Međimurske novine 975

Tek se nazire �arobna brojka od 5000 stanovnika

VIS PROI i Varteks zajedno jurišaju za ve�insko vlasništvo �ateksa

^akovec, PETAK, 23. svibnja 2014.Godina XVIII. Broj 975. Cijena 7 kuna

str. 62www.bister.hr

str. 8

str.

8st

r. 5

str. 11

ME�IMURKE I ME�IMURCI, ME�IMURKE I ME�IMURCI, tvrtke i ustanove pokazali humanost tvrtke i ustanove pokazali humanost i veliko srce za poplavljenu Slavoniju: i veliko srce za poplavljenu Slavoniju:

str. 8

U POMO� U POMO� POHRLILO CIJELO

ME�IMURJE� 1�� Cuvari zelenog Medimurja

Medimurja

Cuvari

MM diizelenog

INTERVJU

Matija Posavec: Naša priroda je brend kakav drugi više nemaju

Siniša Golub:Sacuvajmo medimurske bereke za generacije koje dolaze!

PERIVOJ ZRINSKIH Novo autohtono ruho

cakoveckom parku

�� Spomenik prirode europskog znacaja

PO

SE

BA

N P

RILO

G

PO

SE

BA

N P

RILO

G

na 16 stranana 16 strana

VARAŽDINSKI TEKSTILCI nekad suparnici, a danas saveznici:

GRADONA�ELNIK Stjepan Kova� najavljuje novu

rekonstrukciju Gradske uprave:

Zaposlenici Zaposlenici Grada Grada

moraju bitimoraju biti spremni oti�i spremni oti�i

raditi gdje zatrebaraditi gdje zatreba GORNJI KONCOV�AKGORNJI KONCOV�AK

Zapalio mu Zapalio mu se traktor se traktor tijekom radatijekom rada

PRELOG u utrci s vremenom i prošloš�u:

Slovenci ne mare za naš zašti�eni krajolik i planiraju gradnju

HIDROCENTRALE na Muri?

str.

2-3

str. 4-5

2 Aktualno 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Može li katastrofa poput ove poplave natjerati sve da se po�nu mijenjati?

Vrag odnio šalu iliti reforma Gradske uprave

Teška socijalna situacija pri-tisnula je i Grad �akovec, zbog �ega je došlo do zaokreta u politici Grada. Socijalni problemi i neza-poslenost diktiraju gradske prio-ritete. - Godinu dana smo na vlasti i sada jasno vidimo koje stvari funkcioniraju, a koje ne, što treba promijeniti, koje službe motivirati da budu malo operativnije i dina-mi�nije. Želim da Gradska uprava bude dinami�na i servis gra�ani-ma. Uvodimo e-poslovanje, imamo ve� gotov program. Sada moramo posložiti �akru, jer želim da sve gradske !irme daju rezultate. Ne mogu re�i da ne rade, ali Grad bi trebao od njih imati puno ve�e re-zultate. Država nema novac i treba ga uzeti iz drugih izvora, rekao je izme�u ostalog gradona�elnik �akovca Stjepan Kova�, ocjenju-ju�i stanje u Gradu. Cijeli intervju pro�itajte na str. 4-5.

�etiri tisu�e posjetitelja na ovogodišnjem Urbanovom

Ovogodišnje Urbanovo dose-glo je svoj vrhunac ovu godinu s preko �etiri tisu�e posjetitelja ko-ji su uživali u vrhunskim vinima me�imurskih vinogorja. Vinska arena bila je puna sva tri dana. Na sve�anosti otvorenja ove li-jepe i nadasve korisne priredbe za me�imursko gospodarstvo i turizam dodijeljene su i diplome s 1. me�unarodnog ocjenjivanja vina, dok je u sklopu F e -stivala pušipela održa- n o bezbroj stru�nih predavanja i radi-onica, koje su bile odli�no posje�ene ne samo od strane vinogradara i vinara, nego i posjetitelja. Iako uspjeh Urbanova nitko ne može pore�i, ipak još uvijek postoji prostor za odre�ene pomake. Analizu ovogodišnjih Dana vina u Županiji Zrinskih donosimo na str. 6-7.

Gradnja hidroelektrana, štetnih za ljudstvo i okoliš

U Sloveniji se ovih dana ponovno govori o gradnji hi-droelektrana na rijeci Muri, na kojoj je ve� izgra�en �itav niz hidrocentrala u gornjem toku, ve�inom u Austriji. Me�utim, ekološki aktivisti Slovenije i Hr-vatske smatraju da je premala korist od hidroelektrana u od-nosu na štetu. Pitanje je i kakav bi utjecaj murske hidroelektra-ne imale na projekt “NATURA 2000”. Hidroelektrane mije-njaju mikroklimu i pove�anju vlagu u zraku,

što dovodi do ugroza zdrav-lja gra�ana, naro�ito djece i mla-dih. Stav Me�imurske županije je poznat, nema gradnje hidro-elektrana na Muri, kao i negativan stav ekoloških aktivista, no pri�a, kako se �ini, u Sloveniji ide dalje. Detaljnije na str. 8.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Piše: Dejan [email protected]

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Ana Marija Zadravec iz �akovca odazvala se pozi-vu za pomo� poplavljenima i dvije velike vre�ice odje�e, što za odrasle, a što za djecu, predala u prostorije Crvenog križa �akovec. Majka je dvoje male djece, mla�a ima godinu i �etiri mjeseca, a starije dvije i pol godine. Kao majci tako male djece jako joj je dobro poznato koliko im je potreb-no �esto mijenjati i nabavljati novu odje�u u dobi kad rastu kao gljive poslije kiše. Slike postradalih u poplavi potre-sle su je i zbog toga je sma-trala da mora pomo�i koliko može, jer teško je zamisliti kako je teško nastaviti život kad izgubiš sve i zato svatko treba pomo�i koliko može. Ona je samo jedna od tisu�a Me�imurki i Me�imuraca koji su prvi usko�ili u pomo� stradalima u poplavi u isto�-

ME�IMURKE I ME�IMURCI, tvrtke i ustanove pokazali humanost i veliko

Katastrofalne digle cijelo Me

noj Hrvatskoj, koja je ujedinila našu zemlju.

Nakon što su se prve vijesti o razmjerima poplave u Slavo-niji pojavile u medijima, ve� je u nedjelju zapo�elo brzo organizi-ranje gra�ana za pomo� i u Me-�imurju. No, nitko nije mogao pretpostaviti da �e medijske sli-ke poplava i samoorganiziranje gra�ana putem mreža za dan ili dva postati nešto najljepše i najhumanije što se zadnjih de-setlje�a dogodilo Hrvatskoj.

Osim državnih službi i agen-cija te Hrvatske vojske, najprije su se u nedjelju organizirali Cr-veni križ i veterani Zbora gar-dijskih brigada te poslali apel za pomo�, da bi se akciji ubrzo pridruživalo sve više gra�ana, tvrtki, ustanova i udruga.

Sjajan odaziv gra�anaU Me�imurju se pomo� od

nedjelje sakuplja preko Hrvat-skoga Crvenog križa �akovec i njegovih povjerenika u op�i-

nama i gradovima, odnosno osnovnim školama, te preko Ca-ritasa. Ve� u ponedjeljak krenula je prva pošiljka iz Crvenog križa �akovec za Vinkovce, kombi pun hrane i vode te odje�e. Po-zivani su volonteri i gra�ani da se pridruže akciji. Ubrzo nakon odluke Županijskog stožera u akciju su se uklju�ile sve škole, gradovi i op�ine Me�imurja, dok su vatrogasci zaduženi za dostavu pomo�i iz gradova i op-�ina u sjedište i centralne skla-dište Crvenog križa �akovec.

Gra�ani u prostore Crvenog križa �akovec donose pomo� u vre�icama ili kartonskim kuti-jama, ve� od ponedjeljka zapo-�inju i gužve. Snimili smo tako i najmla�eg donatora, �etve-rogodišnjeg Adrijana Horvata, kojemu je bio prije nekoliko dana ro�endan, i koji je u pro-storije Crvenog križa došao s mamom.

Ravnateljica Crvenog križa �akovec Nada Špoljari� kaže: - Odaziv gra�ana je iznad o�eki-vanja, a posebno me raduje to što se donosi kvalitetna odje�a za postradale, a nakon apela da se pomogne s hranom sve više gra�ana donosi hranu i vodu.

- Srce me boli kad gledam stradale ljude i životinje, vje-rujem da nitko ne može ostati po strani. Ljudi u Domašincu odmah su se odazvali, pozvao sam ih plakatom, a i iz drugih mjesta donosili su hranu u Domašinec kad su vidjeli da je ovdje otvoren punkt me�u prvima. Ve� smo prikupili �e-tiri kombija hrane i odje�e, a ovaj u �etvrtak je peti, sve je to odvezeno u Crveni križ na sortiranje i otpremanje. I dalje prikupljamo pomo�, uklju�ila se i Udruga umirovljenika na razini op�ine i druge. Vjerujem da je tako u svakoj op�ini.

VOLONTER Branko Mezga, Domašinec:

Srce me boli kad gledam jadne ljude i stradale životinje

Branko Mezga: - Ovo je ve� peti kombi pun hrane i odje�e,

u Domašincu su ljudi jako sretni što mogu pomo�i

Mladen Valkaj, predsjednik skupštine Hrvatskoga Crvenog

križa �akovec: - Ne mogu vjerovati koliko je ljudi spremno

pomo�i, akcija pomo�i iznad svih je o�ekivanja

Volonteri Crvenog križa u �akovcu utovaruju hranu i odje�u

u vozila koja kre�u na postradala podru�ja

Me�imurci nisu ni dan sjedili “prekrštenih

ruku” dok su stanovnici poplavljenih podru�ja u isto�noj Slavoniji zapo�eli prolaziti najgore trenutke u njihovim životima. Me-�imurje se zajedno s cije-lom Hrvatskom ujedinilo u trenu u pružanju pomo�i žrtvama poplava. U pone-djeljak rano ujutro, dok se sunce još probijalo kroz oblake najavljuju�i kona�-no proljepšanje vremena i prestanak padalina, volon-teri �akove�koga Crvenog križa krenuli su u veliku akciju koja se brzinom mu-nje proširila diljem našeg kraja.

I mi smo putem našeg on-line medija pokušali

usmjeravati uklju�ivanje u akciju i s ponosom mo-žemo re�i da smo u tome uspjeli jer smo skupili sto-tine povratnih informacija od �itatelja koji su podržali ili pak se izravno uklju�ili na razli�ite na�ine akcije sakupljanja pomo�i po-plavljenima.

Naravno, to je samo po�etak, jer pomo�

�e tek biti potrebna za one koji su ostali preko no�i bez ku�e, bez mogu�no-sti za normalan život. Jer sanacija terena i povratak života u normalu tek sli-jede. Situacija u isto�noj Slavoniji jako je teška, ku-�e i gospodarski objekti danima su pod vodom, pa je ve�ina njih gotovo pa izgubljena za vra�anje u prijašnju situaciju. Puno toga morat �e se srušiti i graditi ispo�etka.

Svježa su sje�anja kako je to bilo u našim Pu-

š�inama, gdje je tako�er voda gotovo poplavila do krova nekoliko ku�a. Posljedice nisu bile tako fatalne zahvaljuju�i br-zom povla�enju vode, ali i tome što se tako�er poka-zala solidarnost na djelu i pomo� onima kojima je to bilo najpotrebnije stigla je odmah kako bi se što prije popravila ošte�enja.

Ono što pak se svi pita-mo nakon nove sto-

ljetne vode, koja se ovaj put dogodila na Savi i još neko-liko drugih rijeka koje te-ku u BiH i Srbiji, jest je li se mogla izbje�i katastrofa? Ili pak nas je ipak kaznila

priroda zbog �ovjekove okrutnosti prema njoj.

U Hrvatskoj mnogi kao glavnog krivca ozna-

�avaju Hrvatske vode, zbog nasipa koji (ni)su sagra�e-ni ne samo na Savi, nego i na drugim našim rijekama. Jesu li nasipi problemati�-ni ili nisu, odnosno mogu li oni uop�e sprije�iti tako veliki vodeni val da ne iza-zove najgore?

Teško je ovako autsaj-derski odgovoriti na

ovo pitanje, ali �injenica je da prave kontrole nad trošenjem novca, ne samo kod te državne tvrtke, ve� i kod mnogih drugih, još uvijek nema onako kako bi trebalo biti. Oni si mogu dopustiti sve ono što si ne samo privatni, ve� i ve�ina zaposlenih u državnim službama koje su ponekad i neopravdano na udaru javnosti - ne mogu priušti-ti. I nije to samo slu�aj kod Hrvatskih voda, ve� i kod svih tvrtki koje nose pri-djev “hrvatske”. Sve te dr-žavne tvrtke jako je teško staviti pod kontrolu.

Svi se moramo mijenjati, ali mnogo toga se u tim

tvrtkama ne mijenja uop-�e, bez obzira tko je na vla-sti. Milijuni i milijuni kuna kod tih tvrtki troše se, a da nema i dalje pravog uvida u što se oni troše.

I to je najve�i problem ove države. Nije problem ho-

�emo li imati dvadeset ili pet županija - regija, nego troškarenje u državnom sektoru u kojem postoje oni koji su u dubokoj hla-dovini, koji ne žele provesti nikakve reforme. Nažalost, te i takve se uop�e ne dira, zašti�eni su od strane poli-ti�kih elita koje se mijenja-ju u tvrtkama od izbora do izbora i rade što ho�e, a ne odgovaraju ni za što.

323. svibnja 2014. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Na�elnik op�ine Nedeliš�e Darko Dania rekao nam je da je Op�ina poduzela sve što je mogla u vezi s dravskim nasi-pom kod Puš�ina, a sad je na Hrvatskim vodama da u�ine svoje.

Prošle godine postoje�i je nasip djelomice saniran, no ve� su se pojavila uleknu�a i depresije u samom nasipu. Nasip svakako treba obnoviti kako se ne bi dogodilo da nas Drava opet iznenadi. Iz Hrvat-skih voda je bilo obe�ano da �e se nasip obnoviti i sanirati ove 2014. godine. O Dravi, nasipu Puš�ine i obrani od poplava brine VGO za Muru i gornju Dravu u Varaždinu, razgova-rali smo s direktorom Leonar-dom Sekovani�em, dipl. Ing., koji nam je rekao: - Do kraja godine sanirat �emo i urediti depresije koje su se pojavile na postoje�em nasipu kod Puš�i-na, sredstva u visini od 1,5 mi-lijuna kuna ve� su osigurana.

Kako je rije� o potpunoj obnovi nasipa, u tijeku je izrada projektne dokumentacije i pla-niranje sredstava u Hrvatskim vodama. Sredstva za potpunu obnovu i proširenje te podi-zanje nasipa bit �e osigurana kroz više godina u Hrvatskim vodama i to je u planu.

Uz podizanje krune nasi-pa, on bi se trebao proširiti, a tu �e biti najviše problema. Ze-mljište je privatno, a za svako proširenje nasipa treba napra-viti otkup zemljišta, što ne�e i�i brzo. Zbog toga se i planira podizanje krune nasipa i pro-širenje nasipa Puš�ine kroz nekoliko godina.

U me�uvremenu dravski nasip kod Puš�ina obilaze ri-bi�i i vatrogasci, koji zamje�u-ju sve više uleknu�a i depre-sija na nasipu, što je znak za uzbunu. Jer, kad Drava pokaže svoju mo�, a to se može dogo-diti ve� ove godine i iznenada, a do sada je bilo sre�e, bit �e prekasno. (J. Šimunko)

KOLIKO SU SIGURNI me�imurski nasipi, pose-bice onaj kod Puš�ina, koji je probila Drava i donijela katastrofu

Novo obe�anje Hrvatskih voda: Sanacija nasipa do kraja godinePotpuna obnova na-sipa kod Puš�ina još �e pri�ekati nekoliko godina. Uz podizanje krune nasipa, on bi se trebao proširiti, a tu �e biti najviše problema. Zemljište je privatno, a za svako proširenje nasipa treba napraviti otkup zemljišta

Mjesto gdje je probijen nasip kod Puš�ina, koji je tom

mjestu donio katastrofalnu poplavu, samo je “zakrpano”

o srce za poplavljenu Slavoniju

posljedice poplave e�imurje na noge

U Me�imurju se pomo� od nedjelje sakuplja preko Crvenog križa �akovec i njegovih povjerenika u op�inama i gradovima, odnosno osnovnim školama, te preko Caritasa. Zbog sjajnog odaziva, sabirno mjesto moralo je biti preseljeno u bivšu vojarnu - prostorije TIC-a

Volontere pak pozivamo po smjenama i koliko je potrebno, da se ne bi stvarale nepotrebne gužve.

U sjedištu Crvenog križa u �akovcu zatekli smo u ponedje-ljak u sortiranju pomo�i djelat-nicu Sanju Goleš, te volontere Alenku Novak, Miroslavu No-vak i Dubravku Ke�keš, dok su voza� Željko Kamenar i volonter Aleksandar Vida�i� kretali na put za Vinkovce.

Pomo� u prijevozu humani-tarne pomo�i ponudilo je više autoprijevoznika tvrtki, ali i po-ljoprivrednika. Tijekom utorka aktivira se i više udruga, dok se gra�ani pozivaju putem radija i televizije. Hrvatski branitelji iz Me�imurja uklju�uju se u

vec Profesionalne vatrogasne postrojbe �akovec.

Za Slavoniju voda, kruh, krumpir,

higijenske potrepštine, deke…

U srijedu su ujutro za Sla-voniju iz �akovca iz sjedišta Crvenog križa krenula �etiri kombija i jedan šleper s prikoli-com punom hrane, vode, odje�e, ali i krumpira, kao i sredstava za higijenu, te s 1.200 kilograma svježe ispe�enog kruha �ako-ve�kih mlinova. Volonterima se ne stignu bilježiti imena, a u jednom momentu prostori Cr-venog križa u �akovcu bili su zatrpani gotovo do tavana.

U gužvi pred sjedištem Cr-venog križa �akovec zamje�uje-mo i �lanove DVD-a Pribislavec i Slakovec, kao i sve više gra�ana, tako Miljenku Pavi� sa supru-gom Zvonkom iz Svetog Jurja na Bregu.

Veliki šleper upu�en iz Do-njeg Kraljevca, OPG-a Blažeka, s voza�em Deanom Medlobijem, uspio je natovariti gotovo svu sortiranu pomo�, a u pomo� brojnim volonterima stiže i

desetak u�enika Prve OŠ �a-kovec.

Ukupne koli�ine otpremlje-ne hrane i odje�e procjenjuju se do srijede na petnaest tona, od �ega deset tona hrane te po-sebno hrane za djecu. Ra�una se da je prvih dana sakupljanja pomo�u u akciju bilo uklju�eno oko 400 volontera, od u�enika i djece do volontera Crvenog kri-ža i branitelja, a taj broj svakim danom raste.

U me�uvremenu je po pre-poruci Županijskog stožera i župana Matije Posavca zapo-�elo sakupljanje pomo� u svim školama Me�imurja, kao i u op�inama i gradovima, dok u nekim sredinama pomo� pri-kuplja i Caritas, tako u Gradu Prelogu, ovisno o tome tko se brže organizirao.

U �etvrtak se iz Crvenog križa �akovec upu�uju dva kombija, ovaj put ne za Vinkov-ce jer su tamo skladišta puna, ve� za Županju i Slavonski Brod, dok kombi Crvenog križa ostaje u �akovcu zbog potrebe mnogih lokalnih prijevoza.

Najve�a pošiljka pomo�i ugroženim podru�jima kre�e danas, u petak, s oko 25 tona po-mo�i iz Me�imurja, od �ega oko pet tona jabuka Agrome�imurja i isto toliko iz PZ-a �akovec, ali i 200 pari cipela tvrtke “MEISO” iz Gori�ana te krumpira i hrane iz op�ine Belica, kao i odje�e. Je-dan kamion pun hrane i odje�e u petak odlazi u Županju direk-tno iz Kotoribe i op�ine Donja Dubrava, odnosno donjome�i-murskih op�ina, a u dogovoru s ravnateljicom Crvenog križa �a-kovec, koja koordinira akciju.

U akciju prikupljanja po-mo�i za postradale krenuo je

i METSS u svojim prodavaoni-cama.

Ukupno je oko pedeset to-na hrane i odje�e ovaj tjedan odvezeno iz Me�imurja u ugro-žena podru�ja Slavonije. Zbor veterana gardijskih brigada, koji je me�u prvima prisko�io u pomo� i odredio koordinatore za svaku županiju uz dostavu pomo�i ve� prvih dana, pripre-ma akciju za sakupljanje bijele tehnike za postradale.

Akcija pomo�i traje i dalje

U Crvenom križu �akovec o�ekuju da �e akcija sakupljanja pomo�i za poplavljene trajati duže vrijeme i na to se pripre-maju. Drugi dio akcije zapo�et �e, kažu, za desetak dana, kad se ljudi po�nu vra�ati, a tada �e najviše trebati sredstava za �i-š�enje, hranu, vodu i drugo.

U pripremi su i radne sku-pine za �iš�enje uz suradnju s ministarstvima.

Župan Matija Posavec odre-dio je da zbog velikog priljeva hrane i obu�e od srijede novi centar za prikupljanje pomo�i bude TIC u bivšoj vojarni u �a-kovcu. Osim toga, Me�imurska županija i javna poduze�a iz Me�imurja donirala su 120.000 kuna. Donatori su Me�imurska županija, Me�imurske vode, Me�imurje plin, Grad �akovec, Ljekarne �akovec te "urkin, Profesionalna vatrogasna jedi-nica �akovec je pak osigurala kombi vozilo za prijevoz pomo-�i do odredišta, a mjesni DVD-i voze pomo� do �akovca. U Cr-venom križu �akovec pomo� se prikuplja od jutra do 20 sati na-ve�er svaki dan, a sabirni centar je u TIC-u – bivšoj vojarni.

akciju sakupljanjem pomo�i, tako ratni veterani 7. gardijske brigade i 54. pješa�ke bojne �akovec iz Gori�ana koji imaju svoju udrugu. Predsjedništvo UDVDR-a Me�imurske županije donosi odluku da svaka op�in-ska podružnica doprinese s 300 kuna, dok se odje�om i hranom pomože individualno prema mjestu boravka. U Crvenom križu �akovec pomo� se priku-plja od jutra do 20 sati nave�er svaki dan.

U utorak su za stradala po-dru�ja Slavonije iz �akovca od-vezena dva kombija puna hrane i svega onoga što je potrebno kombijima Crvenog križa �ako-

Do petka je kod nas skupljeno više od pedeset tona pomo�i

DonacijeDonacije se mogu

uputiti:- u p l a t a m a n a

broj ra�una IBAN: HR 6923400091511555516, poziv na broj 08*

- pozivom na donator-ski telefonski broj 060 90 11 (6,25 kn, PDV uklju-�en)

- on-line donacijama na internetskim stranica-ma Hrvatskoga Crvenog križa

Svi volonteri koji žele pomo�i svojim radom i odla-skom na poplavljena podru�-ja mogu se javiti na kontakt 095/230-0652, Varaždin, ili pak koordinatoru za Me-�imursku županiju na broj 098/777-076. Za podru�je sjeverne Hrvatske odlazak u Slavoniju organizira se preko Udruge veterana “Puma” iz Varaždina.

To�an dan odlaska još nije poznat, što ovisi o odluci Mini-starstava i Kriznog stožera na terenu. Potrebna oprema za

odlazak na teren je: rezervna odje�a, �izme (gumene), radne rukavice (gumene) i pribor za osobnu higijenu. Javiti se mo-gu svi koji se smatraju radno sposobnima, bez obzira jesu li pripadnici bili branitelji ili ne te svi zainteresirani gra�ani.

Više mladih ljudi iz našeg kraja ve� se javilo za odlazak, no nekima je i samo �ekanje predugo. Tako su mladi iz Ma-log Mihaljevca, kojima se žuri u Slavoniju, najavili da �e po-kušati oti�i sa skupinom Bad Blue Boysa iz Zagreba.

Okupljaju se dobrovoljci za odlazak na teren

Nada Špoljari�, ravnateljica Hr-vatskoga Crvenog križa �akovec: - Akcija traje od nedjelje, odaziv gra�ana je izvanredan i jako velik, toga nije bilo dvadesetak godina. Volontere pozivamo u smjenama

kako se ne bi stvarale gužve

Zatrpani prostori Crvenog križa u �akovcu

Na postradalo podru�je ne može se bez papira i oznake Crvenog križa

Utovar šlepera u srijedu, volonterka jedva

drži paket s brašnom od trideset kilograma

U�enici I. OŠ �akovec u akciji zajedno s volonterima

U �etvrtak ujutro �akove�ki mlinovi poslali su preko Crvenog križa kamion s 1.200 kilograma kruha u sela oko Županje

Ana Marija Zadravec: - Svim

srcem suosje�am s poplavljenima

4 Aktualno 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI�

Teška socijalna situacija pri-tisnula je i Grad �akovec, zbog �ega je došlo do zaokreta u po-litici Grada. Socijalni problemi i nezaposlenost diktiraju grad-ske prioritete. Sve je više ljudi i u �akovcu koji su u bezizlaznoj situaciji, žive�i na kapaljku od jednokratnih socijalnih pomo�i Grada. Što Grad poduzima da se iza�e iz te situacije, razgovarali smo sa Stjepanom Kova�om, gra-dona�elnikom �akovca, nedugo nakon što je na zadnjoj sjednici Gradskog vije�a splasnulo me�u-sobno uobi�ajeno optuživanje, a razgovori krenuli u pravcu kako poduzetnicima olakšati otvara-nje radnih mjesta u �akovcu. To je jedini zdravi na�in rješavanja socijalnih problema.

- Grad se kao nikada do sada suo�ava s nevjerojatno teškom situacijom da mora odlu�ivati što s ljudima u socijalnim sta-novima koji ni povlaštene naja-mnine ne mogu namirivati Gra-du, nego su im se dugovi prema Gradu po tom osnovu popeli na 17 tisu�a ili �ak preko 20 tisu�a kuna. Grad se nalazi u apsurdnoj situaciji da bi im morao prisilno naplatiti dugovanje, pitanje je od �ega, kad se ti isti ljudi, s druge strane, radi preživljavanja Gradu obra�aju i za jednokratnu soci-jalnu pomo�. I kako da takvim obiteljima s više školske djece koja su željna svega, a u ku�i nedostaje osnovnih živežnih namirnica, odbijem pomo�, pita se gradona�elnik Kova�.

Prijašnje regule koje Grad obvezuju na odre�ena pravila, a koja kontrolira državna revizija, novo siromaštvo naprosto ruši pred sobom. Striktnim poštiva-njem tih pravila Grad bi dugove svojih dužnika trebao naplatiti ili ih prakti�ki pretvoriti u besku�-nike. Ali život pravila mijenja, pa �e i Gradsko vije�e uskoro mora-ti prihvatiti stvarnost i odlu�iti zamrznuti dugove za najam so-cijalnih stanova ili ih naprosto otpisati.

To gradsko siromaštvo koje je za sada dosta prikriveno, jer ga se ljudi srame, polako je po-�elo pucati po šavovima, jer se klasi�nim socijalnim slu�ajevi-

Vrag jesvojskirješav

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

Ne trebamo se sramiti siromaštva koje nismo skriviliNe trebamo se sramiti siromaštva koje nismo skriviliGdje je zaista granica osobne

odgovornosti i mora li se gra�anin sramiti zbog toga što je ostao bez posla i prihoda te time postao financijski nesposoban i socijalno ugrožen? Tako dugo dok se gra�ani budu pristajali sramiti svoje pozicije na koju ni-su mogli utjecati, politi�ki sustav se ne�e mijenjati.

Gra�ani se pak suprotno svemu i dalje radije gr�e-

vito drže svoga dobrog glasa, nego suo�avanja s realnoš�u. To je dokazalo i izbjegavanje i ignoriranje ovotjedne tribine u organizaciji Udruge ‘Dosta je’ i Živog zida iz Zagreba, na koju su upravo pozvali gra�ane da bi ih potaknuli na aktivizam i pro-mjenu stanja. Živi zid je poznat po tome da je uspješno sprije�io desetke deložacija, ali i u prazne stanove smjestio desetke obitelji

izba�enih na ulicu. Prema nekim podacima, a do to�nih i cjelovi-tih je gotovo nemogu�e do�i, jer nisu transparentni, Me�imurje prednja�i po broju ovrha gra�a-na, �ime im posljedi�no prijete i deložacije. �ovjek bi zbog toga na prvu pomislio da �e gra�ani pohrliti na takvu vrstu tribine, barem kako bi izrazili nezado-voljstvo stanjem.

Me�utim, sakupila se tek ša�i-ca. Nešto je gnjilo u sustavu

u kojem je preko 300.000 gra�a-na Hrvatske u blokadi, pri �emu taj broj i raste. Samo je lani ovrše-no 6.773 domova, a da ih je 2006. godine bilo “tek” 319. Ekonomska situacija u me�uvremenu nije postala bolja, što �e tek pokazati kad isplivaju ovrhe pokrenute u godinama kad je kriza bila u pu-nom jeku. Pravimo se kao da se to nas ne ti�e i da se nama to ne

može dogoditi. Udruga koja je na tribini pokušala ljudima objasni-ti zašto sve više gra�ana i firmi završava u dužni�kom ropstvu istovremeno je organizirala i pri-kupljanje pomo�i za poplavljene u Slavoniji. Odaziv na tu akciju ove Udruge bio je višestruko ve-�i nego odaziv na tribinu, na kojoj je tek bila ša�ica ljudi, manje nego prstiju na obje ruke.

Iz toga bi se mogao ste�i pogre-šan dojam da ljudi ovdje žive

bez briga o ovrhama i deložaci-jama. Me�utim, tome nije tako. Dva dana kasnije razgovarala sam s gradona�elnikom �akovca, na �iju se adresu obra�aju mno-gi o�ajnici upravo jer su se zbog dugova ili gubitka prihoda našli u bezizlaznoj situaciji pa traže financijsku pomo�.

Ostali su bez posla, zapali u o�ajanje, razboljeli se. Treba

pla�ati režije, školovati djecu, otpla�ivati kredite i kad se sve te obveze sru�e na �ovjeka koji je ostao bez prihoda preostaju mu samo dvije opcije: da skon�a sam sa sobom ili potraži pomo�. Mnogi, sre�om, ipak odaberu ovo drugo.

Nema u toj o�ajnoj pri�i sa-mo sirotinje i radnika koji

su otpušteni pa su ostali bez pla�a, s dugovima i režijama. U toj hrvatskoj, pa i našoj lokalnoj pri�i ima svih slojeva i onih koji su nekada bili u sigurnim držav-nim službama, pa �ak i manjih i ve�ih tajkuna �ije su nekretnine nakon propalih poslova progu-tale banke. Banke su postale ap-solutni gospodari života. Kredit se mora platiti, pa makar dužnik bio smrtno bolestan. Nema veze ako vi umrete, naslijedit �e ga va-ši nasljednici. Banke se ne ti�e što

ste vi ostali bez posla preko no�i. To je samo vaš, a ne i njihov rizik. Teško je znati postoje li za banku izvanredne okolnosti u ljudskom smislu rije�i.

Stisne mi se srce pri pomisli kako �e sada banke tretirati

sve one poplavljene ljudi koji su ostali bez imovine, a krediti im pri tome nisu završili u vodenoj bujici?

Zastrašuju�e je što je sustav, država koja bi trebali brinu-

ti o svojim gra�anima, potpuno indi#erentan prema problemima gra�ana, a u potpunosti se poda-ni�ki odnosi prema bankarskom sektoru.

Crni scenariji govore o tome da �emo imati sve više sabla-

sno praznih zgrada, možda �ak i �itave gradove s jedne strane i �itave obitelji besku�nika s druge strane. Možda �e u budu�nosti

�ak biti prisiljeni pla�ati placa-rinu za spavanje na plo�niku ispred svoje ku�e!!! Nije istina da vlade ne mogu sprije�iti taj scenarij, tim više što su gra-�ani skupo iz svog nov�anika platili sanaciju financijskog sektora i sve njihove zlatne padobrane i pohlepne bonuse koji su nas sve skupa doveli pred ovu provaliju, koja �e nas zajedno povu�i u sebe.

U svim �lanicama Eu-ropske unije, njih 28, pred-stoje�u nedjelju 25. svibnja biraju se zastupnici u Eu-ropski parlament. Za Hrvat-sku to su prvi redovni izbo-ri za Europski parlament. Lani smo zastupnike birali samo zato jer smo polovi-com godine ušli u EU.

Birališta se otvaraju u 7 sati, a zatvaraju u 19 sati. Birat �e se na svim uobi�aje-nim mjestima kao i na svim dosadašnjim izborima, izu-zev u Svetom Urbanu, gdje je došlo do promjene zbog mani#estacije Urbanova. Dakle, glasovat �e se na 153 bira�ka mjesta.

Bira�i �e mo�i birati izme�u 25 listi. Na svakoj listi nalazi se 11 kandidata. Bira�i moraju zaokružiti broj liste za koju glasuju. Uz to, bira�i mogu i izabrati kandidata s te liste kojeg pre#eriraju. To zna�i da u EU parlament odlaze oni kandidati s odabrane liste kojima su bira�i dali najviše glasova.

Bira�i mogu zaokruži-ti samo jednu listu i samo sa zaokružene liste jednog kandidata kako bi dobio nji-hov pre#erencijalni glas.

U Me�imurskoj županiji na izvodu popisa bira�a ima 95.912 bira�a s važe�im osobnim iskaznicama. Svi oni koji se zbog nevaže�ih iskaznica nisu našli na izvo-du mogu glasovati uz plavu

potvrdu nadležnog tijela Državne uprave. Na bira�-ko mjesto na glasovanje ne zaboraviti ponijeti važe�u osobnu iskaznicu. Osim s osobnom iskaznicom, mo-žete glasovati i s drugom važe�om ispravom na kojoj je vaša #otografija, primjeri-ce, putovnicom.

Na ovim izborima prvi izborni rezultati ne�e biti poznati tako brzo kao na prethodnim izborima, ne-go tek iza 23 sata. Ovi izbori održavaju se u svih 28 �lani-ca EU-a i prvi izborni rezul-tati mogu se objavljivati tek kad i u zadnjoj zemlji �lanici birališta budu zatvorena, a to je u Italiji, gdje �e birališta biti otvorena do 23 sata. U svakom slu�aju, ishod izbo-ra u Hrvatskoj bit �e poznat ve� tijekom no�i s nedjelje na ponedjeljak.

Izlazak na prošlogodiš-nje izbore za EU parlament, na koje smo izašli jer smo polovicom godine ušli u EU, bio je slab. Odazvalo se tek oko 20 posto bira�a. Sada s ostalim �lanicama izlazi-mo na redovne izbore i bi-ramo svoje zastupnike koji �e s istovrsnim politi�kim grupacijama iz ostalih �la-nica zemalja EU-a odrediti budu�i smjer u kojem �e se razvijati EU. Zbog toga ne propustite priliku, ve� svo-jim glasom i vi pokažite u kojem smjeru želite da ide ujedinjena Europa. (BMO)

NE ZABORAVITE - u nedjelju su izbori za EU parlament

Svojim glasom dajte do znanja u kojem smjeru želite da ide EU

TEŠKA SOCIJALNA situacija

• Najavljujete rekon-strukciju Gradske uprave, o�ekujete kvalitetniji do-prinos �akre u povla�enju sredstava EU fondova. Što �ete zapravo poduzeti?

- Godinu dana smo na vlasti i sada jasno vidimo koje stvari #unkcioniraju, a koje ne, što treba promijeniti, koje službe motivirati da budu malo ope-rativnije i dinami�nije, da da-ju maksimum, jer neki daju, a neki ne daju. Želim da Gradska uprava bude dinami�na i ser-vis gra�anima. Mi smo tu zbog gra�ana, a ne gra�ani zbog nas. Uvodimo e-poslovanje, ima-mo ve� gotov program, �ime bi produktivnost minimalno porasla 20 posto, zato jer �e se

vidjeti gdje, što i zašto stoji i nit-ko ne�e mo�i muljati. Za svaki dokument �e se to�no u sekun-du znati gdje je i zašto stoji.

Zakonski gradona�elnik može službenike rasporediti po svim gradskim ustanova-ma i poduze�ima. Mogu biti na raspolaganju gdje zatreba, jer su sve firme u stopostotnom vlasništvu Grada �akovca.

Sada moramo posložiti �akru, jer želim da sve grad-ske firme daju rezultate. �akru dotiramo s 250 do 300 tisu�a kuna godišnje. Za taj novac mogli bi zaposliti tri djelatnika koji bi radili samo na povla�e-nju sredstava iz #ondova bez dodatnih troškova, kao što je prostor i drugo. Najbolje bi bi-

lo da imamo prostorne uvjete, da je i �akra pod istim krovom u Gradskoj upravi da dnevno mogu pokucati na njihova vra-ta i vidjeti što se i kako radi, da imam dnevni brifing. Sada imamo situaciju da ja kao gra-dona�elnik njima šaljem sve mailove koje dobivam za #on-dove. Umjesto da ja filam njih in#ormacijama, oni bi trebali fi-lati mene, jer sam ja kao grado-na�elnik zadužen za sve, a oni samo za #ondove. Ne mogu re�i da ne rade, ali Grad bi trebao od njih imati puno ve�e rezultate. Država nema novac i treba ga uzeti iz drugih izvora. Ako neki službenik preko #ondova done-se u Grad milijun kuna, tada se on i te kako isplatio.

Stjepan Kova�, gradona�elnik: - U bezizlaznim situacijama ljudi traže jednokratne pomo�i od Grada i pod prijetnjama da �e se, ako je ne dobiju, lišiti života. To su stvarni problemi Grada koji dnevno kucaju

na naša vrata, traže�i pomo� zajednice ma po�elo pridruživati novo. Pove�ava se broj ljudi izloženih ovrhama i deložacijama, zbog gubitka posla i dugova. I takvi u bezizlaznim situacijama traže jednokratne pomo�i od Grada i pod prijetnjama da �e se lišiti života jer su pred gubitkom sta-na, izbacivanja iz ku�e, ne mogu dijete poslati u školu jer nemaju za užinu, bolesni su, nezaposle-ni, o�ajni. To su stvarni proble-

mi Grada koji dnevno kucaju na gradona�elnikova vrata, traže�i pomo� zajednice.

- Grad �akovec pokušava ublažiti situaciju kroz razne vrste pomo�i. Za podmirenje troškova stanovanja pomo� od Grada primaju 164 samca i 168 obitelji, ukupno njih 322. Do kraja travnja ove godine za to je Grad izdvojio 121.530,83 kune. Još 604.385,38 kuna nov-

�ane pomo�i do kraja travnja ove godine izdvojeno je za razne druge vrste pomo�i: roditeljima za predškolski odgoj, kroz do-datne potpore za predškolski odgoj, sufinanciranje prehrane u osnovnim školama, jednokratnu pomo� socijalno ugroženim oso-bama, dar roditeljima za ro�enje djeteta, sufinanciranje pu�ke kuhinje i ostale socijalne pomo-�i. Samo usluge pu�ke kuhinje u �akovcu koristi 60 korisnika.

Gradona�elnik Stjepan Ko-va� kaže da ga žaloste predu-ga�ke procedure za odobravanje

GRADONA�ELNIK najavljuje rekonstrukciju Gradske uprave, s ciljem još bolje operativnosti

�AKRA treba povu�i više novca za Grad, uvodimo e-poslovanje

523. svibnja 2014. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

e odnio šalu, treba se okrenuti ulaga�ima i vanju narasle socijale

Ne trebamo se sramiti siromaštva koje nismo skrivili

svim žiteljima Međimurja čestitamo

Gradonačelnik i Gradsko Vijeće

Dan grada Čakovca

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI�

Hr vat sk a gospodarsk a stvarnost puna je apsurdnih i nerazumljivih situacija. Jedna od tih zagonetki je da Varteks, koji je zbog poslovne agonije završio u predste�ajnoj nagodbi i koji i na-dalje gomila gubitke u poslovanju, unato� tome namjerava preuzeti �akove�ki �ateks. Prije nepuna dva mjeseca u vlasništvo �ateksa ušao je VIS PROI, koji je na dražbi kupio dionice MT�-a �araparije, koja je završila u ste�aju. VIS PROI i Varteks tada su se me�usobno nadmetali za ulazak u �ateks. Ulazak u tu �akove�ku tvrtku zanimljiv je zbog proizvodnje specijalnih tkanina za izradu uni-formi za vojsku i policiju. Ste�ajni upravitelj MT�-a Tvornice �arapa prodavao je paket od 82.973 ot-pla�enih dionica �ateksa, odno-sno 33-postotni udio u �ateksu po po�etnoj cijeni od 35 kuna. Na dražbi je dionice uspio izlicitirati VIS PROI u vlasništvu varaždin-skog poduzetnika Davora Patafte, koji je ponudio više, 44 kune po dionici, no svima je bio iznena�e-nje drugi ponu�a� - nekadašnji varaždinski tekstilni div “Var-teks”, tek izašao iz predste�ajne nagodbe. Pa je Varteks najavljivao i žalbu na pravovaljanost kupnje, zbog toga što je VIS PROI uplatio jam�evinu nakon roka navedenog u natje�aju.

Ste�ajni upravitelj Želimir Uršulin u tome nije vidio ništa sporno, jer prodaju nije provodio sud, nego vlasnik, MT� Tvornica �arapa. U prodaji je bilo važno sa-mo to tko da više, a VIS PROI po-nudio je na dražbi više: 44 kune po dionici, kunu više od Varteksa po dionici.

No, igra tu nije završena. Doju�erašnji suparnici za dioni-ce �ateksa pokazali su novo lice. VIS PROI je u me�uvremenu pola udjela u svojoj !irmi prodao Var-teksu, tako da su isprepleli vla-

sništvo i sada zajedno jurišaju na otkup dionica �ateksa koje su u pretežitom vlasništvu malih dio-ni�ara koji su do sada konstantno odolijevali preuzimanju �ateksa.

�ateks je zanimljiv i VIS-u i Varteksu zbog proizvodnje speci-jalnih tkanina za vojne i policijske odore. Varteks je kroz zajednicu ponu�a�a u poslu s �ateksom i odgovara mu objedinjavanje pro-izvodnje tkanina i šivanja unifor-mi u jednu cjelinu.

Ne zaboravimo da su još 2011. godine direktori uprava Varteksa i �ateksa Zoran Koš�ec i pokojni Damir Vitez, koji je u �ateks do-šao iz Varteksova sustava, sklopili ugovor o strateškom savezu.

Tada su za javnost poru�ili da sporazum ima za cilj pove-zivanje primarne proizvodnje i stvaranje partnerskog odnosa dviju kompanija, sa svrhom zajed-ni�kog nastupanja na doma�em i stranom tržištu, u cilju o�uvanja radnih mjesta te ja�anja suradnje dviju najve�ih tekstilnih kompa-nija u Hrvatskoj za konkurentan nastup na tržištu i u postupcima javne nabave. Sklapanje ugovora �ateksa s Varteksom nemalo je iznenadilo me�imursku javnost, s obzirom na to da su Varaždinci tada bili u neusporedivo ve�im poslovnim teško�ama od �ateksa. Pokojni Damir Vitez nakon toga strateškog povezivanja �ateksa i Varteksa kazao je: - Strateški savez nema nikakve veze ni s vlasni�kom strukturom ni dioni-cama Varteksa ili �ateksa. Nema nikakve veze ni s poslovanjem, !i-nancijama, gubicima, ni sa svime ovime što se doga�a u Varteksu. Me�utim, vrijeme je pokazalo da je imalo i da su me�imurski tek-stilni divovi pokopani, a iza varaž-dinskih ipak stoje odre�eni lobiji koji ne daju da varaždinski tekstil-ci unato� svim gubicima nestanu s tržišta, �ak naprotiv, ne odustaju ni od preuzimanja �ateksa, pa makar to iscrpljivanje potrajalo i malo duže.

VARAŽDINSKI TEKSTILCI žele preuzeti �ateks

Doju�erašnji suparnici VIS PROI i Varteks sada saveznici

Ivanovec bi u naredne dvije do tri godine trebao dobiti uz osnovnu školu i sportsku dvoranu. Grad je odlu�io pokrenuti njezinu izgradnju. Dozvola za iz-gradnju škole je izdana, a školu �e, prema procjena-ma, koštati oko 10 milijuna kuna. Ove godine Grad �e izdvojiti 1,1 milijun kuna, što je dostatno za temelje dvorane. Od tih 1,1 milijun kuna 500.000 kuna Grad �e izdvojiti iz vlastitih pri-hoda, a 600.000 kuna iz decentraliziranih sredsta-va. No takvom dinamikom izdvajanja sredstva dvora-na bi se gradila deset godi-na, što nije smisleno. Zbog toga su u Gradu �akovcu

razra�ene �etiri varijante kako osigurati sredstva za brži i smisleniji dovršetak izgradnje dvorane.

Nadaju se da �e jedna od �etiri razra�ene solu-cije upaliti, a dvorana biti završena u smislenom ro-ku do tri godine. Sredstava �e se pokušati osigurati uz pomo� Ministarstva pro-svjete, regionalnog razvo-ja uklju�uju�i apliciranje na EU fondove, agencije za javno-privatno partner-stvo ili uz pomo� HBOR-a na kredit. Gradsko vije�e �akovec prihvatilo je od-luku da se u�e u izgrad-nju sportske dvorane u �akovcu na predloženi na�in.

a mijenja politiku �akovca

socijalnih pomo�i. Primjerice, odobravanje jednokratnih soci-jalnih pomo�i ide preko komisi-je, a dok se ona sazove i sastane, pro�e vrijeme, a ljudima novac treba sada i odmah. Njima sto kuna zna�i ho�e li danas kupiti kruh ili ne. To su ljudski životi, djeca, ne možeš pored toga pro�i i okrenuti glavu. To su gra�ani Grada �akovca, ja sam njihov gradona�elnik kao i svakome drugome, kako onima koji imaju novac, tako i onima koji nemaju, kaže Stjepan Kova�.

* Što Grad ima na raspo-laganju kako bi pomogao tim ljudima?

- Jednokratne pomo�i u izno-su do 3.500 kuna, što je �esto kap u moru potreba tih ljudi. S druge strane, ima ljudi koji su naprosto navikli zbog životnih okolnosti u kojima su se našli uzimati po-mo� gdje god stignu, pa se poku-šava tome dosko�iti stvaranjem jedinstvenog registra na razini županije radi kontrole izdvaja-nja jednokratnih pomo�i.

Uz to, zbog pogoršanja soci-jalnog stanja, u �akovcu se jav-ljaju ljudi za pomo� i iz drugih gradova i županija. Traže pomo� za lijekove koji su skupi pa mole okolo gradona�elnike i skuplja-ju novac, traže�i suosje�anje i u našoj sredini. Ali Grad �akovec je prvenstveno usmjeren na po-maganje svojim gra�anima. Tre-nutno se kao velik problem javlja nedostatak stanova. Grad �ako-vec ima u svom vlasništvu 106 stanova i svi su puni. Nema više nama slobodnih stanova, zbog �ega se razmišlja o izgradnji no-vih stanova za socijalu. Postavlja se pitanje gdje, jer stvaranje ge-ta za socijalu stvara samo nove probleme u budu�nosti. Zbog toga se razmatra varijanta da se stanovi urede po mjesnim odbo-

rima u tamošnjim domovima s po 4 do 6 stanova. Razmišlja se o nekoliko lokacija, kao i o na�inu kako zatvoriti !inancijsku kon-strukciju, uz mogu�nost korište-nja socijalnih fondova EU-a koji se otvaraju 2015. godine No, za ja�e korištenje EU fondova tre-ba kvalitetnije posložiti �akru i Gradsku upravu.

* Jedini izlaz za rješavanje socijale je novo zapošljavanje, kakva je situacija oko ulaga-nja?

- I ju�er je bio u Gradu jedan poduzetnik zainteresiran za parcelu u zoni Martane. Svaka prodaja zemljišta prouzrokuje gradnju na tom podru�ju i zapo-šljavanje, a mi želimo stvaranje pozitivne klime za gradnju u �akovcu.

Došao sam iz poduzetni�kog miljea i znam kako je ljudima u tom miljeu. Maksimalno �u im i�i na ruku i otvoren sam za sva-ki vid suradnje jer ti ljudi stva-raju nova radna mjesta. Time smanjujemo socijalu i kroz rad-na mjesta osiguravamo životnu egzistenciju.

Planiramo za sjednicu Grad-skog vije�a u srpnju razraditi modalitete kako bi maksimalno smanjili komunalne doprinose barem za 50 posto za proizvod-ne djelatnosti i vidjeti koje im još pogodnosti možemo dati samo da ih potaknemo na otvaranje novih radnih mjesta. Stru�ne službe sam zadužio da pripreme sve modalitete kojima je mogu-�e olakšati poduzetni�ku klimu. �ak do toga da se onima koji grade na postoje�im parcelama dodatno smanji optere�enje, jer su oni komunalni doprinos ve� platili i kod njih je ve� izgra�ena komunalna infrastruktura. Pri-mjerice, Tubla namjerava proši-rivati pogon i zaposliti još stoti-

nu novih ljudi, što je za današnje vrijeme puno. Za taj pogon koji �e oni graditi u svom dvorištu više nije potrebno graditi cestu i javnu rasvjetu kad ve� postoji. Ako su voljni u svom dvorištu graditi proizvodnu halu ili se proširuju, zašto im to ne maksi-malno olakšati. Još nekoliko !ir-mi na podru�ju �akovec planira proširenje: Senko, Petek, Metal Dekor, Ragusa... Treba im to što je mogu�e više olakšati i uvaži-ti i poduzetni�ku logiku koja u okruženju može birati povoljni-je okolnosti. Mnogi na pregovo-

re dolaze s logikom da za cijenu podizanja hale u �akovcu mogu u Srbiji kupiti gotovu tvornicu u ste�aju s ljudima i samo nasta-viti proizvodnju. Zato moramo razmišljati kako privu�i ulaga-�e, jer samo to je preduvjet za zapošljavanje. Grad �akovec je u politiku aktivnog privla�enja investitora ušao s barem dese-togodišnjim zakašnjenjem, što je i dovelo do nabujale socijale uslijed gubitka zaposlenja, ali ni sada nije kasno da ova vlast u�ini sve što je u prethodnom periodu propušteno.

�AKOVEC ODLU�IO pokrenuti gradnju dvorane u Ivanovcu

Ove godine novac samo za temelje

6 Gospodarstvo 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠU: STJEPAN MESARI�, DEJAN ZRNA

FOTO: ZLATKO VRZAN

Ovogodišnjem Urbanovu nije mogao odoljeti ni premijer Zoran Milanovi�, koji je tako po-tvrdio da voli vino, ali ovaj put u nedjelju rano poslijepodne u Štrigovi - ipak ništa nije pio, samo je gledao butelje me�i-murskih vinara i raspitivao se o vinu.

Tri dana pune Vinske arene

Kulminacija ovogodišnjeg festivala vina u Me�imurju bili su ina�e subota i nedjelja. Petak je osvanuo obla�an i još pomalo zimogrozan nakon ružnih dana koji su, sre�om, krajem tjedna bili iza nas. Uglavnom, od petka do nedjelje sportska dvorana u Štrigovi bila je Vinska arena, u sklopu lijepe priredbe “Dani vina u Županiji Zrinskih - Ur-banovo 2014.”. Ljubitelji vinske kapljice, njih više od �etiri tisu-�e, u tri su dana došli na svoje. Uživali su u najboljim sortama me�imurskih vina, od pušipe-la, graševine, zelenog silvanca, chardonaya, rajnskog rizlinga, sauvignona, žutoga muškata, traminca do pinot rossea, crnog pinota, cabernet sauvignona, kao i u pjenušcima. Muški dio posjetitelja uglavnom se držao svježih vina, dok je ženski dio publike, koji nije zaostajao u posjetu za muškim, uglavnom uživao u muškatima i tramin-cima.

Vinska arena bila je puna sva tri dana, u subotu i nedjelju bila je �ak i gužva. Što bi tek bilo da su još došle tisu�e turista i da su popunjeni kapaciteti na-

Premijera su do�ekali me�imurski župan Matija Posavec i predsjednik me-�imurskog SDP-a Mladen Novak te organizatori sajma i drugi lokalni politi�ki duž-

nosnici. Ostalo je primije�eno da Zoran Milanovi� tijekom posjeta nije popio ni kap vina, no s obzirom na broj izlaga�a i zavodljivost me�imurskog vina vjerojatno je i bilo bolje

da se u to nije upuštao. Lijepa je gesta premijera Milanovi-�a što je svojim posjetom dao podršku ovoj manifestaciji koja je od velikog zna�aja za naše vinare i našu županiju.

Slijedi drugi dio festivala vina - Dani otvorenih podru-ma. U petak od 10 sati do 24 sata otvoreni su podrumi: DK Dvanajš�ak, Vina Ker-man, Vinarija Štampar, Izle-tište Tomši�, Agrome�imur-je - Podrum Štrigova, Vinska ku�a Petkovi�, Vina Kocijan, Vina Horvat, Seoski turizam obitelji Turk, Izletište vinska ku�a Haži� i Vinska ku�a Ko-ssi.

U subotu u isto vrijeme bit �e otvoreni podrumi: DK Dvanajš�ak - Kozol, Vino

Kerman, Vina Kun�i�, Vina-rija Boris Novak, Vina Mede-njak, Vinska ku�a Petkovi�, Vina Kocijan, Vina Horvat, Vinska hiža Cmre�njak, Vinska ku�a Haži�, Vinska ku�a Kossi, DG Pjenušci - si-bon i Vina Jakopi� u dvorcu “Terbotz”.

U podrumima i kušao-nicama uz pijenje vina bit �e ponu�ene me�imurske deli-cije i zabava uz živu glazbu, te �e se mo�i �e kupiti bute-ljirana vina, sve po vrlo pri-stupa�nim cijenama.

DANI VINA u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014. održani su protekli vikend

Tisu�e ljubitelja vinske kapljicedošle na svoje u Štrigovi

Vinska arena bila je puna sva tri dana, u subotu i nedjelju bila je �ak i gužva. Što bi tek bilo da su još došle tisu�e turista i da su popunjeni kapaciteti naših hotela i drugih minulih dana u Me�imurju?

Muški dio posjetitelja uglavnom se držao svježih vina, dok je ženski dio publike, koji nije zaostajao u posje-tima za muškim, uglav-nom uživao u muškati-ma i tramincima

ših hotela i drugih minulih dana u Me�imurju? Da, još uvijek se to�no ne zna kamo treba okre-nuti ovaj festival vina, prema turistima i ljubiteljima vinske kapljice koji �e još skuplje pla-�ati butelje naših vinara kad do�u na izlet u naš kraj ili pak �e to biti jedna lijepa doma�a priredba, kada �emo se svi mi na�i u Štrigovi i podružiti par sati.

Organizatori zajedno s tu-risti�kim sektorom trebaju u tom smislu dobrano zasukati rukave, jer ne bi bilo dobro da pri�amo bajke o turistima, jer takvih osim tri-�etiri busa jed-nodnevnih gostiju-izletnika - ni-je bilo. Ono što je danas vidljivo, ako govorimo o sutra, da �ak ne bi bilo dobro kad bi na Urbanovo došlo, primjerice, dnevno tisu-�u turista-gostiju jer bi sadaš-nja Vinska arena bila premala. Stoga je zapravo dobro što još uvijek nema turista, jer još kad

bi došli turisti - bila bi to straho-vita gužva.

I da, iako u svojim redovima imaju i PR menadžere i novina-re, organizatori bi ipak, ako žele da se još a!irmativnije piše i iz-vještava o vinu, vinarima i Ur-banovu, ne samo kod ku�e, ve� i izvan Me�imurja, trebali riski-rati pedeset ili sto �aša kako se novinari, fotoreporteri i snima-telji u Vinskoj areni ne bi osje�a-li, ako ve� imaju press-oznake, kao: persona non grata. To je samo što se ti�e nemile situacije na licu mjesta, dok bi se o pro-mociji Urbanova prvenstveno diljem Hrvatske i u inozemstvu itekako dalo razgovarati.

Naši vinari imaju jako puno kvalitetnih vina

Što se ti�e samog festivala, u prvom planu trebao je biti puši-pel, iako se mora priznati da su gosti uglavnom najradije ispro-bavali neka druga vina. Stoga pišemo da je pušipel trebao biti u prvom planu. Naše vino kao istinski me�imurski brend još uvijek se za tako nešto treba tek izboriti. I ne�e biti lako, jer me-�imurski vinari imaju sve više puno boljih vina od pušipela.

Svjedo�e to i rije�i Mline Hlebeca, vinara iz susjedne Slo-venije.

- Vjerujte, oduševljen sam cijelom priredbom, ali posebice kvalitetom vaših vinara. Štam-par, Cmre�njak, Alojz i Boris Novak i svi drugi pokazali su da znaju proizvesti odli�na vi-na. Prije desetak godina mi smo

Lijepa premijerova gesta Premijer Milanovi� u obilasku štandova me�imurskih vinara

U petak i subotu na rasporedu su Dani otvorenih podruma

Živjelo Urbanovo barem još stotinu godina!

Oni imaju najbolji pušipel

Župan Posavec bio je posvuda rado vi�en gost

Beli�ka Samanta kod Alojza se najbolje osje�ala

ispred vas bili dvadeset godina, sada ste ravni, možda i bolji od nas. �estitam! Samo naprijed i bit �ete najbolji na svijetu.

Tako se o našem vinskom brendu govorilo samo na otva-ranju priredbe, kad su podije-ljena priznanja za pušipel koji je dan od strane naših vinara na ocjenjivanje. Na sve�anosti otvorenja ove lijepe i nadasve korisne priredbe za me�imur-sko gospodarstvo i turizam tako su dodijeljene diplome s 1. me�unarodnog ocjenjivanja vina pušipel/šipon/furmint. Diplome je dobitnicima uru�io me�imurski župan Matija Po-

723. svibnja 2014. Gospodarstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Piše: Roberta Radovi�

- Gastroizložba ove god-ine organizirana je na malo druga�iji na�in. Htjeli smo uvesti živost i natjecateljski duh. Svi restorani pripremaju ista jela i donose jedan tanjur pred žiri. Pobjedni�ki restorani imat �e mjesec dana na svom meniju pobjedni�ko jelo. Svake godine nastojimo poboljšati i inovirati stvar jer je to na�in da se poboljša i naša ugostiteljska i turisti�ka ponuda, kazao je Rudi Grula, tajnik Turisti�ke zajednice Me�imurske županije, o novom konceptu Gastroizložbe i kuli-narskog showa koji je održan prvi dan Urbanova, u petak 16. svibnja, u restoranu “Terbotz” u Železnoj Gori.

U kulinarskom natjecanju svoje vještine predstavilo je sedam restorana: “Fortuna” Mala Subotica, “Kneja” Mali Mihaljevec, “Kristal” �akovec, “Me�imurski dvori” Lopatinec, Hotel “Panorama” Prelog, “Pre-pelica” Otok i “Terbotz” Železna Gora, koji je ujedno bio i doma�in natjecanja. Program je organi-ziran u suradnji Udruženja ugo-stitelja Me�imurja i Turisti�ke zajednice Me�imurske županije. Kulinarski žiri u sastavu Rene Bakalovi�, Marko Palfi i Branko Tomaši� nakon kušanja prete-pene juhe, tem#anog kuni�a i me�imurske gibanice u suglasju su proglasili najbolje. Presudni elementi kod ocjenjivanja bili

�AKOVEC SE UKLJU�IO U PROJEKT “FINOTEKA”

Kako direktno povezati proizvo�a�e i potroša�e

Kako bi pomogao poljopri-vrednicima i ostalim proizvo�a-�ima hrane sa svojeg podru�ja da lakše prodaju svoje proizvode, Grad �akovec se uklju�io u pro-jekt “FINOTEKA.com”. Na taj na-�in �akovec želi izravno pomo�i u promociji proizvo�a�a hrane sa svog podru�ja oglašavanjem u centralnom mjestu tržišta do-ma�e hrane u Hrvatskoj.

Na internet stranici www. FINOTEKA.com svi proizvo�a�i hrane s podru�ja Grada �akovca mogu potpuno besplatno unijeti svoje proizvode u ponudu. Pozi-vaju se proizvo�a�i da to u�ine ve� sada, neovisno o tome što trenutno možda ne traje prodaja njihovih proizvoda, ali potenci-jalni kupci mogu na jednom mje-stu vidjeti što sve proizvode naši proizvo�a�i hrane. Svi proizvo-�a�i koji se ne koriste internetom u prostorijama Grada �akovca mogu preuzeti i popuniti obra-zac za registraciju proizvo�a�a, putem kojeg se i oni mogu uklju-�iti u projekt.

Cilj je da se preko ove baze podataka omogu�i kupovanje hrane bez posrednika. Na po-dru�ju �akovca postoji ve�i broj proizvo�a�a hrane koji proizvode iznimno kvalitetne proizvode, ali ne postoji navika kupovanja od njih. Radi dobrobiti i potroša�a i proizvo�a�a, uz pomo� ove baze podataka u kojoj sudjeluje 2.000 proizvo�a�a iz svih krajeva Hr-vatske mogu�e je promijeniti dosadašnje navike. (BMO)

REKLI SU: Zdravko Dvanajš�ak, predsjednik Hortus Croa-tiae: - Šesti Festival pušipela ispunio je sva naša o�ekiva-nja. Svi vinari donijeli su svoje pušipele i oni su uglav-nom kvalitetni, premda �e se prava kakvo�a dogoditi u narednim tjednima i mjese-cima. Zahvalan sam svima koji su dali bilo kakav dopri-nos priredbi.

Josip Mikec, �lan Organi-zacijskog odbora:- Trudili smo se i smatram da se trud isplatio. Mogu kazati da je dosadašnji program Urba-nova u potpunosti uspio. Kao i uvijek i posvuda, netko je ne�im nezadovoljan, ali to je tako kada se radi s ljudi-ma. Posjetitelja je bilo sa svih strana, no najviše doma�ih, a to nam je i cilj - da doma�i ljudi prepoznaju što raste u doma�em vrtu.

Stanislav Rebernik, na�el-nik op�ine Štrigova: - Sre-tan sam i presretan što se u Štrigovi okupilo na tisu�e ljudi, a sve su nas okupila naša vina. �estitam i zahva-ljujem svim vinarima koji su sudjelovali na Festivalu pu-šipela i koji �e širom otvoriti svoje podrume. Vinari i vina naše su zlato i zbog toga sam toliko sretan.

Traminac mirisavi OPG-a Haži� - vino festivala u ŠtrigoviPosjetitelji VI. Festivala pušipela na Danima vina u Županiji Zrinskih - Ur-banovu 2014. imali su pri-liku glasovati za vino koje im se najviše svidjelo.

Na kraju #estivala Or-ganizacijski odbor pre-brojio je kupone te ustvr-dio kako su posjetitelji najviše glasova dali tra-mincu mirisavom OPG-a Haži� iz Jurov�aka. Drugo mjesto pripalo je DGA-u Pjenušci - sibon iz Banfija, a tre�e Vinima Kun�i� iz Banfija za muškat žuti.

Tatjana Haži� potom je sve kupone na kojima su posjetitelji glasovali za njihov traminac stavila u bubanj te izvukla dobitni-ke prigodnih nagrada. Do-bitnici su Marko Ša#ari� iz Šenkovca, Mladen Novak iz Nedeliš�a i Miran Vinko iz Grabrovnika.

e U TERBOTZU ODRŽANA 7. Gastroizložba i prvi me�imurski kulinarski izazov

Kristal i Kneja imat �e pobjedni�ka jela mjesec dana na meniju

Štand Slavonsko-baranjske županije

savec, koji je i otvorio Urbanovo 2014., pa time samim i Festival pušipela, središnji doga�aj ove priredbe.

Velika zlatna diploma pri-pala je �akove�kom Agrome�i-murju za Moslavac izborne ber-be bobica 2002., vino izvrsnih osobina koje se ve� sada nalazi u njihovoj arhivi i zasigurno je najbolje od svih njih u arhivi od 25 tisu�a boca. Šampioni kvali-tete predikatnih vina jesu Milan Hlebec iz Slovenije za Šipon iz-borne berbe prosušenih bobica 2012. i PRA-VINO �urin-Prpot-nik iz Slovenije za Šipon ledeno vino 2007.

Pušipel 2 berbe 2013. vin-ske ku�e Dvanajš�ak - Kozol iz Dragoslavca šampion je kvali-tete redovite berbe i bit �e sve-�ano otvoren na Vinskom balu u restoranu “Terbotz” u petak 30. svibnja.

Ostali dobitnici zlatnih di-ploma jesu vinarija Štampar iz Svetog Urbana (Pušipel ledeno vino 2007.), Dvanajš�ak - Kozol iz Dragoslavca (Pušipel 1 2013.), Kreinbacher Birtok iz Ma�arske (Furmint 2012.), Boris Novak iz Banfija (Pušipel kasna berba 2012.), Vinska ku�a Cmre�-njak iz Svetog Urbana (Pušipel 2013.), Milan Hlebec iz Sloveni-je (Šipon izborna berba 2013.), Rajko Cmre�njak iz Sv. Urbana

(Pušipel izborna berba 2011.), Kajžar Saško Štampar iz Slo-venije (Šipon izborna berba 2011.), Letina inox �akovec (Šipon pjenušac 2009.), Dva-najš�ak - Kozol Dragoslavec (Moslavac prelo�ke 2013.) i Alojz Novak iz Svetog Urbana (Pušipel kasna berba 2012.). Podijeljeno je 10 srebrnih i 6 bron�anih diploma te jedno priznanje.

U sklopu Festivala pušipe-la održano je bezbroj stru�nih predavanja i radionica, koje su bile odli�no posje�ene ne samo od strane vinogradara i vinara, nego i posjetitelja, što je jasan pokazatelj kako proizvo�a�i vrhunskih i kva-litetnih vina osje�aju potrebu znati još nešto više, nešto novo što se doga�a u svijetu vina u Hrvatskoj i svijetu. Na svoje su došli i proizvo�a�i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo, koji su predstavili nove linije za punjenje boca, zatim najno-vije preše za prešanje grož�a, prskalice, mul�are, travoko-silice, obreziva�e rozgvi i niz drugih novosti, od inox ba-�vi, preko filtera, do škara za obrezivanje vinograda. Orga-nizatori su pripremili i tradi-cionalni zabavni program, te bogatu gastronomsku ponu-du, ali upitno je mora li se od Urbanova “raditi proš�enje” i trošiti novac za istrošena ime-na hrvatske estrade? Ili bi to ipak trebao biti #estival vina u kojem je sasvim dovoljno ku-šanje i isprobavanje vina uz poneki gastronomski užitak.

su izvornost, kreativnost i ser-viranje (izgled tanjura). �ako-ve�ki restoran “Kristal” okitio se s �ak dva odli�ja jer je prema ocjeni žirija najbolje pripremio juhu i desert. Restoran “Kneja” zadivio je komisijska nepca s pripremom tem#anog kuni�a. Gastronomad Rene Bakalovi� tom je prigodom naglasio kako su me�imurska jela naizgled vrlo jednostavna, ali zahtijevaju per#ekciju u nekim elementima priprave.

Kultura uživanja u hrani treba se graditi

Uz predstavljena jela fino se sljubuljivao pušipel Vinarije Ja-kopi� (berba 2011.), a upravo tu

poveznicu i zna�aj i�a i pi�a u tu-risti�koj ponudi našeg kraja Ru-di Grula dodatno je istaknuo:

- I n t e n z i v n o r a d i -mo na sljubljivanju vina s m e � i mu r s k o m h r a n o m . Svi gastrokriti�ari koji nam dolaze u Me�imurje hvale raznovrsnost, izvorne okuse me�imurske kuhinje, a zada-tak nas iz Turisti�ke zajednice MŽ-a je da taj glas pronosimo diljem Me�imurja, Hrvatske, ali i inozemstva. Kao što se u vinu gradila kultura pijenja vina, tako se sve više i više kod nas u Me�imurju gradi i kul-tura uživanja u jelu, u hrani. To je ono što je u svijetu trend i osnovica jedne turisti�ke

ponude. Ali ne samo turizma, nego i za naše ljude. Me�imurci su u prošlosti puno i teško radili i nau�ili krepko jesti, da bi mogli teža�ki raditi. Sre�om, došla su vremena kada u hrani možemo i uživati i di�i je na višu razinu i prepoznatljivost. Prije desetak ili više godina pili smo kisela vina. Danas u Me�imurju nema više loših vina. Obilazim vinare i mogu re�i da svi imaju sjajna vina i sjajnu hranu. Samo to još moramo di�i na jednu višu razinu i dodatno istaknuti.

Pobjedni�ku pretepenu juhu pripremio je restoran “Kristal”

8 Kroz Međimurje 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Na pašnjaku u Gornjem Koncov�aku, koji je u vlasniš-tvu Stanka Srše, u srijedu 21. svibnja u poslijepodnevnim satima zapalio se traktor marke IMT Ferguson 359, koji je izgorio toliko da više nije za uporabu ni za popravak. Ka-ko nam je rekao Branko Per-�i�, prvi �ovjek DVD-a Sveti Martin na Muri, oni su primili dojavu o izbijanju požara na traktoru u Gornjem Koncov-�aku i za petnaestak minuta zapo�eli s gašenjem požara koji je izbio na prednjem dijelu traktora, kod motora. Premda su stigli brzo i profesionalno obavili posao, svi plasti!icirani i gumeni dijelovi na traktoru su izgorjeli, kao i sjedalica te razne cijevi.

Nagorjele su i gume za-dnjih pogonskih kota�a. Srša je traktorom obavljao “obra�a-nje” sijena te je izgorjelo i malo suhog sijena, no, na sre�u, ne i okreta� sijena, a nije bilo nika-

PONOVNO aktualizirana gradnja hidrocentrala na Muri u Sloveniji, a prva bi bila kod Murske Sobote

Slovenci ne mare za zašti�eni krajolik i planiraju gradnju HE Hrastje - Mota trebala bi imati snagu 22 megavata, a još se razmišlja graditi li jednu od 2 ili dvije HE od 11 megavata. No ho�e li doista ta 22 megavata (oko polovine HE Dubrava) spa-siti Sloveniju od nedostatka elektri�ne energije?


U Sloveniji se ovih dana ponovno govori o gradnji hi-droelektrana na rijeci Muri, na kojoj je ve� izgra�en �itav niz hidrocentrala u gornjem toku, ve�inom u Austriji.

Gdje su sve hidrocentrale na Muri?

Prve hidroelektrane nas Mu-ri bile su NIKLASDORF (1895.), Lebring (1902.), Bruck an der Mur (1903.), Murau (1907.) i Pe-ggau (1908.). Te elektrane bile su opremljene s Francis turbinama i bile su ve�inom kanalskog tipa. Do danas je na Muri bilo izgra�e-no 34 hidroelektrana, od kojih danas radi njih 31. Od toga 30 u Austriji i jedna u Sloveniji - HE Ceršak. Elektrane se dijele u tri grupe: proto�ne rije�ne (16), kanalske rije�ne (12) i akumu-lacijske (3).

U nacionalnom parku Hohe Tauern u Austriji (u blizini izvo-ra Mure) izgra�eno je nekoliko manjih hidroelektrana.

U salzburškom dijelu Mure izgra�ene su tri hidroelektra-ne (Rotgülden - 1953., Murfall - 1922. i Hintermuhr - 1991.). To su akumulacijske elektrane. U blizini granice sa Štajerskom tako�er je bila elektrana, ali ju je poplava uništila.

Na tom dijelu je najzanimlji-vija HE Hintermuhr (u blizini Muhra) jer je izgra�ena u umjet-noj jami. Prakti�ki je izgra�ena

u brdu (Veliki Hafner - 3076 m). Od izvora je tre�a elektrana i zadnja u saveznoj državi Salz-burg. Jedina je kaverniškog tipa na Muri. Razdijeljena je na dva dijela. Prvi dio je akumulacija - jezero Rotgülden, a drugi dio je strojarnica, koja je izgra�ena u brdu. Najve�a je elektrana na Muri.

U gornjem gorskom dije-lu Mure austrijske Štajerske od granice sa Salzburgom do uš�a rijeke Murice u mjestu Bruck an der Mur izgra�eno je 13 hidroelektrana. (Bodendorf – 1982., St. Georg – 1985., Mu-rau – 1907., Unzmarkt – 1986., Judenburg –1904., Sensenwerk – 1907., Murdorf – 1911., Fis-ching – 1994., Leoben – 2005., Niklasdorf 1 – 1895., Niklasdorf 2 – 1906., Mötschlach – 1949. i Bruck – 1903.). Na tom su dijelu prisutne kanalske i proto�ne elektrane. HE Niklasdorf je od granice sa Salzburgom prva, a od izvora 4. elektrana na Mu-ri. Tipi�na je rije�no-proto�na elektrana.

U srednjem dijelu Mure au-strijske Štajerske, koji se proteže od uš�a rijeke Murice u mjestu Bruck an der Mur do Gradca, iz-gra�eno je 8 elektrana (Perne-gg – 1928., Laufnitzdorf – 1931., Rothleiten – 1928., Rabenstein – 1987., Peggau – 1908., Friesach – 1998., Gratkorn – 1923. i Wein-

zödl – 1982.). Ovih 8 elektrana zajedno se naziva: “lanac elek-trana na srednjoj Muri”.

Od Gradca do slovenske granice kod Ceršaka u donjem dijelu Mure izgra�eno 6 elek-trana (Mellach – 1985., Lebring – 1986., Gralla – 1964., Gabers-dorf – 1974., Obervogau – 1977. i Spielfeld – 1982.). Sve su pro-to�ne elektrane. HE Spielfeld je najbliža Sloveniji. Nalazi se blizu Šentilja u austrijskoj pokrajini Štajerskoj. Od granice sa Salz-burgom je 27., a od izvora je 30. elektrana na Muri.

U slovenskom dijelu Mure izgra�ena je samo elektrana Ceršak (1930.) za potrebe indu-strije. Trenutno je u fazi pripre-me za obnovu. Kanalskog je tipa i zadnja je elektrana na Muri.

Ekološki aktivisti - protivEkološki aktivisti Slovenije

i Hrvatske smatraju da je pre-mala korist od hidroelektrana u odnosu na štetu, a tako misle ve� više godina. Pitanje je i kakav bi utjecaj murske hidroelektra-ne imale na projekt “NATURA 2000”.

Hidroelektrane mijenjaju mikroklimu i pove�anju vlagu u zraku,

što dovodi do ugroza zdrav-lja gra�ana, naro�ito djece i mladih. Dolazi i do poreme�aja i pada podzemnih voda te isu-

Gra�ani Hrvatske su na svoj na�in dali lekciju svim politi�arima uo�i izbora. Ne bilo koju, ve� najve�u lekciju u životu svakog politi�ara: ako ne�ete vi, ho�emo mi.

Pouka humanitarne ak-cije sakupljanja pomo�i za poplavljene jedinstvena je. Doduše, i prije je bilo brzog reagiranja gra�ana, no ni-kad u razmjerama kao što je to ovih dana.

Svim organiziranjem preko društvenih mreža i na druge na�ine gra�ani su dali debelu poruku svakoj politi�koj osobi ili onome tko to želi biti u budu�nosti da s njima više nema šale. Ne samo to. Naprosto su prisilili politi�are da se vi-še angažiraju, tako da ovih dana imamo mnogo politi�-kih javnih osoba na terenu, možda i previše, no ako imaju što re�i onda i nije.

Na taj su na�in sredstva masovnih komunikacija, a prije svega televizija te or-ganiziranje putem druš-tvenih mreža, pridonijeli boljem razumijevanju nas samih i onoga što želimo, a to je skladan suživot u zajednici koja �e se me�u-sobno štititi i pomagati. Od današnjeg dana svaki �e politi�ar i u Hrvatskoj ite-kako osluškivati javnost i društvene mreže, dok je pojam demokracije sve vi-še na kušnji.

Tako�er se po prvi put dogodilo da je problemati-ka poplavljenih podru�ja zahva�ena i dubinski, kroz razgovore sa stru�njacima, pa su tako mnogi prvi put saznali neke �injenice koje do danas nisu znali. Tako,

Piše: Josip Š[email protected]

GLOBALNO I LOKALNO

Pouka gra�ana

npr., da je obrana od popla-va Save zajedni�ka stvar za Hrvatsku i BiH i na kraju Srbiju. A kad je tako, treba sura�ivati mnogo više nego sada, Sava je mnogim poli-ti�arima koji su se durili na spomen drugog naroda sta-vila !laster na usta, a neki �e se i posipati pepelom.

Kad je rije� o nasipa na Savi koji je pukao, još se ne zna pravi uzrok puknu�a i možda se nikad ni ne�e sa-znati, pritisak vode je vje-rojatno uzrok. Internetom kruži i neprovjerena pri�a da su kod nasipa na Savi uhva�ene dvije osobe s di-namitom, što naša policija demantira. Stru�njaci kažu da je pri tako velikom priti-sku vode na nasip dovoljno da netko samo zagrebe žli-com po kruni nasipa i pusti malo vode i za pola sata na-sip je razoren.

