Međimurske novine 993

Najvažnija pouka je da smo se obranili sami

^akovec, PETAK, 26. rujna 2014.Godina XVIII. Broj 993. Cijena 7 kuna

str. 39

str.

5

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA:Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV

Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV

Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV

Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o.Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

mogućn

ost

dostave

HODOŠANCI USTALI PROTIV ODAŠILJA�A MOBILNIH OPERATERA

ih je oboljelo ih je oboljelo i(li) umrlo i(li) umrlo od malignih od malignih bolestibolesti128128

Mještani Hodošana ogor�eni

Plamena Plamena buktinja buktinja teško teško oštetila oštetila Potrti kota�Potrti kota�

POŽAR U JUROV�AKU zamalo progutao poznatu me�imursku ugostiteljsku kletPOŽAR U JUROV�AKU zamalo progutao poznatu me�imursku ugostiteljsku klet

PROPAST MLIJE�NOG biznisa Hamerovih

Petar Novak, mljekar iz Preloga

Šezdesetak mljekara ostaje bez novca za isporu�eno mlijeko?

HAIX vra�a proizvodnju iz Azije u Europu

Vrhunska obu�a iz Male Subotice po cijelom svijetu

ŽUPAN ŽUPAN MATIJA MATIJA POSAVECPOSAVEC o prvim o prvim iskustvima iskustvima obrane od obrane od poplava i poplava i povijesno povijesno visokih voda visokih voda Mure i TrnaveMure i Trnave

str.

2-3

str. 8st

r. 7

str. 6

2 Aktualno 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Ho�e li me�imurski mljekari opet biti preveslani?

Mljekara Zrindol iz Šenkov-ca isprva je dobro poslovala s proizvo�a�ima mlijeka. Cijene su se dogovarale sa svakim po-jedina�no, pla�ala se kvaliteta i premija. No, pri�a nije dugo tra-jala. Da nešto nije u redu u samoj mljekari, odnosno da ne ide sve tako bajno kako se najavljivalo, �ulo se najprije iz proizvodnje. Naime, stru�njaci, mladi, obra-zovani ljudi, odlazili su jedan za drugim, nezadovoljni uvjetima rada (velikom odgovornoš�u, prekovremenim radom, a niskim primanjima).

Danas se u toj mljekari, kako su nam rekli me�imurski mljekari, više ne prera�uje ni litra mlijeka. Naime, još uvijek ima proizvo�a�a koji im voze mlijeko, ali, prema njihovim izjavama, mlijeko se vozi u oko-licu Zagreba, gdje se prera�uje u proizvode za potrebe pekarnica koje tako�er u svojem vlasniš-tvu imaju Hamerovi. Tema broja na str. 6.

Uskoro novih 200 radnih mjesta u Maloj Subotici

Proširenje tvornice u Maloj Subotici velik je doga�aj ne samo za našu tvrtku Haix Obu�a, nego i za cijelu Haix grupaciju na me�unarodnoj razini, kao i za Europu. - kazao j e Ewald Haimerl, p r e d s j e d n i k Uprave Haixa. Dodao je: - Naši vr-sni djelatnici i voditelji dokazali su premo� u znanju i vještinama nad proizvodnjom u pogonima s Dalekog istoka koji su godina-ma držali monopol u proizvodnji funkcionalne, a opet komplek-sne i lagane obu�e. Još od 2010. godine uspješno planiramo naše cipele s oznakom ‘Made in Cro-atia’ diljem svijeta, od Europe, preko Amerike, do Azije. Ovim �inom Haix mijenja trend te vra-�a proizvodnju obu�e na podru�-je Europe. - ponosno su isticali �elni ljudi Haixa kada su najavili proširenje kapaciteta sadašnje tvornice obu�e. Reportažu do-nosimo na str. 7.

Potrti kota� teško stradao u požaru

Požar koji se dogodio tije-kom no�i s ponedjeljka na uto-rak zamalo je doslovce progutao još jedan autohtoni me�imurski restoran. Danas se rijetko tko više sjeti nekada reprezentativ-noga ugostiteljskog objekta Me-�imurska hiža u Balogovcu, koji je u cijelosti tijekom no�i uništio požar 1998. godine, a zamalo se isto dogodilo i Potrtom kota�u u Jurov�aku. Me�imurska hiža nakon toga, nažalost, više nikad nije obnovljena, ali nadamo se da �e Potrti kota�, koji je jako stradao, ali, sre�om, nije do kraja uništen, uskoro zasjati u novom-starom sjaju poznatoga me�imurskog gast ronom-skog kutka. Re-portažni prikaz iz Jurov�aka na str. 8.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Piše: Dejan [email protected]

Borba Davida protiv GolijataMože li se negdje uop�e

dobiti bitka Davida protiv Golijata? Malog �o-vjeka protiv korporacije. U današnjem neoliberalnom svijetu ta borba sve više postaje uglavnom uzalud-nom. Jer danas živimo u svijetu s kojim nismo zado-voljni (hrvatski gra�ani su me�u najnezadovoljnijima na svijetu, govori nedavno objavljeno istraživanje), a što re�i kad nam dolazi vri-jeme u kojem �e neka mo�-na korporacija, primjerice, zaželjeti da se nešto negdje gradi i da, ako se istoj njiho-voj želji ne udovolji, postoji mogu�nost da lokalna sa-mouprava ili država budu tužene od te korporacije nekom arbitražnom sudu (ne našem nego me�una-rodnom) zbog toga jer nisu dobili dopuštenje za gra�e-nje ne�ega te im time nije omogu�eno da ostvaruju pro�it. Upravo takvi neoli-beralni zakoni ve� djeluju u velikom broju zemalja, a neke su zbog tužbi velikih korporacija, poput Argen-tine, danas opet na kolje-nima.

Istovremeno mainstream mediji, koji sve više ili

ve� jesu dio toga crnog kapitalizma, vrlo rijetko i na marginama izvješ�uju o prosvjedima nezasitnih korporacija, dužni�kom ropstvu i sve ve�oj podjeli izme�u bogatih i siromaš-nih.

O�ito da su u svemu to-me sve više i hrvatski

nacionalni mediji jer se, primjerice, o pregovorima o TTIP-u u Hrvatskoj ne može saznati gotovo pa ništa. Ugovor izme�u EU-a i SAD-a, koji �e odrediti i promijeniti budu�nost cije-le Europe, ako se potpiše u roku od jedne, dvije onako kako to žele oni koji se kriju iza “zavjese pregovora”, ali su tako�er i me�u prego-vara�ima kad su u pitanju njihovi izravni interesi, još više �e i našu zemlju dove-sti u situaciju da nam kor-poracije rade gotovo pa sve što žele.

Telekomi su tako�er me-�u najja�im svjetskim

korporacijama koji se, ka-ko u svijetu, tako i kod nas, bore za što ve�i kola� na tržištu. Kvalitetan prijam signala u mobilnoj telefoni-ji za njih je o�ito najvažniji u toj borbi za ostvarivanje što ve�eg dohotka i dobiti, pa su uglavnom bazne sta-nice - odašilja�i, repetitori, postavljeni u naseljenim mjestima kako bi signal bio što bolji.

Gotovo nikad se gra�a-ne nije pitalo žele li oni

odašilja�e kraj svoje ku�e, oni su jednostavno niknuli tamo gdje su to operatori poželjeli. Pa tako i u na-šem kraju, koje je najguš�e naseljeni djeli� Hrvatske, u kojem zaista ne bi bio problem da su ti repetito-ri, odašilja�i, izvan naselja kako bi vuk bio sit, a koza cijela, odnosno kako bi se izašlo na ruku malom �o-vjeku koji danas puše na hladno kad ga netko uvje-rava da je sve u redu, ali bez javnih rasprava i suo�ava-nja s gra�anima.

Upravo to isti�u kad prosvjeduju i mještani

Hodošana, koji nisu bili ni-kad obaviješteni ni pitani za izvo�enje radova ili po-stavljanje �ak dvije bazne stanice odašilja�a mobilnih operatera u svom mjestu na udaljenosti od nekoli-ko stotina metara. One su niknule potiho, preko no�i, bez suvišnih pitanja.

Danas kada imamo od-li�nu infrastrukturu

u svakom mjestu u našoj županiji želimo što kvali-tetnije uvjete za život. Kad nismo sigurni da je neka studija o procjeni utjecaja na životnu sredinu, koja predvi�a sve mjere zaštite života i sigurnosti zdravlja ljudi, donesena nezavisnim istraživanjima, odnosno u suradnji s gra�anima – javlja se sumnja. Sumnja da odašilja�, ne jedan, nego �ak dva, jedan pored dru-goga, nisu štetni po zdrav-lje ljudi, bez obzira koliko oni doprinose kvaliteti usluge pojedinog operate-ra, odnosno njegovoj ve�oj mogu�nosti za zaradu.

I dok je tako, dok nema transparentnosti prema

gra�anima, treba se bori-ti protiv onih koji ne žele uop�e raspravu o tome, jer danas to možemo, iako je ta borba �esto uzaludna. Jer, ako ne�emo danas, sutra �e, izgleda, to biti još puno teže.

U Hodošanu je u nedjelju ujutro održan prosvjed kojim se traži izmještanje dva izvora elektromagnetskog zra�enja na udaljenosti od 300 m koji me�usobno interferiraju, o �emu smo ve� u nekoliko na-vrata pisali u Me�imurskim novinama, no nije se dogodilo ništa ili nije ništa poduzeto. To je i razlog zbog �ega su se mje-štani dogovorili da �e ubudu�e svake nedjelje prosvjedovati na ulici tihim prosvjedom pred repetitorom, koji se nalazi na privatnom zemljištu, od 14 do 14.30 sati, a kao �in gra�anskog revolta zbog toga što nikoga od vlasti nije briga. Konkretno, organizatori ovog okupljanja gra�ana u nedjelju bili su i sa-mi iznena�eni kad se na skup odazvalo više do dvjesto mje-štana. Prema onome što smo saznali, nije to bio obi�an skup gra�ana i mještana, ve� skup na koji su oni donijeli i znanja o bolesnima u svojim obiteljima. Drugim rije�ima, nakon prvih zbrajanja ustanovljeno je da je najmanje 128 gra�ana Hodoša-na oboljelo od malignih bolesti, ili je od malignih bolesti umro netko od �lanova obitelji.

Mještani Hodošana pokre-nuli su ve� ranije i potpisiva-nje peticije kojom traže hitno uklanjanje odašilja�a mobilne telefonije i preseljenje dva repe-titora izgra�ena unutar nase-

NEDJELJNI PROSVJED u Hodošanu zbog �ak dva repet

�ak 128 obood malignih Hodošanu zv

lja na me�usobnoj udaljenosti manjoj od 400 metara. Izme�u dva repetitora, to�no u središtu dvostruke emisije EMP-a, nala-ze se Osnovna škola Hodošan i Dje�ji vrti�, �iji su polaznici djeca iz pet naselja: Hodošan, Palinovec, Donji Hraš�an, Do-nji Pustakovec i Sveti Juraj u

Trnju. Smatraju da postavljena postrojenja s emisijom elektro-magnetskog polja (EMP-a) nisu uskla�ena s važe�om zakon-skom procedurom Republike Hrvatske. Peticiju je potpisalo �ak 95 posto mještana Hodoša-na, pa i to nešto govori, a borba protiv zra�enja zapo�ela je još prije godinu dana i više.

Mnogo bolesnih u ulici Bra�e Radi�a i

Školskoj Nije na nama da donosimo

sudove, ve� da skrenemo pažnju javnosti na to što se doga�a. No �injenica je da je u ulicama blizu odašilja�a mnogo bolesnih od malignih bolesti.

Konkretno, prema kaziva-nju samih mještana, u maloj Školskoj ulici u Hodošanu pet je osoba umrlo od malignih bo-lesti, a šest je oboljelo od njih.

U ulici Bra�e Radi�a, tako-�er prema kazivanjima mje-štana, umrlo je šest mještana Hodošana od malignih bolesti, a deset ih je bolesno, tako�er od malignih bolesti. Mogli bi tako nabrojiti sve ulice Hodo-šana i rezultati se ne bi mnogo razlikovali od ovih. �injenice su takve da izazivaju mnogo pitanja na koja nema odgovo-ra.

Mještani sami procjenjuju da je incidencija malignih bole-sti porasla za �ak 30 - 40 posto u odnosu na prosje�nu incidenci-ju malignih bolesti kod stanov-ništva. Tvrdi se da je maligna neoplazma zabilježena u goto-vo svakoj obitelji sela, i to �esto kod �ak dva ili tri �lana obitelji. Agresivne neoplazme zabilje-žene su kod gotovo svih osoba �ije su ku�e u radijusu od 50 m od izvora elektromagnetskog zra�enja.

Ra�una se da je stupanj smrtnosti od maligne neoplaz-me pove�an za 20 - 30 posto, a dobna granica pojavljivanja neoplazme pomaknuta je k oso-bama mla�e životne dobi.

Vjeruje se da je problem zra�enja u Hodošanu pokazatelj

Agresivne neoplazme navodno su zabilježene kod gotovo svih osoba �ije su ku�e u radijusu od 50 m od izvora elektromagnetskog zra�enja. Je li to slu�ajnost?

Peticiju za izmještanje repetitora iz samog mjesta potpisalo je 95 posto mještana Hodošana, ali ona dosad nije urodila plodom

NA�ELNIK Miljenko Horvat:

Ne�emo produživati ugovor, 1. listopada HT mora maknuti svoj repetitor

Na�elnik Miljenko Horvat is� �e da zbog opetovanog ne-zadovoljstva mještana Hodošan Op�ina Donji Kraljevec ne�e produžavati ugovor s HT-om, kad je rije� o repetitoru kod Vatrogasnog doma Hodošan. - Koncesija za odašilja� isti�e krajem rujna ove godine i ne�e se produžava� . Drugi odašilja� je na privatnom zemljištu i tu Op�ina ne može ništa. - kaže Miljenko Horvat.

Po Hodošanu se ve� pri�a da se HT dogovara da svoj repe-titor postavi na preostali stup na privatnom zemljištu, pa bi se zarada iznajmljiva�a dodatno pove�ala.

Na prosvjedu u nedjelju u Hodošanu okupilo se stotinjak mještana

326. rujna 2014. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKOtitora koja se nalaze u tom mjestu ponovno aktualizirao opasnosti od zra�enja odašilja�a

oljelih ili umrlih bolesti u voni na uzbunu

od strane Ministarstva zdravlja kao neovisni mjeritelj. Citiramo zaklju�ak iz mjernog izvješ�a: - Na mjernoj lokaciji Hodošan nije prona�en nijedan zna�ajan izvor elektromagnetskog zra-�enja. Na temelju provedenih mjerenja bazne postaje HT d. d. GSM900 sustava postavljene na lokaciji Hodošan i analize rezul-tata mjerenja može se zaklju�iti da su izmjerene razine jakosti

elektri�nih polja i gusto�a sna-ge niže od dozvoljenih grani�-nih razina prema Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja i Pravilniku o ograni�enji-ma jakosti elektromagnetskih polja za radijsku i telekomuni-kacijsku terminalnu opremu. Iz provedenog mjerenja vidlji-vo je da je obavljeno mjerenje u cijelom radiofrekvencijskom spektru od 85 do 2500 MHz, te da nije na�en nijedan zna�ajni izvor elektromagnetskog polja koji bi na bilo koji na�in mo-gao utjecati na zdravlje ljudi. Mjerenje je potvrdilo potpunu sigurnost bazne postaje te je izmjerena razina elektroma-gnetskog polja višestruko is-pod zakonom dozvoljene. Na temelju provedenog mjerenja Ministarstvo zdravlja je dana 21. sije�nja 2014. godine izdalo odobrenje za uporabu izvora elektromagnetskog polja. - piše u odgovoru.

Broj umrlih od malignih bolesti

ve�i od statisti�kog prosjeka?

Prosjek umrlih od mali-gnih bolesti za Republiku Hr-vatsku iznosi oko 0,2 posto. Toliko gra�ana umire od mali-gnih bolesti, dok je za agresivni glioblastom to 0,001 posto, od-nosno jedan oboljeli na tisu�u stanovnika.

Ako bi ra�unali po godiš-njoj stopi umrlih od 0,2 posto od malignih bolesti, odnosno u prosjeku za RH, to bi za Hodo-

šan zna�ilo da godišnje od mali-gnih bolesti umre jedan do dva stanovnika, a za neke oblike ra-ka, poput glioblastoma, trebala bi biti samo iznimka.

Ipak, kad pitate mještane Hodošana, oni kažu da je taj broj znatno ve�i. Konkretno, u samo dvije ulice Hodošana, Bra-�e Radi�a i Školskoj, mještani su nabrojili ukupno 11 umrlih i 16 oboljelih od malignih bolesti i nitko ih ne�e uvjeriti da je to slu�ajno.

Renata Kutnjak Kiš, dr. med., specijalistica epidemi-ologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Me�imurske župa-nije, govore�i o ovoj temi rekla nam je da Hodošan u razdoblju od 2006. do 2010. godine ima �ak manje oboljelih u prosjeku od ostatka Me�imurja:

- Prema našim podaci-ma, prosje�na godišnja stopa oboljelih od malignih bolesti u Hodošanu u razdoblju od 2006. do 2010. godine niža je od pro-sje�ne stope u Me�imurju. Najnovije podatke još nema-mo, oni su u izradi. Istraživanja

opravdano pitati se: Ima li in-terferencije?

Kako smo ve� pisali, Vije-�e Mjesnog odbora Hodošan i predsjednik VMO-a Zoran Strahija donijeli su u velja�i ove godine odluku da se repetitori maknu iz mjesta i postave izvan naselja.

Problem repetitora ne mu�i samo Hodošane, nego i mješta-ne Murskog Središ�a, gdje se ta-ko�er traži njegovo izmještanje, ali i druge koji zasad ne prosvje-duju. Prosvjedi se održavaju i u drugim hrvatskim gradovima, gdje se traži njihove premješta-nje izvan naselja.

Uglavnom, repetitori se u Me�imurju i Hrvatskoj vrlo �esto i dalje nalaze u samim naseljima, dok se voze�i kroz druge zemlje vidi da su oni vrlo �esto izvan njih, pa se s pravom postavlja pitanje zašto takva praksa nije i kod nas.

Nada Kolari�,Bra�e Radi�a 17, Hodošan:

Bojim se za mlade

- Bila sam na prosvjedu u nedjelju i pro� v sam repe� tora u samom mjestu, ima dovoljno prostora izvan mjesta. U obi-telji imamo mlade, bojim se za djecu, kažu da zra�enje djeluje dugotrajno.

Ivan Mesari�, Bra�e Radi�a (Prode):

Nisam uvjeren- �uo sam za prosvjed, ali

nisam bio na njemu. Trebao bih više podataka da bih donio svoj sud. Nisam baš uvjeren da su za sve krivi repe� tori, oni se nalaze i drugim mjes� ma, pa se tako nešto ne �uje. No, podrža-vam stru�na istraživanja u tom smjeru.

ISTRAŽIVANJA o opasnostima EMF-a u tijeku

Elektromagnetska preosjetljivost pojedinaca

Koliko je poznato, odre�ena opažanja na terenu u Hodošanu provode Marija Puri� Hranjec, dipl. ing. molekularne biologije, koja živi u �akovcu, i k�i Jasmina Hranjec, studen� ca 5. godine Medicin-skog fakulteta.

Prema po�etnim podacima došlo se do zaklju�ka da bi trebalo proves� dodatna istraživanja, no ono što je ve� otkriveno daje za pravo pita� je li doista rije� o slu�ajnos� ili se radi o utjecaju zra-�enja na ljude.

Istraživanja na temu zra�enja provode se i u svijetu i sve ih je više, godišnje i po nekoliko � su�a.

Prema nedavnoj studiji Bri� sh Medical Journala i prof. Enrique Navarroa, ozbiljnost simptoma izravno je povezana s razinom izlože-nos� stanicama mobilnih odašilja�a. Osobe koje žive bliže mobilnim odašilja�ima imaju izraženije simptome, bez obzira na rasu i dob.

Pojedini znanstvenici upozoravaju da je za mozak štetna i ni-ska dugotrajna razina zra�enja, a postupno se uvodi i pojam elek-tromagnetske preosjetljivosti pojedinaca zbog EMF zaga�enja. Znanstvenici tako�er upozoravaju da su u opasnos� ljudi koji žive u radijusu od 500 metara od odašilja�a. No ima i onih koji se ne slažu s � m tvrdnjama.

Jedan repetitor nalazi se na prostoru �iji je vlasnik Op�ina i njemu za par dana isti�e koncesija koja nije produžena, a drugi je na zemljištu privatnog vlasnika

akumulacije elektromagnet-skog zra�enja koje traje ve� 15 godina, a �ije se posljedice vide zadnjih godina, smatraju mje-štani.

Gra�ani Hodošana tako-�er upozoravaju da susjedi repetitora nikad nisu bili in-formirani o izgradnji repeti-tora, te nikad nije tražena nji-hova suglasnost. Smatraju da je to grubo kršenje Zakona o gradnji, Zakona o zaštiti oko-liša, Zakona o zaštiti od neio-niziraju�eg zra�enja i drugih akata, kao i Prostornog plana Op�ine Donji Kraljevec.

HT odgovorio: Zra�enje je u dozvoljenim granicama

Nakon što je peticija mješta-na Hodošana poslana u Hrvat-ski Telekom, stigao je odgovor da su sve bazne stanice mobil-nih mreža Hrvatskog Telekoma razvijene, testirane i puštene u rad u skladu s me�unarodnim standardima. Hrvatski Tele-kom na adresi Cvjetna ulica 1, Hodošan (kod Vatrogasnog doma), posjeduje baznu postaju ID 1020006 Hodosan. Iz Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma stigao je odgovor u kojemu se kaže da je tema elektromagnetskog zra�enja danas vrlo aktualna i da u dijelu javnosti vlada za-brinutost. Kaže se da su hrvat-ski gra�ani bolje zašti�eni od djelovanja elektromagnetskih polja od, primjerice, gra�ana Njema�ke ili Austrije. - Na�elo opreza je temeljni princip za-štite zdravlja gra�ana, �ime se Ministarstvo zdravlja u pot-punosti rukovodilo prilikom odre�ivanja dopuštenih gra-nica elektromagnetskih polja u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog opreza, tj. na�ela predo-strožnosti, u spomenutom pravilniku uvedene su strože granice u odnosu na direktivu Europske unije i smjernice Me-�unarodne komisije za zaštitu od neioniziraju�eg zra�enja, �ak i do 6,25 puta.

Posljednje mjerenje razina elektromagnetskih polja pred-metne bazne postaje obavljeno je dana 17. sije�nja 2014. godi-ne (oznaka mjernog izvještaja: 21583NZ14001), a obavila ga je tvrtka Kon�ar - Institut za elektrotehniku d. d., ovlaštena

moraju biti veoma stru�na, jer na rezultate utje�e mnogo fak-tora, treba uzeti u obzir stan-dardnu stopu, a mnogo toga ovisi i o starosti stanovništva. U svakom slu�aju, podržavam svako nezavisno istraživanje, no u svemu treba biti veoma pažljiv i ne donositi zaklju�ke odmah, potrebno je mnogo vremena da bi se neki uzrok sa sigurnoš�u ustanovio.

Prema mišljenju lije�nika, koji su željeli ostati anonimni, naprosto se radi o premalom statisti�kom uzorku da bi se nešto moglo sa sigurnoš�u do-kazati.

“Bermudski trokut” zra�enja dovodi do

interferencije?�injenica je tako�er da ži-

ce dalekovoda zajedno s dva repetitora tvore trokut koji se nalazi u samom mjestu. Ta-ko�er, kako su nam rekli ne-ki mještani, prilikom vožnje imaju smetnje kad se prolazi ispod žica dalekovoda, a isto se doga�a i s mobitelima, pa je

Zasad se ništa ne doga�a na Zasad se ništa ne doga�a na odašilja�u HT-a kod Vatro-odašilja�u HT-a kod Vatro-gasnog doma u Hodošanu, gasnog doma u Hodošanu,

sve je kao i prije, iako za par sve je kao i prije, iako za par dana istje�e koncesija, koja dana istje�e koncesija, koja

nije produženanije produžena

Repetitor u Hodošanu na privatnom zemljištu ne može se

izmjestiti bez privole vlasnika


POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

Novinarski susret s njema�-kim ulaga�ima u tvornici

obu�e u Maloj Subotici bio je svojevrsni vremeplov u bolju prošlost, samo na višoj razini. Naime, jednom smo (ma kako to bogohulno zvu�alo, u biv-šem sistemu) sve �ime se nje-ma�ki vlasnik tvornice obu�e u Maloj Subotici ponosio - ve� imali. I socijalnu sigurnost koja je uklju�ivala brigu za radnike, darove za djecu, radni�ke igre i izlete, odmarališta i stipendije i naknade za nau�nike. Sve smo to ve� imali, pe se pitate zašto smo onda propali i to izgubili. O�ito ipak nešto nismo imali.

Ono što nismo imali je do-bra organizacija, visoka

tehnologija, radna disciplina i sustavna briga za razvoj proi-zvodnje. Tako da su povlastice prevladale dobru organizaci-ju, radnu disciplinu i dobre poslovne rezultate. Ta druga strana iz koje mogu proiza�i povlastice bila je zanemare-na, jer nije bilo vlasnika koji bi bdio nad efikasnoš�u poslova-nja. I tako smo se jednog dana probudili i ugledali da nam se sustav socijalne sigurnosti raspao, a mi se našli u raljama divljeg kapitalizma. On pak unato� tome što nam je odu-

zeo socijalnu sigurnost opet nije bio usmjeren na dobro gospodarenje, ve� samo izvla-�enje koristi za uski sloj.

I sada nam dolazi strani ulaga� iz zemlje zrelog ka-

pitalizma s drugom logikom poslovanja, zorno dokazuju-�i da je socijalni kapitalizam mogu�, efikasan te da i u ta-kvom sustavu i obu�arska industrija ima budu�nost. A to je ona gospodarska grana koju je naša Vlada prekrižila iz hrvatske industrijske stra-tegije kao problemati�nu i da je kao takvu nema potrebe razvijati.

Socijalni kapitalist iz Nje-ma�ke nije imao potrebu

kriti da je on došao ovdje “izvu�i”, ali pod humanim uvjetima i uz visoku tehnolo-giju. Za njega obu�arska indu-strija ima budu�nost. Itekako kad namjenske cipele iz tvor-nice u Maloj Subotici izvoze po cijelom svijetu, a proizvode je naši radnici. I gle �uda, nje-ma�ki poslodavac potpuno je zadovoljan njima.

Naravno da obu�arska in-dustrija ima budu�nost.

Ljudi moraju hodati obuveni. Njema�ki ulaga� u Maloj Su-botici uz naše kadrove pro-

odgovornosti. I uop�e tu nema puno mudrosti, samo �er odnos koji bi iz tvorni-ce u Maloj Subotici trebalo proširiti na sve tvornice u Hrvatskoj, pa bi u našim raz-govorima umjesto straha od toga što donosi budu�nost ušlo veselje prema svakom novom danu.

Zašto za Nijemce obu�ari imaju budu�nost, a za našu Vladu su problemati�ni? izvodi �unkcionalnu obu�u:

cipele za drvosje�e koje pila ne može prerezati, potplate koji se ne kližu, obu�u za va-trogasce koja ne gori, obu�u za vojnike koja je lagana, a u kojoj se noge ne znoje, ali ni ne pro-mo�e, i tako dalje. Dakle onu obu�u koja ljudima pomaže da lakše i sigurnije obavljaju po-sao. Tako je organizirana i ova tvornica, da ljudi koji marljivo u njoj rade što je mogu�e lakše i u pogodnijim uvjetima obav-ljaju svoj posao i zara�uju svoje pla�e. Ne treba ni govoriti da se redovita isplata pla�a ovdje podrazumijeva.

I što �eš bolji društveni ugovor izme�u poslodavca i radnika

od ure�enog sustava u kojem svi znaju svoj dio posla i svoje

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je u utorak, 23. rujna odluku kojom se kre�e u financi-ranje asistenata u nastavi u�enicima kojima je pomo� neophodno potrebna. Sje�a-te se da su roditelji sa svojom djecom protestirali i na Mar-kovu trgu. Za asistente djeci s teško�ama u školama u našoj županiji osigurano je gotovo 5,3 milijuna kuna, �ime �e im se osigurati nesmetan rad i odgojno-obrazovni proces u školama te prilika da nastavni plan i program savladavaju u redovnoj nastavi.

Od mjeseca kolovoza ove godine na razne se na�ine špekuliralo o na�inu financi-ranja asistenata u nastavi za u�enike diljem Hrvatske, pr-venstveno zbog natje�aja koji je bio raspisan u lipnju, a kojim su se trebala osigurati potreb-

na sredstva, što dosad nije bila praksa. U Me�imurskoj žu-paniji postojao je sustav koji je �unkcionirao ve� nekoliko godina, a bio je rezultat samo-organizacije Županije, op�ina i gradova koji su podijelili troš-kove za svakoga pojedinog asistenta, te iste financirali tijekom trajanja nastave.

Uhodani sustavUpravo zbog sustava

koji je ve� �unkcionirao, kao i �injenice da su potrebe u Me�imurskoj županiji velike, realizacija ovog projekta bila je od izrazitog interesa i za Županiju jednako kao i za sve op�ine i gradove. Naime, ovi-me se, nakon nekoliko godina, rastere�uju njihovi prora�uni u stavkama koje realno ni nisu trebali financirati, ali socijalna osjetljivost, kao i briga za naj-mla�e, ipak je prevagnula.

- Gotovo 5,3 milijuna ku-na osigurat �e nesmetan rad i odgojno-obrazovni proces u

školama, a djeci s poteško�a-ma priliku da nastavni plan i program savladavaju u redov-noj nastavi, što je veliki korak prvenstveno u njihovoj socija-lizaciji. - rekao je župan Matija Posavec, isti�u�i da navedena sredstva obuhva�aju škole kojima su osniva�i Županija i Grad �akovec.

- Ako se udružimo, može-mo napraviti puno više nego što bi to mogli svaki za sebe, a ova odluka potvrda je toga. - zaklju�io je župan, napome-nuvši da je ovime Me�imur-ska županija dobila najviše sredstava u konkurenciji svih županija.

Za pla�e pomo�nika u �akove�kim osnovnim ško-lama iz državnog prora�una u školama kojima je osniva� Grad �akovec osigurano je od ukupnog iznosa 2.117.620 kuna, a ovih dana potpisat �e se ugovor o dodjeli bes-povratnih sredstava. Nakon toga škole �e po�eti provodi-

Me�imurska zaklada solidarnosti “Katruža” odr-žala je u ljetnim mjesecima tri sjednice Upravnog od-bora. Ukupno je na tri sjed-nice dodijeljeno 19 pomo�i u iznosu od 54.850 kuna. U ovoj godini tako je dodije-ljeno 56 pomo�i u ukupnom iznosu od 188.085 kuna.

Na sjednici održanoj 5. lipnja dodijeljeno je pet po-mo�i u ukupnom iznosu od 18.920 kuna. Podnositelju zahtjeva iz Domašinca do-dijeljena je po-mo� za kupnju lijeka u iznosu od 4.000 kuna, podnositelju za-htjeva, djetetu iz Hemuševca, do-dijeljeno je 2.400 kuna za de�ek-tološki tretman, podnositelju za-htjeva, djetetu iz Nedeliš�a, 2.400 kuna za terapijsko jahanje i djetetu iz �akovca 1.000 kuna za lijekove. Pod-nositelju zahtjeva, djetetu iz Mihovljana, dodijeljena je pomo� od 9.120 kuna za troškove operacije oka.

Na sjednici održanoj 29. srpnja odobreno je osam po-mo�i u ukupnom iznosu od 22.090 kuna. Podnositeljici zahtjeva iz Gornjeg Kuršan-ca dodijeljena je pomo� u iznosu od 1.000 kuna, pod-nositeljici zahtjeva, djetetu iz Strahoninca, dodijeljeno je 450 kuna, podnositeljici zahtjeva iz Puš�ina 9.220 kuna, podnositeljici zahtje-va iz Kotoribe 4.000 kuna i podnositelju zahtjeva iz �akovca 220 kuna, svima za kupnju lijekova. Djetetu

iz Svete Marije dodijeljeno je 2.400 kuna za terapijsko jahanje, djeci iz Pribislavca i Novog Sela Rok svakome po 2.400 kuna za de�ektološki tretman.

Na sjednici održanoj 9. rujna odobreno je šest pomo�i u ukupnom iznosu od 13.840 kuna. Podnosi-teljici zahtjeva, djetetu iz �akovca, odobreno je 2.400 kuna za terapijsko jahanje, a podnositeljima zahtjeva, tako�er djeci iz Šenkovca,

Nedeliš�a i �akovca, svako-me po 2.400 kuna za de�ek-tološki tretman. Za kupnju lijekova odobreno je 4.000 kuna podnositelju zahtje-va iz Domašinca i 240 ku-na podnositeljici zahtjeva iz �akovca.

Zaklada “Katruža” za-hvaljuje svim dobrim lju-dima koji na bilo koji na�in pomažu i pozivamo da i dalje pomažu rad Zaklade uplatom donacija ili uklju-�ivanjem u akcije. Kao što vidite, potrebe su velike. U naredna dva mjeseca Zaklada �e organizirati dvije akcije: Radio gorice i prodajnu izložbu u korist “Katruže”, kako bi i nadalje mogla pomagati u lijeko-vima i terapijama koje ne odobrava Fond zdravstva. (BMO)

ME�IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

U tri ljetna mjeseca odobrili 54.850 kuna pomo�i

Postupak zapošljavanja asistenata u nastavi kre�e odmah nakon što se potpiše ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava

DRŽAVA nakon požurnica i protesta ipak osigurala novac za asistente u nastavi potrebitim u�enicima, a u Me�imurje stiže najviše novca

Posao dobiva više od 100 nastavnika, za koje je

osigurano 5,3 milijuna kuna

Sto deset djece s teš-ko�ama, koja polaze redovne škole kojima su osniva� Me�imur-ska županija i Grad �akovec, dobilo je asistente u nastavi, nakon što je država uz otezanje na po�et-ku školske godine ipak osigurala novac za financiranje sto pet asistenata

ti postupak zapošljavanja. U odnosu na projektni prijedlog, nakon provedenog postupka vrednovanja, u �akovcu je ne-prihvatljivim ocijenjen samo jedan pomo�nik.

Za škole u kojima je osni-va� Me�imurska županija osigurano je financiranje 57 asistenata za 62 u�enika, a za Grad �akovec 48 asistenata za 48 u�enika. (BMO)

526. rujna 2014. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

“

“Me�imurje se obrani-lo od dosad najve�ih voda Mure i Trnave,

no bilo je na momente kriti�-no. Razgovarali smo sa župa-nom Matijom Posavcom da iznese dobre i one manje do-bre strane cjelokupne obrane od poplava, s obzirom na to da je i osobno tri dana i no�i dežurao na terenu kako bi se Me�imurje obranilo od kata-strofe.

• Me�imurje je ovaj put obranjeno od poplava. Kako ocjenjujete sustav obrane?

— Prije svega pokazali smo ozbiljnost i doraslost opa-snoj situaciji koja je prijetila, ali smo pokazali i organizira-nost. Ljudi koji vode sustav obrane od poplava shvatili su opasnost koja je dolazila, a to se o�itovalo u tome što su svaki trenutak bili na raspola-ganju ljudima. I moj zamjenik Zoran Vidovi� koji je ujedno i na�elnik Stožera za zaštitu i spašavanje Me�imurske žu-panije je pokazao i dokazao da županijski stožer uz kvali-tetno vo�enje može napraviti izuzetan posao. Zapravo, bilo je kako smo se dogovorili na po�etku.

Osobno sam dva dana i tri no�i bio na terenu, gdje sam re-agirao u trenutku i po potrebi. Željeli smo stalno imati alterna-tivu. Zbog toga smo u jednom trenutku uspostavili i paralel-nu liniju za vre�e s pijeskom preko ŽUC-a radi dodatnih ko-li�ina vre�a. Bageri i kamioni unajmljivani su i od privatnika jer su procjene govorile da mo-

gu nastati puno ve�e štete ako odmah ne reagiramo.

Sad nakon što je opasnost prošla postajemo svjesni da je Me�imurje izbjeglo veliku opasnost. U jednom trenutku vodostaj u Murskom Središ�u iznosio je 537 centimetara, što je dosad nikad zabilježena visina. Za usporedbu, beton-ska ograda postavljena je na visinu od 540 centimetara jer se ra�unalo da tu visinu Mura nikad ne�e dose�i. A skoro ju je dosegla. Bilo je i prijetnji izli-jevanja kanalizacije u Svetom Martinu na Muri i Murskom Središ�u, što smo otklanjali pumpama.

Treba znati da su nasipi ve� bili natopljeni od dugotrajnih kiša koje su padale gotovo cije-lo ljeto, a potoci su bili puni vo-da. Stalne kiše prijetile su da �e probiti nasipe potoka, podizali smo krune nasipa gdje je treba-lo, a jednim okom pratili što se doga�a u Sloveniji i Austriji.

Obranili smo se jer smo bili ispred vodenog vala

• Kakva je bila sigur-nosna procjena ugroze od poplave?

— Možda se to ne zna, no zbog visokih voda Trna-ve i Mure, kao i potoka, bio je ugrožen ve�i dio Me�imurja. Tako bi i bilo da nije bilo tisu�e ljudi koji su branili nasipe, u prvom redu vatrogasci, ali i svi gra�ani, ra�unamo oko 2.500 ljudi. Uspjeli smo o�uvati na-sipe zahvaljuju�i preventivi i dobroj organizaciji, uvijek smo bili ispred vodenog vala. Po-

trošeno je oko 40.000 vra�a s pijeskom, no uspjeli smo, štete su minimalne s obzirom na to kako je moglo biti.

• Kad je bilo najteže?— U Gori�anu na Trnavi i

Muri u no�i na utorak ljudi su ve� bili jako umorni, vidjeli smo da nemamo drugi izbor nego angažirati nove snage. Digli smo na noge vatrogasce u Sve-tom Jurju na Bregu i gornjem Me�imurju, a zamolio sam za pomo� i gradona�elnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka. Za pola sata stiglo je iz Preloga pedeset vatrogasaca.

• Zašto ste odbili pomo� izvana?

— Nije trebala pomo� Hr-vatske vojske, makar nam je nu-�ena, pa i helikopteri. Ravnatelj Policije Vlado Domini� je, �im je došao, pitao što nam treba. Re-kao sam da �emo mo�i sami jer sam smatrao da imamo dovoljno ljudi za obranu. Jedina suradnja izvana bile su pumpe za ispum-pavanje vode i dodatne vre�e s pijeskom. Dobru stvar odradili su i mediji, u svakom trenutku znalo se što se doga�a, a gra�ani su bili motivirani pomo�i. Ipak, odlu�an posao odradili su me-�imurski vatrogasci. Moramo o�uvati vatrogastvo, iako nema dovoljno sredstava, opet smo u prora�unu Županije pove�ali stavku za vatrogastvo.

Sustav civilne zaštite ne smije biti mrtvo slovo na

papiru• Kakva su prakti�na

iskustva funkcioniranja sustava obrane?

— Posao Hrvatskih voda je održavanje nasipa, one za to dobivaju 2,3 milijarde kuna na nivou države godišnje i to tre-ba biti jasno. Trnava se treba stalno �istiti od trava da bi bila proto�nija, to je tako�er jasno. Preventivno mi moramo po-mo�i Hrvatskim vodama da se nasipi o�uvaju, ovaj se put sura�ivalo, no suradnje nikad dosta. Hrvatske vode, odnosno njihovi stru�njaci, trebaju re�i što treba u�initi, a mi �emo po-mo�i koliko možemo, no i oni imaju svoju odgovornost.

Tako�er sam shvatio da sustav obrane mora funkcio-nirati na na�in da sve ide pre-ko jednog mjesta. Konkretno, sve je išlo preko JVP-a �akovec, preko njih dostavljane su vre-�e s pijeskom iz Varaždina, što se pokazalo dobrom odlukom, a ne da svaka op�ina zasebno naru�uje vre�e s pijeskom i odlazi po njih.

• Osobno ste bili angaži-rani cijelo vrijeme?

— Bio sam s ljudima na terenu gotovo stalno, tako je naprosto trebalo. Iz Mur-skog Središ�a došao sam u 15 sati u Gori�an u ponedje-ljak, bio s ljudima na nasipu. Vratio sam se u �akovec po-slije 23 sata. Taman sam sjeo za stol, u 23.45 pro�itao sam na društvenim mrežama da je puknuo nasip, što, doduše, nije bilo to�no. Pitao sam što je, no nisam imao mira. Sjeo sam u auto i otišao ponovno u Gori�an na Trnavu, gdje je cu-rio nasip na nekoliko mjesta, što je trebalo sanirati. Re�eno

mi je da trebaju dodatne vre-�e s pijeskom i ljudi, traktori i kamioni. Sve sam poduzeo da bismo što prije došli do mate-rijala, a bez velikih papirolo-gija. Da se voda prelila preko nasipa, ne bi više ništa mogli u�initi.

Sad je opasnost prošla i može se mirno razgovarati. Trenutno su na Muri samo dežurni koji pregledavaju nasipe. Nama ostaje da se na terenu utvrde štete koje �e biti minimalne, prema onome što je moglo biti.

• Je li Vas nešto posebno razljutilo?

— U jednom trenutku na moje izri�ito traženje dodatne opreme re�eno mi je ‘Struka procjenjuje da ne treba.’ To je u tom trenutku bio najgori mogu�i odgovor, bio sam ljut. Samo mi koji smo bili na tere-nu znali smo što i kako je. Na kraju se pokazalo da je stru�-na analiza bila stara i nije uzi-mala u obzir tako visoke vode. Drugim rije�ima, da smo samo slušali struku, imali bismo po-plave, pa mi je posebno drago što smo, kako se to zna re�i, puhali i na hladno, osiguravali se maksimalno tamo gdje smo to mogli.

• Kakvim se pokazao su-stav civilne zaštite?

— Civilna zaštita više ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru, moramo imati kvali-tetan stožer i jedinice, a to �e se posti�i s vremenom. No, u ovom trenutku još nije do kra-ja spremna.

Službe su tako�er odradile dobar posao, HEP je, odnosno Elektra, priklju�io 150 ku�an-stava u kratkom vremenu kad je to bilo mogu�e, a ŽUC sani-rao jedanaest klizišta koja su se pojavila u gornjem Me�i-murju.

• Ljudi su na nasipima bila žedni i iscrpljeni, mož-da se moglo pomo�i toplim �ajem?

— Vjerujem da �emo sve ono što smo ovaj put propusti-li nadoknaditi drugi put. Topli �aj po no�i dobro bi došao, a ne iziskuje velike troškove.

Sustav nasipa treba po-boljšati

• Kad �ete pokrenuti ini-cijativu za poboljšanje nasi-pa na Muri i Trnavi?

— Poplave o�ito postaju stalna opasnost, imali smo Puš�ine na Dravi, svi su tvr-dili da proboj nije mogu�, a dogodio se. Mura tako�er nije zašti�ena rijeka, treba urediti još osam kilometara nasipa na Muri, i to što prije. Kad je rije� o Trnavi, ova nas je opasnost nešto i nau�ila, sad znamo gdje se kriju skrivene opasnosti ko-je treba otkloniti.

Me�imurska županija �e što prije pokrenuti inicijativu da se poboljšaju nasipi i urede kriti�na mjesta, živimo izme-�u dvije rijeke i poplave su tu kontinuirana prijetnja.

Ovo nam je tako�er bila pouka da se sami možemo obraniti. �im se netko manje plete izvana, to bolje za nas, a možemo biti ponosni i na naše vatrogastvo.

(J. Šimunko)

- U jednom trenutku na moje izričito traženje dodatne opreme rečeno mi je: ‘Struka procjenjuje da ne treba.’ To je u tom trenutku bio najgori mogući odgovor, bio sam ljut. Samo mi koji smo bili na terenu znali smo što i kako je. Na kraju se pokazalo da je stručna analiza bila zastarjela

- Sustav obrane mora funkcionirati na način da sve ide preko jednog mjesta. Konkretno, sve je išlo preko JVP-a Čakovec, preko njih dostavljane su vreće s pijeskom iz Varaždina, što se pokazalo dobrom odlukom, a ne da svaka općina zasebno naručuje vreće s pijeskom i odlazi po njih

URED ŽUPANA ŽUPAN Matija Posavec o prvim iskustvima obrane od poplava i povijesno visokih voda Mure i Trnave

Najvažnija pouka je da smo se obranili sami

Župan Matija Posavec: - Civilna zaštita više Župan Matija Posavec: - Civilna zaštita više ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru, ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru, moramo imati kvalitetan stožer i jedinice, moramo imati kvalitetan stožer i jedinice, a to će se postići s vremenom. No u ovom a to će se postići s vremenom. No u ovom trenutku još nije do kraja spremnatrenutku još nije do kraja spremna


Ivan Vrdoljak, potpred-sjednik HNS-a i ministar gospodarstva, u posjet Me-�imurskoj i Varaždinskoj županiji stigao je u sklopu organizacijskog ja�anja HNS-a. Me�utim, s mini-strom Vrdoljakom i ovom prilikom nezaobilazne te-me bile su: gospodarstvo i planovi na tom polju u slje-de�em razdoblju.

Me�imurje, kao i Va-raždinska županija, koju je Vrdoljak tako�er posjetio, o tome može govoriti pu-no. - Jedine smo županije koje ostvaruju veliki sufi-cit u odnosu uvoz - izvoz, bilježimo konstantan pad nezaposlenosti te pove�a-nje broja zaposlenih, što je klju�no kada sagledavamo tržište rada. - poru�io je me�imurski župan Posa-vec.

Dodao je da se župa-nijska vlast manje bavi strankom, a više pitanjima kvalitetnijeg života gra-�ana. - Glavni �okus naših aktivnosti i danas i do kraja mandata bit �e gospodar-stvo. - istaknuo je Posavec. - Me�imursko gospodar-stvo kontinuirano pove-�ava izvoz, smanjuje uvoz, pove�ava zaposlenost. U ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje s 4 posto, a u uvo-zu 1,9 posto. Da cijela drža-va tako �unkcionira, BDP bi nam rastao i kriza zavr-šila. - kazao je Posavec. - U svim našim aktivnostima

vidljivo je da se puno više bavimo projektima koji �e u�initi život naših gra�ana kvalitetnijim, a to je upra-vo postala osnovna uloga HNS-a u Me�imurju.

Na rije�ima je ministar gospodarstva i potpred-sjednik HNS-a Ivan Vrdo-ljak hvalio gospodarstvo i ulaga�ku klimu na sjevero-zapadu, ali smanji li Vlada poreze na dohodak država �e opet najviše oštetiti regi-je i njezine gra�ane, i to baš tamo gdje gospodarstvo raste, kao u Me�imurskoj županiji. Pitali smo kako to.

Ministar Vrdoljak je od-govorio da se to ne�e dogo-diti, ve� da �e biti kompen-zacijskih mjera za onaj dio prihoda koji �e preraspo-djelom poreza na dohodak op�ine, gradovi i županije izgubiti. Kazao je da �e se to iskompenzirati.

Dodao je da s druge strane ima op�ina i grado-va u drugim dijelovima Hr-vatske koje imaju suficite po obra�unima prora�una. Tako da �e Vlada, Ministar-stvo financija, prvenstveno nakon dobre analize pred-ložiti kompenzacijske mje-re za one sredine koje imaju potencijal rasta. - Ne�emo si dozvoliti da one mjere kojima je cilj smanjiti po-rezno optere�enje budu na uštrb lokalne i regionalne samouprave. - kazao je Vr-doljak. (BMO)

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Prvi dan mjeseca prosinca 2012. godine Me�imurje je do-bilo prvu modernu minimlje-karu u Šenkovcu, koja je, prema tadašnjim izjavama vlasnika, bra�e Kristijana i Antuna Ha-mera, trebala osiguravati naj-zahtjevnije uvjete prerade mlijeka i mlije�nih proizvoda. Novootvorena mljekara Zrindol predstavljena je kao jedan od najkvalitetnijih takvih objekata u široj okolici u kategoriji ma-lih mljekara, ali kao najve�a u našoj županiji. Izgra�ena je po standardnima EU-a, naravno, uz pomo� sredstava iz IPARD programa, a pripomogla je i mati�na Op�ina. Cijela investi-cija vrijedna je oko 20 milijuna kuna, od �ega je iz europskog �onda dobiveno oko 6 i pol mi-lijuna.

Mljekara je imala 60-ak kooperanata, a proizvodnja se kretala od 6-7 tisu�a litara dnevno. Naravno, preseljenjem u novi, ve�i i suvremeniji objekt otvorile su se mogu�nosti i za više i bolje. Plan je bio proširiti proizvodnju baziranu na tradi-ciji, orijentirati se isklju�ivo na autohtone me�imurske sireve poput: sira turoša, sira s vrh-njem, a na tržište su bili izba�e-ni i gro�ovski sir, sir Zrinski. Ve-liko otvorenja �ak je popra�eno i 7. Danima hrvatskih sireva u organizaciji Udruge hrvatskih malih mljekara.

Mljekara je isprva dobro poslovala s proizvo�a�ima mlijeka. Cijene su se dogova-rale sa svakim pojedina�no, pla�ala se kvaliteta i premija. No, pri�a nije dugo trajala. Da nešto nije u redu u samoj mlje-kari, odnosno da ne ide sve ta-ko bajno kako se najavljivalo, �ulo se najprije iz proizvodnje. Naime, stru�njaci, mladi, obra-zovani ljudi, odlazili su jedan za drugim, nezadovoljni uvjetima rada (velikom odgovornoš�u, prekovremenim radom, a ni-skim primanjima).

Danas se u mljekari u Šen-kovcu, kako su nam rekli me�i-murski mljekari, više ne prera-�uje ni litra mlijeka. Naime, još uvijek ima proizvo�a�a koji im voze mlijeko, ali, prema njiho-vim izjavama, mlijeko se vozi u okolicu Zagreba, gdje se prera-�uje u proizvode za potrebe pe-

PROPAST BIZNISA Mljekara Zrindol u Šenkovcu prestala s preradom mlijeka

Me�imurski mljekari Me�imurski mljekari ponovno izigrani?ponovno izigrani?

Danas se u mljekari u Šenkovcu, kako su nam

rekli me�imurski mlje-kari, više ne prera�uje ni litra mlijeka. Prema

njihovim izjavama, mli-jeko se vozi u okolicu Zagreba, gdje se pre-ra�uje u proizvode za

potrebe pekarnica

Mljekari koji su pre-stali davati mlijeko Hamerovima traže

svoj novac za ranije otkupljeno mlijeko, te kažu da im se vi-še nitko ni ne javlja na telefon. Prije se

obe�avalo iz tjedna u tjedan da �e ono biti pla�eno, ali ni-

šta od toga

Sve je bilo lijepo i veselo u prosincu 2012. godine na otvaranju mljekare Zrindol u Šenkovcu, u vlasništvu obitelji Hamer, koja, kako kažu me�imurski mljekari, više uop�e ne prera�uje mlijeko

Petar Novak, mljekar iz Preloga: - Ne znam kako netko može biti takav, kako može tako funkcionirati. Nama ne pla�a mlijeko, dobio je sredstva za mljekaru u kojoj sada proizvodi sokove od jabuka. Zar to

nitko ne kontrolira?

Hameri ne žele govoriti o tome što se doga�a

O cijeloj situaciji, od-nosno preorijentaciji s o�ito propaloga mljekar-skog biznisa na novi, koji je prije nekog vremena najavljen u javnosti - pro-izvodnji soka od jabuke, željeli smo �uti iz prve ruke od Antuna i Kristi-jana Hamera. No, prema rije�ima Antuna Hamera, obitelj je odlu�ila da ne ide u javnost, da je zasad bez komentara, odnosno da mi možemo pisati što ho�emo. Jednom kada se odlu�e, rekao je Antun, ima brojeve našeg tele�o-na, nazvat �e nas i ispri�ati nam svoju stranu. Zasad sve, dakle, ostaje poslov-nom tajnom.

karnica koje tako�er u svojem vlasništvu imaju Hamerovi.

Tužne mljekarske pri�e

Nevolje su nakon toga kre-nule i sa samim mljekarima. Mlijeko se prestalo pla�ati na vrijeme, isplata je kasnila par dana, pa par tjedana, i na kra-ju i par mjeseci, a samim time proizvo�a�i mlijeka, njih 70-ak, po�eli su napuštati Zrindol.

- Ja mlijeko još uvijek pre-dajem njima, no još svega par dana, jer jednostavno nemam kamo s njim. - pri�a nam Petar Novak iz Preloga. - Zadnje mli-jeko ispla�eno mi je za sije�anj, a dosad se njihov dug prema svima nama koji smo predavali mlijeko popeo i na nekoliko sto-tina tisu�a kuna. Mislim da se možemo oprostiti od tog novca, kao što smo se oprostili i od ne-koliko stotina tisu�a kuna, koli-ko nam je ostao dužan Sirko. Ne znam kako netko može biti ta-kav, kako može tako �unkcioni-rati. - žali se dalje. - Em nama ne pla�a mlijeko, dobio je sredstva za mljekaru u kojoj sada proi-zvodi sokove od jabuka. Zar to nitko ne kontrolira, javno pita Novak, i dodaje:

- Pri�ekat �u još par dana, a onda �u vidjeti mogu li ih ka-ko pritegnuti ili blokirati put jabukama u mljekaru. Zasad pokušavam pravdu na�i legal-nim na�inom. Ina�e, zbog loše situacije s otkupom mlijeka mi smo proizvodnju preorijentira-li na sir i samo što nismo pred otvaranjem sirane.

Sli�nu pri�u �uli smo i u Vulariji.

- Ja vam u ovoj državi više nikome ne vjerujem. - gorko govori Marko Rešetar. - Ostal

sam bez penez u Sirkiju, sad tu u Šenkovcu, ne znam kaj da više mislim i velim. Sve se zna. Mi proizvo�a�i smo zadnje ru-pe na sviralu, gdje je tu država, porezna, ima li tko obraza u toj našoj Hrvatskoj. Najradije bi sve rasprodal i kaj unda... Sve sam dal advokatu ak bude kaj op�e s toga. Ne znam mogu li im kaj oduzeti, od �ega se bu-mo mi naplatili ili bu kak Sirko. Firma je otišla u ste�aj, penez ga ni i nikome nikaj. A oni budu pak novu firmu otprli kak da se nikaj ni desilo.

Dug prema mljekarima oko

700.000 knNije lako ni predsjedniku

Udruge mljekara Igoru Rešeta-ru iz Kuršanca jer, kako kaže:

- U Sirkiju smo mogli barem kompenzirati robu, uzeti za du-govanje: sireve, sjemensku ro-bu, barem je netko s nama pri-�ao i razgovarao. U Šenkovcu, kažu, ni to. Istina, bilo je u prvo vrijeme: ‘Evo sad �emo platiti’, pa ‘Isplata ide drugi tjedan’, pa do�e drugi tjedan, a sama obe-

�anja. Sada nam se nitko ni ne javlja na tele�on.

S druge strane, upozoravaju proizvo�a�e jabuka da se dobro paze kako ne bi i oni ostali i bez robe i bez novca. Jer u dosadaš-njoj mljekari više se navodno uop�e ne prera�uje mlijeko, nego se tehnologija prilagodila proizvodnji sokova.

Kako pak smo doznali, dug mljekare prema proizvo�a�ima mlijeka kre�e se oko 700 tisu�a kuna. Kažu mljekari, Hameri se brinu samo da otplate mjese�-ni dug po kreditu od 150 tisu�a kuna i za ostalo ih nije briga.

Za sav taj nered, kažu mlje-kari s kojima smo pri�ali, kriva je država i zakoni, koji o�ito i dalje štite one koji ne pla�aju ra�une, stvaraju gubitke i ne-odgovorno posluju.

U posjet me�imurskom HNS-u Ivan Vrdoljak došao je u društvu Predraga Štromara, varaždinskog župana i predsjednika

Središnjeg odbora HNS-a

IVAN VRDOLJAK, potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva, u �akovcu obe�ao da porezno rastere�enje ne�e i�i na štetu lokalne i regionalne samouprave

Možemo li vjerovati da država ne�e najviše uzeti onima koji rastu?

726. rujna 2014. Gospodarstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

U Haix Obu�i trenuta�no radi 680 zaposlenih, a pla-niraju da ih 2017. bude 800. Politika zapošljavanja ove tvrtke je regionalna odgo-vornost pa 96 posto zaposle-nika dolazi iz Me�imurske županije, od toga 6 posto iz Op�ine Mala Subotica, a sa-mo 4 posto iz susjednih re-gija, Varaždina i Koprivnice. U strukturi zaposlenika 65 posto ih ima stru�no obra-zovanje, a ostali su priu�eni radnici.

Na inicijativu Haixa i na-kon intenzivne dvogodišnje suradnje sa strukovnom školom, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Obrtni�kom ko-morom, Gospodarska škola je u ljeto 2012. ponovno do-bila dozvolu za školovanje

obu�ara. Za osiguranje pro-izvodnje nužni su i mehani-�ari, stoga su se odlu�ili za svoje potrebe za izobrazbu elektromehani�ara i meha-troni�ara. Nau�nici se od samog po�etka integriraju u tvrtku, što uklju�uje i te�aj njema�kog jezika koji tvrt-ka Haix jednom tjedno nudi nau�nicima na 1. i 2. godini. Dobivaju mjese�nu nakna-du za svoj rad budu�i da su tri dana u tjednu na praksi u Haixu, te dodatak na troš-kove putovanja i prehrane. Svakog nau�nika opskr-bljuju cipelama, majicama, naprtnja�ama, Haix finan-cira dio potrebne opreme za školu, a budu�i da je školski program zastario, inten-zivno rade na aktualizaciji nastavnih sadržaja.

Svake dvije godine za-poslenici provode tajno glasovanje za svoje glasno-govornike koji su glas zapo-slenika. Redovito organi-ziraju te�ajeve njema�kog i engleskog jezika za upra-vu, majstore, rukovode�e osoblje i tematske obuke

majstora. Svake godine Haix Obu�a naizmjeni�no organizira sportske igre ili izlete za zaposlenike. Bili su na Plitvi�kim jezerima i u Crikvenici. Me�u zapo-slenicima je omiljen boži�ni domjenak i podjela darova za djecu, za koju se prikazuje

i kazališna predstava. Puno ulažu u sigurnost i zaštitu na radu. Da bi radnici bili si-gurni na radu, osiguravaju im kacige, rukavice, radnu odje�u, �epi�e za uho i, da-kako, Haix zaštitne cipele. Svaki zaposlenik ima ergo-nomsku stolicu. Zaposlenici

redovito odlaze na lije�ni�-ke preglede, svakodnevno dobivaju vo�e i sokove koje su im uz vodu slobodno do-stupni u pogonu gdje rade. U proizvodnji se svako ju-tro gimnasticira. Mnogim zaposlenicima tvrtka pla�a dodatne terapije.

HAIX MIJENJA TRENDOVE - vra�a proizvodnju obu�e iz Azije u Europu, pa tako i kod nas, zbog zadovoljstva kvalitetom naših radnika, prak-ticira humani kapitalizam uz visoku tehnologiju

Vrhunska obu�a iz Male Subotice po cijelom svijetu

Proširenje proizvod-nih kapaciteta i novi strojevi omogu�it �e pove�anje proizvod-nje obu�e sa sadaš-njih 3.500 pari dnevno na ukupno 6.600 pari, uz otvaranje novih 200 radnih mjesta

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Haix je u novo proširenje proizvodnog pogona �unkci-onalne obu�e u Maloj Suboti-ci investirao novih 6 milijuna eura, tako da �e ukupna po-vršina proizvodnog pogona sa 6.000 �etvornih metara narasti na 12.000. Proširenje proizvodnih kapaciteta i novi strojevi omogu�it �e pove-�anje proizvodnje obu�e sa sadašnjih 3.500 pari dnevno na ukupno 6.600 pari. Nove investicije omogu�uju i nova zapošljavanja. Bit �e otvore-no ukupno 200 novih radnih mjesta, a još 250 zaposlenika bit �e zaposleno kao zamje-na za djelatnike koji odlaze u mirovinu u nadolaze�em razdoblju.

- Proširenje tvornice u Maloj Subotici velik je doga�aj ne samo za našu tvrtku Haix Obu�a, nego i za cijelu Haix grupaciju na me�unarodnoj razini, kao i za Europu, kazao je Ewald Haimerl, predsjednik

u Me�imurskoj županiji u �akovcu ponovno su oživjeli program obrazovanja za obu-�are u sklopu kojega Haix ima 23 nau�nika.

Za hla�enje pogona koriste bunarsku

voduPrilikom dogradnje po-

gona za proizvodnju obu�e u Maloj Subotici primijenjen je koncept održivog razvo-ja, niskoenergetskog na�ina gradnje. Krovna konstrukci-je izgradit �e se na na�in da se u jednom od daljnjih koraka mogu instalirati solarne �e-lije. Kišnica �e se skupljati u dva posebna spremnika, a koristit �e se za dvije svrhe: za ispiranje WC-a i korištenje tehnološke, destilirane vode. Kompletno hla�enje i klima-tiziranje osigurava se preko izmjenjiva�a topline. Hla�e-nje �e se realizirati preko dvi-je nove pumpe za pumpanje bunarske vode. Haix Obu�a je još 2009. godine bila prvi in-dustrijski objekt u cijeloj Hr-vatskoj koji je za hla�enje hale koristio bunarsku vodu.

Iznadprosje�nom izolaci-jom podova, prozora i stropa,

te najboljim mogu�im iskorišta-vanjem topline koju otpuštaju strojevi, potreba za grijanjem smanjuje se na 2-3 mjeseca go-dišnje. Grijanje se realizira pre-ko modernoga niskoenerget-skog kondenzacijskog bojlera.

Mora se naglasiti kako je proizvodnja obu�e povezana s puno ru�nog rada. Me�una-rodna konkurencija i porast troškova pla�a prisilili su eu-ropsku industriju proizvodnje cipela da od 1970. godine traži povoljnije proizvodne lokacije. Preko južne i isto�ne Europe put je vodio prema Aziji, po-sebno Kini. Nakon velikih proi-zvo�a�a cipela mnoga su sred-nja poduze�a svoju proizvod-nju tako�er preselila u Aziju. I proizvo�a�i �unkcionalnih cipela, koji su svoju ponudu željeli nadopuniti laganim sportskim cipelama, ovisili su o tamošnjim proizvodnim mogu�nostima, budu�i da su proizvodne tehnologije (npr. lagani me�upotplati, višeboj-ni potplati, zahtjevna rješenja detalja itd.) bile dostupne još samo u Aziji. Osim one�iš�enja okoliša, nakon što se saznali za loše izrabljiva�ke uvjete rada na azijskim proizvodnim loka-

Uprave Haixa. Dodao je: - Naši vrsni djelatnici i voditelji do-kazali su premo� u znanju i vještinama nad proizvodnjom u pogonima s Dalekog istoka koji su godinama držali mono-pol u proizvodnji �unkcional-ne, a opet kompleksne i laga-ne obu�e. Još od 2010. godine uspješno planiramo naše ci-pele s oznakom ‘Made in Cro-atia’ diljem svijeta, od Europe preko Amerike do Azije. Ovim �inom Haix mijenja trend te vra�a proizvodnju obu�e na podru�je Europe. U suradnji s obrazovnim institucijama

Povratak proizvodnje

obu�e u EuropuZbog porasta troškova

pla�a i stalne potrebe za kon-trolama uvjeta rada prednost Azije osjetno se topi. K tome se po tradicionalnim regijama za proizvodnju cipela sve više ši-re proizvo�a�i elektronike ko-ji potiskuju proizvodnju cipela u zale�e. Proizvo�a�i cipela koji su gledali u budu�nost i procijenili razvoj doga�aja slijedili su trend koji se poja-vio, pa su proizvodne kapaci-tete preba�ene u inozemstvo ponovno vra�ali u ishodišnu zemlju.

Tome se sve više prila-go�avaju i dobavlja�i koji isporu�uju materijale koji su potrebni da bi se i ovdje u Europi, pa tako i kod nas u Hrvatskoj, Me�imurju, Maloj Subotici, proizvodile cipele od sportskih materijala i s opti�-ki zahtjevnim rješenjima koje su distribuiraju cijelim svije-tom.

cijama, proizvo�a�e sportskih cipela oko 2010. prati sve više negativnog publiciteta.

