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvodadj = dodana vrijednost po jedinici finalnih isporuka sektora jmj = uvozni koeficijent
04/21/23 36Teorija carinske zaštite
j
ijj
j
iijjj m
cmt
d
cgte
1
*
Kada je sektor stvarno zaštićen?
1. tj>0 (to ne vrijedi ako je tj<mjci)
2. ej>0, uz uvjet da nema promjena tečaja nacionalne valute
3. Stopa neto efektivne zaštite >0
4. Sektor je zaštićen samo onda kad stopa efektivne carinske zaštite zajedno s odgovarajućom promjenom deviznog tečaja rezultira u porastu dodane vrijednosti tog sektora.
04/21/23 37Teorija carinske zaštite
Zaključci – uvozna carina
• Nema opravdanja za carinu u malom efikasnom gospodarstvu – ali koliko je takvih?
• Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu snižavaju blagostanje za društvo kao cjelinu
• Treba znati da carina ima identičan efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potrošnju uzeti zajedno. Zašto se onda koriste carine?
04/21/23 38Teorija carinske zaštite
Zaključci
• Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvođenja carina
• Parcijalna analiza - smanjuje se potrošačev probitak, raste proizvođačev probitak, rastu cijene
• Opća ravnoteža - relokacija proizvodnje, smanjenje potrošnje, smanjenje vanjske trgovine uz poboljšanje uvjeta razmjene
04/21/23 39Teorija carinske zaštite
Pitanja?
Teorija carinske zaštite04/21/23 40