Na sre�u, u Me�imurju ovaj put nije bilo ve�ih pro-blema s poplavama, što ne zna�i da ih ne�e biti ubudu-�e. Najljepše je pak �uti da se gra�ani u našim op�ina-ma i gradovima raduju što mogu pomagati ljudima u nevolji, na na�in na koji to ve� mogu.

CRNA KRONIKA

šivanja, pada kvalitete vode, nestanka krajolika i dinami-ke rije�nog ekosistema. Samo kanaliziranje rijeke smatra se ekocidom jer nestaje više stoti-na vrsta biljaka i životinja.

Slovenci ina�e imaju konce-sije za gradnju �ak sedam hidro-centrala na Muri, no do sada ih nisu iskoristili. U ovom trenutku rade se analize i studije, a traži se i odgovor na osnovno pitanje: je li bolja jedna velika hidrocen-trala snage 22 megavata, ili dvije manje, svaka snage 11 megava-ta. Planirana je gradnja proto�-nih hidroelektrana.

Dravske elektrane Maribor (DEM) ovih su dana dobile pot-poru Kmetijsko-gozdarske zbor-nice Slovenije za gradnju HE na Muri, a potpredsjednik Marjan Perš, kako piše slovensko “Delo”, po gradnji za Pomurje o�ekuje “novo dobo in novi svet”.

Za sada je akcija usmjerena na gradnju HE Hrastje - Mota. Vodnogospodarski biro Maribor mora za godinu dana prirediti studiju okoliša, do kada �e stvari biti jasnije, a o�ekuje se da �e se 2016. godine kona�no odlu�iti o gradnji.

Slovenski poljoprivrednici nadaju se da �e izgradnjom hi-droleketrane mo�i navodnjava-ti svoja polja uz Muru, pa je i to razlog zbog �ega se previše ne protive projektu. S druge strane, predsjednik slovenskog saveza društava “Moja Mura” Stojan Habjani�, prema pisanju lista “Delo”, smatra da su poljopri-vrednici dovoljno mudri da i bez hidroelektrane i velikih ulaga-nja uspješno vode svoja gospo-darstva. Više �e se znati nakon izrade studija u Sloveniji.

Stav Me�imurske županije je poznat, nema gradnje hidro-elektrana na Muri, kao i negati-van stav ekoloških aktivista.

Shema hidroelektrana na slovenskom dijelu rijeke Mure (foto: Delo)

Tijekom no�i s utorka na srijedu i u srijedu lopovi su bili vrlo aktivni. PU me-�imurska javlja o �ak �etiri kra�e tijekom no�i, od kojih su tri okarakterizirane kao teške kra�e.

Kralo se zaista sve, od ro-be u trgovini do alata, produž-nih kabela i goriva. PU me�i-murska priop�ila je sljede�e: u srijedu 21. svibnja oko 3.40 sati u Macincu, u Glavnoj ulici, nepoznati po�initelj prova-lio je u trgovinu, vlasništvo privatnog poduze�a, gdje je ukrao novac i robu.

Dovršenim kriminalisti�-kim istraživanjem sumnja se da su kazneno djelo po�inili 21-godišnjak iz Zagreba, 19 i 18-godišnjak iz Kuršanca, te dijete s podru�ja Me�imurske županije, kod kojih je prona�en i oduzet dio ukradene robe.

Tijekom no�i s 20. na 21. svibnja u Ma�kovcu, u Ulici bana Josipa Jela�i�a, nepozna-

ti po�initelj provalio je u šupu i ukrao razni alat i kanistar s gorivom.

Materijalna šteta procje-njuje se na nekoliko tisu�a kuna, a protiv po�initelja �e se podnijeti kaznena prijava op�inskom državnom od-vjetniku u �akovcu. Iste no�i u Mihovljanu, u Prvomajskoj ulici, nepoznati po�initelj pro-valio je u gospodarske zgrade i ukrao razni profesionalni alat i produžni kabel.

U Vratišincu pak je u Ulici dr. Vinka Žganca nepoznati po�initelj iz ogra�enog vo�-njaka, vlasništvo poduze�a iz �akovca, sa stroja demonti-rao i ukrao kardan s polugom i hidrauli�nu pumpu, te bale mreža. Materijalna šteta pro-cjenjuje se u svim slu�ajevima na više tisu�a kuna, a protiv po�initelja �e se podnijeti kaznena prijava op�inskom državnom odvjetniku u �a-kovcu.

Dvojac uhi�en kad je htio odnijeti plijen

U subotu 17. svibnja Po-licijska uprava me�imurska zaprimila je obavijest od gra�ana da je u Tur�iš�u u tijeku provala u jednu ku�u �ija vlasnica živi u Zagrebu. Brzom reakcijom policijski službenici u toj su ku�i za-tekli 30-godišnjaka iz No-vakovca i 23-godišnjaka iz Piškorovca. Kriminalisti�-kim istraživanjem utvr�e-no je da su oni provalili u obiteljsku ku�u i u trenutku kada su zate�eni od policij-skih službenika pripremali stvari koje su namjeravali ukrasti. Po�initelji su uhi-�eni i u nedjelju 18. svibnja predani pritvorskom nad-zorniku, te �e uz kaznenu prijavu biti dovedeni op�in-skom državnom odvjetniku uz prijedlog da im se odredi istražni zatvor. (ri)

PROTEKLIH SEDAM DANA u znaku kra�a i provala

Ponovno se naveliko aktivirali lopoviGORNJI KONCOV�AK

Traktor se zapalio tijekom rada

Traktor Stanka Srše izgorio je u potpunosti

kvih ozljeda voza�a traktora. Per�i� vjeruje kako je razlog zapaljenju traktora negdje kod klema akumulatora i dovoda goriva, ali mu je nejasno zašto se oganj tako brzo proširio na cijeli traktor, s obzirom na to da koristi dizel gorivo. Per�i� upozorava vlasnike traktora s kojima obavljaju poljoprivred-

ne poslove da �eš�e kontroli-raju stanje motora, da o�iste dijelove kroz koje prolaze struja i gorivo, poglavito na traktorima starijih godišta, kako usred radne tempera-ture, ali i one koje su rezultat sun�anih zraka, ne bi dolazilo do nesre�a i materijalnih šte-ta. (S. Mesari�)

923. svibnja 2014. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

FINANCIJSKE POTPORE IZ

FONDOVA EUROPSKE UNIJE

(2014. – 2020.) ZA MALO I

SREDNJE PODUZETNIŠTVOPoljoprivreda

Turizam

Proizvodne i uslužne djelatnosti

Pozivamo Vas na prezentaciju fi nancijskih

potpora iz fondova EU za razdoblje 2014 -

2020 za poljoprivredu, turizam, proizvodne

i uslužne djelatnosti koja će se održati u

organizaciji međimurskog ogranka stranke

ORaH (Održivi razvoj Hrvatske)

u Čakovcu u restoranu Kristal u srijedu

21.05.2014. u 18 sati

ULAZ BESPLATAN

Nakon prezentacije bit će u restoranu

Kristal organiziran kraći domjenak za sve

posjetitelje povodom otvaranja stranačkih

prostorija međimurskog ORaH-a na Trgu

Eugena Kvaternika 8 u Čakovcu.

Povjerenik ORaH-a za Čakovec – Međimurje

Kristijan MavrekTel: 099-310-9424

E-mail: [email protected]

Vladi Republike Hrvatske lovci �e preko Hrvatskoga lo-va�kog saveza uputiti prijedlog o zaštiti divlja�i, i to na na�in da divlja� više ne bude opasna stvar nego Ustavom zašti�ena vrijednost Hrvatske.

Hrvatskom lova�kom sa-vezu odaslana je inicijativa za osnivanje fonda iz kojeg bi se namirivale štete koje po�ini divlja� i štete koje su po�injene nad divlja�i, jer mnoga društva su pred bankrotom upravo zbog spomenutih naknada. Me�i-murskoj županiji lovci upu�uju prijedlog da se napravi zakup lovišta na sljede�ih deset godi-na. Skupštini nazo�an dožupan Vidovi� kazao je kako bi se to moglo prihvatiti, s obzirom na to da me�imurski lovci vrlo dobro gospodare lovištima.

To su glavni zaklju�ci koji su doneseni na redovnoj skupštini Lova�kog saveza Me�imurske županije, na kojoj je izvješ�e o radu Lova�kog saveza podnio njegov predsjednik Ljubomir Grgec.

Najvažnijim u proteklom razdoblju Grgec smatra ulazak Hrvatske u punopravno �lan-stvo Europske unije, pak je Hr-vatski lova�ki savez, odnosno sam Grgec, u suradnji s FACE-om i Intergrupom za lov Europskog parlamenta, koja ima preko 150 �lanova - europarlamentaraca, te s predstavnicima Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu in-dustriju Ministarstva poljopri-vrede, sudjelovao na sjednici Intergrupe u Europskom par-lamentu u Strasbourgu, gdje je usvojeno niz zaklju�aka koji �e

LD “ZEC” Mursko Središ�e zaprima pri-jave šteta od divlja�i

Divlja� uništava uljanu repicu, grah i povr�e

L o v a � k o d r u š t v o “Zec” iz Murskog Središ�a na osnovu poduzimanja odre�enih mjera za spr-je�avanje štete od divlja�i podsje�a sve poljoprivred-nike koji imaju zemljišta na podru�ju otvorenog lovišta društva da su dužni kod za-štite svojih poljoprivrednih zemljišta od šteta od divlja-�i obavijestiti ovo Lova�ko društvo o po�etku šteta na poljoprivrednim kultura-ma, kako bi LD “Zec” Mur-sko Središ�e mogao postu-piti po godišnjem planu.

O nastalim štetama poljoprivrednici trebaju obavijestiti predsjednika društva Stjepana Jalšovca na brojeve telefona 861-235 ili 092/269-7655, zatim Da-libora Tekelija na brojeve 543-480 ili 098/241-865 te Zdravka �alopu na broj 098/706-6186.

Za ostvarivanje prava zaštite korisnik zemljišta dužan je LD-u “Zec” Mur-sko Središ�e dati na uvid vlasni�ki ili posjedovni list, odnosno ugovor o zakupu zemljišta te na zahtjev druš-tva omogu�iti utvr�ivanje položaja zemljišta. (sm)

LOVA�KI savez Me�imurske županije daje inicijativu Saboru RH

Me�imurski lovci predlažu da divlja� bude Ustavom zašti�ena vrijednost Hrvatskom lova�kom savezu odaslana je inicijativa za osnivanje fonda iz kojeg bi se namirivale štete koje po�ini divlja� i štete koje su po�injene na divlja�i

Grgec je pohvalio LD “Patka” iz Donjeg Vidovca - Svete Marije za odli�no organizirano ocjenji-vanje lova�kih pasa. Dvadesetak pasa uspješno je položilo ispit uro�enih osobina, a nije izostala ni ljepota kod ocjenjivanja oblika. Lovci su u proteklom vremenu, ali i sada, prkosili zakonitostima op-�e apatije i pružaju primjer kako se s malo može u�initi puno ako je u mislima druženje i prijatelj-stvo, složili su se na kraju sjednice lovci, podsjetivši se na fantasti�-no skuhani gulaš podno zidina Starog grada povodom dana Me�imurske županije. Smatraju kako bi upravo kuhanje Lova�kog gulaša kod Starog grada Zrinskih mogao i trebao postati me�imur-ski brend za potrebe turizma. Me�imurski lovci zahvalni su i me�imurskim novinarima koji, prema njihovom mišljenju, korek-tno pišu o aktivnostima Lova�kog saveza Me�imurske županije i lovcima op�enito. Tajnik Mladen Lackovi� lovcima je rekao kako ima prijedloga da se iznova staži-ranje obavlja “po starom”, godinu dana, što zna�i kako �e kandidat za lovca opet godinu dana hodati s lovcima, nositi ustrijeljenu div-lja�, istjerivati ze�eve i fazane iz skloništa te obavljati druge po-slove prije negoli postane lovcem. (Stjepan Mesari�)

njivanje trofeja za lubanju lisica, koja je ujedno postala prvakom Hrvatske, s najve�im brojem to�aka. Ocjena od �ak 25,66 sja-jan je rezultat za samog Graba-ra, ali i me�imursko i hrvatsko lovstvo.

U lipnju Lova�ko damsko društvoLjubomir Grgec posebno je

naglasio: - Stru�ne službe LS-a Me�imurske županije obavile su sve potrebne predradnje i krajem lipnja treba se osnovati i registrirati Lova�ko damsko društvo, �ime bi me�imurski Lova�ki savez uz ve� legendarne Rogiste dobio još jedan atrakti-van brend.

imati odjek me�u hrvatskim lovcima. Na sjednici je tako�er Stanko Grabar iz Lova�kog društva “Tr�ka” �akovec dobio Veri!ikacijski trofejni list Me�u-narodnog povjerenstva za ocje-

Tajnik Mladen Lackovi� iznosi prijedlog jednogodišnjeg stažiranja kandidata za lovce

Grgec je sjajnom lovcu na lisice Stanku Grabaru uru�io Trofejni list za lisi�ju lubanju


MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ

Lista MDS-abroj 11Lista MDS-a za

Europski parlament:

1. Željko Pavlic, 1962., Sveta Marija

2. Zlatko Bacinger, 1961., Čakovec

3. Barbara Kneklin, 1985., Zasadbreg

4. Željko Ciglarić, 1959., Nedelišće

5. Josip Požgaj, 1953., Čakovec

6. Ksenija Polišanski, 1971., Prelog

7. Zlatko Lovrenčić, 1957., Palinovec

8. Andreas Lisjak, 1973., Sveta Marija

9. Sara Gosarić, 1988., Donji Koncovčak

10. Mihael Mađarić, 1986., Štrukovec

11. Željka Novak, 1968., Čakovec

Međimurci za Međimurje!

Udruga LAG “Me�imurski doli i bregi” održala je tre�u sjednicu skupštine 14. svibnja u Domu mladeži u Lopatincu. Predsjednica LAG-a Sanja Krištofi� otvorila je sjednicu kojoj je nazo�io 31 predstav-nik �lanova LAG-a, Upravnog i Nadzornog odbora LAG-a, kao i gosti. Usvojeno je izvje-š�e o radu Nadzornog odbora LAG-a za 2013. godinu, koje je prisutnima izložio Stanislav Rebernik, predsjednik Nad-zornog odbora, i izvješ�e o radu Upravnog odbora LAG-a za 2013. godinu, plan rada i financijsko izvješ�e za 2013. godinu, kao i plan rada LAG-a s financijskim planom za 2014. godinu.

U 2013. godini, na samom po�etku svog djelovanja, LAG “Me�imurski doli i bregi” pro-veo je proces strateškog pla-niranja �iji je rezultat Lokalna razvojna strategija LAG-a, temeljem koje je LAG dobio ugovor o sufinanciranju iz IPARD programa, u visini od 900.000 kuna, za dvogodišnje razdoblje. LAG je tijekom 2013. godine izdao tri pisma prepo-ruke kojima je podržao IPARD projekte investitora “Poljo Po-

savec” d.o.o., Vinarije Štampar i OPG-a Posedi, a koji su tako-�er odobreni za financiranje iz IPARD programa. Predstavni-ci LAG-a sudjelovali su na radi-onicama diljem Hrvatske, a za svoje �lanove LAG je tijekom 2013. organizirao nekoliko be-splatnih edukacija u suradnji s programom “JAKO”.

U 2014. godini LAG planira provoditi aktivnosti zacrtane u Lokalnoj razvojnoj strategiji, a krajem godine �e zapo�eti s izradom nove strategije prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020. LAG �e intenzivi-rati in#ormiranje stanovnika LAG-a i svojih �lanova, organi-zirati promidžbene doga�aje za sve stanovnike i besplatne radionice za svoje �lanove, s ciljem usavršavanja i obrazo-vanja.

�lanovi �e mo�i sudjelova-ti na seminarima, studijskim putovanjima i sajmovima, a kako bi što više osoba moglo koristiti aktivnosti LAG-a fi-nancirane iz IPARD programa, cilj je proširiti �lanstvo u jav-nom, civilnom i gospodarskom sektoru koje LAG povezuje na podru�ju osam op�ina zapad-nog Me�imurja. (SK)

PIŠE: STJEPAN MESARI�

Rade�i najviše na zaštiti pojasa uz rijeku Muru, kao i brinu�i o �isto�i same rijeke, �elni ljudi Grada Mursko Sre-diš�e proteklih šest godina, gradski poglavari i službe za o�uvanje i zaštitu okoliša svoje gra�ane u�inili su sret-nima, a Gradu priskrbili mno-ge pohvale. Na svom cijelom

podru�ju, od Hlapi�ine do Križovca, rijeka Mura i njezin okoliš uredni su i �isti, a sli�no je i s vodom u njezinom koritu. Istina, dogodi se poneki ek-sces, ali se uvijek pravodob-no i kvalitetno intervenira. Ogroman doprinos ure�enju i održavanju �istog i zdravog okoliša daju središ�anski ri-bi�i i lovci. Ribi�i su uredili ribolovne površine “Napoli-

tanke” i “Balaton”, te gotovo do nacionalne kvalitete i razine uzdignuli ŠRC “Zaleš�e”, mje-sto koje svakodnevno pohodi na stotine turista i šeta�a.

O zaštiti okoliša brinu dje�ji vrti�i, udruge, škola, župa i klubovi koji uklanjaju nekorisne trave i bilje te sku-pljaju sme�e i otpad koje ili donese vjetar ili odbace nesa-vjesni gra�ani.

Mario Horvat, hrvatski branitelj iz Malog Mihaljevca, sretno se kombijem u kojemu je bila prate�a ekipa vratio iz svetišta Lourdes, kamo je na biciklu krenuo 8. svibnja 2014. Horvat je pokazao impresivnu pripremljenost i u osam i pol

dana prešao je u razli�itim vremenskim uvjetima i tem-peraturama 1880 kilometara. U rodni kraj zajedno s kolega-ma vratio se u ponedjeljak na-ve�er, gdje su ga do�ekali broj-ni prijatelji, kolege branitelji, sumještani, op�inski na�elnik,

župnik i ono najvrjednije – obi-telj. - Na ovaj put odlu�io sam se iz �iste pobožnosti i vjere. Išao sam Bogu i Majci Božjoj zahvaliti što sam se živ i zdrav vratio iz Domovinskog rata, što imam svoju Domovinu i sretnu obitelj, kazao je po po-

vratku Mario, a potom pošao na svetu misu zahvalnicu koja je služena u župnoj crkvi. Svi koji su ga došli pozdraviti na-kon odra�enoga istinskog bi-ciklisti�kog podviga za jednog rekreativca kazali su samo dvije rije�i: Svaka �ast! (sm)

MARIO HORVAT nakon biciklisti�kog podviga vratio se ku�i

Dovoljne samo dvije rije�i: Svaka �ast!Mario Horvat s najbližima, rodbinom i prijateljima na sve�anom do�eku prilikom povratka ku�i

MURSKO SREDIŠ�E pokušava što više oživjeti prirodni krajolik kojim je okruženo

Posljednjih šest godina puno je u�injeno na zaštiti okoliša Ogroman doprinos ure�enju i održavanju �istog i zdravog okoliša daju središ�anski ribi�i i lovci. Ribi�i su uredili ribolovne površine “Napolitanke” i “Balaton”

Danas je sigurno više cvije�a nego sme�a

Svih pet naselja koja �ine Grad Mursko Središ�e pu-tem svojih mjesnih odbora �ine napore drže�i prirodu �istom i zašti�enom, a Grad ulaže dosta velika nov�ana sredstva kako bi ljudima bilo ugodnije živjeti i boraviti u svakom od njih.

Puno toga na zaštiti oko-liša �ini poduze�e “Murs Ekom”, koje više od svojih propisanih poslova obavi u korist gra�ana i prirode te tako daje svoj doprinos da Grad bude �ist i da u njemu voda može biti iz prirodnih izvora uz gradsku šetnicu.

Danas je Grad Mursko Središ�e jedinica lokalne samouprave u kojoj je za-sigurno više cvije�a nego sme�a. A to je cilj Gradske uprave bio od trenutka kada je Hrvatska turisti�ka zajed-nica po�ela provoditi akciju pod nazivom “Više cvije�a, manje sme�a”, koja je u Mur-skom Središ�u zaista pala na plodno tlo. Šetnica je ponos Grada i gradona�elnika, a njezinim ure�enjem zašti�ena je Mura

Ribolov u �istom i zdravom okruženju ŠRC “Zaleš�e” - primjer �iste i zdrave sredine

SKUPŠTINA LAG-a “Me�imurski doli i bregi”

Cilj je proširiti �lanstvo u svim sektorima

Sa skupštine LAG-a “Me�imurski doli i bregi” u Lopatincu



Kad �e Grad Prelog prije�i 5.000 stanovnika? Pitanje je to oko kojeg se spore i stru�njaci, a razlog zbog �ega je tih 5.000 stanovnika za Grad Prelog važ-no sastoji se u �injenici da se prema svim me�unarodnim kriterijima, tako kriterijima OECD-a, onda može svrstati u gradska urbana podru�ja ja-koga subregionalnog zna�aja, a to ima veoma bitni utjecaj na strateška planiranja u državi. Naime, onda se u državnim planovima razvoja druga�ije planiraju funkcije cijelog kraja, kao i njihov zna�aj. U svojoj po-vijesti sam Prelog nikad do sada nije imao 5.000 stanovnika, no veliki zamah poslovnih zona, zapošljavanja i otvaranja gra-dilišta zadnjih godina daje nadu da je sve bliže tom cilju.

Zato je tim važnije da Grad Prelog u potpunosti razvije sve svoje funkcije i potencijale, što u svojoj istraživa�koj studiji “Stanje i perspektiva ruralnog prostora Grada Preloga” tvrdi i mladi znanstvenik Petar Fele-tar, a sama je studija objavljena u prvom broju znanstvenog �asopisa “Donjome�imurski zbornik” u Prelogu.

Subregionalni centarNaime, ve�ina autoriteta ko-

ji se bave tom problematikom, a to zna�i da oni kreiraju prostor

Županijska uprava za ceste Me�imurske županije pristu-pila je radovima obnove kolni-ka na održavanju lokalne ce-ste 20054 �re�an - Pretetinec tijekom prošlog tjedna. Cesta

je u šljun�anom zastoru te je radovima sanacije predvi�eno utvr�ivanje tampona i izved-ba u asfaltnom zastoru. Plani-rana vrijednost radova iznosi cca 800.000 kuna s PDV-om.

Osim listi�a za EU izbo-re, mještani naselja op�ine Donji Kraljevec u nedjelju 25. svibnja mo�i �e glasova-ti i za vije�a mjesnog odbora svojih naselja. Najve�a "gu-žva" je u Donjem Kraljevcu, dok je u ostalim naseljima puno manja "gužva". U Do-njem Kraljevcu liste su slje-de�e: HDZ (Antun Marodi), HNS (Željko Kožnjak), HSS (Mladen Blažeka), Laburisti (Milica Runjak) i SDP (Bo-rislav &evizovi�). U Hodo-šanu su tri liste: HDZ (Jerko

Blagus), HSS (Zvonko Vad-lja) i SDP (Zoran Strahija), u Donjem Hraš�anu tako�er tri: HDZ (Tomica Mihalec), HSS (Krešimir Bari�) i SDP (Valentina Jur�ec). Ista je situacija i u Palinovcu. Tri stranke koju su istaknule kandidate jesu: HDZ (Josip �emerika), Laburisti (Vla-dimir Sabol) i MDS (Ivan Pavlic). U Svetom Jurju u Trnju i D. Pustakovcu vlast �e obnašati HDZ jer nema-ju politi�ke protivnike na ovim izborima.

DVD Dunjkovec u subotu 24. svibnja doma�in je vatrogasnom natjecanju mladeži Vatrogasne zajednice Me�imurske županije. Natjecanje zapo�inje u 10 sati na

igralištu NK Me�imurca. Doma�i-ni pozivaju gledatelje da se odazo-vu ovom natjecanju i bodre vatro-gasce, a osigurali su i “osvježenje” po promotivnim cijenama.

OP�INA DONJI KRALJEVEC

U nedjelju i izbori za mjesne odbore

Asfaltirana cesta �re�an - Pretetinec

DUNJKOVEC

DVD doma�in županijskom natjecanju mladeži

UTRKA Preloga s vremenom i prošloš�u

Tek se nazire �arobna brojka od pet tisu�a stanovnikaZamah poslovnih zona, zapošljavanja i otvaranja gradilišta zadnjih godina daje nadu da je Grad sve bliže svom cilju

novnike prigradskih naselja, tako i šire.

Pitanje je razvojno. Nije do-voljno samo spojiti, na primjer, Prelog i naselje Cirkovljan u jed-nu cjelinu, makar se i to može, no to mnogo ne�e promijeniti na privla�nosti. Upravo suprot-no, treba razvijati privla�nu snagu cijelog prostora, to se da-nas još uvijek postiže ja�anjem industrije, a sutra možda nekim drugim sektorima. Zbog toga je, na primjer, za razvoj Preloga to-liko važno da jednog dana pro-radi i rekreacijsko-turisti�ko-lje�ilišna zona u Draškovcu.

S obzirom na neumoljive brojke iz popisa stanovništva, broj stanovnika u Gradu Prelo-gu i u svim prigradskim nase-ljima osim Oporovca i �ukovca još uvijek pada i ne ostvaruju se prognoze rasta koje su bile planirane od strane planera, što

je rezultat stalne depopulacije zbog odlaska poljoprivrednog stanovništva u ve�e gradove.

No, zbog brzog razvoja Grada Preloga u zadnja dva de-setlje�a, taj se pad sve više zau-stavlja i za o�ekivati je da �e se trendovi u budu�nosti okrenuti, da �e brzi razvoj Grada Preloga apsorbirati depopulaciju po-ljoprivrednog tipa, najprije u svojim prigradskim naseljima. Primjera ve� ima.

Prigradska naselja Preloga, usprkos tome što još gube sta-novništvo, sve više postaju ur-banizirana prigradska naselja u kojima živi sve više mladih bra�-nih parova, tako u Oporovcu, ali i drugim prigradskim naseljima Grada Preloga, kao što su Draš-kovec i Cirkovljan, dok bi analiza trebala pokazati što se doga�a u �ukovcu, koji bilježi rast stanov-nika, kao i �ehovcu i Otoku.

Pad i rast stanovnika, prema popisu stanovnika, od 2001. do 2011. godine na podru�ju Grada Preloga. Mali rast imaju samo Oporovec, koji ima i najve�i relativni rast, te �ukovec, Otok i Grad Prelog, dok

sva ostala naselja donjeg Me�imurja imaju pad broja stanovnika (izvor: dr. sc. Dragutin Feletar, �asopis “Donjome�imurski zbornik”, str. 15)

u budu�nosti, smatraju da grad s više od 5.000 stanovnika mo-že apsorbirati stanovništvo iz svojih prigradskih naselja koje napušta poljoprivredna zani-manja, te postati ja�i subregio-nalni centar.

Prema spomenutoj studi-ji, u Gradu Prelogu zajedno s prigradskim naseljima u po-ljoprivredi, šumarstvu i vodo-privredi, što je primarni sektor, radi manje od 27 posto stanov-ništva, dok ih najve�i broj radi u industriji i graditeljstvu, �ak 43 posto. Na tercijarni sektor otpada oko 16 posto, a na kvar-tarni sektor 13,4 posto stanov-ništva. U studiji se kaže da je prije samo nekoliko desetlje�a

najviše ljudi bilo zaposleno u primarnom sektoru. Svoj brzi razvoj Grad Prelog duguje uz ostalo prometnoj povezanosti, kvali!iciranoj radnoj snazi te ostalim uvjetima, me�u kojima nije zanemariva ni dugoro�na politika Grada okrenuta ra-zvoju.

Naglašava se i to da se gra-vitacijska zona Preloga ispre-pli�e s gravitacijskim zonama �akovca, Varaždina i Koprivni-ce, što je najbolji dokaz da Pre-log postaje subregionalni cen-tar donjeg Me�imurja. Prema znanstvenoj de!iniciji, Prelog s 4,324 stanovnika danas ima status slabijega subregionalnog centra.

Zna�ajni koraci ja�anju Grada

No zbog toga što u Prelogu ve� postoji srednja škola, on po tom kriteriju ve� spada u ja�i subregionalni centar, sli�no Ludbregu, Krapini, Ivancu, na-pominje Petar Feletar, a što se potvr�uje i u Prostornom planu Me�imurske županije.

Da bi u potpunosti postao ja�i subregionalni centar, Grad Prelog mora u budu�nosti pri-je�i �arobnu granicu od 5.000 stanovnika, to zna�i još više razvijati svoje funkcije, a prije svega industriju svih vrsta, jer je ona osnova razvoja Grada, ali i privla�na snaga kako za sta-

Prelog je danas lijepo ure�en grad



Za nešto više od mjesec dana održat �e se 12. po redu Me�unarodni spust murskih ladji, priredba koju je osmislio Branko Polanec iz Žabnika, dugogodišnji prvi �ovjek Tu-risti�ke zajednice op�ine Sve-ti Martin na Muri, koji zbog zdravstvenih razloga možda ove godine ne�e sjesti u dr-venu la�u i spustiti se njome od Austrije, preko Slovenije i Ma�arske, u hrvatski Deka-novec. Kako je nastala ideja o Spustu, što je on zna�io i donio svetomartinskom, me�imur-skom i hrvatskom turizmu, ali i državama koje su do prije godinu dana, za razliku od Hr-vatske, bile �lanice Europske unije. Razgovaramo kod Mli-na na Muri u Žabniku, koji je isto tako njegovo djelo, kao i mnoge ili gotove sve turisti�ke destinacije u op�ini. Polanec za svaki dio svoje društvene i politi�ke karijere, jer je bio dugogodišnji �lan Županijske skupštine, Op�inskog vije�a i Poglavarstva op�ine Sveti Martin a Muri, naglašava kako sve to ne bi bilo ostvarivo bez ekipe koju je okupio ili je ona njega prigrlila k sebi.

Od skele do skele- Nakon što sam s na�el-

nikom Makovcom dogovorio okvirni plan, on je sve prepu-stio meni i organizirali smo takozvani ‘nulti spust’, kako bismo vidjeli zanima li to lju-de ili smo u krivom. Dogovorili smo i sve pripremili za spust murskim ladajama ili �unima od gornje do donje skele. Inte-res je bio iznad svih o�ekivanja i po broju sudionika i po broju gledatelja. Siguran sam da je bilo oko 1.500 ljudi, a zabava je potrajala duboko u no�. Sve nam je to davalo za pravo or-ganizirati nešto dulju stazu, pa smo stupili u razgovore i pregovore sa susjednim Slo-vencima te smo 2002. godine organizirali 1. me�unarodni spust od slovenske Tišine do našeg Žabnika. Priredba je održana u jednom danu i bila je fantasti�na, Slovenci su bili oduševljeni, a mi zadovoljni jer smo uspjeli animirati susjede koji, premda s nama dobri, ni-su uvijek spremni prihvatiti što mi pokre�emo.

Želim naglasiti kako je naš osnovni cilj bio i ostao rijeku Muru približiti ljudima, poka-

Dugo �e se pamtiti okus svježih jagoda s Festivala ja-goda u Prelogu, koji je održan u subotu. Mnogi su gra�ani ku�ama nosili pune vre�ice jagoda. Uz kušanje slastica od jagoda, posjetitelji su uživali i u nastupu Limene glazbe iz Podravine. Slasticama su se predstavili u�enici Srednje škole Prelog, a slasti�arskim proizvodima i napitcima hotel “Panorama”, pizzeria “Rosa”, Gradska kavana “Lovac”, re-storan “Prepelica”, radionica kola�a “Monika” iz Ivanovca, Ekos Pekarnica d.o.o., te cafe-bar “Forum” Prelog, kao i više udruga, tako Udruga slijepih Me�imurske županije s par-tnerima, Udruga gluhih i na-gluhih Me�imurske županije i Udruga osoba s mentalnom retardacijom Me�imurske žu-panije, uz EU projekt “Bolja in-tegracija u Me�imurju - BIM”.

Ve� u prijepodnevnim satima gotovo su sve ubrane jagode nestale, a proizvo�a�i jagoda otišli zadovoljni. Pola kilograma svježih doma�ih jagoda prodavalo se za 8 do 10 kuna. (j)

ŠTEFOV KUTAKRazveselio me i ohrabrio nedjeljni govor u Blei-

burgu dubrova�kog biskupa Mate Uzini�a, koji je zavapio: - Hrvati vrijede svugdje u svijetu, jedino ne vrijede u svojoj državi. A to je zbog to-ga što smo razjedinjeni, što se dijelimo na one i naše. Pre-stanimo se dijeliti na ustaše i partizane, na ognjištare i antifašiste. Jednaka je žrtva i Jasenovca i Bleiburga i Križ-nog puta i drugih jama i stra-tišta. Budimo jedinstveni, oprostimo, ali iskreno, jedni drugima da nam svima bude bolje, da naša domovina za koju mnogi s pravom kažu da je najljepša na svijetu bu-de svima bolja. A da to tako bude, potrebna je istina, ne njihova ili naša, nego jedna i jedina. Samo nas istina može osloboditi svih laži i zabluda i donijeti kona�nu svjetlost na ove naše prostore. Nju ne�e donijeti politi�ari ovi ili oni koji prebrojavaju svoje i nji-hove pobijene i onda zbrajaju i množe kako im odgovara i ponovno nas uvla�e u suko-be te nas razdvajaju. Nemoj-mo im to dopustiti, krenimo zajedno putem Krista, koji je jedina istina i nada, a s Kri-stom su istina i nada, toliko potrebni našem obespravlje-nom i poniženom narodu.

I onda se dogodila poplava u Slavoniji i ljudi su krenuli

pomo�i unesre�enima, jad-nima i poniženima. Ponovno je Hrvatska, jedinstvena kao devedesetih minulog vijeka, pokazala svoje srce, lice i volju. Pokazala je upravo ono na što je dan ranije upo-zorio i pozvao biskup Uzini�, pokazala je zajedništvo koje

Hrvatska je ponovno složna i bez politi�ara

rezultira nevi�enom sna-gom i osje�ajem za pomo�i bližnjem koji je u nevolji. Nisu narod trebali voditi ni pozi-vati ni predsjednik države ni premijer ni predsjednik Sa-bora, u�inili su to ljudi sami, Katoli�ka Crkva, na�elnici i gradona�elnici, Caritas i sportski klubovi, branitelji i glumci. Ponovno je ugro-žena Hrvatska snažna zbog zajedništva svog naroda, ma koliko se neki trudili lažno uzbunjivati i obavještavati ljude pozivaju�i i prozivaju�i lokalnu samoupravu, traže�i krivce tamo gdje ih nema, ne-go gdje bi ih oni željeli vidjeti. Zasjedanje Vlade i druge po-liti�ke poruke samo su gluma i fasada, a istina je što govore i �ine obi�ni ljudi. Radostan sam i ponosan na jedinstvo Hrvatske, koja svijetu i do-ma�im mutikašama poka-zuje svoju snagu. Iza mene je prvi dio Urbanova u Štrigovi. Ponosan sam i na sve vinare koji su pokazali kako imaju vrhunska vina i veliko srce te mogu u jednom selu napravi-ti veliku stvar.

FESTIVAL jagoda u Prelogu

Dugo �e se pamtiti okus svježih jagoda

Svježe jagode brzo su nestale

Slastice od jagoda bile su posebno tražene

U austrijskom gradi�u Bad Radkersburgu održan je koordinacijski sastanak Organizacijskog odbora 12. Me�unarodnog spusta mur-skih ladji.

Na sastanku je odlu�e-no da �e se Spust održati u subotu 28. i nedjelju 29. lipnja 2014. sa startom u au-strijskom Mureku, a ciljem hrvatskom Dekanovcu. Startnina stoji 60 eura po

sudioniku, a više informaci-ja dostupno je na www.sve-timartin.hr ili na telefonski broj 040/868-619.

Organizatori priprema-ju bogati kulturni i zabavni program, a na samom zavr-šetku u Dekanovu i gatro-nomsku ponudu.

Na skupu je re�eno kako se o�ekuje oko 250 sudioni-ka, a prijave se primaju još samo nekoliko dana. (sm)

Branko Polanec i rijeka Mura stari su prijatelji, on joj je poklonio Spust, a ona njemu brojne prijatelje

BRANKO Polanec iz Žabnika, utemeljitelj Me�unarodnog spusta murskih ladji, napušta brod kojim je uspješno kormilario dvanaest godina

Od zaborava smo sa�uvali la�e i spojili ljude �etiriju država- Na�elniku op�ine Franji Makovcu predložio sam organizaciju Spusta tradicionalnih murskih ladji, što je on prihvatio i rekao mi neka ga osmislim i organiziram, a Op�ina �e to podržati. Prihvatili su i u pomo� prisko�ili ribi�i i hrvatski branitelji i tako je sve krenulo ‘nultim spustom’ 2001. godine, sje�a se po�etaka danas me�unarodne priredbe njezin idejni za�etnik i moderator

zati njezine ljepote, ali i opa-snosti. Mura je opasna rijeka, puna zamki i u njoj je mnogo ljudi izgubilo život. Ali isto ta-ko Mura je nakon preusmje-ravanja njezinog toka postala druga�ija, manje atraktivna i, nažalost, njezini rukavci za-pušteni.

- Da nam je osim turisti�-ko-sportske priredbe važno sa�uvati tradiciju la�arenja na Muri i raditi na zaštiti rijeke Mure i njezinog okoliša, rekli smo Austrijancima i Ma�ari-ma i oni su nam se priklju�ili i mogu re�i da Austrijanci sva-ke godine svoj dio posla obave besprijekorno, te su ponosni što su dio ove velike priredbe koja je u proteklih 11-12 godi-na okupila oko tri tisu�e spu-staša i preko petnaest tisu�a gledatelja.

Trebam re�i kako su la-�e ili �uni ili �olni bilo jedino prijevozno sredstvo s jedne na drugu stranu Mure na na-šem podru�ju, a kada su bile poplave, njima se prometovalo izme�u svih naselja u Slove-niji i Hrvatskoj, ali i Austriji. U Ma�arskoj puno manje, jer do

pada željezne zavjese Ma�ari nisu smjeli ni blizu Mure, koja je u ono vrijeme bila granica izme�u bivše Jugoslavije i Ma�arske, odnosno zemalja Varšavskog pakta.

Nakon što su se Austrijan-ci ozbiljno pridružili, priredbu smo morali održavati dva da-na te smo start organizirali u austrijskom Mureku, a cilj prvi dan, prvo u slovenskoj Gibini, a potom u Žabniku, da bismo svake sljede�e godine grani-cu produživali te smo prvo završavali u Podturnu, a za-tim Novakovcu i Domašincu, kaže Polanec.

“Detonator” turisti�kog

oživljavanja MureSpust murskih ladji u

proteklih 12 godina postao je jedan od najzna�ajnijih do-ga�aja u regiji, ali i detonator drugih doga�anja uz Muru.

- Priredba je turizmu u re-giji puno dala u !inancijskom zna�aju, jer kad uzmemo da je svaki sudionik i gledatelj potrošio samo sto kuna, da su ugostitelji zaslužili po nekoliko

tisu�a kuna, da su koristi imali izra�iva�i plovila, prodava�i odje�e, obu�e, hrane i napita-ka, zatim ugostitelji, benzin-ske postaje i mnogi drugi, mo-gu kazati kako je !inancijska dobit dosta visoka. Posebno se novca potroši ili zasluži u mjestima gdje spustaši imaju odmor, te na kraju u Dekanov-cu, gdje je dolazak sudionika Spusta i potom druženje veliki praznik i zahvaljujem žitelji-ma Dekanovca i poglavito op-�inskom na�elniku Stjepanu Hajdarovi�u što su završetak priredbe uzdigli na tako viso-ku razinu, govori nam Polanec, i završno dodaje:

- U ovih dvanaest godina spojili smo toliko ljudi, toliko njih obradovali, prevalili ili proplivali stotine kilometara bez ijedne žrtve ili ve�eg ek-scesa. Sada kada je moja misi-ja u Spustu završena, iskreno želim da novi ljudi nastave ovu tradiciju, da joj daju nove sadržaje i oblike, kako bi bila još kvalitetnija i ljudima zani-mljiva. Najviše od svega želim da rade na o�uvanju rijeke Mure, koju su mnogi devasti-rali ili su to kanili u�initi. Jer Mura je više od rijeke, ona je poveznica me�u ljudima, ona je izvor prirodnih bogatstava, ona je otvorena knjiga doga-�anja, sretnih i manje sretnih, na njoj su se ra�ale ljubavi, kovali planovi, nažalost, na njoj ili u njoj se i umiralo. No, ona je ostala iznova zanimljiva i tajanstvena, možda na prvi pogled gruba, ali ipak tako plaha, tako draga i željna �o-vjekove pažnje i ljubavi. Želim vjerovati kako �e Slovenci odustati od najavljene izgrad-nje hidrocentrala, te ih ovom prilikom podsje�am kako smo u vrijeme me�imurskog župa-na Branka Leva�i�a zajedni�-ki potpisali izjavu da krajolik i poglavito rukavci Mure posta-ju zašti�eno podru�je. Želim da moji nasljednici ostvare ono što ja nisam, a to je da se Spust produži do uš�a Mure i Drave kod Legrada. Za takav projekt treba više novca i više dana da se stigne od Murecka do Legrada. Ili barem do Go-ri�ana, što se može za dva da-na. To zaslužuje rijeka Mura, kojoj sam ja sa svojim brojnim suradnicima poklonio Spust, a ona meni brojne prijatelje i poznanstva koji je žele �uvati kao prirodnu ljepoticu �etiriju država kroz koje protje�e.

La�ama i �amcima na Muru 28. i 29. lipnja


POZIV NA KANDIDIRANJE ZELENI CVIJET 2014.

Temeljem programa rada Turis� čka zajednica Međimurske županije

POZIVA NA KANDIDIRANJE ZA AKCIJUZELENI CVIJET MEĐIMURJA 2014.

Građani Međimurske županije, jedinice lokalne samouprave, turis� čke zajednice općina i gradova mogu podnije� kandidaturu za ocjenjivanje okoliša:

- Okućnice privatne kuće- Balkona privatne kuće

- Ugos� teljskog/turis� čkog objekta- Vinske kuće

Kandidature se podnose poštom ili osobno na adresu: Turis� čka zajednica Međimurske županije Ruđera Boškovića 2, Čakovec ili e-mailom: [email protected].

Prijava mora sadržava� : ime i prezime vlasnika , naziv objekta, adresu, broj telefona/mobitela.Rok za podnošenje prijava je 09.06.2014. g.

Prva tri najbolje plasirana objekta bit će nagrađena prigodnim nagradama.Sve dodatne informacije moguće je dobi� na:

Tel: 040/374-064, e-mail: [email protected]

POZIV NA KANDIDIRANJE ZELENI CVIJET 2014.

Do prije dvije godine Hrvat-ska turisti�ka zajednica provo-dila je akciju “Zeleni cvijet” na državnoj razini, me�utim, dola-skom aktualne vlasti i ministra akcija je prekinuta, odnosno ne provodi se. - Me�imurska žu-panija u toj je akciji sudjelovala revno i kvalitetno te ostvarila iznimne rezultate. Prisjetimo se samo Me�imurske vinske ceste koja je proglašena najbo-ljim turisti�kim proizvodom u kontinentalnoj Hrvatskoj, zatim uspjeh op�ine Sveti Martin na Muri na nacionalnoj i europ-skoj razini, te gradova �akovec i Prelog, kao i drugih sredina, ali i pojedinaca. S obzirom na to da je HTZ odustao od ove akcije, Turisti�ka zajednica Me�imur-ske županije odu�ila je provoditi je na županijskoj razini i najbolje

KRE�E AKCIJA “Zeleni cvijet Me�imurja”

Prijavite se Prijavite se za vrijedne za vrijedne nagrade nagrade

Sandra Herman i Iva Vuruši� pozivaju na sudjelovanje u akciji “Zeleni cvijet Me�imurja”

nagraditi, rekla je na prigodnoj konferenciji za novinare Sandra Herman, zamjenica me�imur-skog župana i jedna od do sada najuspješnijih predsjednica Tu-risti�ke zajednice Me�imurske županije.

- U akciju se kre�e vrlo brzo i stoga je potrebno do 9. lipnja 2014. podnijeti prijave, odnosno kandidature, a komisija koja �e uskoro biti imenovana u vre-menu od 16. do 27. lipnja obi�i �e sve prijavljene.

Kategorije nocjenjivanja jesu: oku�nice privatnih ku�a, balkoni privatnih ku�a, ugosti-teljsko-turisti�ki objekti i vin-ske ku�e.

Cilj akcije je o�uvanje oko-liša Me�imurja kao cvijetnjaka Hrvatske, o�uvanje i unaprje-�enje turisti�kog prostora, po-

ticanje aktivnosti za ure�enje, �iš�enje i održavanje okoliša ugostiteljsko-turisti�kih obje-kata i vinskih ku�a, naglasila je na istoj pressici Ivana Vuru-ši�, stru�na suradnica u Turi-sti�koj zajednici Me�imurske županije.

Kandidature ili prijave mo-gu podnijeti pojedinci, jedinice lokalne samouprave, turisti�ke zajednice, udruge i druge in-stitucije i ustanove s podru�ja Me�imurske županije. To mogu u�initi slanjem na adresu: Turi-sti�ka zajednica Me�imurske županije, Ru�era Boškovi�a 2, 40 000 �akovec ili e-mailom: [email protected], a prijava mora sa-državati ime i prezime vlasnika, naziv objekta, adresu i broj tele-fona ili mobitela.

(S. Mesari�)

14 Poljodjelstvo 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601


Predvo�eni svojim pro-fesorom, ujedno i predstojni-kom Zavoda za vinogradar-stvo i vinarstvo Agronom-skog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Edijem Maleti�em, dvadesetak studenata obiš-lo je nasad klonova pušipela u Svetom Urbanu.

Na samom ulazu u mladi vinograd profesor Maleti� rekao je studentima kako u Hrvatskoj postoji 12 sli�nih mladih vinograda s trsovima drugih sorti, ali da je ovaj po svemu, po stanju i kondiciji trsova, ure�enosti, rodnosti i okolišu, najbolji u Hrvatskoj. Zatim je studentima pojasnio

STUDENTI agronomije razgledali nasad mladog pušipela u Svetom Urbanu

Definitivno najbolji nasad klonova u Hrvatskoj

Na imanju Vladimira Horva-ta u Svetom Urbanu raste

1.314 trsova pušipela, koji su zasa�eni u sklopu projekta “Uzgoj mati�nog pušipela”,

koji vode i podupiru studenti i profesori Agronomskog fa-

kulteta u Zagrebu, a financira Me�imurska županija

i rekao kako je na ovom mje-stu na imanju obitelji Vla-dimira Horvata zasa�eno 1.314 trsova pušipela me�i-murskoga vinogradarskog i vinarskog brenda. - Ovdje smo zasadili trsove koji su nastali od 32 vrste klonova šipona, rozgvi uzetih iz više me�imurskih vinograda, koje smo potom u jednom slovenskom vinogradu uz-gojili do faze trsova i zasadili ih 2012. godine. Ove godine o�ekujemo prvu berbu i prvo vino, ali i prve rozgve koje �e se koristiti za daljnji uzgoj (cijepljenje) te �e mnogi vi-nogradari imati mogu�nost dobivanja i posjedovanja au-tohtone sorte pušipelovih tr-

Zajedni�ki projekt

Podsje�amo kako je uzgoj mati�nog puši-pela zajedni�ki projekt Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Me�imurske županije i Hortus Croa-tiae vrijedan 700 tisu�a kuna i traje pet godina, nakon �ega �e Vladimir Horvat odlu�iti ho�e li ga pustiti u puni rod ili �e ga koristiti za uzgoj plemki. Sa studentima na projektu rade profe-sori Darko Prener i Edi Maleti�, a kada je rije� o vinu, krajnji cilj je nakon pušipela classica i puši-pela prestigea na tržište plasirati pušipel selexti-on, dobiven iz grož�a koje je izraslo iz trsova koji su stopostotno me-�imurski.

sova iz Me�imurja, koji �e bi-ti ozna�eni plavom etiketom, naglasio je profesor Maleti�, dodaju�i kako �itavi projekt su!inancira Me�imurska žu-panija.

Vino s me�imurskim obilježjima

Zdravko Dvanajš�ak, predsjednik Udruge “Hortus Croatiae”, studentima je re-kao kako je Udruga vrlo za-interesirana za uspjeh ovog projekta, �iji su �lanovi sami zasadili trsove. - Kada rode ovi trsovi, kao i oni koji �e na-stati iz njihovih rozgvi, imat �emo vino koje �e sadržavati obilježja me�imurskog vina, a to su niski alkoholi, lagane kiseline i svježina, naglasio je Dvanajš�ak, dodaju�i ka-ko me�imurski vinari puno �ine na uzgoju i promociji pu-šipela te kako nije lako dobiti zaštitnu markicu, jer svake godine klima je druga�ija, pa je i grož�e druga�ije, a onda na kraju i vino, pak se dogodi da vinari u jednoj godini i ne dobiju markicu, a prije su je dobili.

Vladimir Horvat, vlasnik vinograda, ponosan je što je profesor Maleti�, ovaj još uvi-jek ogledni vinograd progla-sio najboljim u Hrvatskoj, te je rekao kako �e ovi trsovi koji za sada rastu u izolira-nom podru�ju jesenas dati prvo grož�e i tako me�imur-skim vinima pridružiti novi biser izvorne me�imurske kakvo�e. Studente je zani-malo kakvo je vino pušipel i po �emu je razli�ito od ostalih. To su doznali kasni-je u Horvatovom podrumu, gdje su ga kušali i rekli kako je vrlo dobro i poželjeli Hor-tus Croatiji da uspije u ovom projektu.

Profesor Edi Maleti� govori kako je ovaj vinograd najbolji od svih u Hrvatskoj

Zdravko Dvanajš�ak studentima je pojasnio posebnosti pušipela

Studenti, profesor i doma�ini kod oglednog vinograda

Vladimir Horvat u podrumu studentima govori o razlikama

pušipela classica i pušipela prestigea, koji prethode pušipelu

selextionu

1523. svibnja 2014. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Dođite i razgledajte

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova

za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

te

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (biv-ša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis� �ka ambulan-ta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. �a-kovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu�ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinar-ska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DO-NJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

Razvojem prehrambe-ne industrije te usvajanjem novih znanja u podru�ju sigurnosti hrane potroša� može sa sigurnoš�u pose-gnuti za bilo kojim proizvo-dom na policama trgovina. Kako bi se potroša� vratio i ponovno posegnuo za istim proizvodom, on mora biti senzorski prihvatljiviji od istovrsnih proizvoda. �esto su male razlike u prihvatlji-vosti proizvoda jedini ra-zlog zašto potroša� bira taj proizvod uz napomenu da se radi o istom cjenovnom razredu. Da bi se taj subjek-tivan izbor kvantificirao tj. objektivno izmjerio razvije-na je hedonisti�ka skala u 9 to�aka kojom se detektiraju male razlike u sli�noj hrani te grupne razlike u provjeri sklonosti prema hrani. JAR (Just About Right) skala se naj�eš�e koristi u istraživa-nju nekog svojstva proizvo-da te utvr�ivanju da li je to svojstvo prejako, preslabo izraženo ili u pravoj mjeri. Kombinacija tih dviju sen-zorskih ispitivanja je mjeri-lo usporedivosti, prihvatlji-vosti odre�enog proizvoda me�u sli�nima.

Kako to izgleda u prak-si? Proizvo�a� ima cjenov-ni razred svog proizvoda i „gotov“ proizvod. Prije nego plasira proizvod na tržište želi se usporediti sa konkurencijom i objektivno ocijeniti svoj proizvod. Tu nastupa senzorski labora-torij koji u istom cjenovnom razredu bira nekoliko kon-kurentskih proizvoda sam ili u suradnji sa proizvo�a-�em. Educirani analiti�ar o#ormljuje tim od 12 osoba/ocjenitelja (potencijalnih kupaca) prema normativi-ma. Vrlo je važno da su ocje-nitelji needucirane osobe u pogledu poznavanja hrane i predstavljaju prosje�nu populaciju odre�ene sredi-ne (ciljanog tržišta). Zna�i senzorsko ocjenjivanje pro-vedeno u Hrvatskoj ne�e biti mjerodavno u Skandi-naviji. Svaki od ocjenitelja ima mišljenje o proizvodu i svojim o�ekivanjima o toj vrsti hrane. Voditelj ispiti-vanja putem upitnika o po-jedinim svojstvima u izoli-ranom prostoru (senzorski laboratorij) radi ispitivanje istaknutih svojstava hrane. Statisti�kom obradom do-

bivenih ispunjenih upitnika #ormira se mišljenje o poje-dinom proizvodu. Mišlje-nje je tipa svojstvo A se/ne svi�a (pa je tu 9 stupnjeva) tom broju ocjenitelja, odno-sno ima previše ili prema-lo izraženo neko svojstvo. In#ormacija koju dobiva naru�itelj je koliko se nje-gov proizvod, u odnosu na konkurenciju svi�a te koja svojstva su pozitivna, a koja negativna kupcima. Povrat-na in#ormacija koju proizvo-�a� ima je kako je rangiran kod potroša�a njegov proi-zvod i koje svojstvo se treba mijenjati da bi proizvod bio prihva�eniji.

�esto proizvo�a�i u svojem nastojanju da se istaknu nekom osobinom proizvoda pretjeraju. Može se dogoditi da poja�aju udio nekog za�ina/arome koji ima za posljedicu promje-nu boje pa proizvod izgle-da manje privla�an. �est je slu�aj dodavanje crvene paprike u mesne proizvode. Proizvod postaje crveniji, ali masno tkivo u proizvo-du dobiva naran�astu boju što je kupcu neprivla�no. U manjim pogonima tradicij-

skih pekarni se �esto peciva premazuju jajem prije pe-�enja te izgledaju crvenije sa istaknutom koricom no kao negativna posljedica je gorak okus površine kori-ce. U pivu se pove�a sastav hmelja, ali kako je on gorak pivo postane okusom pri-vla�no samo malom djelu kupaca.

Ima i nekih nelogi�nih rezultata ispitivanja. Sok pripremljen od umjetnih aroma je i izgledom i oku-som bolji (prihva�eniji) od proizvoda dobivenog od vo�a. Kako to da je svježe pripremljen sok dobiven cije�enjem vo�a manje privla�an? To je rezultat pritiska potroša�a na pro-izvo�a�e te oni poja�avaju sastav/svojstva koja se gu-be kod prerade dodacima i proizvod ima ja�e izražena svojstva nego vo�e od kojeg potje�e.

Dakle može se zaklju�i-ti, ali ne i generalizirati, da popularni proizvodi ne mo-raju biti najkvalitetniji ali su najprihvatljivijih svojstava ve�ini.

Mario Posedi, prof.�iz.i kem.

Senzorsko ispitivanje hrane

Lijepe i slatke me�i-murske trešnje iz Malog Mihaljevca, Zasadbrega, Vu�etinca, Brezja i drugih mjesta s placovskog i sa-

�AKOVE�KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigle prve me�imurske trešnje

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- trešnje 20 kn/kg- jagode 10 kn/posudica- jabuke 6 kn/kg- mladi luk 5 kn/pušlek- mladi krumpir 4 do 6 kn/kg- rotkvice 6 kn/pušlek- pšenica 1,40 kn/kg- kukuruz 1,20 kn/kg- je�am 1,60 kn/kg- zob 1,80 kn/kg- kravlji sir 25 kn/gruda- domae vrhnje 20 kn/l

jamskog prijestolja u srijedu su skinule jagodu koja je kra-ljevala mjesec dana. Istina, ima jagoda koliko srce želi, ali

trešnja je traženija, poželjnija i Me�imurcima tako draga, a kako joj cijena nije bila pre-tjerana, dobro se prodavala.

Po lijepom vremenu tre�u svibanjsku srijedu i na pla-cu i na sajmu okupio se ve-liki broj ljudi koji su obavili dobro trgovanje. Još uvijek je velika potražnja za flan-cima, pili�ima, pa�i�ima, puri�ima i žibekima nami-jenjenima daljnjem uzgoju, ali i drugim poljoprivred-nim proizvodima, kao što su mladi krumpir, mlado zelje, zob, je�am i kukuruz. Pe�enjari su i ovu srijedu imali razloga slaviti jer sve što su imali su i prodali. Na zatvorenom dijelu �akove�-kog placa nakon duljeg vre-mena dobra je bila ponuda mlijeka i mlije�nih proizvo-da, a primjetan je nedosta-tak doma�ih konzumnih jaja. (S. Mesari�)

16 Moj vrt 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PREPORU�UJEMU mnogim vrtovima ve je završena sjetva, sadnja i presadnja biljaka, te

preporu�ujem da razmislite i pripremite vlas� to kvalitetno gnojivo za vaš vrt, cvijetnjak i vonjak, a za to je upravo sada pogodno vrijeme.

IZRADA KOMPOSTNOG KUPAKompost je uredno i namjenski složena hrapa organskih tvari i gnoja

koja prolazi kroz proces razgradnje na jednostavnije spojeve. Ti se spojevi � jekom vremena od jedne godine složenim prosecima pretvaraju u novu tvar - humus.

Mjesto za kompostni kup mora bi� u polusjeni uz rub živice u vrtu. Ako to mjesto nemate, morate se pobrinu� da uz komposni kup posadite biljke koje e ras� i stvara� polusjenu, gdje e kompost bi� djelomi�no zaš� en od sunca i vjetra. To su biljke suncokret i bundeve. Što vam je potrebno?

Sav organski materijal koji se nalazi na imanju. Prvo su to ostaci od povra, voa, cvijea, za� m liše, slama, pokošena trava, ali posušena kao sijeno i korov. Drugi važni dodatak kompostu je gnoj raznih živo� nja.

Prema koli�ini materijala koji imamo na raspolaganju odredimo veli�inu kompostnog kupa. Sve ove sastojke uredno slažemo po slojevima i nakon nekoliko sa� naš kompostni kup je završen. Ako želimo nau�i� kako se stav-ljaju biološko-dinami�ki pripravci u komposni kup, ipak morate prisustvova� nekoj radionici jer za taj rad postoje pravila kako se izra�uje.

Ako ste zainteresirani za radionicu, možete se informira� na mob. 098/516-718, Bernarda.

23. svibnja – Dan lista– sijemo i presa�ujemo salatu, razne vrste zeljarica za berbu ujesen. Tako�er je poželjno da biljke lista okopavamo i plje-vimo u te dane24. svibnja – Dan cvijeta od 8 sa� – idealno vrijeme za sakupljanje i sušenje ljekovi� h i za�inskih biljaka, sada je to bazga 25. svibnja – Dan lista do 16 sa� – nastavljamo sa sjetvom i presadom biljaka lista, ako to do sada nismo u�inili26. svibnja – Dan ploda– sadnja mahunarki (razne sorte graha, kao i niske i visoke mahune), presadnja paprike i raj�ice27. svibnja – Dan ploda do 18 sa� – idealno vrijeme za preradu jagoda, ako su obilno rodile, jer je vrijeme za ubiranje po kalendaru 28. svibnja – Dan korijena– okopavamo i pljevimo gredice na kojima smo posadili biljke korijena29. svibnja – Dan korijena– 28. svibnja i 29. svibnja povoljno je vrijeme za pripremu škro-piva pro� v hi� nskih kukaca (krumpirove zla� ce, hruštevi, va-roe i sl.). Pogodni dani su zbog toga što su sunce i mjesec pred zvijež�em bika

VAŠ VRT

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo�a ili povr�a iz vrta

VRTLARICA

BERNARDIN VRTŽeli od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Javite nam se na mail: [email protected]

BobBob - ukusno - ukusno starinsko povr�e starinsko povr�e

A joj! Kako je puhalo! Oh, jao! Kako je padalo! Ipak nas je najgore zao-bišlo. Dobri smo mi lju-di ako nam Priroda sve prašta. Uh, uh, sad pak je ve� vru�e. Bit �emo i bolji, i bolji. Sadit �emo, mazit �emo i voljeti sve. Baš vas volim tako djetinjaste.

Ovo malo drve�e, za male vrtove, jako je zgodno. Obi�no se može nabaviti u teglama, pa ga možete saditi i sad kad se drve�e iz zemlje više ne presa�uje. Vrijedni vrtla-ri i rasadni�ari takva mala zimzelena stabalca naj�e-š�e uzgajaju šišanjem. Kod lista�a se to �eš�e radi ci-jepljenjem, a kod �etinja-�a šišanjem. Na primjer, od Thuje o. ‚Smaragd‘ ili Cupressusa arizonice se jednostavnim podreziva-njem donjih grana i formi-ranjem kugle od ostatka krošnje vrlo lijepo daju oblikovati tzv. kuglice na stablu. Kako je kuglu vr-lo lako oblikovati vrtnim škarama, tako i daljnje održavanje ovih minija-turnih stabalaca ne izi-skuje previše truda.

Od ovakvih stabalaca možete oblikovati i male drvorede kao vizualno naglašavanje nekih sta-za ili puteljaka ili pak ih možete pojedina�no sa-diti kao dio zamišljenog krajolika na ograni�enim prostorima. Takve šišane “kugle na stablu” vrlo su �esti stanovnici beton-skih velikih tegli – žardi-njera na ulazu u poslovne prostore ili na prilazu obiteljskih ku�a kao dio predvrta.

Nekada je u Me�imurju bob bio povr�e koje su uglavnom uzgajale i konzumirale siro-mašnije obitelji u Me�imurju, poglavito u njegovom brijež-nom dijelu. No, Me�imurci su postajali bogatiji i probirljiviji, te tako i oduševljeniji povr�em i jelima drugih kuhinja i podne-blja, a samim time bob je polako nestajao iz naših vrtova, te go-tovo i nestao.

Rijetko gdje ga ima, a kako ga je sve manje, ljudi ga sve vi-še žele imati za jelo, pak se ono malo što ga ima dobro proda. Bob je u svom vrtu sa�uvala Danica Horvat iz Svetog Ur-bana, koja kaže kako ga ni za što ne bi prestala uzgajati, bez obzira što ga još uvijek mnogi nazivaju sirotinjskom hranom. - Bob je starinsko povr�e, sli�-no grahu, ali ipak ima druga�iji oblik i i okus. Vrlo je ukusan

Kod tih žardinjera obratite pažnju na to da se one brzo isušuju i da biljke u njima morate tije-kom toplijeg dijela godine �eš�e zalijevati. Posebno pazite ako su smještene blizu zgrade u takozva-noj “kišnoj sjeni”. Tada provjerite vlažnost i ako treba zalijevajte iako je vani padala kiša, jer uz ku�u �esto ne pada. U vr-tu može biti i blato, a ove su tegle suhe kao barut. Što se ti�e ostalih mjera njege i održavanja ovih minijatura, prvenstveno se držite njege kao kod vrste od koje su naprav-ljene, uz dodatak oreziva-nja. Naravno da ovo šiša-nje kugli morate provoditi redovito, minimalno dva puta tijekom godine. Ako ih ostavite, ova �e sta-balca narasti velika kao normalne vrste od kojih su napravljena. A vi to ne želite i nemate dovoljno prostora. Jer obi�na Thu-ja Smaragd naraste 4-6 m i tad je 1,5-1,8 m širo-ka. Kako vi za to nemate prostora ili jednostavno imate puno toga drugog što tu želite saditi, vi �ete to lijepo škarama za živi-cu orezivati i držati pod kontrolom. Dobro je da vam škare budu dovoljno oštre da bi vam rez bio gladak i precizan, tad �e i kuglice biti lijepe zelene nakon orezivanja. Izbje-gavajte orezivanje za jako sun�anih dana jer prejako sunce može spržiti listove koji su prije bili u dubljim dijelovima zašti�eni vanj-skim liš�em.

Pozdravi iz IVE!

MALO DRVE�E za male vrtove

Šišanje �etinja�e na stablu

pripremljen na salatu, ali i kao varivo te s vrhnjem. Može se pripremati kao pire, zatim s maslacem, u umaku te sa sla-ninama. Meni osobno je najbo-lji na salati, s lukom, bu�inim uljem i jabu�nim ili vinskim octom i malo soli. Kažu da bob ima svojstva afrodizijaka, anal-getika, antiseptika, diuretika, kozmetike i lukstata.

Sije se vrlo rano u prolje�e i ne treba ga koliti ili ogra�ivati jer je �vrsta samostoje�a biljka, koja naraste do oko šezdeset centimetara visine. Mahune se beru ve� krajem lipnja, a najviše u kolovozu. Osuše se te iz njih izvade plodovi koji su nešto deblji od obi�nog graha. Nekada se bob mljeo u mlinu te se iz njegovog brašna pekao

kruh, kazala nam je Danica, dok je pregledavala kako se prošlotjedno nevrijeme odra-zilo na njezin bob. - Sve je izdr-žao i nadam se dobrom urodu. Želja mi je da se bob vrati u me�imurske vrtove, jer je kva-litetno i zahvalno povr�e koje ne iziskuje ni posebnu obradu tla ni posebno održavanje. Više daje nego uzima. (sm)

1723. svibnja 2014. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Vjerojatno vas je privukao naslov. Hrvatski registar obve-znika po kreditima ili HROK. U njemu su vidljive sve naše obve-ze po tekućim računima, kredit-nim karticama, kreditima pa čak i lizingu. Glavno oruđe bankama za procjenu kreditne sposobno-sti klijenata. Temeljem podataka u HROK-u donose odluku o tome dali će nas kreditirati ili neće. Je-smo li podobni ili ipak prerizični. Tamo neke divne 2008. prije kri-ze i HROK-a dok smo još bili op-timisti i sustav nije bio umrežen doslovno smo hodajući od banke do banke dizali kredite u svakoj po jedan. Danas vjerojatno jedan od razloga prezaduženosti gra-đana. Da bi se spriječilo ponav-ljanje takvih situacija i gomilanje nenaplativih kredita odnosno povećanje rezervacija bankama i čak i ugrozila stabilnost eko-nomskog sustava doneseni su određeni zakonski propisi. Tako je i propisana obveza dubinske procjene kreditne sposobnosti klijenata iz svih dostupnih regi-stara.

Kredit vam je odbijen. Ta-ko najčešće počinje naša potraga

za alternativnim kreditima bez uvida u HROK. Zašto je tome ta-ko? Jer nam je kredit odbijen uz objašnjenje da imamo lošu ocje-nu u HROK-u ili da smo prezadu-ženi, opet po HROK-u. HROK po-staje prepreka, barijera. Novac nam je i dalje prijeko potre-ban pa na r av-no tu ne stajemo. R a z m i -šljamo kao bi bilo do-bro da nema te prepreke. Kako bi bilo odl ič no da si re!inanci-ramo kredite. Gdje da dođe-mo do novca da saniramo neu- rednos t i pa opet pokušamo podići kredit. Prelistavamo novine. Pretražu-jemo Internet. I gle čuda. Oglasi za kredita bez HROK-a vrište sa svih strana. Upravo ono što nam treba. Sretni biramo jedan od te-

lefonskih brojeva i dogovaramo termin.

Ne nasjedajte! Takvih kre-dita nema. Ne postoje. Oni su kao jednorog - samo mit. Novac nam je potreban, ali toliko ipak ne. Na ion a-

ko tešku poziciju stavljate dodatni teret. To su najčešće krediti privatnih podu-zeća sa kamatom do čak 100 % godišnje. Dakako da nisu legalni. Postoje jer postoji potražnja. U trenutku očaja bismo često s bi-lo kim i pod bilo kojim uvjetima

sklopili ugovor. Kako prepoznati takve kredite? Nude ih osobe s kojima se nalazite po ka!ićima. Postupak je bio prejednosta-van. Nije vam sve objašnjeno.

Imate osjećaj da nešto fali. Isplata je u kuverti ispod stola. Ne znate koliko ćete ukupno vratiti. Ne znate ko-me vraćate. Nema ureda ili na uredu nema oznaka. Ne znate o kojem po-duzeću ili banci se radi. A ako ipak uspijete vratiti t akav kredit nerijetko vas se potražuje još neke do-datne iznose novaca na ime

ovih ili onih troškova. Još jedan velik problem kod takvih kredita je da vam s kašnjenjem, koje je vrlo moguće zbog samih uvjeta, dug raste i po nekoliko puta u relativno kratkom roku. Zakoni naš štite, ali ne u potpu-nosti. Ipak je odgovornost na svakom pojedincu. Čitajte što

Krediti bez HROK-apotpisujete. Pitajte. Provjerite s kim surađujete. Poslije je kasno. Navedeno smatrajte upozore-njem. Možda trenutno nemate !inancijskih problema, ali ako i kad dođe do njih ne srljajte.

Svaki problem je samo niz rješenja. Svaka kreditna insti-tucija ima svoju politiku odo-bravanja kredita. Unatoč lošem HROK-u i neurednim zaduženji-ma rješenje najvjerojatnije po-stoji. Možda samo treba druga-čije posložiti stvari. Možda samo treba promijeniti kut gledanja. Možda nije bio pravi trenutak. Kad su krediti u pitanju pravilo je da je ići linijom manjeg otpora najskuplje rješenje.

Baš zato je agencija Arges.hr idealno rješenje kad pomislite na kredit. Mi raspolažemo kon-kretnim i provjerenim informa-cijama prema kojima možemo klijentu individualno ponuditi kredit. Kredit koji će zadovoljiti njegove želje, biti moguć i biti naj-bliže ideali za pojedinog klijenta. Laički, skratiti ćemo Vam postu-pak dobivanja odnosno realiza-cije kredita, i uštedjeti vrijeme, živce i novac.

18 Mozaik 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601


Povodom Me�unarodnog dana obitelji, koji se obilježa-va 15. svibnja, Me�imurska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu zajedno s Druš-tvom “Naša djeca �akovec” organizirala je u subotu 10. svibnja aktivnosti s namjerom isticanja važnosti obiteljskog života i obiteljskih vrijednosti kao zaštitnog faktora za ra-zvoj djece. Na infopultu MU-RID-a svi zainteresirani mogli su dobiti materijale vezane za rad Udruge te sve informaci-je vezane uz Dan obitelji koji se obilježava ve� 20 godina

ŽIVOT u Domu za starije i nemo�ne u �akovcu

Dom je tamo gdje vas vole i daju uzajamnu potporu- �injenica je da se slika obitelji pod utjecajem društvenih promjena znatno izmijenila te su proširene obitelji više postale izuzetak nego pravilo. �lanovi obitelji ne moraju nam nužno biti krvno srodstvo, to su ljudi koji nam pružaju sigurnost, nježnost, daju potporu i koji nas bezuvjetno vole, kaže ravnateljica Štefica Martinez

- Rije� obitelj uvijek izgovaram s ljubavlju, jer smo svi iz obite-lji potekli i stvorili smo obitelji. Mnoge lijepe uspomene vežu me na djetinjstvo i mladost, na brak u kojem sam sa su-prugom stvorila obitelj i kada smo postali ozbiljni i odgovor-ni roditelji. Ovdje u Domu mi je lijepo, ovdje ima puno divnih ljudi, a o osoblju mogu re�i sve najljepše, jer nam svojim odnosom stvaraju obiteljsku atmosferu, rekla nam je Marija Biš�evi� iz Svete Marije, kada smo posjetili Dom za starije i nemo�ne u �akovcu u kojemu svoju tre�u životnu dob žive Me�imurci iz svih dijelova na-šeg kraja.

O životu i atmosferi u Do-mu govori i Franjo Kova�i�, korisnik Doma iz Putjana, koji je jedan dio �akovca zamijenio drugim.

- Ovdje u Domu mi je zaista lijepo i svi smo ovdje skupa sa zaposlenicima jedna velika obitelj. Svaki dan naviru uspo-mene na djetinjstvo, mladost i obitelj koja se na neki na�in !izi�ki raspala, ali mi koji smo ostali rado se susre�emo, jer na kraju krajeva obitelj je vri-

su imali obitelj, ili je imaju, ali zbog raznih okolnosti se ri-jetko vi�aju. Tako je slijedom UN-ove preporuke prošli �etvrtak u Domu za starije i nemo�ne osobe u �akovcu obilježen ovaj dan, kada su se zaposlenici potpuno posveti-li korisnicima koji su došli iz obitelji koju su sami stvorili u obitelj koju stvara ova ugledna ustanova.

Šte!ica Martinez, ravnate-ljica ustanove, tim povodom rekla je: - U obitelji �lanovi su vezani ljubavlju, oni pomažu jedni drugima da ispune sve svoje !izi�ke i emocionalne potrebe. �injenica je da se slika obitelji pod utjecajem društvenih promjena znatno izmijenila te da su proširene obitelji više postale izuzetak nego pravilo. �lanovi obite-lji ne moraju nam nužno biti krvno srodstvo, to su ljudi koji nam pružaju sigurnost, nježnost, daju potporu i koji nas bezuvjetno vole. Upravo to djelatnici naše ustanove žele pružati našim korisnicima.

Sve�anost su svojim nastu-pom uljepšali u�enici Srednje škole �akovec te zbor i �lanovi recitatorske grupe korisnika Doma. Skup je pozdravio Zoran Vidovi�, zamjenik me-

jednost i uvijek je na prvom mjestu, bez obzira na sve što se godinama doga�alo.

�akove�ki Dom unatrag godina mnogim našim sta-rijim sugra�anima postao je istinska “nova obitelj”, jer se

njegovi stanari susre�u i dru-že svakodnevno s novim ljudi-ma, postaju pravi prijatelji, pa i više od toga, oni s kojima dijele sje�anja na proteklo veliko ži-votno iskustvo. Poput prave obitelji.

Dom - nova obiteljUjedinjeni narodi su 15.

svibnja proglasili Me�unarod-nim danom obitelji, te prepo-ru�ili njegovo obilježavanje u svim ustanovama koje brinu o obiteljima i pojedincima koji

Ravnateljica Doma Štefica Martinez �estita Me�unarodni

dan obitelji

Pjeva�ki zbor Doma pjeva me�imurske ljubavne popijevke

Svi su oni imali ili još uvijek imaju obitelj - sada u Domu za starije i nemo�ne osobe u �akovcu

Marija Biš�evi�: - O osoblju mogu re�i sve najljepše, jer

nam svojim odnosom stvaraju obiteljsku atmosferu

Franjo Kova�i�: - Svaki dan naviru uspomene na djetinjstvo, mladost i obitelj koja se na neki na�in fizi�ki raspala, ali mi koji smo ostali rado se susre�emo

�imurskog župana, korisni-cima �estitao Me�unarodni dan obitelji, te obe�ao daljnju skrb Me�imurske županije o ovoj ustanovi koja korisnicima pruža ono što su nekada imali u svojim ku�ama i obiteljima.

DAN OBITELJI obilježili MURID i Društvo “Naša djeca”

Dijete je srce obitelji, a obitelj srce društvadiljem svijeta. Predsjednica Udruge Silvija Pucko, prof. defektologinja, o provedenim aktivnostima rekla nam je:

- Mi smo prije svega stru�-na udruga, ali to ne zna�i da ne prihva�amo i druge zaintere-

sirane �lanove neovisno o to-me što su po struci. Osnovna vizija nam je brza i stru�na pomo� djeci i roditeljima.

Akciju smo organizirali u subotu upravo stoga što je dio roditelja na taj dan slobodan i

može više vremena provesti sa svojom djecom. Ovom ak-cijom želimo obitelj staviti na prvo mjesto kao osnovnu ži-votnu zajednicu. Naša udruga provodi niz aktivnosti za ranu intervenciju u djetinjstvu i ti-

me pruža potporu djeci rane dobi, njihovim roditeljima i obiteljima kroz prevenciju, savjetovanje, dijagnostiku i rehabilitaciju, kao i edukaciju i senzibilizaciju okoline i javno-sti na speci!i�ne potrebe djece

Predsjednica Udruge “MURID” Silvija Pucko, prof. defektologinja

U suradnji s Društvom “Naša djeca �akovec” organizirane su likovne radionice

s razvojnim i socijalnim rizici-ma na podru�ju sjeverozapad-ne Hrvatske. Tako�er isti�em suradnju s uredom UNICEF-a koji se pridružio ovoj akciji u �akovcu s brojnim promotiv-nim materijalima.