Tvrtka koja podržava regionalnu odgovornost

Socijalna prava radnika

Ewald Haimerl, predsjednik Uprave Haixa: - Proširenje tvornice u Maloj Subotici velik je doga�aj i za cijelu Haix grupaciju na me�unarodnoj razini, kao i za Europu

Zbog proširenja pogona bit �e otvoreno ukupno 200 novih radnih mjesta, a još 250 zaposlenika bit �e zaposleno kao zamjena za djelat-

nike koji odlaze u mirovinu

Naši vrsni djelatnici dokazali su premo� u znanju i vještinama nad proizvodnjom u pogonima Dalekog istoka

8 Kroz Međimurje 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

UKRATKO

Rovinjanka uspješno u kafi�ima promijenila lažne eure

Policijskim istraživa-njem utvr�eno je da je gra-�anka Rovinja prije nekoliko dana u Domašincu i Donjem Kraljevcu za kune zamijeni-la krivotvorene nov�anice od 100 eura. Zbog kaznenog djela krivotvorenja novca bit �e kazneno prijavljena op�inskom državnom od-vjetniku u �akovcu. Sumnja se da je 27-godišnjakinja iz Rovinja po�inila kazneno djelo “krivotvorenje novca”,

na na�in da je na podru�ju Me�imurske županije u dva navrata stavila u opticaj krivotvorene nov�anice od 100 eura. Jednu krivotvore-nu nov�anicu promijenila je 21. rujna oko 20.30 sati u ugostiteljskom objektu u Ulici Katarine Zrinski u Domašincu, a drugu isti dan oko 22.30 sati tako�er u ugostiteljskom objektu u Kolodvorskoj ulici u Donjem Kraljevcu.

Pod utjecajem alkohola sletio s ceste i prevrnuo se na krov

U utorak rano poslije-podne desila se nova pro-metna nesre�a u kojoj se mla�i muški voza� na po-tezu Ma�kovec - Knezovec propustio držati desne stra-ne kolnika te je, prešavši na lijevi prometni trak, vozilom sletio s ceste, gdje je udario u prometnu opremu ceste i be-tonsko-metalni most, nakon

�ega se vozilo prevrnulo na krov. Poduzetim mjerenjem ustanovljeno je da je voza� imao 0,58 g/kg alkohola u krvi. Mladi� je pri prevr-tanju zadobio teže fizi�ke ozljede te je intervencijom hitne pomo�i odmah pre-ba�en u Županijsku bolnicu �akovec, gdje je zadržan na lije�enju.

Požar koji se dogodio ti-jekom no�i s ponedjeljka na utorak zamalo je doslovce progutao još jedan autohtoni me�imurski restoran. Danas se rijetko tko više sjeti nekad reprezentativnoga ugosti-teljskog objekta Me�imurska hiža u Balogovcu, koji je u cije-losti tijekom no�i uništio po-žar, a zamalo se isto dogodilo i Potrtom kota�u u Jurov�aku. Me�imurska hiža nakon toga, nažalost, više nikad nije ob-novljena, ali nadamo se da �e Potrti kota�, koji je jako stra-dao, ali sre�om nije do kraja uništen, uskoro zasjati u no-vom-starom sjaju poznatoga me�imurskog gastronomskog kutka.

Uništen veliki dio objekta

Plameni jezici zahvatili su ovu poznatu ugostiteljsku klet u no�i s ponedjeljka na utorak, 23. rujna, a izgorio je ve�i dio restorana u Jurov�aku.

- Požar je buknuo u kuhi-nji. Izgorjela je cijela kuhinja i pola restorana. Gornji kat

uništen je u potpunosti. - pre-pri�ao nam je vidno potreseni vlasnik Potrtog kota�a Valent Kon�i�, �ija je klet posebna po tome što sadrži etnološku zbirku pomagala i oru�a koje su koristili naši preci prije više od stotinu godina.

Vatrena stihija uništila je kuhinju i pripadaju�e apara-te, gornji kat, krovište iznad kuhinje, šank te dio sale. Do dolaska vatrogasaca plamen je ve� zahvatio krovište resto-rana, no brzom reakcijom po-strojbi iz �akovca, Sv. Martina na Muri i Lapšine požarište je uspješno stavljeno pod kon-trolu pa su sprije�ene mnogo teže posljedice. Nakon gašenja požara na mjestu doga�aja za svaki slu�aj ostali su dežurati vatrogasci iz DVD-a Sv. Martin na Muri.

Gosti nisu ništa slutili Prema izjavi vlasnika, po-

žar je uzrokovala eksplozija kuhinjske nape do koje je doš-lo zbog nakupljanja masno�a tijekom više godina. U vrijeme izbijanja požara u kuhinji se

POŽAR U JUROV�AKU zamalo progutao poznatu me�imursku ugostiteljsku klet

Potrti kota� teško ošte�en u plamenoj buktinji - Požar je buknuo u kuhinji. Izgorjela je cijela kuhinja i pola restorana. Gornji kat uništen je u potpunosti. - prepri�ao nam je vidno potreseni vlasnik Potrtog kota�a Valent Kon�i�, �ija je klet posebna po tome što sadrži etnološku zbirku pomagala i oru�a koje su koristili naši preci prije više od stotinu godina

Vatrena stihija uništila je kuhinju i pripadaju�e aparate, gornji kat, krovište iznad kuhinje, šank te dio sale

Prema izjavi vlasnika, požar je uzrokovala eksplozija kuhinjske nape

nije nalazilo osoblje, no, kako doznajemo, u sali restorana nalazilo se dvadesetak ljudi koji zbog glasne glazbe i za-bavljanja nisu ni slutili što se doga�a samo nekoliko metara od njih, pa se vatra vrlo brzo proširila s kuhinje na ostatak restorana. Ozlije�enih, na sre-�u, nije bilo.

Materijalna šteta nastala požarom je velika i ona se još uvijek procjenjuje, a imovina vlasnika je osigurana. Mate-

rijalna šteta procjenjuje se na više od milijun kuna, a o doga-�aju �e se podnijeti posebno izvješ�e op�inskom državnom odvjetniku u �akovcu, priop-�ila je PU me�imurska.

Nadamo se da �e Potrti kota� biti vrlo brzo obnovljen i uskoro ponovno u �unkciji, kao jedan od jedinstvenih me�imurskih gastronomskih kutaka.

(Sanja Heric, �oto: Zlatko Vrzan)

Iz PUM-a je priop�eno da je tijekom no�i s 22. na 23. rujna u Kotoribi, u Poduzet-ni�koj zoni, nepoznati po�i-nitelj provalio u prostorije poduze�a iz �akovca, gdje je ispremetao inventar i razbio ure�aje i opremu, ali ništa nije ukrao. Materijalna šte-ta procjenjuje se na nekoliko

stotina tisu�a kuna, a protiv po�initelja �e se podnijeti kaznena prijava op�inskom državnom odvjetniku u �a-kovcu, priop�ava policija.

Tragom te in�ormacije saznali smo da se u Kotori-bi dogodilo razbojstvo na objektu mosne vage od 60 tona u vlasništvu Poljopri-

vredne zadruge �akovec te da je šteta velika. Direktor PZ-a �akovec Branko Kr-njak rekao nam je: - Dogodi-la se provala i razbojstvo u ku�icu uz vagu, gdje �uvamo skupe instrumente. Razboj-nik ili razbojnici probili su prozore i upali u ku�icu, tu �uvamo instrumente, dis-

pleje, vlagomjer i drugo. Ni-šta nije ukradeno, no nema predmeta koji nije ošte�en ili uništen, tukli su po in-strumentima. Šteta iznosi najmanje 100.000 kuna i više, instrumenti su skupi. Policija traga za po�initelji-ma ovoga nesvakidašnjeg vandalizma. (j)

PROVALA u Kotoribi dovela do nezapam�enog vandalizma

Nema predmeta koji nije ošte�en, šteta ve�a od 100.000 kn

Teško ozlije�en motociklistaU Pribislavcu se u srijedu

predve�er dogodila promet-na nesre�a u kojoj je 50-go-dišnjak s mjestom boravišta u Vrbniku na cesti pri vožnji motociklom prešao na lijevi prometni trak i udario u vo-zilo iz suprotnog smjera ko-jim je upravljala 41-godišnja-kinja iz Belice. Motociklist je

potom sletio s kolnika i pao, a motocikl se zabio u beton-ski stup. Voza� je motocikla zadobio teške tjelesne ozlje-de te je preba�en u bolnicu i zadržan na lije�enju.

O prometnoj nesre�i podnijet �e se posebno izvje-š�e Op�inskom državnom odvjetniku u �akovcu. (n�)

926. rujna 2014. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Na�elnik PUM-a Krunoslav Gosari� i župan Me�imurske županije Matija Posavec otvo-rili su u ponedjeljak prvi Sajam sigurnosti u Nedeliš�u u sklopu obilježavanja Dana policije 19. rujna, uz predstavljanje Zaklade za prevenciju.

Oko 1.500 gra�ana posje-tilo je sajam te se moglo uvje-riti što policija i sve njihove službe poduzimaju, tvrtke nude u komercijalnoj ponudi, odnosno udruge �ine u sklopu civilnog sektora da bi gra�a-nima jam�ile sigurnost. Pri-kazana su sredstva i metode kojima se pri tome koriste, ali jednako tako su u ugodnoj i partnerskoj atmosferi dobili i informaciju ili savjet o tome što mogu i sami u�initi da se osje�aju sigurnijima, te kako mogu pridonijeti ve�oj sigur-nosti u svojoj sredini.

Posebnu pažnju posjetitelja plijenile su atraktivne pokazne vježbe pripadnika Antiterori-sti�ke jedinice policije, poput spuštanja iz helikoptera, tzv. re-pelinga, padobranskih skokova i rješavanja tala�kih situacija, te pripadnika protueksplozijske zaštite sa specijalnim robotom za eksplozive “Teodorom”, kao i prikaz forenzi�kih metoda i sredstava za pronalazak, izu-zimanje i vješta�enje tragova s mjesta doga�aja.

Mnogobrojni posjetitelji okupili su se na pokaznoj vježbi gašenja požara i prikazu rada hidrauli�kih škara za rezanje li-ma u ošte�enom vozilu, a vatro-

Ruđera Boškovića 74, 40 329 KotoribaUred ČakovecIvana pl. Zajca 53-55, 40 000 Čakovec mob. 098 241 888, 091 224 1889tel. 040 310 310 [email protected]

Projektiranje i stručni nadzor svih vrsta električnih instalacija:

• instalacije slabe i jake struje u svim vrstama stambenih i poslovnih građevina• instalacije gromobrana• javna rasvjeta gradova, ulica, trgova i drugih prometnica• vanjska i unutarnja rasvjeta građevina, parkova, igrališta, stadiona i drugih objekata

Projektiranje i stručni nadzor u području tehničke zaštite:

• sustavi protuprovalne zaštite svih vrsta građevina• sustavi video-nadzora svih vrsta građevina• sustavi detekcije i dojave požara i pojave eksplozivnih plinova• sustavi detekcije, dojave i automatskog gašenja požara • sustavi kombinirane zaštite• sustavi zaštite artikala

Revizija i savjetovanje u području sigurnosti

Izvođenje svih vrsta spomenutih instalacija i ugradnja navedene opreme

NACIONALNI DAN BORBE protiv nasilja nad ženama

Emocionalno i psihi�ko nasilje još je uvijek tabu-tema

- Prema ženama imamo �itav spektar nasilja. Od �izi�kog, eko-nomskog i seksualnog nasilja. Žene kad prijavljuju nasilje pri-javljuju ga zbog straha od ve�eg nasilja. Imamo i slu�ajeva nasilja nad muškarcima, koji ga naj�e-š�e ne prijavljuju zbog srama. Tu se naj�eš�e radi o emocionalnom i psihi�kom nasilju. Koliko god se više o svemu tome pri�a, takvi oblici nasilja još su uvijek tabu-tema za našu zajednicu. - rekla je Marina Kolar iz Zore povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Javnim akcijama u �akov-cu, Prelogu i Murskom Sredi-š�u obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad žena-ma. Akcije se provode u sklopu projekta “Nikad nije kasno”, koji provodi udruga Zora zajedno s partnerima: Sigurnom ku�om �akovec i Centrom za socijalnu skrb �akovec sa svojom po-družnicom Obiteljski centar. Na

informacije na kojim mjestima mogu dobiti pomo�. I zato nam je drago da ve� godinama sura�u-jemo zajedno s Policijskom upra-vom me�imurskom i Centrom za socijalnu skrb �akovec i Obi-teljskim centrom te svi zajedno educiramo gra�ane. Potreban je ekipiran rad, ve� od samog pre-poznavanja nasilja, pa do prija-ve, potrebe pomo�i psihologa ili socijalnog radnika i pravnika, a ukoliko je potreban smještaj tu je i Sigurna ku�a. Bitna je preven-cija i edukacija. Izlazak iz obitelj-skog nasilja je težak. Percepcija javnosti naj�eš�e glasi: ‘Ako ti ne brak ili veza ne odgovara, zašto ne iza�eš iz toga.’ Me�utim, ži-votne pri�e mnogo su složenije. Ve� i dok se samo nasilje dogodi ima i niz prethodnih situacija u kojima je žrtva sama, možda ima i �inancijskih problema ili nedo-statak samopouzdanja i �esto se ne zna kome obratiti ili se �ak srami. (rr)

Volonterke udruge Zora dijelile su zainteresiranim gra�anima edukativne materijale

spomen 22. rujna 1999., kada su na Op�inskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda teško ozlije�ena, u Hrvatskoj se svake godine obilježava Nacio-nalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tom su prigodom u �akovcu proteklu subotu na zajedni�kom promopunktu volonteri udruge Zora zajedno s predstavnicima partnerskih

organizacija dijelili edukativne letke i educirali prolaznike. Ko-lar je tako�er istaknula kako su gra�ani prepoznali inicijativu javne akcije uz odre�ena pita-nja:

- Svi misle da je nasilje sa-mo �izi�ko nasilje, ali jednako je destruktivno nasilje i ono psi-hi�ko, kako za pojedinca, tako i za zajednicu u cjelini. Ljudi su najve�e zanimanje iskazali za

USPJEŠAN prvi Sajam sigurnosti na MESAP-u u Nedeliš�u

Vatrogasci DVD-a prikazali da su osposobljeni pomo�i i kod prometnih nesre�a

Oko 1.500 ljudi, od najmla�ih do onih

malo starijih, posjetilo je Sajam te se moglo

uvjeriti što naša polici-ja i njihove službe, od-nosno tvrtke i udruge, poduzimaju i nude da bi gra�anima jam�ile sigurnost, te kojim se sredstvima i metoda-

ma pri tome koriste

Prevencija u prvom planu

Sve�anom otvorenju Sajma prisustvovali su predstavnici Ravnateljstva policije i poli-cijskih uprava, predsjednik Skupštine Me�imurske župa-nije Mladen Novak, župan Me�i-murske županije Matija Posavec sa zamjenicima, predstavnici gradova i op�ina, pravosu�a, javnih i državnih službi te brojni drugi uzvanici.

U svom obra�anju župan Matija Posavec izrazio je zado-voljstvo što je prvi ovakav sa-jam opet održan u Me�imurskoj županiji, koja je i dosad na dr-žavnoj razini prednja�ila u svim vidovima prevencije. Zahvalio je posebno Policijskoj upravi

me�imurskoj na još jednoj do-broj inicijativi i naporima koje je uložila u organizaciju Sajma, ali i svim sudionicima koji su dali svoj doprinos da ova priredba uspije.

Na�elnik Policijske uprave me�imurske Krunoslav Gosari� istaknuo je da je Policijska upra-va me�imurska me�u prvima prepoznala zna�aj prevencije u suzbijanju svih oblika nedopu-štenih ponašanja i ve� niz godi-na uspješno provodi niz preven-tivnih projekata koje su kasnije preuzele i neke druge sredine. Veliki dio tih projekata ne bi se mogao realizirati bez podrške jedinica lokalne samouprave, koje su ih, na sre�u, prepoznale kroz svoja vije�a za prevenciju i �inancijski podržale. Zahvalio

je i Službi za prevenciju Ravna-teljstva policije koja je od sa-mog po�etka podržala ovaj, ali i brojne druge projekte, poput osnivanja Zaklade za prevenci-ju Me�imurske županije, koja je tako�er promovirana na ovom Sajmu.

Više od �etrdeset izlaga�a

Na Sajmu je sudjelovalo ukupno 46 izlaga�a, javnih i državnih ustanova, udruga i pravnih osoba koje se ba-ve prevencijom u podru�ju sigurnosti, profesionalnih i javnih vatrogasnih postrojbi,

službe za zaštitu i spašavanje. Poslove i preventivne aktiv-nosti policije predstavili su PU me�imurska, PU zagre-ba�ka, Služba za prevenciju Ravnateljstva policije, Služba protueksplozijske zaštite, An-titeroristi�ka jedinica policije i Centar za forenzi�ka ispitiva-nja, istraživanja i vješta�enja “Ivan Vu�eti�”.

Održavanje Sajma podržali su i me�imurski pjeva�i Bojan Jambroši� i Mirko Švenda Žiga, a nastupila je i muška vokalna grupa Zrinski, KD “Pinklec” i drugi. (Josip Šimunko, foto: Zlatko Vrzan)

Atraktivnu vježbu izvla�enja ranjenika iz automobila nakon izrezivanja lima škarama izveli su doma�i DVD-i Op�ine Nedeliš�e

Policijski robot u akciji

Odstranjivanje stakla iz uništenog automobila u kojemu se nalazi ranjenik

gasci JVP-a �akovec i Nedeliš�e te ekipa Crvenog križa �akovec na kraju su dobili zasluženi plje-sak mnogobrojne publike.


“U spomen na doga�anja u Donjoj Dubravi u rujnu 1991. godine i oslobo�enja prvoga vojnog objekta JNA u Republi-ci Hrvatskoj te zahvala svim sudionicima na hrabrosti i do-moljublju” - ovo je tekst koji je ispisan na spomen-plo�i koja je na op�inskoj zgradi u Donjoj Dubravi otkrivena u subotu, 20. rujna 2014. U organizaciji Op�ine Donja Dubrava u tom je mjestu nakon 23 godine po prvi put sve�ano obilježena obljetnica doga�anja u rujnu 1991. godine i oslobo�enja ta-dašnje karaule JNA “Florijan Bobi�”, u ono vrijeme jedne od tri na podru�ju Me�imurske županije. Postavljanjem spo-men-plo�a na zgradu Op�ine i u Spomen-izletištu “Predrag Jur�ec” napokon je i službe-no trajno obilježeno mjesto u znak sje�anja ne samo na taj doga�aj, nego i na sve poginule branitelje, posebice Me�imur-ce. Sve je po�elo himnom i mi-nutom šutnje za sve poginule hrvatske branitelje i prvog predsjednika Republike Hr-vatske, dr. Franju Tu�mana.

Josip Zbiljski: Sve što se radilo radilo se sa

srcemNa�elnik Dražen Miser

tom je prilikom zahvalio svim sudionicima koji su isplanira-li, pokrenuli i sudjelovali u tim doga�ajima - oružjem, stro-jevima ili podrškom - jer u to vrijeme trebalo je smo�i hra-brosti i pokazati domoljublje, naglasio je Miser. - Postavlja-njem ove spomen-plo�e jedina želja je da se kona�no i zauvi-jek oda priznanje svim tim lju-dima i zahvali na tome. Želimo da se nikada ne zaboravi da se povijest Donje Dubrave i svih nas sudionika mogla pisati i u onom drugom smjeru, kad bi nam sudbinu krojili oni koji su kasnije na bojištu daleko od rodnog mjesta ubili našeg branitelja Predraga Jur�eca. Nadam se da �e ovaj dan pro-buditi ne samo sje�anja svima vama sudionicima, ve� da �e se i mla�e generacije upozna-ti s doga�anjima iz te godine kao važnim dijelom povijesti Donje Dubrave. - istaknuo je u svom govoru na�elnik Mi-ser. O doga�ajima te godine

Skupljanje potpisa za promjenu izbornog susta-va prema kojem bi bira�i zastupnike birali imenom i prezimenom, kao za Europ-ski parlament, kada smo na ponu�enim listama mogli zaokružiti svoje kandidate,

odvija se i na podru�ju naše županije. - Odaziv na akciju u Me�imurskoj županiji jako je dobar. - kazala nam je akti-vistica Nataša Saka�, koja je volontirala na štandu ispred crkve svetog Nikole u �akov-cu. Kazala nam je da se potpi-

sivanju peticije odazivaju sve generacije bira�a, ali da je ipak najve�i odaziv radno aktivnog stanovništva.

I jedna zanimljivost, gra-�ani ne samo da do�u potpisa-ti peticiju, ve� uz to i volonterki Nataši ispri�aju svoje životne pri�e, tako da ih se naslušala od potpisnika peticija. O�ito je štand za potpisivanje peticije gra�anima i svojevrsna “is-povjedaonica” pred crkvom. Potpisivanje peticije po�elo je u nedjelju, 21. rujna, a završava u nedjelju, 5. listopada. (BMO)

23. OBLJETNICA preuzimanja bivših karaula JNA obilježena u donjem Me�imurju

Spomen-plo�e kao zahvala svima- Želimo da se nikada ne zaboravi da se povijest Donje Dubrave i svih nas sudionika mogla pisati i u onom drugom smjeru, kad bi nam sudbinu krojili oni koji su kasnije na bojištu daleko od rodnog mjesta ubili našeg branitelja Predraga Jur�eca. - naglasio je na�elnik Dražen Miser

U nedjelju, 21. rujna u Gori�anu je sve�ano obilje-žena 23. godišnjica mirnog preuzimanja objekta karau-le i Grani�nog prijelaza Gori-�an u rujnu 1991. godine.

U parku ispred Doma kulture položeni su vijenci i zapaljene svije�e za sve po-ginule hrvatske branitelje. Skup branitelja i domoljuba pozdravio je Mladen Mag-daleni�, predsjednik Kluba 54. samostalne bojne. Na-�elnik Op�ine Gori�an Ma-rio Mohari� je uz pozdrave braniteljima napomenuo da je karaula Gori�an u re-lativno dobrom stanju i da �e se urediti kako bi se tamo mogle odvijati aktivnosti. Nažalost, zbog poplave ovih dana nije bilo mogu�e orga-nizirati sve�anost na samoj karauli.

Predsjednik Kriznog stožera Mjesne zajednice Gori�an Josip Vadlja podsje-tio je na niz doga�aja i napo-ra za oslobo�enje karaule od jugovojske i stalna osma-tranja Grani�nog prijelaza Gori�an i karaule. Ratni za-

povjednik 54. bojne, bojnik Vinko Horvat, koji je prije nekoliko dana primio odli�-je za 54. samostalnu bojnu od predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi�a, re-kao je da akcija oslobo�enja karaule od jugovojske nije bila nimalo jednostavna, a da je cijela svoja i politi�ka situacija bila vrlo složena.

U to vrijeme nije bilo oružja, a 54. samostalna boj-na po�ela je vojno djelovati tek kasnije, kad je osvojeno oružje.

- O tome kako zauzeti karaulu u Gori�anu, koja je u redoslijedu napadnih operacija tada ostavljena za sam kraj zbog svojega speci-fi�nog zna�aja i položaja, ra-spravljalo se danima 1991. godine na tajnim sastan-cima u samom Gori�anu. - istaknuo je Vinko Horvat, koji je u to vrijeme bio oba-vještajni �asnik Op�inskog štaba teritorijalne obrane Op�ine �akovec (OŠTO), uz napomenu da bi ta doga�a-nja trebalo zapisati jer sje�a-nja blijede. (jš)

ispri�ali su Josip Zbiljski, koji je bio glavni pregovara�, i Antun Jurinec, predsjednik Kriznog štaba Op�ine �akove. U ime Me�imurske županije na sve�anosti su bili župan Matija Posavec i njegova za-mjenica Sandra Herman, a

samom obilježavanju ove 23. obljetnice prisustvovali su i mnogi aktivni sudionici tih doga�anja 1991. godine, po-put Josipa Zbiljskog te Antuna Jurinca i Mladena Tkal�eca, ali i prvi me�imurski župan Marijan Ramuš�ak, pukov-

nik Mijo Crnoja, umirovljeni pukovnik HV-a Božo Šutalo, danas �akon kod biskupa Iva-na Šaška, te general HV-a Mi-ljenko Filipovi�, uz prisustvo vije�nika Op�inskog vije�a te brojne mještane Donje Du-brave. Upravo je Josip Zbiljski, kao jedan od pregovara�a sa zapovjednikom JNA u karauli, pobliže sve upoznao sa svim doga�anjima tih dana u Do-njoj Dubravi, ustvrdivši da u to vrijeme politika sama po sebi nije bila bitna i sve što se radilo radilo se sa srcem. An-tun Jurinec, kao na�elnik Kri-znog stožera ondašnje Op�ine �akovec, izrazio je zadovolj-stvo ovakvim skupom iako su prošle duge 23 godine. - Ova karaula bila je prvi objekt koji je osvojen u Me�imurju, ali ono što je puno bitnije u tom vremenu je da je narod poka-zao zrelost i svjesnost da se treba boriti za Hrvatsku. - za-klju�io je Jurinec u svom obra-�anju. Župan je ponovno na-glasio kako je Me�imurje dalo ogroman doprinos u obrani Hrvatske. - Iako sam tada imao 11 godina, zanimljivo je slušati povijest od svjedoka. Ovime danas zahvaljujemo tim ljudima na svemu što su pružali u obrani naše zemlje, u kojoj je sudjelovalo 8 tisu�a Me�imuraca, a Me�imurje je primilo i 12 tisu�a izbjeglica. Zato je danas moja uloga i za-da�a isticati i naglašavati da je doprinos Me�imurja u obrani Hrvatske nemjerljiv. - rekao je župan Posavec. Spomenplo-

�e je blagoslovio župnik vl�. Mirko Pilaj, koji je predvodio i molitvu, a svoj obol sve�ano-sti dali su i �lanovi Puha�kog orkestra Op�ine Donja Du-brava. Na kraju je delegacija u centru mjesta odala po�ast svim hrvatskim braniteljima i upalila svije�e podno spomen-obilježja Predraga Jur�eca.

Kapetan Borkovi� dignuo karaulu u zrak

Podsjetimo, tadašnji kape-tan karaule u Donjoj Dubravi Dragoljub Borkovi� vojnici-ma je zapovijedio da prije�u preko Mure u Ma�arsku i ak-

tivirao ranije postavljen ek-sploziv u objektima karaule, �ime je uništeno sve oružje. Na sre�u, stradalih nije bilo. Na sve�anosti nakon 23 go-dine zatekli smo i 85-godiš-njeg Ljudevita �ižmešiju, koji se i danas sje�a tih doga�aja. Ispri�ao nam je kako je upravo on bio zadužen za preuzima-nje inventara karaule. - Oružja nije bilo jer su sve digli u zrak. Našli smo strojeve, aparate, odje�u i hranu, što smo onda podijelili školi, udrugama i izbjeglicama koje se u to vrije-me bile u našem selu. - rekao je �ižmešija. (Alen Fuš)

Sve�ano i u Gori�anu

Ratni zapovjednik 54. samostalne pješa�ke bojne Vinko Horvat: - Dugo smo tražili na�ine da sve riješimo pregovorima i mirnim

rješenjem, no tek kad je osvojena vojarna u �akovcu predala se i karaula u Gori�anu

Otkrivanje spomen-plo�e u Donjoj Dubravi

Obilježavanje ove godišnjice privuklo je brojne aktivne sudionike doga�aja iz 1991. godine

I U ME�IMURJU skupljanje potpisa za zastupnike imenom i prezimenom

Potpisuju se sve dobne skupine, Potpisuju se sve dobne skupine, a najviše radno aktivnia najviše radno aktivni


Piše: Josip Š[email protected]

GLOBALNO I LOKALNO

Hrvatska je ponovno u ratu, ovaj put kao �la-

nica NATO-a. Kao i mnogo puta prije, mi nismo željeli rat, no ne može se pobje�i od njega.

Smiješno kako vodstvo države izbjegava izgo-

voriti rije� rat, plaše�i se reakcija javnosti. Cijela se pri�a o ratu protiv islamskih ekstremista zamata u poli-ti�ki celofan tipa “dat �emo streljivo i oružje”, “ponudit �emo humanitarnu pomo�” i drugo. Ovih dana javnost je tek od ameri�kog gene-rala saznala da smo doista u pravom ratu, pa je to po-

stala vijest dana. Nažalost, ovaj �e rat dugo trajati i svi �e platiti stare dugove. To zna�i da �e platiti Europa, Amerika i sam Bliski istok, a onda i Hrvatska. Platit �e dugotrajno zanemarivanje ljudskih prava i nesre�enost me�unarodnih politi�kih odnosa.

Pravedno je u ovom slu�a-ju boriti se protiv ekstre-

mizma i ubijanja bez razlo-ga, koji se provodi u jednom dijelu svijeta u ime islamske države, bez obzira na to što je Amerika možda sukrivac za narastanje današnjega islamskog kalifata.

Miševi i medvjedi Ako netko ubija ljude u ime državne ideologije ili samo

zato što je netko druge vjere, tu sve prestaje. Pravo je sva-kog �ovjeka da živi i da ga ne ubijaju zbog toga jer je druga-�iji ili druge vjeroispovijesti.

Uostalom, svijet je dobro nau�io što zna�i ubija-

nje u ime ideologije ili vjere, bore�i se protiv fašizma u dvadesetom stolje�u. Zar se povijest ponavlja, sad u dru-gom obliku? Kad �e se jednom nau�iti da su vjere nastale za dobrobit ljudi, a ne za njihovo ubijanje?

U Drugom svjetskom ratu lju-di su se borili protiv fašiz-

ma, u Domovinskom ratu borili

smo se protiv okupacije i za slo-bodu zemlje. U ovom ratu borit �emo se za pravo na život svih ljudi prema njihovim vjerama i svjetonazorima te prava manji-na na život. Bit �e to novi hladni rat, iako sada tako ne izgleda, a linije tog rata ne�e više biti samo granice država, ve� i odre�eni sukobi unutar država.

Ujedinjeni narodi donose rezoluciju da se svi koji

ratuju na strani islamske dr-žave osude ako su državljani drugih država. S druge stra-ne, alžirski ekstremisti pogu-bili su još jednog humanitarca odsijecanjem glave, i to tamo gdje službeno nema rata, a zbog vojnog napada SAD-a.

Nažalost, �ini se kao da na Bliskom istoku nije bilo

dosta ratova i da veliki rat tek po�inje, rakete i bombe ne�e same donijeti mir. Suniti �ine 90 posto Muslimana u svije-tu i na tu kartu se danas igra, posljednji sunitski kalifat bilo je tursko carstvo. Zbog toga je me�unarodna koalicija koju predvodi SAD danas odjed-nom bez alternative.

Vodstvo naše države pak nas uvjerava da �emo pro-

�i onako poskrive�ki i pomalo kukavi�ki, kao miševi dok se tuku medvjedi, kao da nismo imali Nikolu Šubi�a Zrinskog. Umjesto da javno kaže da ide-mo u rat kao �lanica NATO

saveza zbog prava sva-kog �ovjeka na život. No i Amerika i Europa morat �e nau�iti da i veliki i mali narodi imaju ista prava na dostojan život.

Najnovijom odlukom Op-�inskog vije�a odustaje se od dogradnje vrti�a u Nedeliš�u. Ve� godinama govori se o po-trebi dogradnje i proširenja tamošnjeg vrti�a, no stvar ni-kako da se pomakne s mrtve to�ke.

- Imamo problem s prosto-rom vrti�a koji je jednostavno premalen. - govori predsjed-nik tamošnjega Op�inskog vije�a Mladen Posavec. - Go-dinama pokušavamo na�i rje-šenje tog problema, tim više što baš i nemamo mjesta za širenje. Naime, s jedne strane

Op�inski na�elnik Dar-ko Dania na sjednici je ina�e uvodno izvijestio vije�nike o stanju vezanom uz poplave na podru�ju Op�ine Nedeliš�e. Vije�nike je informirao kako je u no�i sa subote na nedjelju, s 13. na 14. rujna 2014., u 4 sati ujutro zaprimio dojavu od stra-ne Javne vatrogasne postrojbe �akovec kako je poplavljen Macinec. Odmah je sazvan Stožer civilne zaštite Op�ine Nedeliš�e te je dana vatroga-sna uzbuna i obaviještene su ostale nadležne službe. Ekipe su odmah izašle na teren, a

osim Macinca voda je ve� po-plavila Trnovec, zatim �re�an i dio Pretetinca i Dunjkovca, gdje je dodatni problem pred-stavljalo izlijevanje fekalnih voda iz kanalizacije. Uslijedilo je i prelijevanje vode iz potoka Trnave kod tri lokacije u Ne-deliš�u, te je kriti�no bilo kod Industrijske zone Nedeliš�e i u Sajmišnoj ulici. Uz oko 300 va-trogasaca u obranu od poplava uklju�ili su se i mnogi gra�ani pojedinih naselja. Tako je u 24 sata napunjeno i na kriti�na mjesta postavljeno 5.000 vre-�a s pijeskom. Uklju�eno je i 15

raspoloživih pumpi za ispum-pavanje vode, od kojih se nakon dužeg neprestanog rada njih pet pokvarilo. U Macincu su se otvorila tri klizišta, od kojih je jedno opasno za postoje�u pro-metnicu pa su zbog toga aktivi-rane potrebne službe za hitnu sanaciju. U ponedjeljak, 15. ruj-na vode je bilo još u Dunjkovcu i Pretetincu, te u naselju Parag, gdje je ispumpavaju pripadnici JVP-a �akovec. Koli�ina vode u Puš�inama, odnosno kod drav-skog nasipa u blizini Gornjeg Hraš�ana, tako�er se velikom brzinom pove�avala, ali, sre-

�om, nije došlo do prelijevanja. Rekao je kako �e se tijekom utorka i srijede voda povu�i iz preostalih dijelova te da �e se situacija normalizirati. Na�el-nik je rekao kako se štete još ne mogu procijeniti. Zahvalio je Stožeru civilne zaštite Op�ine Nedeliš�e, svim sugra�anima koji su se uklju�ili u aktivnosti obrane od poplave, Hrvatskim vodama, JVP-u �akovec, a po-sebno �lanovima vatrogasnih društava s podru�ja Op�ine Nedeliš�e koji su dali nemjerljiv doprinos u obrani od poplava i sprje�avanju ve�ih šteta.

IDE IZGRADNJA NOVE ŠKOLE u Nedeliš�u, a odustaje se od dogradnje vrti�a, koji bi se trebao preseliti u sadašnju zgradu Osnovne škole

Županija dala zeleno svjetlo, projekt se kandidira na EU fondoveU sadašnjoj školskoj zgradi osloba�aju se prostori u koje bi se preselio ili dio djece ili pak kompletan vrti�. Ako bi se preselio i samo dio djece, to ne bi bio problem jer je škola blizu, prakti�ki se radi o spojenim objekti-ma. �ak se razmišlja kako bi u staru školu preselila i Op�ina, kao i tamošnje udruge, a u prostor starog vrti�a Memorijalna zbirka Andrije Lesingera…

Potpredsjednica Vije�a Darin-ka Pergar rekla je kako u naseljima Pretetinec i Slakovec ulice nisu imenovane te da ku�ni brojevi s jedne strane ulica ne odgovaraju onima s druge strane, zbog �ega je vrlo teško prona�i odre�ena doma�instva, posebno onima koji ne poznaju dijelove ovih naselja. Predložila je da na po�etku svake ulice stave table s ku�nim broje-vima u tim ulicama radi lakšeg snalaženja.

Vije�nica Nataša Vr�ek pro-�itala je pismo �lanova DVD-a Nedeliš�e koji su zbog sve ve�eg broja intervencija, a prema tome i nabave potrebne opreme i obu�a-vanja vatrogasaca, prisiljeni izgra-diti novo spremište s garažama i nadograditi postoje�e prostorije. Za sve su ve� izradili projekte i ishodili potrebne dozvole te �e aktivirati gradilište kako se one ne bi ponovno morale obnavljati. Procijenjena vrijednost radova je oko 2,5 milijuna kuna te su se obratili Op�inskom vije�u da se u prora�unu osiguraju sredstva za su�inanciranje ovog projekta, a sa-mi su preuzeli obvezu �inanciranja sukladno svojim mogu�nostima.

Vije�nik Ivan Marciuš pod-sjetio je kako je u travnju posta-vio upit vezano uz poslovanje Me�imurskih voda d.o.o. i Me�i-murje plina d.o.o. te su u srpnju obznanjeni rezultati poslovanja ovih tvrtki. Pitao je zbog �ega su, unato� velikom plusu u poslova-nju Me�imurje plina d.o.o., potro-ša�i, i to uglavnom umirovljenici, primili velike iznose za potrošnju plina u travnju, kada se više nije tako grijalo, o �emu je bilo rije�i i na Savjetu za zaštitu potroša�a. Zanima ga i što je s dogradnjom Dje�jeg vrti�a u Nedeliš�u.

Vije�nik Silvije Bacinger upo-zorio je kako nesavjesni voza�i kod semafora u Nedeliš�u koriste pokrajnju usporednu uli�icu da bi zaobišli semafor kada se propu-štaju pješaci te zbog velike brzine ugrožavaju i pješake i ostale sudio-nike u prometu prilikom povratka na glavnu cestu. Predložio je da se postave usporiva�i prometa u toj uli�ici, te da se kod pješa�kog pri-jelaza preko puta Školske ulice na sjevernom ulazu u Puš�inama po-stavi treptaju�e svjetlo kao znak upozorenja voza�ima koji velikom brzinom ulaze u naselje. Na�elnik Darko Dania kazao je kako podr-

žava prijedlog da se u Pretetincu i Slakovcu na po�ecima ulica posta-ve table s ku�nim brojevima.

Vezano uz pismo �lanova DVD-a Nedeliš�e, rekao je kako je upoznat s namjerom izgradnje spremišta i dogradnje postoje-�eg objekta te da je osobno sa za-povjednikom obilazio poslovne banke kako bi se Društvu osigu-rali povoljniji uvjeti �inancira-nja. Napomenuo je kako je DVD Nedeliš�e svojim radom zadužio ovo i druga naselja te da �e ruko-vodstvo Op�ine u�initi sve da mu pomogne u ostvarenju tog projek-ta. Kako zbog drugih obveza, kao što su �inanciranje SRC-a Trate i 8 milijuna kuna za kanalizaciju u preostalim naseljima, a potom i za sanaciju prometnica, u op�inskom prora�unu nije mogu�e osigurati tako velika sredstva. No, Op�ina �e pomo�i i zajedno s Društvom taj projekt kandidirati na natje�a-je pri fondovima, kako bi se tamo osigurala potrebna sredstva.

Na�elnik je rekao kako �e se na jednu od idu�ih sjednica po-zvati direktor Me�imurje plina d.o.o. da pojasni problematiku uz pove�anje troškova grijanja, dok je vezano uz dogradnju vrti�a rekao kako se zasad od toga odustalo. Naime, od prošle sjednice Vije�a Me�imurska županija dala je su-glasnost za izgradnju nove zgrade Osnovne škole u Nedeliš�u, �ime se otvara mogu�nost da se za starije grupe djece otvore odjeli u zgradi sadašnje škole. Nadalje, s obzirom na najave nadležnog Ministarstva da �e se uvesti devet razreda osnovne škole, odnosno da �e biti nulti razred, to zna�i da bi se 50 do 60 djece starije dobi izuzelo iz vrti�a, �ime se rastere-�uje vrti�. Tako�er je rekao kako ima informaciju da se u Nedeliš�u otvara privatni vrti� pa �e biti mo-gu�nosti upisa djece u njega i da su to sve razlozi zbog kojih sada nije planirana dogradnja vrti�a.

Na�elnik Dania složio se s prijedlogom da se u Nedeliš�u u uli�ici kod semafora postave us-poriva�i prometa, ujedno dodav-ši da �e se Hrvatskim cestama u suradnji s Policijskom upravom me�imurskom uputiti dopis za postavljanje treptaju�ega upozo-ravaju�eg svjetla kod pješa�kog prijelaza na ulazu u Puš�inama, s obzirom na to da se radi o držav-noj cesti. (infa)

je privatni posjed koji ne mo-žemo otkupiti pa smo izradili i idejno rješenje za proširenje nauštrb vanjskog prostora postoje�eg objekta. Time bi dobili dodatne prostore, ali bi izgubili dio dje�jeg igrališta. No, i to iziskuje sredstva koja Op�ina trenutno nema.

Sadašnja zgrada Osnovne škole

postala bi dje�ji vrti�S druge strane, kaže, i

zgrada škole je stara i traži obnovu ili pak izgradnju. Ka-ko je Županija kao osniva� dala zeleno svjetlo za novu školsku zgradu, stvari su se promije-nile. - S jedne strane, sada se projekt izgradnje nove škole može kandidirati prema Vla-di i fondovima EU-a, a s druge se strane u sadašnjoj školskoj zgradi osloba�aju prostori u koje bi se preselio ili dio djece ili pak kompletan vrti�. Ako bi se preselio i samo dio dje-ce, to ne bi bio problem jer je škola blizu, prakti�ki se radi

o spojenim objektima. �ak se razmišlja kako bi u staru školu preselila i Op�ina, kao i tamoš-nje udruge, a u prostor starog vrti�a Memorijalna zbirka An-drije Lesingera.

No, to je za sada zamisao na kojoj se intenzivno radi, dodaje Posavec, te kaže kako u tom dijelu imaju i podršku roditelja.

- Iako je vrti� prenapu�en i u grupama ima više djece ne-go što to propisuje pedagoški standard, objašnjava, u njemu se radi dobro, i to na zadovolj-stvo roditelja. S djecom se radi profesionalno, s puno ljubavi,

�ak i prema individualnim sklonostima. Angažirani su i psiholozi i pedagozi, polaze ga i djeca s posebnim potrebama, jedino nam nedostaju jaslice pa takva djeca polaze �ako-ve�ke vrti�e. Istina, ima djece i po varaždinskim vrti�ima, i to �iji roditelji tamo rade. Bez obzira u kom su vrti�u, Op�ina za svu djecu subvencionira 50 % cijene.

Tako�er, kako kaže Posa-vec, postoje i naznake kako �e se u Op�ini otvoriti privatni vrti� koji bi onda mogao zbri-nuti odre�eni broj djece. (Vla-sta Vugrinec)

Uspješno sprije�ene ve�e štete od poplava

Predsjednik OV-a Mladen Posavec

U sadašnju zgradu OŠ Nedeliš�e nakon izgradnje nove trebao bi se preseliti vrti�

Aktualni sat


PIŠE: ROBERTA RADOVI�

Zajedni�ka sjednica na temu poboljšanja uvjeta ži-vota gra�ana koji žive u za-padnom dijelu �akovcu odr-žana je 17. rujna u Domu sin-dikata. Moderator sjednice bila je Štefanija Damjanovi�, predsjednica Gradskog kota-ra �akovec - zapad. O aktual-noj problematici komunalija, selektiranju i postupanju s otpadom u stambenim zgra-dama te pripremi zgrada za apliciranje na natje�aje za energetsku u�inkovitost go-vorili su Dražen Bari�, pro-�elnik Upravnog odjela za


FOTO: ZLATKO VRZAN

Dobrovoljno vatrogasno društvo Mursko Središ�e uputilo je gradona�elniku prijedlog za izmjenu odluke o komunalnoj naknadi, kojim bi se komunalne naknade oslo-bodili aktivni operativni �la-novi DVD-a na podru�ju Grada Mursko Središ�e, prema spi-sku imena vatrogasaca koji �e Gradu dostaviti nadležna dobrovoljna društva i koji �e biti javno objavljen. Prijedlog odluke dostavit �e se Grad-skom vije�u na razmatranje i usvajanje.

Prihva�ena je ponuda Elektre za popunu javne ra-svjete u ulici Matije Gupca u Murskom Središ�u, u iznosu od 4.898,96 kuna uklju�uju-�i PDV, za dva nova kompleta javne rasvjete i izmicanje jed-noga rasvjetnog stupa.

Grad Mursko Središ�e je od Elektre �akovec dobio elektroenergetsku suglasnost za produženje javne rasvjete za tri rasvjetna tijela u ulici Franje Koroša u Murskom Središ�u, te �e ista biti puštena

ŠTO MU�I žitelje Gradskog kotara �akovec - zapad?

Stanari se žale na premalo mjesta za pNajžeš�u raspravu izazvala su prebu-kirana parkirališta, ošte�eni nogostupi i certificiranje stam-benih zgrada

VATROGASCI SPASITELJI Murskog Središ�a od poplave s pravom traže:

Oslobodite nas komunalne naknade

U Murskom Središ�u postavit �e se spomen-plo�a na povijesni vodostaj Mure od 536 centimetara i uspješnu obranu od poplave

Skela opet može ploviti

Skela Mursko Središ�e - Fusek od 1. listopada pa do kraja plovne sezone do 30. listopada plovit �e Mu-rom svaki dan u vremenu 7 - 8, 11 - 12, 14 - 15 te 18 - 19 sati, jer je riješen pravni status skelara i skela mo-že službeno ploviti. Izvan navedenoga propisanog radnog vremena i izvan plovidbene sezone skela mogu�a je plovidba ske-lom isklju�ivo na zahtjev korisnika te prema osob-nom dogovoru korisnika sa skelarom, i uz posebno pla�anje usluge vožnje skele, po cijeni od 10 ku-na po osobi za oba pravca. Karte �e napla�ivati skelar uz izdavanje istih, a ubra-na sredstva upla�ivat �e u gradsku blagajnu.

u probni pogon u najkra�em roku.

Predsjednici mjesnih odbora zadužuju se da oba-ve popis rasvjetnih tijela na podru�ju svih naselja u cilju naru�ivanja popravka javne rasvjete.

Temeljem dobivene sugla-snosti od strane Vije�a rodite-lja i Školskog odbora Osnovne škole Mursko Središ�e prihva-�eno je da Grad Mursko Sre-diš�e u Hlapi�ini, ispred druš-tvenog doma, kod Podru�ne osnovne škole uredi stajalište za autobus za prijevoz osnov-noškolske djece, najkasnije do 1. listopada ove godine.

Proveden je postupak javnog otvaranja ponuda pri-stiglih po natje�aju za izvo-�enje radova produžetka pješa�ko-biciklisti�ke staze u Križovcu. Pristiglo je pet po-nuda, i to: TEGRA u iznosu od 433.752 kuna, TEAM GRA�E-NJE Mursko Središ�e u iznosu od 449.938,88 kuna, PAVLIC ASFALT BETON Gori�an u iznosu od 434.707,50 kuna, BLAŽON USLUGE GRA�E-VINSKOM MEHANIZACIJOM Mursko Središ�e u iznosu od 461.973,75 kuna, AUTO-

PRIJEVOZ NISKOGRADNJA Mursko Središ�e u iznosu od 444.640,75 kuna.

Sve cijene iskazane su s uklju�enim PDV-om. Kao naj-povoljnija odabrana je ponu-da �irme TEGRA iz �akovca, u iznosu od 433.752 kuna.

Spomen-plo�a na vodostaj: 536 cmZvonkoVrtari�, zamjenik

gradona�elnika, te referent za graditeljstvo Antun Šimuni� i komunalni redar Drago Bel-še zadužuju se za narudžbu i

postavljanje natpisnih plo�a najvišeg vodostaja rijeke Mu-re, koji je dana 15. rujna 2014. godine iznosio 536 cm.

Gradona�elnik prima na znanje pritužbe mještana Pe-klenice, iz ulice Marof, glede prometovanja teške poljo-privredne mehanizacije po navedenoj ulici, te zadužuje komunalni odjel za postavlja-nje odgovaraju�ih prometnih znakova zabrane s obzirom na dostupnost obradivim parce-lama kroz druge poljske pu-tove.

Gradona�elnik Dražen Sr-pak odlu�io je da se poprave ošte�eni poljski putova usli-jed loših vremenskih uvjeta i prometovanja teške poljopri-vredne mehanizacije. Zadužio je Miljena Zobi�a iz Murskog Središ�a za izradu popisa naj�eš�ih korisnika poljskih putova.

Drago Belše, komunalni redar, i predsjednici mjesnih odbora zadužuju se za izradu popisa poljskih putova koji su zarasli granjem radi njihova ure�enja.

Komunalni odjel Grada Mursko Sreiš�e dobio je nalog sanacije drve�a koja ošte�uju stazu i ograde u ulici Vladimi-ra Nazora u Murskom Sredi-š�u, rušenjem onog koje ošte-

Dvadeset minuta za pitanja nije bilo dostatno za sve probleme o kojima su predstavnici stambenih zgrada željeli raspravljati

Ošte�eni nogostup izazvao je prevrtanje osoba u invalidskim kolicima. Najavljena je i mogu�a tužba usmjerena prema Gradu �akovcu I parkirališna mjesta su ili ošte�ena ili prebukirana

komunalno gospodarstvo, Ivica Perho�, tehni�ki direk-tor GKP-a �akom, i Velimir Ma�ari�, direktor GP-a Sta-norad, koji je naglasio kako se investicijska obnova poje-dinih zgrada u ovim kvarto-vima nije provodila �ak više od 30 ili 40 godina.

Certificiranje zgrada

Obnova zgrada �e, kako je kazao, krenuti u skladu sa zakonskom regulativom, a prvi korak je certi�iciranje zgrada. Nakon kvalitetnog certi�ikata, kazao je Ma�ari�, radi se glavni projekt za koji je potrebna natpolovi�na su-glasnost suvlasnika zgrade. Država su�inancira projek-tnu dokumentaciju u iznosu od 100 %, uz uvjet da se u ob-novu krene najkasnije u roku

od dvije godine. Preporu�io je stambenim zgradama što prije krenuti u postupak cer-ti�iciranja. Energetskom ob-novom dobiva se kvalitetnija nekretnina kojoj se automat-ski uve�ava i njezina �inancij-ska vrijednost.

Ivica Perho� istaknuo je speci�i�nost života u stambe-noj zgradi (u kojoj i sam živi) te problematiku zbrinjavanja otpada. Uo�eni su problemi oko održavanja �isto�e zele-nih otoka i odvoza glomaznog otpada u Vukovarskoj ulici i pripadaju�oj zoni solitera, jer dio stanara ne poštuje termi-

ne odvoza i neodgovorno od-laže otpad. Kako je naglasio, stanari su ti koji moraju prvo sami donijeti odluke o organi-zaciji i na�inu života u stam-benim zgradama, a potom uz potporu odgovaraju�ih institucija do�i do kona�nih i željenih rješenja, s ciljem po-boljšanja postoje�ih uvjeta.

Problem parkiranja

Pitanja gra�ana dotakla su problem parkiranja u Vu-kovarskoj ulici, gdje je uo�eno pove�anje parkiranja vlasni-ka automobila koji dolaze iz susjednih naselja, pa �ak i iz Varaždina i Koprivnice. Izne-sen je i prijedlog da se s ciljem uvo�enja reda uvede i naplata parkirališta za stanare pripa-daju�ih zgrada i solitera.

Stambene zgrade u ulici Ivana pl. Zajca muku mu�e s nogostupom i biciklisti�-


Pogrešno je tuma�enje da se država ma�ehinski pona-šala prema nama, jer država nije uvjetovala potpisivanje ugovora za sanaciju odlaga-lišta, reagirali su vije�nici

SDP-a na govor vladaju�ih na sve�anoj sjednici uz Dan Op�ine.

- �ekali smo šest godina da netko od �elnika naše Op-�ine javno progovori o minu-

su koji prije�i bilo kakav ra-zvoj naše Op�ine. Mi vije�nici SDP-a Vratišinca cijelo smo vrijeme ukazivali i opominjali za štetni ugovor koji je u ime Op�ine Vratišinec potpisao

Šestogodišnji trud An-drije Borisa iz Lapšine pro-pao je u no�i s prošlog pet-ka na subotu, kada je jako nevrijeme pra�eno vjetrom i obilnom kišom zahvatilo Me�imurje i ostatak Hr-vatske. U toj no�i stradao je njegov vo�njak koji se nalazi kod grani�nog prijelaza Bu-kovje. Vjetar je uništio oko 0,8 hektara vo�njaka na ko-jem je bila posa�ena sorta zlatni delišes.

- Vjetar se najvjerojat-nije povukao pod mrežu za zaštitu od tu�e te srušio sta-bla i betonske stupove. Dru-ga�ije objašnjenje ne vidim jer je sve bilo napravljeno po standardima kako nalaže struka. - kazao je nemo�no Andrija Boris kada nam je drugi dan nakon nevreme-na, u nedjelju, pokazivao svoj uništeni vo�njak koji je izgledao katastrofalno. Sna-ga vjetra srušila je i prelomi-

la betonske stupove na tom dijelu vo�njaka te iš�upala vo�ke iz zemlje.

Ogromna šteta�eoni stupovi sa sidrom

te nekoliko vo�aka stajali su uspravno samo na po�etku i na kraju redova. Ostatak vo�aka odli�nog uroda po-legnut je na zemlju i potpu-no uništen. Na preostalom dijelu vo�njaka posa�ena je sorta idared, no tamo vo�ke nisu iš�upane, iako se na vi-di lagana nagnutost vo�aka i stupova u jednu stranu.

Ovaj tjedan Boris je na-mjeravao krenuti u berbu jabuka, no sada �e berba biti znatno otežana, a ja-buke �e se mo�i iskoristiti samo za industrijsku prera-du. - U vo�njak smo uložili jako puno. Primjenjujemo navodnjavanje na �itavom vo�njaku. Htjeli smo da to bude moderan i �iksan vo�-

OSVRT KLUBA vije�nika SDP-a na sve�anu sjednicu Op�ine Vratišinec

Vladaju�i bez osje�aja odgovornosti

ZBRAJAJU SE ŠTETE od nevremena u gornjem kraju

Vjetar uništio vo�njak Vjetar uništio vo�njak Andrije Borisa u BukovjuAndrije Borisa u Bukovju

Andrija Boris pokazuje razmjere štete u svom vo�njaku

Srušena stabla jabuka u vo�njaku

njak te da bude zašti�en od tu�e i vjetra, a sada je sve uništeno. - kazao je Andrija Boris, koji je u nedoumici što u�initi dalje. S jedne strane, postoji mogu�nost

da ne�e i�i u obnovu vo�-njaka, no, s druge strane, smatra da bi ipak bilo šteta pustiti sve kad je toliko bilo uloženo u njega. Uništeni je vo�njak taj dan došao

pogledati i Radenko Haži�, vinar, vinogradar i vo�ar iz Jurov�aka, koji je kazao da takvo što još nije vidio da bi se ovdje dogodilo. (Sanja Heric)

parking

�uje sadnju i sadnjom novog drve�a, te da se obavi sanacija asfalta na stazama.

Jednako tako Komunalni odjel zadužen je i za provo-�enje poslova sanacije šahta na cesti u ulici Matije Gupca u Murskom Središ�u, nedaleko od Pansiona “Ilonka”.

Zvonko Vrtari�, zamjenik gradona�elnika i predsjed-nik Povjerenstva za sanaciju štete od poplave, zadužen je za izradu popisa ku�a koje su ošte�ene poplavom rijeke Muri i izlijevanjem oborin-skih voda tijekom rujna, kako bi Povjerenstvo u najkra�em mogu�em roku raspodijelilo sredstva za sanaciju šteta. Komunalni odjel zadužen je poslove ure�enja odvodnog kanala u ulicama Marka Ko-va�a - Maksima Gorkog - Jo-sipa Broza Tita u Murskom Središ�u.

Gradona�elnik je naložio ispitivanje kvalitete vode izvo-ra Curek na šetnici u Murskom Središ�u.

Drago Belše, komunalni redar, zadužen je za dogo-vor s koncesionarom groblja Peklenica - Križovec u svrhu ure�enje groblja za dan Svih svetih.

Na groblju Peklenica potrebno je uz nova grobna mjesta urediti pješa�ke staze s oplo�nicima, za što se zadu-žuje predsjednica VMO-a Pe-klenica i komunalni odjel.

kom stazom koju je oštetilo korijenje drve�a, što pose-bice otežava prolaz dje�jim kolicima i invalidima. �ak je došlo i do prevrtanja oso-ba u invalidskim kolicima uslijed ošte�enih nogostu-pa. Najavljene su i tužbe gra�ana usmjerene prema Gradu �akovcu ukoliko se ta ošte�enja ne saniraju. U istom kvartu uo�en je i problem nepravovremene košnje trave u dijelu prema školskim ustanovama. Ži-telji tog kvarta uputili su i primjedbe oko održavanja postoje�ih pješa�kih prijela-za, potrebe još jedne “zebre” u smjeru trgova�kog centra Konzum, zatim višekratne deratizacije u zgradama, cu-renje biootpada po promet-nicma pri njegovom odvozu, održavanja dje�jih igrališta i pripadaju�ih koševa za sme-�e te ograda i prostora oko školskih igrališta.

Ukazano je i na potrebu izgradnje sigurnog i kvali-tetnog pješa�kog puta pre-ma centru grada iz smjera novoga stambenog bloka kod tenis igrališta Franje Pun�eca, odnosno na pro-blem držanja ku�nih ljubi-maca koji vrše nuždu u pro-storu zgrada.

Sljede�a sjednica najav-ljena je kraj mjeseca listopa-da uz još jednu goru�u temu - plin i dimnjaci. O�ekuje se dolazak predstavnika Me�i-murje plina i dimnja�ara

na�elnik Op�ine, gospodin Zdravko Mlinari�.

Po usvojenom Planu gos-podarenja otpadom sanacija odlagališta otpada Projnice iznosila je 1.689.654,25 kn, a po stvarno izvedenim ra-dovima sanacija odlagališta bila je u iznosu 3.670.415,29 kn.

Pogrešno je tuma�enje da se država ma�ehinski pona-šala prema nama, jer država nije uvjetovala potpisivanje takvog ugovora, a ugovor nije bio prezentiran vije�nicima. Na�elnik uporno uvjerava vi-je�nike da �e revidirati ugo-vor s Fondom, no mišljenja smo da je to malo vjerojatno. Iz svega proizlazi da nared-nih pet godina mi ne�emo

imati nikakve investicije, jer je na�elnik usmeno dogovo-rio obro�nu otplatu dugova-nja izvo�a�u radova (30.000 kuna mjese�no) da otplati dug bez kamata, kojih se izvo�a� radova odrekao. Što re�i osim: daj nam, Bože, što više takvih izvo�a�a radova na podru�ju naše Op�ine. U me�uvremenu �e mještani pla�ati zaposlenike na njihov teret, te �e se još zaposleni-ci nagra�ivati pove�anjem pla�e kroz izmišljeno radno mjesto, i sve to uz blagoslov vladaju�e koalicije, koji su sretni da su tu gdje jesu, bez osje�aja odgovornosti. - stoji u osvrtu koji je poslao Klub vije�nika SDP-a u Op�inskom vije�u Vratišinec. (BMO)

14 Poljodjelstvo 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

ULJARA BISTERVRŠI OTKUP SUHIH KOŠTICA GOLICA PO CIJENI OD 25 kn/kg info: 091/7276 721 040/633 321

ISPLATA ODMAH!

le godine, ali to svejedno nije skidalo osmijeh s lica ljudi za-te�enih u vinogradima. Pje-sma i ‘’huškanje’’ orili su se s brijega na brijeg, a za dobro raspoloženje bilo je zaslužno i sunce koje se prethodnih da-na teško moglo vidjeti u ovom kraju.

Berba u Železnoj Gori

U obilasku terena ovaj put naišli smo na berbu grož�a kod Radoslava Fer-lina u Železnoj Gori, u �ijem su vinogradu vrijedni bera-�i pobrali oko sedam tona grož�a. Okupljanje bera�a zapo�elo je u pola osam uju-tro. Nakon što se popilo do-ma�e rakije od kruške, šljive i marelice te pojelo nekoliko orehnja�a i makovnja�a, koje je pripremila doma�i-ca Jožica, to�no u osam sati krenulo se u berbu grož�a. Me�u okupljenim bera�ima na berbi su se, osim doma-�ih ljudi, našli i Beli�anci koji su ovaj put umjesto u berbu krumpira krenuli u berbu grož�a. - Bilo je teško nositi putu punu grož�a u ovaj str-mi brijeg, ali uz malo dobre volje sve se može. Kod nas je samo ravnica, ali je unato� tome lijepo u gornjem kraju. Prekrasna je priroda, a i cure iz ovog kraja. - rekao nam je u šali Domagoj Trstenjak iz Belice, koji ve� drugu godi-

KONA�NO JE VESELO U VINOGRADIMA - berbe su u punom jeku, posjetili smo jednu od bezbrojnih u Železnoj Gori

Beli�anci berbu krumpira zamijenili berbom grož�a

- Bilo je teško nositi putu punu grož�a u ovaj strmi brijeg, ali uz malo dobre volje sve se

može. Kod nas je samo ravnica, ali je unato� tome lijepo u gornjem kraju. Prekrasna je pri-

roda, a i cure iz ovog kraja. - rekao nam je u šali Domagoj Trstenjak iz Belice

TEKST I FOTO: SANJA HERIC

Prošli vikend gornje Me-�imurje zahvatila je groznica

berbi grož�a pa su veliki i mali vinogradari imali su pune ru-ke posla. Vremenski uvjeti za dozrijevanje grož�a, doduše, nisu bili toliko dobri kao proš-

nu odlazi u berbu grož�a u Železnu Goru.

Nakon berbe - okrjepa i druženje

Nakon napornog rada u vinogradu u popodnevnim je satima slijedila zaslužena okrjepa, a druženje se nasta-vilo do kasnove�ernjih sati. Vlasnik vinograda Radoslav Ferlin bio je zadovoljan ber-bom jer je ova godina bila izuzetno teška i zahtjevna za održavanje grož�a, iako je urod grož�a bio manji za trideset posto. Berba grož�a pokazala se još jedanput kao odli�na prilika za druženje s dragim ljudima uz doma�u hranu i kvalitetnu vinsku kapljicu.I stari i mladi u berbi grož�a koja je punom parom krenula prošli vikend

Domagoj iz Belice primio se uloge putara

Nakon napornog rada uslijedili su okrjepa i druženje sve do kraja dana

Dobra kapljica uvijek dobro do�e u predahu

1526. rujna 2014. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (biv-ša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis� �ka ambulan-ta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. �a-kovec, Nikole Pavi�a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu�ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinar-ska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ�E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DO-NJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

�AKOVE�KI SAJAM I PLAC

- šljive 12 kn/kg

- nektarine 12 kn/kg

- breskve 15 kn/kg

- mandarine 10 kn/kg

- raj�ica 10 kn/kg

- endivija 12 kn/kg

- patlidžani 6 kn/kg

- kiselo zelje 12 kn/kg

- kesteni 15 kn/kg

- šampinjoni 22 kn/kg

- bukova�e 13 kn/500 g

- ma�uhice 3 kn

- mul� � ore 5-25 kn

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

ANEMIJA

Dođite i razgledajte

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova

za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

te

Plodovi jeseni - najavili jesen

Anemija je naj�eš�a sku-pina hematoloških bolesti. To je stanje kada je u orga-nizmu smanjen broj eritro-cita odnosno koncentracija hemoglobina ili vrijednost hematokrita. Anemija je jedan od �estih simptoma raznih bolesti. Budu�i da je terapijski pristup razli�it, važno je odrediti da li je ane-mija samostalna bolest ili je simptom neke druge bolesti. Osnovni simptomi kod ane-mije su blijede ili ikteri�ne sluznice, životinje su mirne i apati�ne. �esto je prisutna tahikardija i poja�ani udarci bila.Anemiju definira sma-njena koncentracija hemo-globina, smanjen hematokrit ili snižen broj eritrocita u cirkulaciji fiziološke hidrira-ne životinje. Pojavljuje se u slu�aju neravnoteže izme�u proizvodnje i razgradnje eri-trocita. Anemija je �est kli-ni�ki i laboratorijski nalaz u veterinarskoj praksi ali nije kona�na dijagnoza.Klini�ki znakovi anemije su bljedilo, anoreksija, letargija, slabost, dispneja, kolaps, tahipneja i

tahikardija. Oni variraju ovi-sno o brzini razvoja anemije, koli�ini izgubljenih stanica i mogu�oj kardiopulmonalnoj adaptaciji životinje na ma-njak hemoglobina. Kroni�ni tijek razvoja anemije aktivira kompenzacijske mehanizme i zato jaku anemiju ne moraju pratiti odgovaraju�i klini�ki zakovi, dok relativno blaga akutna anemija može pota-knuti ozbiljne poreme�aje. U takvim su stanjima nužne laboratorijske pretrage. Pri utvr�ivanju anemije osnovni je zadatak veterinara usta-noviti njezin uzrok kako bi je mogao pravilno lije�iti te preventivnim postupcima sprije�iti ponovni razvoj ako je to mogu�e.

