Međimurske novine 775

REKORDAN BROJ SPUSTAŠAMURSKIH LADJIREKORDAN BROJ SPUSTAŠAMURSKIH LADJI

Mura lađamaspojila četiridržave i otkrilaturističke čari


Godina X . BrojV 775.Godina X . BrojV 775.

AGROME\IMURJE d.d.ÂKOVEC, R. BO[KOVI]A 10

Tel: 040 / 390-822

âkovec, 20 .UTORAK, 13. srpnja 10âkovec, 20 .UTORAK, 13. srpnja 10 Cijena kuna7Cijena kuna7

ww

w.m

novin

e.h

rw

ww

.mnovin

e.h

r

ME\IMURSKA TRGOVINASUVREMENOG STILA

�RTAVA FAŠIZMA 2/A

40000 ÂKOVEC

tel 040 375 700

fax 040 375 716

E-MAIL:

METSS .HR@METSS

str. 70media str. 15



REKORDAN BROJ SPUSTAŠAMURSKIH LADJIREKORDAN BROJ SPUSTAŠAMURSKIH LADJI

Dio radnika ne želiradničko dioničarstvopod svaku cijenu?! silovao 14-godišnjakinju

Višestruki bludnik

ROM IZ PRELOGA nasrnuo nasvoju maloljetnu sunarodnjakinju

DRUGAČIJI TURISTIČKIPOTENCIJAL U M. SREDIŠĆU- American Cars Meeting

ČATEKSOVE DIONICE koje prodaje državaradnicima uzburkale tvorničke duhove

Davorka

Davorka

Fotosession2010.

Fotosession2010.

Dašak američkeprošlosti uzautomobile, pin-updjevojke i rock'n'roll

OTVORENA SUVENIRNICA na prijelazu M. Središće

Originalno međimurskoodmah na granici

sesefinoPEKARNA. CAFFE BAR.

Šenkovec, Maršala Tita 11

str.8

str.8

str.3

str.3

str. 45str. 45

MEDIA

str.5

MEDIA

str.5MEDI A

str.4

MEDIA

str.4

str.4

str.4

2 Aktualno 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

Anketa “Pod vurom”

Piše: Dejan [email protected]

Sigurno je da više ništa nije sigurno

Mladen Bubek, �akovec – S obzirom na to da cijeli svijet prati prognoze hobotnice, a ona je pogodila koliko �etiri - pet puta, vjerujem u njene spo-sobnosti. Osobno ina�e nisam praznovjeran, ne predstavlja mi neki problem ako mi, pri-mjerice, crna ma�ka prije�e preko puta.

Njema�ko proro�ko �udo za�udilo i naše sugra�ane!

Darko Horvat, Donja Dubra-va – Hobotnici vjerujem kad kaže da �e Španjolska biti prva. Ali, budu�i da smo svi željeli da nam Njema�ka ove godine osvoji Svjetsko prvenstvo, kad se jed-nom izgubi, kola krenu nizbrdo, to je zlatno pravilo u nogometu. Ina�e, u sudbinu neke vrste vje-rujem, ali baš da je sve odre�eno, to ne.

Rozika Vukovi�, �akovec – Za hobotnicu sam �ula, bila je u pravu kad je Nijemce izbacila, s tim sam upoznata. Nešto je malo �udno u cijeloj toj pri�i, ali izgleda da ipak ima nekakve sposobnosti. Praznovjerje ina-�e shva�am više kao nekakvu zafrkanciju nego kao nešto oz-biljno.

Vanja Vugrinec, �ehovec – Ho-botnici Paulu vjerujem, njene su se prognoze pokazale to�nima. Ina�e nisam praznovjeran, mi-slim da su to samo pri�e koje ljudi pri�aju. Hobotnici, s druge strane, vjerujem, to je malo dru-ga�ije, ipak je i pogodila sve, a i nekako se uklopila u žar navi-janja.

Davor Varošanec, �akovec – Ako je Paul do sada uspio prognozirati sve te rezultate, zašto ne bih vjerovao njegovim predvi�anjima? Mislim da je to jako interesantno. Osobno ne vjerujem u predvi�anja bu-du�nosti, možda nešto takvo postoji, ali ja u to jednostavno ne vjerujem.

Petra Turk, �akovec – Ho-botnici baš ne vjerujem, iako je sve to�no prognozirala. Španjolska je, eto, pobijedila, ali mislim da to nema nikakve veze s hobotnicom. Ina�e isto ne vjerujem u praznovjerja, ni-sam tip osobe koja bi polazila za time. (foto: Vrzan)

Sportski doga�aj godine prošli je tjedan ušao u svoju za-vršnicu i, neki bi rekli, napokon završio. Španjolska je opravda-la mnoga o�ekivanja i uz titulu aktualnoga europskog prvaka

osvojila i onu svjetskog. U gomili doga�aja vezanih uz samo prven-stvo, u žižu javnosti svoje je mje-sto ispipala i neobi�na životinja još neobi�nijeg talenta – hobot-nica Paul proro�kih sposobnosti.

Njema�ki “Krakel - Orakel” sve je utakmice prognozirao to�no, od po�etnog poraza Nijemaca protiv Srbije, do ispadanja od Španjolske i na posljetku novoga svjetskog prvaka. Mišljenja naših sugra�a-

na o simpati�noj hobotnici podi-jeljena su – neki vjeruju u njene sposobnosti, dok drugi smatraju da ona s kona�nim poretkom nema apsolutno nikakve veze. Jedno se ipak ne može pore�i –

Paul je postao jedna od vode�ih atrakcija prvenstva, i držimo �ige da ipak ne doživi budu�nost koja je njemu samom bila predvi�ena - pod pekom s krumpirima.