1923. svibnja 2014. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Na Državnom natjecanju “Mladi poduzetnik”, održanom u Pore�u od 7. do 9. svibnja, Elena David, Anamarija Pod-gorelec i Magdalena Škvorc pod vodstvom mentorice Ivane Borkovi�, prof., osvojile su 2. mjesto u konkurenciji ekonomskih škola iz cijele Hr-vatske. Plasman na Državno natjecanje, me�u 11 najboljih timova Hrvatske, omogu�ilo je osvojeno prvo mjesto na me�užupanijskom natjeca-nju u Zagrebu. Provjeravalo se poznavanje strukovnih sa-držaja. U�enice su izra�ivale integralni zadatak u trajanju od tri sata, koji je zahtijevao

PIŠE: Roberta Radovi�

Cjelotjedni programi po-vodom obilježavanja Europ-skog tjedna (5. - 10. svibnja) u organizaciji Odsjeka za europske poslove, me�una-rodnu suradnju i regionalni razvoj tijekom Europskog tjedna Me�imurske župani-je završeni su !inalnom sve-�anoš�u proteklu subotu u �akovcu. Dan Europe obilje-žava se 9. svibnja još od 1985. godine, kada je na Milanskom summitu u znak sje�anja na Schumannovu deklaraciju upravo taj dan proglašen Da-nom Europe. Stoga je subot-nja špica povodom tog dana bila izme�u ostalog obilježe-na i plavom bojom Europske unije. Na informativnom štandu gra�ani su mogli do-biti aktualne informacije o EU-u. Srednja škola �akovec i �lanovi fakultativne nastave “EU gra�anin” zajedno s pro-fesorom Mladenom Totom pridružili su se programima obilježavanje Dana Europe. Dan Europe obilježen je ni-zom radionica, kvizova i pre-davanja te jednim iznena�e-

U petak 16. svibnja dodi-jeljene su tri stipendije MDS-a. Stipendije su, na prijedlog Me�imurskog veleu�ilišta, dodijeljene najboljim studen-ticama i studentima pojedinih stru�nih studija, i to: Anteji Vuk - Ma�ek iz Strahoninca, studentici 3. godine stru�nog studija Ra�unarstva, Danielu Hermanu iz Male Subotice, studentu 3. godine stru�nog studija Menadžmenta turizma i sporta, te Nini Begi� iz �akov-ca, studentici 2. godine stru�-nog studija Održivog razvoja. Tom prilikom predsjednik MDS-a Željko Pavlic poseb-no je naglasio: - Zadovoljstvo mi je što smo, i ove godine, uspješno završili našu akciju prikupljanja sredstava za fond Me�imurskoga demokratskog saveza za stipendiranje me�i-murskih studenata. U pro-teklom razdoblju održali su turnire u beli i tenisu, s ciljem prikupljanja dobrotvornih pri-loga za stipendijski fond. Kroz

Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Me�imur-ske županije organizirala je tradicionalnu akciju “Svi na maturalni ples”, a koju je po-krenula saborska zastupnica Sun�ana Glavak, kako bi se po-moglo u�enicima i roditeljima slabijega materijalnog stanja da budu na maturalnoj ve�e-ri. Zajednica žena prikupila je osam tisu�a kuna, �ime �e se osigurati odlazak na ma-turalnu ve�eru za šezdesetak maturanata.

U protekle �etiri godine preko tristotinjak djece bilo je uklju�eno u ove akcije, ove go-dine šezdesetak. Donacije za djecu uru�ene su ravnateljima

Izniman interes dokazali su studenti Me�imurskog vele-�ilišta u �akovcu za upisa u Re-gistar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih mati�nih stanica. U duga�kom redu strpljivo su �ekali na va�enje krvi koja �e u Registar, �ime postaju potencijal-ni davatelji koštane srži. Studenti su najprije poslušali predavanje na temu darivanja koštane srži, koje je održala pro�elnica Regi-stra, dr. sc. Mirta Mikuli�, a nakon predavanja po�elo je va�enje krvi za upis u Registar. U akciji se pri-kuplja krv zdravih gra�ana od 18 do 40 godina starosti. Upisom se doprinosi u spašavanju života oboljelih od akutnog i kroni�nog

oblika leukemije te bolesnika s teškim ošte�enjem koštane srži. Proces upisa obuhva�a popunja-vanje pristupnice i zdravstve-nog upitnika te davanje uzorka krvi za HLA tipizaciju, kojim se

svakom gra�aninu da doprinese u spašavanju života, jer “lijek je u nama”. Tom porukom Zaklada želi podsjetiti gra�ane da upisom u Registar mogu pove�ati šanse za život teško oboljelih. Zahva-ljuju�i brojnim donatorima, a nadasve dobrim ljudima, hrvat-ski Registar danas broji više od 44.200 potencijalnih darivatelja krvotvornih mati�nih stanica. Od srijede 21. svibnja me�imurski studenti taj broj su još i pove�ali. Hrvatski Registar je dio svjetskog (Bone Marrow Donors Worldwi-de), a darivatelji iz hrvatskog Registra dosad su dali šansu za život 24 oboljelih u Hrvatskoj i 17 u inozemstvu. (BMO)

me�imurskih srednjih škola koji to�no znaju kojoj je djeci takva pomo� potrebna. Osim stranke, akciju su pomogle i pojedine tvrtke. Bosiljka Vin-kovi�, ravnateljica Ekonomske i trgova�ke škole, zahvalila je svim “Katarinama” koje u ovim teškim trenucima ne zaborav-ljaju mlade. - Mladi nam se da-nas �ine zaboravljena kategori-ja, upozorila je. Dodala je i to da, kada je ove godine došla pred maturante i kazala im da svi mogu i�i na maturalnu zabavu jer im to “Katarina Zrinska” omogu�uje, zdušno su se javljali svojim razrednicima kako bi se zajedno s drugima veselili na maturalnoj zabavi. (BMO)

protekle mjesece prikupljeno je 3.000 kuna. Odlukom stra-na�kih tijela dodijeljene su tri stipendije - nagrade u visini od 1.000 kuna. Dobitnici stipen-dija odre�eni su u suradnji s Me�imurskim veleu�ilištem u �akovcu, koje je bilo zamoljeno da predloži najbolje studente s pojedinih stru�nih studija. Osnovni kriterij za dodjelu sti-pendija bila je izvrsnost.

MDS je fond za stipendira-nje formirao odmah po svom osnutku 2005. godine i preko njega je do sada stipendirano preko 100 studenata. MDS je jedina politi�ka stranka u Me�imurju i Hrvatskoj ko-ja na ovakav na�in pomaže me�imurskim studentima i ukazuje na potrebu pobolj-šanja obrazovne razine kao osnovnog uvjeta kvalitetnog i ubrzanog razvoja. MDS �e i dalje nastojati da svake godine prikupi što više sredstava za stipendiranje me�imurskih studenata. (BMO)

poznavanje materije iz poduzet-ništva, marketinga i knjigovod-stva. Na taj na�in pokazale su primjenjivost nau�ene struke tije-kom �etverogodišnjeg školovanja

te opravdale kvalitetu naobrazbe Ekonomske i trgova�ke škole �a-kovec na državnoj razini.

Uz Državno natjecanje, u�e-nice su sljede�i dan prezentirale

utvr�uju antigeni tkivne snošlji-vosti. Pove�anjem broja upisa u Registar koje Zaklada organizi-ra diljem Hrvatske pove�ava se mogu�nost da netko teško bo-lestan dobije svog darivatelja, a

HUMANITARNA AKCIJA za Zakladu “Ana Rukavina”

Studenti MEV-a �ekali u redu da bi se upisali u Registar darivatelja

svoju !iktivnu tvrtku osno-vanu u programu Vježbe-ni�ke tvrtke te su provodile samo poslovanje na štandu koji su tako�er same pripre-mile. Kao nagradu za svoj uspjeh u�enice su osvojile sudjelovanje na ljetnoj školi Zagreba�ke škole ekonomi-je i menadžmenta, koja se odvija na engleskom jeziku u trajanju od mjesec dana. Nakon iznimnih rezultata i osvojenih nagrada i meda-lje, u�enice sa sigurnoš�u mogu krenuti na fakultete i biti ponos sebi, svojim obi-teljima, školi i cijeloj lokalnoj zajednici.

USPJEH u�enica na Državnom natjecanju “Mladi poduzetnik”

Srebrne poduzetnice iz Ekonomske i trgova�ke škole �akovec

Anamarija, Elena i Magdalena s mentoricom Ivanom Borkovi�, prof.

OBILJEŽEN 14. EUROPSKI TJEDAN U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI

Himna Europe “Oda radosti” - pod vurom!

Nekolicina djece iz Dje�-jeg vrti�a “Bambi”, skupine “Mravi�i”, sa svojom je odgo-jiteljicom Ivanom Pe�arko su-djelovala na EU parlamentu u županijskoj vije�nici. “Mravi-�i” ve� devet godina rade na projektu “Europa” pa su tako održali i svoj 6. dje�ji parla-ment u vije�nici. Djeca su raz-govarala na stranim jezicima, opisivala obilježja neke drža-ve �lanice EU-a. Sve to omo-gu�ili su im Vesna Haluga, pro�elnica Upravnog odjela za gospodarsku djelatnost, i Darko Radanovi�, voditelj Odsjeka za europske poslo-ve, me�unarodnu suradnju i regionalni razvoj. (rr)

“Mravi�i” iz Dje�jeg vrti�a “Bambi” u Parlamentu

njem. Svatko tko se zatekao u centru grada u vremenu od 9 do 12 sati mogao je su-djelovati u njihovom kvizu, pogledati edukacijski !ilm, saslušati predavanja te uzeti pokoji edukacijski materijal. Oko deset sati pripremili su veliko iznena�enje, tzv. !lash mob, izvevši himnu Europe - Odu radosti, što je okuplje-na publika pozdravila plje-skom.Srednja škola �akovec izvela je tzv. flash mob u centru grada

ZAJEDNICA ŽENA HDZ-a “Katarina Zrinski” Me�imurske županije

Pomogle da šezdesetak maturanata ode na maturalnu ve�er

ME�IMURSKI demokratski savez �akovec

Dodijelio tri studentske stipendije

20 Mozaik 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti�, Josip Šimunko, Stjepan Mesari�, Roberta Radovi�, Siniša Obadi�, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI�KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor�ec E-MAIL KONTAKTI: [email protected], [email protected]; [email protected] TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora�un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X

PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. �akovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

PIŠE: VANESSA VUCKOVI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Naši me�imurski maturanti prošli su tjedan, u petak, vri-skom oduševljenja, s rukama u zraku, ali potajno i sa suzama u o�ima, obilježili posljednji dan u školskim klupama. Do 19 sati u dvorani Graditeljske škole �ako-vec vladala je neopisiva ludnica. Nakon toga su maturanti krenuli dalje, prema Šampionu. Gro-moglasno pjevanje, zviždaljke, udaraljke i razni kostimi samo su dio atmosfere ovogodišnje Coo-lijade. Sve je toga završnog dana zapo�elo po jako lošem vreme-nu tradicionalnim mimohodom centrom �akovca. Kiša i vjetar ipak nisu onemogu�ili ispra�aj još jedne generacije u�enika koja je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje. Da su im važni do-bra zabava i druženje, potvrdili su nam i sami. Citiramo jednog sudionika: - Prostor je manje va-žan jer smo zajedno i s jednakim zadovoljstvom proslavit �emo ovaj dan u zatvorenome, uz pre-gršt dobre glazbe. Maturante su u dvorani GOC-a zabavljala �etiri školska izabrana benda, a na ras-polaganju su imali i gratis vode i sokove.

Kao i svake godine, ve� tradicionalno glasovalo se i za najmaturanta/maturanticu i najrazred. Ovogodišnji nositelji titule bili su u�enici Ekonomske i trgova�ke škole: Sandra Kova� iz 4.b i Karlo Kocijan iz 4.HT, dok je najrazred 4.a iz Srednje škole �akovec, a nagrade je uru�ivao zamjenik župana Zoran Vidovi�.

Na sigurnost maturanata i da sve protekne bez neželjenih posljedica pazila je zaštitarska služba te djelatnici Policijske uprave me�imurske. Osim na po�etku tjedna, u ponedjeljak, kada je bilo i privo�enja, ma-turanti su bili zaista na nivou i cijela norijada je prošla bez ekscesa, rekli su nam u Policiji. Posebice jer je posljednji dan u

petak bio veliki pritisak matu-ranata iz Varaždina koji su stigli u Me�imurje na proslavu, ali nije bilo nikakvih incidenata. Naši i varaždinski maturanti popili su koju više, ali nisu radili nikakve probleme.

Koordinator Coolijade 2014. godine bila je Gimnazija Josipa Štolcera Slavenskog u suradnji sa Županijom, Gradom i Policijom.

ZAVRŠILA COOLIJADA - maturantska norijada u Me�imurju

Najmaturanti Sandra Kova� i Karlo Kocijan iz ETŠ-a, najrazred 4.a Srednje škole �akovec

Izdvajamo kako nas je sve ugodno iznenadila jedna gesta zamjenika Vidovi�a. Kada se popeo na binu, uzeo je gitaru u ruke i u sav glas zajedno s maturantima otpjevao pjesmu.

Popri�ali smo s pobjednicima, pitali ih što �e im ostati najviše u sje�anju iz srednjoškolskih dana, zašto su odlu�ili upisati baš taj smjer, jesu li spremni za državnu maturu i kuda planiraju nastaviti dalje:

- U trenutku kada sam mo-rala odabrati budu�e zanimanje bila sam zalu�ena ekonomijom i odluka nije bila teška, me�utim, s vremenom sam shvatila da ima puno ekonomista te da �e mi bi-ti jako teško na�i posao, tako da sam odlu�ila sada nakon srednje upisati neke društvene znanosti, poput psihologije ili logopedije. Za maturu sam se spremila i nadam se da �u uspješno upisati željeno, rekla nam je Sandra.

- Smjer hotelijersko-turisti�-ki tehni�ar odabrao sam prven-

Najmaturant i najmaturantica: Sandra Kova� i Karlo Kocijan,

oboje iz Ekonomske i trgova�ke škole �akovec

Najrazred je 4.a iz Srednje škole �akovec

Kiša nije smetala tradicionalnom maturantskom mimohodu ulicama �akovca

�em razredu. Bilo nam je ludo, nezaboravno i predivno. Dalje planiram krenuti istim stopama kao i u srednjoj, turisti�kim smje-rom. Želja mi je upasti u Opatiju ili Pulu na neke od fakulteta vezane uz turizam i ugostiteljstvo. Tko zna, možda nakon svega i otvo-rim hotel, kazao nam je Karlo uz smiješak.

Karlo i Sandra rekli su nam kako još uvijek nisu svjesni da je škola gotova, da su odabrani za najmaturante svoje generacije te kažu da �e im sve jako nedosta-jati, a mi im želimo puno sre�e u daljnjem obrazovanju.

S me�imurskima slavili i varaždinski maturanti bez ekscesa

stveno zbog jezika i putovanja. Najdraže putovanje koje �e mi ostati u sje�anju bilo je u Berlin i Prag, naravno, maturalac u tre-

COOLIJADA - NAJRAZRED 4.A IZ SREDNJE ŠKOLE �AKOVEC!Kao i svake godine, na Coolijadi se tradicionalno glasovalo za najmaturanta/maturanticu i najrazred.

Ovogodišnji nositelji titule bili su u�enici Ekonomske i trgova�ke škole: Sandra Vuk iz 4.b i Karlo Kocijan iz 4.HT, dok je najrazred 4.a iz Srednje škole �akovec. (vv, foto: Zlatko Vrzan)

RAZGOVOR S POVODOMRAZGOVOR S POVODOM

Ena Bajuk Ena Bajuk Hampamer,Hampamer,

studentica tre�e studentica tre�e godine ALU-a u godine ALU-a u

ZagrebuZagrebuAlen Horvat – Zibe,Alen Horvat – Zibe,

vokal benda vokal benda “Pastiri” i dvojca “Pastiri” i dvojca “Zibe unplugged”“Zibe unplugged”

NOVA ZBIRKA PJESAMA NOVA ZBIRKA PJESAMA LJUBICE FLETENLJUBICE FLETEN

“Galeb, more i daljine”“Galeb, more i daljine”

LUDM PRELOGLUDM PRELOG

izlaže u Ljubljaniizlaže u Ljubljani

U MA�KOVCUU MA�KOVCU

20. Smotra tamburaških 20. Smotra tamburaških orkestara i sastava orkestara i sastava

Me�imurske županijeMe�imurske županije

PUHA�KI ORKESTARPUHA�KI ORKESTAR

GRADA PRELOGAGRADA PRELOGAPrvi samostalni godišnjiPrvi samostalni godišnji

koncertkoncert

2 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Kultura SUBOTA, 24. svibnja, od 10 do 17 satiDUNJKOVEC, OŠ Nedeliš�e, PŠ Dunjkovec

Izložba mineralnog bogatstva HrvatskeU prostoru Podru�ne škole Dunj-

kovec u subotu 24. svibnja održat e se izložba pod nazivom “Mineralna bogatstva Hrvatske” udruge “Lepo-glavski ahat” iz Lepoglave. Ekspona� izložbe moi e se razgleda� u vreme-nu od 10 do 17 sati. Udruga “Lepo-glavski ahat” okuplja zaljubljenike u minerale i geologiju. �lanovi udruge svakodnevno rade i otkrivaju nova

nalazišta rijetkih minerala na podru�-ju cijele Hrvatske te se bave istraži-vanjem i prezentacijama hrvatskih minerala. Dosad su pronašli vei broj novih nalazišta minerala, rijetke kri-stale i dva vulkana, te usvojili tehno-logije obrade kamenja u svrhu izrade suvenira od poludragog kamenja. Na podru�ju Lepoglave nalazi se nalazište poludragog kamena - ahata i jedini

sa�uvani fosilni vulkan u Hrvatskoj, koji predstavlja znanstvenu, obra-zovnu i turis� �ku znamenitost. To je podru�je Gaveznica - Kameni Vrh, zakonski zaš� eno 18. ožujka 1998. godine kao šes� geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Dio ak� vnos� i zbirke ove lepoglavske udruge moi e se vidje� i na izložbi u Dunjkovcu. Otvorenje izložbe bit e u 10 sa� .

PETAK, 23. svibnja, 20 sati�AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Evgenia Epshteini Marina Ivanova

Židovska opina �akovec ove godine obilje-žava 70. godišnjicu odvo�enja Židova �akovca, Me�imurja i Prekmurja u logore smr� diljem Europe. Trodnevnim programom Židovska opina �akovec podsjea na te tragi�ne dane naroda koji je trebao bi� izbrisan s lica zemlje samo zato jer je druga�iji. Dio programa bit e i klasi�ni koncert koji e se održa� u petak 23. svibnja u dvorani Zrinski/Scheier u �akovcu, s

�lanovi Likovne udruge donjeg Me�imurja Prelog u �e-tvrtak su bili gosti Kulturnog društva Me�imuraca iz Ljublja-ne i Hrvatskog doma, odnosno Hrvatskog sabora kulture.

Svoje slike izložilo je dva-desetak autora, �lanova Likov-ne udruge donjeg Me�imurja. Ukupno su izložena 24 rada.

Goste iz Me�imurja po-zdravio je Mijo Stanko, pred-sjednik Kulturnog društva Me�imuraca Ljubljana, porije-klom iz Gori�ana, te im zahva-lio na dolasku i suradnji. Otvo-renju izložbe bili su nazo�ni i pomo�nik veleposlanika Re-publike Hrvatske u Sloveniji Antun Herceg i predsjednici društava Crnogoraca i Make-donaca u Ljubljani.

Predsjednik Likovne udru-ge donjeg Me�imurja Prelog Pavao Ružman naglasio je da su nekad Me�imurci u Sloveni-ju dolazili trbuhom za kruhom s pinklecom i zavežljajem, dok se danas dolazi tako�er skro-mno, s darovima kulture na-

šeg kraja i oslikanom ljepotom zavi�aja.

Dopredsjednik Likovne udruge Franjo Ružman Brko predao je doma�inima u znak zahvale na dar Monografiju Likovne udruge donjeg Me�i-murja Prelog, a tajnica Julija Pongrac dar u ime Grada Pre-loga. Slikar Slavko Duki� pak je darovao zbornike, knjige u ime Književnog kluba Prelog.

Izložbu je otvorio predsjed-nik Saveza hrvatskih društava u Republici Sloveniji Petar An-tunovi�. Nakon Ljubljane, izlož-bu me�imurskih autora vidjet �e i drugi gradovi u Sloveniji, uz ostalo i Lendava.

Predsjednik Kulturne udruge Me�imuraca u Lju-bljani Mijo Stanko na kraju se našalio, rekavši da su ovaj put Me�imurci iz Preloga donijeli puna kola svega. Oproštaj je trajao dugo, a �lanovi Društva Me�imuraca iz Ljubljane ispra-tili su likovne autore iz našeg kraja s me�imurskim pjesma-ma. (J. Šimunko)

U Pastoralnom cen-tru bl. Alojzija Stepinca predstavljena je u petak zbirka pjesama “Galeb, more i daljine” preloš-ke književnice Ljubice Fleten. Autorici je to �etvrta zbirka pjesama nakon “Sjena samo�e” iz 2010. godine, “Srebrnih snova” 2011. godine i “Snage sutona” iz 2012. godine. Ro�ena je u Go-ri�anu 1955. godine, a živi u Prelogu, dok su joj djeca i unuci u Švedskoj i Maleziji.

Ljubica Fleten aktiv-na je �lanica Književnog kruga Prelog, koji oku-plja 36 �lanova, što je ve-liki broj, kako je to uvodno naglasila Biserka Kolarek.

O knjizi je go-vorila Maja Labaš Horvat, te uz osta-lo istaknula: - Kao i u prethodnim zbirkama, i u ovoj dominantna je ljubav prema �ovjeku u svim svojim ostvarenjima i pojavnostima. Ljubav prema ljudima, prema obitelji, rodnom kraju, sve to pronašlo je svoje mjesto u nizu pjesama, ali ipak najsnažniji sti-hovi upu�eni su nekom

KUD Mihovljan rado gostuje sa svojim programom u drugim mjestima i krajevima. Tako su nastupili na odli�no organizira-noj mani#estaciji “Jurjevo sre�a-nje #olklornih skupin 2014.”, koje se održalo u mjestu Jurovski Dol u Sloveniji, na poziv doma�ina.

Ono što su zamijetili naši KUD-ovci jest to da u sloven-skim #olklornim skupinama ne nedostaje muških �lanova. U njihovim #olklornim i drugim kulturno-umjetni�kim skupina-

ma aktivan je i velik broj mla�e dobne generacije, a što govori u prilog pozitivnoj �injenici da se u Sloveniji odmalena njeguju i održavaju tradicijska kultura i obi�aji.

U nedjelju 18. svibnja �lano-vi KUD-a Mihovljan sudjelovali su u Sivici na sportskim igra-ma. U ukupno šest disciplina natjecale su se ekipe iz Sivice, Totovca, Ferketinca i Mihovlja-na. Doma�ini su se nadmetali u svim disciplinama te su osvojili

najviše bodova i ukupno prvo mjesto. Drugo mjesto osvojila je ekipa Totovca, dok je ekipa KUD-a Mihovljan u izjedna�enoj borbi s ekipom iz Ferketinca uspjela zauzeti 3. mjesto.

Usprkos promjenjivom vremenu, igre su burnim navi-janjem pratili brojni mještani Si-vice. Nakon proglašenja pobjed-nika i podjele nagrada uslijedilo je zajedni�ko #otografiranje i ugodno druženje uz domjenak i tombolu. (BMO)

PREDSTAVLJENA �etvrta zbirka pjesama Ljubice Fleten “Galeb, more i daljine”

Ljubav prema ljudima i rodnom kraju

tajanstvenom, ujedno nedo-stižnom... Kad crna boja ipak zamra�i dane, autorica traži smiraj u svom djetinjstvu... Svatko tko pro�ita pjesme iz zbirke bit �e bogatiji za jedno novo mudro životno iskustvo, re�eno je.

Autorica Ljubica Fleten zahvalila je svima koji su

KUD MIHOVLJAN

Na Jurjevom sre�anju u Sloveniji i sportskim igrama u Sivici

pomogli u realizaciji knjige, uz ostalo Mariji Vuk, predsjednici Knji-ževnog kluba Prelog, župniku Antonu Ho-blaju te slikaru Franji Žeželju Mustaku, �ija je slika na naslovnici knjige. Sav prihod od prodaje knjige i�i �e u humanitarne svrhe za “Katružu”.

Župan Matija Po-savec naglasio je da Ljubica Fleten prihode od prodaje svojih knji-ga daje u humanitarne svrhe, pa tako i ove �e-tvrte knjige, na �emu joj je zahvalio. Nastupio je i Pjeva�ki zbor Grada Preloga, dok je program vodio Željko Soka�. Pro-mociju je pratilo stotinu ljubitelja poezije.

(J. Šimunko)

Predstavljanje knjige “Galeb, more i daljine”: Biserka Kolarek, autorica Ljubica Fleten i recenzentica knjige Maja Labaš Horvat

Ljubica Fleten: - Zahvalna sam prijateljima i svima koji me podržavaju u mojem na-stojanju te svima koji su že-ljeli �uti i osjetiti moje osje-�aje kroz rije�i pjesama

LIKOVNA UDRUGA donjeg Me�imurja Prelog izlaže u Ljubljani

Nekad su Me�imurci u Sloveniju dolazili s pinklecom, a danas sa slikama

S otvorenja izložbe u Ljubljani

323. svibnja 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Lana Genc zapo�ela je svirati klavir u dobi od osam godina. Tije-kom svoga muzi�kog i pijanisti�kog razvoja studirala je na Muzi�koj akademiji u Zagrebu (Vladimir Kr-pan) i na Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst u Be�u (Rudolf Kehrer). Usavršavala se radom s ve-likim imenima svjetskog pijanizma

(Lazar Berman, Viktor Merzhanov, David Lively, Naum Starkman), te je poha�ala brojne me�unarodne majstorske klase u Nizozemskoj, Njema�koj, Italiji i Austriji. Nastupa-la je diljem Europe, Japana i u Južnoj Americi (�ile), a u dobi od 16 godina snimila je svoj prvi CD. Lana Genc živi u Samoboru. Polaznica je posli-

jediplomskog studija na Zagreba�koj akademiji u klasi Lovre Pogoreli�a, a redovito radi i s Konstantinom Bogi-nom. �akove�koj publici predstavit �e se u utorak 27. svibnja u dvorani Zrinski/Scheier, s po�etkom u 20 sa-ti. Koncert je organiziran uz potpo-ru Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

n (violina) (klavir)

UTORAK, 27. svibnja, 20 sati�AKOVEC, dvorana Zrinski/Scheier

Klavirski koncert Lane Gencpo�etkom u 20 sa� . Gostovat e Evgenia Ep-stein (violina), koja je ro�ena u Jekaterinburgu u Rusiji, i Marina Ivanova (klavir), koja je ro�ena u Moskvi, a trenutno živi i radi u Splitu. Predaje klavir u Glazbenoj školi u Trilju i radi kao kore-pe� torica na Umjetni�koj akademiji u Splitu. Evgenia Epstein trenutno je angažirana kao vanjska suradnica za violinu na Umjetni�koj akademiji Sveu�ilišta u Splitu.


Ena Bajuk Hampamer �akove�koj likovnoj publici predstavila se prvi put proš-le godine na retrospektivnoj izložbi �lanova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Me�imurja u Scheierovoj ga-leriji. Tako�er je izlagala na me�unarodnoj izložbi “Mini-jature” u zapreši�koj Vršilnici Novi Dvori 2012. i 2013. godi-ne, s kolegama je sudjelovala i u likovnim radionicama za gra�anstvo u No�i muzeja u zagreba�koj galeriji “Ba�va” 2013. i Muzeju Turopolja 2014. godine, a ilustrirala je i najnoviju knjigu pjesama “Pa-pirnati brod” (DHK, Zagreb, 2013.) svoje majke. Ena je studentica tre�e godine Aka-demije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer gra!ika. Iako ve� dugi niz godina živi u Za-grebu, u rodni �akovec �esto dolazi. Povod za razgovor je njezino sudjelovanje na za-jedni�koj izložbi profesora i studenata ALU u Poljskoj, ko-ja je po�etkom svibnja pred-stavljena u gradskoj galeriji “Am!ilada-Olsztyn”. Izložbeni postav javnosti �e se tijekom ove godine predstaviti tako-�er u Rimu, Splitu i Zagrebu. Ena sudjeluje s radom “Tišina” (kombinirana tehnika, 100 x 70 cm). Jedna je me�u trinaest studenata preddiplomskog i poslijediplomskog studija gra-!i�kog odsjeka i dvije studenti-ce nastavni�kog odsjeka �iji su radovi izloženi u Poljskoj. Ena

RAZGOVOR S POVODOM ENA BAJUK HAMPAMER, studentica tre�e godine Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu

Od izložbe u Poljskoj do prijave za Rektorovu nagradu

nam je ispri�ala kako je došlo do ostvarenja tog projekta:

- Studiram u klasi profe-sorice Nevenke Arbanas, koja nas je pozvala na me�una-rodni projekt proslave djela poljske pjesnikinje Wislawe Szymborske, u suradnji s ini-cijatorom projekta, prof. Mal-gorzatom Chomizom, polj-skog Sveu�ilišta ‘Warmyn-sko-Mazurski’ u Olsztynu, u suradnji s Akademijom lijepih umjetnosti u Rimu (RUFA) i Umjetni�kom akademijom u Splitu. U tu svrhu pripremi-li smo svoje likovne radove nadahnute pjesništvom Wi-slawe Szymborske, �ijim smo djelomi�nim prijevodima ras-polagali. Trebali smo napravi-ti !igurativnu ili apstraktnu gra!iku u gra!i�kim tehnika-ma dubokog tiska. Iako je bila gužva zbog premalo raspo-loživoga radnog prostora na Akademiji i skorašnjeg kraja akademske godine, radove smo dovršili u roku. Bili smo zadovoljni jer su nam radovi prvi put izloženi u inozem-stvu, zajedno s likovnim djeli-ma naše mentorice, red. prof. mr. art. Nevenke Arbanas,

i stru�nog suradnika Igora Konjušaka.

Kazališna scenografija kao novi

izazovI profesionalna Kazališna

družina “Pinklec” iz �akovca prošle je godine ponudila Eni suradnju.

- Romano Bogdan me po-zvao da odradim scenogra!iju za kazališnu predstavu ‘Šegrt Hlapi�: kako bi ga igrla Kazališ-na družina Pinklec’. Iako sam se prvi put bavila izradom lutaka

i scenogra!ijom, snašla sam se i puno toga novog nau�ila. Primi-jenila sam svoj gra!i�ki izri�aj sa scenografskim zakonitosti-ma. Zadovoljna sam, mislim da je to do sada moj najsloženiji i najcjelovitiji rad. Zahvalna sam KD-u ‘Pinklec’ na tom iskustvu, možda �u se u budu�nosti bavi-ti lutkarstvom i scenogra!ijom. Moja mentorica i pojedini pro-fesori na Akademiji pohvalili su moj rad i predložili mi da se pri-javim na Natje�aj za Rektorovu nagradu za najbolje studentske radove znanstvenog, stru�nog

ili umjetni�kog sadržaja. Prija-vi sam, uz pisano obrazloženje, priložila portfolio sa svim foto-gra!ijama scenogra!ije i izrade lutaka.

Nije dovoljno upasti na Akademiju.

Umjetnost treba živjeti!

Budu�i da upravo ovih da-na nova generacija maturanata završava svoje srednjoškolsko obrazovanje, zamolili smo Enu da se na kraju razgovora prisje-ti što ju je usmjerilo na studij likovnih umjetnosti, te da za-interesirane maturante savje-

tuje kako se upisati na jednu od umjetni�kih akademija.

- Završila sam Srednju školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Iako se u

srednjoj školi još nisam bavila gra!ikom, upravo mi je smjer obrade metala koji sam tada izabrala pomogao u pristupu crtanju. Profesori su uo�ili moj izražajni potez, ohrabrili me za daljnje školovanje na Likovnoj akademiji. Isprva sam plani-rala upisati animaciju, ali me Bojan Miljan�i�, voditelj pri-premne likovne radionice koju sam u �akovcu poha�ala pu-na dva mjeseca, potaknuo da upišem gra!iku. Za trodnevni prijemni ispit pripremila sam likovnu mapu od sto pedeset vlastitih radova u zadanim tehnikama. Na prijemnom

ispitu crtali smo predmet po promatranju, dva akta i dva portreta, slobodnu temu, mr-tvu prirodu, a pristupili smo i motivacijskom intervjuu. Bila sam silno iznena�ena kad sam saznala da sam prva na upisnoj listi na smjeru gra!ike. Ubrzo sam uvidjela da ozbiljan rad po�inje tek nakon upisa. Cijeli dan sam na Akademiji, nakon predavanja slijede vježbe i sa-mostalni rad u ateljeu, a redo-vito �itam knjige o umjetnosti i !ilozo!iji vikendom. Maturanti-ma bih savjetovala da likovne akademije izaberu samo ako su doista spremni raditi i u�iti posve�eno, žrtvovati i svoje slobodno vrijeme. Nije do-voljno položiti prijemni ispit, umjetnost se sve vrijeme živi punim srcem.

Ena maturantima savjetuje da likovne akademije izaberu ako su doista spremni raditi i u�iti posve�eno

U stvarala�kom radu �esto istražuje u kombiniranim

tehnikama Crtež kao likovni izri�aj donosi igru svjetla i tame

Za Pinklecovu predstavu o šegrtu Hlapi�u Ena je odradila lutke i scenografiju


Scena PETAK, SUBOTA, 23. i 24. svibnja, 21 sat�AKOVEC, Trg Republike

Knez Juraj Zrinski dodijelio je 29. svibnja 1579. godine privilegije stanovnicima pred-gra�a �akove�ke utvrde, �ime je stvorena osnova za razvoj �akovca kao slobodnog tr-govišta. Taj se nadnevak danas obilježava kao Dan grada. Program proslave Dana grada �a-kovca ove �e se godine održati od 28. svibnja do 1. lipnja. A kao uvod finalnim doga�ajima

ve� ovaj vikend održat �e se dva velika kon-certa uz besplatan ulaz. Ponajprije �e u petak 23. svibnja Hladno pivo svojim žestokim na-stupom rashladiti sve rockere željne dobre #ešte. U subotu 24. svibnja na pozornicu stiže Ivan Zak. Oba koncerta po�inju u 21 sat. Orga-nizatori su koncerta Grad �akovec i Turisti�ka zajednica grada �akovca.

PETAK, 23. svibnja, 22 sata�AKOVEC, Podroom Drink And M

Besplatni koncerti Hladnog piva i Ivana ZakaBesplatni koncerti Hladnog piva i Ivana Zaka

PIŠE: STJEPAN MESARI�FOTO: ZLATKO VRZAN

KUD Ma�kovec u nedjelju je bio izvrstan doma�in 20. Smotre tamburaških orkestara i tam-buraških sastava Me�imurske županije.

Nastupi su se odvijali u dva dijela. U prvom su nastupili or-kestri i sastavi koji su nominira-ni za državno natjecanje, dok su u drugom dijelu nastupili ostali sudionici. Državni selektor Želj-ko Bradi�, nakon što su nastupili svi orkestri i sastavi, pobjedni-cima je kod orkestara proglasio Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi�” iz �akovca pod ravnanjem Borisa Novaka, a kod tamburaških sastava Tabu-raški sastav KUD-a Šandorovec, kojim je ravnao Nikola Kralji�. �akov�ani su izveli Koncertni allegretto za bisernicu Julija Njikoša, Prazni�nu rapsodiju Zdravka Šljivca i Uspavanku na Dravi Siniše Leopolda. Šando-rov�ani pak su se predstavili

U Domu kulture u Prelogu održan je u nedjelju 18. svib-nja prvi samostalni godišnji koncert Puha�kog orkestra Grada Preloga. Puha�ki orke-star osnovan je prošle godine, okuplja tridesetak djece svih uzrasta, a vodi ga mladi diri-gent, pro#. Igor Hrustek.

Na svojem prvom samo-stalnom koncertu mladi puha-�i izveli su više me�imurskih narodnih pjesama u obradi dirigenta Igora Hrusteka, a pjesme su prilago�ene dobi djece. No �uli smo i skladbu u aranžmanu pro#. Danijela Požgaja te na kraju popularne svjetske hitove za puha�e.

Iako je rije� o prvim kora-cima mladih glazbenika, ve� se sad vidjelo da imaju poten-

U MA�KOVCU održana glazbena sve�anost na kojoj su izabrani najbolji me�imurski tamburaši

Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi�” i Tamburaški sastav KUD-a Šandorovec odlaze na Državnu smotruDržavni selektor Željko Bradi� odlu�io je da su najbolji Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi�” iz �akovca i Tamburaški sastav KUD-a Šandorovec i oni odlaze na Državnu smotru u Dugo Selo. Bradi� je rekao kako mu nije bilo lako odlu�iti tko �e biti pobjednik, jer svi su orkestri i sastavi bili odli�ni, ali pravila nalažu kako dalje idu samo dva

PRVI SAMOSTALNI godišnji koncert Puha�kog orkestra Grada Preloga

Veliki pljesak za mlade glazbenike

me�imurskom narodnom po-pevkom “Živec kamen” i �arda-šom Franje Kežmana. Oni �e u lipnju sudjelovati na Državnoj smotri u Dugom Selu.

Nominirani za Državnu smotru uz pobjednike bili su još tamburaški orkestri: Belica, Zvon iz Male Subotice (stariji sa-stav) i Zasadbreg, a od sastava: Žiškovec, Zvon Mala Subotica, Šandorovec (mla�i sastav) i Ma�kovec.

Zahvale utemeljiteljima i

sponzorimaPriredba u Društvenom do-

mu imala je i sve�arski karakter jer su dodijeljene zahvalnice onima koji su smotru utemeljili i sudjelovali na njoj dvadeset pu-ta, te pokroviteljima, odnosno sponzorima. Za sudjelovanje na svih dvadeset smotri zahvalnice su primili: idejni za�etnik odr-žavanja smotre i dugogodišnji predsjednik Organizacijskog

odbora Vladimir Jambor, Ivan Ujlaki, Slavica Mihaljkovi�, Eliza-beta Ujlaki, Ivanka Culjak, Ivan Grahovec (doma�i), Branko Ne-mec, Mirjana Hrženjak i Božica Nemec.

Za 20-godišnje pokrovitelj-stvo zahvalnice su dobili Grad �akovec, Zajednica HKUU-a Me-�imurske županije i VMO Ma�-kovec. Sponzorske zahvalnice dobili su Dušan i Mirjana Rosi� iz Ma�kovca te Vesna i Franjo Novak iz Male Subotice. Kratkim

govorom i pohvalama smotru je otvorio Matija Posavec, me�i-murski župan, a zahvalnice su podijelili �akove�ki dogradona-�elnik Romano Bogdan i Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije�a �akovca. KUD “�epinski Martinci” bio je gost smotre i do-bro zabavio publiku. Ivan Ujlaki, predsjednik KUD-a Ma�kovec, svima je zahvalio i �estitao na odli�no odra�enom nastupu te uputio poziv na 21. Smotru idu�e godine na istom mjestu.Uzvanici i publika na Smotri

Pobjedni�ki nastup ŽTO-a “Stjepan Bujan Stipi�” Šandorov�ani su izborili nastup na Državnoj smotri

cijala, što je potvrdio i Marijan Ramuš�ak, po�asni gra�anin Preloga, ali i osniva� limenih glazbi u Me�imurju te i sam glazbenik, kao i više glazbe-nika koji su došli na koncert,

te ravnateljica Doma kulture Jasminka Pervan i drugi.

Dvorana Doma kulture bila je prepuna posjetitelja te mama i tata, a svaka je izvede-na skladba popra�ena dugim

Dirigent i voditelj orkestra Igor Hrustek, prof.: - Jako sam sretan

što smo tako brzo uvježbali skladbe i izašli u javnost. Tek sad predstoji mnogo rada i vježbanja. Svakim danom ovaj �e orkestar samo rasti i rasti doslovno, ali

i kroz kvalitetu i zahtjevnost izvedbi

Kristina Kolarek, predsjed-nica Puha�kog orkestra Grada Preloga: - Posebno sam zah-valna roditeljima koji svakod-

nevno pomažu da djeca dolaze na probe, kao i Gradu Prelogu na

podršci Prvi samostalni koncert Puha�kog orkestra Grada Preloga

i velikim pljeskom. Program je vodio Željko Soka�, koji je uz ostalo zahvalio donatori-ma na pomo�i u opremanju, uz ostalo tvrtki “LPT”. Kao gost je nastupila Prilo�ka amaterska scena s igroka-zom Božidara Glavine. U ime Grada Preloga koncert je pra-tio zamjenik gradona�elnika Zdravko Kvakan.

Predsjednica Puha�kog orkestra Grada Preloga Kristi-na Kolarek na kraju je posebno zahvalila svim roditeljima na pomo�i, bez �ije brige ne bi bilo mogu�e tako brzo uvjež-bati orkestar, a Gradu Prelogu i donatorima na opremanju. Ona je ujedno predstavila svakoga mladog glazbenika i glazbenicu.

Prvi koncert mladih glaz-benika iz Preloga premašio je o�ekivanja gledatelja, tako da su mnogi na kraju �estitali dirigentu Igoru Hrusteku na odabiru skladbi i lijepom kon-certu. (J. Šimunko)

23. svibnja 2014. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 5

Sve poklonike klasi�ne glazbe o�ekuje još jedan poseban koncert. Guda�ki kvartet “Ca-denza” Zagreb gostovat �e u Prelogu u petak 30. svibnja u prostoru župne crkve sv. Jakoba. Kvartet je osnovao Krešimir Marmili� 1995. godine. Od svog osnutka Cadenza uspješno nastupa na mnogobrojnim hrvatskim po-zornicama kao guda�ki kvartet, kvintet, trio i duo, prate�i ideju osnutka - ansambl za

komornu glazbu “Cadenza”. Sura�uje s ista-knutim, kao i s mladim nadarenim, glazbeni-cima te pjeva�kim zborovima. Kvartet bilježi i veliki uspjeh na gostovanju u Bruxellesu 2012. godine, s kojim po�inje niz koncerata pod naslovom “Glazbene iskrice Zagreba i Hrvatske”, na kojima predstavlja djela za-greba�kih i hrvatskih skladatelja. Koncert po�inje u 20 sati.

Music Club

Zebra dots i bend “Genova”Zebra Dots je hrvatsko-slovenski bend koji svo-

ju glazbu opisuje kao “elekro-akusti�ni doživljaj”. Njihova glazba u sebi sadrži utjecaje electra, indiea, funka, soula i popa koji se može �uti na njihovom albumu prvijencu “Walking On A Chance”, koji je predstavio istoimeni singl. Glavni vokal, talk-box i producent Zebra Dotsa je Koolade, koji je sura�ivao i sura�uje s mnogim velikim imenima globalne glazbene scene. Drugi vokal je Saša Aleksandra Da-nilova iz Slovenije, a ostatak benda upotpunjuju Ivo

Rimc (bubnjevi), Erik Maren�e (klavijature), Jernej Krži� (bas) i Andraž Mazi(gitara). To�kaste Zebre isti�u se po svom plesnom zvuku s elementima hip-hopa, jazza, popa i funka, a njihovi su singlovi, zajedno s remiksevima, rado slušani u eteru ra-dijskih postaju, kao i na internetu. U Podroomu ih napokon možete �uti i vidjeti u petak 23. svibnja, ulaz je slobodan. Cijela pri�a po�inje u 22 sata, a predgrupa odli�nim Zebra to�kicama je naš dobro poznati doma�i bend “Genova”.

PETAK, 30. svibnja, 20 satiPRELOG, župna crkva sv. Jakoba

Guda�ki kvartet “Cadenza” Zagreb


Iza nadimka Zibe krije se glazbenik kojeg �akove�ka, ali i klupska publika diljem Hrvatske i Slovenije poznaje prije svega po live nastupima koje prate dobar zvuk, kvalite-tan rock, hard rock, blues rock repertoar, dakle, može se re�i �vrsta svirka i dojmljiv vokal. Za svoj nadimak �akov�anin Alen Horvat kaže da ga je dobio još u tre�em razredu osnovne škole i prati ga sve do današ-njih dana, kada je poslužio i kao prepoznatljiv znak prvo-okupljenog trija, sada dvojca, o kome Zibe govori:

- U glazbenim vodama sam ve� dvadesetak godina, a prije �etiri godine po povratku iz Skandinavije, gdje sam svirao s jednim našim bendom, zapo-�ela je i nova pri�a. Naime, kad sam došao doma, napravio sam trio: dvije akusti�ne gitare i ja kao vokal, i nazvao sam ga ‘Zi-be unplugged trio’. Trebali smo stvoriti ime na brzinu, pa je ko-lega rekao: ‘Nek se trio zove po tebi jer to dobro zvu�i’. Nakon godinu dana nam je tre�i �lan zbog obveza otišao, pa tada kre�emo dalje nas dvojica, aku-


Izvedbom glazbeno-scen-skog djela “Planet 8 alias Ope-racija Neptun” skladateljice Mirele Ivi�evi� završio je trod-nevni program 41. Majskoga muzi�kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski”. Tijekom tri dana Memorijala, od 13. do 15. svibnja, održano je niz atrak-tivnih kulturnih i glazbenih programa. Programski sadr-žaji zapo�eli su otvorenjem izložbe Ivane Mr�ela “Stranice Štolcerovog fotoalbuma”, po-tom su djela Slavenskog izveli Zagreba�ki solisti i Guda�ki kvartet “Porin” Zagreb te pete-ro studenata klavirskog odjela Muzi�ke akademije u Zagre-bu, a predstavljena je i nova predstava Kazališne družine “Štolcer” prema tekstu Kristine

RAZGOVOR S POVODOM ALEN HORVAT - ZIBE, vokal benda “Pastiri” i dvojca “Zibe unplugged”

Na vidiku prva autorska stvar

sti�na gitara Viktor Karažinec iz Varaždina i ja. I do današnjeg dana sviramo pod nazivom ‘Zibe unplugged’. Sviramo re-pertoar blues rock, odnosno rock hitove bendova kao što su Whitesnake, Gary Moorea, Ste-vie Ray Vaughana i sl. Gitarist Viktor studira klarinet u Spli-tu, tako da on može nastupati svaki drugi vikend. A po ljeti, kad je slobodan, sviramo više i dosta �esto po morskim desti-nacijama. Planova ima. Za po-�etak ljeta dogovoren je nastup

u Sloveniji, gdje �emo gostovati 28. lipnja na Lendava open airu. Imamo priliku oti�i svirati i po Europi i Americi. Moramo vidje-ti što je najbolje za nas. Evo, ja sam zaru�en, pa se sad situacija malo promijenila. (smijeh) Kako smo godinama u glazbi, ljudi nas stalno pitaju kad �e biti neka au-torska pjesma. Eto, mogu re�i i najaviti da ovih dana radimo prvu našu autorsku stvar ko-ja �e biti vrlo brzo snimljena i vjerujem da �e je publika dobro prihvatiti.

Pastirski rock za sve generacije

Alen Horvat - Zibe s kole-gama glazbenicima oformio je i Bijelo dugme tribute bend. Zašto su odabrali upravo taj glazbeni izri�aj, Zibe isti�e:

- Prošle godine napravili smo taj bend koji svira stvari Bi-jelog dugmeta. Starijima ta mu-zika možda nedostaje, a mla�e generacije se polako upoznavaju s tim stvarima. Tako nekako je i nastala grupa, jer se pokazalo da se traži takav glazbeni izri�aj. Bend se zove ‘Pastiri’ i sviramo samo stvari Dugmeta, ve�inom stvari Željka Bebeka, iako ima-mo i nešto pjesama iz doba Alena Islamovi�a i kad je pjevao Mla-den Voji�i� Tifa. Naziv benda pro-izašao je iz toga što je zagreba�ki novinar Dražen Vrdoljak jednu seriju pjesama iz 1975. godine Bijelog dugmeta nazvao ‘pastir-ski rock’, pa smo se jednostavno odlu�ili nazvati ‘Pastiri’. Uz me-ne kao vokala bend �ine još Filip Krznar (bubnjevi), Bojan Krušec (klavijature), Ivica Kolari� (bas gitar) i Oliver Novak - Špiro (gi-tara). Svi smo Me�imurci i �a-kov�anci nas ve� dobro znaju. Nastupali smo u Podroomu i po-

novno tamo gostujemo u petak 13. lipnja. Bend ove godine ima svirke diljem Hrvatske primje-rice u Sinju, Oroslavju u Zagor-ju..., nastupali smo u Ljubljani i drugim mjestima u Sloveniji, a dogovoreni su i nastupi u Bosni i Hercegovini.

Za kraj razgovora Zibea smo zapitali što misli o me�imurskoj klupskoj sceni te imaju li naši glazbenici slobodno vrijeme:

- Ima dobrih glazbenika i bendova koji možda nisu autor-ski, ali dobro sviraju. U našem gradu zapaža se da iz godine u godinu priliku za javnim nastu-

MIRELA IVI�EVI� primila Nagradu Grada �akovca za “Planet 8”

Sve�anim koncertom laureata završen 41. MMM “Josip Štolcer Slavenski”

pom na glavnim �akove�kim prostorima, kad su neke ve�e manifestacije, dobivaju jedni te isti bendovi. Trebalo bi dati pri-liku i drugim bendovima da se predstave. A slobodnog vremena u pravom smislu te rije�i ve�ina nas glazbenika i nema. Posve�en sam glazbi cijelo vrijeme. Danas je problem jer glazbenici �esto moraju sami sebi biti i menadže-ri, voza�i, promotori, moraju do-govarati svirke, gaže i sl. Tako�er dajem i poduke iz pjevanja, tako da se uglavnom sve vrti oko glaz-be. I zaru�nice!, dodaje na kraju razgovora s osmijehom Zibe.

�akov�anin Alen Horvat - Zibe nadimak “vu�e” još iz školskih dana i on je postao zaštitni znak rock dvojca - Zibe unplugged

Zibe (vokal) i Viktor Karažinec (akusti�na gitara) gostovat �e 13. lipnja u Podroomu

Štebih “Se bu dobro, mamika”, koja donosi detalje iz Štolcero-va života.

Tre�i, završni dan Memo-rijala bio je posve�en ve�eri laureata Nagrade Grada �a-kovca “Josip Štolcer Slaven-

ski”. Zamjenik gradona�elnika Grada �akovca Romano Bog-dan uru�io je Nagradu Mireli Ivi�evi� za djelo “Planet 8 alias Operacija Neptun”. Dodijelje-na je nagrada u vidu unikatne statue akademskog kipara

Roberta Wrane te u nov�a-nom iznosu od 5.000 kuna.Potom je na sceni Centra za kulturu izvedeno djelo Mlade-na Tarbuka, dobitnika Nagra-de “Josip Štolcer Slavenski” za djelo “4 Estancias” (nagrada za 2012. godinu) u izvedbi ansam-bla “Cantus”. Vrhunac sve�ano-sti bila je izvedba nagra�enog djela za 2013. godinu sklada-teljice Mirele Ivi�evi� “Planet 8”, koja suvremenim glazbenim izri�ajem i zvu�nim !ikcijama progovara o aktualnoj proble-matici življenja.

Dobitnica Nagrade Grada �akovca “Josip Štolcer Slaven-ski” za 2013. godinu je Mirela

Ivi�evi�

Nagradu je dodijelio zamjenik gradona�elnika Romano Bogdan

“Planet 8” izvode: Goran Jukovi�, Marija Lešaja, Dunja Kobas i Kaja Farszky

Ansambl “Cantus” izveo je djelo Mladena Tarbuka “4 Estancias”


Provedimo vikend zajedno ...KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” �akovec preporu�uje

KNJIŽARA “LJEVAK”

ALBUM TJEDNA

MOZAIK KNJIGA

Dobitnica iz broja 974 Me�imurskih novina je Verica Mislovi� iz Žiškovca. Nagradnu knjigu �e na ime i adresu dobitnika poslati Mozaik knjiga.

NAGRADNE KNJIGE

BELETRISTIKALee Child:

Usijanje

Irving Stone: Žudnja za životom

David Servan - Schreibe: Više si puta možemo re�i zbo-

gom

PUBLICISTIKACarlo Petrini:

Dobro, �isto, pravedno

Dr. Frank Lipman: Potrošeni

Colin Tudge: Tajni život drve�a

Popis pjesama1. The Whistleblowers

2. No History 3. Eat Liver!

4. Americana 5. We are Millions and Milli-

ons are One 6. Eurovision

7. Walk With Me 8. Bossanova

9. Resistance as Futile 10. Koran

11. Parade (bonus) 12. Love on the Beat (bonus)

13. Just Say No! (bonus) 14. See that My Grave is Kept

Clean (bonus)

“Spectre” je novi album kultne slovenske avangardne glazbene trupe “Laibach”, iz-dan za njihovu dugogodišnju diskografsku ku�u “Mute”. Na novom albumu Laibach se uglavnom obra�unavaju sa sistemom u kojem ve�ina nas u tzv. zapadnom svijetu živi-mo. Pritom stihovi �esto nisu izravni, no nisu baš ni pretje-rano zakukuljeni. Prva pjesma zove se “The Whistleblowers”, dakle “Zvizda�i”. Uz zvižduk i ritam marša pjesma u pompo-znom, slavljeni�kom tonu pjeva odu neznanim junacima koji se bore za nas i �ija je misija blago-slovljena. Moglo bi se tu raditi o nekim mitskim junacima iz pradavnih vremena da nije na-slova pjesme koji jasno sugerira na koga se tu misli, na junake našeg doba, poput Edwarda Snowdena ili Ankice Lepej.

Sljede�a “No History” po-ru�uje da okupiramo Wall Street, a preuzima i neke ideje Lennonove “Imagine” (“No co-mmandments on the wall, no God, no rules to scare you all”), koje u izvedbi Laibacha, narav-no, zvu�e puno militantnije od Lennonova nježnog paci!izma.

“Americana” poru�uje da za promijeniti sistem treba iza�i na ulice, a “Eurovision” da se Europa raspada dok se svi molimo policiji jer je Bog od-sutan. Predah od takvih tema donose “We Are Millions And Millions Are One” koja je nešto poput ljubavne pjesme, zatim zabavna “Resistance is Futile” (“We are Laibach, and you will

Jack Reacher luta kroz paklenu vru�inu usijanim ulicama zaba�enoga tek-saškog grada. Traži prije-voz koji �e ga odvesti bilo kamo u njegovom bescilj-nom lutanju. Zaustavlja se mlada i zgodna Meksikan-ka Carmen Greer, koja ga nije slu�ajno odabrala. Ona ve� mjesecima traži nekoga tko �e je zaštititi. Njezin je muž brutalno zlostavlja. No

Potresna istinita pri�a protkana psihoanalizom, !ilozo!ijom i duhovnoš�u vodi nas na put spašava-nja vlastitog života, u ko-

jem glavni lik, senzibilni, intuitivni Blue, prekida emotivni genetski kod, ko-ji kao i gene naslje�ujemo od svojih predaka, a kojim

Debitantski roman Tane French “U šumi”, u izdanju Mo-zaika knjiga, prava je književna senzacija. Odmah po objavlji-vanju osvojio je �etiri ugledne nagrade za najbolji debitantski kriminalisti�ki roman: Edgar, Barry, Macavity i Anthony, a Tana French postala je jedna od najzna�ajnijih suvreme-nih autorica kriminalisti�kih romana. “U šumi” je jedan od najbolje napisanih psihološ-kih trilera koji i poslije �itanja navodi na dugo promišljanje o rješenju slu�aja, ali i sudbini likova.

Roman donosi pri�u o ubojstvu koje priziva sje�a-nja: Dvanaest ti je godina. Ljetni su praznici. Igraš se u šumi s dvoje najboljih prija-telja. Nešto se dogodi. Nešto strašno. I njih dvoje zauvijek nestane… Dvadeset godina poslije, Rob Ryan - dijete koje se uspjelo vratiti - detektiv je u dublinškoj policiji. Promijenio je ime. Nitko ne zna za njegovu prošlost. �ak se ni on sam ne

Mjesto i poštanski broj:

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu [email protected], a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Broj telefona:

br. 975

Tana French - “U šumi”

sje�a što se dogodilo onoga dana. Ali, kada na mjestu stare tragedije bude pro-na�eno tijelo djevoj�ice, Rob je ponovno uvu�en u zloslutni misterij. Za njega i njegovu partnericu u po-liciji, Cassie, svaki trag no-si nešto kobno… Naizgled normalna žrtvina obitelj krije mnoge tajne. Robova privatna istraga narušava mu duševno zdravlje. A svaki trag neumoljivo vodi natrag… u šumu.

Reizda nje v rhunskog krimi�a “Gorka �okolada” na desetu godišnjicu poklapa se savršeno s novoizdanim ro-manom “Susjed u nevolji”. U iz-danju Mozaika knjiga, roman koji upli�e i detalje iz hrvatske svakodnevnice lako nalazi put prema osjetljivom ukusu ljubi-telja kriminalisti�kih romana koji ga sigurno ne�e propustiti, a i ponovno pro�itati. Sadržaj donosi napetu pri�u:

Kada poduzetnik Svilar naru�i od privatnog istraži-telja Nikole Banica pra�enje svoga sina Arna, koji mu je iz sefa ukrao likovnu mapu s navodno vrijednim crtežima, njegov život postat �e no�na mora. Nastoje�i otkriti kome je mladi� nudio ili prodao crte-že, Bani� �e otkriti da se u mapi kriju mnogo važniji i opasniji dokumenti, koji �e neke od li-kova istrage stajati i života... Lik istražitelja Nikole Banica, koji se pojavljuje u romanima: Zavirivanje, Siva zona, Dublja strana zaljeva, No�na smjena, Bijesne lisice i Susjed u nevolji,

Goran Tribuson - “Gorka �okolada”

u romanu “Gorka �okolada” pokušat �e razriješiti neo-bi�an slu�aj u kojem �e mu se na putu na�i brojni živo-pisni likovi koje svaki dan susre�emo na stranicama crne kronike i žutog tiska: tajkuni, starlete, privatne zaštitarske tvrtke, izbaci-va�i... Hrvatska se zbilja na stranicama ovog romana prelila u uzbudljivu i duho-vitu pri�u, a Goran Tribuson još je jednom dokazao svoju vode�u poziciju me�u hr-vatskim pripovjeda�ima.

Lee Child - “Usijanje”on je potomak imu�ne tek-saške obitelji, a takve obi-telji znaju vrlo dobro �uvati svoje tajne. On uskoro izlazi iz zatvora i tada �e je ubiti, ona to zna. Ho�e li Reacher povjerovati u njezinu pri�u? Ho�e li nešto poduzeti? Što �e biti s Carmeninom k�er-kicom Ellie? Jack Reacher nikada ne napušta damu u nevolji. Najbolji triler ove godine.

Larí Marí - “Bez ljubavi i mržnje”

Laibach - “Spectre”

be assimilated”), te zaklju�na nježna, pastoralna “Koran” koja bez !ige u džepu iskazuje vjeru u bolji svijet i sre�u za sve.

Nakon nje tu su još �etiri bonus pjesme, od kojih su dvi-je obrade: “Love on the Beat” Sergea Gainsbourga, te blues standard Blinda Lemmona Je-ffersona “See that My Grave is Kept Clean”.

Zvukom dominira stil in-dustrial techna i kontrast iz-me�u visokog, snažnog glasa Mine Špiler i dubokog režanja Milana Frasa. No glazba je u slu�aju Laibacha manje bitna. Nisu toliko bitni �ak ni tek-stovi. Kod Laibacha je bitan koncept, zatim provokacija, subverzija. Premda ne žive u prošlosti i ciljaju aktualne me-

te, u tom smislu jednostavno ne uspijevaju posti�i onaj efekt koji su imali na svojim po�eci-ma u osamdesetima, prije pa-da Berlinskog zida i raspada Jugoslavije. U to doba Laibach su djelovali opasno i odvažno, što im je i donijelo proboj i pri-znanje vani, a to priznanje je onda rezultiralo vje�nim res-pektom kod ku�e.

Danas Laibach djeluje kao tek još jedna pop grupa, pone-što živopisna, no nitko se ne zavarava da su išta više od to-ga. Nije krivica samo na njima, promijenio se i protivnik.

Onaj sistem je imao jed-nostavnije obrasce ponašanja i bilo ga je lako isprovocirati (kako se ono kaže, lako je bu-dalu zajebavati), ovaj današnji

kapitalisti�ki, neoliberalni je druga�ija zvjerka. Najve�i trik koji nam je uspio podvaliti je što je shvatio da �e nas pu-no lakše kontrolirati tako da nam umjesto upornog poku-šavanja nametanja kontrole i restrikcija nad svim i sva�im pruži potpunu individualnu slobodu i tako nas natjera da se cijelo vrijeme borimo sami sa sobom dok radimo za njega. Laibachu valja priznati da su i taj moderni apsurd prepoznali u “Walk With Me”, u kojoj kažu da smo svi skupa “prisoners of freedom”.

Laibach i dalje pruža otpor sistemu, pa makar i uzaludan, pa makar im se poruke utapa-le u moru sli�nih koje priznati umjetnici sa svojih sigurnih pozicija poru�uju. Pronalaže-nje e!ikasnijih metoda borbe protiv ove nove zvjerke nije za-pravo na njima, ve� na genera-cijama koje su umjetnici poput njih odgojili. (Marko Vukuši�, preuzeto s portala Muzika.hr)

je, a da to ne znamo, svatko od nas odre�en sve dok te emocije ne osvijestimo.

Ranjeni junak nije se borio samo s emocijama... Zgarište obiteljskog života, tragedije, napuštanje, ra-zvodi i psihi�ko zlostavljanje nisu toga ratnika duše spri-je�ili da kro�i na put svjetla i osobnog spasenja.


PETAK, 23. svibnja

DANI OTVORENIH PODRUMA na Me�imurskoj vinskoj ces� URBANOVO BUS prometuje od 12 h do 24 sa� 19.00 cafe-bar “Kult”ŠTRIGOVA, Okusi Urbanovokulinarski show20.00 dvorana Zrinski/Scheier�akovec - koncert u organizaciji Židovske opine �akovecEvgenia Epshtein (violina) i Marina Ivanova (klavir)18.00 Prostor bivše vojarne �akovec(mjesto Inicija� ve 1729/2), na adresi: Bana J. Jela�ia 22Okrugli stol: Fanzini kao kulturološki fenomen - od fanzina do društvenih mreža,u organizaciji ACT-a �akovec21.00 Trg Republike, �akoveckoncert - Hladno pivo - ulaz besplatan22.0 Podroom Drink And Music Club�akovec, koncert - Zebra dots i bend Genova

SUBOTA, 24. svibnja

10.00 - 17.00 PŠ DunjkovecIzložba mineralnog bogatstva HrvatskeUdruge “Lepoglavski ahat”DANI OTVORENIH PODRUMA na Me�imurskoj vinskoj ces� URBANOVO BUS prometuje od 12 h do 24 h18.00 OKUSI URBANOVO KULINARSKI SHOW: Vinska kua Haži, Jurov�ak19.00 VINSKA VESELICA Dom kulture u Sv. Urbanu, degustacije vina vinaraHortus Croa� ae i zabavni program

21.00 Trg Republike, �akoveckoncert - Ivan Zak - ulaz besplatan

NEDJELJA, 25. svibnja

11.00 PROŠTENJE U SV. URBANUSv. misa u kapeli Svetog Urbana15.00 VINSKE IGRE Dom kulture u Sv. UrbanuVinske igre, degustacije vina vinara Hortus Croa� ae, zabavni program

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...CENTAR ZA KULTURU

�AKOVEC

Radno vrijeme blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.Telefon: 311 - 488 .

petak, 23.5.

20.00 dvorana Zrinski/ScheierKONCERT

EVGENIA EPSHTEIN, violinaMARINA IVANOVA, klavir

18.00 X-MEN: DANI BUDU�E PROŠLOSTI 3D

X-MEN: DAYS OF FUTURE PAST 3Dakcija, znanstvena fantastika

20.30 GRACE OD MONAKAbiografska drama

subota, 24.5.

16.00 i 18.15 X-MEN: DANI BUDU�E PROŠLOSTI

3Dakcija, znanstvena fantastika


nedjelja, 25.5.

16.00 RIO 2animirana akcijska komedija sin-kronizirana na HRVATSKI jezik

18.00 i 20.15 X-MEN: DANI BUDU�E PROŠLOSTI

3Dakcija, znanstvena fantastika

ponedjeljak, 26.5.


akcija, znanstvena fantastika


utorak, 27.5.

20.00 dvorana Zrinski/Scheier

LANA GENC, klavir


akcija, znanstvena fantastika

20.00 CIKLUS SKANDINAVSKIH FILMOVA

KON-TIKIavanturisti�ka povijesna biograf-

ska drama

�etvrtak, 29.5.


Napomena: Centar za kulturu zadržavapravo izmjene programa.

DANI BUDU�E PROŠLOSTI 3D

MINIINTERVJUNE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

KON-TIKIavanturisti�ka povijesna biografska dramaRežija: Joachim Rønning, Espen Sandberg

Uloge: Pål Sverre Hagen, Anders Baasmo Christiansen, Gustaf Skarsgård

GRACE OD MONAKA biografska drama

Režija: Olivier DahanUloge: Nicole Kidman, Tim Roth,

André Penvern

Legendarna pri�a o nordijskom istraživa�u Thoru Heyerdalu i nje-govom epskom putovanju preko Paci� ka, dugom 4300 milja, i to na drvenoj splavi. Tako je dokazao da je bilo mogue da u pretkolumbij-ska vremena južno-ameri�ka ple-

mena nasele Polineziju. Iznimna ekranizacija napetog poduhvata, nominirana za nagradu “Oscar” u kategoriji stranog � lma.

Drama u trajanju od 118 minu-ta preporu�uje se starijima od 15 godina.

Grace od Monaka prati život bivše holivudske zvijezde Grace Kelly u trenutku kada joj se brak s princom Rainierom III. nalazi u krizi i dok istovremeno proživljava osobnu krizu iden� teta. Cjeloku-pna situacija još je teža zbog zate-

gnutih odnosa njezinog supruga i francuskog premijera Charlesa de Gaullea, kojemu je plan ukinu� suverenitet male kneževine. Bio-grafska drama u trajanju od 103 minute preporu�uje se starijima od 6 godina.

DOM KULTURE PRELOG

24. i 25. svibnja

20.00 X-MENakcija, SF, avantura, fantazija


U�enici Osnovne škole Mursko Središ�e pod imenom Robert Belovi� prepoznat �e svog vjerou�itelja. Živi u Hla-pi�ini, ali je �esto u �akovcu, gdje smo ga sreli i za vrijeme obilježavanja Spomendana Zrinskih i Frankopana i Dana Me�imurske županije. Kako kaže, zanima ga povijest, iz koje možemo svi skupa mno-go nau�iti:

- Zanimljivo je kroz povije-sne dokumente i brojne knjige koje govore o prošlosti spo-znavati �injenice zbog �ega su se odre�eni doga�aji dogodili i kako su oni utjecali na budu�a zbivanja. Primjerice, Propast Rimskog Carstva. Zašto je ono propalo: možda su uzroci tome bili težnja k užicima, korupci-ja, preteško upravljanje tako velikim carstvom ili presku-pim održavanjem tako velike vojske? A možda je sam Rim postao meta svojim brojnim neprijateljima. Ima još mnogo takvih povijesnih momenata koji nas tjeraju na promišlja-nje. Preporu�io bih svima kad imaju slobodno vrijeme neka uzmu u ruke knjige koje govo-re o povijesti. Posljednje što sam ja �itao bila je trilogija Davida Gemmella ‘Pad Kralje-va’, ‘Gospodar srebrnog luka’ i ‘Gromovit štit’.

• Osim povijesnih zbivanja, rado odlazite i u muzeje?

— Kad sam u prilici i u posje-tu nekom drugom gradu, volim razgledati muzejske postave ili aktualne izložbe. Svima preporu-�ujem kad su u Zagrebu pogledati izložbu slika pod nazivom ‘Najbo-lje od hrvatske umjetnosti’, gdje �e se po prvi put na jednom mjestu predstaviti djela iz privatnih ko-lekcija najve�ih hrvatskih slikara, poput Vlahe Bukovca, Slave Raš-kaj, Medovi�a i Kraljevi�a. Djela pogledajte uz kavicu u Gradskoj kavani od 31. svibnja do 8. lipnja.

• Slobodno vrijeme koristite i za sportsku rekreaciju?

— Kad god mogu, s prijate-ljima planinarima i alpinistima iz planinarskog kluba ‘Extrem’ i planinarskog društva ‘Bun-dek’ iz Murskog Središ�a idem na planinarske i alpinasti�ke ture diljem Me�imurja i po slo-venskim Alpama. Tako�er sam �esto i na biciklu i vozim bicikli-sti�ke ture po Me�imurju. U tim prigodama �esto i fotogra!iram, jer me interesira i amaterska fotogra!ija. Odlazak u planine svima preporu�ujem, jer nam one pružaju prekrasne prirodne poglede, prijateljska druženja, a u kona�nici hodanje po bregima ima blagotvorne u�inke i za dušu i tijelo.

Planine su blagodat za dušu i tijelo!

Robert Belovi�, vjerou�itelj u OŠ Mursko Središ�e


Lifestyle

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.) BIK (21.4.-20.5.) BLIZANCI (21.5.-21.6.) RAK (22.6.-22.7.) LAV (23.7.-23.8.) DJEVICA (24.8.-23.9.)

VAGA (24.9.-23.10.) ŠKORPION (24.10.-22.11.) STRIJELAC (23.11.-21.12.) JARAC (22.12.-20.1.) VODENJAK (21.1.-19.2.) RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte pokušavati zaobilaziti odre�ena

pravila u poslovnim odnosima. Problemi koji e se pojavljiva� u poslovnim kontak� ma zah� jevat e dodatnu koncentraciju. Do-zvolite i suradnicima da odlu�uju o zajedni�kim interesima. S volje-nom osobom želite uspostavi� skladan odnos. Dobra ljubavna strategija podrazumijeva spre-mnost da se odre�ene pogreške opraštaju. Sve se to može pos� i ako postoji iskren osjeaj i uzaja-mna naklonost. Zdravi ste.

U poslovnim kontak� ma imate svoju viziju, stoga

nemojte uzima� odgovornost za previše obveza jer ih neete moi kvalitetno ostvari� . U ljubavnom životu o�ekujete i priželjkujete više iskrenos� i nježnos� . Imat ete dojam da vas netko obma-njuje velikim obeanjima ili po-grešnom pri�om. U tom slu�aju napravite emo� vnu distancu u odnosu na sumnjive situacije. Oslonite se na svoju intuiciju ko-ja vas nee iznevjeri� . �uvajte se propuha.

Nalazite se u sjajnoj psiho-� zi�koj formi. Vaši surad-

nici imat e dovoljno povjerenja u vas i vaše profesionalne sposob-nos� . Dobra poslovna strategija i precizni potezi predstavljaju jam-stvo za dugoro�ni uspjeh. Poja-vit e se situacije na koje neete moi utjeca� . O�ekuje vas i novi emo� vni uzlet i nova roman� �-na iskustva. Uljepšat ete svoj ljubavni i in� mni život. Djelovat ete zanosno i privla�no. U dani-ma vikenda prona�ite slobodno vrijeme za obiteljsko druženje.

Kraj mjeseca svibnja do-nosi vam novi poslovni

uzlet. Sve obveze koje ste prihva-tili uspijevat ete završiti kvali-tetno i pravovremeno. Mogu je i vei nov�ani dobitak koji e s� i iz inozemstva. Priljev mudro inves� rajte. U ljubavi su mogui nevjerojatni preokre� . Za ono što ste mislili da je vje�no i neuniš� -vo pokazat e se ipak u drugom svjetlu. Budite iskreni prema sebi i drugima i rješenje svih nedou-mica samo e se pokaza� . Imate dovoljno energije za sve.

Ovih dana ništa vam ne-e polazi� za rukom. Iako

ete želje� posao organizira� na najbolji mogui na�in, pojavit e se problemi koje neete moi unaprijed predvidje� . Vaš smisao za prakti�nost pomoi e vam da ipak sve završite kvalitetno i pravodobno. U ljubavi nee biti velikih stras� . Samci e priželjki-va� novu vezu, ali nikako se nee moi odlu�i� u kom smjeru kre-nu� . Primirite se i osluhnite svoje osjeaje. Samoa e vam donije� potrebni mir.

U skladu s vašim zna-kom ovih svibanjskih

dana vagat ete i procjenjiva� me�uljudske odnose u vašem poslovnom okruženju. Zadržite sve kontakte za koje ste sigurni da su kvalitetni. Pojavit e se ne-koliko novih poslovnih ponuda koje neete moi odbiti. Ipak, pripazite pri potpisivanju doku-menata. U ljubavnom životu bit e mnogo stras� , neo�ekivanih ispada ljubomore, pa �ak i sva�a. U danima vikenda primirite se uz joga vježbe, plivanje ili tr�anje.

Sposobnost dobrog opažanja i zavidne

koncentracije koju ete ima� ovih dana pomoi e vam da ostvarite sve svoje ciljeve. U poslovnom okruženju po� cat ete krea� vnost i inova� vnost ideja. U ljubavnom životu bit e vam potreban “mali po� caj” da osje� te veliki emo� vni zanos ili strast u blizini voljene osobe. Ukoliko ste slobodni, odgovo-rite na ne�iju ljubavnu poruku ili udvaranje. O�ekuje vas emo-� vno zadovoljstvo. Odli�no se osjeate i dobrog ste zdravlja.

Ovih dana bit ete pose-bice poduzetni. Suradni-

ci e ima� dovoljno povjerenja u vaše profesionalne vještine i znanja pa e vam povjeravati složene zadatke. Finacijske tran-sakcije su obeavajue i donijet e vam zaradu ili neki vid materi-jalnog dobitka. Ako ste slobodni, u ljubavnom životu o�ekuje vas poznanstvo s osobom koja bi vas mogla zainteresira� . Upotrijebi-te svoj šarm. U druženju budite inspira� vni i duhovi� . Dobrog ste raspoloženja.

Misli e vam biti zao-kupirane novim po-

slovnim planovima. Analizirat ete postojeu situaciju i po-slovno okruženje. Uvidjet ete da ponekad morate preuzeti odgovarajui poslovni rizik u skladu sa situacijom. U emo� v-nim odnosima imat ete dojam da se udaljavate od voljene osobe. Ako je iskrena ljubav u pitanju, nemojte odustati. Približite se ponovno partne-ru. Samo iskrenošu ete stei njegovo povjerenje. Više se odmarajte.

Prihva� li ste previše po-slovnih obveza koje e

vas umara� . Predahnite malo. Uzmite si malu stanku kako bi-ste mogli kvalitetno riješi� sve željene zadatke. U ljubavnom životu o�ekujete više nježnos� , ali imat ete dojam kao da vas partner zavarava velikim obe-anjima ili neobi�nim pri�ama. Porazgovarajte s njim i zajed-ni�ki riješite mogue probleme. Ako ste sami, dane vikenda iskoris� te za zajedni�ko druže-nje s prijateljima. Ne zaboravite na tjelovježbu.

Sve do kraja mjeseca svibnja djelovat ete

ambiciozno. Ulagat ete mno-go energije u razli�ite poslov-ne projekte i nikome neete dozvoli� da vam upu� kri� ku. Ipak, pripazite. Takvo ponaša-nje nitko ne voli. Iako ete ima-� dovoljno krea� vne energije, dozvolite i suradnicima da vam pomognu. Bit ete zadovoljniji. U ljubavnim odnosima tražit e-te psihološku ravnotežu. Samci e želje� impresionira� jednu osobu na jedan neobi�an na�in. Zdravi ste.

Za kraj mjeseca svibnja pripremili ste dobru po-

slovnu procjenu. Stvorit e se uvje� da maksimalno predstavi-te svoje poslovno umijee. Net-ko e vam pokušavati skrenuti pozornost na nebitne ciljeve, ali nemojte se time optereivati. U ljubavnim odnosima djelovat ete tajanstveno. Pokušat ete ui u ne�iji ljubavni trag. Neete moi odgonetnuti razloge par-tnerovog ponašanja koje e vas zbunjiva� . Razgovarajte. Umor riješite dodatnim snom.

Školski knjižni�ari samostalno su organizirali i održali prvo Državno natjecanje u znanju i kreativnosti “�i-tanjem do zvijezda”, s ciljem poticanja �itanja. Natjecanje u znanju i kreativ-nosti “�itanjem do zvijezda”, za u�e-nike osnovnih škola, koje je zapo�elo kao entuzijasti�an pothvat školskih knjižni�ara Me�imurske županije 2009./2010. godine, preraslo je u regi-onalno 2011./2012., s uklju�enih pet sjevernih županija. Ove godine se pak proširilo i na srednjoškolske u�enike i na državni nivo uklju�ivanjem 54 dje-ce iz 11 županija za osnovne i 55 djece iz 6 županija za srednje škole koji su sudjelovali na natjecanju. Od prvoga regionalnog natjecanja logisti�kom potporom uklju�ila se Hrvatska mre-ža školskih knjižni�ara (HMŠK). Treba napomenuti da je provedba natjecanja na državnom nivou, kao i na školskoj i županijskoj razini, zahtjevna stvar koju su školski knjižni�ari odradili i rade od 2009. volonterski.