Nekoliko je na�ina za klasifikaciju anemija koje mogu pomo�i klini�aru u identifikaciji uzroka i njezina razvoja: 1. Prema volumenu plazme, 2. Prema volumenu eritrocita i sadržaju hemo-globina i 3. Prema stupnju regeneracije. Prema tome je li volumen plazme fiziološki ili pove�an, anemije možemo

podijeliti na apsolutne i re-lativne. U slu�aju apsolutnih anemija volumen plazme je fiziološki, a u relativnima je normalan broj eritrocita ali u pove�anom volumenu plazme (hemodilucija, gra-vidnost). Prema volumenu stanica (MCV-u) anemije možemo podijeliti na: 1. Mikrocitno-hipokromne (obilježava ih sniženi MCV i sniženi MCH). U tu skupinu se ubrajaju sideropeni�ne anemije i/ili kod kroni�nog krvarenja. 2. Normocitno-normokromne (fiziološki MCV, fiziološki MCH, nerege-neracijske anemije). Naj�eš�e nastaje zbog supresije eritro-poeze kod kroni�nih bolesti 3. Makrocitno- hipokromne (Povišeni MCV, sniženi MCH, regeneracijske anemije). Ma-krocitno hipokromna ane-mija je tipi�na za krvarenje i hemolizu eritrocita.Prema stupnju regeneracije anemi-je dijelimo na regeneracijske (hemoliti�ke i hemoragijske) i neregeneracijske (primar-ne ili sekundarne bolesti ko-štane srži). Regenerativne

anemije su obi�no akutne, dok su neregenerativne pe-rakutne (npr.gubitak krvi ili hemoliza koja traje manje od 48h) ili kroni�ne.

U praksi naj�eš�e se ipak susre�emo s hemoliti�kim anemijama koje su naj�eš�e posljedica zaraznih bolesti, prije svega piroplazmoze i leptospiroze ili pak hemora-gijskim anemijama koje su posljedica kirurških zahva-ta ili nekih trauma kod kojih životinja iskrvari u tjelesne šupljine.

Zbog svega navedenog klini�ar mora prvo postavi-ti to�nu dijagnozu i tek onda špristupiti lije�enju. Ponekad je dovoljno anemije lije�iti medikametozno, no ipak u ve�ini težih slu�ajeva nužna je trans�uzija krvi koja je i danas nezamjenjiva meto-da lije�enja. U veterinarskoj medicini još uvijek trans�u-zija krvi se premalo koristi prije svega nemogu�nosti skladištenja krvi na duže vrijeme.

Ivan Taradi, univ. mag.vet. med.

Kesteni, kiselo zelje, ma�uhice i multiflore na �akove�kom placu i u do-slovnom su smislu najavili jesen i u drugi plan bacili ljetnu ponudu vo�a i po-vr�e, koje se može izbrojiti tek na prste jedne ruke.

Prvi krupni i svje-že ubrani kesteni stigli direktno iz naših šuma, razumljivo, zasad drže relativnu visoku cijenu. Ista stvar je i s multiflo-rama kojih, istina, ima u puno varijeteta i boja, no još uvijek nisu u punom cvatu i u punom rastu. Je-senskoj ponudi pridružile su se i sve ve�e i ljepše gla-vice endivije i radi�a, bilo da se radi o žutom ili pak crvenom. I dok u našim doma�instvima još uvijek nije vrijeme za kiseljenje zelja, ljubitelji sarme ve�

ga mogu kupiti, i to ono do-ma�e. Pojavile su se i prve mandarine, pridruživši se tako ponudi grož�a sor-te muškat, nektarinama, breskvama, jabukama te posljednjim ovogodišnjim izdancima malina i kupina. (vv)

16 Moj vrt 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

26. rujna – Dan korijenaSpremanje korjenas� h biljaka obavit �emo na dane korijena u vrijeme presadnje, �ime �emo poboljša� uvjete za njihovo skladi-štenje.

27. rujna – Dan korijena do 10 sa� ; od 11 sa� biljke cvijetaIza 11 sati skupljamo mlade koprive za �aj, ribamo kupus za kiseljenje, radimo s p�elama.

28. rujna – Dan cvijeta Skupljamo mlade koprive za �aj, ribamo kupus. Radimo s p�elama.

29. rujna – Dan lista – Miholje Oko Miholja pobrat �emo listove velike pe-ku�e koprive. Posušene ih koris� mo za �aj, smrvljene pak kao dodatak brašnu kod pe-�enja kruha. Kopriva ure�uje procese željeza i u te dane procesi su posebni jer se radi o meteornom željezu koje ja�a volju te daje Mihaelovu hrabrost.

30. rujna – Dan lista Lisnate biljke koje mogu osta� dulje u vrtu prskamo kod prodora hladnog vremena pri-pravkom 507. Kraj presadnje u 20 sa� .

1. listopada – Dan ploda Sijemo ozime žitarice, ubiremo vo�e.

2. listopada – Dan plodaVo�e ubiremo u vremenu za ubiranje (izme-�u 1. i 13. listopada). To je posebno dobro za zimnicu. Najbolji su dani 1. i 2. listopada, a jako su dobri i Dani cvijeta.

VAŠ VRT

VRTLARICA

BERNARDIN VRTŽeli od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

27. rujnod 11 sIza 11 s�aj, ribap�elama

28. rujSkupljamkupus. R

29 ruj

Kompostiranje Kompostiranje kao pomo� kao pomo� prirodi prirodi

Prošli smo Vas tjedan na-govarali na kompostiranje. Vi ste dobri, pomažete prirodi. Sad je na redu tehni�ki dio pri�e. Najjednostavnije je da organski otpad složimo na hr-pu. Hrpa bi trebala biti visoka oko 1-1,5 m, isto toliko široka, a dužina hrpe ovisi o koli�ini materijala koji imamo na ras-polaganju.

U ku�anstvima s ma-lim brojem �lanova i malom oku�nicom obi�no nema do-voljno biomaterijala za veli-ke slobodnostoje�e hrpe, pa biootpad možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. Postoje i gotovi, manje lijepi, ali prak-ti�ni komposteri od plasti�nih materijala. Tako štedimo pro-stor, a vrtu i kompostištu osi-guravamo uredan izgled. Za ovakav na�in kompostiranja u vrtu moramo predvidjeti po-vršinu od najmanje 3-4 m2.

Kompostiranje u hrpa-ma omogu�uje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozra�nosti. Ne-dostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trgovina.

Ako se odlu�imo za naj-jednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz prakti�nih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za od-laganje suhoga drvenastog vrtnog otpada. Površina koju �e zauzeti kompostište ovisi o veli�ini vrta i oku�nice, a mi-nimalna potrebna površina iznosi 3-4 m2.

Na jednom mjestu sku-pljamo zalihe suhoga drvena-stog otpada iz vrta (liš�e, suho pru�e, usitnjeno granje, gran-�ice) i drugi sli�ni suhi otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i pobolj-šavmo strukturu otpada na-mijenjenog kompostiranju.

Za kompost je dobro oda-brati blago nagnuto mjesto u sjeni nekog drveta ili velikog

grma. Hrpu treba slagati di-rektno na zemlji. Nikako pod kompost stavljati folije ili sli�-ne materijale.

Kad po�injemo slaganje kompostne hrpe, prvo sta-vimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, gran�ice, iverje). Na nju stav-ljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno). Pri-tom ga uvijek miješamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se ne-utralizirali mirisi i sprije�ilo skupljanje mušica. Hrpu po-vremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno ma-terijala, a najkasnije nakon tri mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. na�inimo kona�nu kompostnu hrpu koju ostavimo da dozrijeva. Pritom provjerimo vlažnost materijala, pobrinemo se za prozra�nost, hrpu pokrijemo. Kompostiranje te�e dalje ta-ko da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opi-sani na�in, na istom mjestu (privremena hrpa). Najkasni-je poslije tri mjeseca materi-jal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva. Poželjno je prethodno rastresti mate-rijal na hrpi gdje dozrijeva, a tek onda na njega položiti novi materijal, i to tako da ih me�usobno ne miješamo. Hr-pu pokrijemo i ostavimo da dozrijeva. Kompost je obi�no dobar za upotrebu nakon 6-9 mjeseci.

Zreli kompost ujedna-�enog je izgleda, grumenast, tamnosme�e do crne boje, mirisa po šumskoj zemlji. U njemu više ne prepoznajemo po�etni materijal osim pone-kih teže razgradivih dijelo-va, poput koštica vo�a, ljuski oraha, manjih komada drva. Ako nismo sigurni je li dobar, napravimo test sa sjetvom br-zoklijavog sjemena. Ako sjeme klije, kompost je dobar.

Budite i dalje dobri, poma-žite prirodi!

Premda je ve�ina bobi-�astog vo�a ve� odavno po-brana, u malinjaku obitelji Jankovi� iz Male Subotice beru se posljednji ovogodiš-nji plodovi. Kako kaže mladi budu�i agronom Mišel, bilo bi ih i više da kiša proteklih dana nije ubrala svoj dio. Stoga Veronika i Zora brzo prelete kroz tisu�u sadnica i popune dvadesetak posudi-ca ovoga mirisnog vo�a. Ma-lina, za razliku od kupina, i nema nešto po Me�imurju,

Njega vo�aka, vinove loze i bobi�astog vo�a

Vo�e smo ve�inom pobra-li, neke vo�ke su odbacile liš�e pa je vrijeme za po�etak njege vo�aka kako bi u sljede�oj go-dini ono bilo zdravo. Vo�arska godina zapo�inje po�etkom studenoga. U tom vremenu mo-ramo, a ove godine i nešto rani-je, s posipanjem humusa ispod krošnje. Ovo se radi s vo�kama koje su odbacile liš�e, kao što su trešnje, višnje, bobi�asto vo�e. Ispod krošnje preporu�uje se koli�ina 1 litar na metar kva-dratni ako je biodinami�ki ili 10 kg na metar kvadratni ako je pripremljen na ekološki na�in.

Nakon toga o�istimo vo�-ku ži�anom �etkom kako bi-smo skinuli lišajeve, te pripre-mimo premaz za vo�ke.

Premaz za vo�keJedna kanta svježeg krav-

ljeg gnoja i jedna kanta gline

ili ilova�e. Promiješamo tako da dobijemo sirutku – smjesu koja je gusto�e da ne pada s li�ila�ke �etke. Tim prema-zom namažemo stablo i de-blje grane za dobro zdravlje i omogu�imo na neki na�in gnojenje kroz koru. Protiv šteto�ina premaz razrijedimo i dobro izmiješamo s vodom, pa pustimo da se staloži, pro-cijedimo i prskamo po sitnijim granama.

Možemo ponoviti još je-danput prije pupanja krajem zime. Premaz može biti u sloju do jedan cm. U prolje�e nastavljamo prskanjem �aje-vima i preparatima.

Preporu�ujem da ovim premazom premažete stara stabla koja želite spasiti i po-novno pomladiti. Kora �e se oljuštiti i to je dobra preventi-va protiv gljivi�nih bolesti.

VRT obitelji Jankovi� iz Male Subotice obiluje bobi�astim vo�em

Nikad sla�e malineNikad sla�e maline

premda ih tržište itekako traži. Osim u svježem obli-ku, obitelj od njih pravi do-ma�i džem i liker, budu�i da je vo�e minimalno tretirano kemikalijama, tek onoliko koliko treba. Kako bi imali plodove tijekom cijele sezo-ne, sade više sorti, industrij-sku koja je rastom viša i daje manje plodove te novu sortu, zvanu polana, koja je nižeg rasta i puno rodnija.

Zanimljivo je i to što se ona uzgaja kao jednogodiš-nja biljka. Naime, na kraju sezone samo se pokosi do korijena i idu�e godine opet potjera kao nova sadnica. Time se sa starim granama odstranjuju i svi mogu�i na-metnici te eventualni uzro�-nici bolesti, poput botritisa ili pak kestenjaste pjegavosti izdanaka.

(Vlasta Vugrinec)

1726. rujna 2014. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601


- Freakovi su živa bi�a ko-ja su malo druga�ija od ostalih pripadnika. Freak ljudi su ljudi koji se ponašaju malo druga�ije. Nije obavezno da su bolji, ili da su gori od drugih, ali su druga-�iji. Tako ih ja doživljavam. - za-po�inje svoju pri�u o stvaranju novih vrtnih biljnih skulptura Josipa Petek Mihalic, najpozna-tija me�imurska vlasnica Ra-sadnika “Iva”, i dodaje: - Tako je i s biljkama, oblikujem ih da budu druga�ije od pripadnika svoje biljne vrste. Osobno sam ih željeli nazvati Balkan - bon-sai, ali na to ime svi su frktali i s nelagodom skupljali obrve pa sam odustala.

Što su to zapravo freakovi?

Biljke freakovi su biljke koje su umjetni�ki oblikovane. Radi se o biljnim vrstama koje ionako uzgajamo po svojim vrtovima, po balkonima, terasama, ali umjetni�kim oblikovanjem od njih se napravi nešto drugo ne-go je njihova temeljna vrsta. To Japanci rade i zovu bonsai - obli-kovana biljka posa�ena u tegli. One koje oblikuje Josipa Petek razlikuju se od japanskog bon-saija u pravilima koja su druga-�ija od isto�nja�kih.

- Neki za to ve� koriste naziv europski bonsai. - govori Josi-pa, te dodaje da je to zbog toga što svatko odmah zna da je to nešto šišano i oblikovano i traje godinama.

- Meni se op�enito ne dopa-da trend da je sve što je došlo s Istoka super, jer mi imamo svoju tradiciju i svoju dušu. Bonsai ima korijene u njihovoj religiji, predaji, legendama. Oni bonsai rade pre-

U subotu, 27. rujna s po-�etkom u 8.30 sati održat �e se tradicionalna humanitar-na akcija “Radio gorice za Ka-tružu”. Start vesele povorke je ispred Gradskih bazena

“Marija Ruži�” �akovec, oda-kle se kre�e prema goricama gornjeg Me�imurja. Ovu akci-ju tradicionalno organiziraju Me�imurska zaklada solidar-nosti “Katruža” i Radio 1.

Socijalna zadruga Humana Nova u suradnji s GKP-om �A-KOM i �KP-om PRE-KOM u sklo-pu obilježavanja Me�unarodnog dana zaštite ozonskog sloja or-ganizira sakupljanje tekstila i tekstilne odje�e. Sakupljanje �e se odvijati u subotu, 26. rujna, u vremenu od 8 do 12 sati na sljede�im lokacijama: OREHO-VICA – Društveni dom; STRA-

HONINEC – prostorije KUD-a; ŠENKOVEC – prostorije Op�ine; KOTORIBA – Vatrogasni dom; SVETA MARIJA – Dom kulture; DONJA DUBRAVA – Dom kultu-re; GORI�AN – Društveni dom; DONJI VIDOVEC – Dom kulture.

Socijalna zadruga Huma-na Nova poti�e zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isklju�enih osoba.

Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne za-jednice, smanjenju siromaštva i o�uvanju prirode te svojim djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva to-lerancije i suradnje te pomaže društveno isklju�enim osoba-ma i njihovim obiteljima unapri-jediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. (BMO)

JOSIPA PETEK MIHALICJOSIPA PETEK MIHALIC iz Štefanca uživa u stvaranju freakova i biljki �udaka iz Štefanca uživa u stvaranju freakova i biljki �udaka

Umjetni�ko djelovanje Umjetni�ko djelovanje na komadi� prirodena komadi� prirode

ma legendama, juna�kim pri�a-ma, nekim likovima iz tih predaja i prema svom odnosu prema pri-rodi. Ispalo bi da oni imaju odnos s prirodom, a da ga mi zapadnja-ci nemamo. To nije ispravno, jer i mi imamo svoj odnos s prirodom, kao što imamo svoje biljke koje volimo i s kojima znamo komu-nicirati. - kaže Josipa, i napominje da je freak naše vi�enje kako bi ta biljka mogla živjeti.

Odnos izme�u �ovjeka i biljke

Ina�e u svojem djelovanju nailazi na prijepore.

- Nemam baš podršku u svom djelovanju, jer mi dosta ljudi zamjera zašto bi se orezi-vao jedan drijenak ili grab koji su sami po sebi lijepi. - kaže Josi-pa. - Ali ako idemo tom teorijom i logikom, onda moramo svoje vrtove pustiti da rastu kako ho-

�ovjeka, da kad sjedneš na bal-kon ili terasu vidiš svoj freak.

Kada ga izra�ujem, moram uzeti škare u ruke, ali jednu granu, listi� ili korijen režem da bih dobila oblik za koji sma-tram da je lijep. Možda biljka ne ‘misli’ da je taj oblik lijep, ali ipak imamo neki suživot. Ja �u joj dati hranjivo, vodu, prostor, zaštitu, a ona �e pratiti moju ruku i izgledat �e onako kako ja mislim da je lijepa. Možda �e do�aravati moje strahove, želje, da mi na kamenjaru do�arava

nešto što sam vidjela na Vidovoj gori, Bra�u prije mnogo godina, ali izražavat �e nešto moje. To je jedan odnos izme�u mene i

te biljke. Toplo se nadam da je pošten i srazmjeran.

Dosta krajobraznih arhite-kata protivi se i iš�u�uje mom radu: zašto saditi oblikovani grab i održavati ga, cickati i lickati, umjesto sadnje obi�nog graba? To je jedno moralno pita-nje, jer je onda sljede�e pitanje: zašto onda grab saditi u drvore-du, a ne ga pustiti da raste kako i gdje ho�e?

To je prakti�ki pitanje in-tenziteta našeg djelovanja na prirodu.

TRADICIONALNA akcija u me�imurskim goricama

Radio gorice za “Katružu” ovu subotu

HUMANA NOVA nastavlja zapo�etu akciju skupljanja tekstila

U subotu na osam lokacija

I ove godine u njoj �e su-djelovati glazbenici i zabav-lja�i – prijatelji “Katruže”. Svi gra�ani u akciju se mogu uklju�iti donacijom u grož�u, moštu ili na neki drugi na�in, a cjelokupni prihod iskoristit �e se za pomo� onima kojima je to najpotrebnije – bolesni-ma s podru�ja Me�imurske županije.

(BMO)

- Stvaranje freakova meni predstavlja nevjerojatno ispu-njenje. To su poslovi u kojima sam u stanju biti zaokupljena i 14 sati, oblikovati ih i sadit, uz dvije pauze da se najedem i to je sve. Volim kad te posao toliko zaokupi da se ne možeš od njega odmaknuti. Svi�a mi se, te biljke - to sam ja. Dajem im i imena: Rodna godina, Tužna žena, Kišno jutro, �ovjek, Majka i dijete, Danas je novi dan.

No imena nemaju svi freakovi, nego oni oni koji ‘iza�u’ iz mene, ti imaju i ime.

Kako sam starija, radim ono što ho�u, zapravo uvijek sam tako radila, ali sada je razlika u intenzitetu. �ujem ono što želim �uti, vidim ono što želim vidjeti i radim ono što želim. Nije ni-malo �udno što su se iz takva životna stava Josipe Petek Mihalic rodili i freakovi.

Josipa Petek Mihalic: - Izra�ujem vrtne skulpture da pokažem još jedan korak dalje kako je mogu�e djelovati na prirodu

- Za velike biljke imamo prostor gdje one mogu živjeti, ali jednako tako imamo prosto-re gdje mala biljka može živjeti. Freakovi se unose u prostore koji nisu ‘šuma’, ve� to mogu biti terase, stanovi. Ali je to ujedno i naše umjetni�ko djelovanje na komadi� prirode, na neki na�in živa skulptura. Freak nije nužno mala biljka, ali je mala da bi je mogli njegovati. Ako se orezuje cijela biljka, njezin nadzemni dio, a može se orezivati i pod-zemni dio, s godinama �e ostati mala. - kaže Josipa.

�e, a u tom slu�aju �e nam samo rasti hrastova i grabova šuma i bilje mo�varnih predjela. Ona tim razmišljanjima suprotstav-lja drugu logiku: - Zašto smo po�eli ure�ivati vrtove? Zato jer ho�emo svoje vi�enje i djelo-vanje pustiti u svoj dio prostora da izgleda kako mi ho�emo. Ovo �ime se ja bavim jest jedan korak dalje. - pri�a Josipa. - Izra�ujem vrtne skulpture da pokažem još jedan korak dalje kako je mogu-�e djelovati na prirodu, na okoliš, ali da to djelovanje �ovjeka na biljke bude dobro i za biljku i za

Biljke koje “iza�u” iz mene imaju i imena

OTVORENJE ACTUAL CENTRA DOM DESIGN U PETAK26.09.2014 OD 10:00E. I G. LEGENSTEIN 11 CRO-40000 ČAKOVEC

Novi ACTUAL-ov prozor je svjetlosnim godinama udaljen od uobičajenih prozora. Poravnatih površina izvana i iznutra.Prozor nagrađen za dizajn svjetski poznatom nagradom Reddot design award, i nagradom za inova-cije u području energetske učinkovitosti – nagrada Austrijskog ministarstva za okoliš. Više na www.actual.at/hr

E. I G. LEGENSTEIN 11 040/384 404 40000 ČAKOVEC [email protected]

P R O Z O R I V R A T A Z A Š T I T A O D S U N C A

ALWOOD I ALEVO.REVOLUCIJA U DIZAJNU PROZORA.

EnergieGenie

-10% AKCIJAPOPUST POVODOM OTVORENJA U MJESECU LISTOPADU

Samo pravi prozor s crvenim .

18 Mozaik 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Bernarda i Josip Oreho-vec iz �akovca proslavili su ovih dana 50 godina braka te 25. obljetnicu bavljenja ekološkom i biodinami�kom poljoprivredom i gospodar-stvom. Tom prigodom nasta-la je i obiteljska fotogra�ija na kojoj je cijela obitelj Ore-hovec s k�erima, zetovima i unucima. Tim povodom raz-govarali smo s Bernardom Orehovec, koja se osvrnula na svoj dosadašnji rad.

* Radili ste u ‘Trgocen-tru’ kao poslovo�a proda-vaonice koja nije imala ve-ze s biodinami�kom proi-zvodnjom. Kako je nastao interes za nju?

- Još dok sam bila poslo-vo�a u prodavaonici tražila sam najbolje na�ine kako bih proizvodila hranu za obitelj. No tek 1995. godine saznala sam za biodinami�ku proi-zvodnju po Rudolfu Steineru i od tada je neprekidno pri-mjenjujemo u svojem vrtu, u�imo i sami kao obitelj, u�i-mo i druge, a u zadnje vrije-me i podu�avam.

Danas je biodinami�ka poljoprivreda ve� dobro

Šezdeset kuhara udružilo se u zajedni�kom spremanju megasarme i time oborilo vla-stiti Guinnessov rekord. Sarmu su pripremili kuhari iz županij-ske Udruge kuhara, kuhari ho-tela Turist, u�enici Gospodarske škole Varaždin i Srednje škole Vinica. Najduža sarma sada

iznosi 1.201 metar, a za sljede-�u godinu najavljuje se još više metara te ukusne delicije varaž-dinskog kraja, koja se priprema u sklopu manifestacije “Zeljari-jada” u naselju Vidovec kraj Va-raždina. Bez obzira volite li zelje ili ne, protekli vikend vrijedilo je zastati i oti�i u Vidovec, mjesto u

ZELJARIJADA 2014. - u Vidovcu svetkovina zelja

Tisu�u dvjesto i jedan metar sarme za novi Guinnessov rekord!Varaždinskoj županiji koje je po-znato po uzgoju zelja. Od petka, 19. rujna do nedjelje, 21. rujna or-ganizirana je šesnaesta po redu Zeljarijada - svetkovina posve-�ena zelju. Putnike namjernike do�ekao je bogat gastronomski i kulturno-umjetni�ki program. Na Zeljarijadi su se izme�u osta-

log mogle razgledati i brojne doma�e rukotvorine i proizvodi koje predstavljaju proizvo�a�i i udruge iz Vidovca, Varaždinskih Toplica, Kneginca, Lepoglave, Pe-trijanca i �akovca.

Mogao se kušati i vidove�ki gibanik, delicija koja je zašti�ena žigom izvornosti. (rr)

PEDESET godina braka Bernarde i Josipa Orehovca iz �akovca, koji su prvi u Me�imurju krenuli s organskim uzgojem hrane

Najvažnije je o�uvati plodnte stare sorte vo�a i povr�a

Za sljede�u godinu najavljuje Za sljede�u godinu najavljuje se još duža megasarmase još duža megasarma

poznati pojam, no još ima onih koji smatraju da je to neka mistika. Kako lijepo prikazuje �ilm o Rudolfu Steineru, ve� više puta emi-tiran na našoj televiziji, a koji nosi naziv ‘Modus vi-vendi’ (Na�in opstanka), to je jedini ispravni na�in op-stanka, ako vi �inite zemlju

�u što sam odmah u po�etku upoznala vode�u biodinami-�arku Europe Mariju Thun, šest puta, a jedanput sam bila i na njezinom imanju. Pet godina sam tražila naj-bolja znanja, mnogo putova-la, �ak i u Egipat, Švicarsku, druge zemlje, a priklju�io se i suprug. Na sre�u, djeca su me uvijek podržavala. Nikad ne�u odustati od bio-dinami�ke poljoprivrede, a veliku pomo� dobivam i od �lanova obitelji.

* Zbog �ega je premalo gra�ana koji se bave biodi-nami�kom proizvodnjom, kao da smo u zadnjih de-setak godina stalno na po�etku?

- Mislim da je razlog u to-me što se ljudi plaše previše posla, a drugi pak misle da �e to teško uspjeti. No po-stoje i sli�na rješenja, neki danas rabe permakulturu, i to je dobro. Ra�unali smo da �emo dobiti samostalno certi�iciranje biodinami�kih proizvoda marke ‘Demeter’ još prije nekoliko godina ako bude dvadeset biodina-mi�kih proizvo�a�a u Hr-vatskoj. No nastala je rupa, nitko osim mene nije imao ‘Demeter’, tek se u zadnje

vrijeme nešto dešava, no to je premalo.

Kad bi bilo više biodina-mi�ara, otvorile bi se broj-ne mogu�nosti izvoza, i to po solidnoj cijeni. Svi kažu ‘Previše posla’, a nitko nije upoznat s iskustvima biodi-nami�ara u drugim zemlja-ma koji obra�uju desetine i stotine hektara. Evo jedno-ga malog primjera: korov na kukuruzu do petnaest cen-timetara i na grahu skidaju takozvanim štriglama, sli�-no branama s federima, a mi ni ne znamo što je to. Takav stroj stoji oko 10.000 eura, i ne mogu si ga ja priuštiti ko-

Cijela obitelj Orehovec s k�erima, zetovima i unucima na okupu na proslavi pedesete obljetnice braka

Getheanum, svjetski centar biodinamike i antropozofije, gdje se svake godine održavaju svjetski kongresi

plodnom i ljude boljima. To je moje mišljenje. Htjela bih re�i da bi ljudi trebali bolje poznavati biodinamiku i primjenjivati je, jer se ne koriste pesticidi i umjetna gnojiva.

Mjese�ev sjetveni kalendar

* Kako pomo�i kul-turnim biljkama da bolje rastu i daju ve�e prinose prirodnim na�inima?

- Treba koristiti sve ras-položivo što priroda nudi, mnogo toga otkrio je Ste-iner, ali i drugi, a i danas se otkriva mnogo toga, ne treba

bježati od znanosti ako se ne šteti biljkama ili zemlji.

Treba koristiti i Mjese�ev sjetveni kalendar, koji se po-kazao dobrim za rast biljaka. Osobno želim potaknuti lju-de, odnosno cijele obitelji da imaju svoj vrt i u�im ih kako napraviti vrt i preraditi plo-dove povr�a. To �ak ne mora biti samo biodinami�ka pro-izvodnja, dovoljno je da bude ekološki uzgoj, važno je sa-mo da se zemlja ne uništava, a time i ljudska hrana.

Kad sam 1995. godine otišla u mirovinu, mogla sam se biodinamikom baviti intenzivnije. Imala sam sre-

Velika koli�ina vode naštetila je svim biljkabolest je zahvatila

Bernarda Orehovec uz poklon-plakat s fotografijama od unuke Martine


Predstavnici Op�ine Sveti Martin na Muri sudjelovali su od 11. do 14. rujna u Szigets-zentmiklosu u Ma�arskoj na manifestaciji “Gastrofest”, gdje su uz predstavnike naših pobratimljenih gradova Szi-getszentmiklósa (Ma�arska), Busko - Zdrója (Poljska), Stein-heima (Njema�ka) i doma�ina predstavili svetomartinsku gastronomsku tradicijsku kuhinju.

Naime, svetomartinska ekipa, koju su �inili Stanko Trstenjak, Branko Polanec, Petra Novinš�ak i Ivana Živ�ec, predstavila je, osim sudionicima iz Ma�arske,

Njema�ke, Poljske, i sudioni-cima iz Bugarske i Makedoni-je tradicionalnu hranu. Sama manifestacija “Gastrofest” bila je organizirana u centru grada. Pod vodstvom Stanka Trstenjaka pripremala su se sljede�a jela: pretepeni grah, koruzni žganci s tenfajem i pe�enim lukom, cvirkove poga�ice, koruzna zlevenka sa suhim slivama i orehima. Hrvatska gastronomska ponuda uveliko je zaintere-sirala prisutne, a pogotovo predstavnike pobratimljenih gradova koji su se prisjetili dana provedenih u Svetom Martinu na Muri.

Zahvaljuju�i projektu “Town twinning S-S-B-S-S” izme�u Svetog Martina na Muri i Specchie u Italiji, Szi-getszentmiklósa (Ma�arska), Busko - Zdrója (Poljska) i Steinheima (Njema�ka) osta-la je dobra suradnja iako je projekt završio 2010. godine. Sveti Martin na Muri ovom je prilikom zahvalio gradu Szi-getszentmiklosu za nesebi�no humanitarno djelovanje u sa-kupljanju pomo�i za stradale na poplavljenim podru�jima u Republici Hrvatskoj, i osim svoje zahvalnice predala se zahvalnica i Crvenog križa Republike Hrvatske.

Tomislav iz Belice i Nina iz Male Subotice zapamtit �e svoje snoboke. Dok je trajalo skon�aje - ve�er kada se služ-beno sastaju roditelji budu-�ih me�usobno te upoznaju i utana�uju detalje vjen�anja budu�ih mladenaca - njihovi poznanici i prijatelji potepli su cijelo imanje Nininih rodi-telja, kako bi se svima dalo do znanja što �e se ukoro dogo-diti u Nininoj ku�i. Perjem je bilo oki�eno cijelo dvorište, tako da je budu�a mladenka morala potražiti dosta po-mo�nika da se dvorište do-vede u red. (BMO)

SNOBOKI uz puno perja u Maloj Subotici

Imalo se kaj �istiti pri Nini

GASTROFEST 2014., SZIGETSZENTMIKLOS

Svetomartinska ekipa u Ma�arskoj kuhala kukuruzne žgance i cvirkove poga�ice!

nost zemljišta a - Danas je biodinami�ka poljoprivreda ve� dobro

poznati pojam, no još ima onih koji smatraju da je to neka mistika. Me�utim, ona je jedini ispravni na�in

opstanka, ako vi �inite zemlju plodnom i ljude bolji-ma. To je moje mišljenje. - kaže Bernarda

Listovi zelja mogu poslužiti i kao modni dodatak - ovaj put

to su bile vidove�ke vile

ja obra�ujem svoj vrt i jedva dobijem godišnje kamion proizvoda.

* Vodili ste više proje-kata. Što trenutno radite?

- Radila sam i radim u za-dnje vrijeme u suradnji s dru-gim udrugama dva projekta, jedan u kojemu upoznajemo Rome s biodinamikom, i dru-gi, u koji uklju�ujemo tjelesne invalide, a pomagat �u i OŠ ‘Rudolf Steiner’ u Daruvaru. To je socijalna ustanova koja je dobila dva hektara zemlje, pa �u ih u�iti biodinamici.

Treba �uvati plodnost zemljišta

* Prodajete li svoje po-vr�e na ku�nom pragu?

- Da bih uredno mogla prodavati svoje povr�e i pre-ra�evine na ku�nom pragu, jer ne mogu samo poklanja-ti svoje proizvode, imam i troškove, završila sam te�aj za uzgajiva�a cvije�a, vo�a i povr�a u zatvorenom pro-storu u Pu�kom otvorenom u�ilištu. Pomaže mi i unuk koji je po profesiji kuhar.

Osim toga, manje je po-znato da sam završila te�aj za vinogradara i voditelja vinskog podruma, odnosno podrumara, još devedesetih godina. Tada smo se mislili baviti grož�em, no odustala sam jer smatram da je hrana koju jedemo mnogo važnija.

* Što danas smatrate najvažnijim zada�ama

Suprug Josip Orehovec kaže: - Kao mladi bra�ni par po�eli smo raditi u vrtu kod roditelja. Kad smo se pre-selili u �akovec, kupili smo parcelu, današnji vrt. Cijeli svoj radni vijek radio sam u ‘Elektri’ �akovec i volio sam raditi u vrtu. Supruga se više posve�ivala uzgoju povr�a i cvije�a, a ja sam sadio i ure�ivao vo�njak. Moj posao nekada, a i da-nas, jest rad sa strojevima i priprema zemlje za sadnju i presadnju.

Nakon odlaska u miro-vinu mogao sam zajedno sa

suprugom odlaziti na edu-kacije i studijska putovanja po Europi i oti�i na biodina-mi�ko imanje u Egipat. No, najviše vremena posvetili smo odlascima na sajmove i prezentacije biodinami�ke metode. To je i danas najve-�i zadatak jer se dr. Rudolf Steiner poželio roditi baš u Me�imurju. Sada podu�a-vamo sve one koji to žele, a posebno mlade, a me�u njima su i studenti s Agro-nomskog fakulteta iz Zagre-ba koji dolaze na prakti�an rad s podru�ja biodinami�-ke metode.

SUPRUG JOSIP OREHOVEC:

Sad podu�avamo mlade biodinamici

Bernarda u Švicarskoj na kongresu biodinamike u Donachu s Mariom Thun, autoricom Mjese�evoga sjetvenog kalendara, prevo�enog na

27 svjetskih jezika, i Bernardina mentorica Meta Vrhunc

ama, grah koji je ina�e otporan na bolesti u roku od 24 sata

poljoprivredne proizvod-nje?

- Najve�a zada�a ne samo za biodinami�are, ve� za sve poljoprivrednike, jest �uva-nje plodnosti zemljišta, to danas svi uvi�aju, pa i u na-šem kraju, prije nije bilo tako. Sve se više govori o plodno-sti zemljišta. Nekad su nas oni koji su stavljali mnogo umjetnih gnojiva na svoja zemljišta gotovo ismijavali. Druga najvažnija zada�a za nas biodinami�are je �uva-

nje starih sorti sjemena, vo-�aka i povr�a. Tu postižemo odre�ene rezultate, no mogli bismo i mnogo bolje da se u to uklju�uje ve�i broj gra�a-na. Nažalost, vrt postaje za mnoge luksuz, nemaju vre-mena, a nismo se dovoljno organizirali da bismo mogli proizvoditi ve�e koli�ine ili izvoziti. Osobno �uvam mnoge vrste sjemena, pa �ak i oko sto sorata jabuka, te pomažem svima koji mi se obrate.

20 Mozaik 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan ZrnaNOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti�, Josip Šimunko, Roberta Radovi�, Alen Fuš, Monika Zor�ec, Nenad �ižmešija, Vlasta VugrinecFOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI�KE PRIPREME: Jurica HoblajE-MAIL KONTAKTI: [email protected], [email protected]; [email protected] TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora�un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X

PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. �akovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

VOLIM JER…

- U danima vikenda naj-ve�a je potražnja i interes za Me�imurskim novina-ma i tada ih najviše i pro-damo. Novo, ‘friško’ izdanje ljudi uvijek najviše traže i kupuju. - istaknula je Lidija Flajšer, zamjenica še�ice u trgovini METTS br. 1 u �a-kovcu.

Protekli smo tjedan u prostoru te rado posje�ene METTS-ove prodavaonice od brojnih žitelja �akovca zatekli i Dorinu Iva�i�, koja je napomenula da je u našim novinama uvijek najviše zanimaju sport i politika. Sport jer se i sama aktivno bavi odbojkom, a politika,

U tijeku su upisi djece u Glazbenu igraonicu koja s ra-dom po�inje 1. listopada. Upi-suju se u�enici nižih razreda osnovne škole.

U Glazbenoj igraonici djeca kroz igru, ples, pjesmu i sviranje u�e osnove glazbenih pojmova, upoznaju instru-mente i razvijaju zajedniš-tvo. Kod djece se razvija sluh i osje�aj za ritam, kreativnost i glazbeno razmišljanje.

Igraonica je dio programa Glazbene škole “Miroslav Mag-daleni�” iz �akovca, a održava se u prostorijama Osnovne škole Mursko Središ�e. Termin održavanja igraonice dogovo-rit �e se prema željama i slo-bodnom vremenu polaznika.

Voditeljica je Nataša Bra�-ko, profesorica glazbene kul-ture, koju za sve informacije možete kontaktirati na broj 098 762 096 ili 040 543 542.

Proteklu nedjelju održana je po šesti put smotra ma-žoretkinja pod nazivom

‘’Mi smo djeca sre�e’’ u sportskoj dvorani Terma Sveti Martin u organizaciji Hrvatsko kulturno-umjetni�ke organizacije Sveti Martin i suorganizatora, Op�ine Sveti Martin na Muri i Terma.

Nakon uvodnih r ije� i predsjednika Organizacijskog odbora Dražena Crn�eca, pred-sjednice Hrvatskog saveza ma-žoretkinja Snježane Sremec te na�elnika Op�ine Sveti Martin na Muri zapo�eo je program u

Dorina Iva�i�: Najviše me zanimaju sport i politika

Dorina Iva�i�, Smiljana Peršak, Lidija Flajšer i Branka Srnec

ŠESTA SMOTRA MAŽORETKINJA u Termama Sveti Martin u znaku lijepog jubileja doma�ina

Svetomartinske mažoretkinje proslavile deseti ro�endan

Na stotine djece izmijenilo se kroz ovu Udrugu, od malih djevoj�ica od dvije, tri godine pa do tinejdžerki

U subotu, 20. rujna dva-desetak �lanica mla�ega ju-niorskog i juniorskog sastava mažoretkinja iz Murskog Sre-diš�a otputovalo je u Viškovo na 17. po redu manifestaciju pod nazivom “Matejna 2014.” . Ove godine “Matejna” je bila

GLAZBENA IGRAONICA Mursko Središ�e

Poziv na upis

kako je uz osmijeh kazala, zato jer: - Mi je mama u poli-tici. Tako su naše prakti�ne platnene ekovre�ice ponov-no pronašle vlasnike koji �e

ih sa zadovoljstvom koristiti, ujedno djeluju�i i odgovorno prema o�uvanju okoliša i za-štiti prirode.

(rr, zv)

TRGOVINA METSS-a br.1 �akovec

kojemu je sudjelovalo oko 260 mažoretkinja iz Me�imurja.

Pred brojnom publikom uz doma�e Mažoretkinje Sveti Martin na Muri predstavile su se i goš�e iz Murskog Središ�a, Nedeliš�a, �akovca, Kotoribe, Koprivnice i Domašinca, pod vodstvom svojih trenerica, te gledateljima pokazale svoje

MAŽORETKINJE MURSKOG SREDIŠ�A

U gostima kod prijateljica u Viškovu me�unarodnog karaktera pa su, osim mažoret i twirling timova te puha�kih orkestara iz Hrvat-ske: Halubajske mažoretkinje, Svetonedeljske mažoretkinje, mažoretkinje Nedeliš�a, Du-brov�ana, Viškova te pore�ke i opatijske mažoretkinje, puha�ki

orkestri iz Marini�a, KUD Ravna Gora i Lovran, sudjelovali i gosti iz Slovenije i Slova�ke: twirling i mažoret klubovi iz Logaške i Slovenske Bistrice te puha�ki orkestar Trstena - Slova�ka.

U nedjelju, 21. rujna mursko-središ�anske mažoretkinje uz

kolegice iz �akovca, Gori�ana, Domašinca, Kotoribe, Nedeliš�a i Koprivnice bile su dijelom pro-slave 10. ro�endana Svetomar-tinskih mažoretkinja, gdje su u prepunoj dvorani sa sastavom minima i juniorkama otplesale dvije koreogra�ije. (BMO)

umije�e u plesu s mažoret šta-pom.

Za ro�endan mala modna revija i

koreografija iznena�enjaOvom prigodom mažoret-

kinje iz Svetog Martina na Muri proslavile su ujedno i svoj deseti ro�endan. Gledateljima su pri-

redile modnu reviju svih odjela tijekom deset godina aktivnog rada te koreogra�iju iznena-�enja. Na kraju programa bile su podijeljene nagrade za sve mažoretkinje te priznanja ma-žoretkinjama za dugogodišnji rad.

- Puno smo toga prošli u tih deset godina. - kazao je Dražen

Crn�ec, predsjednik HKUU-a Sveti Martin. - Bilo je i lijepih i manje lijepih trenutaka, no pam-ti se samo ono dobro. Na stotine djece izmijenilo se kroz Udrugu, od malih djevoj�ica od dvije, tri godine pa do onih najstarijih. Kad se na jednom mjestu vidi sav njihov uložen trud, strast za plesom, sklopljena prijateljstva

koja nadilaze Udruge, onda se �ovjeku �ini da ipak nešto dobro radi i da nije sve uzalud.

Veseli �injenica kako puno-ljetne djevojke zbog nastavka školovanja odlaze, tako dolaze mlade snage, pa nema straha za budu�nost mažoret plesa u Svetom Martinu na Muri.

(sh,vv)

Mažoretkinje Sveti Mažoretkinje Sveti Martin na MuriMartin na Muri

XANDER & THE KEYS: ŽELIMO

PONOVNO SVIRATI U

MEĐIMURJU!S po�etkom jeseni Podroom Drink And Music Club

otvara sezonu klupske i koncertne scene u �akovcu. Prva svirka nove sezone bila je uz britanski indie-rock

bend Xander & The Keys. Ovo je njihov prvi posjet Hrvatskoj, a osim u �akovcu ksanderovci su gostovali

u Zagrebu, Županji i Zaboku. Oduševljeni su prijamom publike: - Od hrvatske publike dobili smo brdo

pozi� vne energije, �ini se da ovdje ljudi vole glazbu uživo, a sama publika bila je jedna od najboljih pred

kojima smo imali priliku svira� . (rr)

U KRALJEVOM VRTU

Damir Klaić - Ključ: Gdje “sprašiti” pročelnika

za kulturu?

HUMANITARNI KALENDAR

Zašto su Aco Stanković i malena Dora “jurili”

motorom?

FLASHMOB U MEĐIMURJU

Čast nam je biti dio europske kampanje za

zdravlje!

2 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601media

kamo za vikendPetak,26. rujna

ČakovecCentar za kulturu�akovecFila 2014. 18.00 predavanje Željka Saravanja: “Sakralne teme na poštanskim markama Hrvatske pošte Mostar”; dr. Petera Suhadolca:“Kako pripremi� tematski izložak”

Kraljev vrt“Dopus� te da se predstavim”17.30 Kris� na Pongraci Lidija Matulin

Pu�ko otvoreno u�ilište19.00 izložba u�enikaLikovnog kluba “Paleta”

Podroom Drink And Music Club21.00 Jungleband

Cafe-bar Paladin22.00 Acous� c band &DJ Cobra

Fox bar22.00 Expendable bend

PušćineTerasa restorana Mamica 10.00 - 18.00 Jesenskaizložba gljiva Gljivarskogdruštva “Smr�ak”11.00 Natjecanje u kuhanjugulaša s gljivama13.00 Proglašenje pobjednika

Subota,27. rujna

Čakovec�akovecFila 2014. u prostoru CZK-a17.00 predavanjaAlojz Tomac: “Natjecateljski razred razglednica”18.00 Dario Filjar: “Što je to pred latelija”

Cafe-bar Arcus22.00 Money2prate�i bendTonyja Ce� nskog

PrelogDG Sport10.30 - 17.00 Jesen v Me�imorjo26. druženje osoba s invalidite-tom

Nedjelja,28. rujna

Čakovec�akovecFila 2014. u prostoru CZK-a10.00 - 11.00 razgovor sa sucima11.00 Bojan Bra�i�: “Kako izradi-� maksimum kartu”

PušćineTerasa restorana Mamica 10.00 - 18.00 Jesenskaizložba gljiva Gljivarskogdruštva “Smr�ak”14.00 - 16.00 KUU “Selja�ka sloga”

PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ

FOTO: ZLATKO VRZAN

U �akove�kom Centru za kulturu otvorena je me�unarodna filate-

listi�ka izložba pod nazivom “�akovecFila 2014.”. Izložbu organiziraju Hrvatsko filate-listi�ko društvo “Zrinski” �a-kovec i Centar za kulturu, pod pokroviteljstvom Me�imurske županije, Grada �akovca, te uz pomo� tiskare Zrinski �ako-vec, Hrvatske pošte d.o.o.o. Mostar, Generali osiguranja, Hrvatskoga filatelisti�kog sa-veza, Filatelisti�ke zveze Slo-venije i drugih. Ova je izložba prva me�unarodna filateli-sti�ka izložba ikad održana u �akovcu, te nakon više od �etrdeset godina ponovno je natjecateljskog karaktera. Sve-�ano otvorenje izložbe, pored

U KRALJEVOM VRTU

u petak, 26. rujna

Predstavljaju se Kristina Pongrac i Lidija Matulin

Priredba “Dopustite da se predstavim”, pod kojom se u Kraljevu vrtu organizi-raju ljetni susreti gra�ana s umjetnicima, ima svrhu popularizirati umjetnost i umjetni�ko stvaralaštvo te potaknuti javnost na promi-šljanje problema suvreme-ne zajednice iz perspektive umjetnosti i umjetnika. Pred-stavljanje Kristine Pongrac i Lidije Matulin - posljednje u ovogodišnjem ljetnom ciklu-su - bit �e održano u petak, 26. rujna s po�etkom u 17.30 sati.

LIKOVNI KLUB

“PALETA”

Izložba učeničkih radova

Likovni klub “Paleta” Ko-privnica i Zagreb osnovan je prije trinaest godina s ciljem pružanja mogu�nosti svima talentiranima za likovno izražavanje te da se teoret-ski i prakti�no upoznaju sa svim popularnim crta�kim i slikarskim tehnikama. Ova umjetni�ka likovna organi-zacija predstavit �e se u �a-kovcu izložbom slika u�eni-ka Likovnog kluba “Paleta”. Sve�anost otvorenja izložbe bit �e u petak, 26. rujna u Pu�kom otvorenom u�ilištu �akovec s po�etkom u 19 sa-ti. Postav izložbe potpisuje slikar Ivan Lovrekovi�, a bit �e izloženo više od trideset u�eni�kih radova. (rr)

DOM KULTURE

Prelog

“Ritina škola” i Planet Art

“Ritina škola” Willyja Russella jedna je od najizvo-�enijih suvremenih kome-dija u svijetu, a u produkciji Planet Arta adaptirana je za Hrvatsku. Time pri�a o zna-nju i obrazovanju postaje još zanimljivija i intrigantnija, a govori nam o tome što se do-ga�a kad se u društvu koje baš ne cijeni znanje pojavi jedna cura koja – želi znat’, želi shvatit’, želi skužit’…! Što je znanje, zašto je ono uop�e potrebno, �emu ono služi, što njime dobivamo… samo su neka od pitanja s kojima se publika susre�e u ovoj pred-stavi. Predstava �e se održati u Prelogu u Domu kulture u nedjelju, 5. listopada s po�et-kom u 19 sati. (rr)

RAZGOVOR S POVODOM

Otvorena međunarodna fi latelistička izložba

“ČakovecFila 2014.”visokih uzvanika iz Županije i Grada �akovca, predsjednika filatelisti�kih saveza Hrvatske i Slovenije, te brojnih filatelista i znatiželjnika, uveli�ala je svo-jim nastupom muška vokalna skupina Župe Sv. Juraj na Bre-gu, kao i �lanice Udruge žena “Poto�nica” iz Domašinca, odjevene u izvorne me�imur-ske nošnje. Više o izložbi rekao nam je Dario Stella, predsjed-nik Hrvatskoga filatelisti�kog društva “Zrinski” iz �akovca:

- Na ovoj me�unarodnoj natjecateljskoj izložbi bit �e izloženo sedamdesetak jed-novitrinskih izložaka i dva-desetak izložaka filatelisti�ke literature filatelista iz Hrvat-ske, Slovenije i Ma�arske. Izložba je popra�ena izložbe-nim katalogom, izložbenom ‘pepeljugom’, tiskanim u �akove�koj tiskari Zrinski, izložbenim plakatom, dotis-

cima na prigodnoj dopisnici, te s prigodnim poštanskim žigom izložbe koji �e biti u upotrebi na dan otvaranja izložbe, �etvrtak, 25. rujna u poštanskom uredu 40000 �akovec.

U sklopu izložbe održat �e se pet filatelisti�kih predava-nja eminentnih filatelista iz Hravatske i Slovenije, koji su stru�njaci za podru�ja o kojima budu predavali. Danas, 26. ruj-na, s po�etkom u 18 sati održat �e se predavanje pod nazivom “Sakralne teme na poštanskim markama Hrvatske pošte Mo-star”, Željke Šaravanja iz Mo-stara. S po�etkom u 19 sati dr. Peter Suhadolc, FIP sudac za tematiku i predsjednik FZS-a, održat �e predavanje pod nazi-vom “Kako pripremiti tematski izložak”. U subotu, 27. rujna s po�etkom u 17 sati Alojz Tomca održat �e predavanje pod nazi-

vom “Natjecateljski razred ra-zglednica”, dok �e s po�etkom u 18 sati Dario Filjar iz Zagare-ba imati predavanje “Što je to predfilatelija”.

Za nedjelju, 28. rujna od 10 do 11 sati predvi�en je razgo-vor sa sucima kako bi izlaga�i dobiti korisne obavijesti od njih kako da poboljšaju svoj izložak. Bojan Bra�i� iz Maribora, tajnik FEPA-e, u 11 �e sati predavati o tome “Kako izraditi maksimum kartu”. Izložba �e se zatvoriti u 12 sati.

Izložba �e biti otvorena za posjetitelje od srijede poslije-podne do nedjelje, u vremenu kada je otvoren Centar za kul-turu �akovec. Radno vrijeme Centra za kulturu �akovec je od 10 do 12 sati te od 16 do 20 sati. Nedjeljom od 10 do 12 sati. Sva predavanja bit �e u predvorju Centra za kulturu u �akovcu, a ulaz je slobodan.

Vrijedni �lanovi HFD-a “Zrinski” prilikom postavljanja izložbe

Gljivarsko društvo “Smr-�ak” ve� tradicionalno organi-zira jesensku izložbu gljiva u Puš�inama, ovaj put u surad-nji s restoranom Mamica. Na terasi restorana gljivari �e u subotu i nedjelju, 27. i 28. ruj-na, od 10 do 18 sati predsta-viti najatraktivnije primjerke gljiva, ali i brojne druge pri-pravke od gljiva koje �e po-sjetitelji mo�i i kušati. Izložba

je edukativnog karaktera pa posjetitelji mogu od �lanova Smr�ka nau�iti nešto više o pojedinim vrstama jestivih, nejestivih i otrovnih gljiva. Otvorenje izložbe gljiva je u subotu, 27. rujna u 10 sati.

Jela od gljiva u MamiciRestoran Mamica osigurat

�e i popratni gastronomski pro-gram u znaku gljiva, a u subotu,

27. rujna u 11 sati organizirat �e se natjecanje u kuhanju gulaša s gljivama. Osnovne namirni-ce (meso, gljive i luk) osigurava organizator, a prijavljene ekipe donose kotli�, tajne sastojke i dobru volju. U 13 sati proglasit

�e se pobjednik i gulaš s glji-vama podijeliti prisutnima. U nedjelju od 14 do 16 sati posje-titelji �e mo�i uživati u izved-bama KUU-a “Selja�ka sloga” Nedeliš�e.

(BMO, �oto:ZV)

OVAJ VIKEND

Izložba gljiva u Pušćinama

326. rujna 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 media

“Na reviji će sudjelovati 150 osnovnoškolaca i njihovih mentora, a tijekom četiri dana,

od 25. do 28. rujna, bit će prikazana 92 fi lma

u natjecateljskom programu

najavite događaj na [email protected]

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:

[email protected]

29. rujnaponedjeljak

VARAŽDINVaraždinske barokne ve�eriFranjeva�ka crkva20.00 LADO - Hrvatska glazbena baš� na

30. rujnautorak

VARAŽDINVaraždinske barokne ve�eriGradska vije�nica18.00 Dodjela fes� valskihnagrada i promocija CD-a

Katedrala19.00 Koncert nagra�ivanih u�enika Glazbene škole Varaždinski komorni orkestarZbora Glazbene škole u Varaždinu

3. listopadapetak

�AKOVECMillenium cafe-bar 21.00 Željko Pervan & Stand Up Comedy

4. listopadasubota

DOMAŠINECDisko klub Šampion22.00 Lidija Ba�i�

5. listopadanedjelja

VARAŽDINVaraždinske barokne ve�eriKatedrala11.00 Sve�ana misa zahvalnica i koncert povodom završetka 33. Varaždinskih baroknih ve�eri

10. - 12.

listopadaVARAŽDINMe�unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”

11. listopadaPRELOGkoncert: Vatra, ka � Forum

25. listopadasubota

ARENA VARAŽDIN20.00 koncert Tri kralja zabave: Stavros, Ze�i� i Grdovi�

31. listopadapetak

DOMAŠINECDisko klub Šampion22.00 koncert: Miroslav Ili�

Revija hrvatskoga film-skog stvaralaštva djece, jedna od najstarijih filmskih mani�e-stacija u Hrvatskoj, svoje �e 52. izdanje doživjeti od 25. do 28. rujna u �ak tri grada - Varaždi-nu, Ludbregu i �akovcu. Okupit �e seosnovnoškolski filmski stvaratelji i njihovi mentori, a tijekom �etiri dana Revije na filmskim platnima prikazat �e se sam vrh hrvatske osnovnoš-kolske kinematografije. Svake godine Revija se održi u dru-gom gradu, a ove �e, uz Hrvat-ski filmski savez, organizatori Revije biti Filmsko-kreativni studio “Vanima” iz Varaždina, Škola animiranog filma �ako-vec i Osnovna škola Martijanec. Prijavljeni filmovi pristigli su iz svih dijelova Hrvatske, a u natjecateljski program uvr-štena su 92 ostvarenja. Preko 150 mladih autora i njihovih mentora gostovat �e na sjeve-

CENTAR ZA KULTURU 52. Revija hrvatskoga fi lmskog stvaralaštva djece

Stižu najbolji fi lmovi osnovnoškolaca. Ulaz slobodan!

ru Hrvatske, a �ak dvadesetak mladih gostiju i njihovih men-tora stiže iz inozemstva.

Žiri nas uči - novitet Revije

U proteklih godinu dana Revija djece uspostavila je kontakte s jednim od najve-�ih svjetskih �estivala filmova za djecu - Gi��oni Experience, Italija, te mnogobrojnim dru-gim partnerima usmjerenima djeci ili dje�jem stvaralaštvu iz cijelog svijeta (SAD, Japan, Turska, Makedonija, Srbija). Novitet ovogodišnje Revije jesu interaktivna predavanja pod nazivom “Žiri nas u�i”. Na-ime, �lanovi žirija Boris Poljak, Simon Bogojevi� Narath, Maja Flego i Slaven Ze�evi� održat �e predavanja o kameri i snima-nju, animaciji, filmskim tema-ma i montaži. Na taj na�in žiri ne�e samo kritizirati i hvaliti,

ve� mlade filmaše u�iti i ne�em novom. Po prvi puta biti �e oku-pljen i me�unarodni žiri djece koji �e, uz djecu iz Hrvatske, �initi i osnovnoškolci iz Italije, Turske, Srbije, Slovenije i Ma-�arske.

U okviru Reviji održat �e se i Seminarsko-radioni�ki program medijske pedagogije za voditelje filmskih družina iz regije, poduprijet od strane Agencije za mobilnost i progra-me EU-a, odnosno programa Erasmus+. Produkt seminara, izme�u ostalog, bit �e i koristan priru�nik o medijskoj pedagogiji u regiji. Revija je jedina mani�e-stacija u Hrvatskoj posve�ena isklju�ivo filmskom stvaralaš-tvu osnovnoškolaca – bilo da su njihovi filmovi nastali u okviru školskih družina ili kinoklubova, kao izvannastavna aktivnost. Kao i svih prijašnjih godina, i svi programi 52. Revije hrvatskoga filmskog stvaralaštva za djecu bit �e besplatni. U �akovcu se filmovi mogu pogledati u subo-tu 27. rujna u Centru za kulturu s po�etkom u 18 sati.

Društvo distrof i�ara, invalida cerebralne i dje�je paralize i ostalih tjelesnih invalida �akovec poziva sve zainteresirane da se pridruže tradicionalnom 26. druženju osoba s invaliditetom diljem Hrvatske pod nazivom “Jesen v Me�imorjo”. U programu �e

sudjelovati i gosti iz Slovenije. Druženje �e se održati u subo-tu, 27. rujna u Sportsko-rekre-acijskom centru DG SPORT u Prelogu. Sve�ano otvorenje bit �e u 10.30 sati, a rekreativna natjecanja održat �e se u 12 sati. Podjela medalja i progla-šenje rezultata natjecanja na-

U subotu besplatno na Adrenalinski park u Čakovcu!

Nova turisti�ka i sport-ska atrakcija u �akovcu je Adrenalinski park koji je postavljen u vanjskom prostoru Gradskih bazena “Marija Ruži�” �akovec. Namijenjen je prije svega dje�jem uzrastu i omladini, ali u treningu motori�kih i psihi�kih sposobnosti mo�i �e se okušati i odrasle oso-be. U subotu, 27. rujna s po-�etkom u 10 sati prigodnom sve�anoš�u otvorit �e se Adrenalinski park. Projekt je vrijedan 200.000 kuna , a financiran je sredstvima Grada �akovca i Hrvatske turisti�ke zajednice. Park �e u uporabu predati gra-dona�elnik Grada �akovca Stjepan Kova�, koji �e vodi-teljima podijeliti i certifika-te. Gra�ani �e Adrenalinski park povodom Svjetskog dana turizma, u subotu, mo-�i isprobati besplatno.(rr)

Nakon prošlogodišnje-ga zajedni�kog koncerta u �akovcu, Tri kralja zabave stižu u subotu, 25. listopada u Arenu Varaždin. S razlogom okrunjeni titulom “kraljevi zabave”, Jasmin Stavros, Dra-žen Ze�i� i Mladen Grdovi� poznati su i po samostalnim maratonskim koncertima, a kada se na istoj pozornici udruže sva trojica onda je zagarantirana cjelove�ernja �ešta do jutra. Prvi koncert nadmašio je sva o�ekivanja publike i samih izvo�a�a, ta-ko da se novi koncert o�ekuje s velikim nestrpljenjem. Prema najavi organizatora, ovo �e biti koncert za najizdržljivije jer je prošlogodišnji trajao �ak pet sati, a za ovaj se sprema i du-ža satnica, sve po želji samih izvo�a�a!

Ponovno kolektivna ekstaza

Poznato je da su glazbeni spektakli ovog trajanja uvijek nekako rezervirani za pojedi-ne DJ-eve, �estivale elektron-ske glazbe, ali jedna ve�er s

ova tri izvo�a�a nikako ne trpi kra�e trajanje, a upravo je to ono što publika cijeni. Ovi lju-bimci publike u Areni �e dati najbolje od sebe i svojim hito-vima držati publiku na noga-ma dok god �e ona to tražiti, a poznato je da i Stavros, Ze�i� i Grdovi� imaju itekako utakmi-ca u nogama i novih aktualnih hitova. O�ekuje se i velik broj gostiju iz susjednih zemalja zbog Arenine lokacije i velikog broja obožavatelja ovih zabav-njaka u Sloveniji te željnih pra-vog tuluma! Tko god je bio na prošlom koncertu, zna da ga o�ekuje urnebesna zabava i kolektivna ekstaza. Ulaznice su u prodaji, a mogu se kupiti na prodajnim mjestima u Va-raždinu (Rock art ca��e, Barfly, ca�e-bar Timeout, Suvenirnica Varaždinskih vijesti), Ivancu (kavana Ivana), Ludbreg (ca-�e-bar Jura), Novom Marogu (ca�e-bar Inn), �akovcu (ca�e-bar Arcus, ca�e-bar Paladin), u Prelogu (hotel Panorama), u Murskom Središ�u (pizzeria Vuri) i Palovcu (Domino bar) i Eventim.hr.

U PRELOGU 26. druženje osoba s invaliditetom

Jesen v Međimorjojavljeno je za 16.30 sati. Za sve sudionike bit �e pripremljen domjenak. Tijekom druženja sudionici �e se mo�i natjecati u disciplinama: vise�a kugla-na, pikado, šah, utrka u inva-lidskim kolicima, belot. Za sportske igre vrijede pravila doma�ina.

Detalj s jubilarne 50. Revije � lmskog stvaralaštva djece

SVJETSKI DAN TURIZMA obilježava

se i u Čakovcu

Degustacije, zabava i brojna iznenađenja

Svjetski dan turizma obilježava se svake godine 27. rujna putem prigodnih mani�estacija, priredbi i do-ga�anja. Navedeni datum odabran je kako bi se podu-darao s važnim trenutkom za Svjetsku turisti�ku orga-nizaciju, danom kada je 1970. godine usvojen Statut Orga-nizacije. Turisti�ka zajednica grada �akovca ove godine obilježit �e taj dan u samom srcu Me�imurja, gradu �a-kovcu, u subotu, 27. rujna od 9 do 12 sati. Tim �e se povo-dom u �akovcu predstaviti TZ Me�imurske županije, TZ op�ine Sveti Martin na Muri, TZ grada Mursko Središ�e, TZ op�ine Štrigova i TZ op-�ine Nedeliš�e, TA Kompas, TA Rudi travel, TA Jakopi�, Etno Art Travel i Muzej Me-�imurja. Uz bogat program Turisti�ka zajednica grada �akovca za sve gra�ane, po-sjetitelje i turiste organizi-ra besplatan razgled grada �akovca od 10 do 11 sati, uz stru�no vodstvo licenciranih vodi�a. Turisti�ka zajednica grada �akovca priprema i prigodan zabavni program te brojne degustacije.

MARATONSKI KONCERT uskoro u Areni Varaždin

Tri kralja - Stavros, Zečić i Grdović - za najizdržljivije!


- Varaždin nas je s Trash festivalom prešibal. Imaju i

VAFI - sve značajniji međunarodni festival

animiranog fi lma djece i mladih

“

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

FOTO: ZLATKO VRZAN

U KRALJEVOM VRTU umjetnička večer uz Damira Klaića - Ključa

Druženje s umjetnicima u ambijentu Memori-jalne zbirke Ladislava

Kralja Me�imurca pod nazivim “Dopustite da se predstavim” zaokružuje svoj prvi serijal. Protekli je petak u ugodnoj atmosferi uz štovatelje umjet-nosti, prijatelje i znance dio svo-ga bogatog umjetni�kog istra-živanja i stvaralaštva predsta-vio umjetni�ki fotograf Damir Klai� - Klju�. - Ro�en sam 1964. godine u Starim Perkovcima kod Slavonskog Broda, a potom sam ‘pripitomljen’ u Me�imurju. - zapo�eo je predstavljanje Kla-i�. Duhovitim izri�ajem prisjetio se zgoda i nezgoda školovanja, prvih fotografskih i gra�i�kih

Sekcija Likovnog udru-ženja �akovec pod nazivom “Artelje” osmišljena je kao aktivnost udruženja kojemu �e primarni cilj biti organi-zacija edukativnih radionica za djecu i odrasle s usmjere-njem na umjetnost i umjet-ni�ko stvaranje. Artelje je predstavljen proteklu subo-tu u centru �akovca, gdje je organizirana i minislikarska radionica. �lanovi LU�-a tom su prigodom dijele�i dobru energiju ujedno i pozvali sve zainteresirane na upis u novu sezonu u kojoj �e svi slikari amateri mo�i korisno provoditi svoje slobodno vrijeme. Poduku iz slikar-skih i crta�kih tehnika daju profesionalni voditelji koji imaju višegodišnje iskustvo u vo�enju radionica. Radi se u malim grupama u pro-storu Doma amatera. Upisi za školu crtanja i slikanja za djecu od sedam do �etrnaest godina, kao i za odrasle, jesu u tijeku. Edukacija po�inje u mjesecu listopadu. (rr)

MUZEJ “Croata

insulanus” u

Prelogu

Vedute i arhitektura Međimurja

U Muzeju “Croata insu-lanus” može se pogledati izložba slika “Vedute i arhi-tektura Me�imurja”. Pred-stavljene fotogra�ije Nine Vrani�a s terenskih istraži-vanja 1954. godine nalaze se u knjizi An�ele Horvat “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti Me�i-murja”. Knjiga i fotogra�ije iz te knjige danas su okosnica za istraživanje arhitekture Me�imurja.