(bš)

Ovih dana svima su puna usta kritike države i naravno aktualne vlasti. Situacija koju mnogi politi�ki analiti�ari uspore�uju s desetak godina unatrag. Ako idemo korak dalje, mora se primijetiti da se do-laskom tadašnje i sadašnje opor-be nije puno toga promijenilo na bolje. Nisu se dogodile o�ekivane reforme, posebice kad je u pitanju kresanje prora�unskih rashoda. Sve je ostalo isto i nakon novog dolaska HDZ-a na vlast. Puno smo o�ekivali i od nove premijerke, ali osim “kozmetike” nije se dogodilo ništa. Može li sadašnja oporba na �elu sa SDP-om ako preuzme vlast napraviti korjenite i bolne rezove bez kojih �emo o�ito završiti “u bankrotu”, kako prognozira guver-ner Rohatinski. Nisam previše opti-misti�an. Zašto? Zato jer po politi�-koj vokaciji lijevog centra od iste se o�ekuje socijalna osjetljivost, pa je teško o�ekivati da �e baš oni “rezati prava”. Danas je puno, previše obi�-nih ljudi vezano uz “državne jasle”, o�ekuje da im država riješi proble-me i tako dugo dok se ne promijeni taj stav ne�e biti dobro. I vrlo je izgledno da �emo se “vrtjeti u krug” sve dok zaista ne propadnemo po-put Gr�ke. Netko mora napraviti tu nepopularnu mjeru, kao što je drasti�no smanjenje prora�unskih rashoda. O�ito sve politi�ke opcije kalkuliraju i izbjegavaju to u�initi, jer su im vlastiti ciljevi važniji od državnih. Pa �ak i da se to dogodi, to vrlo vjerojatno ne�e biti dovolj-no, jer se pod hitno mora mijenjati i naš mentalitet.

Naime, mi svi skupa jedno-stavno kao da ne želimo prihvatiti i razmišljati na na�in da više ne živimo u industrijskom ve� u in-formati�kom dobu - 21. stolje�u. Razmišljanje “idi u školu i na�i si-guran posao” prevazi�ena je stvar i kod nas je stigla puno - prekasno. Danas nedostaje njezin nastavak. Naravno da se mora i�i u školu da bi se pronašao što bolji posao, ali tu pri�i jednostavno više nije kraj. Naime, ako �e ve�ina mladih

razmišljati “o sigurnom poslu”, a on se uglavnom veže uz nekakvu državnu ili javnu službu, državi s obzirom na nametnute obveze o�ito ne�e preostajati ništa drugo negoli razmišljati o novim nameti-ma. I to svima nama koji stvaramo, da oni koji su na državnim jasla-ma - troše. To ne može biti dobro ni kratkoro�no, a može biti pogubno na duži rok.

Zato bi se kod mla�ih ljudi bez obzira na loša vremena za po-duzetnost i realizaciju ideja ipak trebala stvoriti svijest kako da nakon što steknu znanje i diplo-mu isto kroz ideju i ambiciju pro-baju pretvoriti u stvaranje nove vrijednosti. Nikako poticati ono što je trendi kod nas, da se nakon završenog fakulteta zaka�e na neki “siguran posao” i tada �e ro-ditelji “sijati od sre�e”. Bez rizika ne�e biti napretka, jer stan i auto sigurno nisu ono što mogu stvoriti sretno društvo.

I nije to problem s kojim se suo�ava samo naša zemlja, ve� i mnoge druge, ali one su puno razvijene i puno kvalitetnije pu-ne svoje prora�une. I opet imaju probleme.

Stoga je vrijeme da prestane-mo razmišljati “o sigurnom poslu”, o tome da država mora rješavati sva�ije probleme, jer takvo razmi-šljanje upravo proizvodi aktualnu situaciju u kojoj je “sigurno da više ništa nije sigurno”.

Veliki je nedostatak Hrvatske, a time i naše regije, što zna�ajno za-ostajemo iza europskog i svjetskog prosjeka u izvozu visoke tehnolo-gije. U odnosu na svijet zaostajemo gotovo za 43 posto, dok za Euro zo-nom zaostajemo za 30 posto, mje-reno udjelom visoke tehnologije u ukupnom izvozu. Hrvatska koristi razmjerno visoku razinu novih, osobito elektroni�kih komunika-cijskih i informati�kih proizvoda, ali je u isto vrijeme razmjerno mali proizvo�a� i izvoznik proizvoda visoke tehnologije.

Iako je zadnjih godina ostva-rena ekspanzija visokog obra-zovanja te pove�an udio i razina obrazovanosti stanovništva u dobi od 15 do 24 godine, hrvatska poduze�a kvalitetu potražnje i ponude radne snage još uvijek ocjenjuju nepovoljnom, odnosno drže da obrazovni sustav još nije dovoljno prilago�en potrebama hrvatskog gospodarstva. Neod-godivo je potrebno intenzivirati drugu generaciju reformi �ije je težište na kvaliteti obrazovanja i ve�oj prilagodbi zahtjevima pove-�anja konkurentnosti. Pritom je nužno pove�ati i poticati ulaganja gospodarskog sektora u obrazova-nje i znanost.

O negativnim stranama tran-zicije govorimo i slušamo iz dana u dan, a vrlo malo i rijetko posve-�ujemo pozprnost korjenitim pro-mjenama koje je gospodarstvo Hr-vatske doživjelo tijekom procesa tranzicije i klju�nim promjenama koje su se u Hrvatskoj dogodile unatrag dvadeset godina. Svih tih godina bili smo strahovito zaoku-

SVJETSKA BANKA HRVATSKU NAKON DVA DESETLJE�A TRANZICIJE SVJETSKA BANKA HRVATSKU NAKON DVA DESETLJE�A TRANZICIJE SVRSTALA U ZEMLJU S VIŠIM SREDNJIM DOHOTKOMSVRSTALA U ZEMLJU S VIŠIM SREDNJIM DOHOTKOM

Zaostajemo u izvozu Zaostajemo u izvozu visoke tehnologije i visoke tehnologije i sposobnosti kreiranja sposobnosti kreiranja novih radnih mjestanovih radnih mjesta

pljeni dnevnim problemima i br-zim promjenama iz dana u dan te je rijetko tko imao vremena i snage suo�avate se s trendovima i sagle-davanjem procesa koji nam se do-ga�aju. A to promišljanje je važno kako bi shvatili gdje se nalazimo, kako bi mogli upravljati procesi-ma u budu�nosti. Time gdje smo u usporedbi sa svijetom i EU bavi se jedan od rijetkih dokumenata, Strategija regionalnog razvoja do 2012., koju su za Vladu izradile brojne relevantne institucije u dr-žavi, a analiza je napravljena kako na razini države, tako i prema kri-terijima EU po statisti�kim regi-jama. Me�imurje se nalazi u regiji Sjever zajedno s tri sjeverozapad-ne županije, Gradom Zagrebom i Zagreba�kom županijom.