Anamarija Špicar iz Nedeliš�a tre�a u kreaciji

plakataOsnovnoškolsko natjecanje pro-

vodi se uz fizi�ku nazo�nost u�enika, a srednjoškolsko u online okruženju. Tako�er, u�enici osnovnoškolskog uzrasta u kreativnom dijelu natjeca-nja izra�uju plakate, a srednjoškolski multimedijske uratke. Na natjecanje za osnovnoškolski uzrast plasiralo se 17 ekipa i 14 u�enika s plakatima. Prvo mjesto na osnovnoškolskom na-tjecanju osvojila je ekipa OŠ “Vladimir

ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE Natjecanje u znanju i kreativnosti

Održano prvo Državno natjecanje “�itanjem do zvijezda”

kviza znanja i 7 u kategoriji multime-dijskog uratka. Prvo je mjesto osvojila Ekonomska i trgova�ka škola �ako-vec, mentorice Lee Resman - Borko-vi�, drugo mjesto osvojila je ekipa 1. Gimnazije, Varaždin, mentorice Ma-rinele Mar�eti�, a tre�a je bila ekipa Srednje škole Mate Blažine, Labin, mentorice Majde Milevoj Klap�i�. U kategoriji multimedijskog uratka prvo mjesto osvojila je Lana Pleško iz Srednje strukovne škole Varaždin, mentorice Mihaele Ša#ran, drugo mje-sto pripalo je Luciji Soka� iz Strojarske i prometne škole Varaždin, mentorice Ksenije Perhaj, a tre�a je bila ekipa Pr-ve gimnazije Varaždin: Matija Luk-man, Antonio �anadi i Matija Beni�, mentora Vladimira Mikca.

Ispitno povjerenstvo za osnov-noškolsku razinu �inili su Tihana Preksavec, Dragana Belš�ak, Violeta Luka�, Adrijana Hatadi, Zdenka Bili� i Sanja Novak, za plakat Mira Žerjav, Davor Žažar, Martina Gregur, Lucija Mati� i Verica Jelini�.

Ispitno povjerenstvo za srednje škole �inile su Jasminka Horvati� Bedenik, Ivana Štimec Sajko i Ivana Vladilo, za multimedijski uradak Bo-jan Bani�, Ivica Niki� i Nives Papan-dopulo.

Sponzori natjecanja bili su Me�i-murje plin, Radionica željezni�kih vo-zila �akovec, Printex, Al#a i “Katarina Zrinski”. Me�imurska županija bila je pokrovitelj natjecanja, prepoznavši ovakav rad školskih knjižni�ara kao vrlo vrijedan. Natjecanje je u Tehno-loško-inovacijskom centru �akovec otvorila zamjenica župana Sandra Herman, nakon uvodne rije�i voditelja projekta Dražena Ruži�a te provodi-teljice za osnovne škole Tanje Radi-kovi�, a o ranije provedenom online natjecanju za srednje škole izvijestile su predsjednica HMŠK-a Ivana Vladilo i provoditeljica za srednje škole Ivana Štimec Sajko. (tekst i #oto: Draženka Stan�i�, OŠ Ivana Kukuljevi�a Sakcin-skog Ivanec)

Nazor” Sveti Ilija, mentorice Tatjane Slunjski, druga je bila ekipa OŠ Gradi-ne, mentorice Marije Vukoja Nagli�, a tre�e mjesto pripalo je ekipi OŠ “"uro Ester” Koprivnica, mentorice Nikoli-ne Saboli�. U kategoriji plakata prvo mjesto osvojila je Vanja Pelko iz OŠ Zlatar Bistrica, mentorice Snježane Kova�evi�, druga je bila Ana Botak iz OŠ “Bra�a Radi�” Koprivnica, PŠ Ku-novec, mentorice Sanje Pakasin, a tre-�a Anamarija Špicar iz OŠ Nedeliš�e, mentorice Zore Hajdarovi�.

Prvo mjesto u kvizu Ekonomskoj i trgova�koj

školi

Na srednjoškolskom natjecanju sudjelovalo je 16 ekipa u kategoriji

� 123. svibnja 2014. �� Cuvari zelenog Medimurja

Medimurja

Cuvarizelenog

INTERVJU

Matija Posavec: Naša priroda je brend kakav drugi više nemaju

Siniša Golub:Sacuvajmo medimurske bereke za generacije koje dolaze!

PERIVOJ ZRINSKIH Novo autohtono ruho

cakoveckom parku

�� Spomenik prirode europskog znacaja

�2 23. svibnja 2014.�� Cuvari zelenog Medimurja

8NACIONALNIH

PARKOVA

11PARKOVA PRIRODE

2REGIONALNA

PARKA

��

Zaštita prirodeIUCN (International Union for Conservation of Natu-re - Međunarodna unija za oč�� čje kao: �� čje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjeloku-pne prirode, usluga ekosu-stava koje ono osigurava �� vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način

Zaštit a prirode u [��\��\��]\^�-��_��_��`]�-

q��{�q|�|��|�]��}��]��_��\��`��|��|��|��~��`��{��_]�|��\��-��q|\��]�q��{�q|��-|��\��]��̀ ��|��}�{�q|�|��_��\�[��\��\�_��q]��{��-�]��\��]\��\}�_��\��{�q|��]��^��_��\��

��

Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski

1975. Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (peri- �� -��!��"��"��#�� #��$� �� %

&��"��$� ��$��$�'��(SR Hrvatska)

*��$�rijeke Mure

+��;��

&��"��<�-ra-Drava

2001.

2002.

2011.

*��$��"��"-� ��"� �"��$�� $��"��=�"��-��$��"��"��$�� >�� >��"��Q��-��>�$��%

+��$��"�'��$�� "��#��$� �� %

&��"��-��"��"��"� ��=�"�� "��$��"�-��=�"��$��"�� "�'��"��Q��-$�� -��$��"�$�%

+��'��<��Q��

+��'��<��Q��

X"��&��"��Hrvatske

��q|�|��_��\��|\�{�_��_��`]�q��-��]�`�_��]]��|��\��\��]��̀ ��|��]��_��

�\��]�|��{��}�|��{�-q|��`��_\]��|��]��_��}��_��-��_��`��]��_��|�`��{��}��_\]��|��{�q|��_��-�\��|��_��\��]� �̀|��|��~��|��_��|��]�q-�\��^\��~�� |��\��_��_��-��q|��}��_��{��_��\��_��_\]��|��

��`��\q|��_��}��{�q|�|��_��_��q-]��`��#�{��{��\q��]��]��

_��|�]��{�-��]��̂ ��|��|��}��`]��|��]��\��]��|��]��_��|�� |��q|��|��^��_��-��\��]��\�\_��{�]��|�^��|��`��|��|��¡{��]��_��|��|�\\|��¢\-��_��\��}��{�q|�-��_��\��|��_��|��̀ ��\��|��\_��{� �̀|��|��-��_��

��\��\��_��_��{�q|��\{��\�[\�\�|��\\|��_�-��_��£��`��_��\��\��_��-|��¤\��£��`\��|��\{��\�̀ �|��\�_�|_\��|��`��{`��\�

��]��|��|�� ̀ ��}��q��-��|�|�`�_��|��|\��\��¥^��`�]��|��¥��{��\�\�[��\��\}��}�{��|��{]��|�`�_��!�-]�}�_��]��\q|��_��}��`\�\^��{\-��|��_��\q|��_��]��\�\�_��-�|��\��q|��{��_��-��|��\�q|��

��q|��\�[��\��\�|��^��|�_��{��{�q|��_��\��£��^��]��#��q\��_�|��\�`��[��-�\��\}�|��{��q\��_�]��_��{��`� [��\�� |��\��]��\��]��_��|��\}�|��{�|��\��{]�-��|��|�\�_��|��\��`\��-��\��|��q|��{��]��^��|��|��\��]\�[��\��|��\��{��{��}��\\|��[��\��_��-��|��|��|��{��{�|��-��]�^��|��q|��¡��[��\��{�_��q]��|��]��_��]�^��#��|��-��\q��\��{��_��q\��_��|��\�q\��\-�|��\��|��_�]��_��-��_��\��}��\��|��]��`��|�-��\�_��|��\��_��|��\-��|��\��]��]��[��\��|�]��}��]��[��\��_�]��|�]��|��{��_��}��{\��\-

��|��_��{��̀ ��|��|��\�̂ ��|��}�\�[��\��\�{�]��

��_��\��}�\�[��-�\��\��{�q|��|��_��|��]��

��{��{�q|�|��_�� ¦�� {�� `��~��\��-�\��\�|��{�q|�|��]��|�`��\��_��{��]��|��\`��_�|��|��\��{��\��]\�|�`��\�\_��{�]�-��|}��{��{�]��|��`��{�]��|��-]��_��|��\�{��_\]��\��|��\��\^��\��{�\��|\�{�q|�|\�

��q|��_��\��\_��]��\��\�|��}��\�[��\��\��|��¥[��\��_��¤��\�|��{��{�q|�|\�_��¥��¤��\�|��-��]��\��]�|��|�{�q|�|�}��^��_��{�q|�-�� ̀_��\��\��]�\�{�q|�|��\��{��|��_��}��`\��|��`��_��_��^�� ̀��q|��_��}��{��\�_��\��|��{�q|�|��_��_��\��\��\_��]��\�|��\��]\�\�\�_��\_]��\�_�-��|��\��\�_��|��\��|��_��|�-��` �

�_��|�\��_��]��{�q|�|��_��]��[��-�|��|��{�q|�|��]�q��_��-��\_��|��]��_��\��`��]� ��\-_��]�^��{��{�q|�|\�_��-��}��_��]��\�

��{�q|�|��_��]��\`��_��_��_��\��]�^��|��\`��|��]\��^��\_��}��\�{��{�q|�|\�_��}��\�|�-��]��]��]-��_��\��`��]� ��\_��|�\��_��]��{�q|�|��_��{��_\]��\��|��\��]��{��{�q|�|\�_��q|��\��`��\�

��|��\��|��{��-��_��[��\��¢�§��q|��̈ ]�-��_\]��|��\��]��-�� ̀ ��_��`]��]��-`��]��_��[\��}�|��{��[��-��]��|��{�q|��_��\��{��|��|�`��-��\��]�_\�_��`��¥��#��¥}��¢�§��\��_�\�� `��_��-`]��`��{��|��#��[\��\��~��|�|\��]��_]��|\��`�� {�q|��_�-��\��_�� _��`]�q��]��|��

YY%�� "��Q� ��$�� <��-��"�'��$��"��-��[� ��\��$�'��%�]��"��Q� ��*�-��$�'��^�"�-nak 201.). Informiranje javno-��$�'�� Q��"��$��- �$�%�+��_��#��`�� q<��x�� Q� ��-�� -��"�Q� ��{�___%��#��%��|�.

Medunarodni dan biološke raznolikosti


M��\��^\_�-��|��\��|��

\��q�\��_��\��_��]��|�`��]��}��\��q��|��`�|�|��

��^\_��[�|��-��{`��]��-|\�]��|��\�|��\�

�Zaštita prirode u najgu-

��

��|}��_��-��\��|��|\�{�q|�|��_��\�[��\��\��`\q��]��̂ \_��_��]��_�|��|��̀ ��]��_��_��-_��|�\��_��]�`��_��-`]�q��\�{�q|��_��\��}��`��{��[\�� }��_��-��_��£��`�� |��`��]�`�_��[\�� ~��{\��\��q��̂ \-_��\_��]��{`��_��_��q|��\�]��|��|��-��{�q|�|��_��}��q|�|��_��-

��|��̀ ]��]� �̀{��}��`��`��]��^��_��-|\�]��̂ \_��]��|��|��-]��\�_��\�_��q]��_��{�q|�|��_��}��\�]��|��\��{�q|�|��_��}��]��\��_��_��{�q|�|��{��|�-�q|��|�}��{��{��\�]��|��\\|��{�q|��_��\��]��_��\\|��]�q��^��~��

��-�� -��

��~��|��[��\��}�_��¡¡��|��`��|�}�_��\{�|��_�]��_��-��{��{�|��{��]�}��|��\�_��_��|��\��_��]��]��_��q��-��]��#��|�\�|\��[��\��\q��}�_�|��_��|��]�{��]�}��\�-��_�|��|��q�|��}��{��\�q|��_��|��q��\^��¡_��}�\�|��\}��]��[��\��{��`]��\��\��\��\�|��]�{��_�]��_��\]|\-��]�{��}��|��\��]��{�q|��_��_��\�-��|��|��q��|]�_��}�_�|��¢�§��\��_�\�� _��`]��`��{��-��|��#��[\��\-��}��]��\_��_��\��\��q��^\_��[�^-��q��^\_��\��]��|��|��|��]�}��{�`��\��|��_��q]��`��_��|��|��q��{�q|�-|��_��

PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA – PONOS

��

�� "#��#�� $#��%��&��%��'��%��

��\�[��\�-�\��[��\��_��¤��\�|��{��{�q|�|\�_��}��|��\�|��|��]�|�|��\��\��_�]�-^��|��£�]��\��\�_��_�|�\�|��\��]��|��\�_��\�]��-

�|��{��|��]��|\��\�§�-|��{��_��|�|�]��\��^��\}��_��]��_��_��_��©�[��\��\}��}��]��_��_��|��\��_��]��|��q��\�|��_��\�]��\]�^�]��\�[��\��\��§�|��^��\�|��-��_��}��\�\�\��|��`\��|��

��}��q|��|��`]��_��-��|�|�}��ª\_��`��{��]��{��|��{��_��`��\}��}��{��\{��{��|�}�|��]��_��]��\{��`]��]�-{��_��]�^��]��|��{��\]�^�|��\��|��^��}��]��\��|��\_��_��]��{��]��`��]��{��¨��{��q]��|��_��-

��\�]�\��]��{��-��]��{��}��|-��\`��-`��|��|��]��]��{��\��|��\��q|��]��]��_��]��

(��%#�� %� -�� )��$��

��~�� |��\`��\��|\��`\��^��|��\��{��}��_��|��_]��-��}��]��\|��[��\��_��^��]�\��[��\��_��{��\}��{��|��-��{��\��|��]��|��{�]��]��_��q��{]��|��]��}�^��|��}��|��

��¡{��_��!]��|��\��\��_��-��̈ �]��\�{�|��_��\]|\��q|��q]��{��|��\��{��[��\��^\_��«[��\��}�̂ \_��^�`�_��\{�|�q|��{��`��{��\��}��\��_��\]|\��q|��|��]�|�|��̂ ��|�¬�

&�#� ��%��#��#� � �

��\��]�|�|\�̂ ��|��|��|��]�q��\��_��}��\��«�_\��-|��¬��_��_��\�{��{�{��¡��}�_��]��}�[��\��̀ \-q��]��|��̂ \_��}��_��q|��{��\��]��_��|��q\��}�]��}�q�|��}��{��]��\|��-��]��|��|�{��[�^��|��{��q]��}��]��\�[�-��\��\��_��|��]��̀ ��}��_�|��-��\��\��]� �̀_��|��\|��^��_�]��|��\|��-]��]��|��]��

��

��^��{��`��}��{�]�q|��]��]��[\��}��|��̀ ��\��]�^�]��{�-��_��}��]��{��]��|��{��_��

��

+��/�� %��#��

��~��]��|��`�-��_��\q�|��_��]�q�|��\�|��{�q|�|��_��\�[�-��\��\��{��]�|�|��_]�-��_��\��{��{�q|�|\�_��}�\��\��]��-`\��|��̂ \_�� ̀_��\-��|��\|��{�|\��|��_��{�q|��_��_��\��}��_]�|��\]�{��{�q|�|��_��\`��\��|\}�_��-��`�}��_��!�|��]�|��|}��\^��|��\_��!�-��]��|��_��\��

��!"#��#$%&�'$��(!$)%('&�*)()"+$�(�,"#'$-&.

\�{�q|�|\��`��}��-��\�{�q|�|\�_��|��}��\��#\��]�}��_�\^��\�]\`��

+�� $��%-#�� 7�#�� '��-�7��7�

��|��\��{��_��|��\_��-�\��\|��\��|��]��`��}��|��]��`��[��-�\��\�_��|��{��\��\��}��|��q��_��|��]��`��{��|��{�|\��|��\�_��\��_��|�|��|\��\�\_��-��_��{�q|�|��_��|��]�\�\�_�{��\��-��`��`��_��}��]�|�|��_��{��-��_��]��|��\��\��^��\�_��\��[��\��|�|��§��-��|��|��}��_��|�|��_\��q��|�`��

��q��\�^\-_�� \_��]��{`��-��_��_��-��q|��\�]��|��|��{�q|�|��_��

“

��\��]�|�|\�^��|��|��|��]�q��\��_��“

Naša priroda je brend kakav drugi više nemaju�� đ��-� �� -�� č��-��-�� č��NATURA2000


Siniša Golub, prvi dje-latnik ustanove koja ��\��{��|�\�2007. godine zvala

Javna ustanova za upravljanje {�q|��_��-��|��_��\��\�[��\�-��^\_��}�|��_��|�]��ustanove koja danas nosi naziv ®[��\��_��¤��ustanova za zaštitu prirode”, javnosti je poznat kao aktivist za zaštitu prirode i okoliša te ��q|�|��-sko-ekološke organizacije “No-bilis”, ovogodišnjeg dobitnika ��`��^\_��`�_��{�-��`��®�� ̄

��\�|��[��-�\��̂ \_��}��\�]��-konu o zaštiti prirode iz 2005. godine. S obzirom na to da je prvi vrijedni prirodni objekt u [��\��\�{�q|��_��_\\�51 godinu, a bila je to platana u ��]�q�\}�{�q|��\��]��̀ ��}�_��|��|�-]��q]��[��\��\�|��\��]�|��|��!��-��{�q|�|��_��Republike Hrvatske. Ravnatelj ustanove Siniša Golub daje nam odgovore na neka aktualna pi-tanja te daje kratki presjek rada \�|��{��|��

S kojim se izazovima u ra-��#��#�� -��#��%�%��

Osim ilegalno od-bačenog otpada ili invazivnih vrsti po-��problem predstavlja nam ono neopipljivo - klimatske promje-ne, nedovoljno razvi-jena ljudska svijest o ��čajne prirode te sporost �� "��-��razinama

SINIŠA GOLUB, �� 0��

Sacuvajmo medimurskeza generacije koje dolaz

- Izgradnja svake ustanove iz temelja zahtjevan je posao, ��|��|��]��|��ureda, osnovnih sredstava za rad, pa ljudski resurs dovoljno vješt da iznese tu prvu fazu razvoja ustanove, sve je to �`��_��|��^��_\��energije i svladavanje brojnih prepreka na putu. S druge stra-ne, zaštita prirode sama po sebi �{`]��|��_��iz snova, no realnost je sasvim ��\��\q|�\��^��\�nestabilnoj ekonomskoj situaci-ji, ekološka pitanja uvijek su na margini. Doduše, što se svijesti ]�\��|��}��|\��q|��]��nego prije dvadesetak godina. No, osim onoga vidljivo nega-tivnog u prirodi, poput ilegalno �� ̀�|_��]��{��|��_�_\|��{��}��_��-blem predstavlja nam ono neo-pipljivo - klimatske promjene, nedovoljno razvijena ljudska ��|��^��|��{��_��-��}��_��|�_��^��`��{��_��{��-ma. Naprosto nam fali šest go-��|��[��\��]��{�]��{�q|��_��-�\��}��_��|��]��\�|��{��\_��]��|��_��\��|��q��|�̀ �� relativno stabilne ekonomske situacije mogli smo puno toga pokrenuti, no sad je o propušte-nom vremenu izlišno govoriti.

8��'��#��-��%�� #� ��%#��#��

��projektima uspjeli smo stvari postaviti na svoje mjesto te za-crtati smjer u kojem treba dje-lovati. Da je ustanova krenula odmah po proglašenju zaštite ��{��-��[\��}��]�� ̀ ��}�danas bismo neke stvari odra-��]��_\��]��q��}�\�|��je pokrenuta tek 2007. godine, ��{��\��]��]��ekonomska kriza, pa sad za ne-��^��_��_��|��-�\��_�]�^��|��]�}�\��|��|\��|�]��^\_��javnih ustanova za zaštitu pri-rode u Hrvatskoj, smatram da ��\�_��_�|��po kreativnosti i ostvarenim rezultatima u odnosu na ras-_�]�^��!��|��[��\��^\_��}�|��_��{��_�-��^\��{��-��\��_��|\��]�q��

��)��%��-�� %�-��;�#�� <� ��

��{�q|�|��_��\��]��_��-��_��_��!��^��}��|�]��{��|�-`��{�q|��_��\��_��^\_��\�_��\��\�_��`]�q��\`��}�\�{�q|�|\�_��^\_��razini ne dolaze takozvana de-centralizirana sredstva, nego ^\_��{�q|�|\�_��!��-ciraju iz svojih prihoda. Naša \�|��`��q��_�]�^��]��\��\�}��`�� `\��[��\��^\_��}��_��|�]��{��_��dolazi od naše djelatnosti i pot-_��_��\|��\��_��{��{��projekte. Ove godine dio priho-��|��|��_\|��\��_-skih projekata, no za minimalno zadovoljenje svih potreba zašti-|��_��\�[��\��\�|��]��bi osigurati najmanje tri miliju-na kuna godišnje.

=��#� #��%��- �# �� #��-�7�� %�� =�� #��#��

- S obzirom na kategorije \��\�{�q|��-�\��_��_��\��}��`��]�{��|�]��{�zakona i podzakonskih akata zaštite prirode, koliko iz dome-ne ostalih zakona. Konkretno, kad bi se stanovništvo pridr-^��]��\`��{��}�primjerice, onoga o gradnji ili pak o otpadu, kad bi se oranice i ]��^��]��_�]��-privrednom praksom, zaštita _��]��{��]��q��{��_��]�`�]\�`��\�\{��[\�\��\��{��\{��\�q|��|��{�q|��_��\��}�̀ ��-nja tamo nikad nije bila dozvo-

ljena temeljem prostornih pla-nova i drugih zakona. No, mnogi pojedinci su iskoristili kaos rat-nih godina i izgradili prava ‘du-rila’ koja ne spadaju u vrijedni ��\��]��^��_��]��\q��|��-kata, ali na nekim lokalitetima, posebno uz rijeku Dravu, teš-��_��|��|��|]��dugo zanemarivanje javnog in-|��_��|��\�_��\�_��\�^�]��|��od uzurpatora. Takvi pojedinci dobro znaju da su u prekršaju, ali su istovremeno i toliko drski ��\��\^\�\�\�\��\`��_\|��tih udruga zahtijevaju legaliza-

��\��]�`�]��`��\�^�]��|}�|��]�`�-]�{��`\��}��|��_�]��

(�� %��

- Naravno, kao i u svakom drugom poslu, i zaštita prirode ��\��|��-\|��_��}��\��{�q|�|��_��^��]��|��_��`��^��|��_�{��Osim formalnih poslova i javno-\_��{��}�]��_q��-latnosti odnosi se na terensko _��|��]��̂ ��|��-

��|��\�{��\}�|��{��|��`��\��-cima na terenu koji neposredno doprinose boljem stanju priro-��|��\{\�]��-��}�_��]��{��-je godine prenose svoju strast i {��_��]��\��}��\{`��\�-skoga hladnokrvnog konja pak pokazuju koliko je volje i truda _�|��\��^��\��_��q|��}��\|��}�{��\`��-^��\�\��\�mi pronalazimo motivaciju za ��\��\�\_��_��{��q��\�\��`��[��\��

Gore: Ljepši dio djelatnosti JU Međimurska priroda odnosi se na terensko praćenje stanja biljnih i životinjskih vrsti; dolje: Meandar - zavojito korito rijeke dragocjenost je koju trebamo znati sačuvati

INTERVJU

Razgovarala:Roberta RadovićFoto: Arhiv MP

��q|�|��_��-ma po sebi izgleda ��|��posao iz snova, no realnost je sasvim ��\��

“


��

e bereke ze!

Za rodina gnijezda smje-štena na dimnjacima postoje poticaji na godišnjoj razini. Što je s poticajima za ostale #��'��) ��%��-vanje prirodnih staništa op-��

��~��}�{��`��{-��\��|��°��{��{�q|�|\��]�q��`�|��\�\��|��|��± ��\��̀ �-��q��}��^\_��\��|��`��{��|��± ��\��~��]��`��{��]��|��\��_�|�� \��̀ ��q��}��q|�|��\��_��\{��q|\��

�{��|��¡��|��\]��{��]��̂ \_��}�|��_��q��]��_��^\_��\��`��{��_��_|��]��[��\��\�_��|��`��|��|��̀ ��{��}��|�]��\��]��|��|\_��|��|��|�]��|�}��{�q|�|��\!��|��{��_�]��_��]�q-�`�_��`��]�}�_]��]��|��\�|��{��{�q|�|\�_��}��q|��|��]\��]��}��_��-��_\|��`��{��_]�-��\�_�]��_��}��|�\��\��]��{��\��|��|��_�]��_��_��

��_��|��_��-�|��|��q|��]��|��\-`��}�_�]��_��|��!��`��{��_��|��_��\��\��|��_��\�

��|��~��_��_��\��]��|��q|�\��-��|��\��}��{�q|�|��_��|��|��_��|��{��\��{��\��_-��_��q|��\��\��~�� _��\��

>#�� #� ��%��-�� %#� ��%��&��

��{�{�q|��_��\��\��-��^��_��|��}�_��{��{�q|�|��_��\_��|��\��-��_��}��{�]��|��`��{�]��|��|��_��_��|��]��_��-��q]��|��|}��|��_��|�|�]��_��\_�{��\��{]��-|��|��`��{�q|�� ̀_��\��|��_�-�|��\�{�`��q��^��{�q|�|��_��|�]��\|��|��|��{��{��|��q��{�q|�-��_��\��}��`��]��_��[\��}�_��`]�q��|�� `��}�]��]��\_��{��|\��{��]�^��|�|\��q��\��{`��]��_��|��`��]��_��\��_�|��]��[�^��|��_\|��_��|��_��}�|��\^��_\|��_�{��}��]��]��_��\��{��\��\q|��{��|��\��}�_��|��{��-^��`�|\��{��\��`��]��_��\�[\��\�[��\�-�\��^��`��|��_��|��\�|��_��-\]��°��\��{��_��q]��_��]��`�|\��{��\�[�-��\��\}�`��\_]��{��|�� ̀|\��{��{��

��\��q|��q��|\��|��`��]�\��q��\�|��|��^��|�\��]��-|��{�{�q|��\�_��\}��_�]��]��`��\��]��_��\��q��_�-�|��\`��_��_�-��}��]��_]��_��_��-��\]�{��}��`��]��`]\q\��

��{\��\_��\]�{��-`��|��\��_��}��|��\��\�\��]��|��{��]�|�|\��#��\��{�_��\��}�{��_��^��|��-��]��^��]��_��\{�_��|�\��]�q|��\��]��_�{��|�]��{��_��

@��%�� &��#)��#�� )��#��%� #��Q��$��&��#-)�� #��)� ��)� ��$ ��

��\�|�� `��\]��_��|��}�{��\��]��_�-]�^��`�\��}�_��q��^\_��¤��_��{�]��|]��²��[\��`��q��_��\{��|�|��`��|��\��\��^��\}��`��q��q\��`��#��°�q|�|��²��|\��-��|�\�\�|��}��-��_��_��]��_��|��{��-\��\��~�� ̀ ��-��[��|��|��{�q|�|��]�q��_��{�{��|��-��\]�^�]��\��q\��|�\��-q|��]��\��\��{��`��]��q�\\|��_��|�`��_��`��\��`�§�|��{��_��|�|�]��}��{�|��|�_��_��± �_��|�|�]��`��q��~��{��_��_��_��]��\��|��|��q|��|��|��q|��-��^��{��_]�|\�_��`��_]�|��_��`��|��{��|}��`��-{��|\��|��`�\_��_]��\��|��]��|��|-��_��`��£�q��\�_��|��_��]�}��|��_]��\��|��]��\]|\��]�q��

&� ��%%�#��$�� %��#��#��$��- ��>��#��'��$��

��q��|��\|��q��]�{��]��{�{�-��|��

�{��_��]��|��_��|�`��|�q��\�q|��{��]��|�|��̀ ��|��#��|��_��\�_�{��|��]\}��_|��]��{��_��q��_\q|�}��_��`�]�\��|��{��_��]�-`��]��\_��]��`��_-|��`��| ��^�]��|}�{��|��|��}��]��`\��|��{�q|�|��_��-��|��\��\`��-_��{��\��|��_�|��-��_�]�^��|��{��{�q|�|\�_��`��}��]��`��\��|\}�_��`��_��]��]��]��{�-��_�|��|�\��-��_��|��_��|��|\��\��\��]��_��\��`]��{��§��|��|��\|�#\��]³��|��]��_��\��q|�|��{�_��|�]��]��

��_\]��{��|��|�-��|��\��\�\��|��|��{� �̀��`��\��}��{��q|��_�|-��[��\��\��_��{��]�\��]��]�-��_�|��{��_�|��-��q�� ̀�|��q|��}��]��]��\_\|��q��_�^��\��|��\��_��|��}��q��}��-]��̀ ��|��\��{�\��]�}��q��\q|��_��]��|�|�-��`��]��\`]��\q��]��]�^��|��q|�}�\��_-�� ̀��{��_��|��_�-^�]��`�\�_��|��\��\��_\^��\��{��]��_��]��\_��\��\}��|��\q��{��]��_\-q|�]��\��|��]��_��{��]��}�_��_��q��\��_\|��\��\��]��-��{�]��|��|��\��]\�\�]\`��\�|��q��©��|�`�}��_��q]��\��|��|�`��-{��]��]��{��}��]��\`]��_��]-��̀ ��]��}��\��|��\��\��|��\��{��̀ ��]�-{��¡��}�q|��|�|��[��-�\��]�`}�]��_�`}�{�]��`}�\�_��_��`´

Siniša Golub javnosti je dugi niz godina poznat kao aktivist za zaštitu prirode

Gore: Iako ima ravnateljsku „fotelju“, rad na terenu Golubu nije nepoznanica; dolje: Prstenovanje roda jedna je od niza aktivnosti koje provodi Međimurska priroda

~�q��_��|��|��|]��\`��{��-�`��|��_��-��|��\�_��

“

��! "�#$%�!�$& '*�*�%� $' +;��<&�*&� '��=!*$" ;�$��>*$" ;�>�+�&$"�? ��&+ %�! �!"+ '��*�# ��>� �>�F��<$ $ �F��>$<$Q

#�}�� "��"�'� ��$�'�-�� $��"��'��"�� '��%�~��$�$��&��"��[� ��<�� $�'��}�� *��>��Q� �� "�� $��"��'��%��"� ��-��"�� "��$��$�'��#�$�'��"�'�� "�� $��"��'��%��$��Q� ��-��'� ��Q��"��"�'��$�'�� "�'��$��$��"��"��%��>� ��-�� Q��̀ ��$�'�� '�� "��$�"��Q� ��"��̀ ��"��$�'��'��<��%

�� '� ��+ ��"�'��"��|��'��"�� '� ��%�~��"��$�� "��$�'��$�`��"�� "� ��'��̀ ��"��"��"��"��$��$�� "��%


Osim estetske funk-��}�\�\��q\��|��^\��-]�q�\��`\]�|��\�\]�`\

“

N��\\��`�-��]�`�_��[\-

��|��]��|\��}��{��_�_]��`�_��\��[\��}��\^��{�q|�|� �̀��_�}��_��-q��|��{`��-��\��{��_��q��|_��]��|\-��_\q|��\�_�`��\��_��|��|_��]��_-��|\��}��}�°��|��}�[��]��}��}�§�]��}�µ�� }��-]��_��̈ ��|�q�� ^��²��[\��-q�� }��|��\|��_��|_��-��{��|��\�_��]�\�� ̀��]��]��|\��\��\��\�|��\�#\��

��_��|��`\��-��{�|��{��{��

Procistac otpadnih voda Podturen - projekt od iznimnoga ekološkog i gospodarskog značaja

��|_��{��_|��{��]��|\��|��\`��\��]��-��]��}�q|��]��{��\��]\�{�q|�|��]�q��_��}��_�|-_\��|��|��\�\��|��{��_��]�\��]��|��{��_��\|��]��}�|��-��{��`��{�-��{��^��_|��

��|�]��|_��_��|��

~��_��\|��|��{��{`��\��-��{��_��q��|_��_��\��\��`��]�`�_��[\��}��]\�\{��\�[\�\�

¨��|��|�� \��}��±��|�`��{��\��_��|��|��¢��{��`��¡��`��\��[�-��|�� }��±��`\��_��|\��

�|_��]�{�-�� ̀�\�|��_��|\-��|��|��\��{��_��q��_��|��]��|��± ��{��|\��^��_��|��{�� ̀_��|��

~��{��{`��\��{��_��q��|-_��_�-��\��\��`��]�`�_��[\��

“

� ��]�_\� _��]�`��{��

��_\��]��_��|��`�\��_��|\��}�\��q|��]��{��_�-�|��]��|��`��\�-�� ̀�]��®��_��¯ ��|��\��\��[\��\{��_��\\��]��|\��}��-#��|��|\��_��\�

PROMOCIJA PRIRODNIH, OKOLIŠNIH I TRADICIJSKIH VRIJEDNOSTI 0��"#(��&+)1&'(�2��2�3&#2�*"�'$4(#&!'&�(�)&5#"'&�32)(�3(,-$�+'$6&3!"�3(

Mlin na staroj Muri\�� ̀��]��_��\��²�-��]��`��{�q|�-��`�_��\��`��]�`�_��[\��|��|\��_��|��]��]�|�|��{]�^��_��|��\]-|\�� ̀��|�� ̀��]��]��]� �̀��|��

��\�\��]��_�_��|-��^��{��-��_��|��\��|��}�

��|��{�#��_��-`��\��}��-��|��|��_��\��}��]��\��\��-��q��|��]��{��_��|�|�]��|��]��{��|\��|��_��|�|}��|��}��{��]��]\�{��\}��|�|��|\��{�\��{��]��[��-�\��̂ \_��

Zasad je na Muri u Podturnu samo skela, a uskoro će doći i mlin

��

Za zdravu kaplju zivota

�� 7��

O�� q|�� _-��]�\�\��-]�|�|��_�|��

��\��_\]��|��}�|��|��[��\��_��|��\��`\��{�q|�|��\��-_�]�q|��\��]�q�\��]�`\��\|��`��_��{��_�]�q|��\��]�q�\}��]��̀ ��_�q\�]��-��\�_��|��]��q\��_��|�]��|��}��-��]�`��_��\�\��_��\��]�q��]��[��\�-��\�^\_��\�_��\��`��\�[��\��\�{��|�]��_��|�]��|��\`��{��q]��_��-��|\�_]�� ̀��\^��|��\�\��`��[��\-

��}��|��]��_��-|�]��|��{�_��]��~��\\|��`��_�]�q|��_��|��_��]��|��]��{��|��{�-��_��|�]�}��_��~\��\��{��]�`��_��\��[�-��}��}��}��]��{�{��]��_��-�� ̀��]��|��}��|�]��\��]��]��]��\��\-`��_��|��¢��]�q��\��\`��]�|��{��]�q��

~��q\��_��-|�]��|��}�[��\��_��]��-�\�`��q��q��_��\�_��|�|��q��̀ ��`�|��\�_�|_\��|��\q�]��{��q\��|��]\-^��\{��\��\��`�-]�]��_��|��`��_��]��_�]��_��{��q\��^��`\]�|��-|��\�_��}�]�`��_��\��_��|��_�]�q|��\��]��_�q\�]��-��|�|��#\��}�\�\��q\��|��^\�

Članovi Ekološke udruge Platana sade svoje prvo stablo prijateljstva u ožujku 2013. godine

Stablo su zasadili i stručnjaci za zaštitu prirode iz cijelog svijeta koji su u Međimurju boravili u lipnju 2013. godine

��]�q�\��`\]�|��\�\]�`\}��|��{��_��-��q]��]�|�|��\��{\��|��[��\��q��\��|��}��

��\�\�\��|��^��|��\��-q��{��\��|��}��_��|��[��\��_�|��\�\��]�`��{��\��_]�\�̂ ��|�©


Hidroelektrane kao v i šena mjensk i objekti osim pro-

�{��]��|��`��\��]��^\�\]�`\�\�{�-štiti od poplava. U prošlosti je izlijevanje Drave iz korita predstavljalo stalnu opasnost ��]��_�-ljoprivrednom zemljištu uz rijeku što danas pamte samo stariji stanovnici ovih kraje-va. Sustav nasipa i brana štiti ��]��_��\��_�_]��]��kontrolirano provode kroz akumulacijska jezera te deri-vacijske kanale i stara korita �_��|_��^��\�\]��-��{��}��^��^�-ne razine kontroliranim ispu-štanje vode prije, za vrijeme i ��_��]�� ̀��]� ��~��_��]��]��_��-vaju se poplave širih razmjera ��\��`��]�� `��

Kroz ispunjenje tih osnov-nih ciljeva, HEP Proizvodnja, PP HE Sjever istovremeno sve ��\�_�^�\�_��\��{�q|�|��okoliša i prirode. Posljednjih ��|��̀ ��]�{��\�|��`��{��_��|��u cilju smanjenja utjecaja hi-��`�|��_��|��na okoliš.

U razvijenom društvu ��|��_�|��{��]��|��`��_��{��{�obnovljivih izvora, a time i ��|�|��`��-|��]��|��`��proizvodi iz obnovljivih izvo-��}�_�\{��}��`\��_��ekološki prihvatljivim uvje-|��|{��¶{�]��®��|�!��|�koji ove 3 elektrane imaju još �� `��\-�|��_��{��̀ ��kontroliraju inozemni audito-��|�`�}�� ̀ ��PP HE Sjever uveden je i certi-!��\�|��\_��]��-lišem i kvalitetom u skladu sa

Staništa mnogih zasticenih vrstaHIDROELEKTRANE NA DRAVI I ZAŠTITA PRIRODE

3 Hidroelektrane u

Hrvatskoj

Rijeka Drava je zbog svo-��"�� "��-no povoljna za energetsko korištenje pa su na njoj iz-građene ukupno 22 hidro-elektrane: 11 u Austriji, 8 u Sloveniji, 3 u Hrvatskoj (HE #�� $%�Čakovec i HE Dubrava)

��\��|��¡�� ¡�� _�|��\��{�q|�|��]�-q��\�]�\��\��_��\�poslovnom sustavu.

��_��\��\{��\�Dravu koja je uvjetovala kul-|\��}�`��_��]��razvoj stanovništva, danas je preoblikovan u tri akumula-cijska jezera koja predstavljaju sekundarni vodeni biotop. Po-��\��\�\]��{��]��^��]�q��i krajobrazna raznolikost s _��{��]�^��staništima koja spadaju me-�\��\`��^��\�¢\��_��-{��}�_�_]��q\��}��]�^��travnjaci, mrtvi rukavci napu-q|��|��}��sprudovi, strme odronjene ��]� ��|��q|��{�q|��-na su na nacionalnoj razini, |��_��\��\{��\�Muru i Dravu prepoznato kao ekološki vrijedno stanište te je postalo sastavnim dijelom ��]�q��^��_\]��|��}��`��]� �̀_��Mura-Drava.

Uredbom o ekološkoj mre-^�}��¢�¨��^��}��¢��i HE Dubrava, njihovi kanali i ��{��_��|�]��\��\��-��^��_��\��\��{��{��_|�� _�-��\��\��{��{��|��|��q��|�_��¨�

¨�q��|��|��̀ ��_]��}�`��_��`��^��`��-sustava koji je do tada pred-stavljao prijetnju okolnom stanovništvu, dokazuju da je ��^��{��_]��|��u poslovanje PP HE Sjever.

Akumulacijska jezera su postala zimovališta i staništa ��`��{�q|��_|��|��}��\��]�q��^��se jezera navode kao staništa male prutke, vodomara, bre-{��`�{��^��}��_]��_�-|��_]��{��^��|��|��̀ ��}��_]��`\��]��]��_]��`\��|��{��_��]��|��jesenske seobe. Okolina jezera ��|��{��]��\�q�q}�što predstavlja primamljivo ��`\��]��q|��`��{��-q|��_|��_��\�]��\}�_�|��}��̀ �]��labudove vidimo tijekom cije-]��̀ ��\�\]��|�q��`�|��]��#��_��|��]��\��^��zimovalište za brojne selidbe-��`��{�� |��_|��£�`�|�|��|�]�q��#�\��

`��\�_��]� �̀��\��{�-��_��|�]��{��]�q|��_|��\�\]��su postale hranilišta i zimo-��]�q|��_|��|��|�`��_��|��_|��|�]�{��`\��|��_��\��|��_��|��`�|�|��|�-#�\��|��_��\��\��-��^��_��{�|�]��\�\_�`�stanja prirode. Uska vezanost {��|��q|��_�|��{��{]��-|��|��q|��|��̀ ��}�samo su neka svojstva brojnih _|��|�}��]��\_��_��{�|�]��¡�-��_�_\]��|��|�]�`��\�_��]��`��|�}��_��|��]��|�_��`]��|�]�q�� ̀�|��\�\]�-cija. To nam ostaje kao jedan ��{��|��|��]��|��|�\��_��]�`��

��{`��]��-|��\�|��_��|��!�{�-kalno-kemijsko, biološko i ��|��]�q��|��{��biocenoza u ukupnom vode-nom ekosistemu vezan je di-

��|��{��!�{��]��]��^��`�|�`��kontinuirano prate razvoj i promjene primarne i sekun-darne produkcije, kao osnove u procjeni kvalitete vode i tro-!��|�� ̀��|��]�{��]�� ̀#��-|�\��_��]�`��{��[°��`�� _��{\�\��|��|��#�\��_��\��\��`�|�� ̀�\�|��-��|��\�\_��±��|�� [��{�q|�|��{��\�\_\��|��_��\��\��\��\��_��_��\��|��q|��̀ ��{��-^��\�|��_��`\]��razine vode na mrijesnim _��\��{��-�|�}��\��`��{��-��]��{��q|��_�|��uska suradnja sa športskim ribolovnim društvima koja `��_��_��\��]��\��|�]��_��\|��\{��\��\�|��_��\��-javljuju sve promjene u vode-��\�|��\}��|�`��\-radnja s ljudima na terenu od �{\{�|��^��|��{��_��|�� ̀��\�|��

Na nasipima akumulaci-ja nalaze se livade košanice ��^��\��|��|��q|�}��`\��q��{�q|�|\��_�|��|��\`��^��

��|��!]��^]��_��|��]��^��\��|��]��]��-_��]��\��|\��nasipima pa je tako na nasipi-��|�!��|��|��\��`��|��\}��]��\}�|��{\��\��\��-rova kokica.

�|��\{��\�\]��\��¢��\��`\�\^��|��\�_�`]��\��}��{\{�|��|�\��\`��^��\��|\��¢\��_�}��]��\��-��\��{��{�q|��q��¡{`]��`��\`]��|��

oblika, sastavljen od šibolikih ��|��_��q]�`��q��|�� {�]��|��^\��-�|��`��q�� \�_��`��§��|��\��]��]��\^��|�}��|��\�`��{��|��cvatu, a cvate od lipnja do ko-lovoza. Potkraj pleistocena ��]��\��]��}�|��q��_��_��|��]��`]��]��]��|��Danas raste samo uz obale brzih planinskih rijeka od središnje Azije do zapadne ¢\��_�}�_��|��]��\��_��-��\��`�|��\��q]�\��-��|��_��]��_��\��\��]��\��^�-��_��|��_�`��\��opstanku ove izuzetno rijetke i zanimljive biljke.

Uz objekte hidroelektrana ��|��\��]�{��vidru, sisavca lutalicu, koja ov-��]�{��`\��|��q|��-

leko od svakodnevnih ljudskih ��|��|��£�`�|�|��}��]��i školjkaša koje nalazimo u ovom vodenom ekosustavu ��^��\��|�]\�_��\|��|��¨��-zivnom vrstom školjkaša, ra-{�]��|��\|��obrašta cijeli tok Drave u na-q��_��\��\�

Dabar, vrsta reintroduci-��\��|��`��-ne, novi je stanovnik hidroe-��`�|��`��\�|��q|�|��}��{�q|�|��od dabrovih aktivnosti na ��`�|��|��\��|�!��\��|��q|�}�_��|��q|�}��]��i zaštitu objekata od dabrovih aktivnosti. Tako je u suradnji s \��#��\]|�|��}�ª�§}�Javnom ustanovom za zaštitu _��}��q��]��]� �̀��µ��_�]��_��|��]��̂ ��-��^��|��_�|�{\��|��|��!�{��`\��]��_��|\_��-vima na kolnik i stradavanje.

��`\]��|\��|��·��-kreativnih aktivnosti jedna su ��{�q|�|��{��_��\��]�q��^�}�{��|�-�q|��{��|��_|��̈ �]��]�\��{�q|��_��\��\}�uništavanje šaša i šumaraka, ��_��`��}��_��-��`��{�]��|��\��\��[��\|��}�_��]��q]��·|\��|��_�\��^��_��`��_�-��|\��|��{��\��\{��\��]��|��|�{�}�q�|��\`��_��|-sko-rekreacijske aktivnosti uz ��`�|��|��PP HE Sjever, bioraznolikost prirodnih i sekundarnih umjetnih vodenih ekosusta-va pridonose prezentaciji tu-��|��_�\��_��_�{�|-]��|��|�|�|��_��\��\{�rijeku Dravu.

��q|�|�� ̀_��\��{�\�|��]��̀ ��_��}��_�|��^��{��|�^��`��|��{��|��q-��̀ ��}��_��|��\�q|��`\��|��{��\�\��̀ ��~��-��_�|��\�{��\�_��|��-�\��\��{��\�struka koje se bave zaštitom _��`�|��]�\��^��{�]��|��^��`��{��`�`\�|��]�� ̀_��\��|��-�]��{�� ̀\{��[\�\�i Dravu, ovakva suradnja je \^��|}��]��{�{��|��-ra nove ciljeve i iznalazi nova rješenja.

U razvijenom druš-tvu raste potreba {�� ]�� | � ��`��_��{��-denom iz obnovlji-vih izvora, a time i vrijednost takve ��`��

“

Akumulacijska je-zera su postala zi-movališta i staništa ��`��{�q|��_|��|��

“

�� č�� !"#��

56 vrsta riba na području

hidroenergetskog sustava

DA

BAR

, VRSTA REIN

TROD

UC

IRA

NA

U H

RVATSKOJ 1998. G

OD

INE, N

OVI JE

STAN

OVN

IK HID

ROEN

ERGETSKO

G SU

STAVA

NA

DR

AVI.


Napisali su na spo-��_]��|��\�°]��\��q�-

�\�̂ �|�]��`��_��}��®��{��q|�\ �̄��̀ ��]��{��\��|��]��|\-��|��_��\��q|�-��{��{��]�}��_��\��_��_�{��\��]��_��_��_��}��{�q|�� ̀��`��-�]� �̀_��[\��

� ��7��

�_��_��-]��_��\��-��|��}��]��_��q|��{��q|��}��]��\��|��q|��]�q�}��{�_��|��_��`�}�_\��_\|��}��`]��\��|��\��\��\`]��|��_��`��]��®��q��\\}�`]�-��|��_��|� �̄��_��|�\��\��̀ ��]��\��]�}��\�_��{�}��{��\��̀ ��\��}��\�®��|�q� �̄��q|��|��]��\��\��\��]��q��_��\�_\��-��|��\��_��|�-��q�_�_��|�}��q|��_�\^�|��q|��]�-|�|��^��|��\��|��]��|�]��|�\�\��\��

��7��

Tamo gdjepriroda o

“Gizdavo stoji i pono-sno gledi svoju cirkvu, farof, svoje Dekanov-ce, svoje farnike, svoje ��-ge jegove gavalerske ��

��{��]��\��q|��¡��}��]��_��}�|��̀ ��_�|�]��{��q]��]��{��|��_��

��_��-��\�\��|��]\}�_��\�_��_��{��-_\��_��|�� ̀_]��|��]��|��~��_��-]��_��\�_��\��\^\��|��q|�\�°]��q��\��\��|\��-]�\��~�^��{��_��{-`��]��]��[\-��\�_��¤��`]��]��]��]��|��_��_��|��|��_��]��-��̀ ��|��{��q��_\�|��\��

]��}��^��\��_��\^��µ��_��\��_��]�\��\��~��q��q|��#�]|��|�}�_��_��|\_�]��q��]�{��q��]��\�q��]\�\�_��-��¡��]��q��]��{��\�\��\��_��-^��|�]��{��_\|��|��#�]|�-��}�_]��|��|\��|��]��}��|�|�� {��|��_��-��|��{��_��\}�_��{�|��{��|��|��_��°]��q��}�_�{�|��`��|��¤��̀ ]��}�`��\^��|��\�_�|��]��\�[\��\|��-��\��`\��|��-`��^��|��}��}�_��}�

Piše: Snježana Zorković

��\-�� _��q�\��±� ��2 ��-

��}±��_��_��|{��]��_��\��_��|\��|��\|��{�-��]��|��]�}�`��|�]� �̀��]�� }��{�`�{��|��-� �̀�|��\�]��|��}��]��{��|��}��\|��|�-��}��|��_]��-�|��|��\��{\��|��\}��|��]��{��|\��-��}�_��|�}�_]��|��q��|\��-��]��^��\��\�_��]��°��\�{��{�q|�|\��]�q��`�|��\�\��-��|��|��\��_��q]��`��-�}��|��^��!��-��_��\��|�� _��|��q��-��°��{��{�q|�|\��]�q��

��`�|��\�\��|��|��]\��|\��`�� _��|��_��|}�|��²��]�-_]��\`��\_��-��|�_��|��}± ��\��_��{�|��|��|��{��_��`��|��_��]�`�}��|\��

�{��_��|��|�`��°��\��]\��\�|��q-�� } ��\�}��²��\�\�\_��|�� }��-��{��±��±�}± ��~��\|��_��{��_��|��}��{��{��q�|��_��|��_�� `��-��\�`��|��\�_��]�`\��{��]��|��|-��®²�� ̄��}��{��|\��{��_��-��|��\��|��_��-��|��q\��|�|\|\��{�¤��|��`}�|��]��_��\`�-��}��_�� ̀_�-�|\_��

��|\�]��|��\��|\-��]��^��-��`��]��²��-��[��[��{��

��]\�q|��]�|�|-��{��|\��_��-

Novo �� ruho cakoveckom parkuPiše: Roberta Radović

��|�}��|��q\��|�|\|��\�_��|��`��^��|�\��_��{�|��}��|��\��_��_�� ̀_��]�`��|\��^\��|��\`\��-�� `��}��_��`�_��]�`�� ̀_��|��{��_��\�\�\_��_��-|��\��|��|��-��|��`��q\��`��|�|\|��_�� }��{��{��q�|��_��|��_��°��\��_�� |\��]��]�� ̀��{��}��\{�-]��\��{��_��}��]�q-��}�_��}��{�}�\��|��}��]�q��|�]��}��_��|��_]��|��q��|��-��|��_��|�|��_�]�^��_��

Detalji sa spusta Murskih ladji

13,5 ha je površina

Perivoja Zrinski

��\�� _�� |\��|��\|��{��]��|��-]�}�̀ ��|�]�`��]��

“

~��\|��_��-��{��_��|��}��{��{��q�|��_��-��|��_�� ̀ ��

“

�� 0a��


� �� 0� ��

e se ljudi i osluškuju

��}�#�{��}�{��_]��_��|��|��]��_��_��{��|��|{��|�_��|�_|��}�̂ ��|��\-��_��|��^��^�|��|��

��

¡��|��]��]�|��{�|��]��]��q��|�}��\��{�]��]��`�|��_�]��}�q\��}�[\��\��]�\��|��|��_��`��}�_��]��|��\-��\_��]��\]��{��|��^��|��~��{��q]��]��|��_��]��]��}��]��|��-_�]��{��|\��|�}�_\|��}�q�|��}�q��]��}��|�\��_\��_]\��{��^��{��-��}�|��\_��\��`��\�{��-�|��_\|��~��|��\��]��|��|�{�}�_��\�]��|\��\_�|��`\�{��\|��]��]��|�|��_\��^�]��\��_�|��|��\�_]�\��]�{��|�� `��|��]�}�|\��-�|��]��}��]��]��[\��}�|\��|��_��|�_��|�_|��}�̂ ��|��\��}�]��|�]��\��\�|��\�_��|��

}��"��"��"�$��|��$�� "��'� �̀��Y�%�� %��\�� `�%�q��$��'��x�̂ ��$�� !��$� ��'��'��"��$� �'��\�� `��<�"��Q��;�$� `�%��`��%�X��`��"��'��"�- ��$��"��'�%�\�� -��`�� -"��'�#�� -��%��"��-�� $�-�"��'��'� �� -�� $�-��"�� $�� '� ��"��"��%�X��-`�� $�� >��-��>��"��>� ��`��"�$��'��%

��'�`��\�� `�� ̀ �� $��'��>��"��"��- �"�� '� �%��"� ��"�� ̀ �� + �>�� >%�}��'��$��"��$��'��$"�Q��&��Y�%��$"��-��"��%�� '��-

>��$��̀ ��$ �� %

��%��'� �̀�� "��$��q<��|��"�`�x��$��$�� >� �� "��$�� -�� %��%��Y%��\�� `�%

}��$ ��"� ��"�`�� "��

�� "�-�� #��% � � ��[�� "��-��\��- �`�� "��'�� "��-�� >��"�� "��"�-��-�� -"�'� �%�#�;�-��

��'�`�� $�� ̀�� %�� "��`��%�� "�`��$ �"��%��$��"��"��\�� '��"�'��$�� "��"�� '��%��Y��%��-�� Y�%��"��`�� '��$��-�� "�� "��#��"�$��"��'�`�%

Tko je “jezero mešter”?

Labirint lavande za pamćenje

Zbirka starina koje se čuvaju u Dekanovcu

�� ]̀�q��`��]-� �̀_��[\��-�� ]��

��`��^��\-��_��\�|��}��]�� ̀��|��`�� ̀_��`�� ̀��¢�-§��{��|��#��\�¢\��_��[\��\�� ̧��_�� }��\��|��|��|��{��\��_��-��|��{�}��]�q��\�|��`��|��\�� }�_�|��^�� ̀��{��{��|��`��{�� ̀\{�\�_��]�|�|��̂ ��|�}�� ̂��-��q|��_��

��_�_]��{��_��!��\��|��q|��_\�\��]��\�_��-��]�q��|��_�{�|��_��q��}��]��{��^��\��_��q|��[\��{��_��|��\��}��|��|�� ̀|��}��]��\�_��_��|��_��-��|��]�q��}��_��]�`��̂ �� ̀��-��|��|��[\��q��]��-��^��}�|��|�`��

�� 7�� <��

Rijeka Mura - naša herbija za ��

��7��

Spomenik prirode europskog znacaja

I{��\��]�q��[�]�`�[��]��}�\��]��|��

��]��\^��`��q\-��}��|�]��\��£��-��̀ ��\|��|��̀ ��}��|��_��q�-�}�_��|��\��]��q��_��|��-��_��_\�|��`��-�\}�{��]��{��\�_�-]��_��\��\]|\�\��~��`��^��]��q��_\|��̀ ��q��}��-��}�{��|��\}��{\]|��-]��|��q|��\�]��\��]�]��|��]�_|��{�\`��^��_��_]��]��{�`��|��}�_��]��~��|\��]�`�-��}�_��#��ª�]��|��]��|��|��{�]��|��]�� ̀��|��|��}��|��^��-��_��]�\�\��|��¤�-]��]��}�|��]�`��

$��%&��&��&��'��(��)��(��*��

�\��q|��\{��\��\��]��{��|�_�]� }��\{�_��_��\��|��\�|�q��[\��{��`�|��}��\��|��]��]��\��{��{�-��|�_��|��-]��|��}��`�{}�̂ \|��]��}��]��

��\{��{��]�^��|��-q|��^��\��|��-��|��|��]��{��]��q��}�]�\|��}��\��}�|��]��}�_\q��}��-|��_��}�]��}��]��}�_�]�� ]��_��|��#�\\}��[\-��_��_��|��q|��\��]\��{�]��|��\��|�-��\��]�q��{�]��q�\��|�_��q�}�q|��{\�]��}��]��^��]��_\{�� }�_\^��`��}��}��³]\��!]\��|�]��_��!��_��]��\��_��]�`��|�\�� }��]��|��q�}��\q�� \��-��|�_��{\��#�\��\��}��`\�]�|��|��]�{��_��q��}�_��\-��¹\�|�� |��}��|��|��{��|�� |��\��|��\�|��}��]��|\]��\��]��¢\��_��{\��]��-��\��}�{�|��{��]��}�

��q�}�]�_|��}��_��]��]��]��^��-��|��_��\|��{��-�|��q��}�_��\��|\��\�� ̀�]��}�̀ ]��]-��]��|}��\��Umbra krameri �|��}��{��̀ ��{��_��!��{��_��\�-��}��}�_��`��^��}��]�\q�� }�_|��]��}��_]��}��]�� }��]�\��]�\��}��]��_�|��}�]��|��-��}�{�|��\�|\�_��\|��_�]��}��{��}�q��q��}��-|��}�_�]��q��}��]��_��|��}��}��q]�\`��}��}��-��\�|��}�]��}�{��}��^��}�_�]��q��_�]��]\��}��\�{��|��_��`\]��|��}��\-q��_�_]��_��\��_\q|��\�|�� ̀��\-`�`��|_��\q��]��]�q��}��_��`��]�\��\�_��|�-��\�|��q��\]�{��]��|��|�}��\`��-^��}�_��\��{�]��|��`�|�|��!]��#�\��\�_��\��|��\��{��]��¢\��_��\��}��|��q|��[\��]�|��\��\_��|�`��q��{��{��-��\��_�]�`��\��\��_��|��|��}�\{�|��\�_��]�q��]��\�{�q|�|\}�_��|��\��-��[\��

�|��q��{��|�_]��£��`��}�\{�_�|_��\�\��\`��®¢��]�q��q��]�¯��_��#��£��[��_��}�\�_��]��\�_��\|��]\^�\�{�q|�|\�|� �̀]��]�|�|�}��_��`]�q��\�_��\�� ̀ ��_��_��-��£��̀ ��|��_��|��_�{�|��{�q|��_��\��\�¢\��_��|��\�]�_|��{��[��\]��~��_��-��_��_��_�{��_��|��¤\��£��`\}��{��\�|�-��®[��\��_��¯�

��`\��`��_��-��`�|�|��|��|��{�q|��\��_�-^�]��{��|��|�|��]�-��]��|��\\|��{�q|�� ̀_��\��_��|�]��^��{�q|�|�}��\��\�|��_��|��\��]��|��\_��\|��|��\��]��}��\�\�\{��]��\�-_��]�{�q|�|��]��]��_�]��_��[��|��{��|�]��_\��|]��]��\��̀ ��-q��`��\_��]�_|��_]��


R��q��{�q|�|��_��\{��\�[\-

�\}��\��|��]��]�\��̀ ��[\��q��_��|��]��q��|�̀ ��}�

� �� 7�� 7��

Posljednjih šest godina puno je ucinjeno na zaštiti � ��

��\�\��]��]��_��-q��_�]�|��£�]�|�}�|��`�|��]��]�|�|��{��\{��`\]��§��]�q��}��|��_�-��|�|��|\��|��q�|��

��{�q|�|��]�q��\��-��|��}�\��\`�}�q��]�}�^\_��]\��\�]��\��-��|��]��|��\_]��\��|_��]��|��]��`��_�|��]��

��²��[\��q��_\-|��[��_��^��_��\��|��{�q|��}��`��\]�^��]��|��}��]�\��]��\`��̂ ��|��|��\��

�\��|�`��{�q|�|��]�-q��_��\{��[\��¢��q��_��_��_��]��\��|�̀ ��_��|��_��-��`��\��|��\�

Piše: Stjepan Mesarić `��_�`]��]\^��{��\��{�q|�|\��]�q�}��`��\��]��\��|��}��`��\�_��]��`��_��]��

��]��_��\��\}��]�_��^��[\��{��]�q��\�\��|�}��]��\��-

{��|\��¡�|��`��_��}��]��`��]-��\��_��]�-|�|��|��\}�_��_��]��`��-_��\��\��^��\��|�`��{��`��]�q��\��q��]��-

��\��^��|��{�_��-��{��\{�̀ ��\�q�|��\�

��²��[\��-��q��]��]��\-_��\��{��`\��q��`��|��]��²��\_��|��\|-��|��|\��|��{��_��]��_��|��-��\�_��{��̈ �q��}��\�[\�-��q�\}�{��|��_�]��_]��|]��

Lijevo: Ribolov u čistom i zdravom okruženju, desno: Šetnica je ponos grada i gradonačelnika, a njezinim uređenjem zaštićena je Mura

10 GODINA��7��7�

Dobar primjer ulaganja u ��

��>

��-��_��`��-��_��]�-

q��^��|�� `��_]��|��]��}�\��]��{�]�� ̀��]��-��_��]�q��\�\{��_��]�-��`]��|��]��{��¤��|��]��}�_��|��-��̈ �]�_��]��|��]��{�{��\��}��\��£��}�_��|��]��[�]��\��|��|��|�¢\��_�}�£��\�}��q��|��

[��|��|��{�q|�|��]�q��`��\`��-��{��_��\��]��{�]��`��]��]��_��|��|�]��|��]��_�� ̀��|��_��]��_��\|��-�\�\��]��}��|��\��|��{��!��_�|_��_��_��|��_��-��{�]��]��\�� `��_]��_\��}��_��{�]��_�|��{��|\��_\|��\��_��\��]�q��{��\`��{��]��}�\��|��_��]��`��!��\�]�\��]��£��-|��]�_��]��|��}��£]\|}��]�_��]��]��¨�]��£��|��¡��q��_��-��\��^��_��^��{��\�

�� 7��

KUNA, A NAJVIŠE TRUDA VOLONTERA

~��|�`��-]��]��`��}�\�_��-�\\��_��]�q��\��-`\��|��\��_��]��\��|��|��\��\��]�^��\��`��_��|�}��|��!��|��_��-|��\��_��_��]�^�]��}��\�|��}��q��]�}�|\��-�|��{��}��¨��}�\��\-`��̀ ��]�

��|�_��|��]�{��]��¤��\�|��{��\_��]��{�q|��_��-��|��_��\�-�\�[��\��̂ \_��~��\��]��_��|��q|�|��_]�|��\��]�q�\}��\��-��#��|��|��¤�-`��{��}��]�{��\�\_��-��|��_��_��\��\��_��]�q��}��\��|�{��£��{��·��]��·�²��-q��·�~��|��{��\��|��{��q\�\�\�¡¡��_�]�q|��]�q��}�|��\�{��_�|�`��_��|��{��·��\�]��{��_��|��{�-_��]��{��_�]�� ̀��_��\��_��}��_�]��\��`��]��_��\�[\��·��

�� 7��

�]��]��`��\q|��{�[��_��]��\��-��_��|��q\�]��|{��¨��^��}��|��]��|�}�°��{��_�q\�]��|��_��|��q��|��_\|��{��|��\��]�`��]��`]��\q|��_��]��\��|��_��|��|��|��|��\��\_]��̀ ]��}�_��-��_��q��]��|��|��`]��}�|��\��`��{�-��]��{]�^��`]��\��]��]�q��}��\q��[��~\��|��{��_��{��_��|��\��]��|��\��\}��{��{`��]��]��|��|�-{��\��_��\��{�|��\�_��|��_�q\��]��\��]��\��\q��²��q��\��]��\��\`��^��~��{��|��_��|��]��~��\��]��\�{�_\q|��_��q��\��]�\��{��]��_��`��|�q��²��q��\��|��_��|��-��]��\��\��\��]�q��-��}�|��\�\��]��_��|��]��`��\��_��`�{��]��-q|��\��]�\��¨�|��`��¨��\��\��{�|��_��|��\��]��]�q�q��]�}�|��]��-

�\�{��|�\��\��_��]�`��}��\��\`��-�|��{�|��_��|��\��]��]�q��{]�|�q|��|��-q\�]��]��\��]��µ��°�{��|��{��_��|��¡¡��¡¡¡�{�\��_�]�q|��]��|��`��]\��]�q��\��]��\�{�]�-��_��q��\{��`��]�q|�}��]�\�-|�]��̂ ��|��\��\`��\{`��-��]��̂ ��|��]�q��q�`��|�� ̀_\�|��ª��\��|��_��|��-��{�q|�|�]��]��\��\-`��]�|��]�q��}��\��`��|�q��[��\��\��·��|�|��\��]��_��|��_��q��]�|-��]�q��\��]��\��]�q�_��\��\��\q��-��}��]��\��\`��_��]��[ª��²�§¡¤��_��`]��\�_��]��_�|�\�\�̀ ]��-��

AKTIVNI I MJESNI ODBORI I MJEŠTANI SVIH NASELJA

¨[��[��_��]��_��|��¢��]�q��{��|_��\]��}��]�q��\��¡��-��}�|��q��|�_��|��]��_��\��\q|��`��¨[��]��_��]��_�|�_��|��]��^��{��_��|��_��\��\��]��]��}�

��]�q��|��]�_��_�]��}�|��{�|��̀ ��\��]��q�|��\��]��¨[��{��{��_��|��\��]��_��\��\}�|��]��|�]��\�_��\��]��_��|-_��\{��]��¨[��~��{�|��_��|��\��]��`��_��]�{��\��]��]�q�\��]�\��¨[��]�q��_��]��\��]��_��\]�-��̈ [��²��\�q��\��]��`��]�q|�}�¨[��\��®��`]�� }̄��²��`��q��]�q��

DOBILI I EKO OSKAR

��]��{�]��`��]�-��_��]�q�� ]��¢��[�`��̀ ��\��|��_��|�]��\��_��\��]�q��}��]��_��\��_��-��\��\��]�q}��\��]�`��µ�^��}�[��\]��}��}��_�|�]��}��}�¢��\|�}�µ�_�`]��¤��|��`}��]��^��\��]��_��-��|��_��\��_��\�_��|�]��]�`��£��}��}�§��²��}�[��}��]��}��\��]�`��_�-��]��|�]��_��|�]��|��_�]�q|\�\��]�q�\�

Piše: Snježana ZorkovićFoto: Josip Ceilinger

[�`��`��_�-��|�]��\��_��\��-��]�q��}��]��_��\��_��\��\��]�q

“

ŠRC Zalešće primjer čiste i zdrave sredine

Mala ušara, najčešća sova u Međimurju


2004. godine u Me-��\��\��|�`]��|��`��\�\_��_�|��-]��|��̀ ��

“

P��|��\��]�]��{��`��|��-��®[�]��]�{��

·��]��`��© }̄�\��`�-�{��|�`��`�]��®¢��{�|�¯��\��\`��®£��-|�� ̄�{��`��̈ ��|�]��_��|��]��\��|��}��|��]��\��|�]��]�`��¤��\�_��-

Šišmiš – moj prijatelj��{��|��]��\_��q�q-��q��{�|��q|��\�\��]��_��]��\��|��q�q��q��`��\`�\q��\�_�|��-]�\�^\_��[��|��\��|\�\��{��|��\�q�q��q��|��{��q|�-|��_��\�]�\��\��{�]��\��\��\��}��]��_��|��{�|��|��_��\��{�q|��]�-_\�_��|��\��\�_��]��{��|��|��_��\��]��\�^��|�q�q��q�}��|��-|��\�\��|��|\}��{��]��_�\��_]��|�}��|��-^��]��_�|��]��̂ \_��\��|\�\}�_��]��|\��\��|��_��|\��|��]�� \-��|��}��\��]��|�]��\��-��q��]��_\|��|��

��`��|��{��]��\��{��q�q��q��\��-��}��\�\��_��]�}�\��§��-��^��{��]��!�]��_��{��_��|��|��|�|��]��|��q|��_��|\��|��\q��]��®��q�q��q��\��q��]��|\��®}��`��{��-��{��q��_��|��~��\��}�� |��}�_��-�|��]��{\]|�|��_��|�}��\��]��\�_��]��\��\��]��|��\��_�\��{��^��}��q|��\�_��|��_��_��`�q�q��q�}�|��^��q�q��q��\�q_�]��}��]�_�� \��{��q�q��q�}�|�|��]��q�q��q�}�¤��q�q��q�#�|�`��!�-��|��{��]��q�q��-

Hoteli za kukce - trend u zaštiti prirode

P��_��]��\��`��]�\��^�}��

��q�\��|��{��|\_��\�`�|��|��|��|��^��|��-��`��|��_�-|��{�q|��\�_��̀ ��|��|�]�{��\��º�£�{��{��q��_��}��`��\��]�\��\��|��_��q\-�\��]��}�_�_\|�_��]�}�\��]��]��\��}�|��{��]��]��`\��{��|��_]��|��]��|��-��_��|��^��}�_�{�-|��\��}��|��|��]��\q��\}��\�\�_�|��\�{��_��_��q��\�{�-��\�_��_��|��|��]��|��_��^\��\^�-�\�|��`��}��\��]�`�#\��\�|��\��_��|��\��

��|��]��|�]��{��-]�|��\��}��\��`\��-q|�}��|��{��{��^��}��\��|�|�\��|�`��^��_��]\^�|��|��q|��̈ ��]��]��-��]��\��{]��\}��]��^��]��\��`\�_��|��|}�_��_��®[��\�-��_�� ̄\�]�\��]��\��\��-�|\��|��_��|��]��|�]��{��\��¤��]�|��|��

¤��\�|��_��q��{�q|��|��_��-�\��{��{��]��\��-��|�_��|��]��\��q|\�§�|��{��_��|�|�]��\��^��\�\��]��^��_��]\-^�|��\��\��\{��|��_�-��|�|�]��{\�]��|��|�-��_�\�\��{�|�^�]�\�

��{��|�]��_]��}��]��{��\��_��-q|��|�\��[��\|��}��̀ �\_��]�\��]�^�}�_��|�^��|�]��\��-��{��]��]�|��_��_��®[��\��_��-�� ̄�¡��ª��}��]�-��}��~��`�]��µ��_��]�{��_��|��]��|�]��_��|�]��]��_�|��q|��|��_�-��|��_��|�_��_��\�¤��\�|��}�_��]��-�� ̀�\�\|��|��|�]��{��}�_��{��]��`��|�]��`\��|��^��{��|��|�]}�_�-|��_��|��|�\�-��\��|��{�q|�|��]�q\�_��|]��]��\_]��_��_��|��]��{��_�_\\��\��]��_��|��]��|�]��_��|�]��_\��_��|��\_]��`��{`�}��]��}�|��}��q��}�_��\_��}��]��|��|�}��-`��|��|�]�{��\��

��`��_��-{�� ` ��

�� {��|�`\��_��\��\�{�q|�|��]�q��-��]�\�\��_��`��|��`��{�q|�|��]�q�}�±��]�_��[��|��|��{�q|�|��]�q��_��]�\��_��!�{��{��]��_��|�`\|��{\]|�|��

� ��]��_�_\]��{��{��̀ ��{�-

��|��\��|��q|�-��\�[��\��\}�[��\�-��_��¤��\�|��{��{�q|�|\�_��\�]��|�_��\�� ̀ ��]��-^��\�_��]��®ª��}��}��\q��{��`��{��\�[��\��\ �̄��\�\_��|��±�#��-��|��\��_��\��|��{��`��{��{��{��|��|��^�-��\|��|��\�[��\��\��\]��|��\��]��± �_��}�|��_]�|��|��\��|�|��\�{�q|�|��\��]��\��]��\��\�

Publikacija: ��kušcar”

!��_��`]��_��]�q��{��_��`��]��{�]�� ̀��]��}�[�-��\��̂ \_��|��|��|��®[��\�� ̄��

�\|��\��^��]�{�}��\��^��|�\��_��\��_�|�]�`��£�]��¤��\|��}��]̀ ��¤��}��]� �̀²��#�-��]�`��¤��\]��\��\��]��[��]��[��}��|�\��|�]��\�¤��\�|��®[��\�-��_�� ̄

Volonteri i djelatnici “Međimurske prirode” uz Hotel za kuk-ce u Križovcu, travanj 2014.

Medimurski �� u zaštiti prirode i okoliša

GODINA

2001.

2002.2003.

2004.2004.

2004.

DOBITNIK

��$�� `

�~�� `*�]�q��"��x

��}�q��x�� `]��"�'�

~�>��\%��"�� `

U KATEGORIJI

]��$� �� ]��$� ��$��"�']��$�'��"�'��]��$�'��"�'��– JLS]��$�'��"�'��#��

GODINA

1996.1999.2000.2000.

2000.

2001.

2002.

2002.

DOBITNIK

*�]�q��"��x�� `~�>��\%��"�� `~�>��\%��"�� `��<��%��$��-��$ �� "�'�*��q+��x��\%�\�� }�q��x�� `

<��Q��

U KATEGORIJI

]��$� ��*�'�� }�"�� '��

*�'��"�'��$��$��"��}��

}��#��"�� }��Q��

EKOOSKAR:

PRIZNANJA:

\�{�q|�|��]�q��{��]��-�\�\��|��^��`��{��|��[��\��_��^��|��_��|��}�� ̀ ��\�[��\��\��|�`]��|��`��\�\-_��_�|��]��|��̀ ��

Učenici 6. b razreda Osnovne škole Podturen tijekom cijeloga drugog obrazovnog razdoblja marljivo su radili na pro-jektu “Šišmiš - moj prija-telj“

q��\��{]��|��|��\��|��`��_\�|��]��|��{��_��-��\�{��q�q��q��|��\��]��|��\��`��-��`��}��{��]��]��\��\�\��q�q��q��]��`��{��q�]��{�]��_�-��`��`��|��_��|��]��_��\��{��q�q��q��\��q|\�q��]��

��_\|��\��|��_��-��{��]�\�\�[��\��_��¤��\�|��{��{�q|�|\�_��_�|_��`\��|��]\�{��{��\��\��{��q�q��q�}��\��|�\��_��]��|��-�\�� ̀_��|��

��|��_��|�®�q��q��_��|�]�®��^��{�q|�|��q�q��-q�}��{��q\}��{��\�\��`��}�|��_��|��|��·�q�q��q��|��_��|��q�_��|�]�©


��

Lovci revni cuvari prirode i okoliša

P�q|��]��|�-��}�|��-��]��]��}�

��|��{��]�{��{��`��\��-��_��|��]��}�\��}�]��_��^��\��\��-��]��\�]��`��{��}��`��\��\q|��^��|��`��]��_q��}��{��}�

Piše: Stjepan Mesarić ��]��]��|�}��_��]��\��_�q|��|��|��µ�\��_��_��]��]��{\�\��|��|�\�-��\{`��\}��\��\}�{�q|�|�}��]��\��_��]��}�_��{��-_�`��_��|��|��#��

£��\��]��]��{�-_��q��]��{��_��\��{��{��]��]�|�|��]��}��\_��|��\��\��]��q|��q�}��_\��{�q|�|��_��}��]��]��{�\�\`��^��|��|�-`�}��\��\q|��_�{��]��\��{��}��q��q��{]�-��|��|�}��]��{��_��|��_��\��\��]��]�-�|�}��|��q|�|��|�]��̀ ��|��\��]��\q|��^��-�\��]��q|��q\�̂ \_�-��\��|��{��

��q�� ̀��]��]��]��q|��^��\��|��\��|��\��\��\��-

Draškovečki lovci nakon čišćenja lovišta

q\�]��_��_��\��{��\�\��}�]��\��\�\�_��]�{�}��\��\�\��]��_��^\�]��\��}�\��]�q}�_��]�{��_\|��_\q|��\��\�]��q|��\_]��]��|_��`��|��{��q|��]��|��{��]��}��|��{��_��\��

µ��{�[��\��^\_��_�|��]��\��{�q|�|��_��^�-��\��|� �̀��{�� ̀��]�q�}��]��|��_\|��\-�\��|��]��}��_�|��

Lijevo: Postavljanjem čeka, uređuje se i okoliš; desno: Briga o zaštiti okoliša i kada je snijeg

Ljubomir Grgec, predsjednik međimurskih lovaca

£��\��]��]��{�_��-q��]��{��_��\��{��{��]��

“

��\�̀ ]��|��}��-��_\|©“

��|��`]��-��|��`�|��-��]��_��\��\_�|��{��]�q��\��_�{�|��|��

“

G]��\-��|��`]��{]�^��\��\�

��q]��¤��\�̀ ]��-

��

Sezona gljiva pocinje. Berite ih odgovorno!Piše: Roberta RadovićFoto: Zlatko Vrzan

�|��}��_\|©��|�`��|��|��_��-_�{�|��|��`]��}��_��]��\��|��|��\]��_��_��|��-{\��|��_�|��^�|��]��²]�� ̀��\q|��®��¯��]��\�]�\��|��\��\q|��²]��_��|��

|��`\�\��\^��\��\-��̀ ]��_��|��{��{��|��\�|��|��{�|�}�_��}��]��|��`��|��_��q\��]��|��}��\��q��|��\��|��_��\��\��}��_��|��]��|��{��_��q\��-��\_�{�|��_��]��\��̀ ]��|��\��]��\��|\�]��_��_�-��}��\��]��¤\��-��}�_��²]��`��\q|��®�� }̄�̀ ��

��|��q\��\�_�|_��\`��|��]�q��`]��-

{��}��]��\�q\�\�\]�{��{��{��{��\��|��]\`��|��{�]�}��}�_��\��|��\��]��q��]�`��̀ ]��}�q|��{��_��_��

¤\��|��\-|��\��|��|��^�-��®²]��|��\�{�q|�|��_�� }̄��}��^�}�|��_��_��]��\��]�\��\��|��^�}�\�q\��q��{�]�-{��\��`]��}�|��|��]��\�q\��\�`]��]\��]��|��}��|��{�`��{��}��]��|��|��_�^��

\�q\��q��_�{��_��`�|�|��[�-��\��\��]��q\��}�_��{�|��|��\q|��]�{�-��\��\`�}�q\��`�|��|��_��\��¡{]�|��]\-^��{��\��\��\`��̀ ]��-��\q|��}��]��{�`�

Gljivarske izložbe kao mjesto razmjene znanja i iskustava

Crvena muhara zavodljivog je izgleda, ali je smrtonosno otrovna!