Ekipa je istražila i doku-mentirala kulturnu baštinu našeg kraja od arheoloških iskopina do 19. stolje�a, a fotogra�ije su pohranjene u fototeci Odjela za infor-macijsko-dokumentacijske poslove kulturne baštine pri Ministarstvu kulture Repu-blike Hrvatske.

Fotogra�ije su podsjet-nik na me�imursku kultur-nu baštinu, arheološka na-lazišta, feudalne i stambene objekte, sakralnu arhitektu-ru, javnu plastiku, ali i spo-menike kojih više nema.

Ova izložba nastala je u suradnji s Državnim arhi-vom za Me�imurje u Štri-govi. (j)

Polaganjem vijenca na rodnu ku�u Kalmana Me-sari�a misom zadušnicom i književnom ve�eri posve�e-noj Kalmanu Mesari�u zapo-�ela je 17. rujna manifestacija “Dani Kalmana Mesari�a”. Vi-jenac je položio te samim time i otvorio cijelu manifestaciju predsjednik Gradskog vije�a Grada Preloga Goran Gotal. U multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” na književnoj ve�eri prikazan je život Kalmana Mesari�a kroz �itanje intervjua i pisama pro-na�enih u njegovoj ostavštini u Zagrebu u Odsjeku za povi-jest hrvatskog kazališta pri Hrvatskoj akademiji znano-sti i umjetnosti. U programu su sudjelovali Dejan Novak kao glas Kalmana Mesari�a,

Čakovec može i mora izgledati bolje!

ARTELJE u Čakovcu

Upiši školu crtanja i slikanja

DANI Kalmana

Mesarića u Gradu

Prelogu

Danas “I u našem gradu” Kalmana Mesarića

Maja Kos i Marija Oto Sa�er kao novinarke u intervjuima s Kalmanom Mesari�em, Ve-ronika Mesari� i Damir Mu-žani� uprizorili su isje�ak iz predstave “I u našem gradu”, isje�ak iz romana “Dravom zlato plovi” pro�itala je Sara Štefan, a Mirjana Hrži� pro�i-tala je pismo koje je Kalman Mesari� pisao pred sam kraj svog života o svom boravku u Splitu. Za glazbeni predah po-brinuli su se tamburaši Kul-turne udruge “Selja�ka sloga” Prelog. Književnu ve�er po-sve�enu Kalmanu Mesari�u vodio je Željko Soka� �itanjem biografskih podataka o nje-mu, prema rije�ima Kalmana Mesari�a samom sebi. Pro-gram je nastavljen 18. rujna u Domu kulture Cirkovljan, u kojemu su sudjelovale �lani-ce Književnog kruga Prelog: Marija Bermanec i Veronika Zrna, �lanovi Prilo�ke ama-terske scene Vlado Kova� i Miljenka Setnik, kao i �lano-vi KUD-a “Selja�ka sloga” iz Donje Dubrave s predstavom “Ljubav i kalamper”.

Ve� su održane kazališne ve�eri u �ehovcu, Draškovcu, Hemuševcu, Otoku i Oporov-cu. Završna priredba bit �e održana u petak, 26. rujna u Domu kulture u Prelogu uz predstavu Kalmana Mesari�a “I u našem gradu”, s po�etkom u 19 sati.

U nedjelju, 21. rujna odr-žana je i radionica za kazališ-ne amatere Me�imurja, koju je vodila kazališna kriti�arka i teatrologinja Sanja Nik�evi�.

(j)

Gdje “sprašiti” pročelnika za kulturu?

O tome što umjetnici �ine ili što mogu i/ili ne mogu u�initi na poboljšanju vizualnog identite-ta grada �akovca, Klai� govori:

- Kao primjer mogu proko-mentirati Štebihovu skulpturu kod Littere. Mi ga zovemo - Drvo-sje�a. Bio sam u gradskoj komisiji za vizualni identitet. Bilo nas je petero, od toga �etvero umjet-nika. Ali to nije imalo nikakvu funkciju. Bili smo svi jednoglasno protiv tog spomenika. Štebih je veiliki umjetnik i ima izvanred-ne stvari i raznolike opuse, radio je staklo, vitraje, spomenike i mnogo sjajnih stvari. Za ovaj se spomenik Nikoli Zrinskom Si-getskom nismo složili zbog pro-porcije. Me�utim, pokojni grado-na�elnik Šalamon je ipak uz pot-poru Zrinske garde to realizirao. Zato ne znam zašto uop�e takve komisije postoje kad ne možemo ništa promijeniti. �ak je došla i preporuka struke iz ULUPUH-a da se ne radi, ali sve ‘zabadaf’.

Iako su mnogi �akov�ani ushi�eni zbog porcijunkulov-ske atrakcije i “Ulice kišobrana”, �akovec ima potencijala i za još

Zlatko Bacinger voditelj je projekta revitalizacije Kraljeva vrta. Najavljuje obnovu postoje�eg prostora same rodne ku�e Ladislava Kralja Me�imurca:

- Manifestacija ‘SRK umjetnosti’ ide prema kraju i paralel-no s time i program ‘Dopustite da se predstavim’, na kojoj se predstavilo devet umjetnika razli�itih pro�ila: slikari, kipari, pjesnici, performeri i fotogra�i. S obzirom na odobrena �inan-cijska sredstva ispunjena su sva o�ekivanja. Otvorili smo vrata Kraljeva vrta, koji su gra�ani dosad percipirali kao nedostupan prostor. Nisu �ak ni znali što se nalazi iza ovih vrata, da je to je-dan prekrasan gra�anski vrt. Percepcija tog prostora sada je ve� druga�ija. Ljudi sada �ak sami dolaze i predlažu programe.

Što se ti�e samih tehni�kih intervencija u samom prostoru, nismo do kraja zadovoljni. Zato se radi na projektu preure�e-nja podruma ili tavana kako bi se stvorio uvjet za okupljanje ve�eg broja ljudi. Struka �e odlu�iti u kom smjeru �e i�i obnova, a i �inancije. Ako se ide u preure�enje podruma, onda �e to biti oko 30 kvadratnih metara prostora, gdje bi se moglo okupiti do dvadesetak ljudi. Preure�enje tavana je skuplje, a to bi bio prostor od 120 kvadrata, gdje bi se onda mogla organizirati ve�a okupljanja, predavanja i izložbe. Neki misle da u Kraljevom vrtu nije potreban veliki prostor jer takvih prostora imamo u Scheierovoj zgradi ili Pala�i Zrinskih. Mi želimo od Kraljeva vrta stvoriti Dom umjetnika, ali i šireg kruga ljudi koji poštuju i prate umjetnost i žele s umjetnicima razgovarati.

U razgovoru s publikom došlo je i do pitanja o nedavnom policijskom privo�enju švicarskih umjetnika koji su na Cvjetnom trgu u Zagrebu izveli performans “Naked slow walk”. Klai� je odgovorio:

- To je �in provokacije koji se nadovezuje i na sli�an perfor-mans Tomislava Gotovca kada je gol ležao na asfaltu i ljubio ga. Nisam zadovoljan privo�enjem umjetnika. Nisu nikoga napa-dali i ne treba ih zatvarati. Normalna je stvar da danas netko provorica da bi uop�e bio zapažen. A upravo se i provokacijom može skrenuti pozornost na neku temu koja je bitna u društvu, bilo da se radi o politi�koj ili socijalnoj temi. Zato podržavam performere.

Na kraju promišljanja o kulturnoj problematici Klai� se osvr-nuo i na instituciju Muzeja Me�imurja �akovec:

- Treba kritizirati i naš Muzej i njegovo radno vrijeme. I Muzej treba otvoriti. Izložbe u tom prostoru morale bi biti �eš�e. Nije uvijek stvar samo u novcu. Sve se može uz dobru volju poboljšati. U Londonu je, primjerice, tendencija ‘izložbiranja’ u tri dana. Prvi dan se otvori, zatim se drugi razgledava i tre�i dan kompletna izložba seli na neko drugo mjesto. Zašto nešto tako ne prakticira-ti i kod nas? Dobili bi dinami�nost i ve�i protok publike.

da mi umjetnici na takvim oku-pljanjima možemo sprašiti, pri-mjerice, pro�elnika za kulturu, da možemo županu ili dožupanu re�i što mislimo kuda i kako dalje te dati prijedoge i rješenja. Vara-žadin nas je s Trash festivalom prešibal. Imamo dužu tradiciju animiranog �ilma u ŠAF-u, a Va-raždin nas je i u tome prestigao jer ima VAFI - me�unarodni fe-stival animiranog �ilma djece i mladih. Zadnje je vrijeme da se za naš grad nekaj napravi. Por-cijunkulovska instalacija s ki-šobranima bila je dobra, iako je mogla biti i bolja da su kišobrani bili guš�e postavljeni. Me�utim, nije problem kad je pogled uprt u kišobrane. Problem je kad uperiš pogled prema Perivoju Zrinskih. Onaj ugostiteljski šator, iako zna-mo da je sponzorski, svake godi-ne stvara usko grlo za prolaznike i zatvara pogled prema spomeni-ku Nikoli Zrinskom. Ima prostora npr. na parkiralištu MT�-a. Zašto se taj šator tamo ne izmjesti? Re-gulacija prometa i pješa�ka zona u te dane mogle bi se na zadovo-ljavaju�i na�in riješiti. Tada bi se dobilo kona�no i to da se taj naš orao, zaštitni znak grada �akov-ca, i vidi. On se uvijek skriva. Taj šator mi izgleda kao da su opet Turci došli s tim šatorom!

Dom umjetnika u Kraljevom vrtu

I Muzej Međimurja treba otvoriti građanima

mnogo ve�e dosege. Spava li naš grad?

- �akovec spava u svekoli-kom smislu. Potrebne su tribine s okruglim stolovima na koje bi bili pozvani svi koji sudjeluju u osmišljavanju kulturnog i vizu-alnog identiteta �akovca. Dakle,

iskustva, brojnih izložbi, foto-monogra�ija, knjiga, mapa, pla-kata i suradnika.

MOST i Fly me to the Moon u Londonu!Na kraju dvosatnog dru-

ženja posjetitelji su odgledali kratke �ilmove o instalacijama “MOST”. Radi se o umjetni�kom projektu - izložbi fotogra�ija na rijekama, koje su održane na ri-jeci Dravi u Varaždinu, Rje�ini u Rijeci te u Vukovaru na rijeci Vuki. Klai� je najavio kako �e se sljede�i mjesec sli�an per-formans i izložba dogoditi i u Londonu:

- Krajem listopada idem u London na Temzu predstaviti projekte ‘MOST’ i ‘Fly me to the Moon’.

Tako�er spremam izložbu ‘Šetnja po oblacima’ i nadam se da �e se ostvariti na prolje�e sljede�e godine. Malo je kompli-cirana, ali ‘Eppur si muove!’


- Pišemo i pjevamo o

socijalnoj situaciji, strasti, a najviše o

ljubavi

“

RAZGOVOR S POVODOM XANDER & THE KEYS - britanski rock bend u Čakovcu

S po�etkom jeseni Podro-om Drink And Music Club otvara sezonu klupske i

koncertne scene u gradu �akov-cu. Za ovaj su koncertni prostor strani bendovi postali stvar navike. Tako je na podroom-skoj pozornici u protekle dvije godine nastupao pozamašan broj mladih i totalno otka�enih bendova, od irskih, britanskih, francuskih do ameri�kih, mek-si�kih… Prošli petak na stage Podrooma stigao je britanski indie-rock bend Xander & The Keys. Ovo je njihov prvi posjet Hrvatskoj, a osim u �akovcu xanderovci su gostovali u Za-grebu, Županji i Zaboku. Xander & The Keys jedan je od onih ben-dova kojemu glazbeni kriti�ari prognoziraju sjajnu karijeru, a predvodi ih energeti�ni fron-tman Xander Allen, �iji snažni vokal i zarazni gitarski riffovi odre�uju zvuk banda. S nama je podijelio svoje impresije go-stovanja u Lijepoj Našoj.

• Prvi ste put u Hrvatskoj. Kakvi su Vaši dojmovi o na-šoj zemlji i ljudima?

— Bolju dobrodošlicu ni-smo mogli poželjeti, upoznali smo hrpu ljubaznih, otvorenih i veselih ljudi bez kojih ovo ci-jelo iskustvo ne bi imalo takav veliki i pozitivni utjecaj na nas. Hrvatska je predivna zemlja, imali smo sre�u pa smo tijekom putovanja s jednog koncerta na drugi imali dovoljno vremena vidjeti krajolik koji nas je odu-ševio.

• Predstavljate se kao in-die rock bend. Na koncerti-ma izvodite osim autorskih

HUMANITARNI

KALENDAR za

2015. godinu

Zašto su Aco Stanković i malena Dora “jurili” motorom?

U ČAKOVCU

jubilarni

20. Jazz fair

Prvi put gost i američki pijanist Chris Jarrett!

U studenom 2014. godine Centar za kulturu �akovec obilježava jubilarni 20. Jazz fair. Po prvi put �akove�koj publici predstavit �e se ame-ri�ki pijanist Chris Jarrett. U dvorani Centra za kulturu nastupit �e još i makedonski virtuoz na gitari Vlatko Ste-fanovski, izvrsna hrvatska vokalistica Lela Kaplowitz s

SNIMLJEN

VIDEOMATERIJAL

za Dan mira

Teuta i III. osnovna škola u videozidu s Poljacima!Na lokacijama grada �a-

kovca ovih se dana snimao kalendar “Velike i male zvi-jezde”. Cilj je prikupiti sred-stva za izgradnju centra za djecu sa sindromom Down. Inicijatorica projekta Tamara Peras o pripremama za novi kalendar kaže kako se na-stavlja uspješan projekt koji je pokrenut prije dvije godine i kojemu su se odazvali mnogi ljudi dobra srca. Kalendar je prodan u više od 8 tisu�a pri-mjeraka i prikupljeno je 200 tisu�a kuna. Istaknula je da akcije ne bi bilo bez niza vo-lontera, od fotografa Vjerana Žganca Rogulje, pa do šmin-kera, frizera. Prvo snimanje odradili su trener svih trene-ra - Miroslav iro Blaževi� - na stadionu u Kranj�evi�evoj ulici u Zagrebu, te poznati HRT-ov voditelj Aleksandar Stankovi�. Stankovi� se pro-vozao motorom središtem �akovca te povezao deveto-godišnju Doru. Bez razmi-šljanja se pridružio humani-tarnoj akciji, no smatra da bi država trebala imati mnogo više sluha za tu djecu. Dodao je da trebaju pravu skrb, dok mnogi o tome uop�e ne raz-mišljaju. Stankovi� smatra da djeci i obitelji moramo dati do znanja da smo uz njih. Sprija-teljio se s Dorom koja ga je na rastanku poljubila.

Big bandom HRT-a, te neka-dašnji pjeva� grupe Tower of Power, Hubert Tubbs, sa Sep-tatonics jazz bandom Maaseja Kova�evi�a.

Svi programi održavaju se u Centru za kulturu s po-�etkom u 20 sati, i to prema sljede�em programu: Vlatko Stefanovski trio (srijeda, 19. studenoga), Chris Jarrett, Lela Kaplowitz i Big band HRT-a (�etvrtak, 20. studenoga) i Hubert Tubbs i Septatonics jazz band Maaseja Kova�evi�a (petak, 21. studenoga). (rr)

U Centru za kulturu u �a-kovcu prošli je petak održan program povodom Me�u-narodnog dana mira. U pro-gramu su sudjelovali u�enici �akove�ke III. osnovne škole i plesa�i Studija suvremenog plesa “Teuta”. Ovogodišnji je program organiziran teme-ljem dogovora gradona�elni-ka Grada �akovca Stjepana Kova�a i gradona�elnika polj-skog grada Plonska Andrzeja Pietrasika. Posebnost progra-ma je povezivanje izvo�a�a programa pomo�u videozida s osnovnom školom iz poljskog grada Wieluna. S obzirom na to da su organizatori prijeno-sa bili Poljaci, videomaterijal nastao ovom suradnju mo�i �e se pogledati na na Youtube kanalu Me�unarodne organi-zacije gradova glasnika mira youtube.com/user/IAPMC.

Me�unarodni dan mira ustanovljen je Rezolucijom UN-a iz 2001. godine. Njome je 21. rujna proglašen danom nenasilja i prekida neprija-teljstava na globalnoj razini. Njega je utemeljila Op�a skup-ština UN još 1981. s ciljem obilježavanja i ja�anja ideala mira me�u svim narodima i državama, a omogu�uje svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jedno-stavnim djelima zajedni�ki šire poruku mira. Od osnutka do danas Me�unarodni dan mira uklju�io je milijune lju-di sa svih strana svijeta koji zajedni�ki sudjeluju u raznim doga�anjima i okupljanjima. Po prvi put ove godine u obi-lježavanju je sudjelovao i �a-kovec, i to u suradnji s gradom prijateljem Plonskom.

pjesama i obrade drugih izvo�a�a. Recite nam nešto o svom glazbenom izri�aju.

— Veoma nam je bitno da sve što radimo dolazi iz srca, taj na�in razmišljanja želimo zadr-žati kad je rije� o našim pjesa-ma. Pišemo o socijalnoj situaciji, strasti, a najviše o ljubavi. Naša pjesma ‘Shivers’ govori o sek-su. Volimo eksperimentirati, a jedan od primjera je i pjesma ‘Roll On Thunder’ koja govori o tri zakona robotike iz �ilma ‘Bicentennial man’.

• Nakon koncerta u Za-grebu i �akovcu opipali ste ritam hrvatske rock publi-

ke? Kako je publika reagirala na vaš nastup?

— Ovdje publika zna kako tulumariti i što je dobar pro-vod! Mi se hranimo energijom publike i to se odražava na na-

šu izvedbu – što ja�e publika ‘roka’, to mi ja�e ‘rokamo’. Od Hrvatske publike dobili smo brdo pozitivne energije, �ini se da ovdje ljudi vole glazbu uživo, a sama publika bila je jedna od najboljih pred kojima smo imali prilike svirati.

• Kako je publika pri-hvatila vaš singl ‘People That I Know’ i o�emu govori pjesma?

— Pjesma ‘People That I Know’ govori o prihva�anju od strane društva i zajednice u kojoj živimo. Govori o tome kako nije potrebno brinuti o to-me što drugi ljudi misle. Pjesma po�inje sa sporijim tempom i završava sa snažnim �inišom, publika na taj ritam uvijek po-zitivno reagira.

• Vaš bend Xander & The Keys djeluje tek dvije godi-ne, a odsvirano je ve� više od 150 koncerata. Imate li ka-kve posebne pripreme uo�i koncerata?

— Obi�no se družimo u ku�i našeg bubnjara, razgova-ramo o listi pjesama i slušamo našeg menadžera kako nas opominje da smo lijeni. Puno vremena provodimo zajedno pa bi mogli svaki trenutak na-zvati nekim oblikom pripreme za koncert.

• Kakve su ambicije i pla-novi za budu�nost benda?

— Pobjeda nad životom. Želimo stvari dignuti na višu razinu. No, najvažnije od svega je da se želimo vratiti u Hrvat-sku, ako to bude mogu�e...

PIŠU: IVANA LEVAČIĆ,

ROBERTA RADOVIĆ

U Hrvatskoj publika zna kako tulumariti i što je dobar provod!


slobodno vrijemeKNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec učuje KNJIŽARA “LJEVAK”

ALBUM TJEDNA TOP LISTE

MOZAIK KNJIGA

Dobitnica iz broja 992. Međimurskih novina je Tatjana Drvoderić iz Podturna (Sally Green: “Tama u meni”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

BELETRISTIKAHrvoje Šalkovi�:

Valcer protiv EintrachtaTanja Novak: Muzej Majka

Vanessa Diffenbaugh: Jezik cvije�a

PUBLICISTIKAAdam Grant:

Daj i uzmiDrago Balvanovi�:

PeruKlaudija Carovi�-Stanko:

Bosiljak - hrana i lijek

PREPORUKA

HR �AKOVECFORMULA 13

1. I’m Not The Only One - SAM SMITH

2. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN

3. Arrows - FENCES ft MACKLEMORE & RYAN LEWIS

4. A Place With No Name - MICHAEL JACKSON

5. Prayer In C (Robin Schulz Rmx) - LILLY WO-OD & THE PRICK

6. Shake It Off - TAYLOR SWIFT

7. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2

8. Come Get It Bae - PHARRELL WILLIAMS

9. True Love - COLDPLAY

10. The Chamber - LENNY KRAVITZ

11. U Get Me High - TOM PETTY & THE HEARTBREAKERS

12. Rude - MAGIC!

13. You Already Know - ARCADE FIRE

14. She Knows Me - BRYAN ADAMS

15. Superheroes - THE SCRIPT

RADIO 1Top Hit List

1. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner - Ljubio bih

2. MAGAZIN - No no no

3. ITD BAND - Kao ja4. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje5. GAZDE - Samo tebe ljubim

6. PETAR GRAŠO - Uvijek isti

7. PAVEL - Autenti�no osrednji8. COLONIA - Fenix 9. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento10. CRVENA JABUKA - �esto pitam za tebe

11. TONY CETINSKI - Žena nad ženama12. JELENA ROZGA - Život je �udo

13. ET - Bivša

14. IVAN ZAK - Duguješ mi ljeto

15. DANIJELA - Naivno malo pile

�etvrtak, 3. sije�nja - Imam groznih problema sa seksualnim životom. Svode se na to da nemam seksualni život. Odnosno, nemam ga s nekom drugom osobom.

Otkako ga je Pandora napokon nogirala, Adrian Mole zatekao se u nezavid-nom položaju. Živi s ljubavlju svojeg života koja se ljubaka s drugim muškarcima. Da stvar bude još gora, dok mu karijera tone sve dublje, od uredskog štakora u državnoj službi do pera�a su�a u So-hou, uvi�a da mu njegov epski roman “Oj! Brdovite zaravni moje domovine” ne�e priskr-biti lovorike književne kritike kojima se nadao.

Ali Adrian �e uskoro ot-kriti da nevjerojatne i divne stvari mogu propupati �ak i usred divljine…

Slavoj Žižek: “Žižekovi vicevi”

Veliki �ilozof dvadese-toga stolje�a Ludwig Witt-genstein rekao je da bi se “ozbiljno i kvalitetno �ilo-zofsko djelo moglo napisati tako da se u cijelosti sastoji od viceva”. Za razliku od bi-lo koje druge knjige �ilozofa Slavoja Žižeka, ova kompak-tna zbirka viceva – nekih koji su “ljupko vulgarni” (njegov opis) i nekih koji nisu tako ljupko vulgarni – odabranih iz njegovih knjiga, pruža in-deks odre�enim �ilozofskim, politi�kim i seksualnim te-mama koje ga zaokupljaju. Žižekovi vicevi sadrže sklo-pove i poante, kao i prljave misli i uvrede zbog kojih je Žižek slavan.

Dobri momci pobje�uju samo u �ilmovima? Ne, oso-be koje uspijevaju dijele se na one koje daju, uzimaju ili uskla�uju, a uvriježeno shva�anje da su osobe koje daju slabi�i i gubitnici poka-zuje se potpuno pogrešnim. Davanje donosi gubitke s

Britanski sastav Elbow skrenuo je u svoj plavi pe-riod. To nije samo zbog omota albuma “The Take Off and Landing of Everyt-hing”, nego i zbog sadržaja, tonova i emotivnih prema-za kojima dominira sjetno ruminativno raspolože-nje koje pak fantasti�no korespondira s jesenskim “bluesom”. “The Take Off and Landing of Everyt-hing” je moderna plo�a o raspadu ljubavnih veza društveno i vremenski svjesnih muškaraca s njihovim ljepšim polo-vicama. Muški su ti koji su svjesni svoje emotiv-ne strane i koji imaju tihe patnje te potajno emotiv-no sagorijevaju uza zvuk svoga osobnog falseta i na ovom su se albumu našli da svoje osje�aje podijele sa svijetom. To je ambi-jentalni orkestralni synth pop, a u fokusu je vokal,

Sue Townsend: “Adrian Mole i godine divljine”

Alex Marwood: “Bezbožnice”

Nova, senzacionalna pripovjeda�ica krimipri�a. Psihološki triler koji ne�ete zaboraviti. Donosimo saže-tak radnje: Jednoga ljetnog jutra tri su se djevoj�ice pr-vi put srele. Do kraja dana dvije od njih završile su u zatvoru zbog umorstva. Dvadeset godina kasnije istraživanje niza mu�nih ubojstava djevojaka novi-narku Kirsty Lindsay do-vest �e do �ista�ice Amber Gordon. Ovo je prvi susret Kirsty i Amber od onoga zlokobnog dana kad su bile djeca, kad se dogodio stra-šan zlo�in. Svjesne opasno-sti u kojoj se nalaze, s novim identitetom i obiteljima koje žele zaštititi, u�init �e sve što je potrebno da sa-�uvaju svoju mra�nu tajnu. No ho�e li u tome uspjeti? Ili �e im njihove nove obitelji okrenuti le�a, a horde ra-zjarenih susjeda do�i pred vrata?

Adam Grant: “Daj i uzmi”

kojima onaj tko uzima ne mora ra�unati, ali uspjeh koji postižu oni koji daju širi se i prelijeva, uve�avaju�i uspjeh onih koji se nalaze oko njih. I dok uspjeh osoba koje daju stvara vrijednost, umjesto da je samo prisvaja, osoba koja uzima uspijeva samo pod uvjetom da drugi gube.

Knjiga Adama Granta uvodi novu paradigmu u poslovanje i visoko je na li-

sti najutjecajnijih poslovnih knjiga desetlje�a. Kako kaže autor, njezin je cilj razumjeti zašto je davanje ujedno zara-zno i opasno. Kako bi otkrio zašto ljudi koji daju zauzima-ju vrh ljestvice uspjeha, au-tor je prikupio iznena�uju�a istraživanja i pri�e iz života koje objašnjavaju na koji na-�in davanje može biti utjecaj-nije – i manje opasno – nego što ve�ina ljudi vjeruje.

Prvi dio Grantove knjige otkriva na�ela uspjeha oso-ba koje daju te pokazuje ka-ko uspješne osobe koje daju na jedinstveni na�in pristu-paju odnosima u �etiri važna podru�ja: povezivanje s dru-gima, suradnja, vrijednosti i utjecaj. Drugi dio knjige po-sve�en je gubicima poveza-nima s davanjem. Istražuje kako se osobe koje daju bra-ne od sindroma izgaranja na poslu te kako uspijevaju ne postati mekušci i slabi�i.

Elbow: “The Take Off and Landing of Everything”

Demonstracija osjećaja tuge i sloma duše

�eš�e falset, Guya Garveya i potmule molske harmo-nije emocionalno ispijenih ljudi. Vijesti ionako kažu da su �lanovi grupe rela-tivno nedavno prolazili

kroz turbulentne periode. Album je, ukratko, krasna demonstracija osje�aja tu-ge, gubitka, sloma duše.

(Zoran Tu�kar, preu-zeto s portala Muzika.hr)


uz knjigu, fi lm, glazbu, kazališteCENTAR ZA KULTURU

ČAKOVEC

Radno vrijeme

blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.Telefon: 311 - 488 .

MINIINTERVJU

DOM KULTURE PRELOG

subota, 27. 9., i nedjelja, 28. 9.

17.00 BIJEG S PLANETA ZEMLJE

animirani film

20.00 OLUJA STOLJEĆAavantura, triler


SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVAakcijski triler

Režija: Frank Miller Robert RodriguezUloge: Mickey Rourke, Jessica Alba, Josh Brolin, Bruce Willis,

Joseph Gordon-Levitt, Rosario Dawson...

BIJEG S PLANETA ZEMLJE animirana akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Režija: Cal BrunkerUloge/glasovi: Jan Kerekeš, Enes Vejzovi�, Aleksandar Cjetkovi�,

Robert Ugrina, Jasna Biluši�...

U remekdjelu Franka Millera uroni-te u portret mra�nog Basin Cityja, pre-punog fatalnih žena, okorjelih zlo�inaca i ne� pi�nih junaka. Pri�a koja ostavlja bez daha! Zlikovci nisu bili nikad opakiji, a junaci Sin Cityja nikad odvažniji! Nasta-

vak legendarnog Sin Cityja, ekranizacije poznatog stripa o gradu �iji su stanovnici u strahu od nekih najozloglašenijih zliko-vaca koje su imali prilike sres� . Trajanje: 102 minute. Preporu�uje se starijima od 13 godina.

Scorch i Gary Supernova bra�a su svemirci �iji je posao �uvanje svemira. Kada BASA, tvrtka za koju bra�a Su-pernova rade, primi obavijest o pozivu upomo� s Tamnog planeta (Zemlja), Scorch dobije zadatak izvršiti misiju

spašavanja. S obzirom na to da se svi oni koji su o� šli na Tamni planet nikad nisu vra� li, Gary pokušava sprije�i� Scorcha u tom naumu, ali uzalud. Trajanje: 89 minuta. Preporu�uje se starijima od 6 godina.

petak, 26. 9.18.00 BIJEG S PLANETA

ZEMLJEanimirana obiteljska avantura

SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 LABIRINT: NEMOGUĆI BIJEG

znanstvena �antastika, avantura

subota, 27. 9.16.00 BIJEG S PLANETA



18.00 REVIJA HRVATSKOGA

FILMSKOG STVARALAŠTVA DJECE



nedjelja, 28. 9.16.00 BIJEG S PLANETA



18.00 SIN CITY: VRIJEDNA UBOJSTVA

akcijski triler



ponedjeljak, 29. 9.18.00 LABIRINT:

NEMOGUĆI BIJEG znanstvena �antastika, avantura


akcijski triler

utorak, 30. 9.18.00 LABIRINT:

NEMOGUĆI BIJEG znanstvena �antastika, avantura


akcijski triler

četvrtak, 2. 10.20.00 Tribina ČČ

KONCERTSAM ROTMAN, klavir

Iako ve� broje osamdeset ljeta, nježne i meke ruke vremešne bakice Dore Ledinš�ak vješto barataju dedekom

i batekom. Naime, tako se zove priru�ni alat, odnosno okrugli tvrdi podložak i parni broj drvenih bati�a koji služe za izradu �ipke tehnikom zvanom - �ipka na bati�e. U vrijeme održavnja 18. me-�unarodnog �estivala �ipke u Lepoglavi baku Doru zatekli smo u predvorju Do-ma kulture, gdje se nalazi stalna prodaj-na izložba �ipke Zadruge lepoglavske �ipke. Prisjetila se svojih prvih doticaja s rukotvorinama i ru�nom izradom �ipke:

- Po selima u okolici Lepoglave žene su vam nekad puno radile �ipku doma i time �ak prehranjivale obitelj. To je bio dodatni izvor zarade za brojna naša do-ma�instva. I ja sam nau�ila �ipkarenje od tih doma�ih �ipkarica. Tako da sam si i miraz osigurala jer sam od prodaje �ip-ke koju sam sama izradila kupila stolce, krevet i dio namještaja. �ipka se puno

NAJAVLJUJEMO

Pijanist Sam Rotman na Tribini “ČČ”

Kada se Sam Rotman kao še-snaestogodišnjak po prvi put pred-stavio sa San Antonio sim�onijskim orkestrom pred publikom od šest tisu�a ljudi, Baldwin Keynote �a-sopis je napisao: - Sam Rotman je pijanist s ogromnim potencijalom.

Rotman je preddiplomski i diplomski studij glazbe završio na poznatom Julliard �akultetu u New Yorku. Kao student primio je devet razli�itih nagrada u obliku stipendija, priznanja i drugih do-bitaka. Bio je me�u dobitnicima nagrada na pet klavirskih natje-canja, u Sjedinjenim Ameri�kim Državama i Europi. Najprestižniju nagradu primio je kao pobjednik na 4. Internacionalnom natjecanju Beethovenovih kompozicija u Be-�u, Austrija. Održao je preko 2.400 koncerata u Sjedinjenim Ameri�-kim Državama, Kanadi, Meksiku, Karibima, Južnoj Americi, isto�noj i zapadnoj Europi, jugoisto�noj Azi-ji, Indiji, Kini, Rusiji i južnoj A�rici, ukupno u 58 država.

Godine 1970. zapo�inje izvo�e-njem niza Beethovenovih koncera-ta, samostalno ili uz orkestar.

Bio je �lan žirija na mnogim internacionalnim klavirskim na-tjecanjima u SAD-u i Europi. Goto-vo dvadeset godina bio je ravnatelj klavirskog odsjeka te obnašao ulogu izvršnog direktora D’Angelo glazbene škole pri Mercyhurst koledžu desetak godina. Izdao je �etiri CD-a: Portrait o� a Piano koji uklju�uje djela Mozarta, Beethove-na, Schuberta, Chopina, Debussya i Rachmanjinova; Impressions: Piano Portraits o� Claude Debu-ssy; Mussorgsky’s Pictures at an Exhibition s klavirskim kompozi-cijama Rahmanjinova i Piano Music o� Beethoven. Produciran je vide-onaziva “Sam Rotman, koncertni pijanist: Glazba i svjedo�anstvo jednog Židova za Isusa”.

Pijanist Sam Rotman gostuje u �akove�kom Centru za kulturu u �etvrtak, 2. listopada s po�etkom u 20 sati.

DORA LEDINŠ�AK - jedna od najboljih živu�ih majstorica lepoglavske �ipke

MINIINTERVJU

DORA LEživu�ih

radila i tražila i nakon Drugoga svjet-skog rata. Kasnije sam u�ila raditi �ip-ku i od jedne Slovenke, Ivanke Horvat. To vam je bilo 1952. godine i evo sve do danas ja radim razne motive. Naj�eš�e radimo ruže, tulipane i razne cvjeti�e, grozdeke, leptire i sli�no.

Vitalna baka Dora i u svojoj osam-desetoj godini nema problema s vidom. Za izradu jednoga manjeg tableti�a, ako se radi po osam sati dnevno, po-trebno je dva tjedna i o�i joj nisu nimalo umorne:

- Vid me dobro služi. Operirala sam mrenu. Za �itanje i �ipkarenje moram imati nao�ale, a na daleko dobro vidim. Za izradu koristimo pamu�ni konac bi-jele ili bež boje debljine 200. A ponekad, ako imamo neku narudžbu, kao što smo jednom radili oltarnik za jednog župni-ka, onda smo koristile konac debljine 150. Ti se stolnjaci peru i zato konac mora biti tanji. �lanica sam Zadruge lepoglavske �ipke i ima nas starijih �ip-karica oko petnaest. Mla�e �ipkarice rade unutar Udruge �ipkarstva i tradici-

onalnih zanata. Mi stariji se sastajemo u Zadruzi, družimo se, prisje�amo starih vremena i ugodno uz �ipku provodimo svoje slobodno vrijeme.

Lepoglavska �ipka na popisu je nematerijalne kulturne baštine UNES-CO-a. I baka Dora Ledinš�ak svojim je marljivim rukama pridonijela da se �ipka njezinog kraja zaštiti kao kultur-no naslje�e i baština koja je zna�ajna za �itavo �ovje�anstvo. Sate, dane i nebro-jene vikende provela je uz ru�ni rad, ali, kako nam je na kraju razgovora kazala, �ipkarenje je još uvijek veseli i radit �e to dok god joj zdravlje i vid dozvole.

Operirala Operirala je mrenu. je mrenu. Vid je još Vid je još

odlično odlično služi za služi za

čipkarenje!čipkarenje!

“Dora Ledinščak broji osamdeset

ljeta, ali još uvijek uživa u izradi čipke


HOROSKOP

Neo�ekivani susre� s poslovnim partnerima iz inozemstva donijet �e željeni napredak u izgradnji va-šega poslovnog projekta. Na od-mor trenuta�no ne pomišljate, ia-ko o njemu sanjarite. Planirate se osamostali� i odvoji� od obitelji. Ak� vni ste u pronalaženju na�ina kako biste ugodili sebi, ali i vama dragim osobama. Slobodni �e se pripadnici ovog znaka zaljubiti i bi� u sedmom nebu. Vaše dobro raspoloženje i ljubavni zanos do-bro �e djelova� i na sve oko vas.

U poslovnom okruženju ne�ete se osje�a� zadovoljno. Vaše su ambi-cije velike, ali se sve ne�e razvija� onako kako biste vi željeli. Slijedi na-poran radni tjedan, a vaš bioritam kao da nema snage pra� � sve više obaveza koje ste si sami nametnuli. S partnerom podijelite svoje brige. Godit �e vam komunikacija. Ako ste sami, krenite u nova osvajanja. To vam ne mora bi� dugora�an cilj, ali vam može uljepša� svakodnev-nicu. Stres umanjite tr�anjem ili pješa�enjem.

U poslovnom okruženju ovih �e da-na bi� posebice živahno i dinami�-no. Primit �ete i zanimljivu e-poštu s konkretnom i primamljivom po-slovnom ponudom. Iskreni razgo-vor s poslovnim partnerima vra� t �e vam samopouzdanje i osje�aj povjerenja u ljude. Obnovit �ete staro prijateljstvo iz srednjoškol-skih dana. Promijenit �ete i privat-ne planove i prilagodit �ete se dru-gim osobama. Posve� te pozornost svom izgledu. Puno �ete se kreta� , pa se �uvajte manjih nezgoda.

Dobro isplanirajte dane vikenda ka-ko ne biste gubili vrijeme na nevaž-ne sitnice. U� pkajte odre�ene tele-fonske brojeve i predložite poslovni sastanak. Ugodne vijes� i pozi� vne reakcije potaknut �e vaš poslovni optimizam. Dobro je vrijeme za bra�ne partnere da porazgovaraju o odnosima. Imajte na umu kako se samo zajedno mogu donijeti i zajedni�ki planovi za budu�nost. Slobodni �e bez prevelikog razmi-šljanja ulaziti u avanture koje bi mogle potraja� . Zdravi ste.

Željene promjene dogodit �e se samo uz pomo� vaše inicija� ve. Ovih �ete dana bi� miljenik sre�e pa �e se poboljšati svi poslovni uvjeti. I u emotivnim odnosima doga�aju se pozi� vne promjene. Ljubavne zgode, druženje i zabava u�init �e dane vikenda posebno zanimljivima. Uživat �ete u igrama s partnerom. Ako ste sami, iza�i-te s društvom van. Sve pršti od mogu�ih prilika za upoznavanje osoba koje mogu bi� potencijalni ljubavni partneri. Šarmantni ste.

Budite oprezni s novcem i potpisi-vanjem dokumenata. Mogu�a je manja nancijska kriza. Pomo� �e s� �i od prijatelja ili obitelji. Ipak nije sve tako crno. Ako ste nezaposleni, na vidiku je prilika za zapošljava-njem. U emo� vnim odnosima na budite preoštri kako ne biste nepo-trebni povrijedili partnera. Ako ste slobodni, o�ekuje vas novo ljubav-no poznanstvo koje bi moglo re-zul� ra� strastvenom avanturom. Ne kalkulirajte, krenite u akciju. Dobrog ste zdravlja.

Poslovni zadaci se gomilaju. Oko vas �e se stvori� gužva i uzbu�e-nje. Samo s dobrom organizacijom i planiranjem mo�i �ete sve obavi� kvalitetno i pravovremeno. Mno-gi pripadnici vašeg znaka o�ekivat �e pomo� od partnera. Nemojte o�ekivati da netko drugi rješava stvari umjesto vas. Više se osloni-te na sebe i svoje mogu�nos� . U emo� vnim odnosima može do�i do manjih nesporazuma. Razgo-varajte o problemima. Više se odmarajte.

Uz manje promjene na poslu raste vaš op� mizam. Ne�e vas napušta-ti motivacija i inspiracija za nove poslovne projekte koji bi mogli biti unosni. Sredinom nadolaze-�eg tjedna pokrenut �ete se i na emo� vnom planu. Bit �ete skloni ljubavnim pustolovinama. Trajna veza mogla bi bi� ugrožena jer ne-�ete prihva�a� monotoniju. Privla-�e vas izazovi i nova iskustva. Vaš ego �e upravlja� vama, umjesto da vi upravljate njime. Razmišljate o preseljenju u susjedno mjesto.

Ako imate privatni posao, iskoris� -te planetarni ciklus koji pozitivno djeluje na vaše poslovne projekte. Ostanite �vrsto na zemlji i imat �ete na što bi� ponosni. Nova poslovna ponuda koju �ete prihva� � donijet �e vam zasluženu nov�anu dobit. Pogodno je vrijeme i za ljubav. Par-tneru nemojte nameta� svoju volju i previše zahtjeva, ve� mu podarite više slobode, ali i roman� �nih tre-nutaka. Više se bavite tjelovježbom, kre�ite se u prirodi i uzimajte zdrave obroke.

Pripadnike vašeg znaka o�ekuje po-slovno putovanje i korisni kontak-� . Nakon vikenda slijedi tjedan koji je iznimno pogodan za sklapanje poslova. Dane vikenda iskoris� te maksimalno za obitelj, druženja i ljubav. Osobe koje su dulje vrijeme u braku vezu bi mogle okruni� za-rukama ili uplovljavanjem u bra�ne vode. I samci su zreli za prekretnicu u ljubavi. Osje�at �ete se snažno, mo�no i sposobno za velike i kor-jenite promjene i odluke. U dobroj ste psiho zi�koj kondiciji.

Na poslovnom planu mogu�e su manje komplikacije. Ipak, uz dosta energije i volje riješit �ete sve zao-statke i probleme, pa �ete završi� sve zapo�eto. Puni ste emocija i trebat �e vam ljubavi. Ovih �ete dana bi� prepuni blagos� i šarma. Ako ste u potrazi za ljubavnim par-tnerom, mo�i �ete bira� izme�u dvije ponude. Samodisciplina �e vam donijeti više snage. Budite nasmijani i optimisti�ni. Dolaze dobri dani u kojoj �e vaš šarm po-sebice do�i do izražaja.

Povoljno je vrijeme za po�etak no-vih poslova. Ambiciozni ste. Ipak planove ne�ete mo�i tako lako ostvari� . Nemojte bi� nestrpljivi. Mogu�e prepreke shvatite kao znak da se zaustavite u mogu�im nepromišljenim namjerama. U ljubavnim odnosima prolazit �ete kroz lakšu krizu. U komunikaciji s partnerom budite tolerantni i tako �ete izbje�i mogu�e sva�e i nesu-glasice. Jesenske dane iskoris� te za dodatnu rekreaciju i tjelovježbu koja �e vam godi� .

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

JARAC (22.12. -20.1.)

RIBE (20.2. -20.3.)

lifestyleMODNI IZLOG


FOTO: NEVENKA ŠARDI, RR

�ipka je bila nekad, ali je i danas, izraz bogatstva. Ni belgijski dvor nije odolio

raskoši �ipke, biranog nakita, raskošne odje�e i vrhunskih fri-zura. A i hrvatski velikaši bili su u europskom modnom trendu kori-štenja �ipke kao modnog detalja... Dio je to brojnih zanimljivosti iz svijeta �ipkarstva s kojima su se posjetitelji mogli upoznati na 18. me�unarodnom festivalu �ipke. Raskoš �ipke i njezina raznolika primjena ushitila je svakog po-sjetitelja �ipkarskog festivala koji se od 18. do 21. rujna održavao u Lepoglavi. Tema ovogodišnje fe-stivala �ipke bila je “�ipka i nakit”, a zemlja partner Bosna i Hercego-vina. Manifestacija je organizira-na pod visokim pokroviteljstvom

LEPOGLAVA – MJESTO SLAVLJA ČIPKE I ČIPKARSTVA

Sklad ornamentike i bezvremenske

ljepote

“Čak 190 mladih uči

vještinu izrade lepoglavske

čipke!

Čipka kao modni detalj na damskim torbama

Za jesensku šetnju gra-dom �ipkarice predlažu damske torbe u toplim bo-jama pijeska uz elegantni dodatak �ipkastih motiva. U sun�anim jesenjim dani-ma ovi �e modni dodaci još više zasjati svojom pro�inje-noš�u, a bude li tmurnih, kiš-nih i maglovitih dana – tada �e zasigurno svoom origi-nalnoš�u razvedriti svaku vlasnicu ovih šarmantnih torbica.

Festival je predstavio izložbu �ipke iz Hrvatske, i to iz poznatih �ipkarskih destinacija kao što su Hvar, Pag, Split, Sikirevci, Križevci, a nisu izostale ni me�imurske �ip-karice iz Svete Marije. Doma�ini se mogu pohvaliti da se umije�e izrade lepoglavske �ipke uspješno prenosi i na mla�u populaciju, tako da je ove godine uklju�eno �ak 190 mladih u razli�ite radionice izrade �ipke. Manifestacija ima me�una-rodni karakter pa su izložene �ip-ke iz Ma�arske, Slovenije, Belgije, Poljske, a nakit i modni dodaci od �ipke stigli su i iz Španjolske, Malte, Belgije, Velike Britanije, Estonije, Švedske, Francuske, Italije i �eš-ke. Osim predstavljanja �ipkar-skih radova, festival je obilovao i kulturno-umjetni�kim progra-mom u kojem se izdvaja koncert Sandre Bagari� uz pratnju Darka Domitrovi�a te nastup Folklornog ansambla “Lin�o” iz Dubrovnika, koji su oduševili publiku.

�ipkarenje u Lepoglavi ne izumire. Naprotiv, sve više mladih želi nau�iti tu tradicijsku vještinu ru�nog rada

Glavna tema ovogodišnjeg festivala bila je simbioza �ipke i nakita

predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi�a.

Što je čipkanje?�ipkanje kao vrsta ru�nog

rada nastalo je u doba renesanse na prostoru Mediterana, gdje su �ipku naj�eš�e izra�ivale seljan-ke za potrebe narodne nošnje i ukrasne predmete bogatiih. Na podru�ju zapadne Europe izra�ivala se ve�inom u redov-ni�kim, gra�anskim i plemi�kim staležima. Postoje dvije osnovne kategorije: rad iglom i rad bati�i-ma ili valjcima.

926. rujna 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 media 9

“Iako odjeća ne čini ženu, ona ima snažan utjecaj na njezino samo-

pouzdanje koje pak, vjerujem, čini ženu.”

Mary Kay Ashe

čakovečka

špica


VINO TJEDNA

dobar tek PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVIĆ

FOTO: SNJEŽANA ZORKOVIĆ

MEĐIMURSKA KUHARICA

RECEPT PLUSIZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Priprema

Od navedenih sastojaka zamijesite tijesto, ostavite da odstoji na hladnom oko pola sata, potom ga razvaljajte.

Kalupom izrezujte zvjez-dice; pola s rupicom u sredini, pola bez rupice.

Pecite ih oko 20 minuta na 190 °C stupnjeva. Ispe�ene i ohla�ene zvjezdice zalijepite uz pomo� marmelade, i to jed-nu cijelu s jednom s izrezanom rupicom.Posipajte še�erom u prahu.

Sastojci

- 50 dag glatkog brašna T 550 �akove�kih mlinova- 25 dag margarina- 20 dag še�era u prahu- 2 žumanjka- ½ vre�ice praška za pecivo- 2 vanilin še�era- naribana korica 1 limuna- malo kiselog vrhnja- za spajanje marmelada po želji

Za ovaj vikend Nino Biškup iz restorana Ba-rok u �akovcu prepo-ru�uje pripremiti tele�i kare punjen lungi�om i pancetom s pitom od povr�a na pireu od bro-kule i umak od raznih sjemenki.

Punjeni teleći kare

Belovićev traminac

Ovo poluslatko vino od-li�no paše uz razne deserte i slastice. Godište 2011. ima 12,5 posto alkohola. Ovo vi-no izuzetne je arome jer po-stiže harmoniju alkohola i kiselina, zlatnožute je boje i može biti suho ili polusuho. Traminac je vino koje konti-nuirano traže ljubitelji vrlo izgra�enog ukusa.

(SZ)

Priprema

Tele�i kare se razdvoji, meso od kosti, a oko štapi�a lungi�a omota se panceta. Na mesu se nožem naprave udubine i uguraju se štapi�i. Sve zajedno mariniramo i nakon dva sata stavimo u pe�nicu na 210 stupnjeva dvadeset minuta.

Pita od povr�a: od brašna, soli, še�era, maslaca, jaja i kiselog vrhnja umiješamo prhko tijesto, razvaljamo te na njega stavimo kuhano povr�e po želji pomiješano sa svježim sirom i jajima. Pe�emo na 170 stupnjeva 40 minuta.

Pire od brokule: u slanoj vodi kuhamo krumpir narezan na koc-kice, te deset minuta prije kraja dodamo narezanu brokulu. Odlijemo višak teku�ine, dodamo još soli i maslaca i sve zajedno izmiksamo.

Umak od sjemenki: u lonac stavimo korjenasto povr�e i june�e kosti, te dobro popržimo dok ne dobijemo boju karamele. Zalijemo crnim vinom, konjakom i vodom. Kuhamo �etiri sata. Kad se temeljac izreducira, dodamo razne sjemenke koje smo prije popržili na tavi bez masno�e da puste aromu.

Deset žutanjaka promi-ješajte s 30 dag še�era tako dugo dok smjesa ne postane pjenasta. U me�uvremenu pomiješajte mlijeko i vodu te zagrijte na štednjaku. Smjesu od žutanjaka i še�era prelijte s dvije šeflice kipu�eg mlijeka koje je pomiješano s vodom. Dobro izmiješajte i dodajte 30 dag brašna. Ponovno dobro izmješajte i sipajte u kipu�e mlijeko. Miješajte na štednja-ku 15 minuta.

Od deset bjelanjaka istu-cite tvrdi snijeg. Dodajte 30 dag še�era. Sa štednjaka ma-knite kipu�u smjesu i u nju odmah dodajte snijeg. Pro-miješajte i dodajte 2 vanilin še�era.

Sastojci

- 6 �aša po 2 dcl vode- 10 jaja- 60 dag še�era (30 + 30 dag)- 30 dag brašna- 2 vanilin še�era- 2 kore / lisnato tijesto- malo še�era u prahu- biljni šlag- 6 �aša po 2 dcl mlijeka

Kremšnite

ZvjezdiceU me�uvremenu ispecite

dvije kore od lisnatog tijesta za kremšnite. Na prvu ulijte vru�u smjesu. Kad se ohladi, dodajte po želji šlag. Na kraju stavite drugu koru te posipaj-te še�erom u prahu.


PUT ČAJA

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik

dućana ČokoČaj Čakovec

Kozmeti�ki salon Miralis, vlasnice Mirele Kordi�, slavi svoj 5. ro�endan. Salon se na-lazi na adresi Kralja Tomislava 2, preko puta " vure" u centru grada iznad SOHA i Bipe. Za sve vas koji još niste posjetili ovaj

kozmeti�ki salon izdvojit �emo iz ponude:

Miralis nudi pedikuru, gel na nogama, geliranje umjetnih noktiju, trajni lak, sve vrste de-pilacija s voskom i sa še�ernom pastom (brazilka, noge, bikini,

KOZMETIČKI SALON MIRALIS

Proslavimo 5. rođendan uz popuste

U vrijeme dok su Olimpom vladali bogovi �ije su mo�u u naroda anti�ke Gr�ke izazivale strahopoštovanje jedan je bog zvan Bahko imao sina Kissosa koji je umro dok se igrao s ocem. Bahko ga je pokušavao oživiti kako je god znao i umio, no nje-govom sinu više nije bilo spasa. Nad ocem slomljena srca od gu-bitka sina smilovala se božica Zemlje Gaja i pretvorila je sina u bršljan koji se i dan danas u gr�koj zove „kissos". Bahko je smatrao bršljan svetom biljkom i zbog toga je uvijek na starim freskama i amforama prikazan s bršljanom. Starogr�ka legne-da manje je poznatija od one koja potje�e iz Keltskih izvora. Pri�a govori da je prelijepa djeva Iesolt bila obe�ana lijepom i hra-brom vitezu Tristanu. Nakon što je Tristan tragi�no poginuo u bitci, Iesolt je zbog izgubljene ljubavi umrla od tuge. Kralj koji pak je bio zaljubljen u Iesolt zbog ljubomore na ljubav izme�u prelijepe djeve i viteza nare-dio je da njihovi grobovi budu odvojeni jedan od drugoga. Iz svakog od grobova nesretnih ljubavnika izrastao je bršljan i tijekom vremena su se spojili te stvorili �vor produljuju�i tako svoju vje�nu ljubav. Ovu pri�u ovjekovje�io je Richard Wagner

Sveti otrov i lijek –

list bršljanau svojoj operi „Tristan i Isolda"

pa živi i danas.Bršljan je �esta biljka naših

šuma, parkova i oku�nica, a nosi imena poput barsijan, beštran, bršljen, brštan. Stari narodi, posebno Grci, smatrali su ga biljkom besmrtnosti, životne snage i radosti, a pjesnici mu, prema ve� spomenutim legen-dama, pripisuju vje�nu ljubav i odanost. Rani su krš�ani svoje mrtve polagali na podlogu od bršljanova liš�a. Slike bršljana mogu se na�i u mnogim srednje-vjekovnim crkvama, a bršljan se i danas nalazi na mnogim gro-bovima. Botanika je bršljan svr-stala u svoje knjige pod imenom Hedera helix i opisuje ga kao biljku koja je lijek za sve bolesti, ali s kojom valja biti oprezan jer neznanje može dovesti do toga da bršljan pokaže svoju otrovnu stranu jer sadrži otrovne tvari koje djeluju poput virusa.

U kolovozu i rujnu s mladih gran�ica skupljaju se svježi li-stovi koji se suše, a važno je da zadrže prirodnu boju.

Kod nas se bršljan malo ko-risti jer se o njemu, osim u deko-rativne svrhe gotovo ništa ni ne govori, ali je zato puno tražen u drugim zemljama.

Bršljan je penja�ica koja naraste 20-30 m u visinu na za

ruke, le�a, lice...). Tako�er je u ponudi i novi vosak Adam i Eva, �iš�enje i njega lica, kao i sve vrste masaža (klasi�na, aroma, anticelulitna…).

Povodom 5. godišnjice, tije-kom cijelog listopada, prilikom bilo kojeg tretmana izvucite svoj popust za sljede�i takav tretman. Popusti koje možete izvu�i jesu 10, 20, 30, pa �ak i 50 posto.

Posjetite ih i odaberi-te nešto za sebe iz njihove ponude, najavite se možete na telefon: 040/310-063 ili 098/903-5230.

U suradnji s Me�imurskim novinama salon Miralis pokla-nja i kupon za 10 % popusta na sve tretmane.

(SZ)

lije�enju, nije ništa znao o nje-govim iscjeliteljskim svojstvi-ma. Vjerovao je da u biljkama žive bogovi i duhovi koji im daju iscjeliteljske mo�i. Od 16. Stolje�a posve�uje se sve ve�a pozornost bršljanu kao lijeku protiv upala dišnog sustava. U 19. stolje�u jedan lije�nik je pri-mijetio da djeca u nekim dije-lovima južne Francuske manje pate od kašlja jer piju mlijeko iz malih posudica izra�enih od dijelova bršljanova drveta. Bršljan sadrži djelotvorne tva-ri, saponine, koji se izdvajaju iz listova, a svoje ime zahvaljuju �injenici da stvaraju pjenu kad se otope u vodi. Bršljan je naju-�inkovitiji u borbi protiv svih vrsta kašlja i problema s dišnim putevima.

� aj od bršljana priprema-mo tako da jednu žlicu svježih ili suhih cvjetova bršljana sta-vimo 10 minuta u 1 litru vrele vode te potom procijedimo. Ta-kvim uvarkom se tijekom da-na nekoliko puta grklja i ispiru usta. Ovaj se �aj vrlo uspješno primjenjuje kod gnojnih kraj-nika i zubnih �istula. �aj pripre-mamo i od sušenog usitnjenog lista. Jednu žlicu suhe tvari sta-vimo u jednu litru hladne vode, zakuhamo, odmah procijedimo i pijemo nekoliko puta tijekom dana po jedan decilitar �aja zasla�enog medom. Ova kura smije trajati najviše 14 dana.

S velikim se oprezom �aj od lista bršljana može upotrijebiti za reumatske i žu�ne tegobe, za �iš�enje kože, �iš�enje krv-nih žila kod ateroskleroze, kod upale želuca i crijeva, te za re-gulaciju ciklusa mjese�nice te kod kašlja, bronhitisa i astme.

�ajem od lista bršljana ispiru�i kosu svake ve�eri ukloniti �emo problem prhuti, a pijenjem �aja osim ve� spomenutih dobrobiti tijelo �emo o�istiti od trovanja pesticidima i štetnih radioak-tivnih zra�enja.

Kod spravljanja pripravaka od bršljana važno je voditi i bri-gu da se ne preporu�uje uzima-ti više od svije žlice usitnjenog lista bršljana na litru vode niti pak više od jednog lista bršljana u �ajnim mješavinama. Bobice bršljana valja držati podalje od djece i nikako ih koristiti za pri-pravljanje �aja.

Djelotvoran lije protiv ka-menaca u žu�i, bubrezima i mokra�nom mjehuru pak je bršljanov vinski uvarak koji spremamo od 5 dkg svježih listova bršljana koje sitno izre-žemo i stavimo u 1 l crnog vina koje lagano kuhamo. Kada se koli�ina teku�ine upola smanji uvarak procijedimo i pustimo da se ohladi te dodamo još 0,5 l kuhanog vina. Za suzbijanje kamenaca pije se po jedna �aša ovog vina pola sata prije doru�-ka. Kura traje od 8 do 10 dana.

Protiv kožnih bolesti pak pomaže tinktura od bršljano-vog liš�a. Za to trebamo samljeti bršljanovo liš�e te njime napuni-mo bocu do vrha te prelijemo ja-bu�nim octom i ostavimo tjedan dana na toplom mjestu. Ovom tinkturom oboljelo mjesto na koži mažemo najmanje 10 da-na. Za uklanjanje kurjih o�iju na prstima pak pomaže svježi list bršljana koji usitnimo i svaku ve�er omotamo problemati�no mjesto gazom. Nakon najviše 10 dana kurje oko se može ukloniti s prsta. Suhi bršljanov list pak se može samljeti u �ini prah koji ušmrkavamo 5 do 7 puta na dan i vrlo brzo �emo na taj na�in izli-je�iti i riješiti se polipa i izraslina u nosu.

Nakon ove pri�e o biljci koju cijene još od vremena anti�kih bogova, a s kojom se susre�emo svakodnevno u svom prirod-nom okruženju nemojte si više dozvoliti, a da bršljanu pristu-pate samo kao jednoj invazivnoj ili ukrasnoj biljci, jer ona je lijek za udah punih plu�a, blistavu kožu i veliki zbogom otrovima i kamencima u našim unutarnjim organima.

nju prikladnim mjestima, kao što su drve�a, klifovi i zidovi. Raste na vlažnim i humusnim zemljištima, ali dobro podno-si i kamenita i vapnenasta tla, a voli vlažan zrak. Odlikuje se kožastim zimzelenim listovima koji na jednoj biljci mogu do�i u više razli�itih oblika. Listovi mogu biti zeleni ili prošarani kremasto - bijelim ili srebrna-stim prugama, a dugi su 5 do

10 cm, srcolikog varijabilnog oblika i spiralno raspore�eni po stabljici koja se pomo�u zra�-nog korijenja penje i prihvati za podlogu. Biljka cvijeta od kraja ljeta do kasne jeseni, to�nije od kolovoza do listopada. Cvjetovi su bijelo zelene boje, plodovi su pak tamnoplave bobice promje-ra 6-8 mm. Plodovima bršljana hrane se mnoge ptice, pa one tako rasprostranjuju njihove sjemenke. U svakom plodu se nalazi 1-5 sjemenki. Svi dije-lovi bršljana su gorkog okusa i otrovni, a ljekovitost i otrovnost biljke potje�e od saponidnih tvari. Bršljan može doživjeti i do nekoliko stotina godina starosti te ima vrlo spor prirast.

Iako je još otac medicine Hipokrat pomogao bršljanu da stekne iznimnu popularnost u

Kralja Tomislava 2�AKOVEC

040 / 310 063098 / 903 52 30

kozmetički salon


www.autostil.hrUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

Model koli�ina udio, %

1 Škoda Octavia 1707 6,63%

2 Volkswagen Golf 1509 5,86%

3 Opel Corsa 1242 4,82%

4 Opel Astra 1219 4,73%

5 Volkswagen Polo 1152 4,47%

6 Hyundai I30 745 2,89%

7 Volkswagen Up 684 2,65%

8 Škoda Rapid 678 2,63%

9 Ford Fiesta 615 2,39%

10 Renault Clio 602 2,34%

11 Volkswagen Passat 555 2,15%

12 Peugeot 208 498 1,93%

13 Citroën C4 479 1,86%

14 Peugeot 308 460 1,79%

15 Kia Cee'd 425 1,65%

16 Toyota Yaris 411 1,60%

17 Opel Insignia 377 1,46%

18 Ford Focus 376 1,46%

19 Citroën C3 343 1,33%

20 Audi A3 337 1,31%

21 ostali 11352 44,06%

UKUPNO 25766 100%

Prodaja novih automobila u RH po top modelima

1.1.-31.8.2014.

tel: 040 645 355mob: 091 645 3555

Izvor: Promocija Plus

automobilizam

VREMEPLOV

27. rujna 1925.

po�ela je izgradnja slavne staze Nürburgring. Staza je svrstana me�u najopasnije i najzahtjevnije na svijetu sa 72 zavoja, brojnim usponima i padovima, te je zbog toga do-bila i nadimak „zeleni pakao“.

Pogodnosti za vlasnike starijih Citroëna

Citroën pokre�e akciju u razdoblju od 22. rujna do 25. listopada 2014. kako bi se vla-snici Citroën vozila pripremili za jesenske i zimske uvjete na cesti i uštedjeli, održavaju�i svoj automobil u ovlaštenoj mreži servisa Citroën. Orga-nizirana je akcija u kojoj kupci mogu ostvariti �ak do 30% po-pusta na dijelove namijenjene redovnom održavanju vozila te dodatnih 10% popusta na rad, potreban za zamjenu tih dijelo-va. Popust je namijenjen vlasni-cima Citroën vozila starijih go-dišta, a ve�i je što je automobil stariji: za vozila stara 4 godine popust je 20%, za vozila strao-sti 5-8 godina popust je 25%, a za vozila starija od 9 godina popust je 30%. Potrebno je na-zvati ili posjetiti ovlaštene ser-vise Citroën te dogovoriti pre-ventivni pregled vozila. Stru�ni tehni�ari marke �e pregledati vozilo, napraviti ponudu po-trebnih radova te savjetovati o neophodnim zahvatima koje bi trebalo napraviti.

Popust se ne odnosi na di-jelove limarije vozila, dodatnu opremu, motorna i ostala ulja, akumulatore, proizvode za njegu vozila i ostale kemijske proizvode.

Kao posljednji u nizu ma-lih, inovativnih Renaulta, novi Twingo simbol je Renaultove stru� nosti u tom podru� ju. No-vi Twingo krasi inovativna plat-forma s motorom smješ tenim straga koja gradskim automo-bilima donosi mnogobrojne prednosti, uklju� uju� i krug okretanja od samo 8,6 metra zbog � ega se automobil mož e okrenuti gotovo u mjestu (za-

VOZILI SMO: Novi Renault Twingo

Twingo dolazi zabavniji, okretniji i domišljatiji

Renault je hrabrim potezom stvaranja posve novog Twinga ponovno prizvao duh kojim se izvornik isticao iz gomile. Dvadeset godina nakon predstavljanja izvornika Twingo treć e generacije obnovljen je od temelja. Rezultat toga zabavan je i iznimno upravljiv gradski automobil te povratak razigranosti izvornika u š arenom paketu koji mož ete personalizirati do najsitnije pojedinosti.

duljim putovanjima otvorenom cestom.

Pametan dizajn novog Twinga s peterim vratima i prilagodljivom modularnoš � u, omogu� en posve ravnom pod-nicom automobila, omogu� uje mu da u potpunoj udobnosti preveze � etvero putnika. To je jedini mali gradski automobil u koji, zahvaljuju� i rekordnoj duljini utovarnog prostora od 2,31 metra, po duljini sta-nu polica za knjige, kontrabas ili koš arkaš . Osnovni obujam prtljažnika je 188 litara, a može narasti do velikih 980 litara s preklopljenim sjedalima. Obu-jam pretinaca za sitne pred-mete u unutrašnjosti je �ak 52 litre!

Novi Twingo jedini je grad-ski automobil koji na izbor nudi dva multimedijska sustava: pa-metno rješ enje koje obuhva� a besplatan navigacijski sustav temeljen na sustavu R&GO po-vezan s vaš im pametnim telefo-nom ili ugra�eni tablet R-Link Evolution® najnovije genera-cije s dugim popisom aplikacija razvijenih za voza� e.

Novi Twingo razvijen je u suradnji s Daimlerom (Smart) te je prilikom razvoja poseb-na pozornost bila posve� ena kvaliteti i sigurnosti. Twingo se proizvodi u tvornici u No-vom Mestu u Sloveniji u koju je mnogo ulož eno kako bi mogla ispuniti standarde Renaulta i Daimlera u pogledu kvalitete.

