MEĐUNARODNA EKONOMIJA

40
MEĐUNARODNA EKONOMIJA P06: “Teorija carinske zaštite” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić Teorija carinske zaštite 06/14/22 1

description

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. P06: “Teorija carinske zaštite” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Mjere ekonomske politike kojima se ograničava sloboda u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni su:. Ponovimo. Mehanizmi cijena (carine, prelevmani, avansi) Ograničavanje količina (kontingenti, kvote) - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Page 1: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P06: “Teorija carinske zaštite”

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

Teorija carinske zaštite04/21/23 1

Page 2: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Mjere ekonomske politike kojima se ograničava sloboda u međunarodnoj ekonomskoj razmjeni su:

• Mehanizmi cijena (carine, prelevmani, avansi)• Ograničavanje količina (kontingenti, kvote)• Devizna ograničenja

04/21/23 2Teorija carinske zaštite

Ponovimo..

Page 3: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Teorija distorzija

• Neefikasnost tržišta u domaćoj privredi dovodi do:– Nejednakosti između cijene nekog proizvoda i

njegova graničnog troška– Distorzija na domaćem i na međunarodnom tržištu

• Ako je distorzija nastala u proizvodnji treba intervenirati subvencijom, a ako je nastala u potrošnji porezima.

• Ako je distorzija nastala na međunarodnom tržištu ona se treba ispravljati mjerama vanjskotrgovinske politike

04/21/23 3Teorija carinske zaštite

Page 4: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Argumenti ograničenja slobodne međunarodne razmjene

• Argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih cijena na sniženje

• Argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvoda

• Argumenti temeljeni na nesavršenosti tržišta proizvodnih faktora

• Argumenti mlade industrije

04/21/23 4Teorija carinske zaštite

Page 5: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Zaštitna politika

Cilj: stvoriti razliku između relativnih cijena roba na domaćem i inozemnom tržištu

Paretov optimum – GST = GSS – prvo najbolje rješenje je slobodna međunarodna razmjena bez ograničenja

Prvo najbolje rješenje (ograničenje ponašanja i ograničenje okruženja)

04/21/23 5Teorija carinske zaštite

Page 6: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Drugo najbolje rješenje (second best solution) – treba djelovati mjerama vanjskotrgovinske politike

Optimalna carina - stopa carinskog opterećenja koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta razmjene zemlje u odnosu na negativne učinke koji su posljedica smanjenja volumena trgovine

04/21/23 Teorija carinske zaštite 6

Zaštitna politika

Page 7: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Carina

• Najstariji instrument vanjskotrgovinske politike, oblik posrednog poreza

• Carina “stvara” razliku između tržišne (svjetske) cijene i cijene koju plaćaju domaći subjekti (potrošači, proizvođači, država)

• Ukupan efekt djelovanja carine na blagostanje društva je negativan

04/21/23 7Teorija carinske zaštite

Page 8: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Vrste carina

• Prema smjeru kretanja – uvozne, izvozne i tranzitne • Prema načinu odmjeravanja – specifične, ad valorem,

kombinirane carine• Prema učincima koje želimo postići – fiskalne i zaštitne• Prema ekonomsko-političkoj namjeri: preferencijalne,

diferencijalne, prohibitivne, retorzivne, kompenzatorne, antidampinške

04/21/23 8Teorija carinske zaštite

Page 9: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carina na domaću proizvodnju i potrošnju

• Razlikuje se kod male i velike zemlje• Razlikuje se ovisno o mobilnosti proizvodnih faktora

(neelastičnosti supstitucije) • Analiza carina u modelu parcijalne ravnoteže• Analiza carina u modelu opće ravnoteže

04/21/23 9Teorija carinske zaštite

Page 10: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Parcijalna ravnoteža

• Analiza parcijalne ravnoteže – često se koristi u trgovinskoj politici radi jednostavnosti prikaza

• Promatramo ravnotežu na jednom tržištu držeći sve ostale faktore osim ponude i potražnje konstantnim

• Za malu otvorenu zemlju ravnoteža će se bazirati na domaćoj S i D uz danu svjetsku cijenu

• Za veliku zemlju svjetska cijena je endogena varijabla

04/21/23 10Teorija carinske zaštite

Page 11: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P*

Uvoz

Izvoz

11

Page 12: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t1

P = P*+ t2

P = P*+ t3‘Voda'

prohibitivne

M0

M112

Page 13: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Carina obeshrabruje domaću potrošnju i potiče domaću proizvodnju

• Gornji limit za carinu je autarkična ravnotežna cijena (prohibitivna razina) kada uvoz nestaje

• Za stopu carine koja bi domaću cijenu uvozne robe podigla iznad te razine se kaže da ima “vodu” u sebi. To znači da se carina može smanjiti bez realnih efekata (na potrošnju i ponudu)