��\^��{��\�|��|��\��

²]��|��|��\��_��\��_��-�|��`]��|��`�|��]��_��\��\_�|��{��]�q��\��_�{�|��|��}�_��|�q��-|�]�}�_��|��}��}��-��|��\�]��|��{��^��\�`]��-��`��q��`��q|��q��]��\`��-`��{��{��`��-��^��{��_��{�|�]��q��}�_��`]��`\��|��]�q��|��|�`�}�\��`]��]��-��}��]��_��{��\��]��{��

{� �̀��`��]�{��\�[��\��}��q��^\��{� �̀]��_��}�\��}��|��{��]��q|��_��\��_��}�]�\�{��-_]��\��

~�q��{��|��\q-|��]��\��^��\��`�]�� ̀_��\��}��q��\�_��{��\��\��`�]��\��-��_��]��^��|��`��|� �̀[��|��[\��}�_��¨��|�q��}�[��]��}�[�]��\�|�� ̧��-

��|��]��q|��\�\��-��}��_��]��]��|�^\��|��[�^��}��|��]��|��\|��{��{��]�q��|��{��]��q|��]��\��|}��{��_��]��\{��|�}��`\�-��|��]��}��]��q|�}��`��!]��#�\��]��{�q|��]��{�`��}��\��|��̂ ��_��\��]��̂ �|�]��


²��_��]��\��\}�|\��_��]�-��]��_�|_\��\�q|��

“M��\��-

�� [\�� `��-

��]��|��|��]�^�|��]��{��_��|��]��\q|��[��\��̂ \_��-��{�|��\|��]�-��]��`�-��\�{��`�|�|�� |��|�� q��~��]��`��{��[��\��̂ \_��q��}��_��#��-��]��|��_��]��}��|��]��}��¬�|��{��\��{��q|�_�_��\��`��|��`��`��_��\�]�\�\��_��]��}�

U��\`��_��]��[��\��̂ \-_��®�`��¯�

��®[��\��_��¯��]�]��\��{��`�-�{��]��|��\�|��|-��\��{��\��{]�^\��]��^�]�� `��\�\�_��|��\�§�|��{��_��|�-|�]��\��^��\��®��\�]\`��_�\^��_��-�� ̄�]��\�_��|��]��{�_��\��{��\�_��]��\�_��\��\��¡{]�^\��\��^\�-��_��{`]��]��q��]��|\��|��`�\_��_��|�`]��{��|��}��]��{��|��}�\�\_��-q��± �_��|�|�]��¡��{]�^��_��`��-��{�|��_��_��q]��̀ ��}��|��|��|��^��|��\��\}�`��_��]��-��~�|��|��|��_��|��\q��\��|��{��q��]��\��

£��µ�_��}�_��-��\`��_��]��[��-�\��^\_��®�`�� }̄�|��_��`��`]��\�\_��_��]��_��|��]��}�{��]��_��²��_��]��\��\}�

RAZGOVOR S POVODOM:DARKO OREŠKI, TAJNIK RIBOLOVNOG ��

Ribici kao dragocjeni cuvari prirode i voda

Ribolov nije samo kak’ to ribič��&�'��*��štap pa idemo na vodu. Nego je to i odgovorno gospodarenje vodama i krajolikom.

��

Pcelari Medimurja porucuju: Pcele su cuvarice prirode!

Sezonska godišnja izložba u Centru za posjetitelje u Križovcu donijela je priču o značaju pčela

Pčelarka Tatjana Sardi

Piše: Roberta Radović |\��_��]��]��_�|_\��\�q|��µ�_��|��|��\��q��_��\�[��\��\��q��\��|��|�q�\��\�|��\}��{��-��\\|��¢��q��q��_��]�q�|��{�q|�|��_��}�q|��\��|��\��]�|�|��q� �̀��}��`��-��`��\�\�\��-�|��]�|�|��q�`��

`��]�{��q� �̀��-�\��_��`��#��\]|�|\�\��`��\�_��|��]��`��}�`��\�\_��±��q��\{��-��{]�|��}��_��|��-��\��`��}��q��_��|��_��_�{�|]��\��|��|\}��{]�`��{�q|��q��\��|��\��|��|-��\��

Razgovarala: Roberta Radović

�\��]�� ̀#��`\�{��{�\{�_��\��q��|��\��q]�\��

��]��\�[��\��\��_��|��\��]��|��|��{]��\��]��}��_��|��]��|��]��q��|��-�]��± �[��\��|��|�]��]��_��|�� ²��_��|��\��_��]��-��¡��\��|}��\�q�]��{��«�]��¬}��{��«²��_��¬��{��]��\_��_��\�-��[��\��¡{��

��]��|��|��`�#��\]|�|��|��]�\��-��̀ ��q��_]��̀ ��_��_��_��|��_��]��~��\}�_��}��\�}�q|\��}��\�}�q��}��}�]��}�_��|��²��q��|��q��± � �� |��\��\��|��{��_�-��]��_]\��± � ��\��{��{��\-��\��]\^\��]�}�̀ ��q��|��q��_�]��]��\��\-��{��_��]��\��{�|��\��\��]�|��_��\��-]��\��\��\��\��q|��|��|��_�-{��]��}��`}��^�]��|}��q�\��}��]��{��̀ ��{��-��\��\�_��-`��|\��\��\��q��~\��`��[\��_��\��\��]��`��`��-��#��|��]��\��]�^��|��]��q��}��|\�]��_��]��]�\�\��\��q��|��q|��]��}��]��_��`��\��|�-`��\��{\]|�|��\��]\^��{�̀ ��\�̀ ��\��!��{��

�� ODGOVORNI PREMA

PRIRODI?

��{�|�]��`��|��\�_��q��]��{��_��}�`��q��_��]��|��]��]��\`��]��}�|��|��]��

��_��]��̀ ��|��_��_��q��-��_��}�_��

_�|�̀ ��]��̀ ��q��± �_��q��_��}�� \��{��_��]��_�]��q��\�]�\��]��\�|��}��]�|��^��-q��|��]��\��\��]�`��{��]��[�-��µ�\��\��|�]��#|��\�]��|��_��{��\��£�|��|��\|��-��\��\q|��-��|��\�\{�]��\��]\��q|��\q|��|�\��{��`��{��\��q��\��_��|��]�q��\-q|��]��_�q|\�\�{��-�}�_��_��`��

TIJEK PRIPREMA ZA SVJETSKO PRVENSTVO

[��\��\��\�\��`��|��|-��`�_��|��\�]��\��\��_]��\��{`��q��`��|�-��\�_��_��

��_��_]�\��}�� }��|��\`��#��{��}�̀ ��{��|��q|��_��]��`}��_��{�|��\��]��{��]��q|��q��|��|��|��_��|��~��]�`�]��|��|��|��|��_��|��|��|��_��|�\��£�|��|\��|��-��}�`��|��q\��_\�{��_��{�|��\��[�-��\��]��|��`\��q��q��°��\{�}�~�]��}�|��\��_��|��|�]��-|��|��{��{��q��|\��{��

Darko Oreški ističe značaj ribočuvara u čuvanju i zaštiti rijeka i voda

Ribolovci poštuju zakone i propise, pa je i krivolova sve manje

Ribiči djeluju edukativno i postavljanjem tabli s eko porukama


Izvorišta rijeka Mure i ��[��\�-ce uvijek posebno ®��\�\¯��¤��^��-

��\{��\��q��]�`��\��|��`�-��\|��\��£�|��{��\�|��_��^��]��_��}��]��`��-��|��̀ ��]��_��]��\�\��\��¤��-��\�|��®[��\�-��_��¯��|��q��®��-`�|�]¯�|�]��{��]�{��|��\��|��_��|�-^��_��{��®¡{��[\��¯��®¡{��¯}�\��\��]��]��_��{�\��\`��®��]��¯��|��®�]�|��`�� }̄�|��²��-#��{��_��|��]�`}�_\]��|}��|��^��}�#�|�`��#��|�]� ��]`��¤��}��]�`��{�-�|��{��£��\q|��{�q|�|��_��}��]�q��|��|�}��|��-��}�_]��]��{\��\]��\��\�|��\�_�-��\��]{\�`��~�\-��_��\��]�_\�_��|��®�_�{�-��|��{�q|�|��`��]�`�_��[\��¯}�\{�_�|_��\��\!��[��|��|��\]|\��¡{��`��_\|��{��

��¨��^��_��-]�{�_��|��]��̈ ��~\��\{��\��|��\��]�_��_�|��|�]��|�_��`��-��]��\�\��}�{��q��\��_��-��[\��_��]��\��\��\��\q��]��{��-��q��|��|��}��|��_��|��]��|��_��|��_��©��\��]��\�|��\��-��{��-|��|��]��]�^��

BITI NA IZVORU MURE I DRAVE��

Priroda��

Piše: Roberta Radović

��]�\��|��]��»||��_�]�{�q��|��{��[\�\�-�_�\`}��{��\��{��[\��}��{��]��q|��¼��_]�-��`��{��]��|��_��_]��-��|�{��{��|��`\��_��̀ ��

�� nama

� ��0��

��|��|��\��_]��|�{��}��\�|��̀ ��]��_��]��\-��]�`��_��}��]�{��{��_��_��|��}��{��]�_��_��|��\��]�|��\��\�[\�\��^��

��_��-q��|��}�\��̂ ��¡��_��|�]��-��^��|��\�}�_��q��_�|��q��{��]��_��q-]��|��|�� ̀��}��\��{��]��-��\��]��\��}��]��\��ª��]��º�²��º�[�^��{��\��º�¡�|��^��_\�|�]��\��\��]\��se izvor rijeke Drave otkriti ��¨��]��\^��_��-��|�]��_��{��]��}��[��\��-\]��\�]��|�_��\�� ̀ �-��\��\��\^� �̀~��]��\�¡|�]��\��_\|��donosi crticu susreta s izvo-��

��|�^��|��~�-]��\��]�{��]�{��{��_��]�-{��q\��_\|��-

Lijevo: Na izvoru Drave sve je uređeno za prihvat turista; gore desno: Član snimateljske ekspedicije na Dravi bio je i Goran Šafarek; dolje desno: “Ekoštenderi” dio su biciklističke staze koja prati izvor Drave

��̂ �]�� ̀��]��¡{��]�{��-|��}�q|��|��{]��\��\��{��]��\��\��`��|��¡��|��©�¡{��|��]�� ̀�{��\-��_�|��-��|\��̂ ]��\��{��\��]\^��{��]\_��}��#��|��-��\��|��|�]��}��\��{��_��|�|\��|�}�rekreativaca i sportaša koji ��|��|��]��|��|�{��\{��\��q��_��_��{��-��]��]��\}�_\�|�]�-��\��}��\��_��_��]��\�|\��|��\��|��\��]��_��_�_\|��]��_�|��_\��\��_\�]��^�-��|��|��{��]��q��]��_�-��^�-��|��`��`�vodenjaka.

¨��^��_��]�{�_��|��]�� ¨�� ~\ � � � � � \ { � � �� \��

“

��]�{��{-��_��_��-|��}��{��]�-pova koji naprosto �\��]�|��\��\�Muru

“ ��®��{]��\ }̄��_��-�]��¡��\�_]��_�|��]��]��}��{��]��{��`]��{�]��-�|�|��\��{��]�|�|��£��|��}��|�}�̀ �|��]�-��]��|�`]�� ̀��

�{��`��q��[\��_��\��\��|\��]��]�{��|��\��|��\��q��-`��_�� ̀��`\]��|�]��^��\{��q��\��_�{��_��\��`]��{�_��|��_��|�\��q��{��

Lijevo: Radost bivanja međimurskih zaštitara na izvoru Mure; desno: Mura u blizini izvora je prilično malena riječica...


Opseg posla �|�\��]\^��je izrazito velik“

��

Crno košcicno olje obitelji Biber predstavlja medimurske poljoprivrednikeU Centru za posjetitelje do 10. lipnja gostuje putu-�� &�+��-�� područ��/


K��{��_�]��-_��\��\��-�\�_��|��-

�� ̀{��º��`��|��_�-|��{]�^��_��{��®[�¤��[��¡&��¢[µ¤¢��_��\��_��_�]��_�� }̄��|��-��\�\|�� \�§�-|�\�{��_��|�|�]��\��^��\��¡{]�^��|��{��#�|�-`��#��|��|\�]��_��|��|��_�]��_��^��\\|��{�q|��_��\��|\�� _��\�� -{��_�]��_��_�|��\��{��{]��|��`��|��[��\��\^��]��|�-��|��}�|��¡�|��]�-��¡{]�^\�_��|��`��!��#�|�`��#��`�|��_��]��q\��_q��#��_�]��_��-��\��]��\��{��|�|��|��\��`��_��{��]��\��\�\}��^��|��_��|��\��̂ �-��|\}�_��_��\��]��\}��_��]��_��|�q��|��_�]��_��|�\��|��`��\`��|��°�|�`��-!��{��|�|��\�]��]��\�_��\_]��\�_��]��_��|��_�]��_��-��{��]��|��\��\^��_�]��_��-��¡{]�^��\�_��|��]��_��]��}�_��-{��\��\]��}�\{`��\|��|��|��_��}�\{`��{��_��|��}�_��{��|��]-��}��\_]��|��|\#��

��}�_��{��q��|��{�]��|��_��{��}�|��}�_��]��_��\��`�|��{�]��q�\�_��\^\��\��q|�|��

��

��{��\��{]�^��`��]��\��\��_��|\��_��-�|��{��{��]��{��]�q��]��¼�||��\|��£\��|�#|\`��]| }��|�]��^��`�{��{��{�q|�|\�_��}��[�|��°��}�_��|��`��\q|��{��\��-��]��\|��¨��-��#»��µ��#|�_!]�`� }�£��£]»�]��}�_�|��\��_��|� �̀|��\��\]-

|�`��[��[��|��_]��`�¼�]#`�`��\��}�`�-q��{]�^��{��^\_�-��}��{]�^��q��²�]\}��|�]��¤��®[��\��_�� }̄�|��[��£��{��²��®£�� }̄��_��|��]��\��_�]��_��|��\��\��{��]��^��\]��{��²��®��\]�� }̄��|�-��_��|��]��-��_�]��_��̀ ��_��-�|��}�{�|��\|��#�|�`��!��q\��[��̈ ��]��}��|��\`��\`]��̀ ��|��

�̈��|�]��_��|��[��[��|��|��\]��]�{��|��|�]�-��̀ ��_��|��]��_��]��\��\|��|��_��|��-��|�^��\}�

O��|�]��\��-��_��}�\��

\�|��®[��\��_��-�� ̄��]\��|�\��|�]��-��\�|��[��]��[��}��`��|��̀ ��]�`��̀ ��`��!��|�\��]\^��-��\��{�q|�|��_��|��\`��|��-��!��\�|��\�{�q|�|��_��_\]��|��|�}��_��`�_��]��|�\��]\^��{��{�-|��]��}��\��|��|��_�_\|�_��|��\��-��|��_��\_��]��_��\��\}��`��{��\��_�|�-��|��^��_��-��]��_�{��\�{��-

��q��|�� `��}�®[��\��

_�� ̄{�_��]��_]�|��\]�{��{��_��\��`��-�]�`�_��[\��]\��_��[��\��\�^\_��\��]�{��\��{��\�� \��_��]��-��|��\��\]��]�_� ��_]��\��[��|\��|��̀ �\_��

�� 0� ��

Naplata samo turistickim grupama

��`��{��]�{��_�-��\��`��]� �̀_��[\-��]�}�\]�{��_]��\��]��]��\�-��|��q|�\}��_��|��_�_\|��¦]��¦�_�]��_��}�_��]��̀ �\_��_��\��\�_��-��\�\�|\��|��]��\}�|��]��|��_��]�{��_��|�{��{�_��

��{]�`�_��|��_]�-|��\]�{��\��_��

��`��{��_��\��_��|�|�]��|��-^��]�|�|\��#��\��_��\}��|�\��|��]�|��_�_��|\��#��|�\�|\�\�_�_\|��q��{��}��#��|�]�}��|��~��q-��|��]�|��|��\��_��_��\�_��\��{�_��\]�{��\_��\]�{��}�_��|�|�]��|��`\��_��]��{-`��}��]��_��]��`�_��}��]��_��]��_��|��|��|��_�_\|��#|�`��`��{��`�\_��_��|�|�]��\^��\��_�-��|��|��\��_��\�®[��\��_��¯��|�]�#�� ¦��

��"�� prirode u Medimurju

Stručna voditeljica zaštite prirode Mihaela Mesarić na terenskom zadatku

��_��}��q]��_��|��_��-��\�_��\��|��_��}��{��q|��|��\�_��_��]�^��|��]��¢��|�\��]\^��q]��\��|��_��`��{��_�-��|�|�]��`��]�`�_��[\��\�[��\��\�|��|�]��{�q|��_��\��

��|��\�_��]\�_��|��]��\��}��̀ ��]�`\��

`��`��#\}��{�]��!]\��]��]��#��]��|��_��!��-_��]��[��\��}��^��[��]��[��²��-]�q��_��]�`��]��\��\�#��|��q��|�_��{�]��|��|��_��-_��\��]��~��q��{��_��`�|�|��`�|��\��|��

|��]��_��{��|��}��}�]��}��\_�{�|��-��^��|��[��£��{��|\��{�]��\_�\ �̀��]��|��\��]��_��{��\��_�]��\�_��\�|��{��^��|��\��\�|��`��\]��]��\��]��_]��_�]��_\��|��

��7�� 7��

��

¡{]�^��\��^��\��^��{`]��|�� ]�_��̀ �-��|��\]��\��q��\��|\��|��-�|��{]�^��}��_��`�_��|��]��

\��^��\��{]�^��q�_�|��|�]��]��|��}�\��|��{��_�|��\�_��{��_�]��_��-��]��]�^��`��|��\��`��\��{��q��]��|\��{]�^��|��|��|��|��`\]�}�£��`��[��\}��q|�]�}�¨�]��µ\��}��-��^�}��}��]��}�£�q��}�µ��}�£\{�|}��}��^�`�}��_��`��|��\�\��|��_��|��]��|�-_]��]�\��_��`��\^��|\��_��¤��|��_��\��\��{]�^-��_��}��_�]��_��\\|��{�q|��_��\��\�}�|��_��]��\��|�|��|��\��|��_�]��_��

Lijevo: Svečanom otvorenju izložbe nazočili su i brojni gosti iz Njemačke i Austrije; desno: Autor izložbenog postava i fotografija u pripadajućoj brošuri je Marko Vrdoljak

47��974�;<=��%4>�% Kad je priroda �� '��če

14 ��

Gore: Mirjana Biber, predstavlja međimur-ske poljoprivrednike; dolje: Voditeljica pro-jekta, mr. sc. Marija Martinko, u radu s po-ljoprivrednicima stekla je nova prijateljstva



M�`�� \� [��-murci, posebno ��}��|�-

��|�]��{��\{��\�`��\��|��}��\q��`��]�{��-��\]�{\�\��-��{�_��̀ ��`��q|��£��\��]��\�_��#�|�`��#��]��\_��\{�gaciju��\]��\�� ̀|��\|��¡��gacija��]\^��{�q|��\�-��±��̀ ��_��_��|��|\��}��gacija��]��{��{�q|��_��]��|�}��]��_��]��_��

�\]|\��\��|��]��-��\��{��®��_��|�\��q��|�]��± �̀ ��{�q|�|��_��-��\�[��\��\¯�_��{\�\��\��±��`��_��|��]��|��|��|�]��|��`��{�q|�|��!�{��{��}��{�q|�|��q]��̀ ��`��_�|_\��!�{��|��\��|��-�]\}��q��\��|��`��{��\{�_��|��-��]��

��gaciju��|��{\��`\��{��|]��q��|��_��_�{�|]��`\��{��q�|��_��}�_��\�|��|��\�]��|��\`��|��}�\��-]��{��\��|��!�{��{��_��|�]��}��\��]�_\��]�-{�� ̀_��|��\��]��}�\{��!��-��\]�`��}�gacija��`]��{-��^�|��q��|]��\^�}��|�̀ ��\��_��]��|��|��

Stara gacija�#�� "��

£��\��]��\�_��#�|�`��#-��]��\_��\{�gaciju

“

K��\`��_��_��|�}��]\^��_��|�{�q|�|��_��-

��`��_��|�}�_��|��|��\��_��{�q|��-��_��|��_��\�-�\�[��\��_��_�]��_]�|��\��]�q�\}��|��|�\�|��\|�\�{�q|�|��_��]��± �`��]�}��\�_��]��|��}�|��_]�-|��|�� `��¡�_��̀ ��}��]��{��\�_]�|�\}�|��|��-��|��]��|�©��]\��-�\}��̀ ��_]�|��\��]�q�\��{`]��]��^��{��]\^�]��{��\�{�q|�|\��\�]��|��{�q|�|��`��}��{�q|�|��_��|��]��]��¡��

�]\^��|\��|��{�q|�-|�� ]��`��}�

PLATANA��7

$��%� �� " ��

_�|_��\��̀ ��q��|��{��{�q|�|\�_��-��_\]��|��{��`��}��`��|��-��q��_��]��|��\��_��-_��{�q|�|��_��|��[\{��[�-��\��}��]��_��_��{�q|�|��_��{��[��\��}��]��\]|��

��]�q�� \�� \^��_�q|��_�-��_�^��]��_��_]�|��}�_��^��]�� `��\��± �`��q��\��-��{�q|�|��~��_��\�|��\�� `��^�-��#��|\�|��\}��_��|�{�q|�|��_��\�[��\��\�|��{�_��-��\��{��®��_��|�\��-q��|�]��± �`��{�q|�|��_��\�[��\��\ �̄

¡��\�{�q|�|��_��-��_��]��\��\��|��-��|�^�q|��{�q|�|��|��]��#\��-�]��_��\��}�\�_��|��{�\��|�|��

{�_��\_��{��|�]�}�_]�|��\��]�q�\}��]��_��{�q|�-��|�]��_��{�q|��_��|�\�[��\��\��_��|��

®[� � � � \ � � � ��_��¤��

\�|��{��{�q|�|\�_��-��¯��|��\��_\]��|��}��}�� _\-]��]��{ � � � � �� \ ��-|��_��`]��_��}�\��\`��-�|�|\��\��-��_��-��]��{�q|�|��_ � � � � � � � \�[��\��\�|��_��-|��]��_��-��|��`��`��_��]��®��_��|�\��-��q��|�]��± �`��{�-q|�|��_��\�[��\�-�\¯�� |��_��`]��^��\-��|�}�_��-

&��'��10��

50 GODINA ZAŠTITE PRIRODE ��

��{��{�q|�|��_�� \� [��\��\��`�� ]�� \�|��\�� ̀ ��]\-^��_\|��{�{��]��

��|��^��_ � � � � � � | ��\q|��_ � � � � � � � ��_��q]��-��{�q|�|��_� �� \�[��\��\��

[ � � � -� \ � � � ��_ � � � � � � � ��[��\�-��\��\��`��\�\�

��^��|�|�]��]�-��|��`��|�|�-]��\�_�|��-��_��\�\��\��_��[��\��©��`��½� } ��\�

W��WX ��$<�# W!Y$"+�%[$\ *��$*�X �+��$ '!<!*�# W!Y$"+�&�

$�![��X Tomislav Novak, Financijski direktor: Dejan Horvat, �<��*$ +�!>*$[X Dejan Zrna, ��!>*$]� ;�$<�#�X�+��Q��*�� ^�[� +�!>*$]�X Ivana Mihalinec, _![%��$X &��&�� +��<��+��'��"��+��Q��*�� #�� &̂!X�*"��X�$��&��&�� +��<��+��'��"��![�+��X <��*��`��#�� &̂� *� *�%<��*$]$ ;�$<�#�X�+��'��"��>�&� $ �#<��*&!X 040/323 600, �!>�[]$&�X 040/ 323 601

��`��X <�� %�%�%�� ̀�

Kralja Tomislava 2


“Tijekom godina nau�io sam da je

najvažnija stvar na haljini žena koja je u njoj.”

Yves Saint Laurent


SalmonelozePEDIJATAR SAVJETUJE

Savjeti o zdravlju

Piše mr. Jelena Klin�evi=, spec. klini�ki psihologPiše dr. med. Alija Mujezinovi=, spec. neurolog, psihijatar

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

Neurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinović

specijalista neurolog,

psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: [email protected]

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu�ari=

“Zatvara se” nakon smrti oba roditelja

Kako re�i NE Alkoholi�arsko ponašanje

PIŠE: IGOR ŠEGOVIq, dr. med., specijalist pedijatrije

u ŽB-u �akovec

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Ve�ini ljudi je neugodno kad moraju odbiti ne�iji za-htjev i osje�aju se krivima zbog toga. Nepotrebno, jer mi ne postojimo zato da is-punjavamo tu�e potrebe i o�ekivanja, ali to saznanje nam svejedno ne pomaže u nizu životnih situacija. Na svašta su nas drugi ljudi u stanju nagovoriti i skrenuti nas s naših vlastiti prioriteta, pa ako se to pre�esto doga�a postajemo ljuti na sebe i ra-zo�arani �injenicom da se ne znamo ispravno postaviti i zastupati sami sebe. Razmi-slite, što je vama teško odbi-ti i koga vam je teško odbiti? Jeste li od onih koji ne znaju re�i ne kad drugi od njih tra-že novac ili nešto drugo , kad ih se nagovara da kupe nešto što im ne treba, kad ih se zo-ve nekamo kamo ne žele i�i, kad ih iskorištavaju za razne usluge koje ih optere�uju..., a osobe koje to �ine i teško ih je odbiti su vlastiti roditelji, ili djeca, prijatelji, autoriteti, ro�aci, prosjaci... ma našlo bi se na popisu svakog od nas i više tipova situacija i karakteristi�nih osoba na koje smo slabi. Osim toga, bitan je i trenutak u kojem vas uhvate sa svojim za-htjevima, možda vas je lako iskoristiti ili nagovoriti kad ste usred posla, ili na sa-stanku, u žurbi, ali ponekad i kad ste posve opušteni, ili usamljeni, ili umorni, pa kad malo popijete, ili kad vam la-skaju, dobre ste volje... opet bezbroj mogu�nosti, samo druga strana treba uletjeti u pravi �as i eto vas kako ne znate re�i ne. Što vam može pomo�i da se nau�ite obra-niti od zahtjeva drugih ljudi koje niste spremni ispuniti? Postoji nekoliko malih pra-vila:

1. Kupite malo vremena, tako da ne morate odmah

Pod utjecajem alkohola ljudi se ponašaju na na�in ko-ji je druga�iji od ina�e njima svojstvenog. Ako osoba redo-vito pije, razvija ovisnost, i kod nje se uobli�i i ustali odre�eni obrazac ponašanja - negativ-nog i nepoželjnog. Nazivamo ga alkoholi�arsko ponašanje. Razvija se stoga što alkohol, kao kemijska toksi�na tvar, ima svoj nepovoljan utjecaj na na�in na koji mozak radi, �ime se kod pojedinca mije-nja na�in na koji proživljava sve doživljaje i na koji reagira. Pijenje na dugi rok rezultira, u psihološkom pogledu, pro-mjenjenom osobnoš�u, što se vidi kao niz neprilago�enih oblika ponašanja.

Prije svega, osnovno što se opaža kod alkoholi�ara jest slijede�e: zato što je ovisan o alkoholu, ne može živjeti svoj život bez upotrebe alkohola, pa se sve podre�uje tome da ga nabavi, planiranju vre-mena kada piti, pijenju, vre-menu provedenom u opitom stanju…

Još je niz drugih znakova koje možemo uo�iti i pripisati uobi�ajenon alkoholi�arskom ponašanju:

Negiranje ovisnosti - al-koholi�ar ne priznaje da ima problem ovisnosti o alkoholu, tvrde�i da može prestati piti kad god to poželi.

Alkoholi�ara karakterizi-ra nedostatak samokontrole: njime ne upravlja on sam nego alkohol.

Sebi�nost i egocentri�-nost. Alkoholi�ar misli isklju-�ivo na sebe i svoje potrebe, na to kako da nabavi pi�e i ka-ko da ga popije a da ga drugi u tome ne spre�avaju. Ova se-bi�nost mu otežava ili onemo-gu�ava uvažavanje potreba ostalih �lanova obitelji (kada su oni bolesni, kada djeca do-biju lošu ocjenu u školi, itd).

Manipuliranje: kako bi mogao dalje neometano piti, nastoji manipulirati svojom okolinom (izmišljati, lagati, prebacivati odgovornost...).

Skrivanje u�estalosti i koli�ine popijenog: izlagan kritikama zbog pijenja i svje-stan neodobravanja okoline, skriva svoje pijenje.

Nesposobnost preuzi-manja vlastitih obveza: alko-holi�ar svoja uobi�ajena za-duženja (unutar ku�anstva, posla …) prepušta drugima ili propušta, zanemaruje, za-boravi. Te obaveze �ine mu se nevažnima u odnosu na nje-gove potrebe.

Ograni�eni interesi - al-koholi�ar je preokupiran alkoholom i zbog toga zane-maruje ranije interese, hobije,

PITANJE: Imam 28 godina. Pri-je osam tjedana umro mi je otac, a prije dva tjedna majka. Njihova smrt me jako pogodila. Od o�eve smrti prestao sam izlaziti van iz kue. Što mi je �ini� ?

ODGOVOR: Nakon smr� vo-ljenih osoba reakcija žalovanja je odgovor na gubitak voljenih osoba s kojima smo bili jako vezani, a sa-stoji se od mnogih � zi�kih i dušev-nih smetnja kao što su, primjerice, razni tjelesni simptomi, uznemi-renost, razdražljivost, nesanica, poteškoe u koncentraciji i pažnji, osjeaj krivnje, apa� ja, destruk� v-no ponašanje prema sebi.

Teško se je suo�i� s �injenicom da su oba roditelja u tako kratkom vremenskom periodu umrla. Uvijek se tada postavlja pitanje kako dalje i kako nastavi� život.

U takvim trenucima savje-tujem psihoterapijski pristup takvim pacijentima u žalova-

provo�enje vremena s obitelji, druženja s prijateljima. Svoje slobodno vrijeme popunjava aktivnostima koje ne iziskuju angažman ve� su pasivne, kao npr. promatranje TV progra-ma ili pijenje.

Površan odnos s ljudima - alkoholi�ar nema kapacitet za normalnu komunikaciju, za uzajamnost, razmjenu emoci-ja. Ne njeguje niti prijateljstva niti u�vrš�uje veze u obitelji. Okružuje se „prijateljima po �aši”.

Nesposobnost primje-renog izražavanja emocija: sklon je promjenama raspo-loženja bez vidljivog razloga, pretežito neraspoloženju, ra-zdražljivosti, što �esto rezul-tira nasilnoš�u.

Ljubomora. Alkoholi�ar je uglavnom jako ljubomoran. Optužuje uku�ane za sve i svašta: da mu je supruga ne-vjerna, da ga djeca ne vole, i sli�no. Ljubomora u odnosu na suprugu ponekad popri-ma karakteristike alkoholne paranoje.

Nesposobnost preuzima-nja odgovornosti. Nevolje koje su rezultat njegovog pijanstva (npr. greške na poslu, saobra-�ajna nesre�a…) obrazlaže krivnjom drugih, ne uvi�a-ju�i vlastitu odgovornost za po�injeno.

Okrivljavanje drugih uz samosažaljenje. Za sve mu je kriv netko drugi. Ako mu po-sao ide loše, to je zato što ga šef mrzi. Ako mu brak pati, onda je supružnik nerazuman. Sve i svatko postaje razlog za pije-nje. Alkoholi�ar �e �esto re�i da zapravo niti ne želi piti, ali da ga takve grozne okolnosti poput njegovih - stravi�an posao / supružnik / djeca... „tjeraju”. Alkoholi�ar se valja u samosažaljenju i zaklju�uje da je žrtva života.

Opisan je samo dio u spek-tru neprilago�enih oblika ponašanja alkoholi�ara. Kad ovisnik o alkoholu prepozna ta ponašanja kod sebe i pri-zna ih samom sebi, to je baza odluke o lije�enju. Stoga je važno informirati se o toj pro-blematici, kako bi se osvjestio vlastiti problem, prije no što bude prekasno.

re�i ne, ili postoji opasnost da brzopleto kažete da (“razmislit �u o tome, pa �u ti javiti”, “provjerit �u u svom rasporedu, pa se �ujemo”...).

2. Jasno recite ne i nave-dite svoj razlog. Ako kažete npr. “to �e biti teško”, “ne znam kako �u sti�i”, druga �e strana to interpretirati kao da.

3. Nemojte se previše ispri�avati i obrazlagati, to �e situaciju još produljiti i otežati, a mogu�e je da to druga strana doživi kao va-šu kolebljivost i ne odustane od svog zahtjeva.

4. Ponudite neko drugo rješenje koje vama odgova-ra, u situacijama kad vam je važno da ne povrijedite ljude svojim odbijanjem jer shva-�ate njihov zahtjev i želite im pomo�i.

5. Ne prebacujte odgo-vornost za svoje postupke na druge, iako izjave tipa “znaš da moja žena ne voli...” i tome sli�no ponekad zvu�e prihvatljivo. Ako ste tako ne-samostalni i podložni onda �e i drugi to htjeti iskoristiti, a ne samo osoba koja vam služi za izgovor, zar ne?

6. Kad je netko jako upo-ran budite ljubazno uporni i vi (“žao mi je, nisam zain-teresirana, kažem ponovno da nisam zainteresirana...). To je u današnje vrijeme ne-izbježna taktika za sve koji nam nude svoje (uvijek naj-bolje) usluge i proizvode.

nju uz davanje anksiolitika, a po potrebi i an� depresiva. Ne preporu�uje se izoliranje. Do-sta pomaže razgovor i iznašanje svojih osjeanja koja su vezana uz vaše pokojne roditelje. Isto tako dobro je ako imate takvog prijatelja koji vas hoe sasluša-� razgovara� s njim o tome i s njim podijeli� tugu.

U svakom slu�aju preporu�u-jem vam da se javite na pregled, odnosno razgovor kod psihijatra.

Crijevne infekcije su �este bo-lesti u dje�joj dobi. Obi�no imaju blagi � jek i samoizlje�ive su. Uzro-kovane su bakterijama, virusima, parazi� ma i gljivicama. Osobito su �este u zemljama u razvoju. Naj-�eši uzro�nici crijevnih infekcija u zemljama u razvoju su bakterije, dok su u razvijenim zemljama rje�e uzro�nici. Salmonele su bakterije, gram negativni aerobni štapii. Najvažnija i najbrojnija vrsta je Sal-monella enteritidis. Klini�ki oblici boles� koje salmonele uzrokuju su gastroenteri� s, enteralna groznica, bakterijemija i kroni�no kliconoštvo. Salmonela gastroenteritis nastaje razmnožavanjem salmonela u hrani koju zaga�uju osobe koje rade u pri-premi hrane ili do zaga�enja dolazi zbog propusta u procesu pripreme hrane. Salmonele su otporne na ras-hla�ivanje pa je nedovoljno termi�ki obra�ena hrana mogui izvor zaraze u veini epidemija. Naj�eše zara-žena hrana je sirovo meso, perad i morski plodovi – uz pomo izmeta, bakterija može doi na sirovo meso i perad � jekom klanja. Morski plo-dovi se mogu zaraziti ako su uzet iz zaražene vode. Sirova jaja – iako se ljuska jajeta �ini kao jako dobar š� t od zaraze, neke zaražene kokoši mogu snes� jaje koje je zaraženo sal-monelom prije nego se štit uope formira. Voe i povre – neki svježi proizvodi, posebno oni uvozni, mo-gu bi� hidra� zirani u polju ili oprani sa vodom koja je zaražena salmone-lom. Zaraza se tako�er može pojavi� i u kuhinji kada sokovi od sirovog me-sa i peradi do�u u kontakt sa voem ili povrem. Infekcije se pojavljuju �eše u toplijem dijelu godine, a naj-�eše obolijevaju mala djeca i djeca do 1 godine. Inkubacija je 8 do 72

sata. Bolest se nakon toga o�ituje povišenom temperaturom, mu�-ninom, povraanjem i proljevom. Stolice mogu bi� sa primjesom sluzi i krvi. Nakon preboljenja može zao-sta� izlu�ivanje salmonela stolicom što uglavnom prestaje spontano nakon oko 3 tjedna, mada može traja� i duže. U 10% slu�ajeva javlja se bakterijemija (prodor bakterije u krv) te je tada mogu smještaj infekcije u moždane ovojnice, zglo-bove, kos� . Infekcija se dokazuje se izolacijom salmonele iz stolice, a ako uzro�nik prodre u krvi onda i iz krvi. Drugi oblik boles� je � fusna ili enteralna groznica koju mogu uzro-kova� druge vrste salmonela poput S.typhi. Najvažniji na�in prijenosa je vodom ili hranom koja je zaga�ena ljudskim fecesom, za� m izravnimn dodirom i insek� ma. Ta bolest nije nestala, u zemljama u razvoju je još javnozdravstveni problem. Lije�enje salmoneloznih infekcija podrazumi-jeva lije�enje dehidracije nadokna-dom tekuine i elektrolita. U težim slu�ajevima to se može vrši� putem infuzija ili �ak hospitalizacijom. Po-nekad e bi� potrebno da� i an� -bio� k. Ne smiju se zaboravi� ope higijensko epidemiološke mjere tj. mjere spre�avanja infekcije.


PUT �AJA

Svemoguća i sveznajuća poljska preslica

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du�ana “�oko�aj” �akovec

Neko� davno i prije nego su Zemljom kora�ali ljudi preslica je bila jedno veliko drvo koje je evoluciju našeg planeta preživjela �ak dva puta. Najstarija je to i naj-otpornija biljka u herbariju Zemlje koju mnogi niti ne doživljavaju ve� je smatra-ju obi�nim korovom u svo-jim nasadima. Starija i od dinosaurusa preživjela je i kataklizmu koja je ove ve-like gmazove okamenila u geološku povijest Planete. Milijunima godina poljska preslica, botani�kog naziva Equisetum arvense prilago-dila se evoluciji Zemlje pa je od visokog drveta postala biljka svega 30-tak centime-tara visine, ali je pokazala da je sposobna i vrlo izdržljiva biljka s visoko vrijednim spojevima koji odolijevaju kataklizmama, ali i pogodu-ju ne samo ljudskom zdravlju ve� je korisna i za �ovjekovo okruženje pa je i prirodna „krpa“ za ribanje su�a, ali i ekološko sredstvo u o�uva-nju zdravlja ostalog bilja u vrtu.

Poljska preslica raste po livadama, poljima, jarcima, na glinenim zemljištima, na pjeskovitim livadama i poljima te duž željezni�kih nasipa. Nalazimo je i na vlaž-nim staništima uz rijeke i na vlažnim obroncima planina no prilikom ubiranja takve preslice koja voli vlagu treba biti pažljiv i ne je ubirati na mo�varnim travnjacima jer bi je mogli zamijeniti s nje-zinom zlobnom sestrom bli-zankom koja je nešto višeg rasta, ali i opasnijih svojstva pa njena konzumacija može

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Oftamološka ordinacijadr. spec. oft. Spomenka Muha

PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00

Radno vrijeme:

djeluje odli�no i svestrano. Preslica je mo�an lijek, eliksir ljepote i sredstvo za �iš�enje. Zahvaljuju�i iglicama oblo-ženima silikatima preslica služi i kao sredstvo za pranje posu�a, pjeskarenje i polira-nje te se koristi i za �iš�enje arheoloških izložaka.

Poljska preslica je jedna od rijetkih biljaka koje lije�e gotovo sve bolesti, koristiti se od glave do pete, iznutra i izvana, za ljepotu i zdravlje. Ja�a kosti, kosu, kožu i nok-te jer sadrži visokovrijedne silicijeve spojeve, mangan, kalcij, željezo, flavonoide, fi-tosterole, glikozide, #enolne i akoniti�ne kiseline. Sposobna je apsorbirati jedinstvene mi-nerale iz tla poput silicijevog dioksida, koje nije lako na�i u drugim biljkama. Zbog ve-likog udjela minerala i drugih nutrijenata preslicu nazivaju i biljkom koja remineralizira organizam. Preporu�uje se za obnavljanje koštanih tkiva nakon traume ili tjelesne de-kalcifikacije. Jedna talijanska studija ustanovila je da se že-nama s osteoporozom koje

izazvati neželjene posljedice. Botani�ko ime sestre blizan-ke našoj poljskoj preslici po-znatije kao mo�varna presli-ca je Equisetum palustre.

Preslica pripada u grupu papratnja�a, a poznata je i po svoja dva životna oblika. U rano prolje�e iz zemlje ni�e mala, sme�a neugledna bilj-ka s neobi�nim vrhom poput primitivnog klasa koji nosi spore putem kojih se biljka razmnožava. Neki ljudi zna-ju i kulinarsku vrijednost mlade poljske preslice pa te izdanke beru i spremaju po-put šparoga. Kasnije iz istog korijena ni�e prepoznatljiva zelena biljka koja ima #unk-ciju stvaranja hranjivih tva-ri, ali ne i razmnožavanja i upravo takva, zelena, biljka je ljekovita.

U prošlosti su preslicu koristili kao nezaobilaznu biljku u lije�enju bolesti plu-�a, urinarnog trakta, bolesti kože, rana te protiv upala i in#ekcija. Poznati bavarski sve�enik i lije�nik, za�etnik naturopatije, za preslicu je kazao da je ona biljka koja

Ivana Kukuljevića 6tel: 042 660 304 www.psn.hr

Radno vrijeme:pon - pet: 08 - 20 sati

sub: 08 - 13 sati

UROLOGIJA- kompletna urološka dijagnostika i obrada- op. zahvati na mjehuru i prostati- razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL- UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

GINEKOLOGIJA

KARDIOLOGIJA- kompletna kardiološka obrada- EKG sa očitanjem, ergometrija- Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA- kompletna internistička obrada i dijagnostika- sistematski (paketi te po želji korisnika)

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA(odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI- ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila)- KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

su uzimale 270 mg ekstrakta preslice tijekom godine dana poboljšala gusto�a kostiju. Druge studije sugeriraju da silicijevi spojevi iz preslice pomažu apsorpciju kalcija, poboljšavaju fleksibilnost kostiju i zacjeljivanje lomo-va. Preslica pomaže kod ste-gnutih ligamenata i iš�ašenih zglobova ja�anjem vezivnog tkiva i hrskavice. Zbog anti-upalne aktivnosti korisna je i kod reumatoidnog artritisa za koji švicarski herbalist Abbe Kuenzle preporu�uje svakodnevno ispijanje šalice �aja od preslice tijekom godi-ne dana. Zahvaljuju�i njemu, bol od reumatizma i gihta �e nestati.

Osim toga preslica slovi za jedan od najja�ih biljnih diuretika, jer može poja�ati eliminaciju vode iz organiz-ma i do 30 posto. Poljska pre-slica ujedno je i stežu�a, ad-stringentna, biljka, pa je time izvanredna za zdravlje uri-narnog trakta. Pomaže kod upala, krvarenja, cisti�nih ulceracija, cistitisa i in#ekcija. Smatra se posebno u�inko-vitom u slu�aju upale ili be-nignog pove�anja prostate. Koristi se i za otapanje, sma-njivanje i tjeranje bubrežnih kamenaca. Preporu�uje se i kao pomo� kod celulita i mr-šavljenja za što se koristi u obliku �aja. Najnovije studije potvr�uju ono što narod ve� odavno zna, a to je da presli-ca ima koaguliraju�a i hemo-statska svojstva �ime poma-že u smanjivanju unutarnjih i vanjskih krvarenja kao i kod obilnih menstruacija. Presli-ca se koristi protiv krvarenja iz usta, nosa, crijeva i mater-nice. Pomaže kod proljeva, rana koje sporo zarastaju, promrzlina i konjunktivitisa. Antiupalni spojevi preslice pomažu u smanjivanju upale i neugode uzrokovane upa-ljenim ranama, ozljedama ili menstrualnim gr�evima. Za lije�enje krvarenja pije se �aj od preslice i stavljaju oblozi od svježe ili suhe biljke.

U narodu preslica se koristi i kod: gubitka pam-�enja, hemeroida, menopa-uze, gingivitisa i tonzilitisa, dijabetesa, upala dišnih or-gana, anemije, raka kostiju, mjehura, bubrega i prostate, ali je i prirodno sredstvo za ljepši izgled jer proljepšava i pomla�uje kožu, lije�i tvr-dokorne kožne tegobe, ja�a nokte i lije�i vlasište na na�in da ja�a korijen kose, uklanja perut, poti�e rast kose i po-maže u spre�avanju gubitka kose. Za vanjsku njegu kose koriste se �etiri kapi tinktu-re preslice s dvije žlice masli-nova ulja koje se umasiraju u vlasište na 10 minuta. Ovaj tretman treba ponavljati do �etiri puta tjedno.

Najnovija istraživanja pokazuju da je preslica dje-lotvorna i kod zlo�udnih tu-mora. Kao i sa svime valja biti oprezan i s preslicom pa se ne preporu�uje uzimati oso-bama koje imaju problema s bubrezima. Preslica se kori-sti kao �aj, tinktura ili svježa u obliku kaše kao oblog.

Preslica se bere u svibnju i srpnju. Kod svakog branja preslice važno je pregledati je li biljka �ista ili je napad-nuta nametnicima. �istu mladu preslicu režemo u dužinu 10-30 cm te slažemo u snopi�e koje objesimo na toplom sloju kojeg treba �e-sto prevrtati. Osušenu pre-slicu usitnimo i spremimo na odgovaraju�e mjesto. Mlada preslica za razliku od stari-je, prikladnija je za pripremu �aja jer mladu treba nama-kati kra�e vrijeme, dok se

starija mora, prije kuhanja, duže namakati. Kod kuhanja �aja od preslice preporu�lji-vo je staviti i žli�icu še�era, jer še�er kremi�ku kiselinu izvla�i iz preslice. Za �aj žli�i-cu biljke kuhamo pet minuta u 2,5 dcl vode, zatim proci-jedimo i pijemo u gutljajima. Piju se dvije do �etiri šalice �aja na dan.

Osim za ljude preslica je savršeno ekološko sredstvo za zdravi vrt. Redovitim pr-skanjem biljaka otopinom preslice i vode biljkama �emo pomo�i u borbi protiv bole-sti kao što su plijesan i hr�a te protiv raznih vrsta grinja i crvenog pauka. Kako biste svom vrtu podarili zdravlje za to vam je potreban jedan kilogram svježe preslice ili 150 grama osušene. Biljku potopimo u deset litara vode i ostavimo dvanaest sati. Drugi dan preslicu izvadimo i sku-hamo u manjem djelu vode u kojoj se namakala tako da polako vrije 30 minuta. Osta-vimo poklopljeno da se ohladi i zatim dodamo preostalu vo-du u kojoj se namakala. Jednu litru tog �aja razrijedimo u pet litara vode i takvim priprav-kom tretiramo svoje bilje.

Mo�na i izdržljiva, odoli-jeva kataklizmama, a malom �ovjeku koji gotovo pa ni ne zamije�uje prirodu vra�a i �uva zdravlje to je poljska preslica. Žalosno je želimo li je u ovom modernom vreme-nu kako bismo ostali zdra-vi i �ili imati kao dio ku�ne ljekarne za to se moramo pobrinuti sami beru�i je u polju. Državni propisi proš-le godine poljsku preslicu su pod izlikom europske prak-se, ali realnije je pod utjeca-jem mo�nih lobija poljsku preslicu stavili na listu „ne-po�utnih“ biljaka koje se ne smiju prodavati u specijalizi-ranim trgovinama kao lijek. Zašto je tome tako i je li ova svemo�na biljka starija i od dinosaurusa zaslužila ova-kav tretman i u 21. stolje�u presudite sami.


www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

model koli�ina udio, %1 Škoda Octavia 920 7,67%2 Volkswagen Golf 745 6,21%3 Opel Astra 596 4,97%

4 Volkswagen Polo 583 4,86%5 Opel Corsa 428 3,57%6 Škoda Rapid 345 2,88%7 Renault Clio 314 2,62%8 Citroën C4 285 2,38%9 Hyundai i30 254 2,12%10 Volkswagen Passat 247 2,06%11 Kia Cee'd 229 1,91%12 Peugeot 208 229 1,91%13 Peugeot 308 226 1,88%14 Volkswagen Up 214 1,78%15 Peugeot Partner 206 1,72%16 Citroën C3 196 1,63%17 Mazda 3 180 1,50%18 Opel Insignia 172 1,43%19 Toyota Yaris 170 1,42%20 Renault Megane 164 1,37%21 ostali 5291 44,11%UKUPNO 11994 100%

Prodaja novih automobila u RH po top modelima

1.1.-30.4.2014.

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

24. svibnja 1899.

je otvorena prva javna garaža u Bostonu, SAD. Vlasnik, W.T. McCullough je garažu rekla-mirao kao mjesto za prodaju, iznajmljivanje, spremanje i popravak motornih vozila.

Vo�en straš�u za inovaci-jama i tehnologijom, Nissan je tijekom posljednjih sedam godi-na preobrazio svijet obiteljskih automobila. Sada, primjenjuju�i jednak pristup dizajnu i original-no razmišljanje iz kojih su nastali Qashqai, X-Trail i Note, Nissan još jednom širi ponudu proizvoda uzbudljivim novim izaziva�em u klasi obiteljskih hatchbackova – Pulsarom.

Spajaju�i upadljv izgled, tehni�ke novine i prostranu unutrašnjost, novi Pulsar unosi novu dimenziju u klasu C nude�i poznate Nissanove kvalitete u lijepom novom pakiranju. Uvo-�enje Pulsara naglašava Nissa-novu želju da široj publici ponudi pametno oblikovane automobile bogate tehni�kim inovacijama.

Napredne tehnologijeKako su se Nissanovi voza�i

ve� naviknuli o�ekivati, novi Pul-sar obiluje nizom jednostavnih i korisnih tehnologija konstruira-nih da se voza�i osje�aju samo-pouzdanije i udobnije. Ugled koji Nissan uživa zbog uvo�enja no-vih tehnologija u klasu oja�an je mnogobrojnim obilježjima koja su ina�e rezervirana za vrhun-ske ili luksuzne modele. Nissanov napredan „sigurnosni štit” (Sa-fety Shield) – paket me�usobno povezanih sustava i tehnologija koji �ine cjelovitu „zaštitnu mre-žu” za voza�e – tako�er je posve uklopljen u Pulsar. Ta napredna mreža korisnih i vrlo naprednih tehnologija pomaže voza�ima da uživaju u mogu�nostima novog Pulsara s potpunim pouzda-njem. Me�u sustavima novog Pulsara su pomo� pri naglom ko�enju, prepoznavanje pomi�-nih objekata, upozoravanje na nehoti�no skretanje iz prometne trake i nadzor mrtvog kuta. Zbog težnje Nissana da uvodi tehnolo-gije koje su novina u klasi, Pulsar je jedini automobil u klasi koji na barem jednom modelu iz palete u serijskoj opremi nudi sustave za prepoznavanje pomi�nih objekata, upozoravanje na napu-štanje prometne trake i nadzor

Stiže Nissan Pulsar

mrtvog kuta. Pulsar ima i sustav NissanConnect druge generaci-je, opremljen nizom inovativ-nih mogu�nosti poput potpune integracije pametnih telefona, Googleovu® uslugu Send-to-Car

i pristup najrazli�itijim korisnim i informativnim aplikacijama. LED prednja svjetla još su jedna napredna tehnologija ugra�ena u Pulsar. Prvi put u Nissanovu paletu uvedena na Qashqaiju i X-Trailu, Pulsarova LED prednja svjetla prepoznatljiva izgleda proizvode bistru, bijelu svjetlost i usto troše upola manje energije od klasi�nih žarulja.

U�inkoviti i snažni motori

U skladu s Nissanovim pri-stupom inovacijama i smanjenju troškova vlasnicima, Pulsarova

linija turbomotora odlikuje se sa-vršenom kombinacijom perfor-mansa i u�inkovitosti. Benzinski 1,2-litreni DIG-T ima performan-se motora višeg razreda: razvija 115 KS, a 1,5-litreni dCi pak proi-

zvodi 110 KS i 260 Nm. Na po�et-ku 2015. paleti �e se pridružiti još snažniji 1,6-litreni turbobenzinac od 190 KS. Nastavljaju�i uspješnu Nissanovu politiku smanjivanja obujma, novi Pulsarovi motori nude odli�ne performanse uz male emisije, ispod 95 g/km CO2. Pulsar se može naru�iti i s Nissa-novim naprednim automatskim mjenja�em XTronic. Konstruiran da voza�ima ponudi najbolje iz obaju svjetova, na malim brzina-ma vrtnje motora iznimno glatko prenosi snagu, a pri ve�im opte-re�enjima promjene su izravnije i pozitivne.

Nova mjerila prostranosti

Zbog najduljega me�uoso-vinskog razmaka u klasi (2.700 mm) i pametnog oblikovanja, Pulsar nudi znatno više pro-stora u visini nogu i ramena straga od konkurenata. Doista, s razmakom od 692 mm u visini koljena, Pulsar je prostraniji od mnogih automobila klase D. No unato� tome zadržao je kompak-tan okvir (duljina 4.385 mm) pa ga je lako parkirati u sku�enim gradskim prostorima.

Otmjen, sportski stilTrenutno prepoznatljiv za-

hvaljuju�i poznatoj Nissanovoj rešetki u obliku slova v i upadlji-vim, miši�avim krivuljama, Pul-sar je oblikovan i konstruiran za

Europu i proizvodit �e se u Nissa-novoj tvornici u Barceloni. Prožet istim dizajnerskim obilježjima zbog kojih su Qashqai i X-Trail tako dojmljivi na cesti, Pulsar kombinacijom snažnih linija s besprijekornim detaljima stva-ra otmjen, sportski oblik. Poput crossovera iz obitelji, Pulsar ima upadljivo velike kota�e, uvu�ene bokove i te�an pro!il. Odvažnost i vrhunska obrada nastavljaju se u unutrašnjosti gdje su kvalitetni materijali i �iste linije savršeno uskla�ene s Pulsarovom neobi�-no bogatom opremom.

Nissan Pulsar dolazi u pro-daju od jeseni ove godine.

Citroën DS5 službeno vozilo �etvrtog Noir festivala

Noir Festival, ugostit �e svjetski priznatog i pozna-tog pisca kriminalisti�kih romana Iana Rankina, koji �e ujedno i otvoriti Festival koji se održava od 22. do 24. svibnja u Zagrebu. Pro-!injeni DS5, koji utjelovljuje luksuz na francuski na�in, službeno je vozilo festivala koje �e prevoziti Iana Ranki-na tijekom njegova boravka u Zagrebu. Iznena�uju�i, o�aravaju�i i zavodljiv, Ci-troën DS5 prirodno privla�i te poziva svoje putnike da dožive jedinstveni osje�aj vožnje zahvaljuju�i mjestu za voza�a izvedenom u stilu zrakoplovnog ‘kokpita’ gdje se brišu granice izme�u sna i stvarnosti.

Citroën je potpisao novi trogodišnji ugovor s no-gometnim klubom Arsenal. Novi ugovor zna�i da e Citroën nastavi� svoju ulogu kao službeni automobilski partner kluba te dodatno oja�a� uspješnu suradnju koja je zapo�ela 2008. godine. Kao dio ovog ugovora, Citroën e osigura� vozila za trenere i zaposlenike no-gometnog kluba Arsenal, koji e bi� u mogunos� bira� izme�u nagra�ivanih monovoluvena, novog C4 Picasso i Grand C4 Picasso i DS vozila. Novi C1 i C4 Cactus, koji e uskoro bi� lansirani, bit e na raspolaganju klubu u dogledno vrijeme.

Citroën i Arsenal potpisali Citroën i Arsenal potpisali novi trogodišnji ugovornovi trogodišnji ugovor


tel: 040 645 355mob: 091 645 3555

Tradicija eksk luzivnih, sportskih modela Renault Sport nastavlja se modelom Mégane R.S. 275 Trophy, novom ograni�enom serijom Méganea R.S.

U skladu s nedavnim rediza-jnom, najsportskija ina�ica Mé-ganea di�i se tehni�kim pobolj-šanjima i jedinstvenim izgledom. Mégane R.S. 275 Trophy najnovija je prinova velike obitelji posebnih izdanja modela Mégane, zapo�ete ina�icom Trophy 2011. i proširene ina�icama Red Bull Racing RB7 (2012.) i Red Bull Racing RB8 (2013.).

Iznimno cijenjena zbog pona-šanja na cesti i performansi u vo-žnji stazom, šasija Cup s diferenci-jalom s ograni�enim proklizava-njem serijski je dio Méganea R.S. 275 Trophy. Kako bi kupci mogli posve iskoristiti dinami�ke kvali-tete automobila, inženjeri Renault Sporta opsežno su preradili motor Méganea R.S. i izvukli 10 dodatnih konjskih snaga. Dvolitreni benzi-nac sada razvija 275 KS, a najve�a se snaga ostvaruje pri 5.500 o/min u prvom i drugom stupnju. Istodobno je najve�i okretni mo-ment (360 Nm) dostupan u širem rasponu okretaja, od 3.000 do 5.000 o/min. Unato� ve�oj snazi, zadržane su mala potrošnja go-riva i emisije ispušnih plinova od samo 7,5 l/100 km, odnosno 174 g CO2/km.

Renault Sport i Akrapovi�, proizvo�a� ispušnih sustava za motocikle i automobile sportskih performansi vrhunskog reno-mea, svoju su suradnju okrunili titanijskim ispušnim sustavom, koji je dio serijske opreme. Osim manje mase, zahvaljuju�i uporabi titanija Mégane R.S. 275 Trophy odlikuje se i posebnim, reskijim brujanjem koji �e se zasigurno svidjeti onima koji cijene sport-ski zvuk motora. Mégane R.S. 275 Trophy po�etak je suradnje sa svjetski poznatim proizvo�a-�em amortizera, tvrtkom Öhlins. Automobil ograni�enog broja primjeraka može se naru�iti i s prilagodljivim amortizerima s �eli�nim oprugama Öhlins Road & Track. Taj tehnološki napredak koji se primjenjuje u automobiliz-mu i u Méganeu N4 omogu�uje voza�ima da jednostavno i bez pomo�i prilagode postavke amor-tizera. Za one koji dane vole pro-voditi na stazi u dodatnoj ponudi Méganea R.S. 275 Trophy nalaze se i gume MICHELIN Pilot Sport Cup 2. Tu gumu iznimno visokih performansi zajedni�ki su razvili Michelin i Renault Sport posebno za tu ograni�enu seriju Méganea s prednjim pogonom.

Novi Mégane R.S. 275 Trophy

Novi detalji obuhva�aju ozna-ke Trophy na sivoj prednjoj masci u stilu Formule 1, dok se na posebnoj karoseriji nalaze naljepnice Trop-hy. Siva je boja odabrana i za za-stavicu sa šahovnicom na donjem dijelu vrata. Bo�ne letvice sa serij-skim brojem automobila dokaz su ekskluzivnosti ograni�ene serije. Mogu se naru�iti i 19-in�ni crni naplatci Speedline Turini izvedeni od onih koji se mogu prona�i na tr-ka�im ina�icama Méganea.

U unutrašnjosti Méganea R.S. 275 Trophy nalaze se školjkasta sjedala Recaro od kože i alkanta-re s istaknutim crvenim šavovi-ma. Crveni se šavovi nalaze i na stražnjoj klupi, a nasloni za glavu ukrašeni su oznakama Renault Sport. Ostali istaknuti detalji u unutrašnjosti su crveni šavovi na upravlja�u od alkantare i ru�noj ko�nici, te ru�ica mjenja�a od le-gure zamak.

Zahvaljuju�i snažnijem mo-toru, novim tehni�kim obilježji-ma preuzetim iz automobilizma i agresivnijem stavu, Mégane R.S. 275 Trophy automobil je ograni-�ene serije koji �e zacijelo privu�i ljubitelje ekskluzivnih sportskih automobila.

Mégane R.S. 275 Trophy biti �e dostupan u dvadesetak zema-lja na pet kontinenata, uklju�uju�i Australiju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Maleziju, Njema�ku i Južnoafri�-ku Republiku. Knjige narudžbi otvaraju se 3. lipnja u Francuskoj, gdje �e cijena s davanjima iznositi 38.000 €.

Zagreba�ki Energetski tjedan (12. – 17. svibnja) održao se na Trgu bana Jela�ia. Citroën, koji se nalazi me�u vodeim markama u pogle-du zaš� te okoliša, angažiran je ve dugi niz godina u poli� ci smanje-nja potrošnje goriva i stakleni�kih plinova, izložio je Citroën C-Zero, Citroën C3 e-HDi. Tako�er, bio je izložen DS5 Hybrid4 Airdream. Marka Citroën, kojoj je briga za okoliš važan dio globalne strategije, na mnogo svojih modela nudi i mi-krohibridnu tehnologiju e-HDi i sa sustavom Stop&Start, što tako�er rezul� ra nižom potrošnjom i emisi-jom za 15%. Citroën je jedna je od

rijetkih marki koja u svojoj ponudi na hrvatskom tržištu ima i elektri�-ni automobil Citroën C-Zero, koji koris� Full Electric tehnologiju, koja omoguava jednostavnu i smiruju-u vožnju uz visok nivo udobnos� i sigurnos� , a sve uz 0% emisije štet-nih plinova. Tih, živahan i upravljiv, performantan zahvaljujui svom elektri�nom motoru koji razvija 67 KS, ovo kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, može primi� �e� ri put-nika. DS5 ima u ponudi HYbrid4 tehnologiju koja spaja dizelski HDi i elektri�ni motor s ciljem smanjenja potrošnje i emisije za 35% te pogon na sva 4 kota�a.

U Zagrebu je sve�ano otvo-ren Toki Edukacijski Centar u sklopu Toki Power Days-a, kunog sajma alata i servisne opreme tvrtke Toki d.o.o. TEC je otvorio najbolji mladi me-hani�ar Antonio Buljevi (18) iz Splita koji je ujedno državni prvak školskog natjecanja stru-ke automehani�ar za 2014. go-dinu. Na sve�anom otvorenju TEC-a brojne uzvanike, partne-re, distributere, kupce, zapo-slenike i prijatelje tvrtke Toki pozdravili su: Ilija Toki, direktor Toki d.o.o.; Ivan Jur�evi, vodi-telj TEC-a, Toki d.o.o.; Bernard Techau, voditelj tehni�kih tre-nera i projekata u inozemstvu, iz obrtni�ke komore Dortmund (Njema�ka) i gradona�elnik gra-da Zagreba Milan Bandi.

Otvoren Toki� edukacijski centar

Tvrtka Toki lider je na trži-štu auto dijelova u Hrvatskoj, uz konstantan godišnji rast prihoda 15 – 20% . Tvrtka trenutno broji oko 100 poslovnica po �itavoj Hr-vatskoj, a mreža se i dalje širi. Ove godine otvorene su nove poslov-nice u £akovu, Virovi� ci i Drnišu,

a uskoro e biti otvorene i nove poslovnice u Dubrovniku, Ogulinu i Varaždinu. Tvrtka trenutno zapo-šljava 237 djelatnika (od �ega je u 2014. zaposleno �ak 20 novih).

Za vrijeme trajanja Toki Power Days-a tvrtka Toki prezen-� ra opremu za automehani�arske

i autoelektri�arske radionice u sklopu kunog sajma alata i servisne opreme. Posje� telji uz sajam razgledavaju automobi-le Toki Racing Team-a, ali i prvi hrvatski elektri�ni automobil – Concept_One, koji je predsta-vila tvrtka Rimac automobili iz Svete Nedjelje. Na sajmu alata i servisne opreme tvrtka Toki predstavlja 12 najboljih proizvo-�a�a alata i servisne opreme: Hector, Bosch, Hazet, SW-Stahl, Chicago Pneuma� c, Hofmann, Schae¥ er (Luk, INA, FAG), La-unch, SPX Robinair, Texa, Ate, VDO. Svi posje� telji Toki Power Days-a uživaju u brojnim iznena-�enjima, nagradama i zabavnim sadržajima. Kroz dva dana even-ta kroz Toki Power Days prošlo je preko 1.500 posje� telja.

Citroën i DS tradicionalno na zagreba�kom Energetskom tjednu


Tehnologija

Kisik je super - omogu-�uje život i koristan je za ljude. No bez jedne sitnice od njega nema koristi, a to je disanje. Ako vam se za-blokiraju dišni putovi, ne biste se dobro proveli. Sve dosad. Naime, znanstve-nici su sada razvili mikro-�estice s kisikom koje se mogu ubrizgati u krvotok i koje �e vas održavati na životu, �ak i ako ne može-te disati. Mikro�estice su zapravo malene kapsule (veli�ine 2-4 mikrometa-ra) i sastoje se od jednog sloja lipida koji okružuje balon�i� kisika. Kapsula je suspendirana u teku�i-ni kako se balon�i� ne bi pove�ao, što bi ga u�inilo smrtonosnim.

Nakon što je kapsula ubrizgana u krvotok, do-

Brazil �e biti doma�in 20. Svjetskoga nogomet-nog prvenstva, a najbolje svjetske reprezentacije ugostit �e od 12. lipnja do 13. srpnja. Me�u 32 repre-zentacije koje �e loviti na-slov je i Hrvatska. Utakmice �e se igrati u 12 gradova, a jedina mom�ad koja je po prvi put izborila Svjetsko prvenstvo je Bosna i Her-cegovina. Sve o aktualno-stima i pripremama oko prvenstva može se doznati na stranici http://www.fo-

Mikro�estice s kisikom za održavanje života

lazi do crvenih krvnih sta-nica i prenosi kisik iz kap-sule u stanicu. Oko 70% kisika iz kapsule dospije

u krvotok ovim putem. Uspješnost ove metode može dokazati i �injenica da su znanstvenici uspjeli

održati na životu zeca �iji su dišni putovi bili blokira-ni punih 15 minuta. (izvor: znanost.geek.hr)

Ususret Svjetskom nogometnom prvenstvu

otballworldcupbrazil2014.com/, koja obiluje nizom informacija o ulaznicama, hotelima, tijeku priprema i drugim aktualnostima. Za sve izbirljive nogometne znalce tu su i videozapisi s prethodnog prvenstava, blog i još mnogo zanimlji-vosti. Najvažnija sporedna stvar na svijetu uskoro �e se zahuktati, stoga prosur-fajte stranicom kako vas Svjetsko nogometno prven-stvo u Brazilu ne bi uhvatilo nespremne.

Lego-kockice mogu se upotrijebiti u razli�ite svrhe. Dvojica engleskih inženjera od legi�a su napravila robota CubeStormer 3 koji je ušao u Guinnessovu knjigu srušivši rekord u brzom slaganju Rubi-kove kocke, prenosi The Verge. CubeStormer 3 složio je kocku za samo 3,253 sekunde, što je 62 posto brže od dosadašnjeg svjetskog rekorda, koji je po-

stavila druga generacija tog robota. CubeStormer 2 tada je srušio ljudski rekord, koji je prošle godine mladi Nizo-zemac Mats Valk postavio na 5,55 sekundi.

Osim Lego-kocki za grad-nju robota korišteni su i mo-tori i aktuatori, a za analizu i kontrolu zadužena je posebno izra�ena aplikacija za Android na Samsung Galaxyju S4. Inže-

njeri David Gilday i Mike Do-bson završili su projekt u svom slobodnom vremenu tijekom 18-mjese�nog razdoblja. Gil-day je rekao da je najteži dio posla bilo !ino podešavanje komunikacije izme�u smar-tphonea i motora, a inženjeri sada rade na robotu koji bi još brže mogao složiti Rubikovu kocku.

(izvor: poslovni.hr)

Robot od legi�a složio Rubikovu kocku za 3,253 sekunde


Regionalni TV program

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja11:15 Pressica 12:15 TV prodaja 12:30 Dokumentarni

program 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni

program 17:45 TV prodaja 18:00 Varaždin info 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza19:05 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 YOga i pilates za

svaki dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Popevke i š� kleci2130 Pod pove=alom (R) 22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

07:53 Najava programa07:55 Mali oglasi 08:00 Iz prošlos� 08:05 VTV Dnevnik (R)08:30 TV prodaja 08:45 Moja Istra 09:45 TV prodaja 10:00 Dokumentarni

program 11:15 Eurobox (R) 11:45 Tajne uspjeha12:15 TV prodaja 12:30 Kratki rezovi (R) 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Varaždin info (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Pressica (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku� onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š� kleci

(R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo�ec 18:10 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte=ene osobe

18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos� 19:10 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zajedno20:30 Kartulina z mika 21:00 Glazbeni izazov (R) 21:30 Dali B. Show 22:00 Dokumentarni

program 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos� 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 VTV Dnevnik (R)07:25 Iz prošlos� 07:30 TV prodaja 07:45 Sjednica Gradskog

vije=a Grada Varaždina (R)

12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte=ene osobe

12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali Oglasi 14:00 Druga strana (R)14:30 Kartulina z MIKA

(R) 15:00 S koncertnih

pozornica 16:40 Mali oglasi 16:45 TV prodaja 17:00 Popevke i š� kleci

(R)18:00 Pod pove=alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte=ene osobe

20:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R)

20:45 Varaždin info (R) 21:15 KAM 2014.22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos� 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi 07:05 VTV Tjednik (R)07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV prodaja11:15 Dali B. Show (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š� kleci (R) 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski

program uz komentar za slušno ošte=ene osobe (R)

13:55 Mali oglasi 14:00 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte=ene osobe (R)

14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV prodaja17:15 TV Oblo�ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:40 Mali oglasi19:45 Yoga i pilates za svaki

dan (R) 20:00 VTV Vijes� 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 Mužikaši i pajdaši22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska prognoza22:56 Iz prošlos� 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Sportski zoom (R) 12:00 TV prodaja12:15 Velike tajne malog

vrta13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte=ene osobe (R)

14:05 Koktel (R) 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV prodaja17:15 Mužikaši i pajdaši 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni�ki klub 18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska

prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 24 sata vijes� 19:35 Mali oglasi19:45 Yoga i pilates za

svaki dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 TV Ordinacija21:00 Zastupni�ki klub (R) 21:30 Glazbeni in22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska

prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Pri�e iz svijeta 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni�ki klub (R) 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV prodaja17:15 Dali B. Show 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska


svaki dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Dokumentarni

program 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo22:00 Mužikaši i pajdaši

(R) 22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska

prognoza22:56 Iz prošlos� 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R)07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan 08:30 TV prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes� 13:15 TV prodaja 13:30 Global 3000 (R) 14:00 Velike tajne malog

vrta (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku� onica18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska


svaki dan (R)20:00 VTV Vijes� 20:10 Druga strana20:35 Pod pove=alom21:30 Eurobox22:00 Dali B. Show (R) 22:30 VTV Dnevnik22:55 Vremenska

prognoza22:56 Iz prošlos� 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa02:01 Videostranice

08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ja TV09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 Dom 2 (r)

12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Podravina i Prigorje17:30 Aniela, rumunj.

kos� mirana drama18:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Od Mure do Drave (r)20:35 �akove�ki kutak (r)21:05 Poluge razvoja 21:20 Ju�er, danas, sutra21:40 Veliko platno22:10 Vijes� dana22:30 GET Report (r)23:00 Zapisano u

zvijezdama (18)02:00 Videostranice

08:00 Dje�ja TV11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau� ca

(r)12:00 TV prodaja13:00 Veliko platno (r)13:30 Od Mure do Drave

(r)14:00 �akove�ki kutak (r)14:30 Zagrljaj ljepote15:15 G.E.T.Report15:50 Obzori16:15 Glas manjina (r)16:50 Ju�er, danas, sutra17:00 Poljoprivredni

savjetnik17:40 TOP des� nacija18:00 Aniela (r)19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Kajkanje21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Planet Croa| a22:00 Vijes� dana22:20 Lifestle23:05 Zapisano u


08:00 Dje�ja TV11:15 Poljoprivredni

savjetnik (r)12:05 Oko umjetnos� (r)12:45 Kajkanje (r)13:30 Sport nedjeljom15:00 Podravina i Prigorje

(r)16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika17:40 Aniela (r)19:00 Tjedna kronika (r)20:00 Fio show23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Glas manjina (r)11:10 Zagrljaj ljepote (r)12:00 TV prodaja13:00 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Tjedna kronika (r)16:40 Veliko platno (r)17:30 Aniela, rumunj.

kos� mirana drama (11)

18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Sport ponedjeljkom21:05 Ju�er, danas, sutra21:15 Auto – moto nau� ca22:00 Vijes� dana22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 Auto – moto nau� ca

(r)12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Sport ponedjeljkom

(r)17:30 Aniela 1218:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Pove=alo 21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Igrani ̂lm22:45 Vijes� dana23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program

09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:50 G.E.T.Report (r)12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Pove=alo (r)17:30 Aniela 1318:30 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 Bujica21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Oko umjetnos� 21:50 Dom 222:20 Vijes� dana22:40 TV Jukebox23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilaes08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)09:50 G.E.T.Report

12:20 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Bujica (r)17:30 Aniela 1418:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Poravina i Prigorje21:30 Ususret CMC

fes� valu21:00 Zagrljaj ljepote (r)22:00 Vijes� dana22:25 TV Jukebox 02:00 Videostranice

PETAK, 23.05.

PETAK, 23.05.

SUBOTA, 24.05.

SUBOTA, 24.05.

NEDJELJA, 25.05.

NEDJELJA, 25.05.

PONEDJELJAK, 26.05.

PONEDJELJAK, 26.05.

UTORAK, 27.05.

UTORAK, 27.05.

SRIJEDA, 28.05.

SRIJEDA, 28.05.

�ETVRTAK, 29.05.

�ETVRTAK, 29.05.

FORMULA 131 Black Saturday MANDO DIAO

2 Postcards JAMES BLUNT

3 The Breakdown PRINCE

4 Lazaretto JACK WHITE 5 Fever THE BLACK KEYS

6 A Sky Full Of Stars COLDPLAY

7 Blue Moon BECK

8 Waves MR. PROBZ

9 Invisible U2

10 West Coast LANA DEL REY

11 Better Man PAOLO NUTINI

12 Best Friend FOSTER THE PEOPLE

13 No Rest For The Weekend LYKKE LI

14 Stay With Me SAM SMITH

15 Stupid Little Things ANASTACIA

TOP LISTA DOMA�IH

Top Hit List

1 VATRA - Tango2 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 20143 ENI - Prekrasan dan4 KUMOVI - Ja sam uvijek loše birao5 PSIHOMODO POP - Bejbi6 SINOVI RAVNICE - Opatice7 IVAN ZAK - Usne varane8 JELENA ROZGA - Okus mentola9 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi10 SEVERINA - Brazil11 IVANA RADOVNIKOVI ft Mozarti-ne - Jutrom sve prestaje12 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam13 VUCO - Be�14 SILENTE - Morski ljudi morske žene15 ZDRAVKO �OLI - Esma

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

"Fio show", od 20 sati do 23 sataU prošlotjednoj emisiji

zabavno-glazbene emisije “Fio show” gost ve�eri bio je odli�an sastav “Reci�ki sokoli”. Gledatelje su za-bavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glaz-benim doga�ajima kao

što su svadbe, krštenja, ro�endani i sl. Osim toga, gledatelji su mogli �uti i recepte za zdrav život u rubrikama: Zdravi kutak, Kralj �ešnjaka i Kraljica gljive Shitake. Gledaju svi - gledajte i vi!

SZIGET FESTIVAL 2014.: 11. - 18. kolovozaNAJAVLJUJEMO

Tjedan dana izvrsnih koncerata i zabave

u BudimpeštiOutkast, Manic Street Preachers, The 1975, Madeon, R3hab, Queens of the Stone Age, The Prodigy, Macklem-ore, Imagine Dragons, Bas-tille, Skrillex, Placebo, Lilly Alen i The Kooks - to su ona najja�a imena ovogodišnjeg Sziget festivala u Budimpešti, dok ljubitelje elektronske glazbe za kraj �eka istinska poslastica - Calvin Harris. Program festivala otvorit pak �e Deadmau5. Za one koji to još ne znaju, Sziget festival održava se od 11. do 18. kolo-voza, a kao i svake godine do sada organizatori posjetitelji-ma garantiraju dnevno-no�ni party i odmor života!