Novim Twingom završ en je ciklus pomla�ivanja Renaulto-vih malih automobila. Budu� i da mu je cilj privu� i nove kup-ce, Renault preuzima velik rizik kao i s Twingovim pret-hodnicima. Smješ tanje motora straga genijalna je zamisao, baš kakav je bio i izvorni Twingo. Još je malen izvana i velik iznu-tra, ali sada na izbor nudi i dva sustava povezivanja koji uz nje-govu nenadmaš nu upravljivost i okretnost olakš avaju vož nju u urbanim podru� jima.

Paketi opreme su za naše tržište Authentique, Expressi-on i Dynamique, a cijena po�et-nog modela je 65.900 kn.

kretni kut kota�a je �ak 45º) i poviš en voza� ev polož aj koji jam� i preglednost na razini najboljih automobila u klasi. Istodobno, novi je Twingo 10 cm kra� i od prethodnika, ali unutraš njost je dulja � ak 23 cm (me�uosovinski razmak je dulji za 12 cm), 8 cm je viši, a i prtljažnik je duži za 10 cm. No-vi je Twingo u ponudi samo u karoserijskoj ina�ici sa petora vrata.

Novi Twingo na izbor nu-di dva trocilindarska motora (atmosferski Sce 70 i turbo Tce 90) koji ostvaruju snaž ne performanse, a istodobno su š tedljivi. SCe motor sa 70 KS bilježi potrošnju od 4,5 l/100 km, CO2 105 g/km (izvedba sa Start&Stop sustavom umanju-je te podatke za dodatnih 10%). Tce motor razvija 90 KS, ima prosje�nu potrošnju 4,3 l/100 km i emisiju CO2 99 g/km.

Š asija novog automobi-la jam� i precizno i sigurno upravljanje koje vož nju u urbanim podru� jima � ini po-sebnim už itkom. Sa ž ivahnim motorom Energy TCe 90 straga novi Twingo u elementu je i na


Ve� tradicionalan Kia Road Show gostuje u �akovcu 26. i 27. rujna na parkiralištu Hotela Park. Ljubiteljima dobrih auto-mobila, sporta i zabave Kia po-nosno predstavlja svoju paletu modela. Posjetitelji imaju priliku

uživati u testnim vožnjama, ali i ostvariti kupnju uz ekskluziv-ne popuste i pogodnosti koje se nude samo na Kia Road Showu. Upoznavanje automobila nado-punit �e zabavni i animacijski program.

U povodu dolaska novog Twinga na hrvatsko tržište, Renault je pokrenuo urbanu društvenu igru nazvanu „Twin-gospo�ice“ u kojoj glavnu ulogu imaju �etiri Twinga, u �etiri ra-zli�ite boje, �etiri mlade, lijepe i poznate voza�ice, predvodnice �etiriju jednako lijepih i urbanih skupina od po tri djevojke, koje �e se natjecati u virtualnom i stvarnom svijetu.

Svaka od �etiri kapetanice natjecateljskih timova (Twingo ambasadorice), a to su Anamarija Asanovi�, Vanda Winter, Lorena Nosi� i Korana Gvozdi�, dobit �e na korištenje �etiri Twinga razli�ite boje: bijeli, crveni, plavi i žuti te �e preko društvenih mreža do 25. rujna odabrati po tri djevojke s ko-jima �e na Facebooku, Instagramu i Twiteru raditi na popularnosti svoje skupine skupljaju�i lajkove, komentare, podjele (share) na FB-u, uporabe # ispred imena svake ekipe na Twitteru i Instagramu.

Povrh natjecanja u virtu-alnom svijetu, Twingospo�ice bodove �e skupljati i u stvarnom svijetu: na Twingo izazovima u Zagrebu 4. listopada te u Rijeci 11. listopada, Twingospo�ice �e nakon brojnih treninga mo-rati pokazati koliko su vješte voza�ice i znaju li iskoristiti sve Twingove funkcionalnosti. Ekipa Twingospo�ica koja pu-tem interneta i na Twingo iza-zovima prikupi najviše bodova, nakon dodjele nagrade, koja �e se održati na Elle Style Awards ceremoniji 24. listopada u za-greba�koj galeriji Lauba, oti�i �e na vikend izlet u Pariz gdje ih o�ekuje uzbudljiv shopping u Galeries Lafayette! A �etiri kapetanice sljede�ih �e godinu dana kao ambasadorice Twinga svakodnevno u njemu uživati. Sve informacije o natje�aju, na�i-nu sakupljanja bodova kao i sve detalje o timovima pogledajte na www.twingospodice.hr

Renaultov nagradni natječaj „Twingospođice“

KIA Road Show na parkiralištu Hotela Park


svijet medijaTEHNOLOGIJA TV PREPORUKA

WEB PREPORUKA

Zabavno-glazbena emisija “Fio show” iz tjed-na u tjedan uveseljava svoje fanove novim glaz-benim gostima. Protekli vikend veselu atmosferu i pravi “štimung” napra-vila je grupa Žigolo iz Karlovca. Gledatelje su razvedrili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga�anji-

ma, kao što su svadbe, krštenja, ro�endani i sl. Nisu izostali ni recepti za zdrav život. Preporuke i savjete kako sa�uvati zdravlje i blagotvorno djelovati na odre�ene zdravstvene tegobe u stalnoj rubrici i zdravom kutku dao je Kralj �ešnja-ka, koji je stalni sponzor emisije.

Otkako je Apollo 11 20. srpnja 1969. Neila Arm-stronga, Michaela Collinsa i Edwina “Buzza” Aldrina od-veo prvi put na Mjesec, traju rasprave o tome je li cijela pri-�a istinita ili je rije� o podva-li. Oni koji obožavaju i hrane se teorijama zavjere nikada nisu odustali, iako je iscurilo 45 godina od prvog slijetanja na Mjesec, još uvijek posto-ji dovoljan broj onih tvrde kako se cijela pri�a zapravo - nije dogodila. Barem ne u stvarnosti, jer uporno se iz brojnih krugova gura verzija kako je sve samo najobi�nija prijevara i koliko god �vrstih, konkretnih dokaza postojalo i bilo predo�eno skeptici ne žele napraviti korak nazad. Kona�an dokaz je relativna stvar, no u današnje vrijeme moderne tehnologije omogu-�uju nam vjerne simulacije i detektiranje što je, zapravo, istinito, a gdje je “usko�i-la” montaža bilo koje vrste. Upravo najnaprednija tehno-loška rješenja zaslužna su za još jedan dokaz o tome da je slijetanje na Mjesec stvarno i da je ekipa ljudi koji su zauvi-jek ostali zapisani u povijesti doista bila “tamo gore”.

Stranice su osmišlje-ne kao promocija igranja modernih društvenih igara i širenja kulture igranja tih igara. U da-našnje vrijeme interneta, videoigara i drugih vido-va elektroni�ke zabave društvene igre za stolom nepravedno su gurnu-te na marginu. Udruga “Igranje”, koja je doma�in internet stranice igranje.com, želi promijeniti per-cepciju javnosti o druš-tvenim igrama. Stoga donosi vijesti iz svijeta društvenih igara, opise i recenzije igara, izra�uje kvalitetne prijevode pra-vila igara te omogu�ava njihovo besplatno preuzi-manje s njihovih stranica. Zajednicu igra�a održava kroz dobro posje�eni fo-rum.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija

“Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Karlovački Žigolo razvedrio fanove emisije!

Društvene igre na internetu

JESTE LI SE ZAPITALI

Zašto je strelica miša nagnuta na jednu stranu?

Iako ga koristimo gotovo svakodnevno, �ak i ve�inu dana, ve�ina nas je �injenicu nagnute strelice miša uzela zdravo za gotovo, no jeste li se ikad pitali zašto je tome ta-ko? Vjerojatno ne razmišljate o tome kada radite mišem, no ako obratite pozornost strelica miša nagnuta je na lijevu stra-nu. Pitanje se postavlja zašto strelica nije postavljena verti-kalno.

Bart Gijssens, stru�njak za korisni�ka su�elja na Stac-kExacnagu, objasnio je razlog nakošene strelice koju je pro-našao u dokumentu starom vi-še od 30 godina, to�nije iz 1981. godine. Bart je potvrdio kako je Douglas Engelbart, �ovjek koji je izmislio miš, zapravo napra-vio vertikalnu strelicu, no gdje je onda “zapelo”?

Gra�i�ko korisni�ko su-�elje operativnog sustava u

praksi je prvi implementi-rao Xerox. Kursor je tako bio opisan u dokumentu iz 1981. godine, gdje su raspisane ka-rakteristike XEROX PARC-a, prvoga gra�i�kog korisni�kog su�elja u povijesti! Kada su napravili to ra�unalo, prak-ti�no je bilo nemogu�e dizaj-nirati vertikalnu strelicu mi-ša malih dimenzija, odnosno strelicu koja �e biti uo�ljiva od stranice korisnika, radi loših

rezolucija zaslona. U to vrije-me inženjeri u PARC-u odlu�ili su da ne�e pove�avati strelicu miša, ve� �e je lagano nagnuti, tako da �e lijeva stranica stre-lice ostati vertikalna, dok �e desna biti nagnuta za 45 stup-njeva. Iako je prošlo više od 30 godina, te svjedo�imo za-slonima ultravisokih rezolu-cija, nagnuta strelica i dalje je ostala standard! (izvor: www.zimo.dnevnik.hr)

DOKAZANO

Prvo slijetanje na Mjesec nije lažirano

Nvidia je sa svojom posljed-njom serijom gra�i�kih kartica temeljenih na Maxwell arhitek-turi, a rije� je o modelima GTX 970 i GTX 970, uspjela napra-viti gra�i�ku simulaciju prvog slijetanja na površinu Mjeseca. Konkretno, tehnologija Voxel-Based Global-Illumination (VXGI) koristi napredne algo-ritme koji gra�i�kim karticama, izme�u ostalog, nude mogu�-nost to�nih izra�una re�leksija s bilo koje površine, i to bez mo-gu�nosti pogreške. Upravo tu tehnologiju Nvidia je iskoristila kako bi pobila teoriju zavjere

koja se temelji na fotogra�iji na kojoj je Neil Armstrong snimio Buzza Aldrina, a prema kojoj je osvjetljenje “lažirano”, a raz-bijen je i mit o tome kako se na fotogra�ijama ne vide zvijezde, “što je još jedan dokaz kako je sve skupa najobi�nija laž”.

Sve to su stru�njaci iz Nvi-dije uspjeli demantirati, odno-sno objasniti da su astronauti doista bili na Mjesecu i da nitko nikome nije lagao, barem kada je rije� o jednom od najvažnijih doga�aja u povijesti �ovje�an-stva uop�e.(izvor: www.zimo.dnevnikhr)


06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Moja Istra12:00 Rezervirano

vrijeme12:15 TV Prodaja12:30 Dom 2 (R)13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja13:30 Zlatna dolina14:00 Ku� onica (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Eurobox (R)18:00 Druga strana (R)18:40 VTV Dnevnik19:00 Vremenska

prognoza19:05 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Koncert/emisija

VTV21:00 Emisija VTV-a22:25 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska

prognoza (R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:05 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Me�imurski

narodni obi�aji08:25 Iz prošlos� 08:30 TV Prodaja08:45 Moja Istra (R)09:30 TV Razglednica09:45 TV Prodaja10:00 Eurobox (R) 10:30 Mali oglasi10:40 Pressica11:45 Tajne uspjeha 12:15 TV Prodaja12:30 Kratki rezovi (R)13:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Shi� (R)13:45 TV Prodaja14:00 Glazbeni in (R)15:00 Mali oglasi15:10 Zlatna dolina (R)15:40 Dali B. Show (R)16:10 Mali oglasi16:15 Po dragome kraju

(R)17:25 TV Prodaja17:40 TV Oblo�ec18:10 Vjera i nada

18:40 VTV Dnevnik19:05 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 Koncert (R)21:30 Mužikaši i pajdaši

(R)22:00 Sutrašnjica danas22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

07:28 Najava programa07:30 VTV Dnevnik (R)07:55 Mali oglasi08:05 Iz prošlos� 08:15 TV Prodaja08:30 Velike tajne malog

vrta (R)09:15 TV Prodaja09:30 Hrana i vino10:30 Pressica (R) 11:30 TV Oblo�ec (R)12:00 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

12:30 TV Prodaja12:45 Iz VTV Arhive: U

dobrom društvu (R)

13:40 TV Prodaja13:55 Mali oglasi14:00 Iz VTV Arhive: Vu

srcu te nosim15:00 TV Prodaja15:15 Druga strana (R)15:45 Koncert (R)17:00 TV Prodaja17:30 Glazbeni izazov (R)18:00 TV Prodaja18:15 Glazbeni izazov (R)19:00 Otvoreno nebo (R)19:30 VTV Tjednik20:00 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

20:30 Rezervirano vrijeme

21:00 Ve�er uz � lm22:30 VTV Tjednik (R)23:00 Iz prošlos� 23:06 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:05 VTV Tjednik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za svaki

dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Druga strana (R)11:45 TV Prodaja12:00 Emisija VTV-a (R)13:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Vjera i nada (R),

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

13:55 Mali oglasi14:00 Kulturni magazin (R),

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Shi� 17:45 Sportski zoom18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Po dragome kraju21:00 Sportski zoom (R)21:45 TV Oblo�ec (R)22:20 Iz fundusa galerije GE

RA MA22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:10 Odjava programa01:12 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV Prodaja07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Iz fundusa galerije

GE RA MA (R)11:25 Mali oglasi11:30 Pri�e iz svijeta12:00 TV Prodaja12:15 Velike tajne malog

vrta13:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Eurobox (R)14:00 Sportski zoom (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Kulturni magazin (R)18:00 Iz naših središta18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska

prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 TV Ordinacija21:00 Mužikaši i pajdaši21:30 Glazbeni in22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska



svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Doma�ija/Po

dragome kraju (R)12:30 TV Prodaja12:45 Rezervirano vrijeme13:00 24 Sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 TV Ordinacija (R)14:30 Mali oglasi14:35 TV Razglednica14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Iz naših središta (R)18:00 Glazbeni izazov18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska

prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Pod pove�alom/

razgovori21:00 Vicovizija21:30 Kratki rezovi22:00 Otvoreno nebo22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska



svaki dan 08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Glazbeni in (R)12:15 TV Prodaja12:30 Dom 213:00 24 sata vijes� 13:15 TV Prodaja13:30 Velike tajne malog

vrta (R)14:15 Global 3000 (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Glazbeni izazov (R)17:45 Ku� onica18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska

prognoza19:06 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Druga strana20:35 U svjetlu vjere21:35 Iz VTV Arhive22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ja TV09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 Dom 2 (r)

12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Podravina i Prigorje (r)16:40 Dali B.show (r)17:30 Aniela, rumunj.

kos� mirana drama 18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Mura – Drava (r)20:35 Dali.B show21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Lifestle 22:00 Vijes� dana22:25 TV podaja 23:15 Zapisano u

zvijezdama (18)02:00 Videostranice

08:00 Dje�ja TV11:00 Mala školska liga11:30 Auto – moto nau� ca

(r)12:00 TV prodaja13:00 Hrana i vino14:05 Zagrljaj ljepote14:50 GET Report 15:20 Dali B.show (r)15:50 Obzori16:15 Glas manjina 16:50 Ju�er, danas, sutra17:00 Poljoprivredni

savjetnik17:35 Dom 2 (r)18:00 Emisija Mura – Drava18:30 TOP des� nacija19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino

20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje23:05 Zapisano u


08:00 Dje�ja TV10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni

savjetnik (r)12:05 Oko umjetnos� (r)12:40 Kajkanje (r)13:30 Sport nedjeljom 15:05 Dali B.show (r)15:55 Hrana i vino17:00 Tjedan kronika17:40 Mura-Drava18:00 Lifestyle (r)19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama

(18)02:00 Videostanice

08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Glas manjina (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Emisija Mura –

Drava (r)16:40 Tjedna kronika (r)17:30 Aniela, rumunj.

kos� mirana drama 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Bujica21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Auto – moto nau� ca22:00 Vijes� dana22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Emisija Mura –

Drava (r)12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Bujica (r)17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Pove�alo21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Planet Croa� a (r)22:00 Vijes� dana23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 Auto – moto

nau� ca (r)12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Pove�alo (r)17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Bujica 21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Oko umjetnos� 22:00 Vijes� dana22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilaes08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)09:50 G.E.T.Report

12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Bujica (r)17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Podravina i Prigorje 20:35 Dali B. show21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Zagrljaj ljepote 22:05 Vijes� dana22:30 TV prodaja 23:00 Zapisano u


PETAK, 26.09.

PETAK, 26.09.

SUBOTA, 27.09.

SUBOTA, 27.09.

NEDJELJA, 28.09.

NEDJELJA, 28.09.

PONEDJELJAK, 29.09.

PONEDJELJAK, 29.09.

UTORAK, 30.09.

UTORAK, 30.09.

SRIJEDA, 01.10.

SRIJEDA, 01.10.

ČETVRTAK, 02.10.

ČETVRTAK, 02.10.

16 5. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601media media

FLASHMOB u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu

Čast nam je biti dio europske Čast nam je biti dio europske kampanje za zdravlje!kampanje za zdravlje!

Hrvatsku u zajedni�kom

europskom vi-deospotu pred-

stavljaju �etiri grada. Tri su iz

Me�imurja!

U Hrvatskoj se planira oko 200 sportsko-rekrea-tivnih aktivnosti na kojima se o�ekuje ukupno 11.000 sudionika povodom pane-uropskog MOVE Weeka. Je-dan od njih bio je i Flashmob

u Prelogu. Okupljenima se u središtu Preloga obratila Renata Kutnjak-Kiš iz Za-voda za javno zdravstvo Me�imurske županije, a pozdravila ih je i ravnatelji-ca Dje�jeg vrti�a “Fijolica”

Prelog Brankica Mezga, ispred Društva “Naša djeca” Prelog. Promet središtem Preloga zaustavljen je na petnaestak minuta kako bi plesa�i izveli ovu jedinstve-nu koreografiju.

PIŠE: ROBERTA RADOVI�

Proteklu subotnju prijepod-nevnu špicu u �akovcu razigrali su plesa�i studija Vivona, u�eni-ci Srednje škole �akovec, �lano-

vi Udruge za pomo� osobama s mentalnom retardacijom, gra�ani statisti i znatiželjna publika. Razlog zajedni�kom plesu na javnom prostoru i prepoznatljivoj naran�astoj

boji kampanje Tjedna kretanja bio je Flashmob organiziran s ciljem snimanja videospota ko-ji �e najaviti MOVE Week 2014. Tjedan kretanja obilježava od 29. rujna do 5. listopada. Kam-

panja ima viziju postizanja novih 100 milijuna tjelesno aktivnih gra�ana Europe do 2020. godi-ne. Plesni kadrovi snimani su u trideset i tri europske države, što �e rezultirati zajedni�kim vide-ospotom za najavu ovogodišnjeg Tjedna kretanja. Za snimanje �akove�kih plesnih kadrova bio je zadužen Žan Novosel, a pred kamerom je na Trgu Republike plesalo jedanaest �lanova Udru-ge za pomo� osobama s mental-nom retardacijom Me�imurske županije, u�enici Srednje škole �akovec, break dance skupina i plesa�i plesnog studia Vivone, �ija je voditeljica Karmen Kova-�evi� Jambor o akciji kazala:

- Pridružujemo se Flas-hmobu i plesnoj koreografiji koju može svatko izvesti, od onih najmla�ih pa sve do stari-jih osoba. Mi smo u našem gradu uvijek spremni na novotarije, pa se i ovom akcijom pridružujemo nastojanjima zajednice da se ljudi potaknu na kretanje. �ast nam je biti dio najve�e europske kampanje promocije tjelesne aktivnosti i zdravlja, a posebno veseli što se ples doga�a osim u �akovcu i u Murskom Središ�u i Prelogu te što �emo svi skupa biti dio jednoga zajedni�kog eu-ropskog spota.

Ako ste propustili zaplesati protekli Flashmob, imate priliku još jednom, u subotu, 4. listopa-da, kada �e na Trgu Republike u

�akovcu biti veliko finale ma-ni�estacije “MOVE Week 2014.” Me�imurske županije, gdje �e se uz ostale aktivnosti ponovi-ti i ovaj jedinstveni Flashmob.Organizatori Flashmoba u Me-

�imurju bili su Zavod za javno zdravstvo Me�imurske župa-nije, gradovi �akovec, Mursko Središ�e i Prelog te turisti�ke zajednice grada Preloga i Mur-skog Središ�a.

Promet u Prelogu zaustavljen je na petnaestak minuta

Preloški su plesa�i u ime zdravlja zaustavili promet kroz središte grada

Plesali i osnovnoškolci Murskog Središća

Nedavno poplavljenu šetnicu rasplesali su u�enici OŠ Mursko Središ�e

Mursko Središ�e ta-ko�er se pridružilo je-dinstvenom Flashmobu i plesu na zajedni�ku kore-ografiju i glazbenu temu koju je pripremila ISCA. Voditeljica Flashmoba u Murskom Središ�u kaza-la je:

- Ples je jedan od po-kreta�a koji ljude diže na noge i poti�e na kretanje.

Majice u kojima smo nastu-pali donacija su Zavoda za javno zdravstvo. Svi smo mi ponosni što je Mursko Središ�e u tome sudjelova-lo kao jedan od samo �etiri odabrana grada u Hrvat-skoj. Na šetnici je plesalo pedeset dvoje djece iz naše Osnovne škole od petog do osmog razreda i svi su oni time bili jako oduševljeni.

SPORTSKI RIBOLOV

SPIDVEJ

[email protected]

Porazgovarali smo s Miljen-kom Perkom, kapetanom repre-zentacije Hrvatske u sportskom ribolovu udicom na plovak, o to-me kako smo došli do 6. mjesta na 61. Svjetskom prvenstvu u ribolovu udicom na plovak, koje je bilo održano od 8. do 14. rujna na odvodnom kanalu Hidroe-lektrane Donja Dubrava izme�u Svete Marije i Donje Dubrave, što je drugi najbolji ostvareni rezultat. Najbolji ukupni ekipni plasman Hrvatske reprezen-tacije ostvaren je na SP-u odr-žanom u Parizu 2001., kada je reprezentacija Hrvatske bila ekipno peta, a Smail Habibovi� bio pojedina�no peti na svijetu.

- Hrvatski reprezentativci izborili su se za svoje mjesto u reprezentaciji kroz majstorice koje su se održavale na kanalu HE Dubrava kod Svete Marije. Majstorice su bile dirigirane ta-ko da se 4. kolo lovilo štekom, a 2. slobodno, dok se ulovljeni keder nije bodovao. Od svih natjecate-lja koji su se plasirali na majstori-ce prvih 6 izborilo se za ulazak u hrvatsku reprezentaciju, a to su ostvarili Dejan Vondrak, Dražen

Štajduhar, Martin Vr�kovi�, Da-vor Florjani� i dva me�imurska sportska ribi�a, mladi�i u uspo-nu: Alan Perko (Glavatica-Pfeifer Prelog) i Nikola Filipaši� (Som Kotoriba). - na po�etku nam je objasnio Perko situaciju oko toga kako su izabrali reprezentaciju.

Dobra taktika i izbor mamaca donijeli

odli�no drugo mjesto prvi dan

Nakon toga stru�no nam je objasnio kako je teklo natjeca-nje i zašto nakon prvoga odli�-nog dana ipak naša reprezenta-cija nije osvojila medalju.

- Prvi dan vodostaj je izrazito odgovarao našim de�kima i bio je klju�an za ostvareni odli�ni re-zultat. Tako�er na ruku nam je išao izvu�eni startni broj 6. Lovili smo na šteku jer se ona najbolje pokazala kroz majstorice, naime, štekom je najlakše izvu�i veliku ribu koja se o�ekivala kao ulov. Dok su sve reprezentacije odlu-�ile loviti daleko, mi smo se odlu-�ili loviti blizu, na 10, 11 metara, što je tako�er bilo presudno za odli�an rezultat prvi dan. Lovili

smo na plovke od 30 grama pa sve do 80 grama. Osnovni najlon bio nam je 0,27, dok nam je pred-vez bio od 0,22 do 0,25. Udice na koje smo lovili bile su Colmic NK 800 br. 6 i br. 8. Korišteni mam-ci bili su crvi i kombinacija crvi i ver de vasa. Lovili smo na Milo hranu i na crve zalijepljene sa šljunkom pomo�u ljepila za cr-ve. Naš najbolji pojedinac bio je Nikola Filipaši�, koji je bio drugi u svom sektoru. Dva tre�a mje-sta osvojili su Dejan Vondrak i Martin Vr�kovi�, Alan Perko bio je sedmi, a najiskusniji Dražen Štajduhar u svom je sektoru zau-zeo osmo mjesto. U pojedina�noj konkurenciji najbolji je bio �eh Radek Hron, koji je ulovio nevje-rojatnih 12,9 kilograma ribe. Od naših najbolje se plasirao Nikola Filipaši�, koji je s 7,1 kilogramom ribe zauzeo 18. poziciju.

I kad su svi o�ekivali meda-lju, ona se ipak nije dogodila…

- Drugi dan vodostaj je po-rastao za 1 metar, do 1,5 m, što je pred nas stavilo veliki izazov jer nismo nikad lovili po tako visokom vodostaju, pa naša prednost doma�e vode više nije

mogla do�i do izražaja. Iz razgo-vora s reprezentativcima Srbije saznali smo da su oni navikli loviti po tako jakoj struji, na ri-jekama kao što su Dunav, Drina, Tisa, što je bila njihova velika prednost koju su na kraju i isko-ristili osvajanjem tre�eg mjesta. Tako�er na ruku nam nisu išli ni izvu�eni startni brojevi. Pritisak je bio puno ve�i na nama zbog odli�noga prvog dana i težine lova po tako visokom vodostaju. Naša taktika iz prvog dana nije tako dobro funkcionirala.

Srbi i Nizozemci skužili su kako treba

loviti drugi danPerko govori što je presudilo.- Pokazalo se da je trebalo lo-

viti dalje nego prvi dan, te se tre-bala koristiti druga hrana, koja bi bila više na bazi sira. Svjetskog prvaka Gorana Radovi�a moglo se namirisati s 20 metara kako miriše po siru. Nizozemci koji su postali svjetski prvaci koristili su teku�i sir. Klju�na riba koju je bilo potrebno uloviti bila je veli-ka mrena. Tako�er sektori B i C se dosad nisu koristili u natjeca-njima hrvatskih liga, pa je tamo

bio i nešto slabiji ulov. Drugi dan naši reprezentativci zauzeli su 5., 7., 9., 11. i 13. mjesto, te smo ukupno zauzeli 6. mjesto. Tri re-prezentativca imala su samo po jedan griz, koji su i uspješno re-alizirali, što je za svaku pohvalu s obzirom na to da znamo da su drugi gubili dosta ribe. Da smo uspjeli ostvariti više grizeva, ni medalja ne bi bila nedostižna.

Cjelokupno vodstvo Hrvatske reprezentacije, kapetan Miljen-ko Perko, trener Drago Filipaši� i direktor reprezentacije Zoran Pfeifer, zadovoljno je ostvarenim rezultatom. Nakon potpunog de-bakla prošle godine i ostvarenog 35. mjesta od 36 ekipa i postavlje-

nog cilja ulazak u top 10, valja na-pomenuti da od 38 reprezentacija njih 18 bili su profesionalci koji lo-ve za velike ekipe i sponzore koji se bave ribolovnim priborom.

Sama organizacija dobila je pohvalu od krovne svjetske ri-bolovne organizacije, svi su bili iznimno zadovoljni vi�enim u Me�imurju. Glavni kandidati za medalju, Engleska i Italija, koji su bili najbolji na treninzima, na-kon uvjerljivo najbolje Hrvatske ostali su razo�arani ostvarenim rezultatom, ali su ve� najavili svoj ponovni dolazak u Me�i-murje kako bi lovili ribe.

Ve� je dogovoren Sensas kup u

kolovozu 2015.Naši reprezentativci sada

se okre�u doma�oj ligi, gdje su preostala još dva kola do kraja, a nakon toga slijede majstorice za plasman u reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Slove-niji na stazi Sava Rade�e, dok sadašnji reprezentativci imaju za odraditi u ovom ciklusu eu-ropsko prvenstvo u Bjelorusiji u Minsku 2015. (Dorijan Gavez)

RAZGOVOR S POVODOMMILJENKO PERKO, kapetan reprezentacije Hrvatske u sportskom ribolovu udicom na plovak, analizira nastup naše reprezentacije i sve što se doga�alo na SP-u u Me�imurju

Drugi dan trebala se loviti samo mrena mamcima na bazi sira Miljenko Perko, kapetan reprezentacije Hrvatske, koja je odradila

dobar posao na doma�em terenu

Prvenstvo Europe u spidveju za-vršilo je �etvrtom finalnom utrkom koja je u petak, 19. rujna održana u poljskom gradu Czestochowa. Nakon turneje u �e� ri grada u roku od tri mje-seca, gdje je Jurica Pavlic nastupio u njema�kom Gustrowu, ruskom Togli-a ju, danskom Holstedu te naposljet-ku u Czestochowi, završio je prvenstvo sedmim mjestom s 31 bodom.

Svoju 7. poziciju Jurica Pavlic di-jeli sa švedskim voza�em Andreasom

Jonssonom. Pavlica je ina�e organizi-ranim prijevozom iz Donjeg Kraljevca u Poljsku došlo bodri� 30-ak njego-vih navija�a Speedway kluba “Unia”, koji su u Poljskoj svjedo�ili dvadeset i dvjema vožnjama najboljih europ-skih spidvej voza�a.

Na zadnjoj utrci pobjedu je uzeo Rus Grigorij Laguta, kojemu je Arena Czestochowa doma�i teren pa su njegove vožnje bile prikazi najekstre-mnijeg spidveja koji je publika ikad

vidjela. Pavlic je s 8 bodova zauzeo 8. mjesto.

Pavlica sada �eka gostovanje u Švedskoj na nalu ekstralige, gdje 30. rujna i 1. listopada vozi za klub Indianer-nu, koji se za zlato bori pro� v Elit Vetlan-de. Nakon toga organizira se prijevoz na tradicionalnu utrku u Pardubicama - Zlatna kaciga, koja se održava u nedjelju, 5. listopada. Sezonu završava utrkom u Krškom na nalu Državnog prvenstva Hrvatske i Slovenije, 18. listopada.

- Zadovoljan sam rezultatom, ovo prvenstvo iznimno je zahtjevno, a konkurencija je i više nego teška. Bitan je napredak te svake godine vi-ša pozicija na ljestvici, što smo pos� -gli, a cilj je, naravno, � tula prvaka za koju mislim da nije nedos� žna. Hvala svima koji su bili uz mene, posebno ovako odli�nim navija�ima koji � su�e kilometara prije�u da vide spidvej utrke. - rekao je Jurica na kraju utrke u Czestochowi. (n�, dz)

ZAVRŠILE utrke za ovogodišnje Europsko prvenstvo

Jurica Pavlic sedmi, europski prvak Sajfutdinov

- Pokazalo se da je trebalo loviti dalje nego prvi dan, te se trebala koristiti druga hrana, koja bi bila više na bazi sira. Svjetskog prvaka Gorana Radovi�a moglo se namirisati s 20 metara kako miriše po siru, govori naš kapetan

26. rujna 2014. ��

Sjajan potez Gordana Golika koji je parabolom s 30 metara prebacio gostuju�eg vratara nakon što je odli�-no primijetio da vratar �akovo Croa-tije non-stop brani ne na crti nego na šest-sedam metara od gola otvorio je u samoj završnici u 85. minuti put prema pobjedi Me�imurja, tre�oj na doma�em terenu III. HNL - istok koju je u 89. minuti nakon lijepog prodora potvrdio Antonio Dodlek.

- Nije bilo lako, gosti su se dobro branili, nažalost kod naših gledate-

lja vidim veliko nestrpljenje, povike s tribina prema mladim igra�ima nije lako slušati kao da treba da sve riješimo u 15 minuta utakmice, a utakmicu smo završili s osam juni-ora bio je sretan i nesretan u prvim izjavama za medije doma�i trener Kova�evi� nakon tre�e pobjede na doma�em terenu koja je �akove�ku mom�ad odvelo u gornji dom tablice III. HNL-istok.

I zaista ovoj mom�adi treba po-drška s tribina, a ne kritika, jer više

ne igraju profesionalci, kao što je to bilo nekad za Me�imurje pa im se može dobacivati kad ne ide, nego mladi�i uz dva-tri iskusna poput Golika, Kokota i Dodleka, sve ostalo su prakti�ki juniori, mla�i seniori koji tek stje�u seniorsko natjecatelj-sko iskustva i grdi poviki koje do-laze s terena kad ne ide zaista nisu potrebni.

Me�imurje se odlu�ilo da gradi ekipu, koja bude sastavljena uglav-nom od doma�ih igra�a, što se odu-

vijek i tražilo od navija�a i simpati-zera i ako je to kona�no tako, onda se o�ekuje strpljenje, posebice jer je 75 posto sastava sastavljeno od igra�a ispod 20 godina.

Nadamo se da �e igra�i koliko-toliko do subote biti oporavljeni od šoka ispadanja iz kupa, iako to zasigurno nije tako jednostavno, jer u subotu slijedi novo dugo pu-tovanje put Pleternice i utakmica sa Slavijom.

(dz)

TABLICA 1. MLADOST (A) 6 4 1 1 12– 3 13

2. PODRAVINA 6 4 1 1 14– 8 13

3. SLAVIJA 6 3 3 0 7 – 3 12

4. VIŠNJEVAC 5 4 0 1 7 – 5 12

5. BSK 6 3 2 1 14–10 11

6. MLADOST (Ž) 6 3 2 1 11– 8 11

7. MEIMURJE 6 3 1 2 12– 6 10

8. VUKOVAR 1991 6 3 1 2 16–12 10

9. BELIŠE 6 3 1 2 11–12 10

10. BJELOVAR 6 3 0 3 13–12 9

11. KOPRIVNICA 5 2 0 3 7 – 8 6

12. VARAŽDIN 6 2 0 4 5 – 7 6

13. SLAVONIJA 6 2 0 4 8 –14 6

14. AKOVO CROATIA 6 1 1 4 5 –10 4

15. ORIOLIK 6 0 1 5 2 –10 1

16. VIROVITICA 6 0 0 6 5 – 21 0

TRE�A POBJEDA ME�IMURJA na doma�em terenu u III. HNL - istok

Golik sjajnim udarcem otvorio put za tre�u pobjedu

HRVATSKI NOGOMETNI KUP

Me�imurje propustilo priliku da ugosti Hajduk

Igra�i Me�imurja nisu iskoristili veliku priliku i izborili utakmicu sa splitskim Hajdukom

Iako se Me�imurje nadalo odmjeravanju snaga s Hajdu-kom iz Splita u osmini �inala Hrvatskog nogometnog kupa, s dva ga je gola, svakim u jednom poluvremenu, na doma�em tere-nu iz daljnjeg natjecanja izbacio ih je Vinogradar – �etvrtoligaš iz Mladine.

Blijedu igru u ve�im dijelu susreta �akove�ke mom�adi iskoristili su igra�i Vinogradara i s jednim pogotkom u svakom poluvremenu izborili sljede�i krug natjecanja. Gosti u 6. mi-nuti iz kaznenog udarca dolaze u vodstvo, a siguran realizator

REZULTATI odigranih utakmica

Ispao ZagrebOstali rezulta� 1/16 nala ku-

pa: Ponikve-Dinamo 1:2, Funtana-Hajduk 0:2, Vuteks Sloga-Osijek 0:3, Zrinski-Slaven Belupo 1:5, Mladost (An� n)-Varaždin 0:1, Bistra-Cibalia 0:2, Podravac-Šibenik 1:3, Slavonija-Istra 1961 2:3, Opa� ja-Zagreb (3:3) 9:8 (11m), Novigrad-Inter Zapreši� 2:0, Zagora-Zadar 1:5, Gošk-Pomo-rac 7:0, Segesta-Split 0:2 i Lekenik-Rijeka (odgo�eno).

KUP MNS

Sloboda (S) u �etvrtfinalu, u srijedu šest utakmica

Kao što je poznato došlo je do promjene u rasporedu odigravanja Kupa MNS-a. S obzirom da je odgo-�eno kolo me�imurskih nogomet-nih liga preba�eno za odigravanje 8. listopada, najve�i broj utakmica kupa odigra� �e se predstoje�e sri-jede 1. listopada. Jedna utakmica ve� je odigrana i u �etvr� inale se plasirala slakovska Sloboda koja je svladala pobjedu 4:3.

Raspored, datum i satnica Ku-pa MNS-seniori: 1.10.2014.(srijeda) u 16 sa� : Sloga (�akovec) – Kraljev-�an 38, Nedeliš�e – Polet (Pribisla-vec), Mladost (Pal.) – Bratstvo (SV), Hajduk (Š) – Trnava, Me�imurec – Hodošan i Sokol – Me�imurje; 8.10.2014.(srijeda) u 15,30 sati Omladinac (NSR) – Šenkovec. (dz)

bio je Buckovi�. Kona�an rezul-tat donio je Gavari� u 53. minuti. Sporna situacija bila je prije pe-nala za goste kada je bio prekršaj nad Novkom koji nije su�en, da bi onda neobjašnjivo, bez veze taj isti �akove�ki igra� napravio jedanaesterac.

Rano primljeni gol kao da je pokosio mladi doma�i sastav koji dugo nije mogao povezati konce igre. Iskoristili su to gosti koji su u nastavku brzopotezno povisili prednost nakon jedne lijepe akci-je. Tek „kad je bilo gotovo“, doma�i su po�eli igrati.

Nizale su se dobre akcije pred golom gostiju, bilo je nekoliko prilika u razdoblju od 60. minute do kraja utakmice, ali Rebernik i ostali suigra�i iz napada ovaj put nisu bili e�ikasni i velika prilika za susret s Hajdukom je propala.

U šesnaestini �inala Hrvat-skog nogometnog kupa parovi odre�eni kroz klupske koe�ici-jente, a slabije rangirani klubovi postavljeni su za doma�ine. U narednom kolu je izvla�enje, dok se od �etvrt�inala do �inala igraju po dvije utakmice. (nb, dz)

26. rujna 2014.��NOGOMET

TABLICA 1. NEDELIŠE 5 5 0 0 20– 5 15

2. ZADRUGAR 5 4 0 1 18– 9 12

3. CENTROMETAL 6 4 0 2 18–12 12

4. SLOBODA (S) 5 3 2 0 12– 8 11

5. RUDAR 6 3 1 2 10– 6 10

6. PUŠINE 5 3 0 2 15– 5 9

7. JALŽABET 4 3 0 1 11– 4 9

8. GRANI�AR (K) 5 3 0 2 12–12 9

9. NOVI MAROF 5 2 2 1 18–13 8

10. MLADOST KOMET 5 2 1 2 9 – 8 7

11. ZELENGAJ 5 2 1 2 12–12 7

12. SLOGA (�) 5 1 3 1 10– 7 6

13. NAPRIJED 5 2 0 3 10–11 6

14. PLITVICA (G) 5 1 2 2 11– 9 5

15. PLITVICA (S) 6 1 1 4 3 – 14 3

16. POLET (SMNM) 5 0 1 4 8 – 16 1

17. IVAN�ICA 6 0 0 6 5 – 25 0

18. ARCHEA-�AKOVEC 4 0 0 4 4 – 30 0

TABLICA 1. OSIJEK 1 1 0 0 10 – 0 3

2. TRNAVA 1 1 0 0 1 – 0 3

3. DINAMO MAKSIMIR 1 0 1 0 4 – 4 1

4. PREGRADA 1 0 1 0 4 – 4 1

5. AGRAM 1 0 1 0 2 – 2 1

6. SPLIT 1 0 1 0 2 – 2 1

7. RIJEKA JP 1 0 1 0 2 – 2 1

8. VIKTORIJA 1 0 1 0 2 – 2 0

9. KATARINA ZRINSKI 1 0 0 1 0 – 1 0

10. OMBLA 1 0 0 1 0 – 10 0

U srijedu je odigrano izvanrednno zaostalo kolo, odnosno odgo�ene utakmi-ce 4. kola koje se nije igralo zbog vodom natopljenih terena u Me�imurju i varaž-dinskom kraju. Nakon šest kola najviše razloga za veselje imaju u Nedeliš�u jer su debelo ispred svih na tablici s maksi-malnim brojem bodova. Najbliži pratitelji ostali su mu: Zadrugar i slakovska Slo-boda, ali ostaje pitanje koliko dugo �e oni izdržati, jer Nedeliš�anci imaju mom�ad koja �e teško tako lako izgubiti bodove ka-ko na strani, tako i kod ku�e. Evo pregleda utakmica koje su odigrane u srijedu.

Nedeliš�e - Plitvica Gojanec 4-1

Nedeliš�e je o�ekivano stiglo do po-bjede na doma�em terenu. Premda u re-dovima doma�ina nije bio važne karike Ivana Egrija, Nedeliš�e je opravdalo ulo-gu favorita i slavilo sa 4-1. Nedeliš�e je povelo u 15. minuti preko Boris Kosira. Doma�inima je na ruku išao nepromi-šljen prekršaj Marka Tkal�eca pa gosti u 22.minuti ostaju s igra�em manje. Tri minute prije kraja prvog dijela Me�i-murac pove�ava na 2-0. Na 3-0 pove�ao je još jednom Boris Kosir u 52.minuti. Gosti smanjuju preko Buhina da bi ko-na�an rezultat postavio Jurica Vru�ina svojim prvijencemu 75 minuti.

Naprijed Cirkovljan - Sloboda 0-1

Sloboda iz Slakovca je došla do teš-ke pobjede na uvijek vru�em gostovanju u Cirkovljanu i zadržala mjesto uz bok Nedeliš�u pri vrhu, na tre�em je mjestu poslije ovog kola. Na nekim dijelovima teren je bio jako loš što je stvaralo pro-bleme igra�ima obje ekipe. Pogodak od-luke postigao je kapetan Milivoj Goricaj u 39. minuti. Doma�ini su u posljednjim minutama imali veliku priliku da do�u do boda, ali je nisu iskoristili.

Jalžabet - Sloga 1-2Najve�e iznena�enje priredila je

Sloga pobjedom u Jalžabetu. Ve� u 4 minuti Kosalec dovodi Slogu u vodstvo. Vodstvo nije dugo potrajalo jer u 18 mi-nuti doma�ini vra�aju stvari na po�etak preko Hanca. Velika 3 boda za �akov�a-ne donosi Antunovi� u 67 minuti. Sloga je ostvarila na ovom gostovanju više od o�ekivanja i tako se smjestila u zlatnu sredinu tablice s tendencijom da se kre-ne prema gornjem domu, ako se nastavi pobjedni�ki niz.

U SRIJEDU odigrani odgo�eni susreti Me�užupanijske lige �akovec-Varaždin, susret preloške Mladosti i �akovca otkazan

Sloga ugodno iznenadila u Jalžabetu, Nedeliš�e ne posustaje s pobjedama

Nedeliš�e ne posustaje sa pobjeda-ma. U subotu u derbi susretu svladali su Mladost iz Preloga rezultatom 3-1. Ve� u prvom dijelu imali su vodstvo od 2-0 pogotcima Kosira i Pintari�a. Da je sve gotovo potvrdio je Me�imurac u 63. minuti. Po�asni pogodak za goste postiže Caban u 69. Minuti.

Zanimljiv susret vodio se u Slakov-cu izme�u doma�e Slobode i gostiju iz Novog Marofa koji je završio rezulta-tom 3:3. Novi Marof tri puta je dolazio u vodstvo,a Sloboda uspješno lovila rezultat. Zanimljivo da je u susretu bi-lo �ak 6 razli�itih strijelaca. Goste su dolazili u vodstvo preko Saboli�a, Ha-lilovi�a i Zeke, a Sloboda vra�ala pre-ko K.Hergoti�a, Bakse i P.Hergoti�a. Sloboda je u posljednjim minutama mogla do�i i do punog plijena, ali do-ma�ini su promašili u izglednoj prilici.Polet iz Svetog Martina opet je upisao poraz, a bodove iz Svetog Martina

nosilo je Puš�ine. Puš�ine je povelo preko Ribi�a u 22.min., a stvari na po-�etak vratio Karlov�ec u 34. min. te se rezultatom od 1-1 otišlo na odmor. U drugom dijelu pogodak odluke i puni plijen za goste donio je Ribi� svojim drugim pogotkom u 71 minuti.

Sloga iz �akovca o�ekivano je slavila na doma�em terenu sa visokih 5-0 protiv Ivan�ice iz Ivanca koja je uz Archeu �akovec prikovana na dno. Za doma�ine su pogotke postigli Lesjak, Zoka, Dokleja te dva puta Fu�ko.

Rudar je teško prošao na gostova-nju u Hrastovskom te je poražen sa vi-sokih 5-2 od doma�eg Zadrugara. Ve� 5 pogodka moglo se vidjeti u prvom dijelu, a u 30. minuti doma�ini su imali 3-0 , a redom su zabijali Valjak, Novak i Prlog. Nadu za Rudar donosi Vuruši� u 40 min., ali samo 3 minuti doma�ini preko Hlebeca pove�avaju na 4-1 te se tim rezultatom otišlo na odmor. U

drugom dijelu obje mom�adi postigle su po jedan pogodak, za doma�ine još jednom Prlog,a Šolti� smanjuje na 5-2 za kon�ana rezultat susreta.

Macinec Centrometal došao je do još jedne pobjede u kojoj je i bio veli-ki favorit. U prvom dijelu rezultat je bio 1-1, doma�ine je u vodstvo doveo Duman�i� dok je rezultat izjedna�io Me�imurac. U drugom dijelu doma�ini opravdavaju ulogu favorita i postižu tri pogotka, dvaput je strijelac bio Pa-ni� i jednom Vibovec.

Donjeme�imurski derbi igrao se u Kotoribi gdje je doma�i Grani�ar svla-dao Naprijed iz Cirkovljana. U prvom dijelu mreže miruju. U 50.minuti do-ma�ine u vodstvo dovodi Vilim Kos,a Vlah u 64.minuti vra�a stvari na po�e-tak. Veselje za doma�ine donosi Boris �ižmešija u 81 min. U nervoznom su-sretu pokazano 8 žutih kartona.

(nb)

NAJAVA 7. KOLANedeliš�u slijedi težak susret,

iako Jalžabet ne igra tako dobro kao u po�etna dva-tri kola. Uglav-nom na tom gostovanju lider �e tražiti nastavak svoje fantasti�ne pobjedni�ke serije. Nedeliš�e �e biti kompletno, te je favorit i ovog susreta. U prijateljskom susretu prije po�etka prvenstva bilo je 3:3, sada gosti ipak traže pun pli-jen. Derbi susret kola odigrat �e se i u Puš�inama koji do�ekuju Zadrugar. Nakon uvodnog poraza Zadrugar je nanizao sve pobjede i trenutno je druga mom�ad lige. U neizvjesnom susretu doma�ini �e biti hendikepirani neigranjem ponajboljeg igra�a Kristijana Ri-bi�a. Me�imurski dvoboj �eka nas u Cirkovljanu izme�u doma-�eg Naprijeda i Poleta iz Svetog Martina na Muri. Doma�ini na-kon dvije po�etne pobjede na-nizali su 4 poraza i traže izlaz iz krize,a dolazi im mlada mom�ad Poleta koja je dosad razo�arala i uzela samo 1 bod. Grani�ar �e na teško gostovanje u Novi Marof. Doma�ini su u dobroj napada�-koj formi i u posljednja 2 susreta postigli su 9 pogodaka, dok Gra-ni�ar nakon smjene trenera još nije poražen.

Sloboda �e nakon važne pobje-de u Cirkovljanu nova tri boda tra-žiti u Gojancu protiv doma�e Plitvi-ce. Slakov�ani su jedina mom�ad uz Nedeliš�e koja nije poražena i tražit �e nastavak niza. Jedini hendikep bit �e neigranje najboljeg strijelca Karla Bakse.

Mladost iz Preloga favorit je u susretu protiv Zelengaja, ali to treba dokazati i na terenu. Sloga nakon velike pobjede u Jalžabetu odlazi u Selnik na dvoboj sa do-ma�om Plitvicom. Sloga je lagani favorit ovog susreta. Još jedan neizvjestan susret odigrat �e se u Murskom Središ�u u kojemu Rudar do�ekuje Macinec Centro-metal. Doma�ini �e tražiti isku-pljenje nakon teškog poraza u Hrastovskom, a ne�e im biti lako protiv gostiju iz Macinca koji su u posljednja tri susreta slavili.

Derbi za�elja trebao bi se igrati u Ivancu izme�u Ivan�ice i �akov-ca. No, ve�a je neizvjesnost nego sami susret ta, ho�e li uop�e biti odigran.

Parovi 7. kola: subota, 16 sati: Novi Marof: NOVI MAROF – GRANI�AR (Kotoriba), Prelog: MLADOST KOMET – ZELENGAJ (Ku�an Donji), Ivanec: IVAN�I-CA – ARCHEA-�AKOVEC, Selnik: PLITVICA – SLOGA (�akovec), Mursko Središ�e: RUDAR – CEN-TROMETAL (Macinec); nedjelja, 16 sati: Puš�ine: PUŠINE – ZA-DRUGAR (Hrastovsko), Cirkov-ljan: NAPRIJED – POLET (Sveti Martin na Muri), Gojanec: PLI-TVICA – SLOBODA (Slakovec); Jalžabet: JALŽABET – NEDELI-ŠE.

(nb)

Polet - Zadrugar 0-1U nervoznom susretu Polet je opet

poražen na doma�em terenu, sad i sa novim trenerom Špilakom koji je zamje-nio dosadašnjeg Dražena Škvorca na kormilu. Pogodak odluke postigao je Dario Prlog pred samim krajem prvog dijela u 45. minuti. Glavni sudac imao je puno posla u ovom susretu na momente pregrubom pa je podijelio �ak 10 žutih kartona, 4 doma�inima i 6 gostima.

Puš�ine - Grani�ar Kotoriba 2-2

Doma�ini su u prvom dijelu imali vodstvo od 2-0. Prvih 30 minuta gosti bolja mom�ad na terenu, ali onda Puš�ine dolazi do vodstva preko Dove�era u 34. Minuti. Ribi�a pove�ava na 2-0 u 37. mi-nuti. Iz opravdano pokazanog kaznenog udarca.Ipak sami sebi zakompliciraju situaciju pa Kristijan Ribi� radi glupost i

u samo pola minute dobiva dva žuta kar-tona zbog grubih startova te je isklju�en. Gosti su to znali iskoristiti pa u drugom dijelu smanjuju preko Mikulana u 60. Mi-nuti. Kona�an rezultat i podjelu bodova donosi �ižmešija u 84 minuti nakon još jednog kaznenog udarca.

Utakmica izme�u Archea �akovca i preloške Mladosti ponovno nije odigrana. Teško da �e vodstvo lige tolerirati o�ito nemogu�nost �akove�kog vodstva kluba koje ponovno nakon nekoliko kola ima problema s okupljanjem igra�a, bez obzira što je s njihove strane re�eno da posljed-nje dvije utakmice nisu igrali zbog bolesti igra�a. �eka se odluka Povjerenika za na-tjecanje Željka Frani�a, ali vjerojatno �e se u petak kona�no dogoditi ono što su mno-gi predvi�ali da �akov�ani ne�e odigrati niti jesenski dio sezone. Vjerojatno �e se na taj na�in završiti i agonija NK �akovec koja traje ve� godinama unatrag. (nb, dz)

Osijek – Ombla 10-0, Rijeka JP – Viktorija 2-2, Split – Agram 2-2, Pregrada – Dinamo Maksimir 4-4, Trnava – Katarina Zrinski 1-0.

U sljede�em kolu sastaju se:Ombla – Dinamo Maksimir, Agram – Pregrada, , Viktorija – Trnava, Osijek – Rijeka JP. Katarina Zrinski – Split 28.09.(nedjelja) u Mihovljanu s po�etkom u 16 sa� .

I. HNL – ŽENE – 1. KOLO

Nogometaši Nedeliš�a, nakon što su svladali Preložane, i u srijedu su bili sigurni na doma�em terenu za nova tri boda i maksimalni u�inak

ODIGRANE utakmice 5. kola protekli vikend

Nedeliš�e prejako i za Preložane

26. rujna 2014. ��6. kolo I. ŽNL MNS I. ME�IMURSKA LIGA

TABLICA 1. POLET (P) 6 6 0 0 20 – 0 18

2. DINAMO (D) 5 4 0 1 17 – 5 12

3. SPARTAK 5 4 0 1 17 – 6 12

4. SLOBODA (M) 6 4 0 2 15 – 9 12

5. MLADOST (Pal.) 5 4 0 1 11 – 7 12

6. MLADOST (SM) 4 3 1 0 13 – 5 10

7. KRALJEV�AN 38 5 2 2 1 10 – 4 8

8. MEIMUREC 5 2 1 2 10 – 10 7

9. OMLADINAC (NSR) 6 2 1 3 9 – 13 7

10. SOKOL 5 2 0 3 12 – 14 6

11. MLADOST (I) 5 2 0 3 7 – 13 6

12. ŠENKOVEC 6 1 1 4 5 – 22 4

13. TRNAVA 5 1 0 4 13 – 15 3

14. DINAMO (P) 4 1 0 3 4 – 8 3

15. JEDINSTVO (NSD) 5 0 0 5 3 – 14 0

16. BSK 5 0 0 5 1 – 22 0

TABLICA 1. STRAHONINEC 4 3 1 0 22 – 2 10 2. POLET (P) 4 3 1 0 11 – 2 10 3. MLADOST (I) 3 3 0 0 8 – 1 9 4. SLOGA (�) 3 2 1 0 8 – 2 7 5. BSK 4 2 1 1 7 – 3 7 6. JADRAN 3 0 0 3 3 – 9 0 7. BRATSTVO (SV) 3 0 0 3 0 – 9 0 8. SLOBODA (M) 3 0 0 3 0 – 12 0 9. ARCHEA-�AKOVEC 3 0 0 3 1 – 20 0

TABLICA 1. BUDUNOST (P) 4 4 0 0 14 – 5 12 2. VIDOV�AN 3 2 0 1 14 – 7 6 3. HODOŠAN 3 2 0 1 7 – 4 6 4. MLADOST KOMET 4 2 0 2 9 – 8 6 5. TRNAVA 3 2 0 1 6 – 5 6 6. RADNI�KI 3 1 2 0 5 – 4 5 7. SPARTAK 4 1 1 2 9 – 12 4 8. BORAC PMP 4 0 1 3 4 – 15 1 9. KRALJEV�AN 38 4 0 0 4 3 – 11 0

TABLICA 1. OMLADINAC (NSR) 4 3 1 0 17 – 3 10 2. SOKOL 4 3 1 0 15 – 4 10 3. ŠENKOVEC 4 3 0 1 17 – 6 9 4. OMLADINAC (M) 4 2 0 2 15 – 7 6 5. PODTUREN 4 2 0 2 15 – 13 6 6. NEDELIŠE 3 1 2 0 4 – 3 5 7. POBJEDA 4 1 0 3 10 – 12 3 8. PLAVI 4 1 0 3 8 – 26 3 9. SLOBODA (S) 2 0 0 2 3 – 10 010. HAJDUK (B) 3 0 0 3 3 – 23 0

TABLICA 1. POLET (SMNM) 3 2 0 1 16 – 6 6

2. VENERA PMP 2 2 0 0 7 – 1 6

3. BRATSTVO (J) 3 2 0 1 6 – 4 6

4. DUBRAV�AN (GD) 3 1 0 2 4 – 14 3

5. ZEBANEC 1 0 0 1 1 – 2 0

6. MURA 1 0 0 1 1 – 3 0

7. D. KONCOV�AK 1 0 0 1 0 – 5 0

OPOMENUTI IGRA�I

DISCIPLINSKI KUTAK

LISTA STRIJELACA9 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D)8 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P) 7 zgoditaka – Sre�ko Šegovi� (Spartak)6 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM)4 zgoditka – Josip Igrec (Mladost SM), Deni Lukman (Sloboda M), Krunoslav Gajnik, Mišo Pal (Polet P), Roberto Skoliber (Omladi-nac NSR), Aleksandar Vincek (Sokol)3 zgoditka – Saša Treska, Bojan Kregar (Me�imurec), Tomica Mli-narec (Mladost Pal.), Mar� n Tisaj (Kraljev�an 38), Simon Jakši�, Dražen Vlaši� (Trnava), Saša Puh (Sokol), Goran Vugrinec (Dinamo D), Mišel Popovi� (Sloboda M), Edi Lackovi� (Spartak)

ŠENKOVEC – Ivan Topalovi� (3834)POLET (P) – Marko Krišto � (665), Nenad Bašek (660)OMLADINAC (NSR) – Ivan Drk (5448), Dino Križai� (5836), Dario Toplek (2403)SLOBODA (M) – Miro Novak (6104), Denis Tremski (1142)KRALJEV�AN 38 – Nenad Pigac (4236), Silvestar Cvek (45)SPARTAK – Dejan Lovren�i� (75)BSK – Nikola Kaniški (9745), Vjekoslav Škvorc (55)MLADOST (I) – Marko Miki� (6375)ME�IMUREC – Jurica Bajzek (2148)DINAMO (P) – Damjan Novak (1628)TRNAVA – Nikola Štrok (1290), Dominik Klari� (4552), Leonard Gudlin (3221)SOKOL – Nikola Mun�ar (2307), Mišel Bistrovi� (5314), Tomislav Lisjak (2303), Nino Horvat (5841)MLADOST (Pal.) – Dario Vadlja (917)JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši� (1330)MLADOST (SM) – Josip Igrec (4543)DINAMO (D) – Stjepan Krznar (11)

ZBOG TRE�E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE�EM KOLU NEMAJU:POLET P� � MARKO KRIŠTOFI� 665�, NENAD BAŠEK 660�DINAMO P� � DAMJAN NOVAK 1628�BSK � VJEKOSLAV ŠKVORC 55�SOKOL � MIŠEL BISTROVI� 5314�

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 7. KOLASubota: Novo Selo Rok: OMLADINAC – MLADOST (Pal.) (su-dac Petar Ruži�, pomo�nici Tihomir Kralji� i Tomislav �urila, delegat Alojz Kopasi�); Šenkovec: ŠENKOVEC – SLOBODA (M) (sudac Bojan Juras, pomo�nici Dražen Sukanec i Valen� no Kantoci, delegat Dragu� n Hozjak); NEDJELJA: Belica: BSK – TRNAVA (sudac Dario Bubek, pomo�nici Vjeran Tuksar i Zoran Novak, delegat Marijan Sabol), Palovec: DINAMO – SPARTAK (sudac Marin Horvat, pomo�nici Branko Bacinger i Ma� ja Horvat, delegat Zvonko Novakovi�), Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – MEIMUREC (sudac Nino Škrobar, po-mo�nici Damir Fodor i Josip Kedmenec, delegat Ivan Kova�); Ivanovec: MLADOST – MLADOST (SM) (sudac Božidar Kola-ri�, pomo�nici Ivica Horvat i Siniša Luka�i�, delegat Ma� ja Poredoš); Donji Kraljevec: KRALJEV�AN 38 – DINAMO (D) (sudac Marijan Duman�i�, pomo�nici Boris Jakovljev i Toni Fažon, delegat Antun Vlahek), Vra� šinec: SOKOL – POLET (P) (sudac Igor Križari�, pomo�nici Borut Križari� i Dragan Hrustek, delegat Stjepan Perko). Sve se utakmice igraju s po�etkom u 16 sa� .NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene služ-benih osoba.

5. kolo VETERANI SREDIŠTE ISTOK ZAPAD 4. kolo VETERANI SZ

Bratstvo (SV) – Mladost (I) 0-3, Polet (P) – Jadran 2-1, Sloboda (M) – BSK 0-3, Strahoninec – Archea-�akovec 12-1. Sloga (�) je bila slobodna.

Parovi 6. kola koje se igra 29.09.2014. (ponedjeljak) s po�et-kom u 16 sa� : BSK – Strahoninec, Jadran – Sloboda (M), Mladost (I) – Polet (P), Sloga (�) – Bratstvo (SV). Archea-�akovec je slobodan.

Parovi 6. kola koje se igra 29.09.2014. (ponedjeljak) s po�et-kom u 16 sa� :Borac PMP – Mladost Komet, Trnava – Radni�ki, Vidov�an – Spar-tak, Hodošan – Budu�nost (P). Kraljev�an 38 je slobodan.

Parovi 6. kola koje se igra 29.09.2014. (ponedjeljak) s po�et-kom u 16 sa� :Podturen – Nedeliš�e, Pobjeda – Sloboda (S), Šenkovec – Hajduk (B), Plavi (Pek.) – Omladinac (M), Sokol – Omladinac (NSR).

U sljede�em kolu sastaju se: Zebanec – Dubrav�an (GD), Donji Koncov�ak – Venera PMP, Mura – Polet (SMnM). Bratstvo (J) je slobodno.Utakmice se igraju u nedjelju s po�etkom u 13 sa� .

Budu�nost (P) – Vidov�an 4-2, Trnava – Spartak 2-1, Radni�ki – Borac PMP 0-0, Mladost Komet – Kraljev�an 38 2-0. Hodošan je bio slobodan.

Sokol – Podturen 5-0, Omladinac (NSR) – Plavi (Pek.) 8-1, Omla-dinac (M) – Šenkovec 1-2, Hajduk (B) – Pobjeda 1-5, Sloboda (S) – Nedeliš�e odgo�eno.

Donji Koncov�ak – Polet (SMnM) 0-5, Venera PMP – Zebanec 2-1, Dubrav�an (GD) – Bratstvo (J) 1-0. Mura je bila slobodna.

Sjajni Pribislav�ani s maksimalnim brojem bodova, bez primljenog gola

Polet i dalje bez primljenog zgoditka. U obo-strano �vrstoj i oštroj igri koju je dopustio sudac utakmice Škrobar doma�i su na kraju sasvim za-služeno slavili s minimalnih 1:0. Uz niz prigoda u tri su navrata pogodili okvir vratiju gostiju iz Donjeg Kraljevca. U 45.minuti pomo�ni sudac Ko�ila nepotrebno pak je zaustavio napada�a Kraljev�ana 38 zbog zale�a koje nije bilo. Da su gosti poveli tom prigodom, zasigurno bi se uta-kmica otvorila puno ranije. Ovako je zgoditak odluke pao šest minuta prije kraja utakmice, a za nastavak velikog doma�eg niza pogodio je Nino Posavec.

Doma�a sedmica Dinama iz Domaši nca - Šen-kovcu. �ak su dobro gosti iz Šenkovca krenuli u utakmicu i u 27.minuti zgoditkom Filipa Hru-steka poveli 1-0. Do promjene je došlo na klupi gostiju. Ivan Zobec je bivši, a novi trener je Ivan David. No, do poluvremena, u razmaku od samo sedam minuta, doma�i preokre�u rezultat u svoju korist i imaju vodstvo od 3-1. Goran Vugrinec je poravnao na 1-1, Gregor Bunc doveo u vodstvo, a Stjepan Krznar iz kaznenog udarca povisio na 3-1. Samo što je po�elo drugo poluvrijeme drugim zgoditkom na utakmici Goran Vugrinec povisuje doma�e vodstvo na 5-1. U 55.minuti i drugi do-su�eni kazneni udarac za doma�e. Po drugi puta siguran sa 11 metara bio je kapetan mom�adi Stjepan Krznar. U 77.minuti hatrik Stjepana Kr-znara za sad ve� visokih 6-1. Hrvoje Buhanec je u 84.minuti smanjio doma�e vodstvo na 6-2. Kod doma�ih i drugi igra� sa tri postignuta zgoditka, Goran Vugrinec, dvije minute prije kraja utakmi-ce postavlja kona�nih 7-2 za Dinamo. Sre�om da u Domašincu imaju dva terena. Glavni je bio za „vaterpolo“, ali je zato stari (pomo�ni) bio sasvim u redu za igru.

Spartak šesticom ispratio BSK ku�i. Ve� je na-kon prvih 45 minuta bilo 4-0 za doma�e. Santino Debelec je zapo�eo doma�u seriju zgoditaka ve� u 8.minuti. Uz njega do poluvremena je dvostru-ki strijelac bio Sre�ko Šegovi�. Gosti iz Belice su uspjeli u 41.minuti preko Darija Viteza posti�i autogol. Peti doma�i zgoditak u 66.minuti djelo je Edija Lackovi�a. Kako je zapo�eo tako je i zavr-šio doma�u seriju zgoditaka Santino Debelec u 71.minuti za na kraju kona�nih glatkih 6-0. Mada je teren bio dosta težak za igru, �ak i djelomi�no natopljen vodom, gledatelji njih oko 250 vidjeli su šest zgoditaka.