Nakon bolne tranzicije u skupini zemalja s višim srednjim

dohotkomPremda smo svi snažno za-

okupljeni krizom koju proživ-

ljavamo, ipak brojke pokazuju da se Hrvatska danas nalazi u skupini zemalja s višim sred-njim dohotkom mjereno po paritetu kupovne mo�i prema kriterijima Svjetske banke, s bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku od 12.750 USD iz 2005. godine. Od ukupno 152 zemlje svijeta, za koje je Svjetska banka 2005. godine prikupila relevantne podatke, Republika Hrvatska je prema bruto nacio-nalnom dohotku po stanovniku prema kupovnoj mo�i zauzima-la 69. mjesto.

Za izlazak iz tranzicijske kri-ze bilo nam je potrebno 14 do 15 godina.

Tek nakon 2000. godine Re-publika Hrvatska ostvarivala je prosje�nu stopu rasta oko 4,7% te je dostigla prijerat-nu razinu ostvarenoga bruto doma�eg proizvoda. Iako pro-sje�na stopa rasta od 4,7% nije dovoljna da u kratkom roku riješi sve gospodarske i druš-

tvene probleme te ne omogu-�ava dostizanje prosjeka EU u jednoj generaciji, u povijesnom smislu ovakva stopa rasta ipak je relativno dobro postignu�e s obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo nakon puna dva desetlje�a stagnacije i nultih (ili negativnih) stopa rasta (1980. - 2000.) ušlo u zonu relativno stabilnih pozitivnih stopa rasta (2000. - 2007.).

U razdoblju od 2002. do 2007. godine Republika Hrvatska je ostvarivala iznimno visoku sto-pu investicija od prosje�ne, preko 30% BDP-a, što je više od najra-zvijenijih i mnogih brzorastu�ih gospodarstava. Me�utim, ono što je u tom rastu negativan pro-ces bio je stalan rast inozemnog duga.

Omjer inozemnog duga i BDP-a još je 2004. godine pre-šao granicu od 80%, dok je 2007. godine inozemni dug ve� iznosio 87,8% BDP-a. U razdo-blju od 1998. do 2007. godine inozemni dug pove�ao se za 3,6 puta, odnosno rastao je po prosje�noj godišnjoj stopi od visokih 15,4% (što je tri puta više od stope rasta BDP-a). U razdoblju od 2008. do 2012. godine Republika Hrvatska ima obvezu vratiti oko 22 mi-lijarde eura inozemnog duga, što je prosje�no godišnje oko 4,3 milijarde EUR ili �ak 11,5 posto BDP-a iz 2007. godine. Optere�enje inozemnog duga u budu�nosti se može pretvoriti u ozbiljno razvojno ograni�enje.

(Božena Malekoci – Oleti�)

Po�etkom devedesetih go-dina prošlog stolje�a, osim bru-to doma�eg proizvoda (po sta-novniku) kao do tada jedinog pokazatelja razvoja pojedinih ekonomija, uvode se novi kom-pleksniji pokazatelji kojima se želi utvrditi ne samo �izi�ki po-rast BDP-a nego i porast kvali-tete života. Od 177 zemalja, za koje je 2005. godine ovaj indeks izra�unat, Republika Hrvatska

je s 55. dostigla 47. mjesto te po-pravila svoju relativnu poziciju u svijetu.

U Hrvatskoj je 1990. godine u gradovima živjelo 50 posto, a petnaest godina kasnije, 2005. godine, 60 posto stanovništva. Pove�anje broja gradskog sta-novništva tako�er je jedan od pokazatelja strukturnih pro-mjena u društvu.

(BMO)

Prema kvaliteti života 47. na svijetu

I u Me�imurju nam treba više pra�enja I u Me�imurju nam treba više pra�enja tehnološkog napretka kao što to rade tehnološkog napretka kao što to rade

primjerice u preloškom Kometuprimjerice u preloškom Kometu

313. srpnja 2010. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Posljednjih dana primili smo nekoliko pisama, kako se tvrdi, zaposlenika �ateksa u kojim nam skre�u pozornost na doga�aje u firmi s kojima žele upoznati i javnost, vezano uz kupnju dionica koje je Vlada odlu�ila prodati zaposlenicima po povlaštenoj cijeni od 36 ku-na pod dionici. Paket od 165 dionica po radniku iznosio bi 5.940 kuna kreditne obveze. Nominalno svota nije velika, ali gledana u kontekstu prosje�ne radni�ke pla�e koja je ve� op-tere�ena drugim kreditima, preživljavanjem i optere�ena op�om nesigurnoš�u ho�e li sutra biti posla da se dobije ta i takva pla�a, onda i taj paket dionica po toj cijeni izgleda druga�ije.

Što pojedinci, što grupe rad-nika žale se u pismima da ih se primorava na kupnju dionica, te da se na njih vrši pritisak pod prijetnjom otkaza po tom pitanju. I dok kod aktualnog vodstva �ateksa postoji jasna želja da vlasni�ku kontrolu nad ovom firmom preuzmu oni koji su u njoj zaposleni, barem pre-ma pismima koja su pristigla minulih dana u našu redakciju, o�ito ima i onih kojima je sve-jedno tko im je gazda, jer radni-ku je ipak prvenstveno najvaž-nija sigurna i pristojna pla�a za odra�eni posao.