Izbor glazbenika te krei-ranje programa festivala svake godine je velik izazov za organizatore, a tim više što su od po�etka kolovoza mnoge grupe u inozemstvu, odnosno nisu u Europi pa nisu mogli prihvatiti naše pozive. Rješenje je bilo da se Sziget 2014. održi tjedan dana kasnije, pa tako nije bilo sukoba interesa s terminima

Jedan od glavnih koncerata bit �e nastup Placeba, trenuta�no jednog od najuzbudljivijih koncertnih bendova, koji je

zadnji put nastupio 2012. godine

ameri�kih i japanskih festi-vala.

- Ovogodišnji program fes-tivala de!initivno je sa�injen na temelju mnogo iskustva, izjavio je glavni organizator Szigeta. - S druge pak strane, nismo odustali od našeg cilja da Sziget ostane i izniman vi-

zualni doživljaj, a tako�er smo mnogo napora uložili u daljnje poboljšanje naših usluga, stoga budite spremni za festival koji �e izgledati bolje i na kojem �ete se osje�ati - sjajno, kažu organi-zatori. Brzi podsjetnik za ve� potvr�ene izvo�a�e za Main Stage i A38 Stage (DJ abeced-

nim redom): Main Stage: Anti Flag, Bastille, Bombay Bicycle Club, Die Fantastischen Vier, End Show sa Calvin Harris, Imagine Dragons, Jake Bugg, Lily Allen, Macklemore & Ryan Lewis, Manic Street Preachers, Opening Show sa Deadmau5, OutKast, Placebo, Prodigy, Queens of the Stone Age, Ska-P, Skrillex, The Kooks…

A38 Stage: Bonobo, Borg-ore, Brody Dalle, Crystal Fight-ers, Djaikovski ft. Tk Wonder and Mc Wasp, Fink, Girls in Hawaii, Jagwar Ma, Kavinsky, Klaxons, Laidback Luke, Lon-don Grammar, Madeon, Mi-chael Kiwanuka, Miles Kane, Mount Kimbie, Palma Violets, R3hab, Starlight Girls, Stromae, The 1975, The Big Pink, Tom Odell, Wild Beasts…

Ulaznice se u Hrvatskoj mogu nabaviti u sustavu even-tim.hr.

54 Dobro je znati 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

GIMNASTIKA GIMNASTIKA

[email protected]

Na EP-u u Finskoj po�etkom svibnja izborni�ku ulogu obav-ljao je tradicionalno u dijelu reprezentacije - kate trener Ka-rate kluba “Globus” iz �akovca Tihomir Grgi�, koji je ove godine sa svoje dvije seniorske ekipe uspio ispisati još jednu stranicu iz povijesti hrvatskog karatea. U razmaku od samo petnaestak minuta obje ekipe kojima je Grgi� trener i izbornik uspjele su osvo-jili bron�anu medalju na EP-u.

- Od 1996. sam na funkci-ji trenera i izbornika HKS-a i osvojio sam do sada jednu eki-pnu svjetsku medalju (2002. u Madridu) i sedam europskih, ali ovo je zaista poseban osje�aj kad obje ekipe na istom natje-canju uspiju osvojiti medalju u razmaku od samo 15 minuta. S muškom ekipom radim od 2007. i do sada smo osvojili medalje na svim razinama natjecanja (uku-pni pobjednici Karate 1 Premi-ere ligue, regionalna prvenstva Europe, sedam puta prvaci Hrvatske...), ali ovo je nešto o �emu smo maštali i za što smo se spremali.

Do sada smo dva puta gubi-li u borbi za 3. mjesto od ekipe Turske (Zurich 2010. i Tenerife 2011.). Znali smo da kvalitetom zaslužujemo medalju, ali trebalo je to i dokazati. Pobjeda u me�u za 3. mjesto 4:1 protiv ekipe Por-tugala koja nas je 2012. izbacila

za Svjetskog prvenstva u Parizu. Motivirano i sigurno, onako ka-ko nastup jedne iskusne i kvali-tetne ekipe i mora izgledati želi li se do medalje.

Ženskoj ekipi je ovo �etvrto EP do sada nismo imali priliku za dobar plasman. Ždrijeb nas nije mazio i na našoj strani su bile prve nositeljice Španjolske (aktualne prvakinje Europe i svjetske viceprvakinje), bivše višestruke prvakinje Europe i svijeta Francuskinje, a borbi za tre�e mjesto morali smo pobi-jediti druge nositeljice i prošlo-godišnje viceprvakinje Njemice. Tijesna, 3:2, ali i više nego zaslu-žena pobjeda naših cura koje ni u jednom trenutku me�a nisu dozvolile Nijemicama da im se približe i slavlje je moglo po�eti.

Tihomir je ovim rezultatom ponovo dokazao nešto na što je vrlo ponosan:

- Sve ekipe koje sam do sada trenirao od 1995. (dvije muške i dvije ženske) uspjele su osvojiti medalje na Svjetskom ili Europ-skom prvenstvu. Ne, nisam se zasitio medalja i ve� za mjesec dana u turskom Izmiru poku-šavamo obraniti naslov prošlo-godišnjega regionalnog prvaka Europe. Poslije toga slijedi pauza od tri tjedna pa po�injemo pri-preme za Svjetsko prvenstvo, koje �e se tijekom studenoga održati u Bremenu. (np)

PIŠU: MATEJA GOŠ�IEJ, DEJAN ZRNA

- Vjerujem da je So!ija moj ve-liki povratak. Dosta toga sam pro-mijenio posljednje vrijeme, puno sam radio na psihi�koj spremi, dobro sam trenirao i o�ekujem da �u izboriti !inale. Imam šanse i za !inale na parteru, ali danas sam malo ozlijedio nogu, vidjet �emo ho�u li mo�i skakati, komentirao je nakon podij treninga EP-a u Bugarskoj najbolji me�imurski i hrvatski gimnasti�ar Filip Ude.

U utorak je na treningu Filip Ude u sekundi oko konja s hvatalj-kama skupio velik broj znatiželjni-ka koji su ovacijama ispratili sjajnu vježbu srebrnog olimpijca. Me�u-tim, kakvu je tek vježbu izveo dva dana kasnije u službenom dijelu – u kvali!ikacijama. Bila je to savrše-na vježba na konju s hvataljkama, iako je ovaj put morao zbog ozljede odustati od drugih sprava. Ali, na konju je bio sjajan. Iako dok pišemo ovaj tekst još nisu završene kvali-!ikacijske borbe, Filip Ude odradio je odli�an posao u kvali!ikacijama EP-a u gimnastici u So!iji. S ocje-nom 15.666, koja je bolja od prvog

TIHOMIR GRGI�, sjajni �akove�ki karate trener, okitio se s dvije nove medalje

Seniorsku žensku i mušku reprezentaciju Hrvatske u katama doveo do medalja

Tihomir Grgi� s muškom reprezentacijom i dvije bronce oko vrata

EUROPSKO PRVENSTVO u gimnastici održava se u bugarskoj Sofiji

Filip Ude izveo savršenu vježbu u kvalifikacijamaS ocjenom 15.666, koja je bolja od prvog favorita, Ma�ara Berkija, ušao je u finale i nametnuo se kao glavni kandidat ne samo za medalju, ve� i za zlato. Finale je na rasporedu u nedjelju

favorita, Ma�ara Berkija, ušao je u !inale i nametnuo se kao glavni kandidat ne samo za medalju, ve� i za zlato. Finale je na rasporedu u nedjelju.

S gimnasti�arima u Bugar-skoj su treneri Vladimir Ma�a-revi�, koji je i šef delegacije, Igor Križimski, Tigran Gori�ki, Saša Solar i Lucijan Krce, suci Marijo Vukoja, Nenad Solar i Boris �ulin, te !izioterapeut Vlatko Vorih.

Stella Petran uspješno odradila

seniorsku premijeruOd 12. do 18. svibnja u Bugar-

skoj se održalo Europsko prven-stvo za gimnasti�arke. Kao dio najboljih europskih sportašica punih tjedan dana nastupala je i Stella Petran, �lanica kluba “Ma-rijan Zadravec - Macan”, koja je po prvi put u karijeri ušla na seniorski

popis reprezentacije za prvenstvo Europe. Uz nju, predstavile su se još Ana "erek, Ana Poš�i�, Ema Kaji� i Petra Fura�, te juniorke Do-ra Kranželi� i Jana Vrsalovi�. Stella je zbog ozljede propustila pripre-mne turnire koji su bili predvi�e-ni na po�etku sezone, no u So!iji je odlu�ila nastupiti u zahtjevnoj konkurenciji me�u najboljim sportašicama iz 37 europskih ze-malja. Na dvovisinskoj ru�i bila je u kona�nici 83. s rezultatom 9.466.

Iz Bugarske naše seniorke izme�u ostalog nose 20. mjesto s ekipom, sjajna 15-godišnjakinja Ana "erek bila je druga rezerva za !inale preskoka (10. mjesto), Ema Kaji� 14. na preskoku, "erek je ukupno kvali!ikacije završila 26. mjestom u višeboju (47.799), a ekipa je svojim dobrim nastu-pima izborila nastup na 1. Eu-ropskim igrama koje �e se 2015. godine održati u Bakuu.

Iza sebe su naše djevojke ostavile Gr�ku, Island, Norveš-ku, Latviju, Dansku i Bugarsku. Najbolje kvali!ikacije odradile su Britanke, Rumunjke su kao dru-ge ušle u subotnje !inale, dok su Ruskinje tre�e.

Sjajan posao odradio je Filip Ude u kvalifikacijama EP-a u Sofiji

SPIDVEJ

CHALLENGE utrka za EP vozila se u Krškom

�etvrtim mjestom Pavlic izborio finale u Debrecenu

Jedna od važnijih utrka sezone za Juricu Pavlica vo-žena je u Krškom. Radi se o polu!inalu Challengea Eu-ropskog prvenstva, koju je me�imurski i hrvatski adut, s obzirom na ove sezone stan-dardne probleme s motorom, odradio i više nego sjajno. U kona�nici je bio 4. s 12 osvoje-nih bodova, a tek mu je jedan bod nedostajao za razvažanje za prvo mjesto. Izgubio ga je zbog ve� spomenutog kvara na motoru dvadeset metara pred ciljem. Nakon dodatnih vožnji najbolje trojke iz re-dovnog dijela utrke slavio je Latvijac Maksim Bogdanows ispred Poljaka Przemyslawa Pawlickog i Ukrajinca Andrije Karpova. Tako su si dvije po-sljednje kvali!ikacijske ula-znice za nastup na !inalnoj

Doma�i klub Unia pak ve� planira nove utrke, od kojih je prva polu!inale Challengea, kvali!ikacija za Grand Prix - Svjetsko prvenstvo GP Race Off, 21. lipnja. Nakon toga 19. srpnja !inale državnog pr-venstva Hrvatske i Slovenije, te 23. kolovoza pozivna me�u-narodna utrka. U Krškom je

odvožena spidvej utrka polu-!inala Europskog prvenstva. Jurica je s 12 bodova osvojio 4. mjesto. Zbog kvara u motoru 20 metara pred ciljem izgubio je jedan bod koji bi ga vodio u razvažanje za prvo mjesto. Po-bijedio je Bogdanovs iz Latvije, drugi je bio Pawlicki iz Poljske i tre�i Ukrajinac Karpov.

Rezultati EP Krško:1.Maxims Bogdanovs (LAT) - 13 +3 (3,1,3,3,3)2. Przemyslaw Pawlicki (POL) - 13 +2 (2,3,2,3,3)3. Andrey Karpov (RUS) - 13 +1 (3,3,3,2,2)4. Jurica Pavlic (CRO) - 12 (3,3,2,1,3)5. Hans Andersen (DEN) - 11 (2,3,1,3,2)6. Daniel Nermark (SWE) - 9 +3 (0,2,3,2,2)7. Anders Thomsen (DEN) - 9 +2 (1,2,2,1,3)8 Magosi Norbert (USA) - 9 + R (0,2,3,3,1)9. Voldrih Ma� c (SLO) - 8 (2,2,1,2,1)10 Michele Paco Castagna (ITA) - 6 (1,1,0,2,2)11 Chris� an Hefenbrock (GER) - 6 (1,1,2,1,1)12. Aleksander �onda (SLO) - 3 (3, M / -)13 Daniel Gappmaier (AUS) - 3 (2,0,1,0,0)14. Ondrej Smetana (CZE) - 3 (0,0,1,1,1)15 Ma© a Carpanese (ITA) - 2 (1,1,0,0,0)16 Henry van der Steen (NED) - 0 (0,0,0,0,0)17. Denis Štojs (SLO) - 0 (0,0,0)18. Maks Gregori� (SLO) - 0 (0)

Chellenge utrci u kona�nici osigurali 4. i 5. voza� u Slove-niji, Jurica Pavlic i Danac Hans Andersen. Time je Jura odra-dio zacrtani cilj, a bez sumnje da može, ukoliko ne�e do�i do novih tehni�kih poteško-�a, veliki rezultat napraviti i u !inalnoj seriji pojedina�nog prvenstva Europe za spidve-jaše koja se vozi u ma�arskom Debrecenu. Ista �e ujedno odlu�iti koji �e voza�i biti standardni u !inalima EP-a. Prvenstvo se nastavlja s EP-om Challenge utrkom 8. lipnja u slova�koj Žarnovici.

(Mateja Goš�iej)

Tri utrke na Mileniumu

23. svibnja 2014.��

TABLICA 1. KOPRIVNICA 28 19 4 5 91 – 24 61

2. ME£IMURJE -1 28 18 6 4 82 – 24 59

3. BJELOVAR 28 17 8 3 78 – 31 59

4. MLADOST (Ž) 28 16 7 5 79 – 19 55

5. CROATIA 28 15 6 7 70 – 36 51

6. PODRAVINA 28 13 7 8 81 – 40 46

7. VARAŽDIN -1 28 14 5 9 58 – 29 46

8. PODRAVAC 28 13 4 11 55 – 56 43

9. POLET (SMNM) 28 10 7 11 51 – 46 37

10. VIROVITICA 28 10 6 12 45 – 46 36

11. NEDELIŠE 28 10 3 15 35 – 59 33

12. RUDAR 28 8 6 14 42 – 55 30

13. SLATINA 28 9 3 16 44 – 59 30

14. MLADOST (Pr.) -1 28 7 3 18 39 – 76 23

15. GRANI�AR (K) 28 4 5 19 32 – 78 17

16. ARCHEA-�AKOVEC 28 0 2 26 12–216 2

TABLICA1. Osijek 18 18 0 0 158 542. Split 17 11 2 4 32 353. Rijeka - Jack Pot(-3) 18 10 2 6 -1 294. Dinamo-Maksimir 18 9 0 9 -18 275. Trnava 18 6 2 10 -26 206. Agram 16 4 2 10 -34 147. Pregrada 17 4 2 11 -69 148. Marjan 18 2 2 14 -42 8

Rezulta� 28. kola III. HNL – sjever: Virovi� ca – Polet 0:2, Koprivnica – Podravac 9:0, Croa-� a – Bjelovar 4:1, Me�imurje – Sla� na 10:2, Grani�ar – Nedeliše 0:2, Podravina – Archea �akovec 21:0, Mladost (Ž) – Varaždin 2:0, Ru-dar – Mladost (P) 5:3.

ŽENSKI NOGOMET

III. HNL – sjever – protekli tjedan prošao u znaku odluke HNS-a

Parovi 29. kola III. HNL – sjever: Rudar – Vi-rovitica, Mladost (P) – Mladost (Ž), Varaž-din – Podravina, Archea �akovec – Grani�ar, Nedeliše – Me�imurje, Slatina – Croatia, Bjelovar – Koprivnica, Podravac – Polet.

Ostali rezulta� 18. kola 1. HNL (Ž): Osijek – Dinamo Maksimir 16:0, Split – Rijeka Jack Pot 7:0, Agram – Pregrada -odgo�eno.

PIŠU: MATEJA GOŠ�IEJ,DEJAN ZRNA

NK Me�imurje o�ito zbog nere-guliranog pitanja financijskih dugo-va koji se još vuku iz razdoblja kad se igrala I. i II. HNL nije dobio licencu za igranje u II. HNL sljede�e sezone od Hrvatskoga nogometnog saveza. U žalbenom postupku licencu su do-bili gotovo svi klubovi koji su je za-htijevali za igranje I. i II. HNL, ali ne i NK Me�imurje. Licencu za II. HNL nemaju ni drugi klubovi s podru�ja Sjeverne regije koji se bore za naslov prvaka: Bjelovar i Koprivnica, pa se može zaklju�iti da se prvenstvo III. HNL - sjever ove sezone igralo uzalud. Ina�e, Me�imurje je nakon subotnje pobjede i poraza Bjelovara dva kola prije kraja ponovno u igri za prvo mjesto, ali, ako se na kraju i uz-me pobjedni�ki pehar, bit �e to jalovi naslov. Može li se nešto promijeniti u narednoj sezoni u kojoj bi Me�imurje trebalo igrati prili�no neatraktivnu III. HNL - istok u kojoj �e igrati ve�i-nom slavonski klubovi, a �akove�ki bi trebao biti jedan od rijetkih pred-stavnika s podru�ja Sjeverne regije - ostaje za vidjeti. Me�utim, da bi se dobila licenca, odnosno riješilo pita-nje višemilijunskog duga koje ima NK Me�imurje, posebice kad je u pitanju onaj prema Poreznoj upravi s obzi-rom na to da je Grad �akovec odbio u�i u njegovo preoblikovanje, može podmiriti eventualno samo neki bo-

NK Me�imurje nije dobio licencu za II. HNLLicencu nemaju ni drugi klubovi s podru�ja Sjeverne regije koji se bore za naslov prvaka: Bjelovar i Koprivnica, pa se može zaklju�iti da se prvenstvo III. HNL - sjever ove sezone igralo uzalud

PRVA HNL (Ž) 18. kolo

U Gori�anu pale Spli�ankeU svom novom prvoligaškom

dvoboju Trnava je na doma�em te-renu svladala ekipu Marjana iz Spli-ta 4:1. Najbolja igra�ica utakmice svakako je Cicijelj, koja se i u ovom susretu upisala u strijelce. Zabila je hat trick, a precizna je bila u 15., 48. i 56. minuti. Utakmica je bila riješena pola sata prije kraja, kada je gostuju-�u mrežu zatresla Njari, dok su goš�e u 64. tek smanjile doma�u razliku na kona�nih 4:1.

Do kraja su ostala za odigrati još tri kola, od �ega jedno na doma�em

TRNAVA – MARJAN 4:1 (1:0)

Gori�an - igralište Gaj. Gledatelja 100. Sutkinja: Kris� na Velja�i (urlovac)Strijelci: 1:0 Cicijelj (15.min), 2:0 Cicijelj (48.min), 3:0 Cicijelj (56.min), 4:0 Njari (61.min), 4:1 Bali (64.min).Trnava: Domjan, Klari, Horvat, Cicijelj, Videc, Kor-par (63. Herman), Grabar, Frani (63. Markan), Tr-stenjak, Njari, Zeli. Trenerica: Tatjana Mesari.Marjan: Dilberovi, Api, Mesarek, Bali, Dujmovi, Gruica, Hadžovi, Barbir, Legin, uri, Majdari. Trener: Jozo Piri.

U 15 prvenstvenih drugoligaš-kih kola �akove�ke nogometašice upisale su 13 pobjeda i 2 poraza, uz gol razliku 77:10. Još jednu odli�no odra�enu sezonu time su okrunile titulom prvakinja II. HNL, te izbore-nim prvoligaškim rangom. U klubu su i prije po�etka sezone najavili ka-ko �e napraviti sve što je potrebno kako bi se plasirali u najelitniji rang hrvatskoga ženskog nogometa, pa nakon što su djevojke sve riješile na travnjaku, u upravi rade sve potre-

bito kako bi Me�imurska županija od sljede�e sezone imala dva prvo-ligaša. Spomenimo i kako su u po-sljednjem 15. kolu igra�ice “Katarine Zrinski” svladale Podravinu usred Ludbrega s velikih 9:0, Antolin je za-bila �ak 6 golova, a po jednom su se u strijelce upisale Zadravec, Baka� i Ružman. Iako su tri kola prije kraja i matemati�ki osigurale naslov, samo su još jednom dokazale da su isti i zaslužile, te svojim igrama prerasle II. HNL.

II. HNL SJEVER/ZAPAD (Ž) 15. kolo

Sve je spremno za ulazak “Katarine Zrinski” u I. HNL

Parovi 19. kola 1. HNL (Ž): Rijeka Jack Pot – Trna-va, Dinamo Maksimir – Split, Pregrada – Osijek, Marjan – Agram.

terenu, kada �e Gori�anke do�ekati Agram, 1. lipnja. U 19. kolu putuje se Rijeci, a u 21. ekipi Dinamo Maksi-mir.

gati sponzor, tj. potencijalni ulaga�-vlasnik, a takvog trenuta�no nema na vidiku, tako da je sudbina kvalitetnog nogometa u Me�imurskoj županiji i u budu�nosti vrlo upitna.

Rudaru i Nedeliš�u me�imurski derbiji

Dok me�imurski predstavnici u III. HNL – sjever ve� razmišljaju o narednoj sezoni i svojim igrama u lokalnoj Premier ligi, izuzev Me�i-

murja koje �e ostati u ovom rangu, te vrlo vjerojatno Nedeliš�a koje zbog in#rastruture želi biti dio HNL-a, odra�uju se posljednje utakmice prvenstva. U vikendu koji je iza nas gledali smo dva županijska derbija, jedan u Murskom Središ�u u subotu, a drugi dan kasnije u Kotoribi. Rudari su pred svojom publikom dobili Pre-ložane u pravoj golijadi, rezultatom 5:3. Mom�adi su se posebno razigrale u drugom poluvremenu, kada je pa-lo �ak šest pogodaka, dok je prvi dio zaklju�en bez pobjednika 1:1. Tada se razigrala Mladost koja je preko Ba-lenta i Erdeljija u 52. na svom kontu imala uvjerljivih 3:1, no to nisu uspjeli zadržati do samog kraja. Doma�i su izjedna�ili nakon kaznenog udarca, prvog od dva u samo 15 minuta. Kod 3:2, vratar Mladosti Piljak dobio je crveni karton zbog igranja rukom izvan kaznenog prostora te time doma�inu otvorio šansu za pogotke, koju su oni objeru�ke prihvatili. Na-

kon gola Vuruši�a kod rezultata 3:3 u 85. minuti, Nikola Šolti� siguran je s 11 metara, a u suda�koj nadoknadi u strijelce se upisuje i Marko Šolti� za veliku pobjedu mom�adi iz Murskog Središ�a.

U nedjeljnom derbiju Grani�ar je do�ekao Nedeliš�e, koje je rutinski odradilo posao te slavilo 2:0 s po jed-nim golom u svakom poluvremenu.

Uvjerljivi su bili i jesenski prvaci iz NK Me�imurje, koji su deklasira-li svog protivnika iz Slatine. Ve� na poluvremenu imali su 4:1, a do kraja dodali njih još šest, a primili tek je-dan za 10:2 i tri boda koja �e im dobro do�i u utrci na naslov. �etiri pogotka dijelo su Skolibera, hat-trick zabio je Kokot, a po jedan Jambrovi�, Stjepan Korenika i Kokot. Vrijednu gostuju�u pobjedu ku�i su donijeli Poletovci, ko-ji su u Virovitici slavili s 2:0. Oba puta strijelac za ekipu iz Sv. Martina bio je Cvetkovi�, u 9. i 47. minuti, a valja spomenuti kako su doma�i bili i blizu

Igra� Zvonko Bratuša?!

Banalnosti u NK Archea �akovec se nastavljaju. Naime, na 34. sjedni-ci Komisije za registracije klub je u svoj registar upisao dva nova igra�a - Zvonka Bratušu i Silvija Pintari�a. Bratuša je dopredsjednik kluba, te je nedavno s novom upravom preu-zeo NK �akovec, kako bi ga – spasio od gašenja. Sada je o�ito, s obzirom na manjak igra�a i prekidanje uta-kmica, odlu�io pomo�i i na terenu. Kako bi to izgledalo kada bi �itavo vodstvo sjedilo na klupi za pri�uve jednog kluba? Nema uprava možda pametnijeg posla? Dosad nisu dobro #unkcionirali u vo�enju kluba, vidjet �emo kako im ide s loptom.

Do kraja sezone ostala su za odigrati još samo dva kola, koja me�imurskim klubovima ne zna�e puno. Me�imurje nema licencu za rang više, a ostali nemaju rezultat za ostanak u III. HNL, od sljede�e sezone - istok. Stoga �e se igrati is-klju�ivo za prestiž, a pretposljednje kolo donosi jednu utakmicu koja bi u svakom slu�aju bila takva – derbi Nedeliš�a i Me�imurja na Tratama. Obje ekipe željne su dokazivanja, a u me�usobnim dvobojima nika-da ne nedostaje dobre igre i puno golova, pa ne sumnjamo da �e tako biti i ovaj vikend. Rudar do�ekuje Viroviticu, u derbiju sredine tre-�eligaške tablice. Kako je ekipa iz Murskog Središ�a dosad znala izne-naditi protiv nešto ja�ih protivnika, lako bi mogla protiv sastava koji je glatko u prošlom kolu izgubio kod ku�e od još jedne me�imurske mom�adi, Poleta. U Draškovcu �e snage odmjeriti dvije Mladosti. U goste Preložanima dolazi ekipa iz

Ždralova, kao izraziti #avorit. Go-sti su 4. sastav lige, a iako su svoje mjesto u ligi osigurali, sigurno ne�e dopustiti nikakav kiks u posljed-nje dvije utakmice. Polet kre�e na gostovanje u Virje, tamošnjem Po-dravcu. Bit �e to dvoboj 8. i 9. ekipe lige, u kojem je zaista sve mogu�e. Poletovci su iznenadili prošli vikend na gostuju�em terenu, pa svakako mogu i u 29. kolu. Drugi sraz me�i-murskih mom�adi, ujedno jedinu utakmicu koja se igra u nedjelju 25. svibnja, odigrat �e Archea �akovec i Grani�ar. Iako je doma�in trebao biti �akovec, dogovorom mom�adi odlu�eno je kako �e se utakmica odigrati u Kotoribi. Sve utakmice krenut �e u novom terminu - od 17.30 sati.

Ujedno �e se sve utakmice po-sljednjeg 30. kola igrati u nedjelju 1. lipnja u 17.30 sati, jer se u subotu 31. svibnja u Osijeku susre�u no-gometne reprezentacije Hrvatske i Malija.

RUDAR - MLADOST (P) 5:3 (1:1)

Mursko Središe – igralište Šoderka. Gledatelja: 150. Sudac: Vjekoslav Jalžabe� (Koprivnica). Strijelci: 0:1 Balent (5.min), 1:1B. Vuruši (11.min), 1:2 Balent (48.min), 1:3 Erdelji (52.min), 2:3 N. Šol� (73.min, 11m), 3:3 B. Vuruši (85.min), 4:3 N. Šol� (89.min, 11m), 5:3 M. Šol� (90+.min)NK RUDAR Mursko Središe: Rajf, S. Vuruši (62. Stojko), Šprajc, Vuri, Vuruši, Županec, Kneževi (53. D. Šol� ), F. Novak (68. �alopa), N. Šol� , D. Novak, M. Šol� . Trener: S. Liklin.NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Sraka, Ivan�i, Ha-li (46. Erdelji), Balent, Vlah, Vuk, Hladnik, Mihoci (60. Miši, 75. Hreš), Jambrovi. Trener: S. Sudec.

GRANI�AR - NEDELIŠ�E 0:2 (0:1)

Kotoriba – igralište Sportski park. Gledatelja: 200. Sudac: Ma� ja Horvat (�akovec)Strijelci: 0:1 Leva�i (35.min), 0:2 Posavec (72.min)NK Grani�ar Kotoriba: Vidovi, Beliga, Mikulan, Ce-celja, Lon�ar, Stojkov, Paveli, Kos, La� n, Hertelendi, Na� (69. Gorupi). Trener: L. Furjan.NK Nedeliše: Kocijan, N. Pintari, Leva�i, Kolari, Mar�ec (21. Novak), Topolnjak, Vizinger (64. Posa-vec), Saka�, Cindri, Me�umurac (74. Hanc), Bujani. Trener: D. Novak.

ME�IMURJE – SLATINA 10:2 (4:1)

�akovec – SRC Mladost. Gledatelja: 100. Sudac: Stjepan Hruškar (Bjelovar). Strijelci: 1:0 Skoliber (3.min), 2:0 S. Korenika (7.min), 3:0 Kokot (10.min), 4:0 Jambrovi (18.min), 4:1 Ciglar (27.min, 11m), 5:1 Skoliber (50.min), 6:1 Skoliber (52.min), 7:1 Kokot (54.min), 8:1 Skoliber (67.min), 9:1 Kokot (74.min), 9:2 Ciglar (78.min), 10:2 Hrustek (85.min). NK Me�imurje �akovec: Šafari, Dodlek (58. Šimu-ni), Puclin (75. Hrustek), Vukovi, Kuzmi, Skoliber, Vuk, Kokot, Novko, Golik (75. Kameni), Jambrovi, S. Korenika. Trener: M. Kova�evi.

VIROVITICA - POLET 0:2 (0:1)

Virovi� ca – SRC Vegeška. Gledatelja: 100. Sudac: Ivan Slunjski (Varaždin).Strijelci: 0:1 Cvetkovi (9.min), 0:2 Cvetkovi (47.min). NK Polet Sv. Mar� n na Muri: £urkin, Sobo�an, No-vak, Hren, K. Gori�anec (64. Škvorc), A. Gori�anec, Barat, Turk, Cvetkovi (56. Radikovi), �urin, Šardi (82. Zadravec). Trener: G. Makovec.

PODRAVINA - ARCEHA (�) 21:0 (8:0)

Ludbreg – teren NK Podravina. Gledatelja: 50. Su-dac: Kris� na Velja�i (urlovac).Strijelci: 1:0 Milas (8.min), 2:0 Valjak (10.min), 3:0 Kosec (13.min), 4:0 Valjak (15.min), 5:0 Kosec (16.min), 6:0 Kosec (24.min), 7:0 Kosec (30.min), 8:0 Kosec (37.min), 9:0 Pajtak (47.min), 10:0 Valjak (50.min), 11:0 Kosec (55.min), 12:0 Sabol (57.min), 13:0 Milas (58.min), 14:0 Kosec (60.min), 15:0 Jadani (64.min), 16:0 Brlek (67.min), 17:0 Belovari (68.min), 18:0 Malec (71.min), 19:0 Valjak (73.min), 20:0 Valjak (74.min), 21:0 Milas (75.min).NK �akovec: Trivanovi, Hlevnjak, Juki, Boži�kovi, Duspara, Bilješko, Jakši, Cerovec, Moreira, Vico, Karama� . Trener: I. David.

izjedna�enja, no nisu iskoristili izbo-reni kazneni udarac u 31. minuti. NK �akovec ponovo nije završio svoju utakmicu te još jednom me�imurski nogomet stavio na loš glas. Ovog puta su u Ludbreg sastavu Podravine do-putovali s 11 igra�a, no susret krenuli s njih 8, a nakon ozljede Bilješka, u 76. minuti zaklju�ili utakmicu. A završili su je s 21 golom u svojoj mreži, nakon što su se doma�i doslovno poigrali s �akov�anima. Iz kluba su poru�i-li da ne�e ugasiti klub zbog njegove tradicije, no kako �e netko pamtiti dobre dane �akove�kog sporta kada se iz tjedna u tjedan doga�aju ovakvi scenariji?!

NAJAVA 29. kola

Derbi Nedeliš�a i Me�imurja, utakmice od 17.30 sati

23. svibnja 2014. ��

27. kolo I. ŽNL MNS I. ME�IMURSKA NOGOMETNA LIGA TABLICA 1. �UKOVEC 77 27 20 2 5 60 – 25 62

2. MLADOST (Pal.) 27 16 7 4 52 – 26 55

3. SLOBODA (S) 27 16 3 8 67 – 38 51

4. CENTROMETAL 27 14 7 6 57 – 38 49

5. DINAMO (D) 27 15 3 9 57 – 41 48

6. MLADOST (I) 27 15 1 11 52 – 42 46

7. SLOGA (�) 27 12 8 7 55 – 36 44

8. NAPRIJED 27 13 5 9 39 – 33 44

9. SPARTAK 27 11 5 11 55 – 47 38

10. DINAMO (P) 27 11 4 12 47 – 43 37

11. ŠENKOVEC 27 9 4 14 45 – 58 31

12. SOKOL 27 8 3 16 34 – 55 27

13. PUŠqINE 27 8 3 16 35 – 64 27

14. PODTUREN 27 6 1 20 34 – 71 19

15. OMLADINAC (NSR) 27 5 4 18 34 – 82 19

16. BSK 27 4 6 17 36 – 60 18

DISCIPLINSKI KUTAK

OPOMENUTI IGRA�I

LISTA STRIJELACA

Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju:SPARTAK – Renato Šte� �ar (5834), Sreko Šegovi (2100), Emanuel Šegovi (2105); CENTROMETAL – Zvonimir Pani (4532); SLOBODA (S) – Patrik Hergoti (5514); ŠENKOVEC – Dejan Korent (5127); DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801), Dario Šmit (633); OMLADINAC (NSR) – Nenad Filipovi (2409)

KAZNE ISKLJU�ENIM IGRA�IMA SPARTAK – Sreko Šegovi (2100) po �l. 53 DP HNS-a 2 (dvije) utakmiceSLOGA – Deni Glad (1242) po �l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

24 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D)21 zgoditak – Boris Vrbanec (Sloboda S) 18 zgoditaka – Patrik Hergo� (Sloboda S), Edi Lackovi (Spartak)17 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P)16 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I)15 zgoditaka – San� no Debelec (Dinamo D), Marijan Duman�i (Centrometal)14 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.) 13 zgoditaka – Saša Fu�ko (Šenkovec), Mario Kranjec, Dražen Vukina (�ukovec 77), Nenad Vibovec (Centrometal)11 zgoditaka – Ivan Fu�ko (Mladost I), Josip Fažon (Spartak)10 zgoditaka – Mario Se�an, Ivica Vugrinec (Sloga �), Dejan Korent (Šenkovec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Mihael Kolari (Podturen), Petar Šari (BSK) 9 zgoditaka – Denis Hali, Nikola Talan (Mladost Pal.), Vedran Paler (BSK), Aleksandar Vincek (Sokol), Željko Glavina (Naprijed), Bruno Varga (Omladinac NSR)

SOKOL – Marko Mikolaj (2331); DINAMO (D) – Marko Obadi (1774); SPARTAK – Sreko Šegovi (2100), Renato Šte� �ar (5834), Emanuel Šegovi (2105), Edi Lackovi (290); PODTUREN – Aleksandar Kolar (949), Mihovil Balenovi (626); ŠENKOVEC – Dejan Korent (5127), Dino Koren (1489), Neno Ban (2476), Dario Kukovec (3521); CENTROMETAL – Bojan Vince� (4768), Zvonimir Pani (4532); MLADOST (I) – Goran Krišto� (4660); MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342); BSK – Dino Makar (624), Ivan Makar (632); OMLADINAC (NSR) – Nenad Filipovi (2409), Antonio Vida�i (1475); DINAMO (P) – Nikola Šegovi (2801), Dario Šmit (633), Nino Mar�ec (287); SLOBODA (S) – Kris� jan Fegeš (4670), Patrik Hergo� (5514), Dražen Ladi (909)

28. kolo, parovi, suci i delegat: Palovec: DINAMO – NAPRIJED (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Damir Aldi, pomonici Josip Kedmenec i Željko Novak, delegat Tomislav Šol� ); Vra� šinec: SOKOL – SPARTAK (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Marin Horvat, pomonici Branko Bacinger i Siniša Luka�i, dele-gat; Stjepan Perko); Belica: BSK – �UKOVEC 77 (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Goran Žganec, pomonici Damir Fodor i Davor Šupljika, delegat Slavko Vodopija); Puš=ine: PUŠqINE – PODTUREN (subota u 16, sudac Igor Križari, pomonici Borut Križari i Mario Buhin, delegat Antun Horvat), Novo Selo Rok: OMLADINAC – SLOGA (�) (subota u 17,30 sa� , sudac Dominik Mihoci, pomonici Jadran Kukovec i Toni Fažon, delegat Stjepan Križari); Ivanovec: MLADOST – CENTROMETAL (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Zoran Hajdinjak, pomonici Dražen Sukanec i Branko Martan, delegat Franjo Fais); Slakovec: SLOBODA – DINAMO (D) (subota u 17,30 sa� , sudac Petar Ruži, pomonici Damir Klari i Radovan Posedi, delegat Alojz Kopasi), Palinovec: MLADOST – ŠENKOVEC (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Marko £ur�ek, pomonici Zoran Novak i Bruno Brljak, delegat Dragu� n Vuk)NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

VETERANI – ISTOK – 25. kolo VETERANI – ZAPAD – 25. kolo

SLOBODA (M) - SLOGA (�) 1-3 (1-0)

MIHOVLJAN. Sudac: Ivan ŽganecStrijelci: 1-0 Pintari (27), 1-1 Vraži (65), 1-3 Srnec (81,90)SLOBODA: Kova�ec, Pintari, Mar�ec, Vidovi, Dokleja, Vibovec, Plevnjak, Mezga, Mesari, Hren, Vince� SLOGA: Grkavac, Šari, Baša, Vuruši, Srnec M, Kolari, Vraži, Belec, Leva�i, Bubek, Srnec D

MLADOST (I) - ŠENKOVEC 3-1 (3-0)

IVANOVEC. Igralište: NK Mladost. Sudac: Franjo Hergo-� Strijelci: 1-0 Varga (11), 2-0 Lajtman (18), 3-0 Domini (31), 3-1 Pušar (90)MLADOST: Ruži, Klinec, Križari, Varga, Domini, Jam-brovi, Kolari, Kozjak, Lajtman, Bašek, PeroneŠENKOVEC: Pala� nuš, Polak, Baranaši, Tkal�ec, Farkaš, Posavec, Turk, Pušar, Kranjec, Vinkovi, Pintari

BRATSTVO (SV) - NEDELIŠ�E 2-5 (1-2)

SAVSKA VES. Sudac: Mladen �ekeStrijelci: 0-1 Knez (15), 1-1 Boži (30), 1-2 Knez (39), 1-3 Fegeš (64), 2-3 Žnidari (75), 2-4 Knez (77), 2-5 ŽnidariBRATSTVO: Šol� , Žnidari, Posavec, Horvat D, Boži P, Zeli, Pavlinek, Boži J, Horvat M, Boži S, ZamljiNEDELIŠE: Mohari, Kova�i, Vizinger Damir (55. Borko), Vizinger M, Vizinger Dejan, Ma�ek, Žnidari, Vizinger I, Krznar, Sen�ar (46. Fegeš), Branilovi (2. Knez)

PODTUREN - HODOŠAN 1-7 (0-5)

PODTUREN. Igralište: Trnoc. Sudac: Rudolf �ižmešijaStrijelci: 0-1 Štefok (3), 0-2 Bari (11), 0-4 Štefok (23,38), 0-5 Kova� (53), 0-6 Vlahek A (66), 1-6 Hranilovi (80), 1-7 Ruži (90)PODTUREN: Šafari, Kerovec J, Novak, Kerovec D, Biber, Kukovec, Strahija, Ko�evar, Ov�ar, Srpak, HraniloviHODOŠAN: Krznar F, Krznar D, Bihar, Krznar Lj, Smolek, Ruži, Kova�, Vlahek A, Štefok, Bari, Vlahek

RADNI�KI - BSK 2-2 (1-1)

GARDINOVEC. Sudac: Damir KlariStrijelci: 0-1 Pintari (38), 1-1 Medved (45), 1-2 Trstenjak (63), 2-2 Novak (70)RADNI�KI: Paler, Poto�njak, Hajdarovi, Ciceli, Vodopija, Baksa D, Bacinger, Novak, Horvat, Oreški, MedvedBSK: Bobi�anec, Horvat T, Ma� , Mesari, Horvat M, Mlina-ri, Mesari, Baksa, Trstenjak, Sirc, Me�imurec

POLET - MLADOST (P) 5-2 (2-0)

PRIBISLAVEC. Sudac: Branko MartanStrijelci: 2-0 Vrbanec (2,6), 4-0 Horvat (48,54), 5-0 Vrbanec (70), 5-1 Marciuš (75-11m), 5-2 Gorupi (78)POLET: Mavrek, Pejanovi, Pongra�i, Okreša, Pintar, Pr-provi, Radek, Mihalkovi, Sever, Vrbanec, HorvatMLADOST: Ivaci, Pataª a, Baksa, Bauer, Mesarek, Kalšan, Kljaji (46. Marciuš), Kos, Viher, Gorupi, Radikovi

TABLICA

1. VIDOV�AN 23 19 4 0 85 – 12 61

2. BUDUNOST (P) 23 19 1 3 97 – 33 58

3. TRNAVA 23 14 2 7 57 – 35 44

4. SPARTAK 23 13 2 8 72 – 38 41

5. BSK 23 13 2 8 54 – 37 41

6. HODOŠAN 23 12 2 9 76 – 55 38

7. RADNI�KI 24 11 4 9 59 – 52 37

8. MLADOST (Pr.) 23 8 2 13 46 – 67 26

9. KRALJEV�AN 38 23 8 2 13 46 – 70 26

10. BORAC PMP 23 7 3 13 38 – 74 24

11. PODTUREN 23 5 3 15 55 – 75 18

12. POLET (P) 23 6 0 17 48 – 86 18

13. JADRAN 23 1 1 21 23–122 4

TABLICA

1. SLOGA (�) 25 22 3 0 104–32 69

2. OMLADINAC (NSR) 25 20 2 3 90 – 22 62

3. SOKOL 25 15 3 7 93 – 57 48

4. MLADOST (I) 25 13 6 6 78 – 48 45

5. NEDELIŠE 25 11 5 9 80 – 48 38

6. OMLADINAC (M) 25 12 2 11 55 – 55 38

7. POBJEDA 25 11 4 10 74 – 63 37

8. SLOBODA (S) 25 11 4 10 76 – 69 37

9. SLOBODA (M) 25 10 0 15 75 – 80 30

10. STRAHONINEC 25 7 6 12 67 – 76 27

11. ARCHEA-�AKOVEC 25 8 3 14 56 – 76 27

12. ŠENKOVEC 25 6 4 15 43 – 73 22

13. HAJDUK (B) 25 4 0 21 39–138 12

14. BRATSTVO (SV) 25 2 4 19 38–131 10

BORAC PMP - VIDOV�AN 0-1 (0-0)

TUR�IŠE. Igralište: Sportski park. Sudac: Željko NovakStrijelac: 0-1 Kuzmi (73)BORAC: Vlah, Hliš Ž, Furdi, Pintar, Novak, Drvoderi, Jese-novi, Lepen, Hliš D (50. Srpak), Leva�i, Katan�iVIDOV�AN: Šimuni (21. Hujs), Šte� (46. Kuzmi), Vu�enik (61. Hertelendi), Matotek, Pongrac, Kuzmi E, Trstenjak, Nes� , Fabi (52. Dolenec), Vidovi (80. Reinhard), Kuz-mi D

�AKOVEC - HAJDUK (B) 5-0 (1-0)

�AKOVEC. Igralište: SRC. Sudac: Robert NovakStrijelci: 1-0 Raguž (40), 2-0 Hamonajec (63), 3-0 Ga�al (81), 4-0 Raguž (86), 5-0 Kneževi (89)�AKOVEC: Tropša, Hamonajec, Ga�al, Raguž, Kneževi, Herman, Dobri, Sa�er, Vukoja, Škrobar, DamjanHAJDUK: Alijaševi, Sutnjak, Posedi, Grabrovi, Šajno-vi, Horvat, Slunjski, Radikovi, Preložnjak, Gregorin�i, Vrbanec

OMLADINAC (M) - OMLADINAC (NSR) 0-1 (0-1)

MA�KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Radovan PosediStrijelac: 0-1 Januši (25)OMLADINAC: Šari, Zadravec, Paji, Zebec, Vukovi, Kut-njak, Mikulaj, Kukovec, Dodlek, Blažon, BisterOMLADINAC: Tomaši, Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Medved, Januši, Vinko, Vlahek, Vukovi, Ilekovi

SLOBODA (S) - POBJEDA (GH) 2-2 (2-0)

SLAKOVEC. Igralište: Sportski Park. Sudac: Božidar Ju-ra�iStrijelci: 1-0 Ivanuša (35), 2-0 Krišto� (38), 2-2 Topolnjak (65, 87-11m)SLOBODA: Mar�ec, Tomši, Lesinger, Lovrec, Ivanuša, Koruni, Okreša, Filip�i, He�a, NovakPOBJEDA: Marcijuš, Logožar, Kova�, Horvat, Ivan�i, Mar-cijuš, Furdi, Debelec, Topolnjak, Marcijuš M, Germek

STRAHONINEC - SOKOL 3-6 (1-4)

STRAHONINEC. Igralište: Sportski park. Sudac: Marijan ZadravecStrijelci: 0-1 Ratajec (9), 0-2 Leško (11), 1-2 Zorkovi (15), 1-3 Zadravec (25), 1-4 Ratajec (33), 2-4 Oreški (60), 3-4 Hadži (71-11m), 3-5 Leško (76-11m), 3-6 Leško (85)STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži, Pintari, Tomaši, Pulji, Sen�ar, Topolnjak, Oreški, Bali, ZorkoviSOKOL: Posavec, Zadravec, Mun�ar, Novak, Leško, Trste-njak, Tomaši, Ratajec, Tarandek, Filipovi, Mavrek

�ukovec 77 bolji od Pušina. Skoro dobrih sat vremena igre su se domai mu�ili sa gos� ma da pos� gnu zgoditak. Pušine su se orijen� rale na obranu i ona je dobro funkcionirala sve do 57.minu-te. Nakon jednog udarca prema dotad nesavladanom gostujuem vrataru i kapetanu mom�adi Dejanu Kolaru lopta se odbila do Takano Shuna koji je bio na pet metara od vra� ju neometan sam i odbijenu loptu posprema u mrežu za 1-0. Gos� su u toj situaciji prigovarali pomonom sucu Brljaku da je bilo zale�e, ali ništa od toga morali su krenu� s centra. Potvrda domae pobjede uslijedila je pet minuta prije kraja utakmice kada glavom Dražen Vukina po-s� že zgoditak za kona�nih 2-0. U izuzetno korektnoj igri prak� �ki bez preoštrog starta ni� jedan igra� nije bio opomenut.

Remi Dinama (D) i Palinov�anaU Domašincu bez zgoditaka. U �vrstoj igri sa obje stra-

ne domaeg Dinama i gostujue Mlados� iz Palinovca bilo je prigoda pred jednim i drugim vratima, ali su vratari domai Dražen Novak i gostujui Dario Saka� svoji dio posla obavili besprijekorno. Napada�i nikako ovaj puta nisu pronašli put do njihovih mreža. Fer i korektna igra dala je po jednog opomenu-tog igra�a u svakoj mom�adi. Iako zgoditak nisu vidjeli gledatelji njih oko 200 zadovoljno je o� šlo kui. Ni� gos� iz Palinovca nisu nezadovoljni osvojenim bodom.

Centrometalu op�inski derbiOpinski derbi u Macincu pripao domainima. Nakon dva

poraza upisali su pobjedu. Iako je Centrometal došao do po-bjede gos� iz Slakovca imali su svoje prigode, �ak �e� ri, dvije u prvom poluvremenu i dvije u drugom, koje nisu uspjeli realizi-ra� , a sve najviše zahvaljujui vrlo dobrom domaem vrataru Samiru Petkoviu. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena Marko Zavrtnik doveo je domae u vodstvo. Sloboda je na 1-1 poravnala u 57.minu� , a strijelac je bio kapetan mom�adi Milivoj Goricaj. Centrometal je u novu prednost s� gao u 66.minu� iz opravdano dosu�enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Nenad Vibovec. Is� je igra� sedam minuta kasnije svojim drugim zgoditkom na utakmici postavio kona�nih 3-1 za Centrometal. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igra�a.

Sloga do pobjede s igra�em manje

Sloga s igra�em manje s� gla do domae pobjede. Gos� iz Ivanovca više mogu žali� za prepuštenim prigodama. Fran Baluži je domae u 11.minu� doveo u vodstvo. Vrlo kvalitetna i gledljiva utakmica. Od 55.minute Sloga je igrala bez Denija Glada koji je u razmaku od 12 minuta skupio dvije opravdane opomene. Broj�anu prednost Mladost je iskoris� la tek pet mi-nuta prije kraja utakmice zgoditkom �akovskog de�ka Filipa Murkovia i poravnala na 1-1. Kada je izgledalo da e završi� podjelom bodova u 88.minu� Ivica Vugrinec svojim zgoditkom donosi Slogi pobjedu od 2-1. Samo jedan opomenu� igra� i to iz redova gostujue mom�adi.

Važna pobjeda NaprijedaGlatka domaa pobjeda Naprijeda. Ovom pobjedom i Napri-

jed je tri kola prije kraja prvenstva u igri za šesto mjesto koje nosi me�imursku Premier ligu. Sokol se dobro držao jer su domai na-kon prvih 45 minuta igre imali minimalno vodstvo od 1-0 iz 36.mi-nute zgoditkom kapetana mom�adi Željka Glavine. Kako se bližio kraj tako su gos� iz Vra� šinca polako padali. Na 2-0 je domae vod-stvo u 76.minu� povisio Damir Režek. Dvije minute kasnije Naprijed ima opravdano dosu�en kazneni udarac od strane vrlo dobrog suca utakmice Božidara Kolaria, kojeg za kona�nih 3-0 realizira Željko Glavina i tako se po drugi puta na utakmici upisuje u strijelce. Samo jedan opomenu� igra� iz redova mom�adi Sokola.

Spartak u susjedskom derbiju - preokret protiv BSK-a

Zanimljivi susjedski derbi u Maloj Subo� ci. I gledatelji njih oko 250 došli su na svoje jer su vidjeli �ak sedam zgoditaka i utakmicu puno uzbu�enja i rezultaskih obrata. Sreko Šegovi je domai Spar-tak u 19.minu� doveo u vodstvo. Petar Šari uspio je u 38.minu� poravna� na 1-1, a samo minutu kasnije Spartak ponovno vodi, a po drugi puta je strijelac bio junak i tragi�ar utakmice Sreko Šegovi. Naime u 45.minu� nastao je spor na sredini terena za igru za koga je ubacivanje. Braa Šegovi Emanuel i Sreko dobivaju opomene za prigovor na odluku suca utakmice Turka, ali Sreko je o� šao i dalje pa je nastavio vrije�a� suca i naravno zaradio isklju�enje i domaine u cijelom drugom poluvremenu ostavio sa igra�em manje. Ve u 50.minu� BSK je iskoris� o broj�anu prednost i zgoditkom Nenada Bašeka poravnao na 2-2. Nisu prošle ni� �e� ri minute i evo novog zgoditka u domaoj mreži za vodstvo BSK-a od 3-2. Zgoditak je pos� gao Andrej Mlinari. Da je Spartak ipak kvalitetnija mom�ad i sa igra�em manje pokazao je u razmaku od 70. do 73.minute kada je zgodicima Josipa Fažona i Edija Lackovia s� gao do pobjede od 4-3. �e� ri domaa opomenuta igra�a i dva gostujua.

Hat-trick Dejana Korenta za pobjedu Šenkov�ana

U Šenkovcu slavili domaini, a Dejan Korent trostruki stri-jelac. Prvi je zgoditak pos� gao ve u 5.minu� . Gos� iz Palovca

imaju u 20.minu� opravdano dosu�eni kazneni udarac nakon što je u vlas� tom kaznenom prostoru jedan od igra�a Šenkovca igrao rukom po lop� . Damjan Novak nije bio uspješan sa 11 metara ve je pogodio sta� vu.

Sedam minuta kasnije domai imaju kazneni udarac i oni su, odnosno Dejan Korent uspješniji od gos� ju pa poga�aju za vodstvo od 2-0. Kad ve nije mogao pos� i zgoditak iz kaznenog udarca Da-mjan Novak ga je pos� gao iz igre u 68.minu� i tako smanjio domae vodstvo na 2-1. Dvije minute nakon toga sudac utakmice Škrobar i po trei puta opravdano pokazuje na bijelu to�ku, a po drugi puta za domae. Dejan Korent nema problema sa 11 metara i poga�a za vodstvo od 3-1. Bruno Polak je u 82.minu� postavio kona�nih 4-1 za Šenkovec. �e� ri domaa, a tri gostujua opomenuta igra�a.

Omladinac slavio u PodturnuOmladinac pobjedom u Podturnu, BSK bacio na za�elje lje-

stvice. Utakmica je po�ela minutom šutnje za preminulog bivšeg domaeg predsjednika kluba Rudolfa Horvata. Mihael Kolari je domae u 14.minu� doveo u vodstvo. Gos� iz Novog Sela Rok u samo �e� ri minute od 40. do 44. zgodicima Nine Mlinaria i Brune Varga preokreu rezultat u svoju korist. Bruno Varga je po drugi puta strijelac za Omladinac u 66.minu� za poveanje vodstva na 3-1. Tako�er svojim drugim zgoditkom na utakmici u 72.minu� Mihael Kolari gostujue vodstvo smanjuje na 3-2. I Nino Mlinari je nastavio niz dvostrukih strijelaca pa je u 76.minu� postavio kona�nih 4-2 za Omladinac i tako je derbi za�elja pripao gos� ma. Po dvojica opomenu� h igra�a u svakoj mom�adi.

�ukovec korak do još jednog naslova prvaka

NAJAVA 28. KOLA

Lider može ve� u nedjelju osigurati naslov

Vodei �ukovec 77 putuje u Belicu posljednje plasira-nom BSK-u i pobjedom može dva kola prije kraja prvenstva osigura� naslov. Kako nitko ne ispada zanimljiva je još borba za prvih šest mom�adi koje e u Me�imursku Premier ligu. U igri je uz trenutno šest prvoplasiranih i sedma �akove�ka Sloga i osmi Naprijed. Sloga ide na gostovanje u Novo Selo Rok i po prikazanom u zadnje vrijeme ne bi trebala ima� problema sa Omladincem. Naprijed ide na nezgodno gosto-vanje u Palovec. U Palinovcu domaini bi trebali pro� v Šen-kovca upisa� pobjedu i tako se u�vrs� � na drugog poziciji na ljestvici. �e� ri mom�adi iz prve šestorke igraju me�usobno i tu e bi� najzanimljivije. U subotu u Slakovec dolazi Dinamo iz Domašinca, a u nedjelju u Ivanovec mom�ad Centrome-tala sa bivšim domaim trenerom Naran�om. Sva tri znaka su kladioni�arskim rje�nikom u ova dva susreta mogua. Spartak u Vra� šinec dolazi bez pola mom�adi zbog kartona. Pušine e u rano subotnje popodne pro� v Podturna poku-šali još poboljša� vrlo dobru proljetnu sta� s� ku.

SPARTAK - BSK 4-3 (2-1)M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiše. Suci: Željko Turk, Radovan Posedi, Željko Novak. Delegat: Dragu� n KoruniStrijelci: 1-0 Šegovi S (19), 1-1 Šari (38), 2-1 Šegovi S (39), 2-2 Bašek (50), 2-3 Mlinari (54), 3-3 Fažon (70), 4-3 Lackovi (73)SPARTAK: Tizaj, Sušec, Šte� �ar, Lovren�i, Šegovi E., Šegovi S., Fažon, Lackovi (90. Živkovi), Juras (85. Cirkovi), Škvorc, Zadravec (58. Jan�ec), trener: Josip FažonBSK: Sternad, Makar D, Antolaši, Baksa, Hajdarovi, Šari, Škvorc (46. Ha�ek), Bašek, Paler, Makar I, Mlinari, trener: Ivan HamunajecŽu� kartoni: Šte� �ar, Šegovi S., Šegovi E., Lackovi (Spartak); Makar D., Makar I (BSK)Crveni: Šegovi S (Spartak)

NAPRIJED - SOKOL 3-0 (1-0)CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Božidar Kolari, Vjeran Tuksar, Dražen Suka-nec. Delegat: Dragu� n HozjakStrijelci: 1-0 Glavina (36), 2-0 Režek (76), 3-0 Glavina (78-11m)NAPRIJED: �onkaš, Kemec (81. Židov), Šimunkovi, Bermanec, Novak, Hižman, Žvorc (77. Beli), Mar� nec, Režek (83. Sa�i), Glavina, Furundžija (63. Trstenjak), trener: Zlatko VugrinecSOKOL: Šimuni, Korpar, Hertari, Boži (33. Horvat), Vincek (86. Govedi), Mikolaj L, Dunjko, Mikolaj M (18. Leško), Lisjak, Ruklja�, Horvat, trener: Leonardo NovakŽu� karton: Mikolaj M (Sokol)

CENTROMETAL - SLOBODA (S) 3-1 (1-0)MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Branko Bacinger, Željko Kova�i, Dragu� n Novak. Delegat: Antun MesariStrijelci: 1-0 Zavrtnik (43), 1-1 Goricaj (57), 2-1 Vibovec (66-11m), 3-1 Vibovec (73)CENTROMETAL: Petkovi, Vince� , Gunc, Borko, Pani, Rodrigue (80. Logožar), Duman�i (84. Slokan), Vibovec, Novak, Ba�an, Zavrtnik (85. Strahija), trener: Dragu� n Naran�aSLOBODA: Ladi, Podvez (50. Pintari), Fegeš, Novak, Buhanec (75. Petek), Katanec (82. Krnjak), Srnec, Goricaj, Vrbanec, Hergo� , Cvetkovi, trener: Stjepan PetakŽu� kartoni: Vince� , Pani (Centrometal); Fegeš, Hergo� , Ladi (Sloboda)

�UKOVEC 77 - PUŠ�INE 2-0 (0-0)�UKOVEC. Igralište: NK �ukovec. Suci: Dario Bubek, Božidar Jura�i, Bruno Brljak. Delegat: Darko JambroviStrijelci: 1-0 Takano (57), 2-0 Vukina (85)�UKOVEC: Lehki, Mesari, Vukovi, Kaniški (88. Anderlin), Satol (64. Hadži), Fran�i, Belovi, takano (84. Ga�a), Vukina (88. La�evi), Kranjec (76. Periši), Bradari, trener: Antun JukiPUŠINE: Kolar, Lesar, Martan, Fegeš, Celinger, Fekonja, Terzi, Mikulec, Namje-snik, Levani, Mošmondor (58. Magdaleni), trener: Dejan Car

ŠENKOVEC - DINAMO (PAL) 4-1 (2-0)ŠENKOVEC. Igralište: SRC Gor�ica. Suci: Nino Škrobar, Damir Fodor, Robert Radek. Delegat: Marijan SabolStrijelci: 1-0 Korent (5), 2-0 Korent (27-11m), 2-1 Novak (68), 3-1 Korent (70-11m), 4-1 Polak (82)ŠENKOVEC: Pokriva�, Koren, Ban (86. Radikovi), Kukovec, Korent (84. Kova-�evi), Erdelja, Leskovec, Cmre�njak, Fu�ko (90. Domunkoš), Polak (76. Gyo� ), trener: Ivan ZobecDINAMO: Vibovec, Šmit, Jan�ec, Mihalec, Kocijan, Švenda, Mar�ec (71. Pintari), Vutek (46. Kralji), Na�, Šegovi (35. Hali), Novak, trener: Zoran KraljiŽuti kartoni: Koren, Korent, Ban, Kukovec (Šenkovec); Šegovi, Šmit, Mar�ec (Dinamo)

DINAMO (D) - MLADOST (PAL) 0-0DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Igor Križari, Borut Križari, Saša Mihali. Delegat: Antun VlahekDINAMO: Novak, Silaj, Domini, Obadi, Mihalec, Tomašek, Krznar, Bunc, Jakši, Trstenjak, Furdi (83. Baranaši), trener: Marko ObadiMLADOST: Saka�, Fileš, Možek Z (62. Kolari), Jaluši, Križai, Kova�i, Možek M, Pasler, Hali (69. Valen� ), Talan (57. Mlinarec), Cirkven�i, trener: Josip ŠegoviŽu� kartoni: Obadi (Dinamo); Jaluši (Mladost)

PODTUREN - OMLADINAC (NSR) 2-4 (1-2)PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Goran Žganec, Davor Šupljika, Rudolf �ižmešija. Delegat: Josip BaksaStrijelci: 1-0 Kolari (14), 1-1 Mlinari (40), 1-2 Varga (44), 1-3 Varga (66), 2-3 Kolari (72, 2-4 Mlinari (76)PODTUREN: Kolar D., Kolar A (76. Telebuh), Škvorc D (50. Golubi), Horvat, Bale-novi, Mravljek, Sermek (66. Turk), Kolari, Škvorc V, Mu�i, Ka� , trener: Vladimir PavlekoviOMLADINAC: Križai, Jurinec, Reich, Filipovi (30. Vida�i), Toplek, Lesjak M., Le-sjak L, Krišto� , Jambroši (19. Mlinari), Varga (70. Vugrinec V), Drk (90. Vugrinec L), trener: Branimir KelkediŽu� kartoni: Kolar A., Balenovi (Podturen); Filipovi, Vida�i (Omladinac)

SLOGA - MLADOST (I) 2-1 (1-0)�AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Ivica Križai, Ma� ja Horvat, Tomislav �urila. Delegat: Željko BacingerStrijelci: 1-0 Bažuli (11), 1-1 Murkovi (85), 2-1 Vugrinec (87)SLOGA: Mihalkovi, Šari, Dokleja, Obadi, Se�an, Kosalec (85. Zoka S), Bažuli (90. Ban), Glad, Jambroši, Vugrinec, Zoka L, trener: Dino VrbanecMLADOST: Pataª a, Krišto� , Bujan, Talan, Horvat, Leva�i, Murkovi, Miki, Gugi, Fu�ko, Fran�i, trener: Branko JanžekŽu� kartoni: Krišto� (Mladost)Crveni: Glad (Sloga)

23. svibnja 2014.��

27. kolo II. ŽNL MNS - zapad

27. kolo II. ŽL MNS - istok II. ME�IMURSKA LIGA – ISTOK

II. ME�IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA 1. ME~IMUREC 27 23 2 2 95 – 25 71 2. SLOBODA (M) 27 18 4 5 76 – 36 58 3. JEDINSTVO (NSD) 27 16 4 7 83 – 47 52 4. PLAVI 27 15 4 8 55 – 42 49 5. JEDINSTVO (GM) 27 15 1 11 49 – 47 46 6. BRATSTVO (SV) 27 12 9 6 53 – 40 45 7. STRAHONINEC 27 11 7 9 50 – 47 40 8. BRATSTVO (J) 27 10 5 12 50 – 44 35 9. HAJDUK (Š) 27 9 6 12 42 – 55 3310. MURA 27 9 3 15 43 – 54 3011. VENERA PMP 27 9 3 15 33 – 55 3012. DRAVA (K) 27 8 5 14 42 – 53 2913. M. MIHALJEVEC 27 8 5 14 39 – 52 2914. NAPREDAK 27 6 5 16 30 – 66 2315. TRNOVEC 27 5 7 15 33 – 71 2216. ZEBANEC 27 6 2 19 21 – 60 20

TABLICA 1. KRALJEV�AN 38 27 19 2 6 83 – 34 59 2. TRNAVA 27 16 6 5 51 – 28 54 3. POLET (P) 27 16 5 6 81 – 42 53 4. MLADOST (SM) 27 13 10 4 50 – 37 49 5. HODOŠAN 27 14 3 10 71 – 62 45 6. OMLADINAC (DS) 27 11 6 10 65 – 55 39 7. GALEB 27 10 7 10 50 – 52 37 8. CROATIA 27 11 4 12 39 – 54 37 9. DUBRAV�AN 27 10 6 11 45 – 52 3610. VIDOV�AN 27 9 5 13 44 – 55 3211. DUBRAVA 27 9 5 13 43 – 64 3212. �SK 27 8 6 13 37 – 51 3013. BUDUqNOST (P) 27 8 5 14 39 – 54 2914 GRANI�AR (N) 27 8 4 15 41 – 49 2815. BORAC PMP 27 7 4 16 42 – 60 2516. DRAVA (DM) 27 4 8 15 37 – 69 20

DISCIPLINSKI KUTAK

DISCIPLINSKI KUTAK

OPOMENUTI IGRA�I

OPOMENUTI IGRA�I

LISTA STRIJELACA

LISTA STRIJELACA

Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju:BRATSTVO (SV) – Filip Horvat (1361); ME£IMUREC – Saša Fu�ek (2479), Saša Treska (88), Nino Bes� jani (2362); JEDINSTVO (GM) – Mario Novak (5291); ZEBANEC – Gordan Žuni (4582), Boris Pani (10175)

KAZNE ISKLJU�ENIM IGRA�IMA VENERA PMP – Zoran Peras (3896) po �l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmicaPLAVI – Darko Trstenjak (740) po �l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmicaZEBANEC – Danijel Kojter (1071) po �l. 53 DP HNS-a 3 (tri) utakmice

Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju:GALEB – Danijel Hertelendi (2008); BORAC PMP – Ivan Zrna (1928); TRNAVA – Sandi Magdaleni (3243), Petar Baksa (3203), Leonard Gudlin (3221), Nikola Markan (3252); KRALJEV�AN 38 – Krešimir Greguri (5592); DUBRAVA – Dario Horvat (2352) NOV�ANA KAZNA NK �SK �ehovec kažnjava se po �l. 50 DP HNS-a nov�anom kaznom u iznosu od 500,00 kuna zbog isklju�enja trenera na utakmici odigranoj u �ehovcu.

33 zgoditaka – Mišo Pal� (Polet P) 31 zgoditak – Zoran Strahija (Hodošan) 23 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 22 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev�an 38)20 zgoditaka – Krešo Kova� (Hodošan)19 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb)18 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava)16 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani�ar N), Benjamin Brljak (Dubrav�an) 14 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev�an 38), Ivica Mun�ar (Grani�ar N), Josip Igrec (Drava DM)12 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP)11 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek (Budunost P), Davor Štrok (Mladost SM), Alen Vidovi (Dubrava)10 zgoditaka – Krunoslav Gajnik, Miroslav Lisjak (Polet P), Nikola Patafta (Omla-dinac DS)9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croa� a), Tomislav Grana� r (Galeb), Goran Orehovec (Drava DM), Luka Lipi (Kraljev�an 38), Aldin Begovi (�SK)

29 zgoditaka – Darijan Treska (Me�imurec)28 zgoditaka – Bojan Kregar (Me�imurec)25 zgoditaka – Davor Mu�i (Sloboda M)20 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 18 zgoditaka – Dejan Na� (Bratstvo J)17 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Mišel Popovi, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 15 zgoditaka – Siniša Dove�er (Venera PMP)14 zgoditaka – Saša Treska (Me�imurec)13 zgoditaka – Bruno Piska� (Jedinstvo NSD), Kris� jan Culjak (Sloboda M)12 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.)11 zgoditaka – Josip Ma�ari (Hajduk Š)10 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Miran Vinko (Bratstvo J)9 zgoditaka – Nikola Gori�anec (Drava K), Slavko £or�evi (Jedinstvo NSD), Nikola Petri (Trnovec), Mario Vidovi (Bratstvo SV),Ivica Telebuh (Mura), Denis Tremski (Sloboda M)

STRAHONINEC – Dario Brez (1448), Denis Mar�ec (5938), Darko Zlatarek (1354); TRNOVEC – Dario Vincek (3335), Dino Kos (9719), Goran Miko (9720), Zlatko Novak (9153); ZEBANEC – Gordan Žuni (4582), Boris Pani (10175); MURA – Alen Krnjak (5530), Antonio Šardi (4721); HAJDUK (Š) – Do-minik Hrženjak (2876), Nikola Periši (428); DRAVA (K) – Nikola Gori�anec (1962); BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785), Luka Jurovi (323), Miran Vinko (3824); NAPREDAK – Emil Vidra (746)JEDINSTVO (GM) – Mihael Ladi (107), Mario Novak (5291); PLAVI – Mario Žganec (3285), Alek-sandar Novak (6722); VENERA PMP – Siniša Dove�er (1564); MALI MIHALJEVEC – Luka Hamer (1101); ME£IMUREC – Saša Fu�ek (2479), Saša Treska (88), Nino Bes� jani (2362), Bojan Kregar (157), Dejan Ivanuša (51); BRATSTVO (SV) – Filip Horvat (1361)

GALEB – Renato Balent (3146), Danijel Hertelendi (2008), Dean Petri (3142); VIDOV�AN – Mario Matulin (2234); TRNAVA – Petar Baksa (3203), Sandi Magdaleni (3243), Leonard Gudlin (3221), Nikola Markan (3252); HODOŠAN – Zoran Strahija (3104); DRAVA (DM) – Ivan Gorupi (3589), Damir Mihalac (2924), Mar� n Bartoli (4113); OMLADINAC (DS) – Goran Kova�i (3042); KRALJEV�AN 38 – Krešimir Greguri (5592), Mar� n Tisaj (229), Marko Vidovi (3280), Nikola Ruži (6552); GRANI�AR (N) – Antonio Šopar (2531), Nikola Krznar (718); DUBRAV�AN – Emil Šte� (4924), Filip Fabi (1820), Ivan Hajdinjak (6006), Lovro Balažinec (9383), Dominik Jadan (1817), Niko Pahek (6009); DUBRAVA – Dario Horvat (2452), Karlo Bari (122); POLET (P) – Mišo Pal� (652); BORAC PMP – Dominik Pal� (2755), Ivan Zrna (1928); �SK – Dejan Lon�ari (3092), Laszlo Svelecz (10167)

28. kolo, parovi, suci i delegat: Držimurec-Strelec: OMLADINAC –CROA-TIA (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Zdravko Toplišnjak, pomonici Lana Vidovi i Mar� na Koprivec, delegat Ivan Kova�); Tur�iš=e: BORAC PMP – GALEB (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Nino Škrobar, pomonici Morano Vlah i Mario Horvat, delegat Stjepan Fic); Sveta Marija: MLADOST – DRAVA (DM) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Darko Filip�i, pomonici Božidar Kolari i Ivica Horvat, delegat Krešimir Glavina); Donji Vidovec: VIDOV�AN – DU-BRAVA (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Erik Žerdin, pomonici Ivan Vlahek i Nenad Štrek, delegat Ma� ja Poredoš), Donja Dubrava: DUBRAV�AN – �SK (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Dražen Jur�ec, pomonici Stjepan Novak i Robert Kolari, delegat Mijo Horvat); Novakovec: GRANI�AR – POLET (P) (nedjelja u 10,30 sa� , sudac Božidar Jura�i, pomonici Ivica Felker i Vlado Blaži, delegat Davor Drvenkar); Podbrest: BUDUqNOST – TRNAVA (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Rudolf �ižmešija, pomonici Tomislav �urila i Damir Mesari, delegat Stjepan £uranec), Donji Kraljevec: KRALJEV�AN 38 – HODOŠAN (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Dario Srnec, pomonici Milivoj Bali i Mario Pintari, delegat Slavko Novak)NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

28. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – ZE-BANEC (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Dominik Filipaši, pomonici Josip Jurinec i Antun Koruni, delegat Petar Krha�); Mihovljan: SLOBODA – DRAVA (K) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Dario Vel�i, pomonici Marinko Hrušoci i Mario Sukanec, delegat; Nikola Toplek); Dunjkovec-Prete� nec: ME~IMUREC – BRATSTVO (SV) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Dario Bubek, pomonici Boris Jakovljev i Danijel Ko�ila, delegat Stjepan Talan); Sve� Juraj na Bregu: VENERA PMP – HAJDUK (Š) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Darijan Zadravec, pomonici Valen� no Kantoci i Mladen �eke, delegat Dragu� n Borko), Trnovec: TRNOVEC – MURA (nedjelja u 17,30 sa� , su-dac Filip Hrustek, pomonici Dragan Hrustek i Mladen Puklavec, delegat Željko Podgorelec); Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – NAPREDAK (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Filip Aldi, pomonici Renato Vuk i Antun Ku-kovec, delegat Dejan Kova�); Strahoninec: STRAHONINEC – PLAVI (Pek.) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Franjo Hergo� , pomonici Ma� ja Filipi i Matej Mesari, delegat Josip Lesjak), Jurovec: BRATSTVO – JEDINSTVO (GM) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Bojan Juras, pomonici Saša Mihali i Franjo Horvat, delegat Ivan Mezga)NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

Kraljev�an 38 pobjedom u Gori�anu korak bliže naslovu. Pravi susjedski derbi i po položaju na ljestvici pra� lo je blizu 500 gledatelja. Dekor kojeg mogu poželje� i mnoge prvoligaške mom-�adi. Gosti iz Donjeg Kraljevca su prvi poveli ve u 7.minuti iz opravdano dosu�enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Silve-star Cvek. Još se nije s� šalo slavlje gos� ju, a domai dvije minute kasnije preko Petra Bakse poravnavaju na 1-1. Sad pak u 12.minu� domaa Trnava ima kazneni udarac kojeg je za vodstvo od 2-1 realizirao David Farkaš. Tom minimalnom domaom prednošu se o� šlo na odmor. Samo što je po�eo drugi dio u 50.minu� gos� zgoditkom Stanka Štefoka ponovno utakmicu vraaju na po�etak poravnanjem na 2-2. Krešimir Greguri kojeg je trener gos� ju Dubravko Mišin uveo u igru dosta rano u 13.minu� umjesto Nenada Pigaca riješio je svojim zgoditkom u 65.minu� pitanje po-bjednika u ovoj utakmici. Sudac utakmice Marin Horvat sa svojim pomonicima odsudio je utakmicu „prvoligaški“. Po �etvoricu je igra�a u svakoj mom�adi opomenuo.

Petarda Poleta Budunos� . Trostruki domai strijelac Mišo Pal� . Davor Vukovi je bio strijelac jedinog zgoditka za domae u pr-vom poluvremenu. Gos� iz Podbresta u drugom su poluvremenu pali. Uslijedila su tri ve spomenuta zgoditka Miše Pal� ja i još jedan, odnosno drugi na utakmici Davora Vukovia za kona�nih 5-0 za Polet. Samo jedan opomenu� igra� i to iz mom�adi Budunos� .

U Oporovcu podjela bodova. Gos� iz Svete Marije poveli su ve u 30.sekundi utakmice zgoditkom Davora Štroka. Na ko-na�nih 1-1 poravnao je u 27.minu� Marko Fleten. Imali su nakon toga jedni i drugi prigode za doi do pobjede, ali je na kraju ostalo neriješeno. Samo su domai imali opomenute igra�e i to trojicu.

Visok domai poraz Hodošana. Omladinac je na gostovanju ve nakon prvih 45 minuta igre imao vodstvo od 5-1 koje je u dru-

gom poluvremenu još i poveao na kona�nih 8-2. Dobro su prošli gledatelji koji su vidjeli �ak deset zgoditaka. Sama igra nije bila previše kvalitetna jer su gos� iz Držeimurec-Strelca jednostavno razmontirali domaine. Mateo Vrbanec je sa tri zgoditka bio naje� kasniji kod gos� ju. Uz njega po jednom su se u listu strijelaca upisali redom Dražen Vlaši, Nikola Pataª a, Bojan Cirkven�i, Jurica Tizaj i Marko Valen� . Za Hodošan je oba zgoditka pos� gao njihov kapetan i najbolji strijelac Zoran Strahija. Po jedan je igra� u svakoj mom�adi bio opomenut.

Domaa pobjeda Croa� je. Sa po jednim pos� gnu� m zgodit-kom u svakom poluvremenu i promašenim kaznenim udarcem u 52.minu� od strane Marka Ružia Croa� ja je upisala pobjedu. Ka-petan mom�adi Marijan Kr�mar prvi je u 25.minu� savladao vratara Borca PMP Stjepana Jalšovca. Po drugi put je lopte u njegovoj mreži bila tek u 83.minu� . Kako domai nisu realizirali kazneni udarac gos� iz Tur�iša svoj jesu minutu prije kraja utakmice. Uspješan sa bijele to�ke za smanjenje poraza na 2-1 bio je njihov kapetan mom�adi Sini-ša Rušanec. Dva opomenuta igra�a oba iz mom�adi Borca PMP.