Slobodi doma�a pobjeda. Ve� su doma�i na odmor otišli sa prednoš�u od dva zgoditka koja su postigli Saša Sovar i Mišel Popovi� u samoj završ-nici prvog dijela. Mihael Fegeš je po�etkom dru-gog dijela u 49.minuti smanjio doma�e vodstvo

na 2-1 i gostima iz Ivanovca ulio nadu da mogu barem do boda. No, doma�i su do kraja o�uvali tu prednost i upisali tri boda.

Iz Palinovca Jedinstvo ispra�eno peticom. No-vi trener na klupi doma�ih Darko Lon�ari� unio je vjerojatno mali svoj golgeterski duh u mom�ad. Za pola sata igre sa dva zgoditka Denisa Hali�a doma�i vode 2-0. Ljudevit Gal uspio je u 37.minuti smanjiti na 2-1 i to je bilo sve što se ti�e postizanja zgoditaka gostiju iz Novog Sela na Dravi. Dino Špoljar je strijelac u 52.minuti tre�eg doma�eg zgoditka. Još dva zgoditka u gostuju�oj mreži u posljednjih pet minuta igre. Nikola Talan iz igre i Deni Kova�i� iz kaznenog udarca upisali su ta dva zgoditka za pobjedu Mladosti od 5-1.

U Svetoj Mariji pobjeda doma�ina. Mladost je sa dva lijepa zgoditka Davora Štroka u prvom poluvremenu došla do pobjede od 2-0. U vrlo za-nimljivoj igri svaka je mom�ad imala još po �etiri izgledne prigode za posti�i zgoditak, ali se rezul-tat više nije mijenjao. Gosti iz Novog Sela Rok tako nisu uspjeli niti po�asni zgoditak posti�i.

Me�imurec do pobjede stigao tri minute prije kraja utakmice. Ve� u 8.minuti doma�i su tražili kazneni udarac od ne baš naro�itog suca utakmi-ce Darijana Zadravca, ovaj je puta po delegatu Bacingeru bio u pravu, a kasnije i jedni i drugi su ljuti na njegovo su�enje. Ipak je Me�imurec u 45.minuti zgoditkom Nikole Zanjka poveo. Nije dugo trajalo doma�e vodstvo jer gosti iz Palovca u 48.minuti preko Denisa Jankovi�a poravnavaju na 1-1. U 60.minuti Me�imurec ima opravdano dosu�eni kazneni udarac kojeg nije realizirao Darijan Treska. Pogodio je vratnicu. Jurica Baj-zek je Me�imurcu donio radost pobjede od 2-1 u 87.minuti, a sebi opomenu jer je od radosti skinuo dres.

U Gori�anu doma�ini ispustili pobjedu. Istina Sokol je nakon prvog poluvremena zgoditkom Ro-ka Majora imao vodstvo od 1-0. Nakon toga vrlo rezultatski zanimljivo drugo poluvrijeme. Trnava u 51.minuti zgoditkom Nikole Štroka poravnava rezultat, a potom u 64.minuti dolazi i do vodstva zgoditkom Dražena Vlaši�a. Od 78.minute još �e-tiri zgoditka. Gosti iz Vratišinca su prvo poravnali na 2-2 zgoditkom Mišela Bistrovi�a. Trnava ima u 86.minuti kazneni udarac kojeg za vodstvo od 3-2 realizira David Farkaš. U 88.minuti Aleksandar Vincek ponovno poravnava rezultat ovaj puta na 3-3 i potom u 90.minuti Sokolu pobjedu od 4-3 donosi Saša Puh.

U srijedu Dinamo slavio u Svetoj Mariji. Tije-kom tjedna odigrana je odgo�ena utakmica 4.ko-la zbog još uvijek kod dinamovaca ne preboljenog tragi�no preminulog Ivana Makara. Doma�i su u prvih dvadeset minuta igre bili nešto bolji i u tom periodu preko Davora Štroka poveli sa 1-0. Deset minuta kasnije gosti iz Palovca poravnali su na 1-1 zgoditkom Nine Mar�eca. Dinamo je do zaslužene gostuju�e pobjede stigao u 64.minuti zgoditkom Denisa Jankovi�a. Doma�a Mladost u drugom dijelu nije pokazala gotovo ništa i tri bo-da su otišla u Palovec. Zanimljivo Dinamo je obje pobjede u dosadašnjem dijelu prvenstva ostvario na gostovanjima. Uz to je još ostao bez dvojice igra�a i to Petra Šari�a i Vladimira Pintari�a koji su isklju�eni zbog dvije opomene. Šari� u 78., a Pintari� u 88.minuti.

DINAMO - ŠENKOVEC 7-2 (3-1)DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Ivica Križai�, Tihomir Kralji�, Josip Kedmenec. Delegat: Josip BaksaStrijelci: 0-1 Hrustek (27), 1-1 Vugrinec (30), 2-1 Bunc (35), 3-1 Krznar (37-11m), 4-1 Vugri-nec (47), 5-1 Krznar (55-11m), 6-1 Krznar (77), 6-2 Buhanec (84), 7-2 Vugrinec (88)DINAMO: Novak, Bihar, Mihalec, Tomašek (81. Baranaši�), Krznar, Borovec (80. Neimi), Vugrinec, Bunc (75. Herman), Vukovi�, Trstenjak (14. Kova�), Dodlek (59. Marodi), trener: Marko Obadi�ŠENKOVEC: Novak, Mun�ar (46. Vida�i�), Polak (5. Hali�), Topalovi�, Koren, Silaj, Buha-nec, Žvorc, Bertovich, Hrustek, Vinkovi�, trener: Ivan DavidŽu� kartoni: Krznar (Dinamo); Topalovi� (Šenkovec)

MLADOST - OMLADINAC (NSR) 2-0 (2-0)SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Dario Srnec, Dragan Hrustek, Toni Fažon. Delegat: Mijo HorvatStrijelci: 2-0 Štrok (39, 45)MLADOST: Pancer, Kvakan, Pavlic, Posavec, Horvat, Matulin, Štrok D (85. Jambreši�), Igrec D, Igrec J (89. Pongrac), Horvat (70. Papak), Štrok T, trener: Slavko KvakanOMLADINAC: Križai�, Jurinec, Reich, Sermek, Pintari�, Vodopija, Mihalic, Toplek, Varga, Bari� (39. Lesjak), Drk, trener: Branimir KelkediŽu� kartoni: Igrec (Mladost); Drk, Križai�, Toplek (Omladinac)

MLADOST - JEDINSTVO (NSnD) 5-1 (2-1)PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Dominik Mihoci, Željko Kova�i�, Mario Pintari�. De-legat: Rajko ZadravecStrijelci: 2-0 Hali� (2, 30), 2-1 Gal (37), 3-1 Špoljar (52), 4-1 Talan (86), 5-1 Kova�i� (89-11m)MLADOST: Saka�, Tkalec (46. Fileš), Špoljar, Kova�i�, Balenovi�, Križai� (46. Cirkven-�i�), Možek, Pasler, Mlinarec (78. Mu�i�), Vadlja (83. Kolari�), Hali� (71. Talan), trener: Darko Lon�ari�JEDINSTVO: Vuruši� (77. Grabar), Škvorc (71. Hlap�i�), Štajerec, Rešetar, Tomaškovi�, Jambroši�, Planinc (71. Kosi), Fras, Kapeš, La�evi�, Gal (83. Krizman), trener: Mladen RešetarŽu� kartoni: Vadlja (Mladost); Jambroši� (Jedinstvo)

TRNAVA - SOKOL 3-4 (0-1)GORI�AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Bojan Juras, Damir Fodor, Siniša Luka�i�. Delegat: Ivan MezgaStrijelci: 0-1 Major (36), 1-1 Štrok (51), 2-1 Vlaši� (64), 2-2 Bistrovi� (78), 3-2 Farkaš (86-11m), 3-3 Vincek (88), 3-4 Puh (90)TRNAVA: Dolenec, Jakši� I, Gudlin, Pintar (46. Markuši� T), Hošnjak (46. Klari� od 79. Malek), Vlaši� (68. Markuši� H), Farkaš, Štrok (57. Vugrinec), Jakši� S, Magdaleni�, Baksa, trener: Petar MedvarSOKOL: Zagar, Simun, Puh, Major (46. Dunjko), Bistrovi�, Vincek, Mikolaj, Lisjak, Mun�ar, Boži� (68. Horvat N), Horvat A (87. Hertari�), trener: Darko PosavecŽu� kartoni: Štrok, Klari�, Gudlin (Trnava); Mun�ar, Bistrovi�, Lisjak, Horvat (Sokol)

ME�IMUREC - DINAMO (PALO) 2-1 (1-0)DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš�ica. Suci: Darijan Zadravec, Borut Križari�, Zoran Novak. Delegat: Željko BacingerME�IMUREC: Prekupec, Bes� jani�, Ivanuša D, Bajzek (90. Rešetar), Bali�, Zanjko, Brani-lovi�, Vabec, Kregar (75. Fu�ek), Fu�ko (63. Treska S), Treska D (90. Ivanuša)DINAMO: Jalšovec, Jan�ec, Jankovi�, Šmit, Klekar (80. Švenda D), Mar�ec (73. Pintari�), Vutek, Šari� (86. Štampar), Križai�, Novak, Fundžija, trener: Ivan HamunajecŽu� kartoni: Bajzek (Me�imurec); Novak D (Dinamo)

SLOBODA - MLADOST (I) 2-1 (2-0)MIHOVLJAN. Suci: Damir Klari�, Branko Bacinger, Matija Horvat. Delegat: Stjepan �uranecStrijelci: 1-0 Sovar (33), 2-0 Popovi� (39), 2-1 Fegeš (49)SLOBODA: Horvat, Belše, Novak, Tisaj, Lukman M, Novak (55. Dove�er), Tremski, Lukman D, Sovar (86. Želježnjak), Culjak, Popovi�, trener: Damir VrbanecMLADOST: Kolar, Hunjadi, Bujan, Zanjko, Podgorski (50. Ignji�), Hadži�, Miki�, Talan (59. Carevi�), Novak, Fegeš (77. Krišto �), Gugi�, trener: Branko JanžekŽu� kartoni: Novak, Tremski (Sloboda); Miki� (Mladost)

SPARTAK - BSK 6-0 (4-0)MALA SUBOTICA. Igralište. Jagodiš�e. Suci: Damir Aldi�, Bruno Brljak, Ma� ja Filipi�. Delegat: Josip LesjakStrijelci. 1-0 Debelec (8), 2-0 Šegovi� S (38), 3-0 Vitez (41-ag), 4-0 Šegovi� S (45), 5-0 Lackovi� E (66), 6-0 Debelec (71)SPARTAK: Tizaj, Lackovi� S (60. Sušec), Živkovi�, Domini�, Lovren�i� (76. Gori�anec), Šegovi� E, Debelec S, Fažon (68. Jur�ec), Lackovi� E, Zadravec, Šegovi� S, trener: Ivan Domini�BSK: Magdaleni�, Buhin, Vitez (82. Ha�ek), Mavri�ek, Strniš�ak (46. Ha�ek), Kaniški, Škvorc B, Mesari� (62. Habuš), Fran�i�, Škvorc V, Horvat (46. Škvorc D), trener: Ivan Magdaleni�Žu� kartoni: Lovren�i� (Spartak); Kaniški, Škvorc (BSK)

RADNI�KI - PARAG 4-4 (1-2)GARDINOVEC. Igralište: NK Radni�ki. Sudac: Edvin ZobecStrijelci: 1-0 Horvat P (21), 1-1 Balog J (39), 1-2 Balog V (43), 2-2 Pal (57), 3-2 Cerovec (60), 3-3 Oršoš Z (76), 3-4 Balog J (78), 4-4 Baksa (90)RADNI�KI: Horvat, Vargek (46. Cerovec), Blaži� (80. Sabol), Fažon (46. Lackovi�), Jalšovec, Horvat, Pal , Baksa, Fažon, Horvat N, Horvat P, trener: Vladimir Križai�PARAG: Horvat D, Oršoš Z, Oršoš V (73. Ignac B), Ignac S, Balog, Pec, Oršoš (52. Oršoš D), Horvat D, Balog J, Balog S, Oršuš A (65. Še�i�)Žu� kartoni: Jalšovec, Horvat N (Radni�ki); Balog J, Oršoš Z (Parag)

POLET - KRALJEV�AN 38 1-0 (0-0)PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši�. Suci: Nino Škrobar, Tomislav �urila, Danijel Ko�ila. Delegat: Stjepan Križari�Strijelac: 1-0 Posavec (84)POLET: Vibovec, Krišto � M (72. Krišto � N), Bašek N, Bašek D, Vibovec, Posavec, Vukovi� (51. Horvat), Lisjak, Gajnik, Pal (85. Ujlaki), Toplek, trener: Dejan Magdaleni�KRALJEV�AN: Majurec, Vlah, Štefok, Cvek S, Pigac, Tisaj, Markovi�, Pišpek (76. Vargec), Jan�ec, Zelenc, Lipi�, trener: Zlatko Sa�erŽu� kartoni: Krišto �, Bašek (Polet); Pigac, Cvek S (Kraljev�an)

26. rujna 2014.��

6. kolo II. ŽNL MNS - zapad

6. kolo II. ŽL MNS - istok II. ME�IMURSKA LIGA – ISTOK

II. ME�IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA 1. BRATSTVO (SV) 6 5 0 1 14 – 11 15 2. JEDINSTVO (GM) 5 4 1 0 18 – 3 13 3. STRAHONINEC 5 3 2 0 14 – 4 11 4. SLOGA (Š) 5 3 1 1 12 – 5 10 5. HAJDUK (Š) 5 3 1 1 11 – 5 10 6. D. KONCOV�AK 5 3 0 2 14 – 5 9 7. POBJEDA 5 3 0 2 11 – 9 9 8. PLAVI 5 3 0 2 10 – 8 9 9. VENERA PMP 5 3 0 2 8 – 7 910. M. MIHALJEVEC 5 1 2 2 13 – 15 511. TRNOVEC 5 1 1 3 7 – 7 412. BRATSTVO (J) 5 1 1 3 5 – 8 413. MURA 5 1 1 3 5 – 10 414. NAPREDAK 5 1 1 3 9 – 16 415. ZEBANEC 5 0 1 4 4 – 20 116. DRAVA (K) 6 0 0 6 4 – 26 0

TABLICA 1. HODOŠAN 6 5 1 0 14 – 4 16 2. GALEB 5 4 1 0 14 – 5 13 3. VIDOV�AN 5 3 1 1 20 – 7 10 4. �SK 5 3 1 1 16 – 9 10 5. OMLADINAC (DS) 5 3 1 1 12 – 9 10 6. ZASADBREG 77 5 3 1 1 11 – 9 10 7. BUDUNOST (M) 5 2 3 0 11 – 7 9 8. BORAC PMP 5 2 1 2 9 – 10 7 9. CROATIA 5 2 0 3 12 – 12 610. DUBRAV�AN 5 2 0 3 8 – 8 611. OTOK 5 2 0 3 6 – 7 612. DRAŠKOVEC 5 1 2 2 8 – 11 513. GRANI�AR (N) 6 1 1 4 8 – 15 414 DUBRAVA 5 1 0 4 4 – 19 315. BUDUNOST (P) 5 0 1 4 4 – 14 116. DRAVA (DM) 5 0 0 5 6 – 17 0

DISCIPLINSKI KUTAK

OPOMENUTI IGRA�I

OPOMENUTI IGRA�I

LISTA STRIJELACA

ZBOG TRE�E OPOMENE PRAVO NASTUPA U SLJEDE�EM KOLU NEMAJU:MALI MIHALJEVEC � VEDRAN KOVA�I� 5225�TRNOVEC � MARKO MARIJANOVI� 10 338�

KAZNA ISKLJU�ENOM IGRA�U MALI MIHALJEVEC � NIKOLA ŠOLTI� 2291� PO �L. 53 DP HNS�A 4 �ETIRI� UTAKMICE

6 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov�an)5 zgoditaka – Aldin Begovi� (�SK), Bruno Dodlek (Hodošan)4 zgoditka – Matej Gorupi� (Otok), Saša Lukman, Filip Rodinger (Zasadbreg 77), Marko Baksa (Borac PMP), Krunoslav Majeri� (Budu�nost M)3 zgoditka – Ivica Okreša (Budu�nost M), Denis Poljanec, Miroslav Šafari� (Croa� a), Dario Balent, Renato Balent (Galeb), (Zasadbreg 77), Jurica Tizaj, Marko Valen� � (Omladinac DS), Miroslav Lovrek (Vidov�an), Rajko Gavez (Borac PMP), Ivan Horvat (�SK), Nikola Vlah (Hodošan)

MURA – Mihael Vrši� (3463), Nikola Stojko (5506)STRAHONINEC – Dario Brez (1448), Patrik kolari� (1306)SLOGA (Š) – Goran Feguš (10143), Benjamin Kosi (10165)BRATSTVO (J) – Robert Petermanec (4344), Dominik Kirec (4719), Matija Jambrovi� (5518)ZEBANEC – Denis Puri� (5142), Stjepan Mar� njaš (10010)JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301)PLAVI – Patrick Ratajec (4592), Mihael Zamuda (318), Jurica Trupkovi� (5467), Nikola Drk (2297)POBJEDA – Nikola Ladi� (4001), Dino Horvat (311), Dragan Povodnja (1130)MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova�i� (5225), Bruno Mesari� (2639), Nenad Trupkovi� (2340), Tomislav Šafari� (56), Andrej Vugrinec (2493)HAJDUK VINDIJA – Dominik Hrženjak (2876)VENERA PMP – Zoran Peras (3896)NAPREDAK – Patrik Hu� nec (5346), Damir Jurak Lepen (74), Antun Cilar (4106), Nino Jambroši� (3927)TRNOVEC – Marko Marijanovi� (10338), Tomislav Tomši� (3321)

�SK – Nikola Turk (3164), Ivan Horvat (1544), Dejan Lon�ari� (4092), Dorian Lisjak (6115), Marko Malek (785)BUDU�NOST (P) – Denis Višnji� (1620), Mario Klobu�ari� (5088), Mario Lon�ari� (1651)DRAŠKOVEC – Hrvoje Kavran (828)BUDU�NOST (M) – Alen Drk (4785)DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548), Željko Jug (10326), Marko �rneli (9162)CROATIA – Marijan Kr�mar (6338)BORAC PMP – Sandro Cika� (4089)ZASADBREG 77 – Filip Rodinger (2618), Nenad Sabol�ec (2629)DUBRAVA – Tino Sabol (3637), Patrik Cerovec (6724), Dario Murkovi� (3645)DUBRAV�AN – Emil Šte � (4824), Lovro Balažinec (9383), Ma� ja Friš�i� (10339), Damjan Jadan (4208)VIDOV�AN – Dino Nemet (2251), Miroslav Lovrek (2262), Dalibor Varga (2250)OMLADINAC (DS) – Josip Oršoš (10102)OTOK – Matej Gorupi� (4291), Dejan Ko�iš (4810)

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 7. KOLANEDJELJA: Donja Dubrava: DUBRAV�AN – HODOŠAN (sudac Vedran Hru-šoci, pomo�nici Mario Pintari� i Mario Sukanec, delegat Željko Podgorelec), Sivica: DUBRAVA – GRANI�AR (N) (sudac Dominik Mihoci, pomo�nici Ivan Vlahek i Morano Vlah, delegat Josip Lesjak), �ehovec: �SK – ZASADBREG 77 (sudac Robert Radek, pomo�nici Nenad Štrek i Robert Kolari�, delegat Miroslav Glavina),Držimurec-Strelec: OMLADINAC – DRAŠKOVEC (sudac Franjo Hergo� �, pomo�nici Damir Mesari� i Matej Mesari�, delegat Tomislav Šolti�); Oporovec: GALEB – VIDOV�AN (sudac Patrik Kolari�, pomo�nici Marko Smr� � i Darko Pokriva�, delegat Slavko Vodopija), Tur�iš�e: BORAC PMP – OTOK (sudac Darko Filip�i�, pomo�nici Danijel Ko�ila i Lana Vidovi�, delegat Dejan Kova�); Donji Mihaljevec: DRAVA – CROATIA (sudac Damir Aldi�, pomo�nici Franjo Horvat i Casimir Rodrigue, delegat Dragu� n Borko); Podbrest: BUDUNOST – BUDUNOST (M) (sudac Jadran Kukovec, pomo�-nici Stjepan Novak i Ma� ja Filipi�, delegat Stjepan �uranec).Sve se utakmice igraju s po�etkom u 16 sa� .NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE:SUBOTA: Savska Ves: BRATSTVO – STRAHONINEC (sudac Damir Klari�, pomo�nici Borut Križari� i Rudolf �ižmešija, delegat Darko Jambrovi�), Štrukovec: HAJDUK – ZEBANEC (sudac Milivoj Bali�, pomo�nici Marinko Hrušoci i Marko Hunjadi, delegat Stjepan Križari�); NEDJELJA: Peklenica: PLAVI – VENERA PMP (sudac Edvin Zobec, pomo�nici Mladen �eke i Sebas� jan Trstenjak, delegat Rajko Zadravec); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – JEDINSTVO (GM) (sudac Marko �ur�ek, pomo�nici Željko Kova�i� i Mario Horvat, delegat Dragu� n Koruni�), Štrigova: SLOGA – POBJEDA (sudac Božidar Jura�i�, pomo�nici Dražen Šajnovi� i Renato Vuk, delegat Antun Horvat); Jurovec: BRATSTVO – DRAVA (K) (sudac Ante Begovi�, pomo�nici Ivan Žganec i Elvir Bašek, delegat Franjo Fais), Trnovec: TRNOVEC – DONJI KONCOV�AK (sudac Radovan Posedi, pomo�nici Robert Novak i Želimir Bertovich, delegat Stjepan Fic), Hlapi�ina: MURA – NAPREDAK (sudac Dario Vel�i, pomo�nici Dino Vel�i i Antun Kukovec, delegat Zoran Hajdinjak). Sve se utakmice igraju s po�etkom u 16 sa� .NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

DISCIPLINSKI KUTAKZbog tre�e opomene pravo nastupa u sljede�em kolu nemaju:BUDU�NOST (P) – Mario Klobu�ari� (5088), Nino Hanžekovi� (5522)DUBRAV�AN – Emil Šte � (4924)CROATIA – Marijan Kr�mar (6338)�SK – Marko Malek (785)

KAZNE ISKLJU�ENIM IGRA�IMA GRANI�AR (N) – Nikola Krznar (718) po �l. 59 DP HNS-a 3 (tri) mjesecaZASADBREG 77 – Filip Leva�i� (6021) po �l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmicaDUBRAVA – Simon Tkalec (3648) po �l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

LISTA STRIJELACA6 zgoditaka – Miljenko Bistrovi� (Pobjeda)5 zgoditaka – Tomislav Šafari� (Mali Mihaljevec), Mihael Ladi� (Jedinstvo GM), Goran Vuruši� (Bratstvo SV)4 zgoditaka – Tihomir Miko, Roman Tr� njak (Jedinstvo GM), Miran Vinko (Bratstvo J), Benjamin Ka� � (Plavi Pek.), Žiga Smodiš (Donji Koncov�ak), Ivan Zadravec (Napredak)3 zgoditka – Denis Vuruši�, Jurica Žerjav (Strahoninec), (Jedinstvo GM), Bojan Novak (Pobjeda), David Šoštari�, Matej Sen�ar (Sloga Š), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Goran Kerman (Venera PMP), Goran Vrtari� (Napredak), Nikola Vlahov, Daniel Novak (Bratstvo SV), Ma� ja Horvat (Jedinstvo GM), Alen Kova�i�, Karlo Šardi (Hajduk Š)

GRANI�AR - DUBROV�AN 1-3 (0-2)NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Patrik Kolari�, Branko Martan, Filip Hrustek. Delegat: Slavko VodopijaStrijelci: 0-1 Pehek (22), 0-2 Brljak (29), 1-2 Horvat (76), 1-3 Jadan Dominik (90)GRANI�AR: Magdaleni�, Horvat M, Krznar, Mravljek, Drvoderi� D, Horvat J, Boži�, Drvoderi� A, Lovrek, Mihaljkovi�, Hu� nec (46. Krklec), trener: Boris Radikovi�DUBROV�AN: Fabi�, Jadan Damjan (90. Horvat), Šte �, Jakupak, Me�imurec (70. Friš�i�), Lukša, Jadan Dominik, Brljak (75. Blažinec), Pehek (87. �urni�), Hajdinjak, Švenda (61. Kova�), trener: Davor �urkovi�Žu� kartoni: Šte �, Blažinec, Friš�i�, Jadan Damjan (Dubrov�an)Crveni: Krznar (Grani�ar)

OTOK - GALEB 0-1 (0-0)OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Robert Radek, Mario Horvat, Mario Musta�. Delegat: Ma� ja PoredošStrijelac: 0-1 Horvat (63)OTOK: Vlah, Novak Z, Malek (46. Šimec), Blažin�i�, Major�ik, Gorupi� (82. Tomaši�), Kalšan Z, Kalšan P (46. Novak J), Ko�iš, Radikovi� (74. Božek), Matkovi�, trener: Elvis SabolGALEB: Pantaler, Balent N, Soka�, Erdelji (46. Hertelendi), Ružman (90. Grana� r), Balent D, Mesari�, Kova�ek (69. Vuk), Balent R, Horvat P (90. Beli�), Fleten (57. Horvat M), trener: Damir PigacŽu� kartoni: Gorupi�, Ko�iš (Otok)

VIDOV�AN - OMLADINAC (D-S) 5-2 (4-2)DONJI VIDOVEC. Igralište: Sportski park Kalanica. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Robert Kolari�. Strijelci: 1-0 Ujlaki (3), 2-0 Pišpek (17), 3-0 Ujlaki (19), 3-1 Pata� a (21), 4-1 Friš�i� (29), 4-2 Valen� � (39-11m), 5-2 Herman Ma� ja (88)VIDOV�AN: Šubaša, Nemet Danijel, Lukša, Varga, Pišpek, Hujs, Matulin (87. Petri�), Nemet Dino (70. Herman Mihael), Friš�i� (75. Omazi�), Lovrek (85. Herman Ma� ja), Ujlaki, trener: Damir UjlakiOMLADINAC: Apstolovski, Kolari�, Ruži� (14. Rošani�), Kova�i� (80. Oršuš J), Cirkven�i�, Taradi, Novak, Posavec, Pata� a, Tizaj, Valen� � (70. Saka� S), trener: Ivan NovakŽu� kartoni: Lovrek, Nemet Dino, Varga (Vidov�an); Oršoš (Omladinac)

HODOŠAN - BUDU�NOST 3-1 (0-0)HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Dario Bubek, Saša Mihali�, Marko Smr� �. Delegat: Nikola ToplekStrijelci: 1-0 Vlah (49), 1-1 Mar� nec (62), 2-1 Strahija (81), 3-1 Dodlek (85)HODOŠAN: Mlinarec, Habuš (46. Kova� D), Sinkovi� Marko (51. Erdelji), Sinkovi� Mišel, Mar�ec, Naran�a (86. Šavora), Vlah, Puri� (60. Strahija), Dodlek, Kova�k K, Blagus (46. Možek), trener: Goran StrahijaBUDU�NOST: Vaš, Ma�ek (71. Klobu�ari�), Novak, Višnji�, Lon�ari�, Bali D, Križan (35. Hali� T), Lasta-vec, Hali� G, Mar� nec, Bali J (82. Toplek), trener: Miljenko BaliŽu� kartoni: Višnji�, Klobu�ari�, Lon�ari� (Budu�nost)

ZASADBREG - DUBRAVA 1-0 (0-0)ZASADBREG. Igralište: SRC Zasadbreg. Suci: Božidar Jura�i�, Denis Fic, Stjepan Novak. Delegat: Davor DrvenkarStrijelac: 1-0 Rodinger Filip (69)ZASADBREG: Srnec, Perho� (54. Šajnovi�), Povodnja (83. Novak), Kozjak (Sabol�ec), Lukman Z, Rodin-ger Florijan, Lukman S, Rodinger Filip, Leva�i�, Koroši�, Hatlak (54. Dunjko), trener: Zoran LukmanDUBRAVA: Mu�i�, Mihalec (63. Palir), Murkovi�, Tkalec, Radovan, Bobi�anec Ma� ja (84. Murk), Bobi�anec Mihael, Sabol, Varga, Cerovec, Kova� (73. Vugrinec), trener: Vladimir SabolŽu� kartoni: Rodinger Filip, Sabol�ec (Zasadbreg); Sabol, Cerovec, Murkovi� (Dubrava)Crveni: Leva�i� (Zasadbreg); Tkalec (Dubrava)

CROATIA - BORAC PMP 1-2 (1-0)OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Željko Novak, Josip Jurinec, Matej Mesari�. Delegat: Tomislav Šol� �Strijelci: 1-0 Sršan (41-ag), 1-1 �urila (77), 1-2 Baksa (79)CROATIA: Patar�ec, Sinkovi� (46. Ruži� K), Kr�mar (80. Balog �), Kolar, Šafari�, �avlek, �urila (60. Donoša), Ruži� M, Jeleni�, Domini�, Poljanec, trener: �uro Koloni�BORAC: Sternad, Tišljari� (76. Sabadi), Sršan (90. Kolari�), Križai�, Novak, Zrna, Gavez, Brumen, Baksa (87. Cika�), Jan�ec (46. Ko�evar), Rušanec, trener: Ivan ZrnaŽu� kartoni: Kr�mar (Croa� a); Cika� (Borac)

BUDU�NOST - DRAVA (DM) 2-0 (1-0)PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Erik Žerdin, Nenad Štrek, Valentino Kantoci. Delegat: Antun VlahekStrijelci: 1-0 Majeri� (39), 2-0 Drk (47)BUDU�NOST: Varga, Babi�, Novak, Jurši�, Zadravec, Antolovi�, Majeri� (86. Berdin F), David (34. Drk A), Berdin T, Drk D (78. Sklepi�), Okreša, trener: Robert GlavinaDRAVA: Igrec Z, Kos, Legin (58. Pongrac D), Ivaci, Lipi� (65. Bartoli�), Tuksar, Igrec F, �rneli, Jug, Mihalac (58. Igrec F), Rak, trener: Sre�ko GabajŽu� kartoni: Drk A (Budu�nost); Ivaci, Jug, �rneli (Drava)

D.KONCOV�AK - BRATSTVO (J) 0-1 (0-1)D.KONCOV�AK. Igralište: NK D.Koncov�ak. Suci: Goran Žganec, Vjeran Tuksar, Ivica Felker. Delegat: Darko Jambrovi�Strijelac: 0-1 Na� (18)D.KONCOV�AK: Kolbl, Stajnko (77. Špilak), Sklepi�, Smodiš Ž, Smodiš S (68. Grof), Brezni�ar, Sklepi�, Gori�anec (59. Vukovi�), Flac, Pintari� (56. Koraj), Turk, trener: Tine ŠpilakBRATSTVO: Rajf, Ko�ila, Koraj, Kirec, Petermanec (77. Vinko Ma� ja), Trstenjak, Jurovi�, Jam-brovi� L (59. Jambrovi� M), Na� (90. Kova�i�), Gori�anec, Leva�i�, trener: Boris �or�evi�Žu� kartoni: Petermanec, Kirec, Jambrovi� (Bratstvo)

STRAHONINEC - SLOGA (Š) 0-0STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S� pi�. Suci: Božidar Kolari�, Ivica Horvat, Antun Kukovec. Delegat: Dino Jambrovi�STRAHONINEC: Tratnjak, Jaluši� D, Žerjav, Kolari�, Jaluši� J, Kolar, Ri�ko (76. Zlatarek), Mar�ec (76. Zlatarek), Drabi� (54. Bacinger), Brez (82. Vuruši�), Kova�i� (67. Žuni�), trener: Vladimir Pavlekovi�SLOGA: Rojko, Kanski, Jelen, Žižek, Jambrovi�, Kosi, Smolkovi� (78. Kova�i�), Feguš, Šoštari�, Sen�ar, Kolari�, trener: Dušan HozjanŽu� kartoni: Brez, Kolari� (Strahoninec); Feguš, Kosi (Sloga)

ZEBANEC - BRATSTVO (SV) 1-4 (0-1)ZEBANEC. Igralište: Marof. Suci: Darko Filip�i�, Renato Vuk, Ivan Jarni. Delegat: Franjo FaisStrijelci: 0-1 Vuruši� G (10), 0-2 Vlahov (46), 0-3 Novak (58), 0-4 Vuruši� G (68), 1-4 Flac (74)ZEBANEC: Jelen�i�, Debelec D, Sabol, Žuni�, Flac, Makar, Puri�, Graf (24. Ko�ila od 70. Mar� -njaš), Kralj (57. Pergar), Ma�ari�, Vran�i� (75. Pla� ak), trener: Danijel KojterBRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Fu�ko (75. Šol� �), Hanžekovi�, Novak (61. Vuruši� I), Posavec, Vlahov, Bogomolec, Horvat N (68. Smr� �), Horvat F (85. Vabec), Vuruši� G (70. Vugrin), trener: Danijel NovakŽu� kartoni: Puri�, Mar� njaš (Zebanec)

POBJEDA - M.MIHALJEVEC 4-1 (2-1)G.HRAŠ�AN. Igralište: Polenke. Suci: Dario Vel�i, Dino Vel�i, Casimir Rodrigue. Delegat: Petar Krha�Strijelci: 0-1 Šafari� (32-11m), 1-1 Bistrovi� (43), 2-1 Kova� (45), 3-1 Bistrovi� (48), 4-1 Bi-strovi� (71)POBJEDA: Tkal�ec, Hanžekovi� (64. Brezovec), Kova�, Borko, Celinger, Povodnja, Ladi� (73. Gavez), Kocijan (27. Thes), Bistrovi�, Debelec (68. Horvat), Novak, trener: Dejan BorkoMM: Horvat, �anadi, Srnec, Šol� �, Trupkovi�, Varga (46. Pušar), Šafari�, Mesari� B (88. Do-munkoš), Kova�i� (86. Babi�), Pušar (19. Pintari�), Vugrinec, trener: Božidar MakšadiŽu� kartoni: Ladi�, Horvat, Povodnja (Pobjeda); Kova�i�, Mesari�, Trupkovi�, Šafari�, Vu-grinec (MM)Crveni: Šol� � (MM)

DRAVA - HAJDUK (Š) 0-5 (0-4)KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Jasmin Lozi�, Filip Aldi�, Franjo Horvat. Delegat: Željko ŠtefanacStrijelci: 0-1 Kova�i� (7), 0-2 Debelec M (18), 0-3 Šardi (35), 0-4 Šardi (39), 0-5 Žganec (72)DRAVA: Topli�anec, Zanjko, Šol, Šaronja, Zanjko (46. Mar� n�evi�), Bezek, Carevi� (73. Krsnik), Škvorc (58. Heri�), Medved, Gori�anec, �or�evi�, trener: Kris� jan VargaHAJDUK: Novak, Hrženjak L, Hrženjak D (73. Radikovi�), Žganec, Jurovi� (33. Debelec G), Mikulaj (68. Šimunkovi�), Debelec M, Šardi (75. Hrženjak K), Kodba (75. Hoblaj), Ma�ari�, Kova�i�, trener: Dominik HorvatŽu� kartoni: Hrženjak D (Hajduk)

VENERA - MURA (H) 2-0 (0-0)SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište: NK Venera. Suci: Franjo Hergo� �, Dražen Sukanec, Mario Sukanec. Delegat: Dragu� n BorkoStrijelci: 1-0 Ciglari� (58), 2-0 Korošec (87)VENERA: Lacko, Peras, Vabec, Korošec, Pozder, Marodi, Pintari�, Gori�anec, Ov�ar (67. Primorac), Kerman (89. Podvez), Ciglari� (82. Novak), trener: Krešimir ŠenjiMURA: Novak D, Novak M, Jurovi�, Varga, Brezova�ki (76. Bogdan), Stojko (82. Vrši�), Hošpel (62. Lipovi�), Telebuh, Krnjak (87. Saka�), Breznik, Vrši� (46. Šardi), trener: Darko VincekŽu� kartoni: Peras (Venera); Vrši�, Stojko (Mura)

Hodošan i Galeb pobjedni�ki nastavljaju borbu u vrhu

U Hodošanu doma�ini do pobjede s� gli u završnici utakmi-ce. Nakon prvih 45 minuta utakmice zgoditak nije vidjelo oko 100 gledatelja. Nikola Vlah se prvi u 49.minu� upisao u strijelce i to za doma�e vodstvo. Gos� iz Podbresta uspjeli su preko Filipa Mar� nca u 62.minu� izjedna�i� rezultat. Kada je doma�i trener-igra� Goran Strahija uvidio da „vrag šalu uzima“ uveo je sam sebe u 60.minu� u igru. Njegov ulazak ne samo da je donio doma�inu preokret nego je i on sam u 81.minu� doma�e doveo u vodstvo. Bruno Dodlek pak je „svojima“ ubacio jedan zgoditak u 85.minuti za pobjedu Hodošana od 3-1.

Galeb slavio u Otoku. Jedan, ali tri velika boda vrijedan zgo-ditak pos� gao je Petar Horvat u 63.minu� . U vrlo neizvjesnoj igri gos� iz Oporovca su na kraju pobijedili minimalnim, ali „slatkim“ rezultatom 1-0.

Vidov�an ponovno uvjerljiv kod ku�e. Brzo su doma�i de�ki za nepunih dvadeset minuta igre s� gli sa dva zgoditka Vinka Ujlakija i jednim Nikole Pišpeka do vodstva od 3-0. Uspio je Omladinac preko Nikole Pata� a smanji� u 21.minu� na 3-1. Dejan Friš�i� u 29.minu� pove�ava vodstvo doma�ina na 4-1. Gosti iz Držimurec-Strelca imaju u 39.minu� kazneni udarac kojeg Marko Valen� � realizira za 4-2. Nakon prave golijade u prvom poluvremenu u drugom dijelu za� šje što se � �e strijelaca. Tek dvije minute prije kraja utakmice Ma� ja Herman koji je samo tri minute ranije ušao u igru svojim zgoditkom donosi pobjedu Vidov�anu od 5-2.

�SK do doma�e pobjede u drugom poluvremenu. Prvo polu-vrijeme pripalo je gos� ma iz Draškovca koji zgoditkom Hrvoja Kavra-na iz 25.minute imaju vodstvo od 1-0. U drugom dijelu doma�ini su zaigrali nešto agresivnije i borbenije, što su „pla� li“ sa pet zara�enih opomena, te su pos� gli k tome još i �e� ri zgoditka. Aldin Begovi� je u 56.minu� poravnao na 1-1. �e� ri minute kasnije ve� je 2-1 za �SK, a

strijelac Dejan Lon�ari�. Renato Strahija strijelac je tre�eg doma�eg zgoditka u 80.minu� , a ma�arski internacionalac Laci Svelec minutu prije kraja utakmice postavlja kona�nih 4-1 za doma�e.

Zasadbreg 77 bolji od Dubrave. U dosta rastrganoj igri do-ma�ini su pokazali malo nešto više i zgoditkom Filipa Rodingera u 69.minu� došli do pobjede od 1-0. Gos� iz Sivice žale se da su u 48.minu� ošte�eni za kazneni udarac. No, sudac utakmice Jura�i� druga�ije je vidio situaciju. Naime u doma�em kaznenom prostoru došlo je do kontakta napada�a Dubrave i doma�eg vratara. E sad tko je bio prvi na lop� ostat �e dvojba. Takvom odlukom suca Jura�i�a nije se mogao pomiri� gostuju�i trener Vladimir Sabol pa je završio „preko ograde“. Kako su gos� ostali bez trenera na klupi, doma�i su u 56.minu� ostali bez igra�a u terenu za igru i to Filipa Leva�i�a koji je isklju�en zbog druge opomene. Snage na terenu su bile po-ravnate u 79.minu� kada je igra� Dubrave Simon Tkalec sprije�io doma�eg napada�a u izglednoj prigodi da pos� gne zgoditak. No, zgoditka više nije bilo.

Budu�nost uz dva pos� gnuta zgoditka i �e� ri puta pogodila vratnicu. Gos� iz Donjeg Mihaljevca dobro su se držali u Podturnu, gdje igra Budu�nost jer im je teren u Miklavcu pod vodom, sve do pred sam kraj prvog poluvremena. Ina�e oba vratara doma�i David Varga i gostuju�i Zvonko Igrec istakli su se sa po nekoliko vrlo dobrih intervencija. Krunoslav Majeri� je prvi u 39.minu� za doma�e po-s� gao zgoditak, a malo potom u 47.minu� i drugi doma�i zgoditak Dragu� n Drk pos� že za pobjedu od 2-0. To svoje vodstvo Budu�nost je u drugom poluvremenu mogla i pove�a� da se u �e� ri navrata nije isprije�ila vratnica.

Borcu PMP pobjeda u Orehovici. Doma�a Croatija prvo je poluvrijeme riješila u svoju korist i to autogolom Antonija Sršana. Delegat Šol� � zamjera sucu utakmice Željku Novaku da je u tom periodu tolerirao previše preoštrih startova i prigovore igra�a na njegove odluke. Ni� jednog igra�a u prvom poluvremenu nije opo-menuo. Pred sam kraj utakmice gos� iz Tur�iš�a preokre�u rezultat i dolaze do pobjede. Prvo je u 77.minu� na 1-1 poravnao Nikola Brumen, a dvije minute kasnije pobjedu donio svojim zgoditkom Marko Baksa.

Dubrav�anu pobjeda u Novakovcu. Brzo su gos� iz Donje Du-brave zgodicima Nike Paheka i Benjamina Brljaka za nepunih pola sata igre poveli sa 2-0. Kada je doma�i Grani�ar u 58.minu� ostao bez Nikole Krznara bilo je jasno da tri boda odlaze sa gos� ma. U samo dvije minute Nikola Krznar je uspio zaradi� dvije opomene. Prvo je u 57.minu� odgurnuo suca utakmice Patrika Kolari�a, ve� je tu trebao bi� isklju�en zbog napada na suca, ali se mladi sudac o�ito preplašio starog lisca i pokazao mu samo žu� karton. No, minutu kasnije mu je prigovorio i uz to mu bacio zviždaljku, a nakon toga još žestoko prosvjedovao za drugi žu� . Iako broj�ano slabiji doma�i u 76.minu� preko Ma� je Horvata smanjuju na 2-1. U 90.minu� Dominik Jadan uspijeva pos� �i i tre�i gostuju�i zgoditak za pobjedu Dubrav�ana od 3-1. Po završetku utakmice prilikom ulaska u svla�io-nice problemi za službene osobe. Došlo je do protesta i naguravanja od strane doma�ih navija�a, ali sre�om bez težeg incidenta.

Bratstvo slavilo visoku pobjedu u ZebancuIz Zebanca bodovi odlaze u Savsku Ves. Doma�i su se još ne-

kako držali u prvom poluvremenu kad su imali zaostatak od jednog zgoditka kojeg je u 10.minu� pos� gao Goran Vuruši�. U drugom dijelu Bratstvo je dominiralo i pos� zalo zgoditke. Ve� u prvoj minu-tu nastavka drugog poluvremena na 2-0 je povisio Nikola Vlahov. Daniel Novak strijelac je tre�eg gostuju�eg zgoditka u 58.minu� . Goran Vuruši� je prvi krenuo iz redova gos� ju sa zgodicima, pa ju je i u 68.minu� svojim drugim zgoditkom na utakmici i završio. Ze-banec ipak uspijeva u 74.minu� zgoditkom Mihajela Flaca ublaži� doma�i poraz na 4-1.

U Gornjem Mihaljevcu nije bilo prolaza za Plave. Doma�e Jedinstvo je u prvom poluvremenu bilo bolje kad je i zgoditkom Mihaela Ladi�a u 22.minu� povelo. U drugom dijelu gos� iz Pe-klenice su bolje zaigrali, ali nažaost po njihove navija�e nisu uspjeli poravna� rezultat ve� su minutu prije kraja utakmice primili i drugi zgoditak za poraz od 2-0. Strijelac tog doma�eg zgoditka bio je Ma� ja Horvat.

Podjela bodova u Strahonincu. Imali su jedni i drugi svojih perioda igre pa je na kraju 0-0 i najpravedniji ishod ove utakmice. Tako su de�ki iz Štrigove nakon subotnjih berbi imali i berbu boda u Strahonincu.

Visoki doma�i poraz Drave. Uvelike sukrivac za tako visoki po-raz je doma�i vratar Ivan Topli�anec. Gos� iz Štrukovca sve su riješili ve� u prvom poluvremenu kada su sa dva zgoditka Karla Šardija i po jednim Alena Kova�i�a i Marka Debelca imali vodstvo od 4-0. To svoje vodstvo hajdukovci su samo još u drugom poluvremenu „podebljali“ zgoditkom Viktora Žganca za pobjedu od 5-0.

Bratstvo upisalo prvu jesensku pobjedu u Donjem Koncov�a-ku. Dosta ranim zgoditkom Dejana Na�a u 18.minu� utakmica je bila riješena. Doma�i su s� skali, ali bez prave prigode. �ak su gos� iz Jurovca imali dvije lijepe prigode u drugom poluvremenu da svoju pobjedu malo „podebljaju“ rezultatski, ali je vrlo dobri doma�i vratar Primož Kolbl dobro u oba navrata reagirao. Donji Koncov�ak je u 70.minu� od strane suca utakmice Gorana Žganca ošte�en jer

im nije dosu�en kazneni udarac. Još im je k tome u 82.minu� zbog zale�a Dominika Koraja poništen zgoditak. Situacija se dogodila unutar vratarevog prostora pa treba vjerova� da je pomo�ni sudac Felker bio u pravu kad je signalizirao zale�e.

U Gornjem Hraš�anu doma�ini preokrenuli gostuju�e vod-stvo. Bilo je vrlo nervozno. Sudac utakmice Dario Vel�i imao je puno posla i utakmica je bila preteška za njegovo su�enje, ali sre-�om nije „skrojio“ rezultat. Osmoricu igra�a je opomenuo i jednog gostuju�eg isklju�io. Po�elo je ozljedama kod jednih i drugih. Prvo je kod Malog Mihaljevca Sandi Pušar ozlijedio rame u 19.minu� , a potom nožni prst doma�i igra� Mihael Kocijan u 27.minu� . Zbog ozljeda obojica su zatražila hitnu medicinsku pomo� u �akovcu. Go-s� su poveli u 32.minu� iz kaznenog udarca kojeg je izveo Tomislav Šafari�. Dvije minute kasnije Mali Mihaljevec je ostao bez Nikole Šolti�a koji je snažno odgurnuo obim rukama u predjelu prsiju suca utakmice Darija Vel�ija. Trostruki doma�i strijelac Miljenko Bistrovi� prvo je u 43.minu� poravnao na 1-1. Kad se ve� o�eki-vao odlazak na odmor u 45.minu� Mario Kova� dovodi Pobjedu u vodstvo od 2-1. Broj�anu prednost na terenu doma�i su u drugom dijelu dobro iskoris� li i sa još dva zgoditka Miljenka Bistrovi�a s� gli do pobjede od 4-1.

Venera PMP se mu�ila sa Murom. Nakon prvog dijela gleda-telji njih oko 100 zgoditak nije vidjelo. Kris� jan Ciglari� prvi je uspio u 58.minu� svlada� Dražena Novaka i doma�e doves� u vodstvo. Tek tri minute prije kraja utakmice Alen Korošec uspijeva postavi� kona�nih 2-0 za Veneru PMP.

Trnovcu bodovi iz Gornjeg Kraljevca. Do nje su gosti došli u drugom poluvremenu. Iz prvog su dijela imali minimalno vod-stvo zgoditkom Tomislava Tomši�a iz 35.minute. Sandro Novak je u 65.minu� strijelac drugog gostuju�eg zgoditka. U 72.minu� Trnovec ima opravdano dosu�eni kazneni udarac kojeg za 3-0 realizira Dražen Domiter. Dario Vincek koji je u igru ušao od po-�etka drugog poluvremena u 74.minu� postavlja kona�nih 4-0 za goste iz Trnovca.

�SK - DRAŠKOVEC 4-1 (0-1)�EHOVEC. Igralište: NK �SK. Suci: Rudolf �ižmešija, Lana Vidovi�, Elvir Bašek. Delegat: Marijan SabolStrijelci: 0-1 Kavran (25), 1-1 Begovi� (56), 2-1 Lon�ari� D (60), 3-1 Strahija (80), 4-1 Laslo S (89)�SK: Grabant D, Malek, Božek, Horvat, Lon�ari� J (46. Grabant Z), Lon�ari� D, Strahija (86. Bašnec), Begovi�, Lisjak, Turk (46. Laslo S), Višnji� (80. Laslo P), trener: Mario CvetkoDRAŠKOVEC: Taradi, Matja�i� Danijel, Ribi�, Cvetko, Matja�i� David, Slavi�ek, Repalust, Kavran, Jakši� (68. Kova�), Markan, Lon�ari�, trener: Božidar RepalustŽu� kartoni: Turk, Horvat, Lon�ari�, Lisjak, Malek (�SK); Kavran (Draškovec)

NAPREDAK - TRNOVEC 0-4 (0-1)G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Jadran Kukovec, Mar� n Begovi�, Dario Magdaleni�. Delegat: Antun Mesari�Strijelci: 0-1 Tomši� (35), 0-2 Novak (65), 0-3 Domiter (72-11m), 0-4 Vincek (74)NAPREDAK: Kova�i�, Sekuli� (46. Vrtari�), Žganec (75. Šantl), Hu� nec P, Golubi�, Jambroši�, Horvat, Cilar (68. Novak), Lepen, Jambroši� (75. Govedi�), Zadravec (70. Hu� nec L), trener: Ivan ŠardiTRNOVEC: Špiranec, Skupljak (75. �eh), Jurman, Domiter, Vidovi�, Miko, Marjanovi�, Jurman F, Tomši� (46. Štefulj), Kova�i� (55. Vincek), Novak, trener: Kris� jan Kiri�Žu� kartoni: Hu� nec, Lepen, Cilar, Jambroši� (Napredak); Marjanovi�, Tomši� (Trnovec)

JEDINSTVO - PLAVI (P) 2-0 (1-0)G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Željko Hajdarovi�, Nino Grgi�, Ivan Žganec. Delegat: Stjepan PerkoStrijelci: 1-0 Ladi� M (22), 2-0 Horvat M (89)JEDINSTVO: Šafari�, Krumpi� S, Kocen, Novak D, Golub (58. Gre� ), Horvat M, Novak M, Tr� njak (90. Fujs), Ladi� M (90. Krumpi� M), Plantak, Miko, trener: Roman Tr� njakPLAVI: Pokriva�, Ratajec (46. Mikuli�), Štefulj, Zamuda, Trupkovi� (78. Šol� �), Ka� �, Erdelja, Drk, Vugrinec, Kolar (65. Gori�anec), Novak, trener: Anton SršaŽu� kartoni: Golub (Jedinstvo); Ratajec, Zamuda, Trupkovi�, Drk (Plavi)

26. rujna 2014. ��

6. kolo III. ŽNL MNS III. ME�IMURSKA LIGA TABLICA 1. OMLADINAC (M) 5 4 1 0 14 – 7 13

2. HAJDUK (B) 5 3 1 1 18 – 4 10

3. JADRAN 4 3 1 0 17 – 4 10

4. MLADOST (S) 5 3 1 1 7 – 13 10

5. EKO 6 3 0 3 23 – 19 9

6. VU�ETINEC 5 3 0 2 16 – 14 9

7. MLADOST (D) 4 2 1 1 20 – 6 7

8. TORPEDO 5 2 1 2 11 – 12 7

9. DINAMO (Ž) 5 1 1 3 4 – 13 4

10. PARAG 4 1 1 2 15 – 30 4

11. BORAC (DH) 4 1 0 3 7 – 13 3

12. BRATSTVO (P) 4 0 1 3 6 – 13 1

13. RADNI�KI 6 0 1 5 10 – 20 1

OPOMENUTI IGRA�I

LISTA STRIJELACA10 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko)7 zgoditaka – Goran Zlatarek (Jadran), Saša Krnjak (Hajduk B)6 zgoditaka – Franjo Galekovi� (Hajduk B), Stevica Bobi�anec (Mladost D), Vjeran Balog (Parag), Andrija Vrbanec (Omladinac M)5 zgoditaka – Nino Hanžekovi� (Eko)4 zgoditka – Vjeran Levec (Vu�etinec), Tihomir Kolari� (Mla-dost D)3 zgoditka – Martin Oršoš (Parag), Jurica Mavrin (Borac DH), Kris� jan Ruklja� (Torpedo), Nikola Mu�i�, Ivan Hliš� (Mladost D), Deni Polanec (Mladost S), Denis Novak (Vu�e� nec)

RADNI�KI – Marko Jalšovec (1548), Neven Horvat (893)EKO – Nino Hanžekovi� (5522), Tomica Višnji� (1205)JADRAN – Saša Hliš� (6768)DINAMO (Ž) – Dino Rudni�ki (4147)BRATSTVO (P) – Dominik Kova�i� (3190), Emanuel Škvorc (5282), Mario �abradi (3196)OMLADINAC (M) – Ma� ja Novak (2509)MLADOST (S) – Emil Ko�ila (6950)BORAC (DH) – Vanja Baranaši� (2768), Paul Vadlja (5498), Mario Mesari� (3099), Nikola Baksa (3204)PARAG – Jasmin Balog (6013), Zlatko Oršoš (7713)TORPEDO – Karlo Radeljak (3534), Valen� no David (4496), Marko Mesari� (9645)

PAROVI, SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 7. KOLA:SUBOTA: Sve� Križ: EKO – BRATSTVO (P) (sudac Erik Žerdin, po-mo�nici Ivica Felker i Dario Magdaleni�, delegat Davor Drvenkar), Zasadbreg: PARAG – VU�ETINEC (sudac Dražen Horvat, pomo�nici Vlado Blaži� i Stjepan Novak, delegat Dino Jambrovi�);NEDJELJA: Žiškovec: DINAMO – TORPEDO (sudac Mar� n Begovi�, pomo�nici Hrvoje Bedi� i Josip Višnjari�, delegat Antun Mesari�); Ma�kovec: OMLADINAC – JADRAN (sudac Željko Hajdarovi�, po-mo�nici Nino Grgi� i Filip Vabec, delegat Nikola Toplek), Donji Hra-š�an: BORAC – RADNI�KI (sudac Filip Hrustek, pomo�nici Mar� na Koprivec i Mario Musta�, delegat Mijo Horvat), Dekanovec: MLA-DOST – MLADOST (S) (sudac Darijan Zadravec, pomo�nici Ma� ja Kozar i Bruno Grabar, delegat Josip Baksa). Sve se utakmice igraju s po�etkom u 16 sa� .NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

DISCIPLINSKI KUTAKZbog tre�e opomene pravo nastupa u sljede�em kolu nemaju:TORPEDO – Karlo Radeljak (3534)DINAMO (Ž) – Dino Rudni�ki (4147) KAZNA ISKLJU�ENOM IGRA�U OMLADINAC (M) – Branimir Vrbanec (5380) po �l. 50 DP HNS-a 2 (dvije) utakmice

�AKOVEC, Obrtni�ka 4

NIKADA ne zatvarajte

ME�IMURJE PLIN INFO

Sprije�it �ete nesre�ui život u�initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA040 395 199DEŽURNA SLUŽBA040 395 199

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Plinski uređaj za izgaranje 1m3 zemnog plina treba oko 10m3 zraka

EKO - VU�ETINEC 4-3 (2-2)SVETI KRIŽ. Igralište: Mi�igen. Suci: Marijan Duman�i�, Dražen Horvat, Filip Vabec. Delegat: Zoran Hajdinjak. Strijelci: 0-1 Vabec I (20), 1-1 Gregorin�i� (28), 2-1 Hobor (34), 2-2 Kamenar (36), 3-2 Slavi�ek H (57), 3-3 Novak D (64), 4-3 Hobor (85)EKO: Juras, Novak, Pata� a, Višnji�, Trstenjak, Gregorin�i�, Slavi�ek H, Slavi�ek S, Hobor, Lastavec, Hanžekovi� (81. Balog), trener: Zlatko NovakVU�ETINEC: Colari�, Per�i� (46. Krnjak), Friš�i� (46. Novak D), Ambruš, Levec, Vabec I, Škrobar, Novak S (75. Petri�evi�), Kamenar, Vabec R, Mohari�, trener: Slavko �or�evi�Žu� kartoni: Hanžekovi�, Višnji� (Eko)

JADRAN - DINAMO (Ž) 4-0 (3-0)ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Dražen Šajnovi�, Morano Vlah, Mar� na Koprivec. Delegat: Ivan Kova�Strijelci: 1-0 Barlovi� (18), 4-0 Zlatarek (33, 39, 62)JADRAN: Lukman (80. Kameni�), Korent, Novak B (46. Raki�), Novak M, Šte �ar, Klinec, Zlatarek, Orehovec, Kontrec (66. Štampar), Barlovi� (72. Šegovi�), Hliš� (63. Novak A), trener: Bruno MatotekDINAMO: Lajtman, Šopar, Thes (46. Dobrani�), Hunjadi (46. Bistrovi�), Tkal�ec M, Tkal�ec N, Šafari� (66. Povodnja), Rudni�ki N, Rudni�ki D, Mošmondor, Šparavec (66. Brdar), trener: Tomislav Šari�Žu� kartoni: Hliš� (Jadran); Rudni�ki D (Dinamo)

BRATSTVO - OMLADINAC (M) 2-3 (1-2)PRESEKA. Igralište: Zelena. Suci: Mladen �eke, Josip Višnjari�, Sebas� jan Trstenjak. Delegat: Stjepan FicStrijelci: 1-0 Kova�i� (14), 1-1 Novak (17), 1-2 Vrbanec (31), 2-2 Kova�i� L (56), 2-3 Boži� (70-ag)BRATSTVO: Jambrovi�, Kova�i�, Škvorc, Boži�, �abradi, Kelner, Kova�i� L (63. �eku-nec), Balog, Novak, Poto�nik L (69. Poto�nik D), Novak, trener: Tibor �abradiOMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi�, Vrbanec, Bedi�, La� n (56. Kova�evi�), Posavec (63. Zeli�), Dragovi�, Bogdan (90. Mikac), Vrbanec, Novak M (46. Bubek), trener: Josip Križai�Žu� kartoni: �abradi, Škvorc, Kova�i� D (Bratstvo); Novak (Omladinac)Crveni: Vrbanec (Omladinac)

MLADOST - BORAC (DH) 2-1 (2-0)SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Damir Mesari�, Marinko Hrušoci, Hrvoje Bedi�. Delegat: Željko PodgorelecStrijelci: 1-0 Živ�ec (23-11m), 2-0 Ko�ila (43), 2-1 Baranaši� (60)MLADOST: Polanec N, Vuruši�, Ko�ila (65. Novosel), Stojko, Š�avni�ar, Škvorc N, Škvorc M, Leva�i�, Polanec, Bogdan (26. Horvati�), Živ�ec, trener: Marija Mohari�BORAC: Ivkovi�, Vadlja, Vidovi� (46. Mesari�), Pozderec, Vargek, Harmicar, Brani-lovi�, Pozderec, Mavrin (6. Baranaši�), Pavlic, Baksa, trener: Damir FarŽu� kartoni: Ko�ila (Mladost); Baranaši�, Vadlja, Mesari�, Baksa (Borac)

HAJDUK - TORPEDO 4-0 (1-0)BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci. Milivoj Bali�, Ma� ja Kozar, Bruno Grabar. Delegat: Antun HorvatStrijelci: 1-0 Krnjak (20), 2-0 Moreira (59), 3-0 Krnjak (70), 4-0 Tkalec (73)HAJDUK: Horvat, Domini�, Šafari�, Gregorin�i�, Buhanec, Galekovi� (53. Moreira), Tkalec (83. Žnidari�), Sen�ar (60. Marciuš), Fegeš (80. Mesari�), Liber, Ambruš (11. Krnjak), trener: Krešo Žnidari�TORPEDO: Herceg, David, Mun�ar, Radeljak (70. Mesari�), Novak, Strojko (58. Srnec), Jambruši� (33. Jezernik), Pintari�, Jambroši� (73. Lepen), Ruklja�, Horvat, trener: Vladimir Šol� �Žu� kartoni: Radeljak, David, Mesari� (Torpedo)

Omladinac se mu�io u Preseki. Doma�e Brat-stvo je povelo u 14.minuti zgoditkom Dominika Kova�i�a. Tri minute kasnije gosti iz Ma�kovca su zgoditkom Matije Novaka poravnali na 1-1. Andrija Vrbanec je uspio u 31.minuti goste dovesti u vod-stvo. Lovro Kova�i� poravnao je 2-2 u 56.minuti. Autogolom Jasmina Boži�a u 70.minuti Omladinac je stigao do pobjede od 3-2. Gostuju�e vodstvo bilo je ugroženo isklju�enjem Branimira Vrbanca u 73.minuti koji je doma�eg napada�a sprije�io u izglednoj prigodi da ne poravna rezultat na 3-3.

U Brezju doma�ini uvjerljivi. Nakon prvih 45 minuta Hajduk je imao minimalno vodstvo od 1-0 iz 20.minute kada je zgoditak postigao Saša Krnjak. Torpedo se u drugom poluvremenu jedno-stavno predao i primio još tri zgoditka. U drugom dijelu za Hajduk su redom strijelci za pobjedu od 4-0 bili Vinicius Moreira, Saša Krnjak po drugi puta na utakmici i Nikola Tkalec.

�etvorka Jadrana Dinamu. Goran Zlatarek kod doma�ih trostruki strijelac. Matija Balovi� prvi je u 18.minuti na�eo mrežu gostiju iz Žiškovca, a preostala tri zgoditka djelo su Gorana Zlatareka. Dva je postigao u prvom poluvremenu i jedan u drugom.

Mladost bolja od Borca. Doma�ini su u prvom poluvremenu sve riješili. Do prvog su zgoditka došli iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Leo-nardo Živ�ec. Dvije minute prije odlaska na odmor Emil Ko�ila je povisio doma�e vodstvo na 2-0. U drugom dijelu gosti iz Donjeg Hraš�ana nešto bolji, ali uspijevaju tek u 60.minuti zgoditkom Vanje Baranaši� ublažiti poraz na 2-1.

Eko bolji od Vu�etinca. Gosti su prvi u 20.mi-nuti zgoditkom Ivana Vabeca poveli. U razmaku od samo šest minuta od 28 do 34 doma�i Eko zgodi-cima prvo Danijela Gregorin�i�a, a potom Nikole Hobora preokre�e rezultat u svoju korist. Goran Kamenar u 36.minuti svojim zgoditkom poravna-

Omladinac jedva do sva tri boda u Preseki

va na 2-2. Hrvoje Slavi�ek u 57.minuti ponovno do-vodi Eko u prednost, a Denis Novak u 64.minuti po drugi puta vra�a utakmicu na po�etak, odnosno poravnava na 3-3. Pet minuta prije kraja utakmice svojim drugim zgoditkom na utakmici, a ina�e 10 u dosadašnjem dijelu prvenstva u šest odigranih kola, Nikola Hobor donosi Eku zasluženu pobje-du od 4-3 jer su u drugom dijelu doma�i imali niz prigoda, ali je tek ova u 85.minuti završila u mreži Valentina Ciglari�a.

U Gardinovcu Radni�ki i Parag podijeli bo-dove. Doma�i su uspjeli u 90.minuti zgoditkom Stefana Bakse sti�i do boda. Radni�ki je poveo u 21.minuti zgoditkom Petra Horvata. Parag je do poluvremena preokrenuo rezultat u svoju korist. Jasmin Balog je poravnao na 1-1, a Vjeran Balog doveo u vodstvo od 2-1. Samo su tri minute bile dovoljne Radni�kom da ponovno povede. Kristijan Pal�i i Marko Cerovec bili su ti koji su preokrenuli rezultat u korist doma�ina. Istom mjero Parag uzvra�a u razmaku od dvije minute 76 i 78, a stri-jelci su bili Zlatko Oršoš i Jasmin Balog po drugi puta. Stefan Baksa bio je i kod doma�ina dvostruki strijelac. Drugi zgoditak u 90.minuti donio im je barem bod.

Nogometni klub Pobjeda iz Gornjeg Hraš�ana ugostio je u utorak B ekipu GNK Dinamo Zagreba. Druga mom�ad Dinama osnovana je ove godine i natje�e se u III. HNL - zapad, a vode je trener Sre�ko uk i pomo�ni trener Mario Toki�. U ovakvoj mom�adi nalaze se mladi i perspektiv-ni igra�i koji �e ubrzo nositi i dres prve mom�adi Dinama i predstavljati hrvatski nogomet u svijetu, kao i oni igra�i koji se oporavljaju od ozljeda ili su izvan forme.