Kako ne bi pokleknuli sen-zacionalizmu u vezi s �atek-som, poput pojedinih medija na nacionalnoj razini, i postali dio psihološkog, pravnog, po-liti�kog i svekolikoga drugog sukoba koji je tako�er na djelu izme�u dvije dioni�arski jake �rakcije, ne želimo prenositi gole optužbe kojima uglavnom vrve pisma na ra�un dvoje lju-di iz vrha �akove�ke tekstilne tvrtke, ali niti ih želimo i može-mo ignorirati, pa smo prezenti-

DIO �ATEKSOVIH RADNIKA prema navodima iz nekoliko pisama, koja smo dobili unutar desetak dana, izgleda da ne želi radni�ko dioni�arstvo pod svaku cijenu, dok Uprava opovrgava bilo kakav pritisak na radnike za kupnju dionica

Dioni�arstvo radni�ka muka i nevolja ili nastavak psihološkog rata me�u najve�im vlasnicima?

rali stavove iz pisama kako bi dobili što jasniju sliku aktualne situacije oko kupnje dionica s kojima je do sad raspolagala država. Stoga smo zatražili pi-sano o�itovanje najodgovorni-jih ljudi �ateksa, predsjednika Uprave Damira Viteza, kao i Katarine Kupec, koja se �esto spominje kao “osoba iz sjene” kad je u pitanju javnost, ali koja zapravo vu�e mnoge važne po-teze kad je u pitanju ta tvrtka, a posebice vlasni�ki odnosi, odnosno zaustavljanje bilo kakve mogu�nosti njezinoga “vanjskog preuzimanja”. U za-ista kratkom roku dobili smo i njihova o�itovanja na stavove iznesene u nekoliko pisama ko-ja su u desetak dana pristigla u našu redakciju, iz kojih naj-

prije prenosimo najzna�ajnije dijelove.

Radnici se boje uzimanja kredita za kupovanje dionicaU pismu koje je me�u pri-

stiglima pisano najuljudnijim tonom kaže se da su se zaposle-nici ugodno razveselili odluci Vlade kojom se daje mogu�nost kupnje dionica radnicima po povlaštenim cijenama i da su se radnici ponadali da bi na tim dionicama mogli nešto zaraditi, ali da se ovih dana ponovno od zaposlenika traži da potpišu ka-ko dionice ne�e prodavati pet godina, pri �emu Katica Kupec prijeti da, ako ne potpišu, neka budu spremni na posljedice. Tvrdi se da se od radnika traži

KOMENTAR

Svaki radnik za sebe mora odlu�iti želi li kupiti dionice �ateksa

Što re�i u ovoj situaciji? Zdravi razum i gospodarska logika govore u prilog tome da je potrebno u�ini� sve da se ne zaljulja još jedna teks� lna tvrtka, posebice sada kada je �ateks dobio priliku kroz poslove na izradi policijskih odora za jednu druga�iju budu�nost, pa i reference koje bi mu mogle koris� � u budu�nos� u šire-nju poslova. Gledaju�i šire i unatrag, nesagledivo velika prilika propuštena je prije skoro 20 godina, ako �ateks gledamo u okviru nekada mo�ne me-�imurske teks� lne industrije koja je bila glavni me�imurski izvoznik - kada �elni ljudi tadašnjih teks� lnih � rmi u Me�imurju nisu prepoznali me�u-sobne potencijale. Nisu se tada po-vezali zbog unaprje�enja te industrije od stvaranja sirovine do proizvodnje i upotpunjavanja kapaciteta i razvoja, ve� su se ponašali u maniri feudala-ca, okrenuli se podjeli � rmi izvla�enju resursa. Rezultat toga je da je danas ve�ina teks� laca završila u ste�aju ili grca u teško�ama. Dvadeset godina gledali smo to natjecanje tko �e bi� ve�i gazda. Ovo što se zadnjih godina doga�a u �ateksu u borbi za prevla-davanju u vlasništvu samo je završe-tak toga šireg žalosnog društveno - ekonomskog procesa.

Vlada se po�etkom prolje�a odlu�ila izvu�i iz vlasništva �ateksa, oprala ruke od daljnjih igara, povu-kla svoje ljude iz Nadzornog odbora i odlu�ila prodati svoj udio po po-vlaštenoj cijeni radnicima, bolje re�i zaposlenicima tvrtke i � me skinu� s vrata bilo kakvu daljnju odgovornost za tu � rmu. K tome ih je još i zbrinula s državnim poslom, barem za po�etak, a istovremeno �e u prora�un dobili novac od prodaje svoga vlasni�kog udjela.

Vlasništvo je prije svega odgo-vornost i rizik. Privilegije dolaze tek s dobrim gospodarenjem. Logi�no je da se Vlada htjela osigura� od uma-kanja u bilo kakve daljnje afere � me što je uvjetovala da se njezine dionice kupljene po povlaštenim cijenama ne mogu prodava� daljnjih pet godina, kako drugi dan nakon što do�u u ru-ke radnicima ne bi došlo do njihove preprodaje, �ime bi se posredno one našle u rukama nekog tko bi na taj na�in izbjegao kupnju preko burze, a Vlada bila optužena za pogodovanje u kupnji �ateksa.

Is� na je da je kupovina dionica rizik. Njima se, to smo valjda sada ve� svi nau�ili, ne može kupi� sigurnost radnog mjesta, ni ve�a pla�a. Može se ostvari� udio u � rmi, da bi se imalo utjecaja na upravljanje, pod uvjetom da je vlasni�ki paket dovoljno velik za to ili se ostvarila dividenda ili pak di-onice u povoljnom trenutku prodale na burzi skuplje nego što su kupljene. Dionice ne služe ni�emu drugome.

I u tom smislu svaki radnik za se-be mora odlu�i� želi li kupi� dionice �ateksa ili ne želi. Ukoliko pak doživ-ljava pri� ske svoji kolega ili nadre�e-nih da dionice makar i po povlaštenoj cijeni kupi mimo svoje volje, postoje za to ins� tucije koje se bave onima koji se služe ne�asnim rabotama.

Me�u� m, isto tako svatko treba preuzeti odgovornost za sebe, re�i odlu�no i jasno ne kad nešto ne želi. Is� na uvijek osloba�a, premda ima svoju cijenu.

Radnici Hrasta kupnju dionica, da bi sami sebi bili gazde, skupo su platili, na kraju su dugo otpla�ivali kredit za dionice i nakon što im je poduze�e koje je bilo u njihovu vla-sništvu o� šlo u ste�aj. Naime, budu li radnici �ateksa kupovali dionice svoje � rme na kredit, nitko nikoga i nigdje doista ne može prisili� da stavi svoj potpis na zaduženje koje on ne želi. Svatko osobno mora donije� odluku za sebe. (BMO)

da potpišu, a da se pri tom ne garantira da ne�e dobiti otkaz, da �e imati što raditi i zaraditi pla�u iz kojih bi mogli kupovati dionice ...