Dubrav�anu pobjeda u Sivici. Nakon prvih 45 minuta bilo je 1-1. Domaa Dubrava povela je u 30.minu� zgoditkom Pe-trika Varge, a na 1-1 poravnao je dvije minute prije kraja prvog poluvremena Benjamin Brljak. Domai u novo vodstvo dolaze u 55.minu� zgoditkom Alena Vidovia. Gos� iz Donje Dubrave pet minuta kasnije ponovno se vraaju u igru zgoditkom Ivana Hajdinjaka. Gostujui trener Mare� je u 56.minu� u igru uveo mladog Lovru Balažineca, a ovaj je minutu prije kraja utakmice gos� ma svojim zgoditkom donio radost pobjedom od 3-2. Sudac utakmice Jasmin Lozi nije se baš proslavio jer je od osam izre�e-nih opomena pet izrekao za prigovor na njegove odluke. Pomalo �udno da tako trenira na terenu strogou. Glasniji su bili gostujui igra�i koji su ih zaradili �e� ri, odnosno ukupno šest, a domai su imali dvojicu opomenu� h igra�a.

Vidov�an do pobjede u Donjem Mihaljevcu s� gao u drugom poluvremenu. Nakon prvog poluvremena zgoditaka nije bilo, ma-da su gos� iz Donjeg Vidovca imali dvije lijepe prigode za pos� i zgoditak. Po�etkom drugog dijela u 55.minu� gos� imaju kazneni udarac kojeg je realizirao Dino Nemet. Is� je igra� strijelac drugog gostujueg zgoditka u 68.minu� . Dominik Friš�i je u 77.minu� postavio kona�nih 3-0 za Vidov�an. Tri opomenuta igra�a kod domae Drave, a jedan kod gos� ju.

U �ehovcu domaini bolji od Grani�ara. Nakon prvog dijela bilo je 1-1. Prvi je �SK poveo u 24.minu� zgoditkom Zvonimira Grabanta. Pet minuta prije kraja prvog poluvremena poravnao je na 1-1 Antonio Drvoderi. Gos� iz Novakovca posustali su u samoj završnici utakmice. Laszlo Prosenjak ma�arski internacionalac do-veo je u 77.minu� domae u vodstvo od 2-1, a kona�nih 3-1 djelo je Marka Mihaljaca deset minuta prije kraja utakmice. Domai trener Mario Cvetko stalno je imao nešto za rei sucu utakmice Hergo� u kako sudi pa ga je ovaj lijepo poslao preko ograde. Po dvojica opomenu� h igra�a u svakoj mom�adi.

U Kuršancu Me�imurcu � jesna pobjeda. Utakmica sa dva razli-�ita poluvremena. Prvo fer i korektno bez opomena, a drugo sa šest opomena, a moglo ih je bi� i još više. Jedan domai opomenu� , a �ak petorica iz redova prvaka. Me�imurec ima inicija� vu, ali domaa Drava ima prigode i jednom uspijeva pogodi� vratnicu. Goste je od zgoditka spasio njihov vrlo dobri vratar Ivan Prekupec. Zgoditak odlu-ke i to rijetko vi�en škaricama u 79.minu� pos� že Nenad Bali.

Visoki domai poraz Zebanca. Ve nakon prvog poluvremena gos� iz Mihovljana imaju vodstvo od 4-0. U tome im je pomoglo i to što su domai ve u 8.minu� ostali bez trenera-igra�a Danijela Kojte-ra. Prvu je dobio opomenu zbog prigovora na odluku suca utakmice Duman�ia, a drugu nakon što je nastavio sa prigovaranjem i gala-mom na suca. Nakon što je bio isklju�en nastavio je prilikom izlaska s terena s vrije�anjem i psovanjem pa ga �eka lijepa kazna. No, on se požalio delegatu Vuku da ga je sudac Duman�i vrije�ao i prije� o da e ga istui što isto nije u redu. Tko e njega kazni� ? Sloboda je igrala i zabijala. Trostruki strijelac bio je Davor Mu�i. Dva je pos� gao u prvom poluvremenu, a jedan u drugom. Dva je zgoditka pos� gao Kris� jan Culjak, a po jedan do sedmice Denis Tremski iz kaznenog udarca odmah na po�etku u 8.minu� , kada je Kojter „poludio“ i Karlo Posavec. Dva domaa opomenuta igra�a.

U Gornjem Mihaljevcu sudar dvaju Jedinstva. Bodove su odni-jeli gos� iz Novog Sela na Dravi. Za pet minuta igre ve su gos� sa dva zgoditka Brune Piska�a vodili 2-0. Mario Novak je ubrzo u 16.minu� smanjio na 2-1. U drugom dijelu gos� odlaze na visokih 5-1 zgodicima redom Dražena Kapeša, Dejana Jambrošia i Dejana Plaª aka. Dvije minute prije kraja utakmice Dejan Golub je domai poraz ublažio na 5-2. Dvojica domaih opomenu� h igra�a.

Plavi bolji od Bratstva. Gos� iz Jurovca dobro su krenuli u uta-kmicu i u 7.minu� zgoditkom Dejana Na�a poveli. Do poluvremena Plavi preokreu rezultat. Siniša Škvorc poravnao je na 1-1 u 24.minu� , a u vodstvo doveo Darko Trstenjak minutu prije odlaska na odmor. Po�etkom drugog dijela u 53.minu� domai imaju kazneni udarac kojeg je realizirao za vodstvo od 3-1 Mario Žganec. Plavi od 59.minute igraju sa igra�em manje jer im je zbog druge opomene isklju�en Dar-ko Trstenjak. Miran Vinko uspio je Bratstvo približi� domainu svojim zgoditkom u 74.minu� . Kris� jan Kuzma je postavio kona�nih 4-2 za Plave u trenutku kad su ve svi �ekali kraj utakmice. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igra�a.

Domai poraz Bratstva. Ve je nakon prvih 45 minuta igre Venera PMP imala zgodicima Marija Pintaria u 29.minu� i Siniše

Dove�era u 42.minu� vodstvo od 2-0. Tek u 70.minu� domaini su uspjeli smanji� gostujue vodstvo na 2-1 zgoditkom Filipa Horvata. Na 3-1 vodstvo gos� ju u 75.minu� povisuje svojim drugim zgodit-kom Mario Pintari. Tri minute kasnije igra� Venere PMP Zoran Peras u svom kaznenom prostoru igra rukom po lop� u izglednoj prigodi za domae i zara�uje od suca utakmice Buhina isklju�enje, a Bratstvo ima kazneni udarac. Daniel Novak namjes� o je loptu na bijelu to�ku i promašio okvir vra� ju. I Siniša Dove�er pos� že svoj drugi zgoditak na utakmici minutu prije kraja za kona�nih visokih 4-1 za Veneru PMP. Po jedan opomenu� igra� u svakoj mom�adi.

Strahonincu pobjeda u Gornjem Kraljevcu. U prvom poluvre-menu je sve bilo riješeno jer gos� dolaze do vodstva od 3-0 zgodicima Denisa Mar�eca, Denisa Vurušia i Darka Zlatareka. Po�etkom dru-gog dijela u 50.minu� Napredak je uspio smanji� na 3-1 zgoditkom Emila Vidre. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Denis Mar�ec u 67.minu� postavlja kona�nih 4-1 za Strahoninec. Jedan domai, a tri gostujua opomenuta igra�a u utakmici u kojoj su jedni i drugi imali dosta prigoda, a pos� gnuto je samo pet zgoditaka.

U Štrukovcu podjela bodova. Dugo je bilo 0-0, a onda su gos� iz Trnovca u 72.minuti poveli zgoditkom Matije Pintaria. Osam minuta kasnije domai Hajduk uspijeva zgoditkom Petra Zadravca koji je samo deset minuta ranije ušao u igru kao joker s klupe i uspio poravna� na kona�nih 1-1 i tako domaine spasi� od poraza. Dva domaa, a �e� ri gostujua opomenuta igra�a.

Mura upisala domau � jesnu pobjedu. Mali Mihaljevec je imao puno više prigoda da pos� gne zgoditak, ali su napada�i bili neu�in-kovi� . Ivica Telebuh bio je strijelac jedinog i pobjedni�kog domaeg zgoditka u 15.minuti. U drugom dijelu grmljavina i pravi pljusak ometali su igra�e jedne i druge mom�adi u nešto boljem razvoju igre. Dva su domaa igra�a bila opomenuta, a jedan gostujui.

Vje�iti susjedski derbi Gori�an - D. Kraljevec pripao Kraljev�anu

Sloboda iz Mihovljana protutnjala kroz Zebanec

GALEB - MLADOST (SM) 1-1 (1-1)OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Božidar Jura�i, Marinko Hrušoci, Elvir Bašek. Delegat: Dino JambroviStrijelci: 0-1 Štrok (1), 1-1 Fleten (32)GALEB: Pigac, Balent N, Petri, Soka�, Hertelendi (61. Grana� r), Pigac, Horvat, Vuk, Mesari, Balent R, Fleten (83. Slavi�ek), trener: Damir PigacMLADOST: Kranjec, Blažin�i, Fran�i, Pavlic, Posavec, �mrlec, Igrec, Matulin, Orehovec (63. Papak), Markovi (70. Kvakan), Štrok (86. Šulj), trener: Božidar KedmenecŽu� kartoni: Balent, Hertelendi, Petri (Galeb)

CROATIA - BORAC PMP 2-1 (1-0)OREHOVICA. Igralište: Gmajna. Suci: Dražen Jur�ec, Ivan Žganec, Ivan Vlahek. Delegat: Krešimir GlavinaStrijelci: 1-0 Kr�mar (25), 2-0 Ruži (83), 2-1 Rušanec (89-11m)CROATIA: Patar�ec (85. Bajkovec), �avlek, Varga (46. Jeleni), Kolar, Hunjadi (46. Sinkovi), �urila, Šafari (87. Domini), Požgaj (46. Poljanec), Kr�mar, Ruži, Jeleni, trener: Dejan PosavecBORAC: Jalšovec, Puri (76. Drvoderi), Jan�ec, Zrna, Gavez, Ko�evar (82. Baranaši), Baksa, Hu� nec (80. Jambroši), Pal� , Tišljari, Rušanec, trener: Ivan ZrnaŽu� kartoni: Pal� , Zrna (Borac)

TRNAVA - KRALJEV�AN 38 2-3 (2-1)GORI�AN. Igralište: NK Trnava. Suci: Marin Horvat, Josip Kedmenec, Boris Jakovljev. Delegat: Antun HorvatStrijelci: 0-1 Cvek S (7-11m), 1-1 Baksa (9), 2-1 Farkaš (12-11m), 2-2 Štefok (50), 2-3 Greguri (65)TRNAVA: Dolenec, Gudlin (55. Jakši I), Repalust, Baksa (55. Markuši H), Špoljar, Farkaš, Pintar, Jakši S., Magdaleni, Markuši T., Markan N., trener: Petar MedvarKRALJEV�AN: Ruži, Pigac (13. Greguri), Vlah, Štefok, Cvek S., Špoljar, Tisaj, Marka� (87. Blažeka), Baksa, Vidovi (62. Cvek V), Pišpek, trener: Dubravko Miš�inŽu� kartoni: Magdaleni, Baksa, Gudlin, Markan N (Trnava); Tisaj, Vidovi, Gregori, Ruži (Kra-ljev�an)

HODOŠAN - OMLADINAC (DS) 2-8 (1-5)HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Željko Hajdarovi, Vlado Blaži, Mladen Puklavec. Delegat: Mijo HorvatStrijelci: 0-1 Vlaši (6), 1-1 Strahija Z (14), 1-2 Pataª a (23), 1-5 Vrbanec (34,36,45), 1-6 Cirkven�i (55), 1-7 Tizaj (73), 2-7 Strahija Z (87), 2-8 Valen� (88)HODOŠAN: Krznar, Habuš (82. Bergovec), Vugrinec (65. Kranj�ec D), Sinkovi Marko, Kova� D, Sin-kovi Mišel (46. Strahija G), Vlah, Naran�a, Kova� K, Puri (82. Kranj�ec S), Strahija Z., trener: Goran StrahijaOMLADINAC: Apostolovski, Posavec, Ruži, Kova�i, Taradi, Rošani (53. Tizaj), Vlaši (81. Valen� ), Domjani, Pataª a, Vrbanec (70. Saka�), Cirkven�i (58. Debelec), trener: Dušan PodgorelecŽu� kartoni: Strahija Z (Hodošan); Kova�i (Omladinac)

POLET (P) - BUDU�NOST (P) 5-0 (1-0)PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši. Suci: Darko Filip�i, Ivica Horvat, Valen� no Kantoci. Delegat: Željko PodgorelecStrijelci: 1-0 Vukovi (27), 2-0 Pal� (55), 3-0 Vukovi (59), 4-0 Pal� (70), 5-0 Pal� (80)POLET: Vaš, Krišto� M, Krišto� N (61. Lebar), Magdaleni, Bašek, Vibovec, Posavec, Vukovi, Lisjak (75. Halabarec), Gajnik, Pal� , trener: Franjo MihalkoviBUDUNOST: Pancer, Pala�i, Ma�ek, Hali, Lon�ari, Klobu�ari M., Hali T., Lastavec, Klobu�ari L, Mar� nec, Novak, trener: Ivan GajnikŽu� kartoni: Pal� (Polet)

DRAVA (DM) - VIDOV�AN 0-3 (0-0)D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Dino Horvat, Franjo Horvat, Matija Filipi. Delegat: Dejan Kova�Strijelci: 0-1 Nemet Dino (55-11m), 0-2 Nemet Dino (68), 0-3 Friš�i (77)DRAVA: Cve� ni, Ivaci, Igrec F (80. Mihalac J), Hladnik (80. Bartoli I), Mihalac D (65. Kos), Orehovec, Pongrac, Ke�keš (73. Bartoli), Herc (46. Štrok), Gorupi, Igrec J., trener: Tomislav LipiVIDOV�AN: Kranjec (82. Lukša), Horvat (67. �mrlec), Lukša, Varga, Hujs, Nemet Dino (75. Omazi), Herman, Nemet Danijel, Friš�i, Matulin, Petri, trener: Damir UjlakiŽu� kartoni: Gorupi, Mihalac, Bartoli (Drava); Matulin (Vidov�an)

DUBRAVA - DUBROV�AN 2-3 (1-1)SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Jasmin Lozi, Jadran Kukovec, Stjepan Novak. Delegat: Ivan MezgaStrijelci: 1-0 Varga (30), 1-1 Brljak (43), 2-1 Vidovi (55), 2-2 Hajdinjak (60), 2-3 Balažinec (89)DUBRAVA: £uranec, Tkalec, Paler (58. Palir), Bobi�anec M, Kerovec, Horvat, Bobi�anec S, Vidovi, Sabol, Varga (67. Sekuli), Drk (46. Bari), trener: Vladimir SabolDUBROV�AN: Fabi, Jakupak, Šte� , Matotek, Hajdinjak, Lukša, Jadan Domink, Brki (76. Žini), Pongrac (56. Balažinec), Brljak (89. Hajdinjak), Pahek, trener: Damir Mare� Žuti kartoni: Horvat, Bari (Dubrava); Štefi, Fabi, Hajdinjak, Balažinec, Jadan Dominik, Pahek (Dubrov�an)

HAJDUK (V) - TRNOVEC 1-1 (0-0)ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Damir Aldi, Siniša Luka�i, Danijel Ko�ila. Delegat: Slavko NovakStrijelci: 0-1 Pintari (72), 1-1 Zadravec (80)HAJDUK: Jurovi, Hrženjak D, Vrbanec, Ma�ari, Jurovi, Hrženjak L, Debelec M, Periši, Debelec G, Rob, Ma�ari, trener: Darko RobTRNOVEC: Košak, Novak (42. Tomaši), Periši, Kova�i, Flac, Petri, Vincek, Pintari, Govedi, Miko, Kos, trener: Kris� jan KiriŽu� kartoni: Periši, Hrženjak D (Hajduk); Novak, Miko, Kos, Vincek (Trnovec)

NAPREDAK - STRAHONINEC 1-4 (0-3)G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Zdravko Toplišnjak, Branko Martan, Josip Jurinec. Delegat: Stjepan FicStrijelci: 0-1 Mar�ec (22), 0-2 Vuruši (28), 0-3 Zlatarek (42), 1-4 Mar�ec (50,67)NAPREDAK: Žagar, Matoša, Hu� nec, Lepen, Žganec S, Jambroši, Tkal�ec (38. Žganec Marinko), Kova�i (68. Šantl), Vrtari, Bistrovi, Vidra (75. Hu� nec), trener: Ivan ŠardiSTRAHONINEC: Božak, Žerjav (55. Fu�ko), Kolar, Januši, Višnjari, Zlatarek, Drabi, Vuruši (60. Kova�i), Brez, Mar�ec, Kopjar (70. Posavec), trener: Jurica JalušiŽu� kartoni: Vidra (Napredak); Brez, Mar�ec, Zlatarek (Strahoninec)

BRATSTVO (SV) - VENERA PMP 1-4 (0-2)SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Mario Buhin, Lidija Kralji, Renato Vuk. Delegat: Vlado Soka�Strijelci: 0-1 Pintari (29), 0-2 Dove�er (42), 1-2 Horvat (70), 1-3 Pintari (75), 1-4 Dove�er (89)BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Srnec, Hanžekovi (79. Vugrin), Novak, Horvat S, Flahov, Ri�ko (70. Horvat N), Vuruši, Vidovi, Horvat F, trener: Danijel NovakVENERA: Lacko, Gori�anec, Zanjko, Rob (72. Kerman), Pozder, Celinger, Ciglari, Pintari (89. Ov�ar), Dove�er, Peras, Marodi, trener: Vladimir BartoliŽu� kartoni: Horvat F (Bratstvo); Dove�er (Venera)Crveni: Peras (Venera)

DRAVA (K) - ME�IMUREC 0-1 (0-0)KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Bojan Juras, Dragan Hrustek, Antun Koruni. Delegat: To-mislav Šol� Strijelac: 0-1 Bali (79)DRAVA: Martin�evi, Zanjko Marin, Šol, Zanjko D, Postružin, Dombaj, Carevi B, Zanjko Mihael, Gori�anec, Bezek, Carevi M, trener: Kris� jan VargaME£IMUREC: Prekupec, Bes� jani (60. Košir), Hrušoci, Branilovi, Zanjko N, Fu�ek (54. Ivanuša), Bali, Ivanuša, Kregar, Treska S, Treska D, trener: Željko NovakŽu� kartoni: Gori�anec (Drava); Fu�ek, Treska S, Bes� jani, Kregar, Ivanuša (Me�imurec)

JEDINSTVO (GM) - JEDINSTVO (NSnD) 2-5 (1-2)G.MIHALJEVEC. IGralište: Pod Borom. Suci: Dario Srnec, Zoran Novak, Želimir Bertovich. Delegat: Josip LesjakStrijelci: 0-2 Piska� (2, 5), 1-2 Novak (16), 1-3 Kapeš (51), 1-4 Jambroši (59), 1-5 Plaª ak (82), 2-5 Golub (88)JEDINSTVO (GM): Ter, Krumpi S., Krumpi M (72. Ladi), Vuk, Plantak, Fujs (40. Horvat), Golub, Kocen, Novak, Ladi, Tr� njak, trener: Roman Tr� njakJEDINSTVO: Hrani, Jaluši, Gavranovi (80. Plevnjak), Rešetar, Jambroši, Štajerec, Tkal�ec, Piska�, Novak (70. Plaª ak), £or�evi (75. Cerov�ec), Kapeš, trener: Mladen RešetarŽu� kartoni: Ladi, Novak (Jedinstvo)

MURA - M.MIHALJEVEC 1-0 (1-0)HLAPI�INA. Igralište: SRC Ole� Radovan-Ratko. Suci: Petar Ruži, Tihomir Kralji, Mario Pintari. Delegat: Franjo FaisStrijelac: 1-0 Telebuh (15)MURA: Novak, Jurovi, Braniša, Varga (80. Vrši Mar� n), Stojko, Jeki, Horvat (65. Vrši Mihael), Šardi, Telebuh, Krnjak, Breznik, trener: Dražen NovakM.MIHALJEVEC: Magdaleni, �anadi, Hamer, Šol� , Trupkovi, Varga, Mesari P., Mesari B, Kova�i, Šimunkovi, Posavec (40. Pašar), trener: Božidar MakšadiŽu� kartoni: Krnjak, Šardi (Mura); Hamer (MM)

PLAVI (P) - BRATSTVO (J) 4-2 (2-1)PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Damir Klari, Toni Fažon, Milivoj Bali. Delegat: Nikola ToplekStrijelci: 0-1 Na� (7), 1-1 Škvorc S (24), 2-1 Trstenjak (44), 3-1 Žganec (53-11m), 3-2 Vinko (74), 4-2 Kuzma (90)PLAVI: Rajf, Škvorc S, Trupkovi, Žganec, Drk, Vugrinec, Nerer, Srnec (61. Škvorc J), Trstenjak, Novak (86. Kuzma), Antokovi (56. Mikuli), trener: Anton SršaBRATSTVO: Per�i, Leva�i Denis, Jambrovi (68. Gori�anec), Trstenjak (66. Saka�), Baumgartner, Antoli, Jurovi, Leva�i Danijel, Vinko, Gori�anec (46. Jambrovi), Na�, trener: Boris £or�eviŽu� kartoni: Žganec, Novak (Plavi); Trstenjak, Jurovi, Vinko (Bratstvo)Crveni: Trstenjak (Plavi)

�SK - GRANI�AR 3-1 (1-1)�EHOVEC. Igralište: �eske. Suci: Franjo Hergo� , Dominik Mihoci, Erik Žerdin. Delegat: Ivan Kova�.Strijelci: 1-0 Grabant (24), 1-1 Drvoderi 40), 2-1 Prosenjak (77), 3-1 Mihaljac (80)�SK: Grabant, Božek, Lancos, Bašnec (67. Svelecz), Horvat, Lon�ari, Begovi, Grabant (80. Prosennjak), Lisjak, Mihaljac, Višnji, trener: Mario CvetkoGRANI�AR: Magdaleni, Orehov, Buhin, Šopar, Blažon, Novak, Krznar, Horvat, Lovrek, Drvoderi, Petak, trener: Tomica BlažonŽu� kartoni: Lon�ari, Svelesz (�SK); Šopar, Krznar (Grani�ar)Crveni: Mario Cvetko, trener �SK

ZEBANEC - SLOBODA (M) 0-7 (0-4)ZEBANEC. IGralište: NK Zebanec. Suci: Marijan Duman�i, Ivica Felker, Mladen �eke. Delegat: Dra-gu� n VukStrijelci: 0-1 Tremski (8), 0-2 Mu�i (16), 0-3 Mu�i (40), 0-4 Culjak (43), 0-5 Posavec (46), 0-6 Culjak (69), 0-7 Mu�i (82)ZEBANEC: Kocijan, Graf (57. Pani), Živko, Sabol, Žuni G., Grabar, Puri, Žuni F, Vran�i (8. Ko�ila), Kodba, Kojter, trener: Danijel KojterSLOBODA: Horvat (74. Deban), Belše, Tisaj (46. Bel), Sovar (46. Želežnjak), �alopa, Novak, Tremski (61. Bubek), Lukman, Mu�i, Culjak (72. Hajdinjak), Posavec, trener: Damir VrbanecŽu� kartoni: Žuni, Pani (Zebanec)Crveni: Kojter (Zebanec)

23. svibnja 2014. ��19. kolo III. ŽNL MNS - istok

19. kolo III. ŽNL MNS - zapad

III. ME�IMURSKA LIGA – ISTOK

III. ME�IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA 1. BUDUqNOST (M) 15 13 0 2 70 – 17 39

2. OTOK 15 11 2 2 48 – 20 35

3. DRAŠKOVEC 15 10 2 3 36 – 20 32

4. EKO (-3) 16 11 0 5 51 – 28 30

5. RADNI�KI 16 9 0 7 37 – 30 27

6. MLADOST (D) 16 5 3 8 38 – 47 18

7. BORAC (DH) 17 5 2 10 35 – 48 17

8. TORPEDO 15 4 3 8 46 – 45 15

9. TRNJE 15 3 0 12 16 – 82 9

10. JADRAN 16 1 0 15 13 – 53 3

TABLICA 1. SLOGA (Š) 19 15 3 1 104–19 48

2. D. KONCOV�AK 19 15 3 1 75 – 14 48

3. POBJEDA 19 15 1 3 86 – 24 46

4. ZASADBREG 77 19 12 2 5 69 – 33 38

5. VU�ETINEC 19 9 5 5 46 – 32 32

6. OMLADINAC (M) -1 19 9 3 7 73 – 38 29

7. HAJDUK (B) 19 7 4 8 46 – 40 25

8. PLAVI 1975 19 6 2 11 42 – 53 20

9. MLADOST (S) 19 6 2 11 25 – 44 20

10. BRATSTVO (P) 19 3 3 13 30 – 89 12

11. DINAMO (Ž) 19 2 0 17 25–113 6

12. PARAG 19 1 0 18 26–148 3

OPOMENUTI IGRA�I

DISCIPLINSKI KUTAK

DISCIPLINSKI KUTAK

OPOMENUTI IGRA�I

LISTA STRIJELACA

LISTA STRIJELACA

21 zgoditak – Vinko Berdin (Budunost M)16 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec) 15 zgoditaka – Dragu� n Drk (Budunost M)14 zgoditaka – Damjan Šol� (Torpedo)13 zgoditaka – Matej Pozderec (Borac DH)12 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo)11 zgoditaka – Velimir Šimec, Denis Blažin�i (Otok)10 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje), Bojan Mihaljkovi (Eko)8 zgoditaka – Ivica Okreša (Budunost M), Dejan Ko�iš (Otok), Tiho-mir Kolari, Željko Hajdarovi (Mladost D)7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budunost M), Leon Branilovi (Borac DH),

37 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š)26 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda)25 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M)17 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77)16 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov�ak)15 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77), Rajko Dragovi (Omladinac M), Bojan Novak (Pobjeda)13 zgoditaka – Matej Sen�ar (Sloga Š)11 zgoditaka - Alen Korošec (Plavi 1975), Žiga Smodiš (Donji Koncov�ak)10 zgoditaka – Nikola Vukovi (Donji Koncov�ak)9 zgoditaka – Davor Bogdan (Sloga Š), Krešimir Maje� (Dinamo Ž)8 zgoditaka – Gabriel Hošpel (Mladost S), Saša Novak (Plavi 1975), Dino Šela (Zasadbreg 77)7 zgoditaka – Vedran Novak, Denis Novak (Vu�e� nec), Dalibor Kresinger, Danijel Novak (Pobjeda), Samo Smodiš (Donji Koncov�ak), Zoran Gre¬ (Plavi 1975), Filip Leva�i (Omladinac M)

JADRAN – Dario Korent (2961), Mihael Kontrec (2101)BORAC (DH) – Matej Pozderec (2000)TORPEDO – Damjan Šol� (3283), Dragan Tuksar (4958)TRNJE – Darko Vuji (4881), Leon Pandur (5067)EKO – Aleksandar Horvat (1639), Tomica Višnji (1205), Jadranko Lasta-vec (2131), Tomislav Juras (2084)DRAŠKOVEC – Kristijan Taradi (799), Tin Vujasinovi (9694), Albino Ribi (5496)

KAZNE ISKLJU�ENIM IGRA�IMA BORAC (DH) – Marko Jur�ec (1990) po �l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) uta-kmicaEKO – Ivan Ivanuši (5491) po �l. 53 DP HNS-a 6 (šest) mjeseci obav-ljanja svih funkcija u nogometu – do 17.11.2014.

Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju:VU�ETINEC – Marko Friš�i (2817), Luka Vabec (3898)HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482), Edo Krnjak (4257)PARAG – Božidar Horvat (8656)ZASADBREG 77 – Florijan Rodinger (3019), Filip Rodinger (2618)PLAVI 1975 – Zoran Gre¬ (3721)POBJEDA – Nikola Ladi (4001)

KAZNA ISKLJU�ENOM IGRA�U DINAMO (Ž) – Stevica Radek (2625) po �l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice

OMLADINAC (M) – Luka Posavec (5452)PLAVI 1975 – Siniša Karlov�ec (3746), Zoran Gre¬ (3721)HAJDUK (B) – Goran Kolar (2482), Edo Krnjak (4257)VU�ETINEC – Goran Kamenar (2881), Marko Friš�i (2817), Luka Vabec (3898)DONJI KONCOV�AK – Leonardo Turk (4058)PARAG – Božidar Horvat (8656)POBJEDA – Nikola Ladi (4001)ZASADBREG 77 – Florijan Rodinger (3019), Danijel Dunjko (2599), Marko Koroši (1038), Filip Rodinger (2618)BRATSTVO (P) – Dajan �ekunec (205), Emanuel Škvorc (5282)SLOGA (Š) – Robert Smolkovi� (5332)MLADOST (S) – Deni Polanec (4272), Tomislav Stojko (3730), Danijel He-ren�i (568)

20. kolo, parovi, suci i delegat: Sve� Križ: EKO – RAD-NI�KI (subota u 17,30 sa� , sudac Robert Radek, po-monici Dražen Horvat i Casimir Rodrigue, delegat Dino Jambrovi); Otok: OTOK – TRNJE (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Denis Fic, pomonici Ivan Jarni i Hrvoje Bedi, delegat Dragu� n Hozjak); Križovec: TORPEDO – DRAŠ-KOVEC (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Radovan Posedi, pomonici Robert Novak i Vedran Rešetar, delegat Mi-roslav Glavina); Dekanovec: MLADOST – BUDUqNOST (M) (nedjelja u 17,30 sudac Ivan Žganec, pomonici Ma� ja Kozar i Mario Musta�, delegat Antun Vlahek)NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

20. kolo, parovi, suci i delegat: Donji Koncov�ak: DONJI KON-COV�AK – POBJEDA (subota u 17,30 sa� , sudac Marijan Du-man�i, pomonici Dragu� n Novak i Željko Hajdarovi, delegat Darko Jambrovi); Preseka: BRATSTVO – VU�ETINEC (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Dražen Šajnovi, pomonici Neven Jurman i Sebas� jan Trstenjak, delegat; Dragu� n Koruni); Brezje: HAJ-DUK – PARAG (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Jasmin Lozi, delegat Antun Mesari); Žiškovec: DINAMO – PLAVI 1975 (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Vjeran Tuksar, pomonici Želimir Bertovich i Josip Višnjari, delegat Marijan Sabol), Ma�kovec: OMLADI-NAC – SLOGA (Š) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Željko Kova�i, pomonici Boško Martan i Elvir Bašek, delegat Rajko Zadravec); Zasadbreg: ZASADBREG 77 – MLADOST (S) (nedjelja u 17,30 sa� , sudac Marko Smr� , pomonici Alen Kodba i Filip Vabec, delegat Zvonko Novakovi) NAPOMENA: Povjerenici zadrža-vaju pravo promjene službenih osoba.

Bod iz Draškovca odlazi u Dekanovec. Nakon prvog poluvremena doma�i su imali lijepu pred-nost od 2-0, ali su gosti u drugom dijelu stigli do izjedna�enja. Ve� u 6.minuti Draškovec je u vodstvo doveo Tin Vujasinovi�. Vrlo slabi sudac utakmice Edvin Zobec u 12.minuti propušta is-klju�iti igra�a Mladosti Tihomira Kolari�a koji je u tijeku igre doma�eg igra�a namjerno udario laktom u lice, a sudac nije uop�e reagirao na to. �etiri minute prije odmora doma�i dolaze do 2-0 zgoditkom Milana Kocijana. U drugom dijelu gosti su prvo u 66.minuti zgoditkom Tihomira Kolari�a, koji je ve� od prije trebao biti u svla�i-onici zbog udaranja, smanjili na 2-1. Dvije minute prije kraja utakmice nova velika pogreška suca Zobeca. Za goste je dosudio nepostoje�i kazneni udarac. Doma�i vratar dolazi prvi do lopte, a go-stuju�i pada preko njega i sudac dosu�uje kazne-ni udarac. Nakon što je Nikola Zrna pogodio iz 11 metara za kona�nih 2-2 u teren za igru utr�ava jedan doma�i gledatelj, po kasnijem izvješ�u tre-ner-igra� Josip Ribi� i pokušava se obra�unati fizi�ki sa sucem. No, sre�om doma�a redarska služba dobro je reagirala i do incidenta nije došlo, ali je zato do njega došlo po završetku utakmice kad je i policija morala intervenirati. Na kraju je

završilo 2-2. Gosti nisu imali opomenutih igra�a, ali su ih zato doma�i imali trojicu.

Eko slavio u Donjem Hraš�anu. Pobjedom nad Borcem gosti iz Svetog Križa ostali su u te-oretskoj igri za tre�e mjesto koje nosi II Me�i-mursku ligu istok. Doma�i Borac je u 18.minuti propustio realizirati kazneni udarac. Minutu kasnije Eko je ostao bez Ivana Ivanuši�a kojeg �eka lijepa kazna od strane disciplinskog suca jer je uz psovanje i pljunuo suca utakmice Smr-ti�a. Do vodstva su došli u 26.minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Marko Opa�ak. Tim se rezultatom otišlo na odmor. U 67.minuti Eko ima izglednu prigodu za posti�i zgoditak, ali igra� Borca Marko Jur�ec povla�i napada�a gostiju za dres i zara�uje isklju�enje. Iz tog slobodnog udarca Jadranko Lastavec dovodi Eko u vod-stvo od 2-0. Tri minute kasnije ve� je 3-0, a stri-jelac Bojan Mihaljkovi�. Doma�i su preko Mateja Pozderca sedam minuta prije kraja utakmice ublažili doma�i poraz na 3-1. Jedan doma�i, a �ak �etiri gostuju�a opomenuta igra�a.

Radni�ki bolji od Jadrana. Zgoditak odluke za pobjedu Radni�kog u 43.minuti postigao je Matija Horvat. Imali su i gosti iz Šte#anca svojih prigoda, ali niti jednu nisu realizirali pa su doži-vjeli u Gardinovcu minimalni poraz od 1-0. Dva su gostuju�a igra�a opomenuta dok ih doma�i nisu imali.

Visok doma�i poraz Trnja od Torpeda. Ve� su u prvom poluvremenu gosti iz Križovca imali vodstvo od 5-0 koje su u drugom poluvremenu još pove�ali za sedam zgoditaka, pa je tucet zgo-ditaka završio u doma�oj mreži. Jedan su gosti zgoditak postigli iz opravdano dosu�enog ka-znenog udarca u 80.minuti. Imao je Torpedo tri trostruka strijelca Dragana Tuksara, Damjana Šolti�a i Damira Tuksara. Dva je puta strijelac bio Andrej Fran�i�, a jednom Lucijan Pintari�. Po dvojica opomenutih igra�a u svakoj mom�adi.

Sloga uvjerljiva kod ku�e. Urbanovo nije imalo utjecaj na doma�e, dapa�e dodatno ih je stimuliralo da pokažu što znaju. Goste iz Zasadbrega ve� su u prvom poluvremenu podarili sa tri zgoditka. Dva je postigao Goran Feguš, a jednog David Šoštari�. Po�etkom dru-gog poluvremena gosti imaju kazneni udarac koje je realizirao za smanjenje rezultata na 3-1 Filip Rodinger. Nakon toga u 56.minuti uslijedio je pravi pljusak i su-dac utakmice "ur�ek je igru prekinuo na �etiri minute da se kiša ispuca. Nakon kiše iz neba Zasadbregu je uslijedila nova kiša zgoditaka za visok gostuju�i poraz od 6-1. Sva tri preostala zgoditka postigao je David Šoštari� i upisao ukupno �etiri zgoditka. Jedan doma�i, a �etiri gostuju�a opomenuta igra�a.

Donji Koncov�ak bez milosti kod susjeda u Selnici. Sa šest su zgoditaka po�astili svoje doma�ine mom-�ad Mladosti. Za nešto više od pola sata igre susjedi iz Donjeg Koncov�aka imaju vodstvo od 3-0. Miroslav Horvat prvi je na�eo doma�u mrežu, a potom je dva zgoditka postigao Žiga Smodiš. Nakon toga slijede dva kaznena udarca. Prvo za doma�e kojeg je u 37.minuti realizirao Danijel Heren�i�, a dvije minute kasnije za goste Matija Brezni�ar. U drugom dijelu doma�i vra-tar Nino Polanec prima još dva zgoditka koja postižu Mihael Sklepi� i po drugi puta na utakmici Miroslav Horvat za kona�nih 6-1 za goste. Tri doma�a, a jedan gostuju�i opomenuti igra�.

Pobjeda sa po dva zgoditka u svakom poluvre-menu ku�i ispratila Bratstvo. U Gornjem Hraš�anu de�ki iz Preseke nisu imali previše šansi jer su doma�i bili prevelik zalogaj za njih. U prvom dijelu strijelci za doma�e u razmaku od �etiri minute od 23. do 27. bili su

Davor Vabec i Goran Lon�ari�. Drugi dio do pobjede od 4-0 pomogli su svojim zgodicima Miljenko Bistrovi� i Deni Kova�. Jedan doma�i, a dva gostuju�a opomenuta igra�a.

Bez pobjednika u Brezju. Vu�etinec je ovaj puta bio doma�in Hajduku. Vjeran Levec doveo je u 20.minuti Vu�etinec u vodstvo iz slobodnog udarca s dobrih 30 metara od vratiju Hajduka. Tu se Vu�etinec buni da je sudac utakmice Zadravec trebao igra�a Hajduka Gora-na Kolara isklju�iti iz igre jer je napravio prekršaj nad njihovim napada�em kada je ovaj sam kretao prema vratima, no on nije tako mislio pa je Kolar završio sa žutim kartonom. Kolar im je odmah u 38.minuti vratio poravnavši na 1-1. Vu�etinec je u novo vodstvo stigao u 60.minuti zgoditkom Sanjina Krnjaka. Šest minuta prije kraja utakmice bod Hajduku donio je Franjo Gale-kovi�. Tri doma�a, a dva gostuju�a opomenuta igra�a.

Omladincu pobjeda u Prekopi-Bukovcu. Sve su gosti iz Ma�kovca ve� u prvom poluvremenu osigurali kad su na odmor otišli sa prednoš�u od 3-1. Branimir Vrbanec na�eo je doma�u mrežu u 18.minuti. Osam minuta kasnije ve� je 2-0, a strijelac je bio Tomislav Ša#ari�. Doma�i kapetan Zoran Grefl uspio je u 33.mi-nuti smanjiti gostuju�e vodstvo na 2-1. Minutu kasnije novi zgoditak u doma�oj mreži, a strijelac je bio Andrija Vrbanec. U 55.minuti Plavi 1975 imaju opravdano do-su�en kazneni udarac kojeg je za 3-2 realizirao Alen Korošec. Da ne bi bilo napeto u 66.minuti Filip Leva�i� povisuje vodstvo Omladinca na 4-2. Pet minuta kasnije ponovno je neizvjesno jer je Damir Vinkovi� smanjio na 4-3. No, do kraja utakmice gosti postižu još dva zgodit-ka i stižu do pobjede od 6-3. Strijelci tih dvaju zgoditaka bili su po drugi puta Tomislav Ša#ari� i Andreas Bubek kojeg je gostuju�i trener Josip Križai� samo tri minu-te ranije stavio u igru. Dva doma�a i jedan gostuju�i opomenuti igra�.

Dinamo bolji od Paraga. Igralo se u Žiškovcu jer de�ki iz Paraga u posljednjih nekoliko kola kao do-ma�ini svoje utakmice igraju u gostima. Dinamo je rano u 6.minuti zgoditkom Krešimira Majeti�a poveo sa 1-0 i sa tom minimalnom prednoš�u otišao na od-mor. Po�etkom drugog dijela u 48.minuti Dinamo ima opravdano dosu�eni kazneni udarac kojeg je realizirao Krešimir Majeti� i tako se po drugi puta upisao u stri-jelce. Minutu kasnije Dinamo ima isklju�enog Stevicu Radeka koji je igra�a Paraga za vrijeme igre laktom namjerno udario u predjelu lica. I Dalibor Horvat je u završnici utakmice isto tako Dinamov dvostruki

Draškovec još jednom ostao bez pobjede

Nastavlja se borba dvojca za naslov prvaka

TRNJE - TORPEDO 0-12 (0-5)SVETI JURAJ U TRNJU. Igralište: Gaji. Suci: Robert Kolari, Boško Martan, Mario Horvat. Delegat: Davor DrvenkarStrijelci: 0-1 Šol� (10), 0-2 Tuksar Damir (12), 0-3 Tuksar Dragan (15), 0-4 Fran�i (17), 0-5 Pintari (24), 0-6 Tuksar Dragan (58), 0-7 Šol� (66), 0-9 Tuksar Damir (68,75), 0-10 Tuksar Dragan (80-11m), 0-11 Šol� (84), 0-12 Fran�i (86)TRNJE: Baranaši, Matkovi, Vadlja, Kolari, Bistrovi, Grivec, Faji, Pavlic, Vuji, Radi, Pandur, trener: Franjo Jan�ecTORPEDO: Herceg, David, Novak (67. Jezernik), Strojko, Tuksar Dragan, Pintari, Fran�i, Šol� , Tuksar Damir, Pintari, Jambroši, trener: Leonard SanjkoviŽu� kartoni: Vuji, Pandur (Trnje); Šol� , Tuksar Dragan (Torpedo)

BORAC (DH) - EKO 1-3 (0-1)D.HRAŠAN. Igralište: Gaji. Suci: Marko Smrti, Dražen Horvat, Mario Sukanec. Delegat: Miroslav GlavinaStrijelci: 0-1 Opa�ak (26-11m), 0-2 Lastavec (67), 0-3 Mihaljkovi (70), 1-3 Pozderec Matej (83)BORAC: Harmicar J, Jur�ec, Kolari, Pozderec Mišel (73. Farkaš), Harmicar P, Baksa, Branilovi, Pozderec I, Jesenovi (68. Taradi), Pozderec Matej, Pintari, Taradi, trener: Damir FarEKO: Juras, Novak, Horvat, Balog, Gori�anec (22. Brki), Višnji, Opa�ak, Ma�ek An�elko, Mihaljkovi, Lastavec, Ivanuši, trener: Zlatko NovakŽu� kartoni: Pozderec Matej (Borac); Horvat, Višnji, Lastavec, Juras (Eko)Crveni: Jur�ec (Borac); Ivanuši (Eko)

RADNI�KI (G) - JADRAN (Š) 1-0 (1-0)GARDINOVEC. Igralište: NK Radni�ki. Suci: Dominik Filipaši, Casimir Rodri-gue, Filip Jurman. Delegat: Alojz KopasiStrijelci: 1-0 Horvat (43)RADNI�KI: Horvat Mihael, Blaži (46. Horvat N), Baksa (79. Cerovec), Horvat D (87. Vargek), Paler, Horvat E, Novak, Jalšovec (46. Tomašek), Horvat Ma� ja (84. Sabol), Pal� , Habuš, trener: Vladimir KrižaiJADRAN: Kameni, Štampar, Antonovi (80. Trupkovi), Zagorec, Korent, Kre-singer, Lon�ari, Kontrec, Makar, Lehkec, Mlinari, trener: Bruno MatotekŽu� kartoni: Korent, Kontrec (Jadran)

DRAŠKOVEC - MLADOST (D) 2-2 (2-0)DRAŠKOVEC. Igralište: Zeleniše. Suci: Edvin Zobec, Morano Vlah, Filip Hrustek. Delegat: Ma� ja PoredošStrijelci: 1-0 Vujasinovi (6), 2-0 Kocijan (41), 2-1 Kolari (66), 2-2 Zrna (88-11m)DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari, Židov, Ribi, Jambrovi, Repalust (74. Kavran), Bermanec, Matja�i, Vujasinovi, Kova� (57. Vugrinec), Kocijan, trener: Božidar RepalustMLADOST: Feldi, Majeri M (64. Žerjav J), Majeri D (79. Kos), �eh, Žerjav S, Špilek, Ciceli Ante (46. Zrna), Kolari, Ciceli J, Hajdarovi Ž (70. Ciceli Antun), Hajdarovi M, trener: Renato CiceliŽu� kartoni: Vujasinovi, Ribi, Taradi (Draškovec)

VU�ETINEC - HAJDUK (B) 2-2 (1-1)VU�ETINEC. Igralište: Hrastje. Suci: Darijan Zadravec, Lana Vidovi, Mar� na Ko-privec. Delegat: Dragu� n BorkoStrijelci: 1-0 Levec (20), 1-1 Kolar (38), 2-1 Levec (60), 2-2 Galekovi (84)VU�ETINEC: Kocijan Davor, Ambruš T., Vabec, Ambruš I., Ambruš E, Friš�i, Škvorc, Petri�evi, Kamenar, Levec, Krnjak, trener: Slavko £or�eviHAJDUK: Horvat, Šimunkovi, Marciuš, Jure� (75. Buhanec), Gregorin�i Z., Grego-rin�i N, Galekovi, Sen�ar, Kolar, Krnjak, Novak, trener: Mario ZaspanŽu� kartoni: Kamenar, Friš�i, Vabec (Vu�e� nec); Kolar, Krnjak (Hajduk)

POBJEDA (GH) - BRATSTVO (P) 4-0 (2-0)G.HRAŠAN. Igralište: NK Pobjeda. Suci: Ante Begovi, Dražen Šajnovi, Denis Fic. Delegat: Stjepan PerkoStrijelci: 1-0 Vabec (23), 2-0 Lon�ari (27), 3-0 Bistrovi (54), 4-0 Kova� (57)POBJEDA: Mikulan, Kocijan (58. Tkal�ec), Hanžekovi (70. Gavez), Kova�, Florijani, Borko, Vabec (73. Balog), Ladi (75. Kresinger), Bistrovi, Novak D, Lon�ari (58. Golub), trener: Alen HercegBRATSTVO: Jambrovi, �ekunec, Škvorc, �abradi, Komar (64. Bais), Trupkovi, Kelneri, Poto�nik, Kelner, Balog, Ignac (76. Oršoš), trener: Bojan NovakŽu� kartoni: Ladi (Pobjeda); �ekunec, Škvorc (Bratstvo)

PLAVI (P) - OMLADINAC (M) 3-6 (1-3)PREKOPA. Igralište: NK Plavi. Suci: Dario Vel�i, Dino Vel�i, Josip Višnjari. Delegat: Zvonko Novakovi.Strijelci: 0-1 Leva�i (18), 0-2 Šafari (26), 1-2 Gre¬ (33), 1-3 Vrbanec (34), 2-3 Korošec (55-11m), 2-4 Leva�i (66), 3-4 Vinkovi (71), 3-5 Šafari (77), 3-6 Bubek (86)PLAVI: Janež, Korošec, Vodušek, Francki, Fic, Vinkovi (75. Ole� ), Gre¬ , Kova�, Novak, Škvorc, Bistrovi (62. Karlov�ec), trener: Jerko PetranOMLADINAC: Murk, �alopa, Vrbanec, Lukman, Rudni�ki, Posavec (46. Leva�i D), Leva�i F, Dragovi, Šafari, Vrbanec (83. Bubek), Jovi, trener: Josip KrižaiŽu� kartoni: Gre¬ , Karlov�ec (Plavi); Posavec (Omladinac)

SLOGA (Š) - ZASADBREG 6-1 (3-0)ŠTRIGOVA. Igralište: NK Sloga. Suci: Marko £ur�ek, Robert Novak, Matej Mesari. Delegat: Rajko ZadravecStrijelci: 2-0 Feguš (10, 16), 3-0 Šoštari (21), 3-1 Rodinger (48-11m), 6-1 Šoštari (71,77,80)SLOGA: Karlov�ec (81. Rojko), Žižek, Jelen, Jambrovi, Novak, Sen�ar, Smolkovi (61. Bogdan), Šoštari, Feguš (73. Kamerlin), Rob (79. Vi�ar), Ple�ko (81. Nemec), trener: Dušan HozjanZASADBREG: Novak, Hatlak, Šajnovi I (80. Šajnovi S), Rodinger Florijan, Rodinger Filip, Mesari, Dunjko D, Šela, Dunjko K, Koroši, Lukman (46. Sabol�ec), trener: Zoran LukmanŽu� kartoni: Smolkovi (Sloga); Rodinger, Dunjko D, Koroši, Rodinger Filip (Za-sadbreg)

PARAG - DINAMO (Ž) 0-4 (0-1)ŽIŠKOVEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Zoran HajdinjakStrijelci: 0-2 Maje� (6, 48-11m), 0-4 Horvat (79,89)PARAG: Horvat, Oršoš Z (80. Oršuš M), Oršuš V., Ignac (80. Oršuš M), Oršoš M, Oršuš D, Pec, Še�i (76. Horvat S), Horvat B (75. Ignac), Balog S, Oršoš M, Horvat SDINAMO: Novak, Hunjadi, Thes, Murk, Bistrovi, Radek, Kova�i (71. Horvat), Fric, Maje� , Balog £ (46. Balog M), Dobrani (69. Šparavec), Borko, trener: To-mislav ŠariŽu� kartoni: Horvat B (Parag)Crveni: Radek (Dinamo)

MLADOST (S) - D.KONCOV�AK 1-6 (1-4)SELNICA. Igralište: Kara�a. Suci: Filip Aldi, Damir Mesari, Antun Kukovec. De-legat: Petar Krha�Strijelci: 0-1 Horvat (17), 0-3 Smodiš Ž (21,32), 1-3 Heren�i (37-11m), 1-4 Brezni�ar (39-11m), 1-5 Sklepi (52), 1-6 Horvat (63)MLADOST: Polanec N., Žerjav (57. Ko�ila), Stojko, Leva�i, Vuruši, Heren�i, Bogdan (81. Novosel), Živ�ec, Murkovi, Polanec D, Hošpel, trener: Darinko VincekDK: Kolbl, Koraj (49. Gori�anec), Stajnko, Horvat (63. Flac M), Smodiš Ž (67. Vuko-vi), Turk, Brezni�ar (54. Pintari), Smodiš S, Sklepi, Flac D (57. Grof), Matjaši, trener: Tine ŠpilakŽu� kartoni: Polaneca, Stojko, Heren�i (Mladost); Turk (DK)

23. svibnja 2014.��TENIS

U Murskom središ�u se u subotu 24. svibnja igra me�una-rodni turnir veterana na kojem sudjeluju mom�adi iz Zalaeger-sega (Ma�arska), slovenske Len-

dave i Rudar Cimpera iz Mursko-ga Središ�a. Po�etak utakmica je predvi�en za 14, 15.15 i 16.30 sati, što zna�i da se igra svaki sa svakim. (bh)

Kadeti Odbojkaškog kluba Me�imurje Centrometal nastu-paju na državnom prvenstvu koje se ovaj tjedan od petka do nedjelje odigrava u Rovinju. Na prvenstvu �e nastupiti jedana-est najboljih mom�adi iz cijele Hrvatske. Igrat �e se u dvije skupine, jedna od šest i jedna od pet ekipa. Centrometal je u sku-pini sa zagreba�kom Mladosti, Siskom, Zadrom, osje�kom Mur-skom i Mirnom Rovinj. U drugoj

skupini su Karlovac, Rijeka, ka-štelanska Mladost, zagreba�ka Croatia i Brod. Pravo nastupa imaju igra�i ro�eni 1997. godi-ne i mla�i.

Za me�imursku ekipu na-stupit �e Antonio Juras, Ivan Kocijan, Vanja Marciuš, Antonio Stankovi�, Vedran David, Marko Horvat, te Luka i Mihael Kregar.

Ekipu �e voditi trener Alek-sandar Kova�i�.

(mg)

U subotu 10. svibnja �lanovi STK-a “Kos” Kotoriba održali su izbornu godišnju skupštinu na kojoj su uz �lanove, simpatizere i sponzore kluba bili predstav-nici mjesnih udruga i na�elnik Ljubomir Grgec. Predsjednik �e i dalje biti Ivan Špicar, za dopredsjednika je izabran Ma-rinko Lukša, za tajnika Dražen Radmani�, blagajnik je Igor Munka, a za �lana IO-a izabran je Vinko Legin. O radu kluba i postignutim rezultatima u pro-tekloj godini govorio je stari - novi predsjednik Ivan Špicar. Po�eo je s ekipom koja se natje-cala u II. HL-sjever u kojoj su na kraju zauzeli visoko 3. mjesto. Standardni sastav te ekipe �inili su Vinko Legin, Dražen Radmani�, Stjepan Vidovi�, a još su igrali: Željko Dolenec, Ivi-ca Jakupak, An�elko Radmani�, Stjepan Škoda, Igor Munka, Filip Radmani� te David �ukulic.

Pohvala za mladog Stjepana ŠkoduGledaju�i rezultate u ligama

Me�imurske županije, Špicar je rekao kako su se ovdje natjeca-li s 5 ekipa. Na kraju prvenstva na turnir TOP 12 po ligama su

Nakon završetka natjecanja u II. Hrvatskoj rukometnoj ligi sjever za žene te osvajanja prvog mjesta i plasmana me�u prvoliga-šice, za rukometašice �akove�kog kluba “Zrinski” sezona ipak nije završena. U tjednu koji je iza nas krenule su po obranu državnog naslova u kadetskom uzrastu, te u tome i uspjele. Od 12. do 15. svib-nja u Umagu je održana državna završnica u kategoriji kadetkinja. Braniteljice naslova nastupile su me�u devet najboljih ekipa Hr-vatske, me�u rukometašicama ro�enima 1996. godine i mla�i-ma. Ekipe su bile podijeljene u tri grupe, a “Zrinskice” su bile smje-

Iva Mekovec i Ema Mi-kul�i� opet su bile zajedno na Bolu na Bra�u. Igrale su obje prošli tjedan prvi Futures vri-jedan 10.000 ameri�kih dolara. Uspješnija je bila Iva Mekovec koja je stigla do polufinala. Tu je zaustavljena od Lekaj. Mikul�i� je bila postavljena na turniru za

1. nositeljicu, ali stigla je samo do �etvrtfinala. O�ito Emu više ne krasi #orma kao na hard podlozi. Raspala se nakon što je izgubila tie-break od Švicarke Michel, ko-ja je kasnije postala pobjednica.

Ema igra Bol i ovaj tjedan. Dobila je u 1. kolu Milicu Corta-nova�ki (Srbija) - 6:3, 6:2.

Iva Mekovec do polufinala na Bolu

ODBOJKA

DRŽAVNO KADETSKO PRVENSTVO

Mladi igra�i �re�ana u lovu na državni naslov

KOŠARKA

STREETBALL

Cedevita basket tour u �akovcu!

Zapo�inje nova haklerska sezona, a najbitnije je da zapo-�inje upravo u �akovcu. Naime, poznati promotor košarke 3 na 3 Bojan �ekada i njegova tvrtka Sport art organizira Prvenstvo Hrvatske koje �e se u obliku tur-nira odigravati u 16 hrvatskih gradova na glavnim trgovima tih gradova. Prvi turnir �e biti organiziran u �akovcu u nedjelju 1. lipnja s po�etkom u 10 sati za male haklere U-12 i U-14. Seniori zapo�inju haklati od 17 sati. U cijeloj toj pri�i je najbolje to što pobjednik ovoga turnira može postati i prvak svijeta u haklu!

Naime, turnir u �akovcu se bo-duje za Prvenstvo Hrvatske, prvak Hrvatske �e se doznati na Mastersu u Rijeci 2. kolovoza, a na Mastersu sudjeluju svi prvaci Regija Sjever, Jug, Istok, Zapad. Ove godine FIBA World tour se igra u švicarskoj Lausani. Da podsjetimo, prvak Hrvatske u streetballu je svojedobno bila i �akove�ka Ekipa za o�evid, pa možemo svi zajedno još jednom provjeriti imaju li �akove�ki hakleri još argumenata za vi-soke dosege. Prijaviti se mogu besplatno svi na 091/764 20 40 - Bojan �ekada. (bh)

KOŠARKAŠKI KLUB �AKOVEC

Danas start Interne ligeKao što smo ve� pisali

Košarkaški klub �akovec or-ganizira svoju Internu ligu za najmla�e. Utakmice ove lige igrat �e se petkom u dvije sta-rosne kategorije - 2002/3 �e imati svoje natjecanje, a oni mla�i, dakle ro�eni 2004/5/6 �e tako�er razigravati me�u-sobno. Sudjeluju po 4 ekipe iz svake uzrasne kategorije, dakle ukupno 8 mom�adi, a igra se po sistemu passarelle (svaki igra�

mora igrati barem jednu �etvr-tinu, a maksimalno tri).

U dvorani Druge osnovne škole od 18 sati igra generacija 2004/5/6 Druga protiv Tre�e, dok na Prvoj osnovnoj školi igra-ju od 19 sati Prva i Ivanovec.

Stariji dje�aci ro�eni 2002/3 igraju od 13.15 u Belici doma�a mom�ad protiv Ivanovca, a od 16.30 u Ivanovcu ženska eki-pa doma�ina igra protiv Tre�e (muški). (bh)

KOŠARKAŠKI KLUB “RUDAR CIMPER”

U subotu Turnir veterana

RUKOMET

DRŽAVNA završnica za kadetkinje u Umagu

“Zrinskice” obranile titulu državnih prvakinja

STOLNI TENIS

IZBORNA skupština STK-a “Kos” Kotoriba

Ivan Špicar stari - novi predsjednik kotoripskih stolnotenisa�a

se plasirali: Stjepan Vidovi�, Ivica Jakupak, Andrija Krušelj, Stjepan Škoda te Stanko Sovi� gdje je najmla�i Stjepan Škoda zauzeo 3. mjesto što je još jedna potvrda njegove kvalitete pa su ga �elnici kluba usmeno pohva-lili. Kotoripski stolnotenisa�i su za za boži�no-novogodišnje blagdane organizirali klupsko prvenstvo, a tijekom sezone 2013./2014. bili su organizatori dvaju turnira, i to turnir Djeda Boži�njaka te u travnju u surad-nji sa STS županije kadetski tur-nir, gdje su njihovi natjecatelji osvojili najviše medalja. Za kraj

da Op�ina Kotoriba nije uzalud potrošila novac za ure�enje te dvorane. Predsjednik je pod-sjetio kako su lani obilježili 60. obljetnicu kluba, za što su dobili mnoge pohvale. Zahvale je upu-tio i onima koji su sudjelovali u izradi klupske monografije te sponzorima kluba, bra�i Kos, Josipu i Željku. Posebno Alenu Zvošecu i Franji Flacu koji su podnijeli najve�i teret pisanja klupske monografije, kao i svim sponzorima. O rezultatima Ško-le tenisa govorio je njen voditelj Stjepan Vidovi�. Potanko je ela-borirao sve rezultate i pojedin-ce s konstatacijom da u njihovu sredinu treba vabiti mlade jer je Kotoriba rasadnik dobrih budu�ih igra�a stolnog tenisa, a klupski im stru�njaci jam�e uspjeh. (al#)

štene u skupini “B” sa sastavima Trešnjevke iz Zagreba i Dugog Sela, dok su grupu “A” igrali Loko-motiva Zagreb, Podravka Kopriv-nica i Osijek, a grupu “C” Vranjic, Koka Varaždin i rije�ki Zamet.

Prva dva dana natjecanja za-bilježile su dvije pobjede u sku-pini, time i prvo mjesto, �ime su izborile susrete završnice i borbu za medalje. Bile su bolje prvo od Trešnjevke, rezultatom 23:18, a nakon toga protiv Dugog Sela, još uvjerljivije 22:14. Finale su

Na slici sastav državnih prvakinja - igra�ice: Sara DOMINI�, Paula POSAVEC, Gita ŠARI�, Lorena MAKAR, Dina GLAD, Stela POSAVEC, Nikolina ZADRAVEC, Teja IVA�I�, Ira RESMAN, Tatjana ANDROI�, Ena CAR, Katarina KOVA�EVI�, Nikolina LADI�, Melani BALI�, Elena BEN�IK, Hana LAPOŠ. Stru�ni stožer: Ljubica

VRBAN�I�, Željko GOLIK

Kona�ni poredak:1. ŽRK ZRINSKI, �akovec2. ŽRK DUGO SELO 55, Dugo Selo3. ŽRK KOKA, Varaždin4. RK LOKOMOTIVA, Zagreb5. ŽRK ZAMET, Rijeka 6. ŽRK OSIJEK, Osijek 7. RK PODRAVKA, Koprivnica 8. RK VRANJIC, Solin9. RK TREŠNJEVKA, Zagreb

�akov�anke u najboljoj sedmorki

Ujedno su �ak tri igra-�ice izabrane u najbolju hr-vatsku kadetsku sedmorku: vratarka Sara Domini�, de-sno krilo Nikolina Zadravec i lijevo krilo Paula Posavec. Paula je ujedno i najbolji strijelac natjecanja s 43 gola. Najboljom igra�icom progla-šena je Stella Posavec, a ŽRK “Zrinski” ima i najboljeg tre-nera - Željka Golika.

ru, dvostruke prvakinje svog su protivnika pomele i deklasirale u posljednjoj utakmici državne završnice, te drugom pobjedom nad ekipom Dugog Sela na natje-canju obranile titulu. Bilo je 17:13, nakon nešto napetijeg prvog po-luvremena koje je završeno 8:7.

Ova generacija djevojaka od 20. srpnja do 3. kolovoza sudjeluje na Svjetskom prvenstvu za kadet-kinje u Makedoniji, a me�u njima �e biti i zlatne �akov�anke.

(mg)

je istaknuo kako su tijekom se-zone u obnovljenoj dvorani odi-grali 54 utakmice i isto toliko u gostima. Tri puta tjedno odr-žavaju se treninzi, što je dokaz

Novo vodstvo kotoripskih stolnotenisa�a

izborile slavljem nad Lokomoti-vom 19:16, te Kokom rezultatom 24:18. Baš kao i na �itavom turni-

23. svibnja 2014. ��

U Maloj Subotici održan je 2. Style Cup. Na vrlo kvalitetnom me�unarodnom turniru nastu-pilo je preko 250 natjecatelja iz 23 kluba i 2 države: Srbije i Hr-vatske. Na turniru su odli�no i uspješno nastupili i mladi kara-tisti Globusa iz �akovca koji su s 24 osvojene medalje postali naj-bolji i najuspješniji klub natjeca-nja, za što su nagra�eni velikim peharom za pobjednika turnira. Natjecatelje su vodili treneri Ro-berto Bošnjak i Dejan Sluki�.

Medalje za Karate klub Glo-bus osvojili su:

1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Nikola Topli�anec – cicibani kate, Tea Lena Špo-ljari� – cicibanke kate, Kristian Topli�anec – ml.u�enici borbe -34 kg, Josip Sluki� – ml.u�enici borbe -38 kg, Elena Ke�keš – ml.kadetkinje borbe -45 kg, Eki-pa Globus ml. u�enici (Noa Jam-brovi�, Nikola Topli�anec, Josip Sluki�) – ml. u�enici kate ekipno, Ekipa Globus ml. u�enici (Kristi-an Topli�anec, Josip Sluki�, Lo-vro Farkaš) – ml. u�enici borbe

ŠRD Klen iz Svete Marije bio je organizator tradicionalnog natjecanja 9. Kupa me�imurske pastrve koji se održao na dre-nažnom jarku u Svetoj Mariji u tzv. Potkovi. Natjecalo se uku-pno 16 natjecatelja, koji su došli iz raznih krajeva Hrvatske, a bilo je i nekoliko natjecatelja iz susjedne Republike Ma�arske. U �etiri izlaska (runde) u trajanju svaka po 45 minuta natjecatelji su ukupno ulovili 570 komada pastrva. Najbolji me�u njima bio je �lan Klena Želimir Pavlic s ulovljenom 71 pastrvom (13,5 bodova). Drugo mjesto zauzeo je tako�er �lan Klena Mirko Hanžekovi� s ulovljenih 59 pa-strva (16 bodova), dok je tre�i bio Karlo Rostaš iz Zagreba s 55 pastrva (16 bodova kao i drugo-

plasirani, ali manji broj riba od drugoplasiranog). Riba je dobro grizla unato� kiši u prvoj rundi, a dokaz je to da se u prvoj rundi (45 minuta) ulovilo 277 pastrva, dok je Pavlic u prvoj rundi imao �ak 36 ulovljene ribe. Ovo zani-mljivo natjecanje pratio je i velik broj gostiju, koji su bili odušev-ljeni ovakvom vrstom natjeca-nja, gdje su se mogle vidjeti sva-kojake tehnike ribolova, opre-ma, mamci. Dugogodišnji �lan društva Daniel Vrbani� izložio je muši�arski pribor, te pokazao posjetiteljima tehnike lova muši-com, kao i izradu raznih muha za sve vrste riba. Nakon natjecanja druženje se nastavilo u ribi�kom domu društva, gdje su pobjedni-ci, kao i ostali natjecatelji primili prigodne nagrade. (alf)

�lanovi �akove�kog pli-va�kog kluba - Kaja Sabol, Mar-ko Kereta, Vinko Stunkovi� i Tin Furdi, na �elu s trenerom Goranom Kolari�em, nastupi-li su na 5. pliva�kom mitingu “Sveti Kvirin“ u Sisku. To je 7. po redu, ujedno 3. u velikom 50-metarskom bazenu Grand

prix natjecanje za kadete i mla�e kadete u organizaciji Hrvatskoga pliva�kog save-za i klubova, ovaj put to je bio pliva�ki klub Sisak Janaf. HPS miting GP namijenjen je mla-�im pliva�ima i pomo�u nje-ga HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja pliva-

�i i pliva�ice moraju razvijati aerobnu bazu (800m i 400m slobodno) i trenirati sve �etiri pliva�ke tehnike (le�no, prsno, leptir i kraul). Natjecatelj ima pravo nastupiti na svim natje-canjima, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji rezultati na 6 natjecanja.

Poslovnica PrelogGlavna 5, 40323 Prelog

040 637 555Poslovnica Čakovec

tel. 31 44 55(u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec

V. Nazora 4 tel. 042 493 900

GARDALAND 31. 05. i 21.06. 2014.260,00 kn

AUSTRIJSKA JEZERA22. 06. 2014.260,00 kn

DVORCI BAVARSKE, INNSBRUCK I SALZBURG 2 dana07. – 08. 06. 2014. 890,00 kn

FAMILYPARK NEUSIDLERSEE25. 06. 2014.290,00 kn

DEVETI KUP Me�imurske pastrve

Pobjednik Želimir Pavlic, ukupno ulovljeno 570 pastrva

Najbolja trojka natjecanja: Pavlic, Hanžekovi� i Rostaš

ATLETIKA SPORTSKI RIBOLOV

PRVENSTVO Balkana za ml. juniore održano je u Slivenu, Bugarska

Stojanovi�u i Todorovi�u peto mjestoDvojica najboljih mladih

me�imurskih atleti�ara, Sven Todorovi�, �lan AK Me�imurje, i Gabrijel Stojanovi�, �lan AK Ne-deliš�e, ovih su dana sudjelovali na Prvenstvu Balkana u atletici u kategoriji mla�ih juniora, koje je održano u Bugarskoj, 1150 km udaljenom gradu Slivenu. Dvade-setosatno putovanje autobusom te loše vrijeme popra�eno kišom i vjetrom uvelike su otežali nastu-pe naših atleti�ara, koji su unato� ovim otežavaju�im okolnostima postigli odli�ne rezultate. Oba naša predstavnika osvojila su peta mjesta, što je u konkurenciji najboljih atleti�ara iz 14 država zapažen uspjeh.

Stojanovi� je peto mjesto osvojio u utrci na 400 m s novim osobnim rekordom od 49,75 sekundi, dok je Todorovi� peto mjesto osvojio u bacanju diska s rezultatom od 49,07 m.

Prvenstvo Balkana bilo je od-li�na priprema za mladu hrvatsku reprezentaciju koja �e nastupiti na kvali!ikacijama za Olimpijske igre mladih u Bakuu, Azerbaijan. Ni ovo zna�ajno natjecanje ne�e pro-te�i bez Me�imuraca, jer su Sven i Gabrijel postigli zadanu normu, a potvrda o njihovom nastupu koje bi ih moglo odvesti na Olimpijske igre mladih o�ekuje se iz ureda Hrvatskoga atletskog saveza ovih dana. (mg)Sven Todorovi� Gabrijel Stojanovi�

OSMA Utrka Grada �akovca u srijedu

Startni brojevi mogu se podi�i u subotuOvogodišnja �akove�ka

utrka, kao centralni trka�ki doga�aj godine, održat �e se u srijedu 28. svibnja s po�etkom u 18 sati. Prijaviti se za utrku možete ovog trena, putem on-line prijavnice, ali i u Uredu Tu-risti�ke zajednice Grada �akov-ca na adresi Kralja Tomislava 1, u vremenu 8 - 17 sati radnim

danom, slanjem podataka na mail atletskog kluba - [email protected] (upisati: ime, pre-zime, godinu ro�enja, spol, duljinu utrke u kojoj želite na-stupati, veli�inu majice) ili pak na sam dan utrke od 16 sati na-dalje u prijavnom centru, koji �e ove godine biti stacioniran neposredno uz sam start utrke.

Startnina iznosi 30 kn za sudi-onike Glavne utrke na 5000 m te utrke gra�ana za žene i muškarce, te 20 kn za juniorke i juniore. Kadetkinje i kadeti te trka�i u kolicima ne pla�aju startninu. Udrugama koje na-stupe s najve�im brojem sudi-onika bit �e dodijeljeni pehari za prva tri mjesta prema broju

nastupa. U obzir ulaze nastupi u svim utrkama pod uvjetom da je u prijavi naveden naziv udruge. Radi izbjegavanja gu-žve prije starta utrke, startne brojeve možete podi�i i u su-botu 24.5. na Trgu Republike u �akovcu 10 - 12 sati, gdje �e biti postavljen promotivni štand AK-a Me�imurje.

KARATE

STYLE CUP održan je u Maloj Subotici

Karate klub Globus osvojio najviše medaljaKK ME�IMURJE

Luna Hamer bron�ana u Salzburgu

Lu n a Ha mer i Ni no Cmre�njak nastupili su na tur-niru naziva Eurocup Mittersil 2014., koji je ugostio 640 natje-catelja iz 17 zemalja. Luna je u otvorenoj kategoriji mla�ih kategorija osvojila bron�anu medalju, a Nino nije ovaj put ima dovoljno sportske sre�e i vratio se bez medalje.

Petra Nedeljko iz KK-a Me�imurje u svojoj kategori-ji u Maloj Subotici u !inalu je pobijedila predstavnicu kluba doma�ina rezultatom 3:0 i ta-ko osvojila zlato.

ekipno, Ekipa Globus 3 u�enici (Teo Ke�keš, Roko Štoki�, Josip Sluki�) – u�enici kate ekipno2. mjesto i srebrnu medalju me-dalju osvojili su: Tea Lena Špolja-ri� – ml. u�enice kate, Noa Jam-brovi� – ml. u�enici kate, Lovro Farkaš – ml. u�enici borbe -34 kg, Teo Ke�keš – u�enici borbe -42 kg, Adrian Fajfar – u�enici kate, Ekipa Globus u�enici (Teo Ke�keš, Kristian Topli�anec, Adrian Fajfar, Nino �urin) – u�e-

nici borbe ekipno, Ekipa Globus 2 u�enici (Nikola Topli�anec, Noa Jambrovi�) – u�enici kate ekipno3.mjesto i bron�anu medalju osvojili su: Josip Sluki� – ml. u�enici kate, Kristian Topli�anec – ml. u�enici kate, Roko Štoki� – u�enici kate, Teo Ke�keš – u�e-nici kate, Adrian Fajfar – u�enici borbe -38 kg, Sabina Petkovi� – u�enice borbe -36 kg /-40 kg, Ekipa Globus 1 u�enici (Kristian Topli�anec, Adrian Fajfar, Nino

PLIVANJE

HSP GRAND prix miting Sisak

Pet medalja za pliva�e �PK-aNa sisa�kom mitingu na-

stupilo je 199 pliva�a i pliva�i-ca iz 16 klubova.

Najuspješniji pliva�i �PK-a bili su Kaja Sabol s tri osvojene medalje i Tin Furdi s dvije osvo-jene medalje. Kaja je bila tri puta zlatna, na 100 i 200 metara le�-no, te u disciplini 200 metara mješovito, dok je Tin oba puta stao na postolje kao 3., u plivanju na 200 i 400 metara slobodno. Sljede�i po redu HPS mini Grand prix „Mali mornar“ održat �e se 14./15. lipnja 2014. u Splitu.

�urin) – u�enici kate ekipno, Eki-pa Globus ml. kadeti (Teo Ke�-keš, Kristian Topli�anec, Adrian Fajfar, Nino �urin) – ml. kadeti borbe ekipno.

23. svibnja 2014.�

1. Otkup počinje dana 9. svibnja 2014. u 7 sati.2. Kukuruz se otkupljuje radnim danom od 7 do 14 sati.3. Otkupljuje se samo zdravi prirodno suhi kukuruz s vlagom do max. 15%, bez tragova bolesti, bez stranih mirisa i bez prisutnosti štetnika.4. Cijena prirodno suhog kukuruza roda 2013., na paritetu silos Ča-kovec iznosi 1,15 kn/kg za kukuruz s do 15% vlage.5. U cijenu kukuruza uključeni su troškovi sušenja, troškovi silosa, kao i troškovi kontrole kvalitete.6. Kukuruz sa sadržajem vlage iznad 15% neće se otkupljivati.7. Ulazni kalo od 1% odbija se od bruto količine robe na ulazu.8. Za sadržaj primjesa do 3% neće se vršiti kokrekcija predanih količina. Ukoliko se utvrde primjese iznad 3%, vršit će se odbitak (korekcija) isporučenih količina po principu jedan % za jedan %.9. Plaćanje će se obavljati u roku od jedan dan po predaji kukuruza.10. Kvalitetu otkupljenog kukuruza utvrđuje laboratorij Čakovečkih mlinova, čiji je nalaz mjerodavan za obračun otkupa prema ponu-đenim uvjetima. 11. Na temelju ovih uvjeta na otkupnom mjestu Čakovečkih mlinova d.d. Stavit će se odgovarajuće obavijesti.

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1,

otkupljivat će prirodno suhi kukuruz roda 2013. od individualnih poljoprivrednih proizvođača:

U prvom susretu finala ku-pa Me�imurskog nogometnog saveza za juniore, u Kotoribi su svoj dvoboj odigrali NK Grani-�ar Kotoriba i NK Me�imurje �akovec. Iako je utakmica bila neizvjesna do posljednjeg tre-nutka, te su ekipe pokazale da posjeduju jednak omjer snage na terenu, gosti su uspjeli izvu-�i veliku pobjedu pred uzvrat na doma�em terenu. �akov�a-ni su slavili rezultatom 3:2 i to nakon što su sva tri gola zabili ve� do poluvremena, kada je

bilo 3:1 u njihovu korist. Do kraja su Kotorip�ani uspjeli smanjiti za minimalan zao-statak koji ih itekako još drži u igri za mogu�e osvajanje ku-pa ove sezone, te preuzimanja titule od Me�imurja. Ho�e li to mlada �akove�ka ekipa dopu-stiti, saznat �emo pretposljed-nji dan u svibnju.

Pale se reflektori u �akovcu

Uzvratna utakmica igrat �e se u petak 30. svib-

Uzor mu je ina�e Sergio Ramos. I on je stoper. Ro�en je ravne 2000. godine i igra� je NŠ Me�imurje-�akovec i NK Me�imurje. Rije� je o Sti-venu Sabolu iz Palinovca, koji je prvi reprezentativac Hr-vatske U-14, �lan Škole i NK Me�imurje, u kojem igra i tre-nira posljednjih pet godina. Zaigrao je za reprezentaciju protiv SAD-a s kojom je Hr-vatska ju�er i danas odmjerila snage u Sesvetama. U srijedu Sabolu je to bio prvi nastup za reprezentaciju, a u igru je ušao u nastavku utakmice. Utakmica je završila 2:2. I drugi dan je igrao u drugom poluvremenu, a utakmica je opet završila remijem.

- Stivena se sje�am kao pomalo plahog i nesigurnog dje�aka kojemu je, iako veoma voli nogomet, ve�ina utakmi-ca bila dosta veliko optere�e-nje. Školi nogometa je razvoj igra�a prioritet ispred rezul-tata, jer rezultatski imperativ samo stvara pritisak na mla-de igra�e, a oni su do dobi od 15 godina još nedorasli nositi se s njime. Pritisak ih defini-tivno sprje�ava da iskažu svoj puni potencijal, pa �esto izbje-gavaju rizi�ne sizuacije jer se zbog svoje još uvijek tehni�ke i takti�ke nesavršenosti bo-je ne bi li pogriješili i izgubili loptu ili pak bili krivac za gol. Od jednoga takvog igra�a Stiven je izrastao u jednog od vo�a svoje generacije, igra�a koji želi preuzeti odgovornost i ne bježi od rizi�nih situacija i duela. Zbog toga je i dogurao do U-14 reprezentativca, kaže Mario Šari�, Stivenov trener u pionirima.