Tako je od poznatijih imena nastupio Francuz Taravel koji zse bog ozljede pri-prema u B mom�adi, sin Marijana Vlaka Domagoj, Tibor Halilovi�, naš me�imurac Filip Škvorc te najzvu�nije ime od svih mladi reprezentativac Španjolske i bivši kapetan juniorske mom�adi Barcelone Dani Olmo o kojemu su doma�i kao i špa-njolski mediji puno raspisali nakon što ga je iznena�uju�e Dinamo oteo Barceloni.

Gosti iz Zagreba u�inili su lijepu gestu i darovali svojem bivšem igra�u me�imur-cu Dragi Vabecu dres s otisnutim brojem

NOGOMETNA SVE�ANOST u Gornjem Hraš�anu

Pobjeda ugostila zagreba�ki Dinamo s Taravelom, Olmom…

nastupa (impresivnih 529 nastupa za Di-namo) kao podsjetnik na veliku karijeru koju je postigao za Dinamo.

U revijalnom susretu u kojemu je re-zultat najmanje bitan Dinamo iz Zagreba o�ekivano je slavio s 9-0. Treba napome-nuti da su doma�ini sasvim solidno pari-rali u prvom dijelu i rezultat je bio 0-2 za zagreba�ke modre. Ipak u drugom dijelu razlika u klasi i �izi�ka pripremljenost donijela je veliku prevagu pa je Dinamo postigao još 7 pogodaka.

(nb)

POBJEDA – DINAMO 0:9Dinamo B: Miški� – Iharoš, Džijan, N. Taravel, Mami� – Capan, Kne-ževi�; Vlak, Olmo, Škvorc – Mikli� (još su igrali: Veriga, Beki�, Fioli�, Halilovi�, Šunji�, Badji, Çekiçi, Fin� �).Za Pobjedu su nastupili: Tkal�ec, Borko, Kova�, Povodnja, Brezo-vec, Ceilinger, Ladi�, Thes, Debelec, Novak, Bistrovi� još su igrali (Petran,Posavec,Gavez,Horvat).Strijelci: 0:1 Olmo (5.), 0:2 Kneževi� (10.), 0:3 Škvorc (50.), 0:4 Badji (63.), 0:5 Olmo (65.), 0:6 Mami� (75.), 0:7 Olmo (80.), 0:8 Fioli� (82.), 0:9 Šunji� (88.).

Zajedni�ka fotografija Pobjede i Dinama (Z) uo�i utakmice u G. Hraš�anu

26. rujna 2014.��

TABLICA1. Lokomo� va 2 2 0 0 34 4

2. Podravka Vegeta 2 2 0 0 30 4

3. Sesvete-Agroprot. 2 2 0 0 18 4

4. Osijek 2 2 0 0 15 4

5. Zamet 2 2 0 0 8 4

6. Trešnjevka 2 1 0 1 4 2

7. Zelina 2 1 0 1 4 2

8. Split 2010 2 1 0 1 -4 2

9. Zrinski 2 0 1 1 -4 1

10. Koka 2 0 1 1 -5 1

11. Umag 2 0 0 2 -16 0

12. Samobor 2 0 0 2 -24 0

13. Dalma� nka 2 0 0 2 -29 0

14. Bjelovar 2 0 0 2 -31 0

Ovlašteni Peugeot kon-cesionar za podru�je Va-raždinske i Me�imurske županije, tvrtka Automobil Lon�ar d.o.o., te rukometni klub Prvo plinarsko društvo Zagreb sve�ano su u Varaž-dinu 23. rujna 2014. potpi-sali dvogodišnji sponzorski ugovor. Automobil Lon�ar je

na jednogodišnje korištenje RK PPD Zagreb ustupio se-dam Peugeot vozila, od �ega ve�inu flote �ini Europski i HR auto godine – model 308.

'Tradicija i uspjeh' slogan je pod kojim je sklopljen ovaj ogovor o suradnji dva vrlo uspješna subjekta. Tvrtka

Automobil Lon�ar nastala je 1990. godine na tradici-ji istoimenog obrta. 2004. godine otvoren je novi pro-dajno -servisni centar Peu-geot vozila u Varaždinu na površini 2.200 m2 i od tada je Peugeot lider na tom trži-štu. Automobil Lon�ar je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

petu godinu zaredom vode�i prodavatelj motornih vozila, a tako�er u Peugeot grupa-ciji koncesionar s najboljim poslovnim rezultatima u Hrvatskoj.

Rukometni klub Prvo plinarsko društvo Zagreb osnovan je davne 1922. go-dine i najtro�ejniji je hrvatski

klub. Od rezultata valja ista-knuti titulu Prvaka Europe (1992. i 1993.) te �etiri titule viceprvaka Europe, sve (24 od 1991. g.) titule prvaka Hr-vatske te 22 ttule pobjedni-ka Kupa Hrvatske...

'Tradicija i uspjeh' ruku pod ruku slogan je dostojan suradnje ovog renomiranog

sportskog društva i uspješ-ne tvrtke. Ugovor su potpi-sali g. Romano Pu�ek ispred tvrtke Automobil Lon�ar te g. Ante An�i�, direktor RK PPD Zagreb. Tijekom sve�a-ne primopredaje ovih vozi-la službeno je predstavljen i novi trener rukometaša g. Veselin Vujovi�.

Peugeot Lon�ar i RK PPD Zagreb potpisali dvogodišnji sponzorski ugovor

RUKOMET

I. HRL – muški

Preložani poraženi u startu

Krenula je i I. hr-vatska rukometna liga za muške, u kojoj igra i me�imurski predstav-nik - Prelog. Preložani su u prvom kolu gostovali kod Rudara na gostova-nju u Rudama nedaleko od Samobora. Doma�i rukometaši, ina�e no-vajlije u ligi, rano su se odlijepili, nakon što su iskoristili nešto slabiju obranu gostiju, dali ne-koliko “lakih” golova i do poluvremena je bilo 15:11. U nastavku su Preložani pokušali do�i do pozitivnog rezultata, ali doma�in je ipak zadr-žao prednost od kona�-nih 30:27 i +3 u svoju korist.

U sljede�em kolu Prelog je doma�in. U su-botu se igra s KTC-om iz Križevaca, koji je savla-div protivnik, tako da se o�ekuju prva dva boda.

(dz)

Zrinskice predvo�ene “du-etom” Posavec (opet je briljirala Stela Posavec s 9 postignutih golova) ipak se nisu mogle do kraja kvalitetno suprotstaviti djevojkama u crvenom, koje su odigrale vrlo dobru utakmicu na svojem prvom gostovanju. ŽRK Split 2010 - ŽRK Zrinski 27:23.

- Nismo bili ni na 50 posto onoga što smo pokazali s Ko-kom i zato smo izgubili. Ipak je to bilo nešto novo za njih, velika dvorana Gripe, put, teška uta-kmica. Djevojkama nemam što zamjeriti, jer ipak �e biti uspona i padova kako u svakoj utakmi-

I od drugih igra�ica Zrinskog o�ekuje se u sljede�im utakmcima da se opuste i pokažu da i one mogu poput “dueta” Posavec

PORAZ �akove�kih rukometašica u 2. kolu I. HRL na gostovanju u Splitu

Prihvatljiv poraz, iako se moglo i boljeU subotu u �akovec dolazi rije�ki Zamet, tre�a mom�ad po vrijednosti u ligi, te �e doma�i prijatelji rukometa mo�i vidjeti još jednu rukometnu poslasticu

ci, tako i u prvenstvu, jer su sve mlade i nije lako igrati s puno iskusnijima od sebe.

Utakmica na Gripama poka-zala je da se u Splitu 2010. dobro radilo u pauzi kako na parketu, tako i u segmentu poja�avanja igra�kog kadra. Iz Vranjica je dovedena Nikolina Mari� Banje koja je postigla 3 pogotka. Stan-dardno su dobro odigrale Milka Divi� sa 6 pogodaka, Renata Ke-ži� s 4 pogotka i Antea Lisica sa 7 pogodaka, od �ega 4 iz sedmer-ca. - zadovoljno isti�u na splitskoj klupskoj web stranici.

U subotu od 19 sati u �ako-ve�koj dvorani GOC slijedi novo teško iskušenje za �akove�ki sastav.

- Zamet je poslije Lokomotive i Podravke tre�a mom�ad lige i to je dovoljno za re�i. One su �avorit, ali protiv nas su to sve mom�a-di, ali opet nešto ovisi i o nama. - optimisti�no poru�uje trener Golik uo�i subotnje utakmice s rije�kim sastavom, i poru�uje da �e njegova mom�ad dati sve od sebe, te o�ekuje lijepu rukometnu atmos�eru kakva je bila i na star-tu prvenstva protiv Koke. (dz)

26. rujna 2014. ��

Centrometal je odli�nom igrom u finalu Tro�eja Nede-liš�a slavio protiv �avorizi-ranih gostiju iz Ma�arske. Naime, mom�ad Kaposvara petnaest je puta bila prvak Ma�arske, od toga osam puta u zadnjih deset sezona. No, doma�i igra�i nisu se pu-no osvrtali na to, ve� su od samog po�etka nametnuli svoju igru. Uglavnom je tije-kom cijeloga prvog seta bila zna�ajna prednost Centro-metala, da bi završilo 25:21. Ista pri�a i u drugom setu. Centrometal igra odli�no i stalno vodi. Kaposvar je par puta došao na poen zaostat-ka, no nije uspio preokre-nuti set. Završilo je 25:23. U tre�em setu Centrometal odmah stje�e 8:2. Iako je susret izgledao odlu�eno,

REZULTATI, KOŠEVI

Prelog - �akovec 42:67 (16:12, 11:16, 5:21, 10:18)

PRELOG: Kanižaj 7, Ciglar D. 6, Bla-žona 3, Šari� 12, Jeleni� 9, Ciglar M. 3, Soka� 2. Trener Mikec F.�AKOVEC: Novak N. 14, Megla 20, Vojkovi� 2, Novak A. 5, Biševac 10, Radikovi� 6, Valkaj 10. Trener Da-mjanovi� B.

Dubrav�an - Nedeliš�e 60:70 (20:19, 8:14, 14:14, 18:23)

DUBRAV�AN: Igrec 3, Me�imu-rec 16, Blažeka 20, Ribi� 5, Varga 16. Trener Me�imurec B.NEDELIŠ�E: Šegovi� I. 16, Ganzer 4, Gospo�i� 8, Terek M. 7, Terek D. 9, Gašparlin 4, Juras 10, Horvat 12. Trener Hajdinjak M.

Kotoriba - Me�imurje Glo-betka 58:83 (16:26, 18:19,

14:23, 10:15)

KOTORIBA: Pla�ko 2, Borovi� 7, Zvošec 9, Fuš 14, Ujlaki 9, Munka 10, Seli�anec 7. ME�IMURJE GLOBETKA: Mar-kovi� 14, Vugrinec 23, Golubi� 2, Leva�i� 9, Franji� 3, Zaspan 9, Vuruši� 23.

ODBOJKA

TROFEJ NEDELIŠ�A odigran je u NGC-u Aton

Centrometal u finalu svladao ma�arskog prvaka

približili su se Ma�ari na poen zaostatka. No doma�i opet rade seriju i rješavaju utakmicu u svoju korist s 25:19. Svi igra�i Centrome-tala odigrali su odli�no, no valja izdvojiti Demirovi�a te tehni�ara Gotala. Cije-li susret igrala je po�etna postava Kurteš, Demirovi�, Posavec, Palinkaš, �i�kovi�, Gotal i libero Petran.

Tradicionalni me�una-rodni odbojkaški turnir za seniore “Tro�ej Nedeliš�a” ove se godine održao po deseti put. Radi se o turni-ru pod pokroviteljstvom Op�ine Nedeliš�e, koji se održao 21. rujna u dvorani NGC-a Aton u Nedeliš�u. Na turniru su nastupila �etiri odbojkaška sastava: OK SIP ŠEMPETER (Šempeter-Celje,

Slovenija), FINO KAPOSVAR (Kaposvar, Ma�arska), SU-MEGI RE (Sumeg, Ma�arska) te OKM CENTROMETAL (�re�an, Hrvatska). Prve su se utakmice igrale od 11.30 sati, a igralo se istovremeno na dva terena.

U svom pohodu OKM Centrometal iz �re�ana ostvario je dvije nadmo�ne pobjede. Prvu nad ma�ar-skim Sumegi RE, koji je po-bijedio s �istih 3:0, a drugu je pobjedu ostvario u finalu, pobijedivši ma�arski Fino Kaposvar.

Idu�i tjedan mom�ad u �etvrtak gostuje u Ma�ar-skoj kod Kaposvara. Kup na-tjecanje zapo�inje u subotu, 4. listopada, a prvenstvo 11. listopada.

(n�)

KOŠARKA

Odigrane tri utakmice Kupa!

Prvo kolo Kupa Kreši-mir osi� za našu županiju ponudilo je dvije rezultatski izvjesne i jednu koliko-toli-ko neizvjesnu. Utakmica izme�u Donjega Kraljevca i Me�imurja pak nije odi-grana. U Prelogu je gosto-vao obnovljeni �akovec. Na klupi je dosadašnji trener Rudara Branko Damjanovi� Braco, sa sobom je poveo i Radikovi�a i Arijana Nova-ka, te Bedija, a iz košarkaške pauze se vratio Biševac, te visoki Tkalec, pa ovu he-terogenu škvadru prven-stveno treba dobro uigrati da izbjegne prošlogodišnje šokove glede opstanka u A2 ligi Sjever. Kup utakmica protiv Preloga nije nikakvo mjerilo, drugo poluvrije-me igra�i Preloga više nisu mogli stajati na nogama, pa

je razlika u korist �akovca samo rasla.

Sli�nu utakmicu odigra-li su i veterani Me�imurje Globetke na gostovanju u Kotoribi. Odmah su u prvoj �etvrtini postavili stvari na svoje mjesto i razlika je tako�er samo rasla. Jedina rezultatski neizvjesna uta-kmica igrala se u Prelogu gdje je Dubrav�an iz Donje Dubrave bio doma�in poja-�anom Nedeliš�u. Gosti su slavili na kraju s desetak koševa razlike. U polufinalu Kupa nas o�ekuje sraz dviju najja�ih me�imurskih eki-pa �akovca i Me�imurja (ako Me�imurje pro�e Do-nji Kraljevec?!), a u drugom polufinalu �e igrati Nedeli-š�e protiv Me�imurje Glo-betke.

(bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI�

KADETSKA LIGA Prelog - Lepoglava,

nedjelja 28. rujna u 10 sati, OŠ Prelog

Rudar - �akovec, srijeda 1. listopada u 19.30,

OŠ M. Središ�e

Pozivaju se svi kandidati stariji od 14 godina koji žele biti košarkaški suci ili pomo�-ni suci da se prijave na e-mail adresu [email protected] ili na mobitel 098/493 767.

Organizator im je osigurao opremu za aktivno sudjelo-vanje u teoretskom i prakti�-nom pra�enju te�aja. Te�aj je besplatan i svi su kandidati dobrodošli.

UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACAME�IMURSKE ŽUPANIJE

Te�aj za nove suce

26. rujna 2014.�

Alena Hrušoci, �lanica Atletskog kluba Nedeliš�e, prva je me�imurska atleti�arka kojoj je uspjelo ostvariti normu i izbo-riti sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu za juniore. To je za rukom pošlo još samo atleti�a-ru Dejanu Dokleji 1996. godine. Kako bi pohvalili i istaknuli još jedan veliki uspjeh me�imur-skog sporta, prigodnim prija-mom i poklonima Alenu i nje-nog trenera iz AK-a Nedeliš�e, Aleksandra Puklavca nagradili su župan Me�imurske županije Matija Posavec i zamjenik Zoran Vidovi�.

Devetnaestogodišnja Nede-liš�anka u srpnju je u Eugenu, Oregon, odradila natjecanje svog života, kada je ušla u polu-finale utrke na 400 m prepone i u kona�nici zauzela 17. mjesto rezultatom 1:00,44, što nije da-leko od njenoga osobnog rekor-

U subotu i nedjelju, 20. i 21. rujna, u Dubrovniku je u organizaciji doma�ina, BK-a Aedium, otvorena badmintonska sezona odigravanjem 1. Saveznih turnira HK-a 2014./2015. za mla�e kadete u - 13, kadete u - 15, mla�e juniore u - 17 i seniore. Ekipa mladih i seniora Badmintonskog klu-ba Me�imurje na turniru je ostvarila izvrsne rezultate. Donosimo opširan pregled. Na turniru su nastupili igra-�i i igra�ice iz pet hrvatskih klubova, a me�u njima i mnogobrojna ekipa mladih i seniora iz Badmintonskog kluba Me�imurje.

U konkurenciji seniora Luka Vla-hek osvojio je 2. mjesto, Viktor Ruži� 6. mjesto i Filip Bel 9. mjesto. U konku-renciji seniorki Ela Trstenjak osvojila je 2. mjesto, Lucija Zadravec 5. i Barbara Kancijan 6. mjesto.

U konkurenciji parova seniora Luka Vlahek i Viktor Ruži� osvojili su 1. mjesto, a Lino Zadravec i Filip Bel 4. mjesto.

ATLETIKA

ŽUPAN POSAVEC priredio prijam mladoj atleti�a

Naporan rad i pravi pristupda 1:00,23. To je ujedno bila i nor-ma za Svjetsko prvenstvo, a koju je istr�ala u lipnju u Varaždinu na Prvenstvu Hrvatske za juniore i juniorke, gdje je, dakako, uzela i naslov državne prvakinje.

- Bez sumnje si nova sport-ska zvijezda našeg kraja, ali i šire. �estitam na velikom rezultatu ostvarenom u Americi, on je vid-ljivo posljedica napornog rada i pro�esionalnog pristupa sportu koji voliš, te si zasluženo danas me�u najboljim trka�icama svi-jeta. Siguran sam da je od sada sa-mo nebo granica. - rekao je župan, dok je Alena zahvalila na prijamu i objasnila kako je tek godinu dana u ja�em režimu treninga te da se od nje može još mnogo o�ekivati u sezonama koje slijede. Osim �e-stitki na velikom uspjehu, župan ju je zajedno sa svojim zamjeni-kom Vidovi�em i prigodno daro-vao. (mg)

BADMINTON

BK ME�IMURJE sudjelovao na Saveznom turniru u Dubrovniku

Najbolji rezultati u mla�im kategorijama

U konkurenciji parova seniorki Lucija Zadravec i Ela Trstenjak osvojile su 2. mjesto.

U konkurenciji mla�ih kadeta Luka �rep osvojio je 2. mjesto, Nikša Jalšovec 3. mjesto, a Ivan Grubi� 4. mjesto. U konkurenciji parova mla-�ih kadeta Ivan Grubi� je s Vitom Bu-chbergerom (VG) osvojio 1. mjesto, a par Luka �rep / Nikša Jalšovec 2. mjesto.

U konkurenciji kadeta u - 15 Luka Grubi� zauzeo je 2. mjesto, Tin Balent 6. mjesto, a Jan Nikola Dvanajš�ak 7. mjesto. U konkurenciji kadetkinja u -

15 Laura Horvat osvojila je 3. mjesto, a Katja Siro�i� i Ina Derk 8. mjesto.

U konkurenciji parova par Luka Gru-bi� s Dubrov�aninom Lukšom Zlošilom osvojio je 2. mjesto, Luka �rep s Vitom Bu-chbergerom (VG) 3. mjesto, a Tin Balent i Jan Nikola Dvanajš�ak 4. mjesto. U kon-kurenciji parova kadetkinja Laura Horvat i Katja Siro�i� osvojile su 2. mjesto, a Ina Derk s Leonom Milkovi� (AE) 6. mjesto.

U konkurenciji mla�ih juniora u - 17 Filip Bel osvojio je drugo mjesto, Lino Za-dravec 3. mjesto, Luka Grubi� 4. mjesto i Sebas� an Krznari� 9. mjesto.

U konkurenciji mla�ih juniorki u - 17 Ela Trstenjak osvojila je 2. mjesto, Laura Horvat 7. mjesto, Barbara Kocijan 9. mjesto. U konkurenciji parova mla-�ih juniora par Filip Bel / Lino Zadravec osvojio je 1. mjesto, a par Luka Grubi� / Sebas� an Krznari� 3. mjesto.

U konkurenciji parova mla�ih ju-niorki Ela Trstenjak je s Ingom Sadai� (ZM) osvojila 1. mjesto, a Katja Siro�i� i Barbara Kancijan 4. mjesto. (dg)

Upis novih �lanovaBadmintonski klub Me�i-

murje �akovec obavlja upis novih mladih �lanova kluba. Upisa� se mogu dje�aci i djevoj�ice ro�e-ni 2008. godine i stariji (do ro�. 2000. godine).

Informacije i upis mogu�i su kod tajnika i trenera Kluba Tomisla-va Grubi�a na mob.: 098 241 230 te na treninzima u dvorani II. OŠ �ako-vec ponedjeljkom 19 - 20.15, srije-dom18 - 19 i petkom 17 - 18 sa� .

�lanovi BK-a Me�imurje u svim uzrastima s trenerima

OPĆINA DEKANOVECOPĆINSKI NAČELNIK

raspisuje

NATJEČAJza davanje u zakup poslovnog

prostora u vlasništvu Općine Dekanovec

I. Predmet ponude: Poslovni prostor u Dekanovcu – Dom kulture, Kalnička 2poslovni prostor površine 28 m2

II. Početna cijena mjesečne zakupnine je 150 eura ( protuvrijed-nost u kunama).

III. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 2 godine.

IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposred-no ili putem pošte preporučeno na adresu: Općina Dekanovec, F. Andrašeca 41, 40318 Dekanovec – u roku od 8 dana od dana objave natječaja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “ne otvaraj – natječaj za zakup poslovnog prostora“.

V. Ponuda mora sadržava� : naziv i sjedište, odnosno ime i prezime ponuđača, adresu, OIB, djelatnost koja će se obavlja� u zakuplje-nom prostoru te iznos ponuđene mjesečne zakupnine.

VI. Kriteriji za odabir ponuda su:interes Općine za novim poslovnim sadržajima• kvaliteta dosadašnjeg obavljanja djelatnos� • mogućnost zapošljavanja novih djelatnika • defi citarnost djelatnos� • uredno plaćanje obveza prema Općini Dekanovec u zakon-• skim rokovima vrijeme stavljanja prostora u upotrebu•

VII. Sve prispjele ponude će se razmotri� i odabrat će se najbolji ponuđač te će se s njim u roku od 8 dana sklopi� ugovor o najmu. Ponuđači će bi� pismeno obavješteni o ishodu natječaja.Općina Dekanovec zadržava pravo neodabira po raspisanom na-tječaju.

VIII. Sve obavijes� o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi� na telefon 040/849-488, radnim danom od 8,00 do 14,00 sa� , a razgledavanje se može obavi� u isto vrijeme.

NAČELNIK OPĆINE DEKANOVECIvan Hajdarović

OPĆINA DEKANOVECOPĆINSKI NAČELNIKraspisuje

N A T J E Č A Jza dodjelu studentskih stipendija u

akademskoj godini 2014./15. za studente s područja Općine Dekanovec

1. Općina Dekanovec za akademsku godinu 2014./15. raspisuje natječaj za dodjelu če� ri (4) studentske s� pendije za bilo koju vrstu studija.2. Studentske s� pendije se dodjeljuju za studente prve godine redovnog studija u Republici Hrvatskoj.3. Uvje� na dodjelu studentskih s� pendija su slijedeći:- hrvatsko državljanstvo- prebivalište na području Općine Dekanovec najmanje 6 godina prije objave natječaja- prosjek ocjena minimalno 3,5 završnog razreda srednje škole ili mature4. Kriteriji za dodjelu studentskih s� pendija su: 4.1. veći broj bodova koji se određuju iz naslova uspjeha u dosadašnjem školovanju4.2. socijalno-imovinskog stanja.5. Određuje se visina studentskih s� pendija u iznosu:- 300,00 kn mjesečno za studij na području Međimurske županije- 500,00 kn mjesečno za studij izvan područja Međimurske županije6. Dokumenti potrebni za dodjelu studentskih stipendija, a koje treba dostavi� nakon objave natječaja su:- zamolba za dodjelu s� pendije s kratkim životopisom- uvjerenje o redovnom upisu na višu školu ili fakultet- preslika svjedodžbi svih razreda srednje škole ili završnog ispita- izjavu da ne prima ni� jednu drugu s� pendiju- preslika domovnice ili osobne iskaznice- potvrda o mjestu prebivališta izdana od strane MUP-a- potvrda o upisu na fakultet člana uže obitelji- izjava za djecu bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih bran-itelja, te za djecu samohranih majki i očeva- izjava o broju članova zajedničkog kućanstva- potvrda Zavoda za zapošljavanje ukoliko je netko od članova domaćinstva nezaposlen- potvrdu poslodavca o prosjeku plaće za posljednjih šest (6) mjeseci prije raspisivanja natječaja za sve članove domaćinstva koji su u radnom odnosu- preslika Rješenja Porezne uprave o razrezanom porezu u godini prije raspi-sivanja natječaja po bilo kojem osnovu- u slučaju potrebe od podnositelja molbe može se zatraži� i dopuna do-kumenata

Molbe za dodjelu s� pendije dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natječaja na adresu: OPĆINA DEKANOVEC, Florijana Andrašeca 41, 40318 Dekanovec, s naznakom “Natječaj za dodjelu s� pendija” – ne otvaraj.Kandida� kojima će bi� dodijeljene studentske s� pendije bit će pismeno obaviješteni u roku 15 dana od dana zaključenja natječaja.Za sve dodatne informacije možete se obra� � osobno u ured Općine De-kanovec ili na telefon 849-488 u vremenu od 8,00 – 14,00 sa� .

OPĆINSKI NAČELNIK IVAN HAJDAROVIĆ

KONTAKT INSTITUCIJA: Općina Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 SelnicaOIB: 92185452390 tel: 040/861-344, 040/861-890 fax: 040/861-891e-mail: [email protected]

NATJEČAJ ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U AKADEMSKOJ GODINI

2014./2015.

Kriteriji za dodjelu s� pendija: prebivalište na području Općine Selnica• uspjeh u učenju• socijalni status•

Ne s� pendiraju se studen� 1. godine studijaStuden� upisani na studij izvan Varaždina imaju prednost.

Dokumen� potrebni za dodjelu s� pendija:Zamolba s kratkim životopisom1. Potvrda o redovnom upisu na fakultet2. Potvrda o prosjeku ocjena, odnosno ovjerena preslika indeksa iz koje su 3. vidljive ocjene položenih ispita na preddiplomskom studijuIzjava studenta da ne prima ni� jednu drugu s� pendiju4. Izjava o broju članova zajedničkog kućanstva5. Broj žiroračuna ili tekućeg računa6.

Za sve članove zajedničkog kućanstva potrebno je dostavi� :preslika osobnih iskaznica svih članova kućanstva • potvrda fakulteta ili škole o školovanju užeg člana obitelji, ako takvog • imaza one koji su u radnom odnosu, potvrda poslodavca o prosjeku plaće • za zadnja 3 mjesecaza nezaposlene punoljetne članove zajedničkog kućanstva koji se ne • školuju, potvrda Zavoda za zapošljavanje o visini prihoda u zadnja 3 mjesecaza umirovljenike članove zajedničkog kućanstva, potvrdu Hrvatskog • zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovineza obrtnike članove kućanstva, porezno rješenje o razrezu poreza za • prethodnu godinuza vlasnike poduzeća (pravnih osoba) članova kućanstva, prijavu poreza • na dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasničkom udjelu

Zahtjevi se podnose do 15. listopada 2014. godine (SRIJEDA) na adresu: Općina Selnica, Jelačićev trg 4, 40314 Selnica, sa naznakom „NATJEČAJ ZA STIPENDIJE“.

Nakon završetka natječaja priloženi se dokumen� neće vraća� kandida-� ma. S korisnikom s� pendije i roditeljima ili skrbnicima korisnika s� pendije za-ključit će se ugovor o pravima i obvezama za vrijeme korištenja prava na s� pendiju.

O rezulta� ma natječaja podnositelji zamolbi bi� će obaviješteni u roku osam (8) dana od dana obavljenog izbora. KLASA: 604-01/14-01/1 URBROJ: 2109-15-14-01U Selnici, 24. rujna 2014.

NAČELNIK OPĆINE SELNICAErvin Vičević, v.r.

26. rujna 2014. �

Poslovnica PrelogGlavna 5, 40323 Prelog

040 637 555

Poslovnica Čakovectel. 31 44 55

(u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec

V. Nazora 4

tel. 042 493 900

OKTOBERFEST, München 27.09.14. (garantirani polazak) 310,00 kuna

STOPAMA SV. PAVLA – GRČKA 8 dana04.10.2014. 3500,00 kuna

DUNAV, ALPE, JADRAN5 dana08.10.14.1.750,00 kn

LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO18.10.2014.1.650 kuna + doplata za zrakoplovne pristojbe

�akove�ki voza� autoutr-ka Vedran Delimar rujan je do maksimuma iskoristio bore�i se s najboljim voza�ima Hrvat-ske i regije u brojnim ocjensko-spretnosnim vožnjama. Ovaj je mjesec �akov�anin proveo obilaze�i susrete diljem Hrvat-ske - od Stubi�kih Toplica, preko Zagreba, do Slavonskog Broda. Na svakom ga je natjecanju do-�ekalo barem 50 me�unarodnih konkurenata.

Uz 58 drugih voza�a, Ve-dran je 6. i 7. rujna sudjelovao na

brdskoj auto utrci “21. nagrada Stubi�kih Toplica”, koja je po zahtjevnosti zavoja, uspona i raznovrsnosti sasvim sigurno i jedna od najtežih brdskih staza u Hrvatskoj, ali i najpopularnija.

Jedan je od natjecateljskih nastupa Delimar ostvario i na tre�em natjecanju sezone Pr-venstva Republike Hrvatske u autoslalomu, koji se vozio na za-greba�koj karting stazi Špansko, 13. rujna. Organizator je natje-canja bio autoklub INA Delta s Gradom Zagrebom kao pokro-

viteljima, a Delimar se za prvo mjesto borio me�u 53 voza�a iz 14 klubova.

Završnu je autotrku u ruj-nu Delimar odvozio 21. rujna u Slavonskom Brodu, gdje je održan tradicionalni SB Auto Show i Auto Rally u organiza-ciji autokluba SB Auto Sport. U sklopu manifestacije održano je i �etvrto natjecanje u ocjen-sko-spretnosnim vožnjama za Prvenstvo regije Sjever, gdje se svojim VW Polom Delimar suo-�io s oštrom konkurencijom od

više od pedeset voza�a, me�u kojima je njih dvadesetak bilo iz Bosne i Hercegovine i Srbije. U generalnom je poretku Delimar osvojio izvrsno tre�e mjesto, a u klasi 2 �ak drugo.

Završna se utrka sezone vozi u Zagrebu 5. listopada. Najbolji voza�i pojedinih regija sudjelovat �e na �inalnoj utrci Prvenstva Hrvatske koja bi se trebala održati na kraju sezone u Zagrebu. Na njoj �e se progla-siti i prvak Hrvatske.

(n�)

AUTOMOBILIZAM

VEDRAN DELIMAR imao uspješan rujan u ocjensko-spretnosnim vožnjama

Uo�i finalne utrke dobar položaj u poretkuarki AK-a Nedeliš�e

p donijeli vrhunski rezultat

Mali poklon za veliki rezultat Alene Hrušoci

48 Rekreacija 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Fitness trendovi, za ili protiv?Vježba 1

Lateralni �u�anj izvodimo na na�in da su noge u širokom

raskoraku, a trup spuštamo na jednu nogu, koju pogr�imo. Radi-te 20 ponavljanja na svaku nogu

naizmjence.

Vježba 2Otvorite stopala, ruke su u

uzru�enju pa se spuštate u du-boki pretklon, dodirnete stopala (prs� /peta) pa duboki �u�anj s

rukama u uzru�enju. Iz �u�nja se dižete u po�etnu poziciju s ruka-

ma iznad glave.

Vježba 3Plank u uporu na dlanovima ili laktovima, pazite da su vam ra-

me, kuk i peta u dijagonali. Držite 1 minutu.

Vježba 4Naizmjeni�ni iskorak prema na-prijed. Prednja noga pod pravim kutom, koljeno iznad pete, a no-ga iza koljenom do poda i malo

udaljeno od linije s kukom.

Vježba 5Naizmjeni�ni iskorak prema iza s križanjem nogu. Postavljate nogu prema vanjskoj strani

suprotne.

2a 2b 2c

5

1

3 4

Woman art-centar za rekreaciju, sport i plesFacebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82Adresa: PC Aurora, Franje Pun�eca 2, �akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me�imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

U zadnje vrijeme, kako fitness industrija raste, na tržištu se pojavljuju novi “fit-ness trendovi”, programi vježbanja. Kada bi pi-tali mene, sa svojim sigurnim stavom vam mogu re�i da se radi o marke-tinškom triku. Sve su to do-bro nam p o z n a t e vježbe ko-je nisu nika-kva novost, ali radi se o principi-ma, dobro upakiranoj koreografiji ili ne�em sli�nom, ali ništa što svijet vidio nije. Za-boravljamo na to da trening mora biti siguran i efikasan

pa se povodimo za zabavom. �u�njevi, iskoraci i plankovi su nam ve� dosadni pa traži-mo programe u kojima �e-

mo se dobro zabaviti. I to je u redu, trening vam

ne smije predstavlja-ti teret i nešto što ne volite, ali moramo

razmisliti je li ono što vježbamo si-

gurno i efikasno ili je to nešto što je nastalo

da privu�e što više li-

jenih

v j e ž -ba�a i da se od njih crpi lo-va?! Smatram da se premalo brinemo o sebi i da je na nama trenerima velika

odgovornost te da se s vašim tijelom ne smijemo zezati, igrati ili ne daj nam Bože eksperimentirati. Pa razmi-slite zašto onda nastaju svi ti programi?! Što je u njima tako posebno?! Zašto se mu-�iti s dosadnim �u�njevima kad možete isto odraditi na nekom plesnom programu za koji vam garantiraju da �ete se prepoloviti i lijepo oblikovati tijelo?! Budimo realni, razmislimo malo i po-gledajte oko sebe, tko je od svih tih ljudi napravio nešto dobro? Tko je od tih ljudi s ti-jela napravio nevi�en rezul-tat? Nitko! Ja se držim onih

starih i sigurnih metoda te svoje vježba�e po-

ti�em na trening sa sigurnim

pozicionira-

njem u svakoj vježbi, drže�i do toga da je svatko od nas došao odraditi trening koji shva�am ozbiljno jer mi se nismo našli na roštiljadi na kojoj �emo se zabaviti i ple-sati, ako popijemo dovolj-no, nego smo došli odraditi trening. �u�njevi i iskoraci tako�er mogu biti zabavni jer postoje razne vrste npr. �u�njeva, rekvizita i proto-kola izvo�enja istih. Trener mora svog vježba�a dobro upoznati, mora znati što njegov vježba� smije, a što nikako ne smije, mora vi-djeti u svakoj vježbi je li se njegov vježba� dobro posta-vio i izvodi li dobro vježbu koju mu je zadao. Kada ima-te takvog trenera, vjerujte mi da �ete posti�i vrhunske rezultate.


ogradom, ure�ena su parkirališna mjesta. Objekt je priklju�en na infra-strukturu.

Nakon što je proveden postupak odabira stanova, sa svim podnosi-teljima zahtjeva za kupnju stana iz POS programa, POS liste donesene od strane Grada Varaždina, pre-stale su važiti i, sukladno odredbi �l. 24. Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, stanovi se prodaju i po drugim uvjetima, prema objavljenom javnom natje�aju i mogu ih kupiti sve osobe koje prema važe�im propisima mogu stjecati pravo vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Stanovi koji nisu prodani nisu optere�eni nikakvim teretima, a na onima za koje su potpisani predugo-vori, upisan je teret u korist kreditora, Republike Hrvatske, Grada Varaždina i Javne ustanove Gradski stanovi.

Kreditiranje kupaca, odnosno njihovo �inancijsko pra�enje, vrše �i-nancijske institucije s kojima Javna ustanova Gradski stanovi ima sklo-pljene posebne sporazume, temeljem kojih kupci ostvaruju najpovoljnije uvjete kreditiranja kupnje stana: Hr-vatska poštanska banka, Privred-na banka Zagreb, Prva stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Societe Generale-Split-ska banka, Zagreba�ka banka.

Dan otvorenih vrata stanova POS-a

Javna ustanova Gradski stanovi, kao investitor i prodavatelj, u surad-nji s partnerima-izvo�a�ima: Zagorje Tehnobeton d.d. i Coning d.d., organi-zira Dan otvorenih vrata stanova POS-a u objektu B1 POS naselja Vilka Novaka – I. faza, Varaždin, Ul. grada Koblenza 6, u subotu, 27.09.2014., 9 - 13 sati.

Objekt je u završnoj fazi izgrad-nje, gotovo spreman za tehni�ki pregled, odnosno useljenje. Stanovi su etažirani i upisani u gruntovnim knjigama kao udjeli koji �e se nakon dobivanja uporabne dozvole, detaljne izmjere stanova i utvr�ivanja stvar-nih površina, upisati kao posebne etaže u gruntovnim knjigama.

Objekt i stanovi projektirani su prema odredbama Pravilnika mini-malnih tehni�kih uvjeta za projekti-ranje i gradnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, koji detaljno odre�uje površine, sobnost, sadržaj i strukturu stana, me�usobnu povezanost pojedinih prostora, minimalne dimenzije pro-stora u stanovima, kao i zajedni�kih prostora, uvjete o karakteristikama dizala koji svijetlim mjerama kabi-ne i širinom ulaza u kabinu mora omogu�iti nesmetan ulaz osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, kvalitetu materijala, katnost objekta i druge

parametre ekonomi�nosti, odnos bruto površine i neto korisne po-vršine.

U svim objektima POS-a, a poseb-no u objektima Vilka Novaka posti-gnuti su koe�icijenti s najve�om isko-ristivosti korisnih prostora. Posebno je vo�ena briga o komunikacijama unutar stana, tako da nijedan dnevni boravak nije prolazan do spava�ih ili dje�jih soba.

Projektanti i izvo�a�i radova su Coning d.d. Varaždin i Zagorje Tehnobeton d.d. Varaždin sa svo-jim licenciranim podizvo�a�ima: Kermek d.o.o. �akovec, Obrt Bre-govi� Ivanec, Izolirka d.o.o. Osijek, Ježovita d.o.o. Novi Marof, Schindler d.o.o. Zagreb, Euromonsan d.o.o. Ce-stica, KMK d.o.o. Mala Subotica, Za-druga Me�imurje �akovec sa svojim �lanovima (Aluel Pribislavec, Tera-kota Prelog, Ganzer �akovec, Domet Prelog, VNS Ogulin, Krznar- završni radovi).

Materijali, oprema i ure�aji su provjereni s potrebnim atestima – hrastov parket, protuprovalna i pro-tupožarna ulazna vrata u stanove, troslojna stakla na vanjskoj stolariji, zrakopropusnost stana znatno is-pod propisane, toplinska izolacija prema van i prema unutarnjim hlad-nim prostorima. Na parceli koja je ogra�ena betonskom i metalnom

Financiranje objekata u POS programima osigurava se državnim poticajnim sredstvima i sredstvima Grada Varaždina, te sredstvima kupaca koji su potpisali predugovor i platili dio kupoprodajne cijene stana

U objektu je izgrađeno 56 stanova. 14 stanova neodvojivo je povezano s garažama i spremištem, 42 stana su neodvojivo povezani sa spremištem u podrumu i 16 garaža su zasebne etaže

Pozivamo sve zainteresirane da iskoriste pruženu priliku i da se uvjere u kvalitetu POS stanova pregledom objekta i stanova u pratnji stru�nih osoba, prilikom �ega �e mo�i dobi� kompletne informacije o svim pitanjima vezanim za stanovanje op�e-nito, a naro�ito o ovom objektu. Podatke o cijeni, stanovima, tekst natje�aja i sve druge informacije možete prona�i na web stranici Gradskih stanova www.gradski-stanovi.hr. Tako�er, možete nam se obra� � na adresi: Trg slobode 12/I, na telefon: 042/201-431 ili 042/201-412, na mobilni telefon ravnatelja: 098-446-051 ili mail: [email protected].

Varaždin, Trg slobode 12/It: 042 201 412, 042 201 432f: 042 212 [email protected]

Gradski stanovi Varaždin

“

“

KupaonicaKupaonica DizaloDizalo

Unutrašnjost stanaUnutrašnjost stana

StubišteStubište

Protuprovalna vrataProtuprovalna vrata

50 Informacije 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

OBAVIJEST O O�ITAVANJU VODOMJERA

Od 19. rujna do 13. listopada 2014. godine Me�imurske vode �e obavlja� godišnje o�itavanje svih vodomjera.

Mole se potroša�i da omogu�e pristup vodomjerima.Potroša�i mogu i sami o�ita� vodomjer, a stanje javi� na besplatan te-lefon 0800-31-31-11 ili 373-700, 373-735, ili putem interneta popunom

obrasca na stranici www.medjimurske-vode.hr

17. Toplek-shop d.o.o. Pribislavec, traži 3 m/ž soboslikara i m/ž akus� �kog izolatera na ne-odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi� se na mob. 098 211 880 do 04.10.2014.

18. Auto moto centar d.o.o. �akovec, Športska 8, traži m/ž prodajnog savjetnika za stru�no osposobljavanje za rad bez zasn. radnog od-nosa, osobni dolazak na adresu sa zamolbom i životopisom do 30.09.2014

19. Alen d.o.o. Mihovljan, Prvomajska 2 - mje-sto rada Ca� e bar Metaxa, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak u vre-menu od 9-14 sa� do 30.09.2014

20. Vinogradarstvo i podrumarstvo Jakopi�, Železna gora, traži m/ž kuhara i m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javljanje je na mob. 098 242 363, do 30.09.2014

21. Autoservis Tuning Drvoderi�, Podturen, traži m/ž kv automehani�ara na odre�e-no vrijeme, javiti se na tel. 040 847 081 do 08.10.2014.

22. Caffe bar Korona-korner, Šenkovec, Pavlinska 3, traži m/ž konobara na odre-�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.09.2014.

23. Tesarski obrt Jambrovi�, Grabrovnik, traži m/ž tesara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 910 1323 do 30.09.2014

24. Tkalec trans d.o.o. �akovec, dr. T. Bratko-vi�a 1, traži m/ž voza�a u me�unarodnom prijevozu hladnja�ama na odre�eno vrije-me, poslati email: [email protected] do 30.09.2014

25. Inox Babi� d.o.o. �akovec, traži m/ž brava-ra na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi� se na mob. 095 902 8367 do 30.09.2014

26. Asgard j.d.o.o. D. Kraljevec, traži m/ž kono-bara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 632 540 do 10.10.2014

27. Dobrani� transpor� , Mursko Središ�e, traži m/ž voza�a teretnog vozila na odre�eno vri-jeme, javi� se na tel. 040 543 222 ili na email: [email protected] do 30.09.2014.

28. Cikin d.o.o. D. Kraljevec - mjesto rada Ca� e bar Pešec, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 204 159

29. Autobusni prijevoznik Ivan Hren, Mihov-ljan, Prvomajska 2, traži m/ž voza�a autobusa na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 241 536 do 26.09.2014

30. Sart d.o.o. M. Subo� ca, traži m/ž servi-snog savjetnika na odre�eno vrijeme, javi-� se na mob. 098 410 074 do 30.09.2014

31. Flo-dan d.o.o. Mursko Središ�e, J. Broza Tita 18, traži m/ž frizera na odre�eno vri-jeme, 30 sa� tjedno, natje�aj je otvoren do 30.09.2014

32. IMP-Varga d.o.o. Strahoninec, Prvo-majska 24, traži m/ž bravara-montera i m/ž servisera vaga i mesoreznica na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi� se na mob. 098 426 513, do 30.9.2014.

33. Malo selo d.o.o. Lopa� nec, traži m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 241 800 do 30.09.2014

35. Royal trade d.o.o. Vra� šinec, traži m/ž kuhara na odre�eno vrijeme, osobni do-lazak na adresu ili nazva� na mob. 099 222 5005 do 30.09.2014

36. Dabla d.o.o. D. Pustakovec 46, traži 10 m/ž radnika u klaonici peradi na neodre-�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 095 877 3054 do 17.10.2014

37. Drvos� l d.o.o. Sveta Marija, traži m/ž la-kirera za drvo na neodre�eno vrijeme, javi-� se na mob. 098 846 014, do 30.09.2014

38. Pavlic-as� at-beton Gori�an, traži m/ž tesara; m/ž zidara; m/ž asfaltera i m/ž voza�a teretnog vozila s prikolicom na neodre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 655 525, do 26.09.2014

39. Graditeljstvo Kocijan d.o.o. Selnica, traži 2 m/ž zidara-tesara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 091 286 1336 do 03.10.2014

40. CWS -bocco d.o.o. �akovec, traži m/ž voditelja smjene u praonici rublja na odre-�eno vrijeme, pismenu zamolbu posla� na email: [email protected] ili pismena zamolba u HZZ PZ �akovec, soba 5, J. B. Jela�i�a 1, �akovec, više info. na hzz.hr, natje�aj je otvoren do 26.09.2014

41. Metalprodukt d.o.o. Belica, Lj. Gaja 19, traži m/ž stru�njaka zaš� te na radu i m/ž voza�a C i E kat. s dizalicom na odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., po-sla� pismenu zamolbu na gornju adresu

42. Cvje�arna Iris, Mala Subo� ca, traži m/ž kopa�a grobnih jama na odre�eno vrije-me, 20 sati tjedno, javiti se na mob. 098 632 332, do 26.09.2014

OTVORENI NATJE�AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME�IM

OBAVIJEST o raspisivanju Javnog poziva za predlaganje

�lanova Kulturnog vije�a Me�imurske županije

Me�imurska županija je na svojim Internet stranicama www.medjimurska-zupanija.hr objavila Javni poziv za predlaganje �lanova Kulturnog vije�a Me�imurske županije.

Na Internet stranicama Me�imurske županije možete se upozna� s cjelovi-� m tekstom Javnog poziva te što svaki pisani prijedlog mora sadržava� .

Krajnji rok za podnošenje prijedloga je 10. listopada 2014. godine.

ŽUPANMa� ja Posavec, mag.ing., v.r.

Temeljem �lanka 5. Odluke o osnivanju Kulturnog vije�a Me�imurske županije ("Službeni glasnik Me�imurske županije" broj 3/14) i �lanka 37. Statuta Me�imurske županije ("Službeni glasnik Me�imurske županije" broj 26/10, 4/13, 6/13 - pro�iš�eni tekst, 8/13 i 6/14), župan Me�imurske županije daje

REPUBLIKA HRVATSKAME�IMURSKA ŽUPANIJAOP�INA GORNJI MIHALJEVECKLASA: 372-03/14-01/6URBROJ: 2109/21-01-14-2Gornji Mihaljevec, 22.09.2014.godine

Na temelju �lanka 6.st.1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (“Narodne novine” 125/11) i Odluke o raspisivanju natje�aja za zakup poslov-nog prostora u vlasništvu Op�ine Gornji Mihaljevec (KLASA: 372-03/14-01/6, URBROJ: 2109/21-02-14-1)

raspisuje se

JAVNI NATJE�AJza davanje u zakup poslovnog prostora u

vlasništvu Op�ine Gornji MihaljevecI. Predmet javnog natje�aja je :• Poslovni prostor u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, koji uklju�uje prostoriju u južnom dijelu Doma kulture glavne zgrade smještena izme�u glavnog ulaza u Dom kulture sa jedne strane i telefonske centrale sa druge strane, skladišni prostor, zajedni�ki hodnik i WC ukupno uporabne površine 53,34 m2, te terasa ukupne površine 32 m2.Namjena poslovnog prostora je ugos� teljstvo – � ha djelatnost.II. Uvje� natje�aja - poslovni prostor daje se u zakup na pet godina - po�etni iznos najamnine utvr�uje se u iznosu od 2.000,00 kuna - natjecatelji su dužni upla� � jam�evinu u iznosu od 2.000,00 kuna na ra�un Op�ine Gornji Mihaljevec IBAN: HR3524850031860400003 sa svrhom doznake – jam�evina za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op�ine Gornji Mihaljevec - javni natje�aj može se održa� i ako sudjeluje samo jedan natjecatelj - pravo na sudjelovanje u natje�aju imaju sve zainteresirane zi�ke i pravne osobe ako ispunjavanju Zakonom predvi�ene uvjete: stjecanje prava vlasništva.III. Ponuda mora sadržava� : - ime, prezime, adresu i OIB ponu�a�a, odnosno naziv, adresu i OIB pravnog objekta - ponu�enu cijenu - dokaz o upla�enoj jam�evini - izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog registra natjecatelja - potvrdu o podmirenim prirezima i doprinosima od porezne uprave ne starije od 21. rujna 2014.godine - bon 1 ne stariji od 31.07.2014. i bon 2 ne stariji od 21.rujna 2014.godine - potvrdu o nekažnjavanju odgovorne osobe natjecatelja - ovjerenu kopiju nancijskih izvještaja od strane Porezne uprave, odnosno Fine za protekle dvije godine.IV. Rok za dostavu ponude je 07. listopad 2014.godine do 15,00 sa� u Ured Op�ine na bilo koji na�in dostave. V. Ponude se dostavljaju na adresu: Op�ina Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec 74, 40306 Macinec, u zatvorenoj omotnici s naznakom „NE OTVARAJ“ Ponuda za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op�ine Gornji Mihaljevec u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu ili osobnom dostavom.VI. Ponude se ne otvaraju javno.VII. Nepotpune i nepravodobne ponude ne�e se razmatra� .VIII. Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat �e se onaj natjecatelj koji ponudi najviši nov�ani iznos povrh po�etne cijene.IX. Izabrani ponuditelj dužan je zaklju�i� Ugovor o zakupu poslovnog prostora u vlasništvu Op�ine Gornji Mihaljevec, u roku od 15 dana ra�unaju�i od dana odabira ponuditelja, kojim �e se regulira� me�usobna prava i obaveze izme�u ugovornih strana u skladu s zaprimljenom ponudom.X. Natjecatelju koji ne uspije u natje�aju upla�ena jam�evina se vra�a u roku 10 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a natjecatelj koji je uspio na natje�aju pa odustao gubi pravo na povrat jam�evine.XI. Natjecatelj je obvezan potpisa� ugovor i vra� � ga Op�ini Gornji Mihaljevec u roku od 15 dana po primitku istoga, u pro� vnom �e se smatra� da je odustao od natje�aja. XII. Sve informacije o ovom natje�aju mogu se dobi� u Op�ini Gornji Mihaljevec, usmeno (Ured op�ine) ili na tel. 040/899-117.XIII. Ovaj natje�aj objavit �e se na web stranicama Op�ine Gornji Mihaljevec, u Me�imurskim novinama, na oglasnoj plo�i Op�ine Gornji Mihaljevec.

NA�ELNIK OP�INEGoran Lovrec v.r.

Gradsko komunalno poduze�e «PRE-KOM» d.o.o. Prelog Kralja Zvonimira 9raspisuje

N A T J E � A JZA DODJELU U�ENI�KIH STIPENIJA

Zanimanje TESAR – jedna s� pendija1. Zanimanje DIMNJA�AR – jedna s� pendija2.

Za školsku godinu 2014/2015.

Pravo sudjelovanja:da su redovni u�enici prvog, drugog ili tre�eg rezreda.• Da imaju prebivalište na podru�ju Op�ina Sveta Marija, Gori�an, Kotori-•

ba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Donji Kraljevec i Grada Preloga.S� pendija se dodjeljuje za 12 mjeseci, ra�unaju�i od 1. rujna 2014.• Iznos s� pendije utvr�uje se u visini od 900,00 kn mjese�no.• Natje�aj je otvoren do 15.10.2014.•

Molbe za dodjelu s� pendija dostavljaju se poštom ili osobno na adresu GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog Kralja Zvonimira 9 40323 Prelog.

Uz molbu za dodjelu s� pendija potrebno je priloži� :preslik osobne iskaznice ili domovnice1. uvjerenje o prebivalištu – ne stariju od 6 mjeseci2. potvrdu o upisu u srednju školu šk. godinu 2013./2014.3.

Nakon završetka školovanja s� pendist je dužan radi� u GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog dvostruko duže vremena koliko je primao s� pendiju.S� pendist je dužan vra� � primljeni iznos s� pendije ako odbije ponu�eno zaposlenje, jednostrano raskine radni odnos prije isteka roka u kojem je dužan radi� ili ako bez opravdanog razloga i u roku ne dostavi podatke o � jeku školovanja i o zaposlenju.

O rezulta� ma izbora kandida� �e bi� obaviješteni u roku od 30 dana od dana zaklju�enja natje�aja.Uprava zadržava pravo neizbora kandidata. Uprava: Siniša Radikovi� dipl.ing.

REPUBLIKA HRVATSKAMEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA ŠENKOVECJedinstveni upravni odjelKlasa: 402-08/14-01-1 Urbroj: 2109/25-14-2Šenkovec, 23.09.2014.

P O Z I VKORISNICIMA PRORA�UNA OP�INE ŠENKOVEC

ZA DOSTAVU PROGRAMA I FINANCIJSKIHPLANOVA ZA 2015. GODINU

Pozivamo sve korisnike Prora�una Op�ine Šenkovec da dostave Programe rada, te nancijske planove za 2015. godinu. Pod korisnicima Prora�una Op�ine Šenkovec podrazumijevaju se:

- kulturne ustanove i ins� tucije - sportski klubovi i udruge - udruženja s podru�ja socijalne skrbi i humanitarne udruge- vjerske organizacije- organizacije tehni�ke kulture, udruge gra�ana- ostale udruge i pojedinci

Uz programe i nancijske planove treba ispuni� prijavnicu koja se može preuze� na web stranicama Op�ine Šenkovec ili u uredu Op�ine u ure-dovno vrijeme.

Programi i nancijski planovi uz koje ne�e bi� priložena popunjena i ovjere-na prijavnica ne�e se uzima� u obzir za nanciranje u 2015. godini.

Rok za dostavu Programa je 24. listopad 2014. godina.

Programe i nancijske planove dostavi� na adresu:OPINA ŠENKOVECŠenkovec, J.Bedekovi�a 1140 000 �akovec

Pro�elnikNino Hren mag.inf.

3. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mjesto rada Ca� e bar Luna, traži 2 m/ž konobara na ne-odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 7022 067 do 30.09.2014

4. Pozamanterija-materijali, trake, �ipke d.o.o. M. Središ�e, J. Broza 88, traži 2 m/ž teks� lno kemijska tehni�ara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 040 543 077 ili email: [email protected] do 30.09.2014.

5. Metal-matjašec obrt, Podbrest, Dravska 3, traži 2 m/ž bravara za rad na kovanoj i inox galanteriji na neodre�eno vrijeme, osobni dolazak ili se javi� na mob. 098 934 8888 ili na email: [email protected]

6. Autoklub Nedeliš�e d.o.o., M. Tita bb, Nedeliš�e, traži m/ž stru�nog voditelja u autoškoli; m/ž predava�a u autoškoli i m/ž instruktora vožnje, javi� se na mob. 098 303 696, pismenu zamolbu posla� na email: [email protected] do 30.09.2014.

7. Klasika d.o.o. Domašinec, traži 2 m/ž sobo-slikara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 900 2692 do 30.09.2014.

8. NMP-produkt d.o.o. �akovec, Dr. Ivana Novaka 46, traži m/ž zavariva�a i 2 m/ž laki-rera na neodre�eno vrijeme, potrebno rad-no iskustvo 3g., osobni dolazak na adresu ili posla� email: [email protected] do 26.09.2014

9. Mura-metal d.o.o. Kotoriba,Sajmišna 1, traži 2 m/ž bravara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.09.2014

10. Extremecolor, Trg sv. Florijana 15, Pre-log, traži m/ž zidara na neodre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 588 5740 do 30.09.2014

11. Sobolikarsko-li�ila�ki obrt, Sveta Ma-rija, traži 5 m/ž soboslikara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 762 037 do 30.09.2014.

12. MD Ca� e bar, Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 832 575 do 30.09.2014.

13. MI-NI d.o.o. D. Mihaljevec - mjesto rada u Ca� e baru, traži m/ž konobara na neodre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 916 2910 do 30.09.2014.

14. Protega teks� l d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 m/ž šiva�a na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob: 091 232 8053 do 30.09.2014

15. Metro-ing d.o.o. M.Središ�e, traži m/ž djelatnika na poslovima zaš� te na radu na neodre�eno vrijeme, posla� pismenu zamo-lbu: [email protected] do 01.10.2014

16. Tristar trgova�ki obrt, �akovec, traži m/ž konstruktoricu trikotaže odje�e na odre-�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 391 422 do 30.09.2014.

1. Elektro 3B, D. Kraljevec, traži m/ž strojarskog mehani�ara na neodre-�eno vrijeme - mjesto rada �akovec, poslati email: [email protected] do 30.09.2014

2. Rudi expres d.o.o., Mihovljan, I.Gunduli�a 1, traži m/ž autoelektri�ara i m/ž dipl. eko-nomistu za vo�enje cjelokupnog poslovanja - završni ra�un, javi� se osobno na adresu ili na email: [email protected] do 26.09.2014

5126. rujna 2014. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

43. Kruno-INN d.o.o. Sve� Križ - mjesto rada Ca� e bar “Inn” (kod benzinske postaje Petrol), traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 631 2070 do 30.09.2014

44. Vidra d.o.o. �akovec, traži 3 m/ž sobosli-kara, potrebno radno iskustvo 2 g., javi� se na email:[email protected] do 18.10.2014.

45. Stolarija Ceglec, Strahoninec, traži 3 m/ž krovopokriva�a na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 4100 137 do 30.09.2014

46. Rainstal j.d.o.o. �akovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 990 6927, do 31.10.2014.

47. OVB ALLFINANZ CROATIA d.o.o. �akovec, traži 8 m/ž financijskih planera na Ugovor o djelu, javi� se na email: [email protected] do 19.10.2014

48. UO ILONKA, Mursko Središ�e, M. Gupca 17, traži m/ž konobara na neodre- �eno vrijeme, javi� se na tel: 040 543 076 ili 091 505 2872 do 31.10.2014.

49. Lepoglavec d.o.o. Gori�an, Dravska bb, tra-ži m/ž strojarskog tehni�ara za crtanje u auto-cadu na odre�eno vrijeme, do 06.10.2014

50. Simpa j.d.o.o. Mursko Središ�e, traži m/ž konobara i m/ž kuhara-pizza pekara na ne-odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 284 299 do 10.10.2014

51. Anda d.o.o., Palinovec 55, traži 2 m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 095 850 6911 do 22.10.2014

52. Protega tekstil d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 4 m/ž šiva�a na odre�eno vrijeme,

osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 232 8053 do 30.09.2014

53. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž lansera u metaloprera�iva�koj proizvodnji; m/ž djelatnika na otpremi goto-vih proizvoda; m/ž brusa�a i �ista�a kovina; 2 m/ž buša�a na stupnoj bušilici; 3 m/ž zava-riva�a i 3 m/ž bravara - na odre�eno vrijeme. Osobni dolazak na adresu ili na email: [email protected] do 15.10.2014

54. Inter-vili�ari d.o.o. Mursko Središ�e, traži m/ž automehani�ara na ne-odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi� se na email: direktor@inter-vili�a-ri.hr do 23.10.2014

55. Metal konstukcije - Mirko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži m/ž za-variva�a i m/ž bravara na odre�eno vrijeme, javi� se na adresu ili mob. 098 242 795 do 22.10.2014.

56. Ragusa d.o.o. �a-kovec, Športska 6, traži

5 m/ž ru�nih pakirera tjestenine na odre-�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: [email protected] do 30.09.2014.

57. Mesna industrija Ravli� d.o.o. �akovec, traži 2 m/ž mesara-prodava�a na odre�eno vrijeme, javi� se na email: � [email protected] do 08.10.2014.

58. Trgova�ki obrt “N” Šandorovec, traži m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 253 9138 do 23.10.2014

59. Pizza hit j.d.o.o. Ma�kovec, traži m/ž kuha-ra - pizza pekara na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 202 3991 do 15.10.2014

60. Miva strojarski obrt, Pribislavec, A. Star�e-vi�a 1, traži m/ž kv bravara; m/ž pomo�nog

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo�), tel. 112Autobusni kolodvor �akovec, tel. 313-947Željezni�ki kolodvor �akovec, tel. 384-333Dežurna ljekarna �akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651Policijska uprava me�imurska, tel. 373-111Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje �akovec, tel. 311-755Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje �akovec, tel. 372-900Hrv. zavod za zapošljavanje �akovec, Bana J. Jela�i�a 1, tel. 396-800Me�imurje plin, Obrtni�ka 4, tel. 395-199Me�imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730Centar za kulturu �akovec - blagajna, tel: 311-488Knjižnica �akovec, tel: 310-595Elektra �akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra �akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600Ambulanta za ku�ne ljubimce �akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859Veterinarska stanica �akovec, tel: 391-480Me�imurska županija �akovec, tel. 374-111Grad �akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920Komunalni redar, tel. 310-669Pošta �akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021Turisti�ki ured Grada �akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319Fina �akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000Centar za socijalnu skrb �akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste �akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294GKP �akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440- pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna upravaIspostava �akovec, O. Keršovanija 11, tel. 371-200Ispostava Prelog, tel. 371-430Ispostava Mursko Središ�e, tel. 371-490

Zdravstvene ustanoveŽupanijska bolnica �akovec, I.G. Kova�i�a 1e, tel. 375-444Dom zdravlja �akovec, I.G. Kova�i�a 1e, tel. 372-300Zavod za javno zdravstvo tel. 311-790 Školska medicina, tel. 312-157Mikrobiološki laboratorij, tel. 310-336

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

URJU

Pet 26.09.2014. 13:00-20:30 Sub 27.09.2014. 08:00-15:30

dr. Dušica Kvakan-Gazdi�Dr. Vlatka Ma�eka 20, �akovec, tel. 364 680Radnim danom ordinacija radi: Utorak, �etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

Gazdi�ec,

adi: Utorakkkkk,, onedjeljak i ii

IZ MATI�NOG UREDA

RO�ENI

EVA ŽIVKO, k�i Tanje i Ti-homira; BENITO HORVAT, sin Nataše i Sre�ka; RA-DOVAN IGNAC, sin Marije i Stjepana; ALEX NESTI, sin Nikoline i Alena; LEONA HAMER, k�i Ines i Dražena; JAKOV LEVA�I, sin Tatjane i Marka; KLARA PERAS, k�i Martine i Dušana; STJEPAN RADIKOVI, sin Jasmine i Bojana; EMA ŠKVORC, k�i Tanje i Alena; FABIJAN BRATOVŠAK, sin Petre i Ivana; LAURA BALENT, k�i Manuele i Kristijana; MATEJ VU�INI, sin Marte i Zora-na; DOMAGOJ PANDUR, sin Mihajele i Leona; RUBEN PAVI, sin Karmenke i Zvo-nimira; ELEONORA PATR-�EVI, k�i Jasmine i Nikole; NEVA HOZMEC, k�i Milane i Ivice; EVA HUNJADI, k�i Andreje i Nenada; VINKO ABRAMOVI, sin Radmile i Zdravka; EVAN ŠARI, sin Ive i Darijana; HAN DADI, sin Julije i Nikice; JOSIPA ZADRAVEC, k�i Sandre i Marijana; ALEKSANDAR KRIŽNAR, sin Branke i Pe-tra (�akovec)

VJEN�ANI

Karolina Kralj i Katija Kralji�, Lana Januši� i Dalibor Hlap-

�i�, Nina Žvorc i Tomislav Horvat, Mirjana Telebuh i Goran Hajdarovi�, Tamara Tomaši� i Matija Kova�i�, Lukrecija Sabol i Miro Sinko, Kristina Gornik i Josip Gal, Simona Hren i Davor Kolar (�akovec); Gordana Žemlji� i Krešimir Zvošec (Kotori-ba); Sandra Brdar i Neven Rudni�ki, Dajana Sobo�an i Stevo Novak (Mursko Sre-diš�e); Ana Puri� i Siniša Vr-tari� (Prelog); Marija Juri� i Mladen Rebernik (Štrigova)

UMRLI

Štefanija Strbad r. �mrlec r. 1929., Ivan Zobec r. 1943., Dragica Štampar r. Toplek r. 1930., Darko Posavec r. 1958., Ana Novak r. Kolari� r. 1925., Rozalija Šimuni� r. Horvat r. 1921., Stjepan Oreški r. 1942., Terezija Ru-sak r. Rusak r. 1938., Ana Be-di� r. Novak r. 1943. (�ako-vec); Franjo Kuzmi� r. 1919. (Kotoriba); Marta Oreški r. Damiš r. 1930. (Nedeliš�e); Klara Malek r. Rojko r. 1926., Zlatko Kova� r. 1953., Marija Kramar r. Strahija r. 1931., Elizabeta Ken�el r. Kvakan r. 1928., Elizabeta Strahija r. Krznar r. 1933. (Prelog); Franjo Grula r. 1927., Marija Horvati� r. Mlinari� r. 1926. (Štrigova)

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA �AKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠ�E:

543-200

e-mail: [email protected] tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

na našeg dragog tatu i djeda

JOSIPA VLAŠI�Aiz Orehovice

25.9.2012. - 25.9.2014.