- Sve nas više zabrinjava što ve� godinu i pol ponovno radi-mo s gubitkom, a i sada nema-mo dovoljno posla, stoji u pismu. Ako se ovako nastavi, za kratko vrijeme od dionica ne budemo imali ništa, a ostat �e kredit ..., stoji u jednom od najuljudnijih pisama. Ostala su pisana puno grubljim tonom i pogrdnim ri-je�ima na ra�un pojedinaca, ali izražavaju istu zabrinutost.

Vitez: Unutar tvrtke ni jedan radnik nije se

žalio u vezi s kupnjom dionica

S druge strane, Damir Vitez, predsjednik uprave �ateksa, po-jasnio je da je posebnim uvjetom u odluci Vlade propisano da se dionice koje se kupuju od HFP-a ne mogu prodavati pet godina. Napomene radi, u javnom pozi-vu koji je Uprava društva uputila svim zaposlenicima jasno su na-vedeni svi uvjeti kupnje, dakle, zaposlenici tvrtke upoznati su sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz kupnje dionica, a ko-je �e biti regulirane u ugovorima o kupnji dionica.

- Radi pojašnjenja, ali i da ne do�e do krivog in�ormiranja javnosti, moram naglasiti te po-jasniti da je 10. lipnja 2010. go-dine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o na�inu proda-je, cijeni i uvjetima prodaje dio-nica društva �ateks radnicima �ateksa. Uprava društva zadu-žena je da sastavi popis zapo-slenika tvrtke te raspiše javni poziv za upis dionica, što je ona i u�inila. U toj odluci osim cije-ne dionica koja iznosi 36 kuna stoji i šest posebnih uvjeta koje je donijela Vlada, pod kojima radnici mogu kupiti dionice, od kojih su najzna�ajniji sljede�i: maksimalan broj dionica koje radnik može kupiti u 1. krugu je 165 dionica. Ukoliko u prvom krugu ostane neprodanih dio-nica, u 2. krugu mogu se kupiti dodatne 82 dionice, ali samo oni koji su kupili dionice u 1. krugu. Radnici koji kupe dionice mogu zadržati vlasni�ku poziciju na ra�unu vrijednosti papira koje se vodi kod SKDD najmanje pet godina ra�unaju�i od dana upisa stjecanja dionica, kaže Vitez.

Damir Vitez, predsjednik Uprave, tvrdi tako�er da prema njegovim in�ormacijama nije bi-lo nikakvih pritužbi ni primjed-bi od zaposlenika vezano uz tzv. prijetnje pojedinih zaposlenika ili prinuda na odre�ene radnike da bilo što potpišu.

- Odgovorno tvrdim i poru-�ujem da se, ukoliko je bilo ika-

kvih pritužbi od strane radnika �ateksa, obrate Upravi - direk-toru društva kao najodgovor-nijoj osobi koja zastupa �ateks te da �e Uprava sankcionirati svakog tko na bilo koji na�in pokuša izvršiti prisilu ili prijet-nju prema drugima, a za zaštitu prava i dostojanstva svih osta-lih radnika u skladu sa zakoni-ma, poru�io je Vitez.

Katarina Kupec: Ponovno mi netko

podme�e!Katarina Kupec, predsjed-

nica Nadzornog odbora, �ije je ime, ali ne jedino, stavljeno u negativni kontekst, zamoljena da se o�ituje o tome, kazala je da ovim putem odgovorno tvrdi kako nikada i nikome nije pri-jetila i prisiljavala da bilo što potpisuje. - Smatram da je ne-odgovorno i nedopustivo da se moje ime blati na ovakav na�in, a posebno kada iza takvih izja-va ne stoji ime i prezime osobe koja to tvrdi, jer na ovakav na-�in svatko može izjaviti što god mu padne na pamet, nanose�i štetu drugima bez odgovora za klevetu, �ime se ošte�ena osoba stavlja u nepovoljan položaj. Na taj na�in pokušava se diskre-ditirati ne samo moje ime ve� i vrlo odgovorna �unkcija koju obnašam kao predsjednica Nadzornog odbora tvrtke �a-teks, odgovorila je u pisanom o�itovanju Katarina Kupec.

Prema iznesenim stavovi-ma, o�ito su u pitanju potpu-ne opre�ne tvrdnje aktualne situacije oko kupnje dionica. Vode�i ljudi javno su se i tran-sparentno o�itovali oko cijele situacije, pa, ukoliko zaista sto-je tvrdnje iznesene u pismima, onda se o�ekuje kvalitetnije organiziranje radnika po tom pitanju, jasno suprotstavljanje eventualnom mobbingu u ovom slu�aju, kao i njihovo obra�anje javnosti na puno izravniji na�in, jer mediji sigurno ne mogu rije-šiti njihove probleme, dileme i optužbe na osnovu pisama.

(BMO)

Damir Vitez, predsjednik Uprave �ateksa: - Unutar tvrtke ni jedan radnik nije se žalio u vezi s kupnjom dionica

Katarina Kupec, predsjednica NO-a �ateks: - Ponovno mi netko

podme�e!Primili smo nekoliko pisama u kojima nam radnici skre�u pozornost na doga�aje u firmi, no ne želimo

prenositi gole optužbe, ali niti ih želimo i možemo ignorirati

4 Aktualno 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

� ��u Me�imurju

CITATI TJEDNA Istražio i odabrao Zlatko Boži�

Na grani�nom prijelazu u Murskom Središ�u u petak je otvorena prva u nizu me-�imurskih suvenirnica na kojima �e turisti koji ljetuju u našoj zemlji, ali i svi naši sugra�ani, mo�i kupiti suve-nire koje su proizveli doma-�i obrtnici. Ljupku drvenu ku�icu sve�ano su otvorili zamjenik župana Me�imur-ske županije Matija Posavec, gradona�elnik Grada Mur-skog Središ�a Josip Dobrani� i direktor MESAP-a Marjan Novak.