• Carina ne može uvozno dobro pretvoriti u izvozno dobro (u modelu savršene konkurencije na domaćem tržištu)

04/21/23 13Teorija carinske zaštite

Page 14: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Mjere blagostanja

• Potrošačev višak: područje između cijene koju plaćaju potrošači i one koju su spremni platiti (koja je dana krivuljom potražnje)

• Proizvođačev višak: Područje između cijene koju proizvođači dobivaju i one po kojoj su spremni nuditi dobra (danu krivuljom ponude)

04/21/23 14Teorija carinske zaštite

Page 15: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Učinci na blagostanje

• Zato što carina poremećuje ravnotežnu strukturu proizvodnje i potrošnje, dolazi do efekata na blagostanje.

• Treba razmotriti:– Efekt rasta cijene na potrošače.– Efekt rasta cijene na proizvođače.– Efekt rasta prihoda države kroz carinu.– Ukupne efekte na društvo.

04/21/23 15Teorija carinske zaštite

Page 16: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

Potrošačev višakCS

Proizvođačev višakPS

Page 17: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t

M0

M1

A B G D

17

Page 18: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t

M0

M1

A

18

Page 19: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

G

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t

M0

M1

19

Page 20: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t

M0

M1

B D

20

Page 21: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t1

t

M0

M1

A B G D

21

Page 22: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Da sumiramo

Potrošačev višak (CS) pada. Proizvođačev višak (PS) raste. Država (G) ili (C) ima više prihoda. Gubitak CS premašuje dobitak PS i države pa

govorimo o mrtvom teretu za društvo (deadweight loss ili DWL).

DWL se može podijeliti na trošak carine u proizvodnji i trošak carine u potrošnji

04/21/23 22Teorija carinske zaštite

Page 23: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

P

Q

S

D

P*

P = P*+ t

t

M0

M1

P=P*+t1

Potrošački probitak

G

Proizvodjači

23

Efekti smanjenja carine

Page 24: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

• Proizvođači direktno gube, a kako su oni uvijek organizirani (udruga poslodavaca) te imaju dodatne adute (zaposlenost + sindikati) za njihov gubitak se uvijek puno više čuje (u vladi i javnosti) nego za dobitak kojeg uživaju potrošači => ovo objašnjava bar dio razloga zašto je teško sniziti / eliminirati carinu i ostala ograničenja u međunarodnoj trgovini

04/21/23 24Teorija carinske zaštite

Efekti smanjenja carine

Page 25: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Ravnoteža u slobodnoj trgovini

Ravnotežu u slobodnoj trgovini u maloj zemlji obilježava uvjet:

GST=P=P*=GSS

04/21/23 25Teorija carinske zaštite

Page 26: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Efekt carine

• Uvedimo ad valorem carinu na uvoz robe Y tako da je pY=pY*(1+t). Slijedi:

P=PX/PY=PX*/PY*(1+t)<P*

GST=P=GSS<P*

04/21/23 26Teorija carinske zaštite

Page 27: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Uvođenje carine u modelu opće ravnoteže

• Koristi se instrumentarij krivulja proizvodnih mogućnosti, odnosa cijena i krivulja indiferencije

• Razmatra se utjecaj carine na proizvodnju i potrošnju• Uključena je pretpostavka o (ne)mobilnosti

proizvodnih faktora• Razlikujemo efekt dohotka i efekt supstitucije

04/21/23 Teorija carinske zaštite 27

Page 28: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carine za t% u zemlji A

1Px

Py

X

Y

F

E

1(1 )

Px

Py t

H

G

280

Page 29: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carine za t% u zemlji A

• Prije uvođenja carine odnos cijena na svjetskom tržištu je bio jednak jedan, optimalna količina proizvodnje je bila u točki E, a nacionalni dohodak mjeren u jedinicama dobra Y je bio 0G.

• Uvođenjem carine od t posto na dobro Y dolazo do pada relativnih odnosa cijena koji je sada manji od jedan. Uz taj odnos optimalna količina proizvodnje je određena točkom F pri čemu je došlo do realokacije proizvodnih faktora iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y.

• Uočava se da je došlo do pada nacionalnog dohotka s 0G na 0H i smanjenja proizvodnje dobra X u kojem zemlja ima komparativnu prednost

04/21/23 Teorija carinske zaštite 29

Page 30: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su nemobilni)

1Px

Py

0 X

Y

H EK

I

Z1

Z0

J

F

G

L

1Px

Py<

30

Page 31: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su

nemobilni)

• Pretpostavimo da je nakon uvođenja carine proizvodnja ostala u točki A uslijed nemobilnosti proizvodnih faktora, u tom slučaju uvođenje carine utječe samo na potrošnju.