SJE�ANJEbravara i m/ž zavariva�a mig postupkom na neodre�eno vrijeme, osobni dolazak na adre-su ili mob. 091 310 1735 do 21.10.2014

61. Ar� c d.o.o. �akovec, traži m/ž frizera na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 777 044 ili na email: ar� [email protected] do 06.10.2014

62. UO Albatros, Štefanec, Zrinskih 42, traži m/ž kuhara na odre�eno vrijeme, osobni do-lazak na adresu ili se javi� na tel. 040 337 338 do 22.10.2014.

63. Letina intech d.o.o. �akovec, Dr. Ivana Novaka 50, �akovec, traži m/ž zavariva�a � g i/ili mag postupkom na odre�eno vrijeme, posla� na adresu ili email: le� na-inox@le� na.com do 30.09.2014

64. Rustica d.o.o. �akovec, traži m/ž pizza pekara na neodre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 311 207 do 24.10.2014.

65. Trans Kukovec, Strahoninec, Dravska bb, traži 2 m/ž voza�a teretnog vozila s prikoli-com me�unarodni transport C i E kat. na ne-odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., do 20.10.2014

Radna mjesta Varaždin

1. MAXA za distribuciju � skovina - mjesto rada Varaždin, traži 2 m/ž kolportera - uli�na pro-dava�a novina (24sata te odre�enih lokalnih tjednika) na odre�eno vrijeme (15 sa� /tjed-no), uvje� : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. Zva� na mob: 091 5060 714 do 30.9.

2. BREZA, obrt za ugos� teljstvo, Mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž konobara u ca� e baru “Breza” na odre�eno vrijeme uz mog. stal-nog zaposlenja, uvje� : OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo, ali nije uvjet, komunika� vnost. Prijavu poslati e-mailom: [email protected] - kontakt mobitel: 095 803 1580 do 30.9.

3. HANJES d.o.o. u za proizvodnju i trgovinu, Gospodarska 10, Trnovec Bartolove�ki, traži 1 m/ž TIG zavariva�a na odre�eno vrijeme, uvje� : KV, SSS, 2g. radnog iskustva, poželjan voza�ki B kategorije (nije uvjet), potrebna visoka kvaliteta rada s iskustvom obrade limova. Poduze�e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove�ki. Hanjes

d.o.o. je uslužno poduze�e na podru�ju obra-de metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog �elika i �elika. Njihovi klijen� su poduze�a iz podru�ja proizvodnje tra�nih vozila, farma-ceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen� rana, 99% proizvoda izvoze u EU. Više informacija na www.hanjes.com. Odabir �e se izvrši� temeljem procjene kompetencije kandidata. Molbe sla� isklju�ivo na navedenu adresu poštom ili e-mailom na: [email protected] do 16.10.

4. Omega op� ke d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin (u sklopu Mercator centra), traži 1 m/ž nao�alnog opti�ara na odre�eno vrijeme, uvje� : SSS tehni�ar/ka za nao�alnu op� ku ili nao�alni op� �ar/ka ili SSS medicinskog ili komercijalnog usmjerenja, po-željno iskustvo u op� �koj djelatnos� , ali nije uvjet, poželjno poznavanje jednog stranog je-zika, osnove korištenja ra�unala - poslodavac osigurava edukaciju, prijavu posla� e-mailom: omegaop� ke@omegaop� ke.hr do 29.9.

5. KRIŽANEC PROMET d.o.o. za trgovinu i ugo-s� teljstvo, Mjesto rada: SRA�INEC, traži 2 m/ž konobara za rad u ca� e baru na odre�eno vri-jeme, uvje� : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo nije važno, osobni dolazak: Sra�inec, Varaždinska 130 ili kontakt na mob: 092 154 9900, do 19.10.

6. Ugost. obrt vl. Ruža Brnji� - mjesto rada: Nedeljanec,2 m/ž konobara za rad u caffe baru Manuela na odre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, iskustvo: nije važno, Kontakt mob: 092 1389 744, do 21.10.

7. Zlatno zrno d.o.o. - mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž pekara ili KV pekara ili iskustvo na � m poslovima (6 mj) na odre�eno vrijeme, prijavu posla� e-mailom: [email protected] - kontakt telefon: 042 684 012, do 23.10.

8. LOIAR d.o.o., Petrijanec, Bana Jela�i�a 45; traži 1 m/ž voza�a teglja�a s poluprikolicom u doma�em i me�unarodnom prijevozu na odre�eno vrijeme (pove�an opseg posla), uvje� : KV, SSS- voza�/voza�ica; voza�ki ispit C, E kateg., radno iskustvo min. 3g, pozna-vanje engl. i/ili njem. jezika, najava na mob. 098/9430-108, do 7.10.

naOREŠKI MARIJU

POSLJEDNJI POZDRAV

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJAOPINA SVETA MARIJA

Na�elnicaKlasa : 340-03/14-01/01

Urbroj: 2109/24-14-1Sveta Marija, 23. rujan 2014.

JAVNI POZIVKojim Op�ina Sveta Marija kao pravna osoba koja upravlja nerazvrstanim cestama: k�br. 3903, 3905, dio 5667 i 3711 u k.o. Sveta Marija i dijelovima k�br. 3034/1, 3034/2, 3035/2, 3035/1, 3038, 3039, 3040, 3043, 3062, 3118, 3119, 3140, 3141, 3142/1, 3142/2, 3143, 3145, 3192/1, 3191/2, 3191/1, 3190, 3189, 3188, 3182, 3181, 3180, 3179, 3178, 3177, 3172/1, 3172/2, 3456, 3454, 3453, 3452/1, 3451, 3439, 3672, 3170, 3117, 3063, 3066, 3067, 3068, 3069/1, 3069/2, 3069/3, 3070, 3071, 3072, 3073, 3433, 3450, 3439, 2525/33 u k.o. Donji Mihaljevec, obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno grani�e s zemljiš� ma na kojem su izvedene ceste i na kojima je izvedena nerazvrstana cesta o po�etku postupka eviden� ranja nerazvr-stanih cesta u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra�uje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja.

Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama odnosno jedinice lo-kalne samouprave zapo�e� �e s obilježavanjem granica zemljišta dana 29.09.2014. godine, na kojem su izgra�ene ceste uz stru�nu pomo� ovla-štenih inženjera geodezije Lidija Gori�anec (Geo 659) i Josip Gori�anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to�ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji prava na zemljištu koje grani�i s zemljištem na kojem su izvedene ceste mogu obavi� uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te zatraži� eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma�eka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa� u vremenu od 29.09.2014. do 01.10.2014. godine.

Na�elnica Op�ine Sveta Marija:�ur�ica Slamek

ocu i djeduOREŠKI STJEPANU -

PIŠTIJUiz Pribislavca

U SPOMEN

Sinovi Franjo i Mladen, snahe Alenka i Nataša

i unuci Saša, Aleksandra i Dasia

Zauvijek �ete biti u našim mislima i srcima

Prošle su dvije godine otkako nisi s nama,ali sje�anje na tebe živi

u našim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

52 Oglasnik 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR (za razne namjene), na odli�noj lokaciji u Nedeliš�u. Info. 099 256 7899

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30m2 za jednu osobu, centar, kompl. namješten, centralno, internet, cijena s režijama 1.500 kuna. info: 098/390-692

IZNAJMLJUJE SE namještena i ure�ena vikendica za stanovanje u Prekopi samcu ili paru, cca 50m2, najamnina je 700,00 kn/mj. + režije. Tel: 098 355 207

IZNA JML JUJE SE NAMJEŠTENI tro-sobni komforni stan u blizini Veleu�i-lišta, pogodna za 4 studenta/ice. info 098/241-135

IZNAJMLJUJEM U �AKOVCU strogi centar lijepu novoure�enu garsonijeru, tel: 091 24 24 14 3

IZNAJMLJUJE SE stan od 70 m2 u blizini Pedagoške akademije, kompletno namje-šten, 1.200 kn + režije (zasebna brojila), centralno plinsko grijanje, pogodan za samca ili par. info 098 284 298

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan, poseban ulaz i brojila, kod želj. stanice u Buzovcu, info: 091/150-1837

IZNAJMLJUJEM DIO KU�E od 80m2 stamb. prostora, dio podruma, garaže, dvorišta, s posebnim ulazom i brojilom, u Savskoj Vesi, zaposlenim osobama, info: 098/553-270

IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN namje-šten, pogodan za obitelj ili par, odvojeni objekt s dvorištem, 5km od �K. mob. 092/164-2550

TRAŽI SE CIMER/STUDENT u dvosobnom stanu, info: 095/8795-755

IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u �akovcu, mob. 098/195-7448

IZNAJMLJUJE SE 2-sobni namješteni stan u �K-Buzovec, poseban ulaz, centralno grijanje, info: 098/558-819

IZNAJMLJUJE SE KU�A u Pleškovcu, mob 091/100-2213

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u Šenkovcu, novoure�eni, s posebnim ulazom, mob. 099/331-2189

IZNAJMLJUJE SE namješteni stan u Varaž-dinu, info: 098/370-610

ŽIVOTINJE

MOTORNA VOZILAPRODAJE SE FIAT DOBLO 1.2 teretni 2003.god, reg do 1.mj/2015., 110tkm, mob: 098/9354 369

PRODAJE SE OPEL ASTRA 1.6 Si sa ugra-�enom ates� ranom plinskom instalaci-jom, 1994.g., nije registrirana ali potpuno ispravna. Original tvorni�ka boja. info: 099/215-1991

BMW3 318i E36 1992.g., garažiran, nove ljetne na alufelgama, zimske na �eili�nim, šiber, napravljen servis, upit 098 9580 727

PRODAJE SE MANJE TERETNO VOZILO Fiat Doblo1.2 2003.g., reg. do 1/2015., 110tkm, cijena je 15.000 kn, mob. 098/9354-369

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD ka-ravan 2004.g, full oprema,, reg. do 08/2015, napravljen kompletni servis, 3999 eura, info: 098/551-267

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates� ran plin, napravljen veliki servis, ci-jena 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422-821

PRODAJEM OPEL VECTRU 2.0 D 2000.god., 237tkm, automatska klima, reg. do 5/15., 11.500 kn, tel: 098/879-411

PRODA JEM C3 1.4 HDI, pr va reg. 12.10.2005., 1.vl., dizel, mala potrošnja 4lit./100km, klima, servo, el.pod. stakla, centr.dalj. zaklj., crna metalik boja, nove ljetne i zimske gume, redovito servisiran (serv. knjižica), autoradio mp3, maglenke - cijena povoljna. info: 099/704-3756

FORD FIESTA 1.1 37KW B model 1993.g., 5vr., o�uvan, registriran do kraja 8./2015., info: 098/136-1712

FIAT BRAVO 1.4 1997.g., reg. do 9/2015., upita� na mob. 099/671-4758

POLJOPRIVREDA

TRAKTOR STEYR 188, 1961 god. ispravan, sa papirima, prodaje se zajedno sa za-prežnim kolima i jednobrazdnim plugom. Cijena 12.000 kn, samo traktor 10.000 kn. Tel 098 355 207

KUPUJEM TRAKTOR TOMO VINKO-VI� s plugom, frezom i kosilicom. tel. 098/326-672

PRODAJEM MOTORNU KOPA�ICU MTD T/245, novo i nekorišteno, cijena 3.000 kuna, info. 040/337-860 ili 091 732 2898

PRODAJE SE prikolica Kikinda s nadstra-nicama, nije kiper (6.000 kn); prikolica za stoku za (1.200kn); elevator metalni 7m (1.000kn) i luš�ara (1.000kn). Ivanovec, tel: 098 355 207

PRODAJE SE kukuruz i okreta� sijena, tel 098/545-961

PRODAJE SE cirkular s trofaznim motorom za 800kn, info: 098 199 2171, poslije 15 h

PRODAJU SE dva željezna kukuružnjaka od 4,5 i 8 metara , mob. 099/40-45-455

KOSILICA Kawasaki samohodna s moto-rom 6ks, vrlo malo korištena, 3u1 s ko-šarom za skupljanje trave i mal�iranje, odli�na, samo 3.050 kn, te mlin rulja�, krunja� za kukuruz Lifam, kao nov, sa za-š� tnom sklopkom, naran�as� , cijena 300 EUR, info: 01/2923-068

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

PRODAJE SE MODERNO DIZA-JNIRAN I NAMJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prize-mlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari�em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te oto-kom/šankom s barskim stolica-ma, dnevnog boravka i ugradbe-nog regala: prostor za ra�unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava�i dio - bra�ni kre-vet. Gra� s parkirno mjesto i za-jedni�ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

KOPRIVNICA: ku�a od 180m2, popratni objek� još 250 m2, sa 12.923 m2 kvali-tetnog zemljišta (seosko imanje pogodno za farmu) ili seoski turizam, stara�ki dom, p�elarstvo itd. Hitno prodajem za samo 67.000 eura, info: 01/2923-068

PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vi-nogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju�en sav inven-tar! mob. 095 900 6539.

JEDNOSOBNI STAN od 40m2, u Varaždi-nu, namješten, centr. grijanje, balkon, parking itd., cijena .200 kn + režije. info: 099 414 5002

NEDELIŠ�E: prodaje se manja dvojna ku�a visoka prizemnica od 98m2, svi priklju�-ki, centralno grijanje, veliki tavan (mog. preure�enja u dodatni stamb. prostor), podrum, velika oku�nica 750m2 i vrt, use-ljiva, cijena 57.000 eur (za dogovor.) Molim samo ozbiljne ponude na: 099/7969-541.

PRODAJEM 4-SOBNI STAN, etaža, urba-na vila, novo, s garažom, Mihovljan is-pod Šafrana, visoki rohbau, kredit. info: 098/241-559

PRODAJE SE GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica 1326 m2. Ci-jena 23.000 EUR. Mogu�nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na /980-5511

PRODAJE SE GRADILIŠTE u �K, za samo-stoje�u ku�u, Martane, cca 700 m2, mob. 099/277-1330

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJI-ŠTE u Puš�inama preko puta ribnjaka, 2150 m2, po cijeni od 3 EUR/m2. Tel. 098/570-068.

PRODAJEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu povr. 3500 m2 i prešu za grož-�e od 400 lit. Broj 098 967 9904.

�AKOVEC - prodajem gra�evinsku parce-lu za stambenu ku�u kod bolnice novo-otvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane, tel: 091 24 24 143

PRODAJE SE KU�A u Hodošanu za 50.000 eura, EC/G. info na mob 099/687-5085

PRODAJE SE GRA�. ZEMLJIŠTE površi-ne 580 m2 u centru Kuršanca. Mob. 095/1975-104.

V I K EN D I C A “ P o s a v s k i t i p k u � e ” 131/103/84m2, oku�nica 1009m2, po-gled �akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723

PRODAJE SE GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZE-MNICA u Strahonincu (123 m2) s oku�-nicom (600 m2) i pomo�nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU�U u �akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upitati na mob. 098/242-438

PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Za-grebu u Pre�kome, vel. 21 m2, EC/A, par-kirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

PRODAJE SE GRA�EVINSKO ZEMLJIŠTE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

PRODAJE SE NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u �k, Lj. Gaja (kod Lova�kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559

CRIKVENICA, prodajem apartman 40 m2, etažiran, sa svim papirima i energ. cer� -katom A klase, blizu centra, cijena 55.000 eur, mob: 098/186-2192

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, �isto vlasništvo, u mirnom dije-lu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJEM VE�E IMANJE u gornjem di-jelu Me�imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, povr. 2.3h sve jedna parcela, mog. ga je podijeli� u više gra�. parcela. Hitno!!! info: 099 752 8800

�AKOVEC: prodajem gra�. parcelu za stambenu ku�u kod bolnice novootvo-rena ulica i industrijsku parcelu uz zaobi-laznicu Putjane, tel: 091 24 24 14 3

PRODAJE SE OGRA�ENO GRA�. ZEMLJI-ŠTE nadomak gl. ceste u Puš�inama, cije-na 15.000 eur. tel. 042/232-681

MALA SUBOTICA - seosko imanje 1/1 ukupno 1500 �hv, EC/G, pogodno za se-oski turizam ili Dom za starije osobe. info: 098/9267-959

PRODAJE SE KU�A u Podturnu, Mije Ha-snaša br. 8, tel. 347-265 ili 099/637-7765

PRODAJEM KU�U u Lopa� ncu od 110m2, svi priklju�ci, centr. grijanje, podrum, ga-raža, šupa, vrt, vo�njak, EC/F, vel. 1306 �hv, 36.000 eur, info: 098/908-2302

PRODAJEM KU�U u Ma�kovcu od 230m2, sa 5 soba i 3 kupaone, garaža s 2 parkirna mjesta, EC/D, tel. 091/5370-343

PRODAJE SE GRA�. ZEMLJIŠTE u Stra-honincu, ukupne povr. 875m2, povolj-no, za gradnju obiteljske ku�e, info: 098/749-131

PRODAJE SE KU�A u Ma�kovcu, Bana J. Jela�i�a 141, tel. 341-235 ili 343-582

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM U �AKOVCU (strogi cen-tar) lijepu novoure�enu garsonijeru, : 091 24 24 14 3

IZNAJMLJUJE SE komforni DVOSOBAN STAN u Murskom Središ�u, mob. 091 5495 873

IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u �a-kovcu, dvojici studenata ili bra�nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92

IZNAJMLJUJEMO STAN u Zagrebu dva-ma studentima ili studenticama, kod Ciboninog tornja, Trešnjevka, tel: 099 258 5642

IZNAJMLJUJE SE ugostiteljski objekat (bivši Gurman) u Savskoj Vesi, info: 091-14-11-721

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni na-mješteni stan isklju�ivo studen� cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu �k, sve namješteno. info: 091/723-7999

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove

i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava

tlakovca.

Mob: 091/2861-336

www.graditeljstvo-kocijan.hr

d.o.o.

USLUGA RUŠENJA DRVEA

na nedostupnim mjes� ma, mogu� odvoz granja.

Slave� � j.d.o.o., tel. 098/835-606

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

, ,

DOSTAVADOSTAVADOSTAVA

IZAZOV NEKRETNINEAgencija za promet nekretnina

ČAKOVEC, Bana Josipa Jelačića 40

POTRAŽUJEMO -PRODAJEMO

Tel. 040/396-250, 098/749-131

PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i ora-nica 900�hv Sratke (izme�u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090

PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72

PRODAJEM SADNICE paulovnije, br-zorastu�e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720

PRO DA J EM T R A K TO R To r p e d o 45KS s kabinom, kompresorom, registriran, tanjura�e Olt 20 diska, 1-brazdni plug, sija�ica 2-redna, sa-�uvano i povoljno, info: 682-180 ili 098/170-5311

PRODAJE SE motokul� vator (kopa-�ica) Thomos 60cm širine za vrt, te autom. kuka za mali Ursus, a kupuje se stariji traktor do 50KS (po mog. s kabinom), info: 098/190-3753

PRODAJEM MAŠINU za mljevenje jabuke, ba�vu od 400lit. i jednu od 320lit. ovalnu, potpuno novu na staklku, te stari crijep 800kom. info: 098/1868-111

PRODAJE SE TRAKTOR Fiat Agri 9090, 2.vl., tanjura�a 28 diska i 16 diska, prednji utovariva� i 2-redna sija�ica kukuruza Olt. info: 091/517-5821

VINO I GROŽ�E

PRODAJE SE PREŠA za grož�e kapaci-teta 150 lit., tel. 098/461-120

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vino-gorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

PRODA JU SE tri preše za grož�e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

GROŽ�E I MOŠT sorte Laški Rizling 4kn/kg - berba i dostava osigurani, upita� na 098 745 484.

PRODAJE SE GROŽ�E cijep i mošt, grož�e šmarnica, te kvalitetno vi-no c i jep. Kontak t: 0 40/343-557, 098/700-126

PRODAJEM CRVENO VINO ZA BAMBUS i ovogodišnju berbu grož�a, upita� na broj 095 849 3589.

PRODAJEMO prešu za grož�e 100 lit (1.100kn), mulja�u za grož�e (400kn) i kotao za pe�enje rakije 60 lit (1.400 kn). Mob. 098/903-7239

KUPUJE SE 200 kg grož�a-cijep, tel. 098 590 933

PRODAJEM CRNO GROŽ�E na brajda-ma. �akovec, tel. 099/7488-408

PRODAJE SE PREŠA ZA GROŽ�E i sta-klenke za zimnicu, info: 098/370-610

USLUGE

POKLANJA SE MA�KA stara 7mj., jako umiljata i nježna, pogodna za djecu. Dolutala je na terasu, me�u� m gospo-�a uskoro putuje i ne želi je ostavi� . Ako je neko zaintere-siran neka se javi g�i na mob. 098/164-1448, �akovec-Jug

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� �kih jama. Stru�no i povoljno. “Ti-no”, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CEN-TRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO

ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku�i i oko ku�e, nudi usluge doži-votnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo�nih osoba na podru�ju grada �akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doži-votnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352

TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA ZA POMO� U KU�I do 60g., uz mogu�nost stano-vanja, mob. 099/756-0087

TRAŽIM POSAO rušenje drve�a, ure-�enje oku�nice i ostalo po potrebi, mob. 095/8500-849

POZNANSTVA

DE�KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613

PUNO JE PITANJA KAD �ITAŠ PO-RUKU, želiš se javiti, možda bi ti razgovor pomogao. Sama si kao i ja , ud voje je l jepš e! Udov ac , 091/9111-360

NEKRETNINE – PRODAJA

VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO, Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE

DARSTVO I PODRUMARSTVOVINOGRADDARSTVO I PODRU

Najbolje je kada se pije u dvoje

VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane� nec breg, tel: 040 823 023

Muškat žu� Traminac mirišljavi

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u �akovcu, kod teniskih igrališta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578

PRODAJEM DVA NOVA STA-NA od 65 i 70m2, EC/B. info: 098/1866-754

5326. rujna 2014. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

telefon: 091-8988-004

Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati

Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru

Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

993

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATIKupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 �akovec

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

Pribislavec, Dragu� na Lehkeca 17kontakt osoba Barbara Jagec,

mob: 095 614 [email protected]

Ra�un za uplatu donacija: HR0424020061100648383

Matoje mješanac njema�kog ov�ara star oko dvije godine, vrlo pa-metan i nježan, pomalo plah. Udomljuje se kao ku�ni ljubi-mac, boks i lanac ne dolaze u obzir. Kontakt: 091-8988-004.

Divje štene dobermana staro oko 8 mjeseci. Ak� van, veseo, zaigran psi� u idealnoj dobi za rad s njime i puno vježba-nja, u�enja i šetnje. Kontakt: 099-3800-640.

Pontyje terijerac vrlo blage naravi i dobrog srca, traži lijepo ogra-�eno dvorište i ljude koji �e ima� vremena za šetnje i igru. Kontakt: 091-8988-004.

Melodyje samo jedno od pedesetak štenaca o kojima trenutno skrbi naše sklonište. Do�ite ih pogledati, pomozite nam udomiti ih prije zime. Ima ih velikih, malih, �upavih, kratkod-lakih... udomljuju se isklju�ivo kao ku�ni ljubimci. Kontakt: 091-8988-004.

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u �ako-vec, omogu�ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ�e i Ko-toriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:Foto studio Siniša (Mursko Središ�e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba)

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Pepita - stara oko 4 mjeseca, o�i-š�ena od nametnika, cijepljena pro� v zaraznih bolesti, najve�a u leglu, do-minantna i stalno radi red, nau�ena napijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

Pedro - star oko 4 mjeseca, o�iš�en od nametnika, cjepljen pro� v zaraznih boles� , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro�eni su 01.04.2014. godine, o�iš�eni od nametnika, zdravi, umilja� , zaigrani, cijepljeni pro� v zaraznih bole-s� i nau�eni na pijesak.

Udruga “Sklonište dobrote”

PRODAJEMO pe� za centr. grijanje Cen-trometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli�ite dužine); novi crni kanc. stol. Tel. 858-424

P R O D A J E M G R O B N I C U B R O J 0119310010 na gradskom groblju �ako-vec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509

PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve�e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJU SE plinske pe�i Maja 8 (rablje-na) i Lampard (nova), pl. proto�ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM RU�NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncer-tni, u izvrsnom stanju, zva� na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro-tiv tu�e za automobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, info: 098/390-692

PRODAJEMO manju prešu za grož�e na vijak (1.400kn); hrastovu ba�vu od 60lit. (200kn); dva ženska bicikla (350kn/kom) i željeznu gajbu za ze�eve sa 6 predjela i kotilice, hranilice, valovi, lim za �i-š�enje i dr. (2.500kn). info: 390-301 ili 099/674-2919

PRODAJE SE Peugeot skuter, perilica su�a, cafe aparat, stol za stolni tenis, kožna kutna garnitura nova u pola cije-ne, masažna fotelja i spava�a soba. info: 091/970-1929

PRODAJEM masažni stolac za masere (500kn); orbitrek (300kn); vibriraju�i apa-rat s infracrvenim svjetlom za chi masažu (300kn); nova Nokia na preklop (150kn); novi Sony Ericsson slide (150kn); android korišteni 4,3” (200kn); klizaljke br. 33-36 (70kn); novi spy sat s kamerom (350kn); staklena grill pe�nica (399kn); spy nao-cale crne (400kn); nakit doma izra�en (20kn/kom); komplet hrvatske povijes� , ve�.list, 10kom (150kn); komplet svjetske encikl. povijes� 12kom (150), info na tel. 097 7160 597; 385-066

PRODAJEM PUFKALICE, plasti�ne za 100kn, metalne, aerotank 200, vision baterije 130kn, mob. 095 5070 841

PRODAJE SE VE�A KOLI�INA KESTENA 1. klasa, �is� i friške ubrani, cijena 15 kn/kg, oko 30 kg. Mob. 099-4141-732

Prodajem dje�ji kreve� � sa madracem, ogradicom i posteljinom 120x60, radni stol sa ladicama 180x80 (trešnja). Sve u odli�nom stanju. Cijena prema dogovoru. 098 393 159

PRODAJE SE SEF VISOKE SIGURNOSTI, šifra klju�, cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494

PRODAJEM OVOGODIŠNJE DOMA�E ORAHE u ljusci, cijena 14kn/kg, tel: 099 7969 541

PRODAJE SE kosilica s košarom (motor Honda) i perilica su�a. info: 091 970 1929

PRODAJE SE ISUŠIVA� ZRAKA (odvlaživa�) TROTEC za 100 m2 prostora, cijena 1899 kn, mob. 099/40-45-455

PRODAJEM VE�I BROJ ISPRAVNIH GRA-MOFONSKIH PLO�A doma�ih i stranih izvo�a�a (zabavna, narodna i klasi�na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni�ku pisa�u mašinu. Nazva� na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

PRODAJEM GROBNO MJESTO u mje-stu Držimurec-Strelec, s nadgrobnom plo�om i spomenikom, sa strane va-za i svje�njak - cijena 15.000 kn. info: 098/902-9576

PRODAJE SE TROSJED I DVOSJED zajedno. tel. 091/8930-428

PRODAJE SE plinski atmosferski bojler Junkers, ispravan, redovito servisiran, uš�uvan, star 2g., info: 098/914-3423

PRODAJEM GROBNO MJESTO u �akovcu, 3 goblena Viler i kameru 6x8mm. info: 314-094

PRODAJE SE MADRAC Hespo dim. 200x90, malo korišten. info: 091/596-3385

Afrodita - tigrasta mlada ma�ka stara oko godinu dana, cjepljena, o�i-š�ena od svih nametnika, sterilizirana, nau�ena na pijesak, život u ku�i i druge ma�ke.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE, ROZENKOLISE, CRVENE I PLAVE PE-NANTE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli�ne za ku�ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJEM NJEMA�KE OV�ARE odli�nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, o�iš�e-ni od parazita, oba roditelja prisutna, tel. 829-230, 098/944-3339

PRODA JEM DOMA�E GUSKE (cc a 4kg), cijena 50kn/kg (o�iš�ena), mob. 098/9163-783

LABRADOR ženka, crna, stara 5 mj., s rodovnikom, 3xcijepljena i mikro�ipira-na, od izložbeno nagra�ivanih roditelja. mob: 091 38 22 459, www.starfromnord.webs.com

PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penan-te, � grice) može i sa kavezom, ukrasne fazane, patke mandarinke, dijamantne golubi�e i divlje golubove grivnjaše. info 040/641-187 ili 098/912-3938

PRODAJU SE PERZIJSKI MA�I�I - curica boje gar lda, ma�or crno-bjele boje, �i-stokrvne, socijalizirane, nau�eni na život u ku�i. mob. 099-4141-732

PRODAJU SE GAJBE ZA ZE�EVE dim 62x72 cm i izra�ene iz mreže 60 kn/kom, info: 098/199-2171 iza 15h

PRODAJU SE ODOJCI 13kom (10M i 3Ž), upita� na tel. 584-036 ili 098/9585-383

RAZNO

PRODAJEM dje�ju stolicu-hranilicu marke Brevi, uš�uvana (300 kn), dje�ji kinderbet (300 kn), dje�ja autosjedalica (250 kn) i dje�ja autosjedalica-jaje (200 kn). kon-takt 098 299 330.

PRODAJEM NOVI MOBITEL Emporia za 200 kuna. info: 098/903-7239

Bogda d

.o.o., 9.

svibnja

14, Samo

borMB: 17

18231, t

: 01/336

6-037

+18RTL teletext-str.816ANJA 43

Za odjavu pošalji: STOP

sms 886

067 3,6

6 kn/sms

t. 6,82 m.

7,82 kn/min

064/67

-67-67

0-24Ne želim

biti sama, tražim

ozbiljnu vezu!

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU-NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

OBAVIJEST �ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ�u

54 Savjeti 26. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Botulizam

PEDIJATAR SAVJETUJE

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psihologPiše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

Neurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinović

specijalista neurolog,

psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: [email protected]

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Kako dalje? Kako komunicirati s tinejdžerima?

Alkoholizam i radno okruženje

Piše dr. med. Diana Uvodi� - uri�, specijalist školske medicine

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

PIŠE: IGOR ŠEGOVI, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u �akovec

Godine puberteta i rane adolescencije najteže su raz-doblje u životnom razvoju po-jedinca, obilježeno brojnim tjelesnim i psihi�kim promje-nama koje �e od djeteta kroz samo nekoliko godina obli-kovati odraslu osobu. Za ra-zliku od ranijih godina kada postavljamo odgojne temelje i relativno lako utje�emo na ponašanje svog djeteta, s ti-nejdžerima moramo prona�i nove na�ine komunikacije i suradnje. Naš je posao po-mo�i djetetu da odraste u samostalnu i odgovornu odraslu osobu, ali su metode u djetinjstvu i adolescenciji razli�ite, što mnoge roditelje iznenadi i jako zbuni. Mala djeca i tinejdžeri ne odgaja-ju se na jednaki na�in, zbog �ega se mnogi roditelji �ine brojne odgojne pogreške i propuste. Kad djeca postanu tinejdžeri krenu u temeljitu rekonstrukciju, ponekad i dekonstrukciju svoje dje�je osobnosti, preuzimaju inici-jativu u odre�ivanju vlastitih životnih ciljeva i vrijednosti, a njihovi roditelji, koji su do-nedavno bili idoli i vrhunski autoritet, moraju se povu�i u drugi plan. Zato i roditeljska uloga u tinejdžerskim godi-nama treba pro�i kroz tran-sformaciju. Tinejdžeri imaju potrebu za odvajanjem od roditelja, da bi razvili vlastiti identitet i uspostavili neovi-snost žele se donekle od njih distancirati. Trebamo im dati priliku da budu sami sa sobom i da razmišljaju o sebi. Manjak �izi�kog i socijalnog dodira može biti bolan za roditelje, osjetit �e svojevr-sni gubitak one dragocjene bliskosti koju su godinama gradili sa svojim malim dje-tetom. Odolite davanju savje-ta, upadanju u njihovu sobu i poticanju na razgovor, gotovo je sigurno da �e to biti kontra-produktivno. Ne zahtijevajte povjeravanje, nego ga zaslu-

PITANJE: Prije šest mjese-ci iznenada mi je umro suprug. Imam 38 godina i troje malodob-ne djece. Zaposlena sam, ali pla�a mi je dosta mala. Tjelesno sam zdrava osoba, ali oduvijek sam bila psihi�ki osjetljiva i labilna. Nakon smrti supruga moje smet-nje su postale ja�e i postala sam još više nestabilna, nesigurna i povremeno osje�am tjeskobu i depresiju. Preko dana �esto se osje�am umornom i iscrpljenom. Sve poslove obavljam sa smanje-nim elanom i voljom. Djeca sve to primje�uju. Ne znam kako da si pomognem. Osje�am da trebam pomo�, ali kakvu i od koga?

ODGOVOR: Iz svega gore re�enog jasno je da se nalazite u jednom stresnom stanju koje traje tih nekoliko mjeseci. Sve je došlo tako naglo. Našla ste se osamljenom, jako optere-�ena odgojem djece i ostalim, što predstavlja za Vas veliko

Nezaposlenost i siromaš-tvo idu „ruku pod ruku“ jedno s drugim. Imati posao želja je mnogih, mladih i onih stari-jih, a imati zanimljiv, dobro pla�en posao kod mnogih je samo davno sanjani san. Do-ista nemaju svi sre�u dobiti dobar posao u svojoj struci i u svom mjestu stanovanja. U želji da se profesionalno do-kažu i zarade za normalnu egzistenciju, neki su ljudi pri-siljeni prihvatiti posao izvan svog mjesta boravka, odvojiti se od obitelji i raditi „na tere-nu“. Neki su prisiljeni raditi nešto za što nemaju sklonosti, u radnim uvjetima koji znaju biti prili�no optere�uju�i. Sve to znatno podiže razinu stre-sa, a prokušani, stari, doduše, dokazano neu�inkovit, na�in za ublažavanje stresa je pije-nje alkohola.

Postoje poslovi i radna mjesta na kojima su ljudi izlo-ženiji kontaktu s alkoholom pa je odavno poznato da su neka zanimanja visoko rizi�-na za razvoj alkoholizma. Naj-�eš�e spominjana me�u njima su sljede�a zanimanja: kono-bari, radnici u tvornicama alkoholnih pi�a, gra�evinski radnici, estradni umjetnici, veterinari, novinari, itd. Me-�utim, osim vrste zanimanja, radna okolina i mjesto na ko-jem netko radi, tako�er može utjecati i pove�ati rizik.

Odvojenost od obitelji ko-joj su izvrgnuti mnogi teren-ski radnici, u kombinaciji sa uhodanim navikama pijenja alkohola nakon posla, kod jednog dijela njih dovede do razvoja ovisnosti o alkoholu. Razvoj ovisnosti o alkoholu nastane postepeno, a pro-mjene koje se primje�uju na zdravstvenom stanju i po-našanju osobe, �esto dugo ostanu prikrivene ili nepri-mje�ene od strane �lanova uže obitelji. Radnici na tere-nu koji duže izbivaju iz svog doma, �esto budu izloženi i nepravilnoj prehrani. Jede se „brza hrana“ koja je �esto jako za�injena, jako slana i „poziva“ na pijenje alkohola. Sve to po-maže razvoju ošte�enja jetre i drugih dijelova probavnog sustava, kao i drugih dijelo-va tijela i organskih sustava. Živi se „neuredno“, premalo se spava, previše radi, a sve u cilju da se što prije, što više zaradi i tako omogu�i kona�ni povratak ku�i.

Obitelj koja je danima i tjednima željna svojeg �lana, u po�etku nerijetko zatvara o�i pred prvim naznakama javljanja problema s alkoho-lom. Prilike u kojima provode

Botulizam je intoksikacija hranom izazvana egzotoksi-nom bakterije Clostridium bo-tulinum koja je karakterizirana ekstremnom slaboš�u i brzim umaranjem miši�a. C. botuli-num živi u slobodnoj prirodi, u tlu odakle može dospjeti u hranu. Spore mogu u konzervama živež-nih namirnica koje nisu propisno sterilizirane ostati na životu, a mogu prije�i u klostridije koje se u njima množe i stvaraju vrlo otrovan egzotoksin koji je uzrok bolesti. Kuhanje hrane tijekom 10 minuta razara toksin. Sporadi�ni slu�ajevi i manje epidemije botu-lizma nastaju nakon jedenja za-raženoga sušenog mesa (šunke, kobasice i dr.) doma�e proizvod-nje. Dojena�ki botulizam �esto se pripisuje jedenju meda, no postoje vjerojatno i drugi izvori zaraze. Botulizam nastaje nakon jedenja zaražene hrane u kojoj je ve� nastao toksin. Može nastati zaražavanjem rane sporama C. Botulinuma. Botulizam dojen�a-di i idiopatski botulizam u odra-slih nastaje ingestijom spora. Botulinski toksin tipa A je najja�i poznati toksin u prirodi. Kada jednom dosegne sinapse, toksin blokira osloba�anje acetilkolina. Toksin se može transportirati u središnji živ�ani sustav i uzroko-vati ošte�enje vitalnih centara. Inkubacija traje obi�no 12 - 36 sati. Samo u tre�ine bolesnika javljaju se mu�nina, povra�anje i proljev. U ostalih se odmah javlja-ju miši�na slabost, brzo umaranje i kljenuti miši�a, vrtoglavica, gla-vobolja, izrazita suho�a sluznice usta i opstipacija. Prvi znakovi slabosti miši�a o�ituju se obi�-no na miši�ima o�iju, bolesnik vidi nejasno, ima široke zjenice, nastaju dvoslike. Zbog slabosti miši�a ždrijela gutanje i govor su otežani, a pokušaj gutanja dovodi

optere�enje. Po svemu sude�i potrebna vam je stru�na pomo� psihijatra-psihoterapeuta, kako bi mogla dati “van” sve svoje te-gobe i poteško�e, razriješiti ih, i “stati” na svoje noge što prije. Ovo je svakako potrebno prije svega Vašoj djeci koja pate ne samo zbog gubitka oca i Vašeg psihi�kog stanja, nego i zbog Vas. Tijekom psihoterapije u koju mo-rate imati povjerenja “do�i �ete do toga” kako sve negativnosti preokrenuti u pozitivnosti. Vi-djet �ete da Vas o�ekuje još puno lijepih trenutaka u životu.

žite. Gotovo da je pravilo da što manje savjeta dajete, to oni više žele razgovarati. Ali kad to oni traže, a ne kad Va-ma padne na pamet. Dobro je ako poneki savjet uspijete upakirati u razgovor u kojem Vaš tinejdžer ima glavnu ri-je�, a Vi samo argumentira-no sudjelujete. Uvažavanje i odmjerenost mladi naro�ito cijene. Alergi�ni su na naše savjete i predavanja koja im držimo, a još je gore ako vi-�emo i nare�ujemo. Naravno da mi imamo mo� i možemo istjerati svoje, ali cijena nji-hove pokornosti može biti urušavanje, pa i trajni prekid našeg odnosa i komunikaci-je. Obzirom da su u burnom i zbrkanom stanju obilježe-nom brojnim �izi�kim, hor-monalnim i emocionalnim promjenama vrlo su osjetljivi i �itilj im je kratak, što roditelji trebaju poštivati. Koliko god njihove emocije i ponašanje nerazumljive i neugodne bile, na roditeljima je da izbjegnu «emocionalnu zarazu» i zadr-že mir. Jednostavno se treba maknuti od tinejdžera dok je u emocionalnom kaosu i sa-�ekati da bura pro�e, kako bi se moglo nastaviti dalje. Ovo pravilo se može primjenjivati u ve�ini svakodnevnih situa-cija. Tek iznimno ima smisla u�i u fajt i srediti situaciju na neki od na�ina kako ste to �inili s malim djetetom, jer discipliniranje tinejdžera ima dosta speci�i�nosti. �itajte za tjedan dana....

vrijeme zajedno obi�no budu povezane s godišnjim odmo-rima, nekim blagdanima za koje je normalno opuštanje i malo bolja trpeza, a uz to idu i ve�e koli�ine alkohola. Ako se pri tome i pretjera, ispo�etka to nikome ne bude �udno. Me-�utim, potraju li duže godina takve okolnosti, neminovan je razvoj alkoholizma i sve popratne neprilike koje on sa sobom nosi. Zbog ošte�enja zdravlja budu sve �eš�i perio-di izostajanja s posla zbog bo-lovanja, a na žalost, nerijetko se dese i više ili manje ozbiljne ozljede kojima prethodi pre-tjerivanje s alkoholom, ili �ak i rad pod utjecajem alkohola.

Radna okolina tako�er po�ne primje�ivati da se s njihovim kolegom nešto do-ga�a, ali uglavnom se nitko ne osje�a pozvanim rješavati problem; nitko se ne želi mi-ješati i nešto poduzeti, �ak se doga�a da neko vrijeme svog kolegu skrivaju i „pokrivaju“ pred šefovima.

Sve ove okolnosti nepo-voljno utje�u na rješavanje problema. �ak i kad se osoba s razvijenim alkoholizmom odlu�i na traženje pomo�i i pristane na lije�enje, u okolno-stima odvojenosti od obitelji puno je teže organizirati pru-žanje pomo�i i prave podrške koja je neophodna u procesu oporavka alkoholi�ara. Me-�utim, uz puno dobre volje i �vrstu odluku, iako zna biti komplicirano, ništa nije ne-mogu�e provesti. Bitno je da se alkoholi�ar i njegova obitelj na vrijeme suo�e s nastalim problemom i stave njegovo rješavanje na prvo mjesto prioriteta.

Fizi�ko i psihi�ko zdrav-lje, kao i socijalno blagostanje, mogu�i su jedino ako se ovi-snik odlu�i na lije�enje i pri to-me provede sve preporu�ene potrebne postupke i mjere, a potpuna apstinencija od pi-jenja alkoholnih pi�a je prvi i najvažniji korak. Pri tome zna biti od velike važnosti podrš-ka stru�njaka, koja je osim sa-mom alkoholi�aru, potrebna i �lanovima njegove obitelji.

do gušenja i vra�anja hrane kroz nos. Kljenuti miši�a su uvijek si-metri�ne. Obi�no nastane zataje-nje disanja što zahtijeva umjetno disanje. U bolesnika koji prežive bolest oporavak je dug i spor. Botulizam može nastati i ako se rana in�icira sporama C. botuli-numa. Botulizam može nastati i nakon sinusitisa uzrokovanog ušmrkavanjem kokaina. U doje-na�kom botulizmu crijevo je ko-lonizirano sporama C. botulinu-ma. Iz njih germiniraju bakterije koje lu�e toksin što se resorbira i ulazi u krv. Bolest se manifesti-ra opstipacijom, nemogu�noš�u sisanja, slaboš�u i hipotonijom miši�a, pla� postaje slabašan, di-sanje postaje nedostatno tako da zahtijeva mehani�ku ventilaciju, katkada nastupi i nagla smrt. Od specijalne terapije potrebno je što ranije dati trovalentni konj-ski serum. Potrebno je bolesnika hraniti preko nosne sonde, u�i-niti traheotomiju da bi se dišni putovi mogli održavati slobod-nima i ako nastane respiratorna insu�icijencija, primijeniti meha-ni�ku ventilaciju. Prevencija bo-tulizma sastoji se u ispravnom postupanju s hranom, tehnološki dobrom konzerviranju hrane te pregledu konzervirane hrane i bacanju sumnjivih (bombiranih) limenki. Kuhanje hrane tijekom 10 minuta razara toksin.

5526. rujna 2014. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE�IH 7 DANA

Pita profesor povijesti Ivicu: - Što je bilo nakon smrti Napoleona?- Sprovod, profesore.---------------------------------------------------------Ulovio Mujo zlatnu ribicu u Dunavu i ribica mu kaže: - Ako me pustiš, ispunit �u ti tri želje.- Dobro. Neka cijeli Dunav bude od rakije. I želja mu se ispuni. - Neka i cijela Sava bude od rakije. I želja mu se ispuni. - A tre�a želja? - pita ribica.- Pa, daj mi još litru rakije!---------------------------------------------------------_Vra�ara Fati prori�e sudbinu: - Vidim u kartama da �e vam muž uskoro umrijeti.Fata: - To znam i ja, ali me zanima ho�e li biti istrage.---------------------------------------------------------Zašto je plavuša stavila ra�unalo na pod?Da joj ne padne sustav.---------------------------------------------------------Mujo se vra�a ku�i i kaže Fati: - Dobio sam na lutriji!- Koliko?- Oko 100.000 eura.Fata na to dobije sr�ani udar i padne mrtva, a Mujo kaže: - Kad te ide, onda te ide!

VICOTEKA

VREMENSKA SLIKA: U pro-teklih sedam dana mnogi dijelovi Hrvatske su se borili s poplavama. Protekli dani bili su kriti�ni u po-dravskim mjestima blizu rijeke. Vodostaj Drave kod Botova 16. rujna u 10 sati izmjeren je na +578 centimetara, što je samo 4 cm ni-že od najvišeg dosad zabilježenog vodostaja iz 1972. Diljem Kopriv-ni�ko-križeva�ke županije bilo je proglašeno izvanredno stanje, a u nekim op�inama uz Dravu i op�a opasnost. Najugroženija su bila naselja Drnje i Botovo, odakle je evakuirano 80 stanovnika iz rom-skog naselja. Sre�om, vodeni val je prošao i vodostaj Drave u stalnom je opadanju, a ku�e su brzom re-akcijom stanovništva i nadležnih službi obranjene. Stanje se smi-ruje, problema još ima s vodom iz bunara i drugim posljedicama po-plave. Ovo je najve�a poplava koja je zadesila ovaj kraj u posljednjih

MALO POVOLJNIJE

40-ak godina. Na visok vodostaj Drave reagirala su i okolna jezera nastala iskapanjem šljunka, pa ta-ko i ono najve�e – Šoderica. Kiše je ve� svima dosta pa je dobra vijest da �e od petka biti nekoliko ljepših dana. Pripremite topliju odje�u za ve�eri i jutra. Opširnija prognoza u nastavku. Ponedjeljak je bio za-dnji dan ljeta i to kalendarskog. Jesenska ravnodnevnica, odno-sno trenutak kada sun�eve zrake padaju okomito na ekvator, nastu-pila u utorak 23. rujna u 4 sata i 29 minuta. Upravo nam je tada jesen i kalendarski (astronomski) po�e-la, a klimatološki je po�ela još 1.

rujna. Kraj tjedna i po�etak novog, na radost mnogih, obilježit �e sun-ce i umjereno zatopljenje!

VREMENSKA PROGNOZA: U petak djelomi�no sun�ano uz vi-še oblaka krajem dana i u no�i na subotu kad ponegdje može pasti malo kiše. Ujutro je mjestimice mogu�a magla uz minimalnu tem-peraturu izme�u 6 i 9°C, a danju nas o�ekuje ugodna temperatura od 17 do 20 Celzijevih stupnjeva. Vjetar �e biti povremeno umjeren sjevernih smjerova.

Za vikend nas o�ekuje ugod-no i stabilno vrijeme. Trebalo bi biti suho i djelomi�no sun�ano

uz malu do umjerenu naoblaku. Više oblaka u subotnje jutro i pri-jepodne, ponegdje uz malo sitne kišice. U jutarnjim satima mogu-�a je sumaglica ili magla koja se mjestimice može i dulje zadrža-ti. Sredinom dana i popodne više sun�anog vremena. Vjetar ostaje ve�inom slab. Jutra �e i dalje biti prohladna uz minimalnu tem-peraturu zraka od 5 do 9°C, po kotlinama možda i malo nižu, a najviša dnevna lagano �e rasti i o�ekujemo ju izme�u 20 i 22 Cel-zijeva stupnja.

Lijepo vrijeme trebalo bi se nastaviti i u ponedjeljak i utorak. Još �e malo zatopliti, a pojavit �e se i južina. To bi mogao biti predznak promjene koja se vidi sredinom sljede�eg tjedna, ali još nije sigur-no koliko bi bila jaka. Iskoristite ove lijepe dane za sve poslove na otvorenom.

Tamo negdje oko srijede mo-gu�a je manja promjena sa slabom kišom. No, ostat �e ugodno.

Preporu�amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad �e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra�ena 25.9.)

Trenutna peludna situa-cija u Me�imurju vrlo je pro-mjenjiva jer prati promjene atmosferskih uvjeta. Ve�in-ski je prisutna pelud korov-nih biljaka, s uvjerljivom dominacijom ambrozije. Uz nju nalazimo i zrnca koprive, trpuca i lobode. Pelud trava u uzorcima nalazimo spo-radi�no, jer njihova sezona cvatnje samo što nije zavr-šila.

U narednih tjedan dana vremenske prilike biti �e i dalje uglavnom nestabilne, stoga se takva o�ekuje i pe-

ludna situacija. U ve�ini vre-mena koncentracija peludi ambrozije �e biti umjerena. Za vrijeme vjetrovitih te suhih i sun�anih periodima o�ekuje se njen privremeni porast na visoku koncentra-ciju, dok �e za vrijeme pa-dalina i neposredno nakon njih koncentracija biti niska, sa mogu�im periodima bez peludi prisutne u zraku. Pre-kid sezone cvatnje ambrozije o�ekuje s pojavom mraza, uz postupno slabljenje intenzi-teta cvatnje do toga vreme-na.Autor:

MILAN�URI�,

Nedeliš�e

OBILJE-ŽAVANJE

DANA ŠAN-DOROVCA

ORIJEN-TALNA

SLASTICA,RATLUK

POROD-NI�ARI

KORICEZA SPISE

(MN.)

NASLJE-�IVANJEOSOBINA

POPRECIMA

SITNAVIJEST,BILJEŠ-

�ICA

ŠAHISTNIMCOVI�

NAŠPJESNIK,FRANJO

(1847-1912)

PRIPAD-NIK GER-

MANSKOGNARODA UFLANDRIJIELEKTRON.URE�AJI ZALOCIRANJE

RAZNIHOBJEKATA

OSVAJA�,ZAVO-JEVA�

OSTACISRUŠENEGRA�E-

VINE, RAZ-VALINA

NAZIV,NASLOV

PISACCANKAR

ZNANOSTO ANALIZI

KALIJ

NO�NIKLUB

KAZATIPRISTA-LICA GO-LOTINJE;NUDIST

SASTOJAKBILJNOGŠTAVILAZA KOŽU

PLAGIJAT

"JUŽNI"

RASPOZ-NAVATI

U�ESNICEUTRKE

PLIVA�ICABOJADŽI

AUSTRIJA

JEDANRATARSKI

POSAO

GRAD UHOLAN-

DIJI (SIR!)RASTAVNI

VEZNIK

"NARODNAREPUB-LIKA"

ST. SEMIT.NAROD NABLISKOMISTOKU

UPALA UHA

VOJNI�KILOGOR,BIVAK

"RADIJUS"

VIDARRANA

GRANI�NAVELI�INA

KARTAŠ-KA IGRA

PODSTAV-LJATI

VATOM

DRUGA,OSTALA

HALUCINO-GENA DRO-

GA, LSD

UVID USTANJEBROJILA

(MN.)

"TRGOVA�-KA TVRTKA"

VUNENOSELJA�KO

SUKNO

UGLJIK

STARAZEMLJIŠ-

NA MJERA

RIJEKA

IR BEZKRAJA

ALEK-SANDAROD MILJA

USTALJE-NI NA�INŽIVOTAI RADA

SUMPOR

DRVO-DJELSKAALATKA

OPIS PU-TA, ITINE-

RARIJ

ASTATIN

�

PELUDNA�PROGNOZA�ZA�GRAD��AKOVEC�I�OKOLICU�

� DRVE�E� TRAVE� KOROVI��

��

26.�IX.� � � �27.�IX.� � � �28.�IX.� � � �29.�IX.� � � �30.�IX.� � � �1.�X.� � � �2.�X.� � � �

NEMA�PELUDI� Alergijske�tegobe�izostaju

NISKA�KONCENTRACIJA�

Alergijske�tegobe�prisutne�kod�izrazito�osjetljivih�osoba�

UMJERENA�KONCENTRACIJA�

Alergijske�tegobe�prisutne�kod�ve�ine�alergi�nih�osoba�

VISOKA�KONCENTRACIJA�

Alergijske�tegobe�prisutne�kod�svih�alergi�nih�osoba�

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Jeste Miga vidli???

POD VUROM

Što je elektromagnetsko zra�enje i je li štetno? Kakve su posljedice zra�enja na zdravlje? Imamo li bojazan od zra�enja? Najnovija znan-stvena istraživanja donose podatke kako zra�enje iz mobitela i antena uništavaju naš DNK i stvaraju karcinom. Koja je dozvoljena razina zra�enja i na kojoj bi mini-nalnoj udaljenosti od naselja odašilja�i mobilne telefonije trebali biti postavljeni? Što o svemu tome znaju žitelji Me-�imurja, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr,zv)

www.medimurje.info/agmwww.AdriaGUIDE.hr

Međimurje

Prže li odašilja�i

mobilne telefonije

mozak gra�ana?

Nikak to nebrem razmeti kak je agnostik ili kak mi

Me�imorci velimo nezerenuš, Ivo Josipovi� naru�il mešo za naš Spomendan? Kak bi se on op�e zmislil za mešo, a v cirkvo ne hoda i verje kak Božek ne po-stoji? Meša je bila i minulih 22 leti makar je niš�i iz Zagreba to ne iskal, tak da je ne za veruvati da je Ivo iskal mešo, a neje bila v programo. No, mortik je i to istina, mortik precednik Ivek, posle Ludbrega, gde je bil na Sveti nedeli, �istam druga� gle-di na cirkvo i Božeka. V denešje vreme se �uda retko doga�ajo, ali se ipak doga�ajo, pak je Ivek brz�as mel sre�o v Ludbrego. A i naš Božek zna kaj dela. Ali, ak je tak, zakaj je unda zabranil molitvo?

Ivek je naru�il mešo v �akov-co. Jako sam najgerek kak je

to itak napravil? On šteri ne ho-da k meši i ne dela stisko v cir-kvi je naru�il mešo? To vam je isto kak da ja dojdem na Glavni odbor SDP-e i iš�em kaj bodem partijcima držal prodiko!!?

Z druge strane moram re�i kaj je istina: Ivek je prvi agno-

stik (�itaj: nezerenuš) šteri je

ME�U 16 NAJBOLJIH U HRVATSKOM KUPU BEZ NAŠEG PREDSTAVNIKA

Me�imurje propustilo priliku da ugosti Hajduk

MILJENKO PERKO analizira SP u ribolovu udicom na plovak

U borbi za medalje presudili mamci na bazi sira

ZAVRŠILE utrke za ovogodišnje Europsko prvenstvo

Jurica Pavlic sedmi, europski prvak Sajfutdinov

napunil Katoli�koga doma. No, ali neje on to napunil sam. Pomogli so mo branitelji, kak i 1991, leta gda so pomogli jugosoldatima kaj odidejo z Me�imorja, kaj odidejo prek Drave, još i dale i to tak kaj so se nigdar ne vrnuli.

Oni kaj vse nejbole znajo navek se shajajo okoli �akoske grac-

ke vure. Tak je bilo i minuli tjeden. Malo smo pretra�ali i našega me-�imorskoga Spomendena gde je bil i precednik Ivek. Rekli so mi da nikaj ne razmem i da je vse to bilo po onoj staroj pesmi još od naših Zrinskih: U boj, u boj, za novi man-dat moj! Pak zato je i Ivek došel!

Na Spomendnevo v Katoli�ko-mo domoje govoril je, kak se

i šika, matek Posavec, naš me�i-morski župan. Lepo je rekel vsima šteri so bili tam, a i onima šteri so �itali ili �uli, kak je Me�imorje nejmenša, ali nejbolša i nejboga-teša županija, županija marljivih i vrednih ljudi, šteri furt delajo i vse sami morejo. Najte me nikaj �udno gledati, da sam ne bil tam niti ja ne bi znal!

To kaj so politi�ari hitili molitvo vum z programa proslave na-

šega me�imorskoga Spomendne-va na 17. septembra gda smo zadji pod (???) oslobodili Me�imorje od mrskoga neprijatelja je ne resrdi-

lo �akoskoga župnika i me�imor-skoga gvardjana, patra Željkija, nek je on, pred par dni, dopelal pedeset bogoslovi i pet-šest fra-trov tak da so oni vsi skupa, pred zidom z slikami naših poginulih i nestalih branitelja, zmolili za jiv v miro Božjemo brez buke, galame i brez politi�arov. Niš�i jim je ne branil. Dušice branitelov i Lejpa naša so ipak došli na svoje, pak si nek Ivek misli kaj god o�e!

Za 23. obletnico naši me�imor-ski braniteli-avijati�ari dobili

so spomenika na Prislaskomo aedromo i to niti vej� niti meje nego MIG-a 21. Trebamo se vsi-ma zafaliti šteri so pomogli kaj i mi v Me�imorjo imamo svojega reoplana, jerbo takši so nas plaši-li i raketerali pred 23. leti i uspeli smo jim zbe�i i z našaj malaj avijo-nekaj pomo�i kaj smo oslobodili, nejpredi Me�imorje malo, a posle i Lejpo našo. Kak je i župan Matek Posavcov rekel, nejve� je okoli to-ga MIG-a skakal jegov zamjenik, Zoki Vidovi�, a �uda so pomogli braniteli i me�imorski jakši gos-podarstveniki. Dok denemo gla-ve skupa unda smo Me�imorci nejjakši. Tak je bilo i 1991. MIG je tu, ak ste ga ne vidli morete ga videti vsaki den. Naši me�imorski železni meštri so ga dobro zašva-

sali i tak da naš minister obrane Ton�ek Kotromanovi�, šteri je potpisal putnoga naloga MIG-o za Me�imorje, more biti siguren da mo te MIG ne bode opal kak mo je on za Den pobjede. Em, imamo dobre pilote, em, so ga me�imor-ski železni meštri prepustili �rez šake.

Minister Branko Gr�i� je otpi-ral šporcko dvoranu vu Sve-

tomo �ur�o, štera se je delala pre preve� dugo i što zna je li bi bila i denes gotova da so se naši me�i-morski meštri ne prijeli posla i da je na�elnik An�elko ne zel stvari vu svoje roke. Brankec nam je na otvorejo lejpo rekel da bi se za ono milijardo kuni štera je potrošena za šporcko dvorano Arena v Splito mogle naprajti 100 takši dvorani kak je ova pre Jurjo. Pozabil je re�i da bi se za one peneze (nekaj vej� od milijarde), štere so ministri i jivi pomo�niki i zamjeniki, lani potrošili vej� nek so jim sabor-niki, prek državnoga prora�una odobrili, bi se moglo, isto tak, zazi-dati još sto takši dvorani. Da bi mi v Lepoj našoj šparali dok imamo, a ne dok nemamo (kak moja žena) unda bi zazidali tuliko dvorani kaj bi jif meli za izvoz.

Pred nekaj vej� od dva tjedne smo meli priliko zazvediti

kak je �akov�anec Davor�ek zgu-bil familijarnoga mira jerbo mo je �rvek sumnje po�el rovariti o temo kak ga jegova ženica Iren�i-ka vara, kaj bi rekli, kurva se. I tak dugo je ne mel mira dok jo je ne našel z mlajšim, brz�as i mo�ne-šim, Tomekom. I zel je pravicu vu svoje roke, a �istam slu�ajno mo se v rokaj našel pajser. Ne moram vam niti govoriti kak je posle toga zgledal Tomek, a kak jegov auto. Razmem kaj je pajser bil glavni v spominko z Tomekom, ali kaj mo je auto bil kriv? A Iren�iko je pre-sko�il. Najbrž još navek ra�una na jo? No, to je još ne vse kaj se zna pripetiti vu tem no�nim odnoša-jima med ljudima i ženami. Žalil mi se pajdaš Ton�a kak je našel svojo ljubavnico z ljubavnikom, šteri mo je, kak je unda zazvedil, konkureral i kratil vreme jegovoj pajdašici dok je jega �akala. Neje mi nikaj štel re�i kak je to na vse zadje zišlo, ali posle toga vse go-steše Ton�a vi�uvlem na šanko pre Juliki. Nigdar �ovek ne zna gde ga kakša nevola �aka.

Zdavnja je to bilo da sam hodal v pu�ko školo, još v minulom

jezeroletjo, i tam so nas unda vu-�ili (ak se dobro zmislim v tretjem razredo) kak nam voda kruži v priprodi. Nejpredi ide dež�, unda

Ivan Horvat, Totovec - Imali smo mi u Totovcu prije dvije go-dine problem s tim. Ali smo, na sre�u mještana, zasad to riješi-li. Htjeli su odašilja� postaviti u blizini naselja, ali se dogodio bunt stanovnika. Ne znamo kako dugo �e tako ostati, ali se nadamo da ne�e biti novih pokušaja postavljanja odaši-lja�a. Ustrajali smo jer su ljudi bili prestrašeni i strahovali za zdravlje, a posebice za zdravlje djece.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

sveti sonce, para se zdiguvle v zrak i od te pare znova ide dež�. Vse je to lepo i dobro i vse smo to mi lepo razmeli, ali ovo leto je �uda ve� dež�a palo z oblakov nek je ftegnulo pare oditi v zrak. Je li se tu nekaj pošemerilo v pri-rodi, v zrako ili pak so ovi gori prešli na umjetno proizvodnjo dež�a? Najme kaj, kuliko je ovo leto palo prinas dež�a tuliko smo ga ne dobili na leta. Verjem da nam bodo znanstveniki rekli kak je do toga došlo, a jako sam najgerek kam bode itak odišla tua vodo štero smo spumpali (i još navek pumpamo i nosimo) vum z pelnici. Ak bode tua voda pak odišla v zrak unda se dež-�ov ne bodemo tak �letno reši-li. Najbrž bi nam tu �uda mogel pomo�i profesor Baltazar, pak bi prosil kaj bi naš župan, skupa z svojimi suradniki, �im predi odišel do profesora kaj nas dež� i voda ne bi pak, prek no�i, za-lijala.

Na leta je Trnava ne mela vo-do i ve je voda jempot došla,

a kanali so ne nav�eni i �istam je normalno da voda te�e tam gde ima placa. Ak bi to ovoletošjo vodo v Trnavi prera�unali na deset let unda bi dobili da je, �re to vreme, v Trnavi, u prosjeko, bilo vode niti do kolena. To je te prosjek šteri jednima davle, a drugima jemle. Po tomo prosje-ko vam i ja imam deset kvadrati vikendice na moro. Tak so mi bar zra�unali, ali ovi v gruntovnici nikaj ne znajo o tomo.

Mirjana Kocijan, Belica - I odašilja�i mobilne telefonije, kao i sami mobiteli, sigurno su štetni za �ovjekovo zdravlje. �ujemo i �itamo u medijima ka-ko zra�enje iz odašilja�a utje�e na pove�anje broja oboljelih od karcinoma. Možda je ponekad teško razlu�iti sve razloge tih bolesti, jer na to utje�u i stres, prehrana, genetika..., ali sigur-no je da i preveliko zra�enje ima veliki udio u tome. Julija Buconji�, �akovec - Mo-

ram priznati da, iako povreme-no �ujem na TV vijesti ili vidim na portalima vijesti vezane uz negativne utjecaje elektroma-gnetskog zra�enja, nisam do-sad obra�ala preveliku pozor-nost na to. Mladi danas mnogo koriste mobitele koji zra�e, ali se na to gotovo nitko ne osvr-�e. Možda se jedino kod kupnje novih modela mobitela pogle-da koliko zra�e, ali još uvijek su presudnije funkcije.

Andreja Špancer, Lopatinec - �ula sam da je ovih dana bio bunt u Me�imurju, u Hodošanu, vezano uz tu temu. A i ponekad sli�ne vijesti stižu i iz ostalih krajeva Hrvatske. Me�utim, ne zamaram se previše s time. Ionako je sve oko nas zaga�eno, tako da je ve� vrlo teško prona-�i zdravu ekohranu, �isti zrak. Imamo zaga�enje od buke, od sme�a, od kiselih kiša... Ne znam na koji se na�in mogu sva ta zaga�enja umanjiti i riješiti.

Boris Žerjav, �akovec - Mislim da bi se odašilja�i u svakom slu-�aju trebali maknuti iz samih naselja i njihove blizine zbog zra�enja i štetnih posljedica na zdravlje koje ono prouzro�uje. Posebice je to bitno u�initi zbog djece. Mobiteli su nužnost, ali i loša navika ako se previše kori-ste. Dobro je pri kupnji pripaziti da se odaberu modeli koji ma-nje zra�e.

Međimurske novine 993

Documents

Transcript of Međimurske novine 993