Zamjenik Posavec ista-knuo je �injenicu da je prošle godine u našu zemlju preko ovoga grani�nog prijelaza ušlo gotovo 3 milijuna put-nika, odnosno da je kroz Mursko Središ�e prošlo oko 780 tisu�a osobnih vozila i 5.200 autobusa. Ovakvi objekti na�in su na koji se dio njih zaustavlja u Me�imur-

Me�imurska županija i ove je godine inicijator razmjene škol-skih udžbenika te poziva sve za-interesirane roditelje i u�enike na organiziranu razmjenu koja

�e se održati u sportskoj dvora-ni Graditeljske škole. Razmjena udžbenika održat �e se u subotu 17. srpnja od 10 do 13 sati u sport-skoj dvorani Graditeljske škole

�akovec. Na razmjenu mogu do�i svi u�enici i njihovi roditelji koji putem razmjene ili kupnje žele do�i do rabljenih udžbenika.

(BMO)

Tvrtka “Mobitel proizvo-di“ iskoristila je rupe u hrvat-skom zakonodavstvu i na tr-žište plasirala instant kredite preko Interneta s “naknadom“ od 25 do 30 posto. Me�utim, sve državne institucije koje bi trebale kontrolirati tržište zakazale su. Unato� njihovoj agresivnoj kampanji, izostala je reakcija Ministarstva finan-cija, HNB-a i Han�e.

Rije� je o kreditima do 1.400 kuna na rok otplate od 15 dana, uz “naknadu” od �ak 25 do 30 posto, odnosno 50 do 60 posto mjese�no. Tako kada netko od te tvrtke uzme kredit od 400 kuna nakon dva tjedna vra�a 520 kuna, a posudbom od 1.400 kuna pla-�a 1.750 kuna, piše Poslovni dnevnik.

Tako sro�enim uvjetima kredita Šve�ani su izbjegli odredbe Zakona o potroša�-kom kreditiranju i Zakona o obveznim odnosima.

Kako tvrde u Mobitel pro-izvodima, osniva�i su trojica švedskih ulaga�a: John Grun-dström, Luka Culic i Oste Po-povi�, koji te kredite odobra-vaju vlastitim novcem.

Ministarstvo financija, ko-je je u ovom slu�aju nadležno na temelju Zakona o potroša�-kim kreditima, unato� opeto-vanim pozivima, do zaklju�e-nja ovoga broja nije odgovori-lo na upit Poslovnog.

U Hrvatskoj udruzi bana-ka (HUB) nisu htjeli komenti-rati slu�aj, isti�u�i da ta tvrtka nije u njihovoj nadležnosti.

Hrvatska agencija za nad-zor financijskih usluga progla-sila se nenadležnom u svom odgovoru. Hrvatska narodna banka (HNB), koja ina�e izda-je licencije bankama, štedio-nicama i drugim kreditnim institucijama, a potom ih i nadzire, u ovom slu�aju, tvrdi, nije nadležna.

Iz središnje banke poja-snili su da i druge pravne oso-be mogu davati kredite ako su nekim drugim zakonom

ovlaštene za to. Upravo je ve� spomenuti Zakon o potroša�-kom kreditiranju, koji je na snagu stupio 1. sije�nja ove godine, promijenio pravni od-nos kreditiranja gra�ana, što potvr�uju i u HNB-u. Zakon o potroša�kom kreditiranju ne primjenjuje se, kako stoji u �lanku 3., na “ugovore o kre-ditu koji obuhva�aju ukupan iznos kredita manji od 1.500 kuna ili ve�i od milijun kuna”.

Mobitel proizvodi preko svoje internetske stranice Instantkredit.hr nude kredi-te do 1.400 kuna i promptnu isplatu tih kredita klijentima najve�ih banaka - Zagreba�ke, Privredne, Rai��eisen, Erste i Hypo Alpe-Adria banke.

“Tvrtka Mobitel proizvodi iskoristila je odredbe Zakona o zaštiti potroša�a, i to ne bi bilo sporno da nije kamatna stopa za tu njihovu ponudu instant kredita od 25 do 30 posto za samo 15 dana”, rekla je Poslovnom stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljkovi�.

Šve�ani nisu prvi koji su se dosjetili vrlo skupe kredite ponuditi preko Interneta. Prije dvije godine sli�no je pokušala finska tvrtka “Ferratum“. Ona je željela uslugu kreditiranja ponuditi SMS-om, no tada je njihov dolazak sprije�io HNB. Iako na internetskoj stranici Mobitel proizvoda stoji kako, prema rješenju Trgova�kog suda u Zagrebu, imaju dozvo-lu “za obavljanje djelatnosti davanja kredita na daljinu kao glavnom djelatnoš�u”, u sudskom registru to ekspli-citno ne stoji.

Potroša�ki ugovori o fi-nancijskim uslugama sklo-pljenim na daljinu suprotni su zakonskim odredbama u dije-lu visine “naknade“, tj. visine ugovorene kamatne stope. Korisnici kredita, tj. potroša�i trebali bi prijaviti tvrtku Dr-žavnom inspektoratu i Sudu �asti Hrvatske gospodarske komore.

Turisti iz Litve ostvare me�u svim stranim turisti-ma najve�i broj no�enja u Me�imurskoj županiji. Prošle godine ostvarili su 2.552 no-�enja i �ine 13 posto u struk-turi no�enja stranih turista. Iza njih su Nijemci, Talijani,

Slovenci, Austrijanci, gra�a-ni BiH, Poljske itd. Litvanci u Me�imurskoj županiji no�e u pravilu jednu no� i zapravo se u Me�imurju zadržavaju na no�enju zbog proputovanja do svojih odredišta na Jadran-skom moru.

Kao turisti�ko odredište Me�imurje je gostima zanimlji-vo kao vikend odredište do tri dana, i to naj�eš�e Toplice Sve-ti Martin. Individualni doma�i gosti tamo no�e dva do tri dana, organizirani gosti dva dana, a in-dividualni strani gosti tri dana.

Najbrojniji strani gosti u Topli-cama Sveti Martin prošle godine bili su iz Austrije, potom iz Slo-venije, Njema�ke, Srbije i BiH. Me�imurje je stranim gostima zanimljivo osim kao tranzitna i turisti�ka još i kao poslovna destinacija. (BMO)

“Prije dvadeset godina udio industrije u BDP-u bio je 37%, a danas je 17%, s tendenci-jom daljnjeg pada.“

Tihomir Domazet, “Lica nacije“, HTV 1, 2.7.2010.