Ono što veseli je to da bi nakon dugogodišnjeg zatišja u “proizvodnji igra�a” u Me-�imurju ili iz Me�imurja, na-kon osnivanja i po�etka rada Škole u �akovcu opet mogli dobiti vrhunske igra�e…

- Uz Stivena su iz iste ge-neracije još dva igra�a (Vuk i

Kuqi), koji su na užem popisu izbornika, što zna�i da bi i oni ubudu�e mogli biti pozvani u reprezentaciju, kaže Šari�, i dodaje:

- Ima još mnogo talen-tiranih igra�a i iz tog, ali i iz drugih godišta koji tek nado-laze, a za koje se ve� zanima-ju najbolji hrvatski klubovi. Moram napomenuti kako su kadeti ve� prakti�ki osigurali naslov prvaka te �e u Sv. Mar-tinu na Muri igrati završnicu u kojoj �e se odlu�ivati tko �e sljede�e godine u�i u I. HNL - kadetsku i pionirsku ligu, koja nam je definitivno cilj koji smo si zacrtali, poru�uje Stivenov trener.

- Ponosan sam, a što �u drugo re�i. Kad vidiš klubo-ve iz kojih dolaze drugi igra-�i: Dinamo, Hajduk, Rijeka, Bayern i onda Me�imurje, to je osje�aj zbog kojeg se isplatio sav ovaj trud, ali i svakodnevna ‘borba s vjetre-nja�ama’, govorio nam je kroz suze radosnice Dean Pani�, predsjednik NŠ Me�imurje-�akovec, nakon što je Stiven Sabol, �lan NŠ Me�imurje-�a-kovec, u Sesvetama zaigrao za reprezentaciju Hrvatske protiv SAD-a.

Nogomet, onaj vrhunski, u Me�imurju je u posljednje vrijeme, nažalost, postao “out”, ali duet Pani� - Ov�ar i još nekoliko entuzijasta, rodi-telji, treneri i igra�i održali su Školu nogometa Me�imurje-�akovec na visokom nivou. Tako visokom da je veliki broj igra�a ve� otišao put prvoli-gaških sredina, jer, nažalost, teško je hrvatskom tre�eliga-šu zadržati tako dobre igra�e. Iako je najve�e talente teško zadržati, svaka generacija iz-njedri nove. Dobro da je Hr-vatska po�ela okupljati tako mlade selekcije poput U-14, pa je tako hrvatski tre�eligaš iznjedrio igra�a za reprezen-taciju.

(Dejan Zrna)

NŠ ME�IMURJE-�AKOVEC IZNJEDRIO REPREZENTATIVCA HRVATSKE

Stiven Sabol iz Palinovca zaigrao u hrvatskom dresu protiv SAD-a

Trener Mario Šari� i prvi hrvatski reprezentativac NŠ Me�imurje-�akovec Stiven Sabol

NOGOMET

KUP ME�IMURSKOGA NOGOMETOG SAVEZA – JUNIORI

Prednost Me�imurju pred no�nu utakmicuSENIORSKO FINALE

U srijedu prva utakmica u Palinovcu

U srijedu 28. svibnja s po�etkom u 17.30 sati igra se prva utakmica finala senior-skog Kupa MNS-a. Doma�in je Mladost iz Palinovca, koja �e ugostiti Me�imurje. Uzvrat je na rasporedu na SRC-u Mla-dost 11. lipnja u isto vrijeme.

nja na stadionu Mladosti u �akovcu u 19.30 sati. Kao i prošlih sezona, u NŠ Me-�imurje �akovec za tu su se prigodu pobrinuli da se odigra susret pod reflek-torima, dakle, o�ekuje nas poseban ambijent u borbi za osvanje me�imurskog prestiža me�u juniorima. Uz to, kako je samo gol zao-statka na kontu gostiju, si-gurno ni odli�an nogomet ne�e izostati.

(mg)

6323. svibnja 2014. Rekreacijawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Postoje dva razli�ita na�ina koluta unatrag, a mi smo za vas odabrali lakši i sigurniji, kolut preko ramena.

Postupak�u�nete u najdublji �u�anj i

polako se spuštate na stražnjicu,

odaberete stranu preko koje e-te se prebaci� , ako idete desnog ramena kao Zlatko, onda vam je desna noga duga i ravna, za-tegnuta, a lijeva skvr�ena. Ruke prebacite iza glave i oslonite se na njih, prebacite prvo noge pa trup preko ramena, a ne preko

glave. To je siguran i za po�etni-ke jednostavniji kolut.

Nadam se da su vam na-ši savjeti pomogli i da ste bez problema napravili kolut. Vidi-mo se ve sljedeeg puta kada za vas pripremamo vježbe za core.

Kolut unatrag

23. svibnja 2014444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444...

Woman art-centar za rekreaciju, sport i plesFacebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82Adresa: PC Aurora, Franje Pun�eca 2, �akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me�imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

1

1

Kako pravilno napraviti stoj na rukama i kolut unatrag

2

2

5

5

3

3

4

4

6

Vježba br. 1Spojite dlanove i napravite kru-

ženje u ru�nom zglobu. Na taj na�in ete zagrija� zglob da kasnije ne bi došlo do ozljede.

Vježba br. 2Postavite se u poziciju ma�ke, dlano-

ve postavite prema sebi i par puta zalju-ljajte cijelim � jelom iza sebe pa naprijed.

Vježba br. 3Sjednite u turski sijed i rukom

pri� snite glavu u rame. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu.

Vježba br 4., 5. i 6.Prije no što krenete u stoj, na

rukama morate bi� sigurni da ima-te dovoljno prostora i da niste pre-blizu oslonca ili obrnuto - da niste predaleko od oslonca. Najbolje je da vam razmak izme�u zida i vas bude otprilike širine vaše podlak-� ce. Ukoliko niste sigurni u sebe, neka vam vaši ukuani pomognu u dizanju. Zaklju�ajte ruke (laktove) i držite se bez ljuljanja. Kada ste si-gurni u sebe, napravite ga bez baze oslonca.

Dragi vježba�i, s obzi-rom na to da nam je vani lijepo i sun�ano, a djeca sve više i više vremena provode u unutrašnjosti vlastitog “kaveza“, napra-vila sam mali tutorijal za vas da se sjetite djetinj-stva i da na taj na�in po-mognete sebi i svojoj dje-

ci u svladavanju stoja na rukama i koluta unatrag. Ovo je zdrava i korisna zabava za cijelu obitelj, a uklju�iti se mogu svi uku�ani, bez obzira na dob i fizi�ku spremnost.

Sve što vam na po�et-ku treba je dobra volja, prostirka za vježbanje

koju može zamijeniti ru�nik za plažu i dobra ekipa koja vam na po-�etku pomaže. Prepo-ru�ujem da za po�etak stoj na rukama radite uz oslonac kao što je zid i povremeno pokušate odvojiti cijelo tijelo od stabilne podloge, pa ka-

da steknete sigurnost stoj napravite bez baze oslonca. Najprije trebate zagrijati svoje zglobove, kosti i miši�e, a to �ete najbolje napraviti s tri osnovne vježbe zagri-javanja koje smo vam pripremili. Nakon toga možete po�eti, ono što

je važno da na�ete mje-sto gdje �ete se osloniti tijekom izvo�enja stoja na rukama, ako su to vrata, onda ih svakako zaklju�ajte. U izradi ovog tutorijala pomogao mi je Zlatko Tomaši�, majstor u stoju i hodanju na ru-kama.

Stoj na rukama

64 Dobro je znati 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

�AKOVEC, Obrtni�ka 4

Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami

ME�IMURJE PLIN INFO

Sprije�it �ete nesre�ui život u�initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

66 Informacije 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

potrebno radno iskustvo 10 g, posla� pismenu zamolbu na adresu ili na email: [email protected] do 10.06.

47. Kvantum d.o.o. �akovec, traži m/ž voditelja elektroinstalaterkih poslova i m/ž dipl.inž gra�evine za stru�no os-posoblj. bez zasn. radnog odnosa, po-sla� pismenu zamolbu na email: [email protected] do 31.05.

48. Agro -Hoblaj d.o.o., M. Središe, Martinska 157, tra-ži m/ž bravara sa znanjem elektro/co2 zavarivanja na odre-�eno vrijeme, javi� se na adresu ili tel. 040 543 429, do 31.05.

49. Neores d.o.o. M. Sre-diše, Tekstilna 1, traži m/ž teks� lnog inženjera sa 5g radnog iskustva; 3 m/ž šiva�a na odre�eno vrijeme, posla� zamolbu na adresu ili email: [email protected] do 31.05.

50. Peradarstvo Blagus, D. Pustakovec, traži m/ž radnika u klaonici peradi na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 282 147 do 03.06.

51. Kim j.do.o. Gori�an - mjesto rada Caffe bar Atlanta, traži konobara/icu na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 710 312, do 03.06.

Radna mjesta Varaždin

1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, traži 1 m/ž voditelja kuhinje na odre�eno vrijeme za rad u restoranu i ca e baru Pala� n Varaždin, uvje� : rad-no iskustvo min. 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo�enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje � mskog rada, poduzetnost, spremnost na pro-mjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra�unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika. Molbu i CV dostavi� na adresu B. Radia 1, 42000 Varaždin ili e-mailom: info@pala� n.hr Najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699, do 1.6.; i 1 kv konobara/icu u restora-nu Pala� n na odre�eno vrijeme, isku-stvo nije važno. Prijavu sa životopisom poslati e-mailom na [email protected] ili donijeti osobno u restoran od 9-16 sa� , B. Radia 1, Varaždin - h® p://www.pala� n.hr do 1.6.

2. ZLATNE GORICE, obrt za ugos� telj-stvo i usluge - vl. Dražen Jambriško, mjesto rada: Varaždin Breg, traži 1 kuhara/icu u restoranu Zlatne Gorice na odre�eno vrijeme, uvje� : kuharska kvali� kacija, min. 2g. radnog iskustva u restoranu, obvezno iskustvo na pri-premi jela tradicionalne kon� nentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobe iz udaljenijih podru�ja. Živo-topis i prijavu dostavi� na mail adresu: [email protected] do 30.5.

3. CROATIA-TRADE export-import, trgovina d.o.o., Mjesto rada: Varaždin - Zapadna Europa, traži 2 m/ž voza�a-prikoli�ara u me�unarodnom prijevozu na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje� : KV voza�/ica teret-nih vozila, iskustvo 2g. mob: 091 3101 432 do 31.5.

4. BONA CONSILIO j.d.o.o. Varaždin; traži 10 m/ž financijska savjetnika na odre�eno vrijeme uz mog. stalnog za-poslenja, uvje� : SSS, VŠS bez obzira na smjer, poželjno iskustvo u potroša�kom kreditiranju, informati�ka znanja. Za osobe koje su u radnom odnosu posto-ji mogunost honorarnog zaposlenja. Zainteresirani kandida� prijavljuju se na mob 095/790-6381 ili mail: [email protected] za dogovor oko termina razgovora, do 31.5.

5. PRO-CLEAN j.d.o.o. za trgovinu i uslu-ge, Mjesto rada: Varaždin, Varaždinska

- uvje� : VŠS, VSS, najmanje 3g. voza�ke dozvole B kat., dozvola instruktora vo-žnje B kat., položen stru�ni ispit i m/ž INSTRUKTORA VOŽNJE - uvjeti: VŠS, najmanje 3g. voza�ke dozvole B kat., dozvola instruktora vožnje B kat. Slati zamolbu na adresu ili zvati na tel. 040 822 312, 098 303 696, natje�aj otvoren do 30.5.

11. Aluplas� k Josip Pintar, Mala Subo� -ca, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i mon-taži ALU i PVC stolarije na odre�eno vri-jeme, radno iskustvo 2g., zva� na mob. 098 426 013 ili email: aluplas� [email protected] do 30.05.2014.

12. Obrada metala i trgovina d.o.o. Iva-novec, traži m/ž kontrolora strojne obra-de glodanje/tokarenje na neodre�eno vrijeme, najava na tel. 040 338 120 do 31.05.2014.

13. Klasika d.o.o. Domašinec, traži m/ž fasadera-soboslikara na odre�eno vri-jeme, radno iskustvo 3 g., zva� na mob. 098 900 2692, do 05.06.2014.

14. Toplice Sve� Mar� n, Sve� Mar� n na Muri, traži m/ž kozme� �ara/pedikera; m/ž pom. kuhara i kuhara/icu na odre-�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi� se na mob. 099 2199 663, javi� se do 23.05.; 10 m/ž kuhara i 10 pom. Kuhara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 2199 663 do 31.05.

15. Dje�ji vr� Grlica , Šenkovec, M. Tita 34, traži m/ž odgojitelja i m/ž rav-natelja vr� a na neodre�eno vrijeme, potrebna 1g. radnog iskustva, osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 098 9656 872, do 27.05.

16. Lola j.d.o.o. Nedeliše, traži konoba-ra/icu na neodre�eno vrijeme, mjesto rada Pretetinec, javiti se na mob. 095 808 2030, do 31.05.

17. Arion d.o.o. �akovec, traži 7 m/ž montera dizala na odre�eno vrijeme, rad u inozemstvu, potrebno 1g. radnog iskustva, posla� zamolbu na email: [email protected] do 11.06.

18. AGNITUM d.o.o. - Ca e bar Miba�, Domašinec, V. Nazora 4, traži konoba-ra/icu na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 446 5161 ili email: [email protected] ili osobni dolazak do 15.06.

19. DiH PROJEKT j.d.o.o., �akovec, traži 3 konobara/ice na odre�eno vrijeme, mjesto rada: Ca e bar La terassa, javi� se na mob. 099 441 8222, do 13.06.

20. Drvna galanterija i pilana Sandukar, Totovec, V. Bakaria 12, traži 6 m/ž rad-nika u drvnoj galanteriji na odre�eno vrijeme, javi� se osobno na adresu do 12.06.

21. Soboslikar Goricaj, Dunjkovec, Lj. Ga-ja 27, traži 3 m/ž soboslikara na odre�e-no vrijeme, terenski radi doma, osiguran smještaj, javi� se na mob. 091 898 7121, do 31.05.

22. Kevin mont j.d.o.o. Domašinec, traži 3 m/ž fasadera i 2 m/ž soboslikara na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi� se na mob. 099 879 5418 do 11.06.

23. Me�imurski graditelji 3B, Novako-vec, traži 3 m/ž kranista i 6 m/ž tesara na odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi� se na mob. 091 426 9640 do 30.05.

24. Ca e bar Route 66, Frankopanska 2, Selnica, traži 3 konobara/ice na odre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 095 901 5985 ili poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email: [email protected] do 08.06.

25. Extremecolor, Prelog, Trg sv. Florija-na 15, traži m/ž fasadera-soboslikara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 588 5740, do 27.05.

26. Gemini j.d.o.o. �akovec, traži m/ž stolara/icu za montažu namještaja na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 633 444 ili email: [email protected] do 25.05.

27. Senko d.o.o. Štefanec, V. Nazora 22, traži 2 m/ž djelatnika na pripremi i mon-taži dijelova proizvoda na neodre�eno vrijeme, poslati zamolbu na adresu ili posla� email:[email protected] do 31.05.

28. Seoski turizam Juras d.o.o., M. Miha-ljevec - mjesto rada Restoran Kneja, traži konobara/icu i kuhara/icu na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 915 3981 do 15.06.

29. Dolenec instalaterski obrt, �akovec, traži m/ž instalatera grijanja, vodoinsta-latera na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 554 9323 do 29.05.

30. Tristar trgova�ki obrt, �akovec, traži m/ž kroja�a na odre�eno vrijeme, po-trebno radno iskustvo bar 6 mj., rad u prijepodnevnoj smjeni, javi� se na tel. 040 391 422

31. Ma�or d.o.o. Strahoninec, traži 3 m/ž radnika niskogradnje na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 254 6621 do 31.05.

32. Dijamant keramika d.o.o. �akovec, traži 3 m/ž kerami�ara na odre�eno vri-jeme (rad na terenu), javi� se na mob. 091 570 6984 do 14.06.

33. VZ EL-TIM d.o.o. �akovec, A. Schulte-issa 19, traži m/ž elektroinstalatera i m/ž inž. elektrotehnike na odre�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu na adresu ili na email: zlatko@vz-el-� m.hr do 28.05.

34. Dambo j.d.o.o. �akovec, A. Star�evi-a 16, traži m/ž pom. kuhara na odre�e-no vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 091 185 5525 do 31.05.

35. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži ko-nobara/ice na odre�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno, smještaj i hrana osigurani, javi� se na mob. 098 242 485 do 31.05.

36. Eko lovac d.o.o. Nedeliše, traži konobara/icu na odre�eno vrijeme, ja-vi� se na mob. 095 907 5920 do 31.05.

37. Platometalik Vlaši, M. Subo� ca, traži m/ž samostalnog konstruktora alata i m/ž inž. elektrotehnike na odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, po-trebno radno iskustvo 2g., javiti se na mob. 098 241 491 ili na email: [email protected]

38. Anis d.o.o., traži 5 m/ž limara-izo-latera na odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, rad u Njema�koj, javi� se na mob. 099 794 3239 do 01.06.

39. Ljekarna �akovec, V. Morandinija 1, traži 2 m/ž magistra farmacije na ne-odre�eno vrijeme, pismenu zamolbu posla� na adresu do 30.5., dodatne inf. na hzz.hr

40. Rustica d.o.o., �akovec, traži m/ž konobara/icu za rad u restoranu na ne-odre�eno vrijeme, najava na tel. 040 311 207 do 20.06.

41. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miš-kine 24, traži m/ž djelatnika na plinskom ravnanju metala na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 31.05.

42. Trans-kukovec d.o.o. Strahoninec, Dravska bb, traži m/ž automehani�ara na odre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 241 673 do 31.05.

43. Terasa Big Ben �akovec, traži 2 ko-nobara/ice na odre�eno vrijeme, rad u ugost. obrtu Shock, osobni dolazak na Terasu big ben do 19.06.

44. Obrada metala i trgovina d.o.o. Iva-novec, traži m/ž inž. strojarstva na neo-dre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 803 355 do 31.05.

45. Auto Roman d.o.o. �akovec, traži m/ž autolimara na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5 g., javi� se na email: [email protected] ili na mob. 098 918 2092 do 02.06.

46. TREmak d.o.o. Domašinec, K. Zrinski 2, traži m/ž ekonomistu za knjigovod-stvene poslove na neodre�eno vrijeme,

OTVORENI NATJE�AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME�IM

HRVATSKI ZAVOD

ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA �AKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠE:

543-200

AGROME~IMURJE D.D.AGROME~IMURJE D.D., Ru�era Boškovia 10,

40 000 �akovec, T. 040/390-822, F. 040/390-824

Uprava trgova�kog društva “Agrome�imurje” d.d. �akovec, Ru�era Boš-kovia 10, objavljuje

OGLASza radno mjesto:

1. VODITELJ RASADNIKA - 1. izvršitelj,2. POMONIK VODITELJA RASADNIKA – 1 izvršitelj,3. POSLOVO£A U RATARSTVU – 1 izvršitelj.

UVJETI:Pod 1. i 2. VSS-dipl. ing. agr. - smjer VVV ili bilinogojstvo,Pod 3. VSS dipl. ing. agr. ili ing. polj. smjer VVV ili bilinogojstvo.Poznavanje engleskog jezika na razini B1.Informa� �ka znanja-osnovna.Dobro poznavanje rasadni�arske, odnosno ratarske proizvodnje.Visoka razina organizacijskih sposobnos� .

Radno iskustvo od 12 mjeseci ili pripravnik.

Rad se zasniva na odre�eno vrijeme od godinu dana zbog poveanja obima posla u rasadni�arstvu i ratarstvu.

Pisane ponude sa životopisom kandida� mogu dostavi� na adresu tvrtke u roku od 8 dana od dana objave oglasa.

Uprava

županija, traži 1 m/ž prodajnog pred-stavnika na odre�eno vrijeme - organi-zacija i vo�enje prezentacija proizvoda u interakciji sa centralom tvrtke, uvje� : mo� virana, ¬ eksibilna, sposobna i du-hom mlada osoba, izražene organiza-cijske, prezentacijske i pregovara�ke sposobnos� , poželjno je posjedovanje

vlastitog vozila. kontakt: [email protected], javi� se do 29.5.

6. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za � nancijsko i in-ves� cijsko savjetovanje, mjesto rada Varaždin, traži 15 m/ž � nancijskih i prodajnih agenata na Ugovor o djelu - ponude � nancijskih produkata i programa za program RENT4YOU, uvjeti:

SSS, VŠS, VSS bez obzira na zvanje, prezentacijske vješ� ne, samostalnost u radu, sposobnost za rad u timu, ustrajnost u radu, dobro poznavanje rada na ra�unalu, poželjno iskustvo na poslovima direktne prodaje; i 2 m/ž inves� cijska i � nancijska savjetnika na odre�eno vrijeme - ponude � nancijskih produkata i programa za program REN-T4YOU, uvje� : SSS, VŠS, VSS bez obzira na zvanje, iskustvo 3g., dobro poznava-nje rada na ra�unalu, B kat., engl. jezik, prezentacijske vješ� ne, sposobnost za rad u timu, komunikativnost. Prijavu dostaviti e-mailom: [email protected], mob: 095 111 6101 ili 095 111 6103, do 31.5.

7. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za ce-stovni prijevoz robe, Varaždin, traži 3 m/ž voza�a kamiona za me�unarodni prijevoz na odre�eno vrijeme, uvje� : obavezna kvali� kacija za voza�a, isku-stvo 1g., Kategorija C i E. Kontakt: 098 284 495, do 31.5.

8. BIP-TIM d.o.o. za ugostiteljstvo, Mjesto rada: Baseball bar Varaždin, traži 1 m/ž djelatnika za rad u caffe baru na odre�eno vrijeme, uvje� : KV, SSS, iskustvo na poslovima pripreme i posluživanja pia. Kontakt: 098/7030-261, do 7.6.

9. U.O. “NATALY” Mož�enec 156, Novi Marof; traži 1 konobara/icu na neodre-�eno vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, iskustvo nije bitno, mog. dogovo-ra o radnom vremenu, najava na mob: 095/581-7929 (Natalija Prelog), do 30.5.

SiladiAgro d.o.o. Kotoriba,

traži AGRONOMA voditelja kooperacije u proizvodnji� kvi golica te ostalih ratarskih kultura, m/ž, na odre�eno.

Javi� se na 098/915 8006 do 5.6.

Umjetni�ka škola Miroslav Magdaleni= �akovec

poziva vas na dan

OTVORENIH VRATIJU

u sjedištu škole na adresi: �akovec, V. Nazora 14

dana 2. lipnja 2014. u vremenu od

16,00-18,00 sa� .

Dobrodošli

IMENDANI I BLAGDANI

petak, 23. svibnja -Željko, Nada

subota, 24. svibnja – Marija Pomo�nica

nedjelja, 25. svibnja – Ur-ban papa, Grgur

ponedjeljak, 26. svibnja – Filip Neri

utorak, 27. svibnja – Julije, Bruno

srijeda, 28. svibnja – Velimir, Vilim

�etvrtak, 29. svibnja – SPA-SOVO

DUHOVNI VELIKAN

Filip Neri, 26. svibnjaRo�en je 1515. u Italiji u osiromašenoj plemi�koj obitelji i bio je odan molitvi i postu, a veliki dio mladosti posvetio je brizi o siromaš-nima. Osnovao je bratstvo Presvetog Trojstva i Kon-gregaciju oratorija. Umro je u Rimu 1595. godine. Zaštit-nik je specijalnih snaga USA i grada Rima. Beatificiran je 1615., a kanoniziran 1622. godine. (sm)

1. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking; m/ž konobara-šan-kista (�akovec) i m/ž pom. kuhara (�a-kovec) - na odre�eno (sezona), javi� se na mob. 099 222 1338, 099 403 7536 ili na email: [email protected] do 30.06.2014.

2. MD Ca e bar, Prelog, Glavna 5, traži konobara/icu na odre�eno vrijeme, javi� se na mob: 098 832 575 ili osobni dolazak na adresu do 09.06.

3. Sladoled i fast food Pajdaš, K. Zrinski 2, �akovec, traži m/ž prodava�a u fast food-u na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 705 9569 do 25.05.

4. Muraplast d.o.o. Kotoriba, Industrij-ska zona bb, traži 4 m/ž strojara tiska na odre�eno vrijeme, posla� pismenu zamolbu na adresu ili na email: [email protected] do 15.06.2014.

5. Ca e bar Mar� , Prelog, traži 2 kono-bara/ice na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 964 3111, do 30.05.2014

6. SiladiAgro d.o.o. Kotoriba, traži m/ž voditelja kooperacije u proizvodnju bu�a na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 915 8006 do 05.06.2014.

7. Leonie j.d.o.o. Kotoriba, Stjepana Ra-dia 2, traži konobara/icu na odre�eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, naja-va na tel. 040 682 005, do 06.06.2014.

8. Zobi Invest d.o.o. Sve� Filip i Jakov, traži kuhara/icu na odre�eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj. s ribom i rošti-ljem, zvati na mob. 099 412 8419 do 01.06.2014.

9. MK Poslovanje j.d.o.o. Nedeliše, traži m/ž voditelja kuhinje - pizza majstor/majstorica na neodre�eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., zva� na mob. 099 723 6361, do 31.05.2014.

10. Autoklub Nedeliše d.o.o. Nedeliše, Maršala Tita bb, traži m/ž STRU�NOG VODITELJA U AUTOŠKOLI - uvje� : VŠS, VSS najmanje 3g. radnog iskustva, po-ložen stru�ni ispit i valjana dozvola A i B kat.; m/ž PREDAVA�A U AUTOŠKOLI

6723. svibnja 2014. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo�), tel. 112Autobusni kolodvor �akovec, tel. 313-947Željezni�ki kolodvor �akovec, tel. 384-333Dežurna ljekarna �akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651Policijska uprava me�imurska, tel. 373-111Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje �akovec, tel. 311-755Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje �akovec, tel. 372-900Hrv. zavod za zapošljavanje �akovec, Bana J. Jela�i�a 1, tel. 396-800Me�imurje plin, Obrtni�ka 4, tel. 395-199Me�imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730Centar za kulturu �akovec - blagajna, tel: 311-488Knjižnica �akovec, tel: 310-595Elektra �akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra �akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600Ambulanta za ku�ne ljubimce �akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859Veterinarska stanica �akovec, tel: 391-480Me�imurska županija �akovec, tel. 374-111Grad �akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920Komunalni redar, tel. 310-669Pošta �akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021Turisti�ki ured Grada �akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319Fina �akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000Centar za socijalnu skrb �akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste �akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294GKP �akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440- pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna upravaIspostava �akovec, O. Keršovanija 11, tel. 371-200Ispostava Prelog, tel. 371-430Ispostava Mursko Središ�e, tel. 371-490

Zdravstvene ustanoveŽupanijska bolnica �akovec, I.G. Kova�i�a 1e, tel. 375-444Dom zdravlja �akovec, I.G. Kova�i�a 1e, tel. 372-300Zavod za javno zdravstvo tel. 311-790 Školska medicina, tel. 312-157Mikrobiološki laboratorij, tel. 310-336

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

e-mail: [email protected] tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

URJU

IZ MATI�NOG UREDA

RO�ENILEONA MU�I&, K&I JASMINE I ANTUNA; GITA GALOVI&, K&I SANJE I MARIA; EDVIN BRANILOVI&, SIN MARINE I DARIA; PATRIK VURUŠI&, SIN MIRELE I DENISA; RO-KO NARAN"A, SIN JELENE I KRISTIJANA; LEHKEC LO-VRO, SIN MILJENKE I IVANA; IDA ZADRAVEC, K&I IVANE I NENADA; PAULA MARCI-UŠ HERGOTI&, K&I IVANE I MIŠELA; NOA BREZOVAR, SIN TATJANE I MARJANA; ŠIMUN GAŠPARI&, SIN MO-NIKE I DRAŽENA; MAJA BA-LOG, K&I SANDRE I ALEK-SA; DOMINIK ŠKVORC, SIN SNJEŽANE I DUŠANA; NIKA TOMAŠEK, K&I NIKOLINE I DOMINIKA (�akovec)

VJEN�ANIEDITA BELOVI& I MARIJAN MEDVED, MAJA VRHAR I BO-JAN "AKOVI&, VALENTINA RIBI& I VEDRAN BIŠEVAC, NINA ŠOLTI& I IVAN Š�AV-NI�AR, INES VINCEK I ALEN MOŠMONDOR, BOJANA SA-VI& I STANISLAV TJULJUNOV, IVA JUR�EC I TOMISLAV ŠT-ENGLIN (�akovec); MIHAE-LA PAŠI& I TOMICA ISTER, TANJA HORVAT I KREŠIMIR HAUSKMECHT, VIKTORIJA MARKOVI& I DRAŽEN KE�-KEŠ, NINA TARADI I GORAN ŠENKIŠ (Dekanovec); ANA KUZMA I MARIO KOLMA-NI& (M. Središ�e); NIKOLINA ZADRAVEC I JOSIP KRZNAR,

MARIJANA PROLETA I MAR-TIN TISAJ, MIHAJELA PURI& I LEON PANDUR (Prelog)

UMRLI"UR"A SILADI R. FUŠ R. 1931., JUSTINA KERMAN R. KODBA R. 1933., ANA HOR-VAT R. FEKONJA R. 1924., MARIJA JURI& R. HORVAT R. 1935., JOSIP KAMENI& R. 1929., VLADIMIR JEZERNIK R. 1966., ALOJZ HUDI�EK R. 1939., NADA LAJTMAN R. KNEKLIN R. 1941., FRANJO JANKOVI& R. 1946., VERA KALKAŠLIEV TKAL�EC R. SMOLEC R. 1930., JELICA ŠPOLJAR R. KLARI& R. 1932., FRANJO HERCIGONJA R. 1934., IVAN KODBA R. 1949., ELIZABETA HOBOR R. ŽINI& R. 1940., IVAN JURA�I& R. 1957., BISERKA DOBRANI& R. NOVAK R. 1959. (�akovec); RUDOLF HORVAT R. 1940. (Dekanovec); IVAN KR�MAR R. 1951. (M. Subotica); TERE-ZIJA PONGRAC R. BALENT R. 1926., PAVAO KARAŽINEC R. 1927. (Kotoriba); VENDEL KOCON R. 1924. (M. Sredi-š�e); VLADIMIR MEGLI& R. 1953., JELENA BLAGOVI& R. BUJAN R. 1932., AMALIJA KOŠAK R. ŽNIDARI& R. 1929. (Nedeliš�e); KATARINA DO-VE�ER R. JALUŠI& R. 1927., AGNA LIPI& R. LASTAVEC R. 1929., IVANKA �IŽMEŠIJA R. HORVAT R. 1929., MARIJA BELI& R. HATLAK R. 1925. (Prelog)

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA

Cjenik prema ostalim veličinama:1/12 str. = 200 kuna1/8 str. = 300 kuna1/6 str. = 400 kuna1/4 str. = 600 kuna

100 kn

50 kn70 kn

fotka

84x70 mm

84x30 mm

84x50 mm

fotka

Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska.Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas.Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: [email protected] dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

10. Poslovne zone d.o.o. za klijenta; Mjesto rada: JALŽABET, traži 10 m/ž strojarskog tehni�ara za popravak i servisiranje strojeva - uvjeti: SSS, to�nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to�nost pri do-lasku na posao, spremnost za � mski rad, spretnost u tehni�kim rješenjima, prakti�no tehni�ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž skladišnog radnika – uvjeti: KV, SSS, to�nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to�nost pri dolasku na posao, spremnost za � mski rad, spretnost u tehni�kim rje-šenjima, prak� �no tehni�ko razumi-jevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž radnika za pakiranje proizvoda – uvje� : OŠ, to�nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to�nost pri dolasku na posao, spremnost za � mski rad, spretnost u tehni�kim rješenjima, prak� �no teh-ni�ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž pomonih radnika u kožarsko-prera�iva�koj in-dustriji – uvje� : NKV, to�nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to�nost pri dolasku na posao, spremnost za � mski rad, spretnost u tehni�kim rješenjima, prak� �no teh-ni�ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 2 m/ž kontrolora ko-

že – uvje� : SSS, informa� �ka znanja: Office paket, prednost poznavanje SAP-a, prednost imaju kandida� /inje koji su radili u automobilskoj industriji; 10 m/ž radnika za štancanje i rezanje kože – uvjeti: OŠ, to�nost u radu, spremnost za rad u smjenama, do-bar vid, to�nost pri dolasku na posao, spremnost za � mski rad, spretnost u tehni�kim rješenjima, prak� �no teh-ni�ko razumijevanje i primjenjivanje u dnevnom radu; 10 m/ž radnika na šivanju i krojenju u kožarsko-prera�i-va�koj industriji – uvje� : šiva�i, kroja�i (m/ž), to�nost u radu, spremnost za rad u smjenama, dobar vid, to�nost pri dolasku na posao, spremnost za � mski rad, spretnost u tehni�kim rješenjima, prak� �no tehni�ko razumijevanje i pri-mjenjivanje u dnevnom radu. Sva su radna mjesta na odre�eno vrijeme. Pismenu zamolbu i životopis sa slikom dostavi� poštom na adresu: Poslovne zone d.o.o., Stanka Vraza 4, Varaždin ili e-mailom: [email protected]

11. GRA-TRADE d.o.o., Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 2 m/ž SAMOSTALNA LIMARA za izvo�enje limarskih i kro-vopokriva�kih radova na neodre�eno vrijeme, uvje� : KV, iskustvo 2 g., prijavu poslati e-mailom: [email protected], najava na tel: 042 233 761 ili mob: 098 935 4936, do 2.6.

poginulom hrvatskom branitelju

BLAŽENKU PERASU 24.5.1992. - 24.5.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me�imurske županije

IN MEMORIAM

našoj poštovanoj i voljenoj supruzi, majci i baki

BISERKI DOBRANIX ro�. Novak

iz Brezovcaprerano preminuloj

14.5.2014. u 56. godini života

POSLJEDNJI POZDRAV12. BREZA, obrt za ugos� teljstvo, Mje-sto rada: TRNOVEC, traži KONOBARA/ICU U CAFFE BARU “BREZA” na odre�e-no vrijeme, uvje� : OŠ, KV, SSS, poželjno radno iskustvo, ali nije uvjet, komunika-� vnost prijavu posla� e-mailom: [email protected] ili mob: 095 803 1580, do 19.6.

13. HANJES - Poduzee Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove�ki. Hanjes d.o.o. je usluž-no poduzee na podru�ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro� la od aluminija, oplemenjenog �elika i �elika. Njihovi klijen� su poduzea iz podru�ja proi-zvodnje tra�nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen� rana, 99% proizvoda

izvoze u EU. TRAŽIMO M/Ž ZAMJE-NIKA VODITELJA PROIZVODNJE na odre�eno vrijeme - tehni�ka podrška za osiguranje proizvodnje, nadzor nad rokovima i terminima u proizvodnji, interni nadzor nad provo�enjem su-stava kvalitete, sudjelovanje u organi-zaciji sustava, izrada izvješa i analiza prema potrebi poslodavca, ostali po-slovi – uvje� : VII/VI stupanj dipl. ing./ing. strojarstva (prednost proizvodni smjer), min 3g iskustva na poslovima organizacije proizvodnje, aktivno znanje njem. i/ili engl. jezika (prednost njema�ki), ¬ eksibilnost, spremnost na � mski rad i usavršavanje. Molbe sla� isklju�ivo na adresu poštom GOS-PODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLO-VE�KI ili mailom [email protected] do 20.6.

dragom

DAMIRU BUJANUiz Šenkovca

preminulom dana 17.5. u 55. godini života nakon

duge i teške bolesti

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, susjedima i svima koji su ga ispratili na vje�ni po�inak.

POSEBNO HVALA dr. Trstenjak, dr. Zori�i�, cijeloj Palijativnoj skrbi i sestri Kseniji na nesebi�no

pruženoj pomo�i u posljednjim i teškim trenucima.Hvala vl�. Vladimiru Kolari�u na rije�ima ispra�aja.

Ožaloš�ena obitelj

Prerano si otišla, ali �eš zauvijek živjeti u našim srcima. Volimo te!

ZAHVALUJEMO rodbini, kumovima, osoblju JIN, župniku Ivanu Hergecu na ispra�aju i svim prijateljima koji su nam

bili potpora i utjeha u našoj boli i tuzi.

Ožaloš�eni:suprug Mladen, k�erka Mihaela s obitelji i k�erka

Jasmina s Miljenkom

Pet 23.05.2014. 13:00-20:30 Sub 24.05.2014. 08:00-15:30

dr. Dušanka Sa�er-Star�evi� - dežurni pedijatarUlica Ljudevita Gaja 7, �akovec, tel: 310 215Radnim danom ordinacija radi: utorak, �etvrtak i petak - UJUTRO ponedjeljak i srijeda - POPODNE

jatarec, tel:

adi:UTRO DNE

68 Oglasnik 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

POVOLJNO SE PRODAJE GRADILI-ŠTE u Mihovljanu, Sportska ulica, 1000m2, info: 095/837-9646 ili 095/5287-287

PRODAJE SE TROSOBNI STAN koji se sastoji od dva stana (2-sob-ni i 1-sobni), ukupne površ. 98m2, pogled na park i teniske terene, energ. razred D, mogu-a i pojedina�na prodaja. mob. 091/5070-516

PRODAJE SE STARIJA KUA u Nedelišu, vrlo povoljno, info: 098/9744-242

PRODAJE SE GRA£. ZEMLJIŠTE od 1000m2 u Pušinama, lijepa lokacija i blizina gl. ceste. tel. 042/232-681

PRODAJE SE 2-SOBNI STAN u Za-grebu na Volov�ici, plin, liª , sun-�ana strana, energ. cert. C, 2min do tramvaja, zva� poslije 16 sa� na mob. 091/8974-727

DVORIŠTE I ORANICE u Dekanov-cu, jeª ino i me�imurska narodna nošnja, upita� na 095/8088-207

IZNAJMLJIVANJE

TRAŽIM STAN ILI KUU U NAJAM - Mursko Središe ili okolica. mob 098 916 4336

IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pe-dagoške u �akovcu, dvojici stude-nata ili bra�nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92

IZNAJMLJUJE SE KUA sa svim priklju�cima, u Pustakovcu, Ul. S. Raškaja 4 i kua u Zasadbregu sa svim priklju�cima, preko puta crkve, te se iznajmljuje zemlja od 700�hv i 470�hv u Zasadbregu, ispod igrališta. tel. 363-582

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan s namještenom kuhinjom i nena-mještene garsonijere i 1,5-sob-ni stanovi. info: 384-515 i l i 098/545-526

IZNAJML JUJEM NAMJEŠTENI STAN od 50 m2, blizu centra. Mob: 091 720 9338

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sob-ni namješteni stan isklju�ivo stu-den� cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

Z A G R E B : I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, �akovec. Tel. 099/6390-759

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM Fiat Stilo SW 1,9 JTD, 2004., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, karavan, cijena 3999 eura, i Renault Scenic 1,9 dci, 2000. god. reg. 1 godinu, mob 098/551-267

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za sku-ter. Upita� na tel. 098/600-281

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, naprav-ljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DA-CIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597

HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliše. Tel: 091/111-62-77

PRODAJEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob. 098/9549-775

PRODA JE SE Z ASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, pri-je�eno 80tkm, sa�uvana. info: 098/632-462

PRODAJE SE AUTOPRIKOLICA s nadogradnjom, 180x110x80, u voznom stanju, bez papira ali vrlo �vrste konstrukcije, samograd-nja, cijena samo 500kn. mob. 098/918-3618

PRODAJEM LJETNE GUME 165/70 R14, malo vožene, 600 kn/4kom, info: 092/298-1217

PRODAJEM MAZDU 323F DI-T D 1 9 9 9. g . , 20 0 tk m, i n f o: 098/9830-330

PEUGEOT 106 1.1, reg. do kraja godine, dobar, garažiran, mob. 098/561-673

NEKRETNINE – PRODAJAPRODA JEM SKUTER Huoniao 2005.g., reg. do 6.mj., cijena po dogovoru, info: 099/407-1685

PRODAJE SE OPEL CORSA 1.2 1996.g., mob. 091/560-1858

P R O D A J E M R E N . M E G A N E 2007.g., 45tkm, kao nov, putno ra�unalo, tempomat, mogua zamjena za twingo ili pandu 1.2. info: 098/1790-733

FIAT STILO JTD 1.9 dizel 2005.g., 153tkm, reg. do 2./2015., 74KW, prodajem ili mijenjam za terenac uz doplatu ili neki jeftiniji auto dizel. info: 098/190-3753

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ur-sus i Zetor i pripadaju=e pri-klju�ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370

PRODAJEM NOVE BA�VE za vi-no od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJE SE CIRKULAR na kar-dan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODAJEM VONJAK JABUKA 2ha u blizini selni�kog ribnjaka, mob. 098/954-9775

PRODAJE SE luš�ara i mulja�a za grož�e (bez motora). Tel. 098/1808-133

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 to-ne kiper, dvorednu sija�icu, plug, tanjura�e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

975

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATIKupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 �akovec

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi=a 21tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM kukuruz BC 572, 2 tone, cijena 1,40 kn/kg. Mob: 099/808-7586 ili 099/683-9984

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR “Goldoni “ sa frezom 8ks benzi-nac i hidrauli�nu prešu od 400 lit, cijena po dogovoru. mob 098 967 9904

PRODAJU SE oranice Veliki Štuk 1274m2 (Strahoninec), 2480m2 (Nedeliše), livade Dunjkovec 2x1850m2, pijetao Australorpa, federfusige, Križeva�ke kukmice i mješanci Brame. Tel: 822-362, 099-5166-780

PRODA JEM TRAKTOR Torpe-do Deutz 406 s kabinom, 1.vl., 1977.g., prva boja, sa�uvan, te autom. kuku za mali Ursus. info: 098/190-3753

KUPUJEM AGACIJU u rastu za ru-šenje ili šumu za rušenje na po-dru�ju Vra� šinca i bliže okolice. info: 867-035

PRODAJU SE DRVENI SANDUCI za povre, info: 098/9744-242

USLUGE

INSTALATERSKI OBRT DOLE-NEC – CENTRALNO GRIJANJE, VO D OVO D, PL I N, REN OV I -R A N J E K U PAO N I C A . M o b . 091/55-49-323

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja in-strukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71

RIJE�ANIN (49g) SSS, pozna-vanje rada na PC-u, B-kat, ak-tivno znanje tal. jezika, dugo-godišnje radno iskustvo u Hr-vatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru�ju cijele Hrvatske, može i na OPG-kozarstvo ili se-osko-turisti�ko gospodarstvo. Kontakt mail: [email protected]

TRAŽIM POSAO davanja in-strukcija iz RA�UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

TRAŽIM POSAO košenja trave trimerom ili kosilicom, teži i za-htjevniji tereni nisu problem. mob 092-310-9094

TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema�koj, hitno. Ponude na tel. 098/684-3265

TRAŽIM POSAO RUŠENJA DR-VEA, drvenih objekata, koš-nju trave i ure�enje okunica i ostalo. info: 095/8500-849

POZNANSTVA

T R A Ž IM UD OV I CU z a dr u -ženje pa što bude. Udovac, stan, sre�en, mobilan. Tel. 092/247-8334

TRAŽIM OZBIL JNU I DOBRU D A M U o d 3 0 - 4 5 g , z a v e -zu i brak. Želim hitno! mob. 099/684-3265

KREDITI

NAJNOVIJI, POVOLJNI, SVE-NAMJENSKI KREDITI svih banaka u Hrvatskoj, ZA VAS. info: 095 5181 222

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove

i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava

tlakovca.

Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

d.o.o.

USLUGA RUŠENJA DRVEqA

na nedostupnim mjes� ma, mogu= odvoz granja.

Slave� = j.d.o.o., tel. 098/835-606

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rje-šavam probleme septi�kih ja-ma. Stru�no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

PRODAJE SE NOVI STAN u �a-kovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

PRODAJEM FRIZERSKI SALON, no-vi, namješteni, u �k, Lj. Gaja (kod Lova�kih dvora i HEP-a). mob. 098/241-559

PRODAJEM VONJAK u Vukanov-cu površine 3.200 m2, sa oko 100 voaka, sa vikendicom cca 35 m2 i ostavom, bez struje i vode. Hit-no i povoljno! Mobitel: 098 939 1941.

PRODAJEM GRA£. PARCELU za izgradnju kue kod bolnice-no-vootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobila-znicu. Tel: 091 2424 14 3

PRODAJEMO VIKENDICU od 45 m2, s vinogradom i vonjakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. Mob. 095 900 6539 ili 098 967 99 04.

PRODAJEM STAN od 50 m2, cen-tar, Masarykova, 1. kat, cer� � kat D, cijena 42.000 eur, mob. 098 297 220

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiš-kovcu dim. 16x100m, �isto vla-sništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

VIKENDICA “Posavski tip ku-e” 131/103/84m2, okunica 1009m2, pogled �akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer-tifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723

PRODAJE SE JEDNOSOBNI 2-etaž-ni stan od 50m2 u urbanoj vili, orjentacija ISZ, energ. razred B., mob. 091/5070-516

PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središu ul . V. Ž ganca. tel . 098/9549-775

POVOLJNO SE KUPUJE MANJE POLJ. ZEMLJIŠTE (livada, stare gorice) u Lopa� ncu, Vinogradska ul ili okolica. ponude na mob. 098/556-423

PRODAJE SE GRA£EVINSKO ZE-MLJIŠTE OD 771m2, u Mihov-ljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

6923. svibnja 2014. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

telefon: 091-8988-004

Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati

Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru

Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

Pribislavec, Dragu� na Lehkeca 17kontakt osoba Barbara Jagec,

mob: 095 614 [email protected]

Žiro-ra�un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJEM rabljene uš�uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujit-su x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 300lit., ispravnu i o�uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel. 098/390-692

PRODAJEM stoli (350kn), pisai stol (400kn); škrinju Gorenje 310lit. (750kn), plo�u za ugradb. el. štednjak (200kn), ljetne gume Fulda 175/65/14 (4kom/500kn), bicikl za djevoj�ice srednje uzrasta (450kn) i mikrovalnu (350kn). info: 095/521-3924

PRODAJEM KREVET francuz 160cm sa 2 nona ormaria i s� jena s ogle-dalom, trosjed (malo korišten), dvo-sjed (rabljen), sve povoljno. mob. 091/2930-428

PRODAJE SE KUTNA GARNITURA (kau�, trosjed, dvosjed), stol 80x80 i barske stolilce, te el. pisaa mašina. tel. 042/260-739

PRODAJU SE DRVENI PROZORI i balkonska vrata sa štokom, šala-porkama i izo staklom, o�uvani, po-voljno i drvena garažna vrata, mob. 098/680-549

PRODAJE SE ŠIVAA MAŠINA Bagat sa priborom, ispravna, malo korište-na, cijena po dogovoru na vi�enje. tel. 363-085

PRODAJEM DIONICE Mesne ind. Vaj-da i kukuruz. info: 095/860-6529

Binaje godinu dana stara predivna mješanka bernskog planin-skog ov�ara izuzetno umiljate naravi. Slaže se s drugim psi-ma i traži ku�u s velikim dvo-rištem i obitelj koja �e imati dovoljno vremena za nju jer su bernski planinski ov�ari po-znati po velikoj društvenosti i privrženosti obitelji. Kontakt: 091-8988-004.

Asjaje mala kujica, niska rastom, vesela �uvarica dvorišta. Udomljuje se isklju�ivo u obi-telj koja dozvoljava pristup psu unutra. Cijepljena je, �ipi-rana i sterilizirana. Kontakt: 091-8988-004.

Keksje štene staro oko 3,5 mjeseca i bit �e velikog rasta. Isklju�ivo se udomljuje u ku�u s dvori-štem i pristupom unutra. Cije-pljen je protiv zaraznih bolesti i bjesno�e i �ipiran. Kontakt: 098-241-060.

Liviaje starija kujica, vrlo mala i draga i bila bi idealna družica starijoj osobi pa �ak i u stanu uz redovite šetnje. Cijepljena je, �ipirana i sterilizirana. Kon-takt: 091-8988-004.

OBAVIJEST �ITATELJIMA

Male oglase možete predati

u Kotoribi i Murskom Središ�u

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli

trošak putovanja u �ako-vec, omogu�ili smo Vam

prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ�e i

Kotoriba.Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplat-

nom kuponu u:

Foto studio Siniša, Mursko Središ�e

Caffe bar GANI, Kotoriba

Rock caffe, Kotoriba

Caffe bar DONJI, Kotoriba

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Lemmy - odrasli, ogroman, muš-ki crni ma�ak sa bijelom mrljom ispod vrata. Star oko godinu dana. Kastriran, o�išen od nametnika i uskoro e bi� cijepljen pro� v zaraznih boles� . Nau-�en na pijesak, voli se mazi� , ali pokaže kad mu je dosta. Udomljuje se isklju�i-vo kao jedini ma�ak jer druge živo� nje ne podnosi. Potpisuje se ugovor.

Dragica - starija maca koja �eka da svoje zadnje godine provede u ne�ijem krilu. Nezahtjevna maca, nau�ena na pi-jesak i na ostale mace iako je dominan-tna prema njima, nau�ena na pijesak, o�išena od nametnika i sterilizirana. Pružite joj šansu. Potpisuje se ugovor.

Keena - prekrasna ma�ka, trikolor-ka, kratkodlaka, stara oko godinu i pol, sterilizirana, cijepljena, o�išena od na-metnika �eka na novi dom i svoju obitelj. Plahe je naravi, no izrazito zna� željna i mazna. Potpisuje se ugovor.

Udruga “Sklonište dobrote”

IZNAJMLJUJEM manju prizemni-cu u Šenkovcu, namještena, s ve-likim vrtom i dvorištem, obitelji, info: 095/521-3924

IZNAJMLJUJE SE KUA u Pleškov-cu, info: 091/100-2213

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SO-BE s kuhinjom i kupaonicom, stu-dentima, može i noenje, mob. 098/1730-391

P OVO L JN O IZ N A JML JUJEM 2-sobni namješteni stan u kui u �k, mob. 099/677-4304

LJETOVANJE

IZNA JML JUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/dan, 7-8 mj. = 320.00kn/dan. info: 098 448 863

ŽIVOTINJE

PRODAJEM stol za dnevni bora-vak od masivnog drveta i umjet-ni�ke slike. Mob: 099/64-111-90

PRODA JEM GR AMOFONSKE PLO�E vel ike i male. Mob: 099/6505-381

PRODAJEM KLAVIR PETROF po-lukoncertni, u izvrsnom stanju, zva� na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJEM Skuter Peugeot, kut-nu kožnu garnituru (nova u pola cijene), stol za stolni tenis, klavir, cafe aparat Senseo i spavau so-bu. Info. 091/970 1929.

PRODAJEM UGOSTITELJSKU KUHI-NJU: 16 kom drvenih stolova 80x80 cm i 10 kom metalnih stolova za te-rasu, te 3-djelni metalni garderobni ormar. mob. 098 9211 929

PRODA JEM SJEDAU KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o�u-vano (4.000 kn); DJE�JU STOLI-CU-HRANILICU marke Brevi sa podesivim stoliem, u bež boji, o�uvano (400 kn); DJE�JI VRTI, o�uvan i korišten samo mjesec dana (350 kn); KINDERBET u natur boji drveta (350 kn). Kontakt 098 299 330

PRODAJEMO pe za centr. grija-nje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bi-de; ros° rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli�ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o�uva-na, Tel: 098/944-3339

PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-cr-ne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJE SE plinske pei Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto�ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povolj-no. tel. 098/190-4969

PRODAJEM KNJIGU “Rak od di-jagnoze do izlje�enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze=em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

P R O D A J E M C R N E M A R T E br. 38 , malo noš ene. info: 099/501-7015

PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i �e� ri barske stolice, sve masiv-no drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692

PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož�e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba�vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919

PRO DA J EM RU � N O PL E T E-NE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

Afrodita - � grasta ma�ka s ogro-mnim jantarnim o�ima, sterilizirana, cije-pljena, o�išena od nametnika, nau�ena na druge ma�ke, jako zaigrana, mazna - traži novi dom. Potpisuje se ugovor.

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma�ke. Trgovina PRIMA �akovec, tel. 363-445

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, mlade tek izašle iz gnjezda, odli�ne za ku=ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLU-BOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJU SE ŠTENCI njem. ov-�ara stari 9 tjedana i svinje od 120-150kg. mob. 091/574-1425

RAZNO

PRODAJEM STARU CIGLU, o�i-šenu i suhu (pod krovom) oko 300-350 kom, dim. 25x12cm, cije-na 1 kn/kom. Mob 098/986-2668 ili 099/796-9541

PRODAJEM STARIJI MUŠKI BI-CIKL Rog -”Oldtimer”, ispravan i u voznom stanju, cijena samo 160kn. Mob. 098/986-2668, 099/796-9541

PRODAJEM nove muške Levis traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne, traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90

PRODAJEM ZRA�NU PUŠKU Co-meta 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Može i zamjena za kom-presor. Mob: 099/25-96-444

, ,

DOSTAVADOSTAVA

GRAHORASTENESILICCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEGRAHORASTENESILICE3 TTJTJJEDEDEDEDNANANAAJEDNA3 TJEDNA

Tasha - lijevo na slici, malena ženki-ca, ro�ena 01.04.2014. godine, o�iše-na od nametnika i prije nego ode u novi dom bit e cijepljena, potpuno zdrava. Traži obitelj koja e odgovorno brinu� o njoj. Potpisuje se ugovor.

70 Kuharica 23. svibnja 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Sastojci:- 40 dag smr�aka- 3 dag maslaca- 2 dag brašna- sjeckani vlasac- sjeckani peršin- sol, papar- 1,5 dcl vrhnja za kuhanje

PripremaSmr�ke dobro o�istimo od zemlje i odrežemo dio koji je bio u zemlji. Opere-mo ih pod mlazom vode te ih posušimo papirna-tim kuhinjskim ubrusom. Narežemo smr�ke na �etiri dijela. Popržimo ih na ugrijanom maslacu, a kad se teku�ina od gljiva iskuha, dodamo brašno. Za�inimo solju, paprom, vlascom i peršinom, doli-jemo vrhnje i pirjamo sve zajedno još 4-5 minuta.

Kuharica PRIPREMILI: STJEPAN MESARIX I NEVENKA ŠARDI

Sastojci: 1 kg kuni�a, 15 dag lu-ka, 3 režnja �ešnjaka, 2 lovorova lista, ulje, sol, papar, 2 žli�ice mljevene paprike, 3 dcl kiselog vrhnja, voda, brašno, temeljac

PripremaKuni�a narežemo na manje komade, posolimo i popaprimo. U lonac stavimo ulje i kad se zagrije doda-mo prethodno nasjeckani luk te ga popržimo do zlatne boje. Stavimo �ešnjak i meso te pirjamo desetak minuta na laganoj vatri. Zatim dodajemo mljevenu papriku, lovo-rov list, sol i papar te sve skupa zalijemo temeljcom. Kuhamo dok ne omekša, napravimo pritip od vrh-nja, brašna i vode. Pritip dodamo u lonac s mesom i zgusnemo do že-ljene gusto�e te ostavimo kra�e vri-jeme da lagano provrije. Poslužimo vru�e u plitkom tanjuru, te ukrasimo listi�ima svježeg peršina.

Pirjani smr�ciRECEPT PLUS

ME�IMURSKA KUHARICAME�IMURSKA KUHARICA

Polusuho kvalitet-no vino obitelji Horvat iz Svetog Urbana, ber-be 2012., sadrži 12,4 posto alkohola. Krasi ga ugodan sortni miris, svježina i lijepa zlatno-zelenkasta boja. Pije se ohla�en na 10 do 11 Celzijevih stupnjeva iz prikladnih vinskih �aša

na visokom stalku. Slju-bljuje se s jelima s rošti-lja, ribama na gradele, svijetlim mesima, bije-lom ribom, plavom ri-bom, pe�enom ili prže-nom, polutvrdim sirevi-ma i mesom z tiblice. Za vino tjedna predlaže ga Ivana Puhelek iz Svetog Ivana Zeline. (sm)

VINO TJEDNA

Horvatova graševina

Temfani Temfani me�imurski me�imurski kuni�kuni�

Kuhar velemajstor Marko Mar�ec iz Kneje u Malom Mihaljevcu za Urbanovo je pripremio pobjedni�ki temfani kuni�, tradicionalno me�imursko jelo, do-davši mu “nove note” i kreativnost. Okus, miris i izgled jelo su u�inili bajkovitim te su nama i komisiji koja je rad pratila pojedno-stavili odluku o najbo-ljem uratku na gastro showu, na kojem su sudjelovali vrhunski

me�imurski kuhari i njihovi kolege iz dru-gih krajeva. Me�imur-ske novine odlu�ile su ovaj recept predložiti našim dragim �itate-ljima, sa željom da vam uspije pripremiti ga barem djelomi�no kao što je to u�inio Mar�ec. Uz temfanog kuni�a idu doma�i trganci i zelena salata s doma-�im bu�inim uljem i jabu�nim octom. Želi-mo vam vješte ruke i dobar tek!

IZ PE�NICEIZ PE�NICE �akove�kih mlinova �akove�kih mlinova

PRIPREMAIzmiksajte jaja, še�er i vanilin še�er. U izra�enu

smjesu dodajte redom ulje, brašno, prašak za peci-vo i na kraju jogurt, te sve zajedno promiješajte.

Pripremljenu smjesu izlijte u namazan i pobraš-njen kalup za kuglof, te po vrhu rasporedite o�i-š�ene, oprane i dobro iscije�ene trešnje. Trešnje lagano žlicom potisnite u smjesu i stavite pe�i na 180 C� stupnjeva oko 45 minuta, odnosno dok kola� lijepo ne porumeni.

SASTOJCI:1/2 kg o�iš�enih treša-

nja3 jaja1 vanilin še�er1 i pol �aša še�era1/2 �aše ulja2 �aše glatkog brašna

�akove�kih mlinova1/2 praška za pecivo 2 dcl jogurta

Trešnjin vijenac

7123. svibnja 2014. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

Kupa se slon u rijeci i dotr�i miš na obalu i dere se:- Izlazi iz vode! Odmah!Iza�e slon na obalu, a miš mu kaže: - Dobro, sad se mo-žeš vratiti u vodu.- Pa zašto sam uop�e morao iza�i?- Ma, netko mi je ukrao kupa�e ga�e pa provjeravam sumnjivce!----------------------------------------------------------Došao muškarac na razgovor za posao i pita ga šef: - Kakvo iskustvo imate?- Pet godina razgovora za posao.----------------------------------------------------------Mujo stoji pred automatom za gazirana pi�a, ubacuje kovanice i vadi limenke. I tako Mujo nastavi raditi dok se netko iz kolone koja se stvorila iza njega ne oglasi: - Oprostite, gospodine, jeste li gotovi? I mi smo žedni!A on odgovori: - Dok Mujo dobiva, Mujo igra!----------------------------------------------------------Žena i muž razgovaraju.- Onaj naš balavac mi je opet krao iz nov�anika, kaže on.- Kako znaš da je on? Možda sam bila ja, kaže žena.- Ma, nisi ti – on barem nešto ostavi kad uzima!----------------------------------------------------------Koja je sli�nost izme�u punice i daljinskog upravlja�a?Uvijek ih na�eš tamo gdje nisi o�ekivao!

VICOTEKA

VREMENSKA SLIKA: U Bosni i Hercegovini, Srbiji, kao i na istoku Slavonije pale su vrlo velike koli�ine kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, najve�ih u znanoj povijesti. Razmjeri katastrofe tek �e se vidjeti u nadolaze�im danima i tjednima. Broj poginulih ve�i je od 20, a ko-na�na brojka još nije poznata. Dosad nezabilježene poplave rezultat su ve-likih, ponegdje i rekordnih koli�ina kiše koje su pale u dijelovima Hr-vatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Najviše kiše u Hrvatskoj je u razdo-blju od 11. do 18. svibnja 2014. palo u Kutjevu, ukupno 164 litre kiše po kvadratnom metru. U Lipiku je palo 114 litara, a u Gradištu 101.3 litra kiše. Gotovo sva se ta kiša se izlila u dva dana, 15. i 16. svibnja. U Požegi je palo 95, Daruvaru 94.2 litre kiše, a u Slavonskom Brodu 66.8 litara. Na podru�ju sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske palo je izme�u 60 i 80 litara kiše po metru kvadratnom. Podsjeti-mo da je i po�etkom svibnja u mno-gim krajevima Hrvatske pala obil-nija kiša. Tako je od 2. do 4. svibnja u Osijeku palo 61,72 litara kiše po kva-dratnom metru, Slavonskom Brodu 52,8 litara, Gradištu 50,5, a Kutjevu 45 litara. Od ostalih ekstremnijih brojki koje je donijela ciklona Donat izdvojimo 15 cm snježnog pokriva�a na Zavižanu. Podaci iz BiH govorili su da je na Vlaši�u bilo napadalo i do 80 cm snijega. Osim po obilnoj kiši, velika razlika u tlaku izme�u ciklone nad istokom Balkanskog poluotoka i anticiklone nad zapadnom Euro-pom je sredinom tjedna uvjetovala i vrlo vjetrovito vrijeme, ne samo na Jadranu nego i u unutrašnjosti. Tako je u Zagrebu na Gri�u izmjeren udar

OD SUBOTE MOGU�I PLJUSKOVI

Trenutna peludna situa-cija me�imurskog zraka, kao i unatrag nekoliko tjedana ukazuje na dominaciju viso-koalergenih peludnih zrnaca trava. Osim njih u zapaženoj koli�ini prisutna je pelud drvenastih vrsta �etinja�a odnosno biljaka iz porodice borova (jela, smreka, bor i sl.). Takva peludna zrnca, iako su brojna i biljke ih is-puštaju u tolikoj koli�ini da su �ak vidljiva golim okom, ali su niske alergenosti odno-

sno ne izazivaju intenzivne i agresivne peludne reakcije u osjetljivih osoba. Koncentra-cije trava su i dalje visoke jer je upravo razdoblje vrhunca njihove cvatnje. Kako je za-po�ela sezona košnje livada košanica o�ekuje se opa-danje koncentracije peludi trava u narednom razdoblju. Koncentracija peludi korova se iz dana u dan pove�ava. Broj�ano dominira trputac, a nalazimo još peludna zrnca kiselice i koprive.

sjevernog vjetra od �ak 100 km/h. Sada o ljepšim temama. Svibanj ve�ini ljudi donosi ono najugodnije vrijeme u godini. Temperatura zraka primjerena je ljudskom organizmu, naj�eš�e oko 25 Celzijevih stupnjeva, a no�i su i dalje ugodne za spavanje jer još nema ljetnih sparina i vru�ina. Poljoprivrednici iskorištavaju dane za radove na otvorenom. Upravo takvo lijepo vrijeme smo imali ovog tjedna, a doživjeli smo i prvu vru�i-nu (tako nazivamo kad temperatura do�e do 30°C). Nažalost, u sljede�im danima ponovno nas o�ekuje pro-mjenjivo vrijeme s �estom pojavom pljuskova i grmljavine. Detalje sa-znajte u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Pr-va �etiri dana ovog tjedna donijela su nam sunce i svakim danom sve toplije vrijeme. Sli�ni vremenski uvjeti �e se nastaviti i u petak. U

petak dosta sunca i topline, ali �e i zajužiti uz umjeren jugozapadni vje-tar, pad tlaka zraka i laganu sparinu. Prvi put ove godine vrijeme �e biti onako teško i sparno. Temperatura zraka popodne �e se kretati blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Više oblaka prema kraju dana sa zapada. S do-laskom ve�eri postoji šansa za neki kra�i pljusak, uglavnom �e postojati u petak kasno nave�er uz slovensku granicu.

Za vikend malo nestabilnije uz nešto ve�u mogu�nost lokalnih pljuskova s grmljavinom, ali �e i dalje biti sun�anog vremena. Onako jedna kombinacija sunca, oblaka, pljuska i sparine. Temperatura zraka ostat �e visoka, uglavnom izme�u 23 i 26 Celzijevih stupnjeva.

Sli�no vrijeme �e se nastaviti i u novom radnom tjednu. Promjenjivo i nestabilno uz gotovo svakodnevnu

pojavu kiše ili kratkotrajnih pljusko-va s grmljavinom. Kiša ne�e padati cijeli dan nego u odre�enim periodi-ma, a tijekom dana bit �e i sun�anih razdoblja. �ini se da ovo promjenji-vo razdoblje ne�e biti ni blizu toliko kišno kao prošlo pa se ne o�ekuju poplave. Ovaj puta kiša bi trebala biti lokalizirana na uža podru�ja u obliku tih kra�ih pljuskova, a ne ona široko rasprostranjena kiša preko velike površine. Ostaje dosta toplo i sparno. Samo se nadajmo da ne�e biti nevremena jer u ovakvim toplim i sparnim danima to je realna opa-snost. Preporu�amo da pratite i na-šu Facebook stranicu „Kad �e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Ci-jena 3,49 KN/min.iz !iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Za-greb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra�ena 22.5.)

METEOROLOŠKI KALENDAR25. svibnja 1781. god. pao snijeg u

Gorskom kotaru28. svibnja 1868. god. u Zagrebu

izmjereno 34,3°C29. svibnja 1879. god. zbog obil-nih kiša povodanj rijeke Drave u

Osijeku

�

PELUDNA�PROGNOZA�ZA�GRAD��AKOVEC�I�OKOLICU�

� DRVE�E� TRAVE� KOROVI��

��

23. V. � � �24. V. � � �25. V. � � �26. V. � � �27. V. � � �28. V. � � �29. V. � � �

NEMA�PELUDI� Alergijske tegobe izostaju

NISKA�KONCENTRACIJA�

Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba

UMJERENA�KONCENTRACIJA�

Alergijske tegobe prisutne kod ve=ine alergi�nih osoba

VISOKA�KONCENTRACIJA�

Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi�nih osoba

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vsi poti vodijo v gorice.

POD VUROM

Prostor bivše vojarne (TICM) u �akovcu od 9 do 20 sati otvoren je za prikuplja-nje pomo�i poplavljenom i ugroženom stanovništvu Slavonije. Na zajedni�ko mjesto prihvata humani-tarne pomo�i stvari mogu donijeti pojedinci, op�ine, tvrtke, udruge i dr. institu-cije. U prikupljanje pomo�i uklju�ilo se cijelo Me�imur-je. Humanitarna pomo� slije-va se sa svih strana i, kao što su istaknuli naši ispitanici u anketi, ljudima u nevolji tre-ba zdušno pomagati, koliko god možemo. (rr, nš)

www.medimurje.info/agmwww.AdriaGUIDE.hr

Međimurje

Me�imurje zdušno

pomaže Slavoniji!

Minuloga vikenda vsi poti so vodili v brežno Me�i-

morje, o�em re�i, v brege i to tam gde raste grozdje, tam gde so pelnice, a v pelnicaj lagvi, a v lagvima vino. Vsi ve� znamo, a i vrapci popevlejo po krovaj i drevjo, kak je mesec majuš rezerverani za vinsko fešto v Svetomo Vrbano, Železni gori, Štrigovi i vsim breš�ajkima kud so gorice restepene. Minu-loga vikenda smo se vsi shajali vu štrigovskoj šporckoj dvo-rani gde se je vino pretakalo z !laši v kupice, a z kupi�ki v naše navek žene požerake. Ta fešta, z imenom i conom Urbanovo zvana, je tri dni trajala i verjem da so vsi došli šteri so kanili, a nešterni i tripot. V petek so na-ši županijski politi�ari širom otprli vrata dvorane, v soboto je dvorana bila tak puna kaj je trelo �akati kaj neš�i zide vum na zrak kaj se moglo nu-tri dojti, dok je v nedelo došel i Zoki, precednik Vlade. Gledal je, brz�as, na televiziji kak so vsi Me�imorci v Štrigovi s ku-pi�kaj vin�eka v rokaj, pak je bil najgerek što je itak te vse

Rozalija Vukovi�, �akovec - Živim u blizini velikoga trgo-va�kog centra pa sam kupila neke stvari za koje mislim da �e ugroženom stanovništvu u Slavoniji zasigurno dobro do�i. Odabrala sam proizvode koji mogu stajati i nisu pokvarljivi. Drago mi je vidjeti i �uti da su se svi na razne na�ine uklju�ili pomo�i.

Zvonko Horvati�, �akovec - Prekju�er, tek što sam stigao s poslovnog puta na Krk, kad sam došao doma, otišao sam do Doma sindikata i donio sam proizvode u ve�oj vrijednosti. Bio sam ugodno iznena�en kakav je bio odaziv. Ali to je i za o�ekivati. Me�imurci i cijela Hrvatska, kao što su bili zajed-no u ratnim uvjetima, tako je i sada kada treba pomo�i ljudi-ma u nevolji.

Danica Uroš, �akovec - Po-zvali smo telefonski broj 060 90 11 koji je dao Crveni križ za prikupljanje pomo�i poplav-ljenoj Slavoniji, i to više puta. Tako�er smo dali kolegici koja je nosila stvari za pomo� da od-nese i naše proizvode. Pomaže-mo koliko možemo. I kad bi se zvalo da idemo pomo�i �istiti i kod obnove poplavljenih ku�a, de!initivno bismo se odazvali.

Ivan Lugovi�, Zagreb - Ju�er smo baš žena i ja otišli u kupo-vinu pa smo kupili proizvode za higijenu, za djecu pelene i sl. Žena je ujutro uzela te stvari i odnijela u stanicu za priku-pljanje pomo�i. Super je vidjeti zajedništvo ljudi. Baš sam �itao neki �lanak gdje se komentira stanje bivše države Jugoslavi-je prije rata, za vrijeme i sada. Ponovno se probudilo to neko jedinstvo i sloga. Kad ljudima treba pomo�i, ne gleda se na granice. Stjepan Baranaši�, Palovec

- Uklju�ili smo se na na�in da smo preko mjesnog odbora koji prikuplja pomo� dali odre-�eni dio stvari i pomo�i. U ci-jelom Me�imurju i Hrvatskoj svi su vrlo brzo reagirali i po-mažu na razne na�ine. Ljudska tragedija ne gleda na granice i mislim da je u redu i potrebno da u takvim situacijama jedni drugima pomažemo.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

FILIP UDE S IZVRSNOM OCJENOM U FINALU EP-a

U subotu navijamo da napravi vježbu za medalju

NŠ ME�IMURJE-�AKOVEC IZNJEDRIO REPREZENTATIVCA

Stiven Sabol iz Palinovca zaigrao za Hrvatsku U-14

JURICA PAVLIC UŠAO U FINALE CHALLENGE EP-a

Prvi cilj ove sezone uspješno je ispunjen

ljude v Štrigovo dovlekel, pak je i on doletel glet.

Došel je Zoki v nedelo odve�er kaj nebodemo mi Me�imor-

ci gombali kak visoki politi�ari ne delajo v nedelo. Ali je došel sam. I nikaj je ne pil. Mortik je sam i vozil. A kaj je unda doha-jal na vinsko fešto ak je ne kanil piti? I to ne bilo kakše vina, neg me�imorskoga, a ono je nejbolše na sveto i bližešim planetama. Do�akali so ga naši županijski politi�ari, saborniki i doma�i šraj!i, a oni šteri v nedelo ne delajo so ne došli. Morem vam re�i da je obišel vse naše vina-re, a duže se je zadržal tam gde so puce dobrote i !inote delile. Kakši je, itak, Zoki karakter da so ga lepe Me�imorke ne uspe-le na “greh napelati” kaj bi si bil malo spil. Najbrž on zna da je na cesti dopuš�eno 0.5 promilov, a i naši me�imorski policaji ga poznajo. No, ali ak je išel ravno dimo moral je �rez Zagorje prej-ti, a sam dragi Božek zna je li je on v zagorskoj cukor-piksi.

Denes i zutra bodo naši vi-nari i vinogradari otprli

svoje pelnice, tiblice, škrije, naj-že., zakurili bodo kotle, peke, roštilje i narezali vse dobrote

i !inote štere imajo, tak da nas bodo pripravleni do�akali dok mi genemo po potima i stezama Me�imorskoga partizanskoga odreda, a te poti se denes zo-vejo: Vinska cesta. Naši vinari nas zovejo kaj dojdemo još jem-pot sprobati tua nejbolša vina i to v pelnicaj direkno z lagva v kupi�ko, a z vene v naše suhe požerake. Tre sprobati zakaj so v lagvima, i to v onim drvenim, nejbolša vina? Tre, ruon tak, sprobati štero vino ide nejbole na tiblico, štero na cvirke, štero pak na kotlovino ili pak roštilj, a štero je, itak, nejbolše kaj pre-mo�imo turoša skotanoga vu koš�i�nomo oljo. Vse to tre spro-bati kaj bi mogli našim ženama, deci ili pak vnukaj pripovedati kaj �oveko daje krepost, zdi-guvle tlaka i po �emo se pamet dobavla. To je vse tak važno kaj se to nebre nikomo veruvati nek treba �ovek sam sprobati i unda širiti istini na pokoleja štera so došla na svet posle nas. Verjem da se bodemo zišli v nešternoj pelnici. Siguren sam v to!

Skorom mi je, na vse zadje, zbeglo to kaj sam štel pofaliti

puce i žene kak so i one zazvedile da dobro vin�eko razveseljuje

srca, a i davle krepost telo. Haj-digpot mi se je oko zastajlo na pucama i ženama štere so spro-bavale žute muškate, tramince z duhom, �rnoga pinota ili pak kabernet savinjona. Morem vam re�i da se mi moški bodemo mo-rali jako dobro kcoj držati i vej-�pot trenerati ak bodemo šteli biti bolši od ženi v športo šteri se igra z punom kupicom v roki. Žene se �uda !letneše vu�ijo nek mi mislimo.

Ne bi vam znal re�i kuliko smo turoši pojeli dok smo

�akali kaj nam ga priznajo da je on naš me�imorski i da mo je Me�imorje zavi�aj. To je vse tak dugo trajalo kaj so nam se sko-rom krave zdošle, pak bi le!ko i brez mleka ostali. A znate kak je to: još je niš�i ne sira napravil brez mleka. Nebrem veruvati kak je profesor Valkaj došel do toga da turoša imajo rajši moš-ki nek žene, a trdi je, neje preve� veliki, a i lepo formo ima. Kak bilo da bilo brz�as se bodo žene oglasile ak jiv je profesor negdi zakinul. Meni vam je turoš nej-bolši z mesom z tiblice, poljani z kuš�i�nim oljom, a kcoj mladi luk. A to vse je tre zaljati z pu-šipelom, ali brez olja, ak ne�ete

kaj bi došlo do zastoja prometa v �revima.

Neje �uda vode preteklo pod serjanskim mostom otkak

so se mladi venodjali, o�em re�i, seksali na autobusnom kolod-voro. Nesmo uspeli zazvediti komo je to došlo milo na kolod-voro i kakšo je meštrijo mel te serjanski Don Juan, jerbo kak jo je seksal, ak je ona ležala na že-loco, a on na joj? Dok sam to pital teco Franco, a ona je prefrigana kak sam vrag i premazana vsim maš�ama, !letno mi je otpoveda-la: Jožek, Jožek, kak si stari tak si bedasti, pak so se oni venodjali kak kujseki, a dok so spazili so-seda kak svojo meštrijo za slikati vle�e vum z hla�, mam so se po-legli na pod. A je li je veni ostal vu venoj to niš�i ne zna. Sam vena!

Neje �uda cajta minulo otkak smo postajli bisto Petra

Zrinskoga v cvetnjako pred hižom naše županije, a ve� so se oglasili sosedi z Osterajha. Poslali so depešo nek vugnemo Petra ili pak mo obrnemo glavo jerbo preve� grdo gledi prema Be�o. Pak niti nebre lepše gleda-ti jerbo je znal kaj ga �aka.

Grad �akovec je organizeral Majski muzi�ki memorijal

(41. pot) v spomen velikomo kompozitoro i �akov�anco Jo-žeko (mojemo imejako) Štolcero Slavenskomo. Svetešje otvoreje je bilo v Šajerici, otprl je župan, ali skorom niš�i je ne došel. Ne-ga bilo niti grackih ocov šteri so to vse organizerali: niti grado-na�elnika, niti zamjenika, a niti pro�elnika. Nega bilo navu�ite-lov i profesorov, a kak bi unda �aki mogli dojti ak so jiv ovi ne pozvali. Imamo gimnazijo štera nosi Jožekovo ime, a ima odli�-noga zbora, ali gimnazijalcov je ne bilo, imamo Umjetni�ko školo, ravnatelj Božo Bogdanov je bil, ali profesorov i �akov nig-di. Na otvorejo so igrali nejbolši hrvaški glazbeniki iz Zagreba. Nejpredi je igral guda�ki kvartet “Porin”, a posle jiv so nas oduše-vili Zagrebe�ki solisti. Vsi zna-mo da v kvarteto igrajo štiri, a Solistov je bilo jedanaest, dok to pomnožimo dojdemo do brojke 44. Vidite, to�no tuliko je bilo nas v publiki. Pak kaj si je naš Jožek ne zaslužil vej� publike? A tak se sveposot štimamo žnjim, a dok nam dojde v �akovec unda ga ne poznamo i ne�emo ga dojti pozdraviti. �udni smo mi nekši ljudi, kaj ne?

Međimurske novine 975

Documents

Transcript of Međimurske novine 975