• Prije uvođenja carine zemlja A je proizvodila u točki E, a trošila u točki F, izvozeći EH proizvoda X, a uvozeći FH proizvoda Y, pri čemu je dosezala krivulju indiferencije Z1

• Uvođenjem carine povećava se cijena dobra Y pa je odnos relativnih cijena manji od jedan. Uz istu krivulju indiferencije potrošnja se nalazi u točki I trošeći više proizvoda X, a manje skupljeg proizvoda Y – to je efekt supstitucije.

04/21/23 Teorija carinske zaštite 31

Page 32: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carine na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su

nemobilni)

• Ako se efektu supstitucije doda efekt dohotka, potrošnja zemlje A će biti u točki J na nižoj krivulji indiferencije Z0, jer je poskupljenje proizvoda ekvivalentno smanjenju realnog dohotka.

• Možemo zaključiti da u situaciji nemobilnih proizvodnih faktora zemlja A dosiže nižu krivulju indiferencije pa se njezin položaj u potrošnji pogoršao. Trokut razmjene EJK je manji od trokuta razmjene EFH.

04/21/23 Teorija carinske zaštite 32

Page 33: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su

mobilni)

1Px

Py

0 X

Y

H

Z0

Z1

G

K E

D

J

I

FL

1Px

Py<

33

G’

Page 34: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

• Pretpostavimo da su proizvodni faktori mobilni odnosno da je elastičnost supstitucije proizvodnih faktora različita od nule.

• Uvođenje carine povećava cijenu dobra Y, relativni odnos cijena je manji od jedan, a dio proizvodnih faktora je relociran iz proizvodnje dobra X u proizvodnju dobra Y pri čenu je optimalna količina proizvodnje označena točkom F.

• Potrošnja prije uvođenja carine je bila u točki G na krivulji indiferencije Z1, a nakon uvođenja carine se nalazi u točki H na krivulji indiferencije Z0. Položaj zemlje se nakon uvođenja carine pogoršao, a smanjena je i međunarodna razmjena (smanjenje trokuta razmjene).

04/21/23 Teorija carinske zaštite 34

Utjecaj uvođenja carina na proizvodnju i potrošnju (proizvodni faktori su

mobilni)

Page 35: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Uvođenje carine u velikoj zemlji

• Carina na uvoz X-a u velikoj zemlji utječe na pad svjetske cijene tog dobra X čime stvara dovoljno proizvođačevog viška i prihoda od carine da se time mogu kompenzirati potrošači. Međutim:

• Dobitak nije garantiran (može se desiti da cijena ne pada dovoljno)

• Potrošači ne moraju zaista dobiti kompenzaciju• Ostatak svijeta gubi više no što velika zemlja koja uvodi

carinu dobiva• Ostale zemlje mogu započeti odmazdu i trgovinski rat

04/21/23 35Teorija carinske zaštite

Page 36: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Nominalna i efektivna carinska zaštita

• Stopa efektivne carinske zaštite:

ej = stopa efektivne carinske zaštitetj = nominalna carinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora jgij = utrošak uvoznih proizvoda sektora i po jedinici finalnih isporuka sektora jci = nominalna carinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvodadj = dodana vrijednost po jedinici finalnih isporuka sektora jmj = uvozni koeficijent

04/21/23 36Teorija carinske zaštite

j

ijj

j

iijjj m

cmt

d

cgte

1

*

Page 37: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Kada je sektor stvarno zaštićen?

1. tj>0 (to ne vrijedi ako je tj<mjci)

2. ej>0, uz uvjet da nema promjena tečaja nacionalne valute

3. Stopa neto efektivne zaštite >0

4. Sektor je zaštićen samo onda kad stopa efektivne carinske zaštite zajedno s odgovarajućom promjenom deviznog tečaja rezultira u porastu dodane vrijednosti tog sektora.

04/21/23 37Teorija carinske zaštite

Page 38: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Zaključci – uvozna carina

• Nema opravdanja za carinu u malom efikasnom gospodarstvu – ali koliko je takvih?

• Carine preraspodjeljuju dohodak iz jedne grupe u drugu, ali u tom procesu snižavaju blagostanje za društvo kao cjelinu

• Treba znati da carina ima identičan efekt kao i proizvodna subvencija i porez na potrošnju uzeti zajedno. Zašto se onda koriste carine?

04/21/23 38Teorija carinske zaštite

Page 39: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Zaključci

• Ako je zemlja mala ona nema koristi od uvođenja carina

• Parcijalna analiza - smanjuje se potrošačev probitak, raste proizvođačev probitak, rastu cijene

• Opća ravnoteža - relokacija proizvodnje, smanjenje potrošnje, smanjenje vanjske trgovine uz poboljšanje uvjeta razmjene

04/21/23 39Teorija carinske zaštite

Page 40: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Pitanja?

Teorija carinske zaštite04/21/23 40