Originalno Originalno me�imursko me�imursko na grani�nom na grani�nom prijelazuprijelazu

ju, a neposredno se pomaže i 25 doma�ih proizvo�a�a suvenira. Suvenirnica je i in�opunkt na ko-jima se mogu dobiti sve potrebne in�ormacije o turisti�koj ponudi Me�imurja i cijele Hrvatske, a na njemu preko student servisa rade studenti. Gradona�elnik Dobra-

ni� rekao je da su zdušno podržali ovaj županijski projekt, jer Mur-sko Središ�e kao sjeverna vrata Hrvatske mora postati mjesto u kojem �e se turisti i zadržati, a ne samo pro�i kroz njega.

Ure�enje suvenirnice stajalo je 18.000 kuna, djeluje u sklopu

županijske tvrtke MESAP, a studente koji rade u njoj pla�a Grad Mursko Sredi-š�e. Osim ove, u najskorije vrijeme suvenirnice �e se postaviti i u �akovcu, Nede-liš�u i Prelogu te u Gol� & Spa Resortu Sv. Martin. (BMO)

TURISTI�KA NO�ENJA U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI

Litvanci na prvom mjestu

OTVORENA suvenirnica na grani�nom prijelazu Mursko Središ�eNOVA FINANCIJSKA ZAMKA ZA LAKOVJERNE GRA�ANE

�uvajte se instant kredita preko Interneta!

POZIV U�ENICIMA I RODITELJIMA NA RAZMJENU ŠKOLSKIH UDŽBENIKA

U subotu u dvorani Graditeljske škole

“Pogledajte Japan. Nema nafte, nema zlata, a ima sve. Suprotnost je Južnoafri�ka Republika. Ima zlato, ima dijamante, a gdje su u razvoju? Meksiko ima sve resurse i preduvjete, ali nema u�inkovitu administraciju.“

dr. Ichak Adizes, intervju tjedna na Radiju 101

“Ako ostanemo bez ambi-cija, snova i duha, nemamo zašto ni izlaziti iz krize.“

novinar, glazbeni kriti�ar i kolumn-ist Branimir Pofuk, Jutarnji list,

6.7.2010.

“Na kraju �emo do�i do dileme; ili kofer u ruke ili nešto ubojito u ruke.“

Ivica Domini�

“Sjetimo se samo kako je nastala Me�imurska županija; malo Me�i-murje nije htjelo s Varaždinom...”

Krunoslav Markovinovi�, saborski zastupnik HDZ-a, �lan saborskog Odbora za lokalnu i

regionalnu samoupravu, “U mreži prvoga“, HR 1, 8.7.2010.


Piše: Tomislav [email protected]

I godinu dana nakon preuzimanja vlasti nisu prestale rasprave izme�u nove vlasti i oporbe, a doju�erašnjih vladaju�ih u Skupšti-ni, oko toga ima li nova vlast vlastite projek-te, što pitaju oporbeni, te stavljanja pod nos nepodmirenih obveza koje su stari ostavili novima, kao opravdanje za svo�enje u realne okvire i nemogu�nost otvaranja novih proje-kata od strane vladaju�ih. U tom duhu održa-na je zadnja sjednica Me�imurske županije u �etvrtak 8. srpnja prije ljetne stanke.

Me�imurski župan Ivica Perho� nekoli-ko je puta na sjednici ponovio svoju �uvenu re�enicu koja se polako pretvara u pošta-palicu: - Ne�u kukati, ne�u tražiti krivce, tražim rješenja. No traženje rješenja traje ve� godinu dana.

A subvencije za poljoprivredu nisu ispla-�ene još iz 2008. godine, tako�er smanjit �e se prava za subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca. Idu�i tjedan župan �e se sa-stati s gradona�elnicima i na�elnicima kako bi razmotrio dvije varijante, prema prvoj svaki u�enik dobio bi subvenciju za prijevoz od 100 kuna, a prema drugoj prijevoz bi se subvencionirao prema socijalnom kriteriju. Županija bi pak odredila jedinstvenu cijenu karte za sve u�enike i pregovorala o tome s prijevoznicima kako bi cijena karte bila što povoljnija, a za studente se predlaže manji broj besplatnih karata. Župan Perho� iznio je da je Me�imurska županija 2007. godine za prijevoz izdvojila 3,1 milijun kuna, 2008. godine 2,4 milijuna kuna, 2009. godine 2,2 milijuna plus 1,6 milijuna kuna za prijevoz studenata, a da je za 6 mjeseci ove godine izdvojeno 3 milijuna kuna za srednjoškolce, a 1,8 milijuna kuna za studente.

O padu stropa na temelju našeg napisa

Na aktualnom satu Petar Nova�ki, pred-sjednik Skupštine, pozivaju�i se na tekst iz Me�imurskih novina, upitao je župana Per-ho�a jesu li poduzete mjere kako bi se pro-našao krivac za pad stropa u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova�i�a u Sv. Jurju na Bregu, te po kojem �e se modelu od sljede�e školske

VMO Štefanec uputio je novu pisanu inicijativu Vije�u op�ine Ma-la Subotica za izdvajanje iz op�ine i priklju�enje Gradu �akovcu, nakon što se o istoj temi, ali na osnovu sta-rog zahtjeva, raspravljalo na proš-lom zasjedanju Op�inskog vije�a gdje su se mogli �uti mnogobrojni opre�ni stavovi.

Uglavnom, ve�ina stanovnika tog mjesta i dalje želi izdvajanje iz op�ine, ali ovaj put stav op�ine nije potreban, ve� o tom problemu izravno odlu�uje Vlada, odnosno Sabor RH koji je, kao što je poznato, ranije odbio taj zahtjev.

Grad �akovec ih želi Glede pripojenja Štefanca �a-

kovcu, Grad unatrag nekoliko go-dina svoj stav nije promijenio, a, sude�i po rije�ima zamjenika gra-dona�elnika Zorana Vidovi�a, ide-ja im se posebno svi�a u ova teška recesijska vremena.

Svaki novi mjesni odbor zna�i više radno aktivnih stanovnika, a to podrazumijeva i prihode od poreza na dohodak koji bi se onda slijevali u gradski prora�un. Ako su mještani izrazili želju za pripojenjem, to zna-�i i da imaju povjerenje u aktualnu vladaju�u koaliciju u Gradu. Usto, �akovcu je širenje interesantno. U slu�aju pripajanja otvorila bi se i mogu�nost za planiranje namjene podru�ja izme�u Štefanca i Iva-novca, gdje bi u budu�nosti mogli formirati, primjerice, industrijske i stambene zone, kaže Vidovi�.

(vk)

SKUPŠTINA ME�IMURSKE ŽUPANIJE u duhu natezanja vladaju�ih i oporbe tko je više kriv što nema novih projekata

Župan ponavlja: Ne�u kukati, ni tražiti krivce - tražim rješenja

U Štrigovi se provodi anketa o u�enju slovenskog jezika?

I dok u me�udržavnim odnosima izme�u Hrvatske i Slovenije kona�no “cvatu ruže”, “na terenu”, me�u ljudi-ma, nikad uglavnom i nije bilo proble-ma, no na lokalnom nivou ipak se poja-vio novi kamen smutnje. Vije�nik Hrvat-ske stranke umirovljenika Emil Hudin tako je kazao da se na podru�ju Štrigove provodi anke� ranje gra�ana o želji za u�enjem slovenskog jezika, što Hudin, ali i vije�nik Branko Polanec smatraju nedopus� vim, posebice u ovo vrijeme. Župan se složio s tim konstatacijama i najavio da �e Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija posla� dopis te traži� o�itovanje. (BMO)

Ivkovi�: U�inite nešto, ne tražite opravdanje u drugima

Ivkovi� je na sjednici inzis� rao na od-govornos� županijske vlas� da �ini nešto na pove�anju prihoda, umjesto da oprav-danje traži u drugima. Kazao je da je proš-la vlast izvukla iz ljekarni�ke djelatnos� kojoj je osniva� dvadesetak milijuna kuna na ime dobi� , što na ime prodaje polica ljekarne, uz to što je u toj ustanovi racio-nalizirano poslovanje. Prethodne vlas� nisu u prora�un županije do 2005. godine iz te djelatnos� izvukle ni lipe ni kao dobit ni kao ulaganje. Zbog toga se sadašnja vlast mora zapita� što �e ona radi� , kako pove�a� prihode, jer mogu�nos� posto-je. U protivnom uz smanjenje prihoda bavit �emo se kao sada na sjednici sami sobom, kazao je Ivkovi�. (BMO)

godine su�inancirati prijevoz srednjoškolaca i studenata u Me�imurskoj županiji. Perho� je odgovorio da je u tijeku utvr�ivanje tko je odgovoran za pad stropa te da �e nakon što dobiju stru�no mišljenje županijske službe poduzeti odgovaraju�e mjere.

Vije�nika Marijana Marcijuša pitao je župan ho�e li, koliko i od kada poskupjeti voda. Tko odlu�uje o cijeni, te je kazao da su mnogi potroša�i o svom trošku gradili mrežu i priklju�ke. Upozorio je da miro-vine ne rastu, da mnogi ne primaju pla�e, te iznio mišljenje da nije pravi trenutak za poskupljenje vode, a molio je i da se razjasni pri�a oko 100.000 kuna duga Me�imurskih voda. Župan je istaknuo da su Me�imurske vode zbog godina investiranja u problemi-ma, jer se trebaju vra�ati krediti za gradnju kanalizacijske mreže, a gra�ani se na izgra-�eno ne priklju�uju. - Dvije su mogu�nosti, rekao je župan, ili �e se pove�ati cijena vode za gra�ane te tako sanirati dubioze, ili �e Me�imurske vode poslovati s gubitkom, što zna�i zaustavljanje investicija na neo-dre�eno vrijeme. Suglasnost o pove�anju cijene daju vlasnici, odnosno me�imurski gradovi i op�ine.

Predrag Ko�ila ukazao je da odlu�uju�u rije� u pove�anju cijene vode imaju �ako-vec s 33,23 posto udjela i op�ina Nedeliš�e s 13,91 posto udjela, što je gotovo ukupno 47 posto. Podsjetio je župana da je u mjerama za ublažavanje krize preporu�io da se za-drži postoje�a cijena komunalija, što zvu�i kao �ista demagogija ako se zna da župan Perho� kao predsjednik Nadzornog odbora

Me�imurskih voda podržava poskupljenje vode.

Svi bili na dogovoru, ali HDZ-ov prioritet ipak ispao

Vije�nik Vladimir Ivkovi� pitao je što je s popisom prioritetnih projekata Me�imurske županije, jer na onom koji mu je dostavljen nema prijedloga Hrvatske demokratske zajednice, odnosno školske sportske dvo-rane u Gornjem Mihaljevcu. Župan je, rekao

je Ivkovi�, pozvao na sastanak sve stranke koje participiraju u Županijskoj skupštini da dostave svoje prijedloge kako bi se pronašao konsenzus, što je njegova stranka i u�inila. A sada su se na popisu našli samo projekti: izgradnja OŠ Pribislavec, izgradnja sjever-ne zaobilaznice Nedeliš�a, izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje, Centra za kulturne, društvene i javne potrebe u Strahonincu i školske sportske dvorane u Sv. Martinu na Muri. Perho� je odgovorio da su osim HDZ-a svoje prijedloge dostavili još samo SDP i MDS, te da �ekaju ostale. Nakon što svi pred-lože svoje projekte, pregovorima �e se poku-šati prona�i konsenzus, kako bi sve politi�ke opcije zajedno stale iza projekata od interesa za Me�imurje.

Ivkovi� je izrazio i nezadovoljstvo odgo-vorom na svoje vije�ni�ko pitanje postavlje-no na prethodnoj Skupštini. - Pitao sam što �e raditi aktualna vlast, a dobio sam odgovor što bi Šuker trebao raditi, kazao je Ivkovi�. Bila je to aluzija na dio odgovora koji mu je dao župan u odgovoru da su prioritetni objekti za izgradnju u Me�imurju dogovo-reni po�etkom godine s ministrom �inancija Šukerom. Ivkovi� je kazao da ga zanima što �e raditi Me�imurska županija iz svog pro-ra�una mimo decentraliziranih sredstva i državnih potpora te inzistirao da mu se ponovno dade odgovor na to pitanje.

Siladijev zaklju�ak o popisu obaveza

Pred vije�nicima se danas našlo i izvje-š�e o obavljenoj �inancijskoj reviziji Me�i-murske županije za 2009. godinu. Premda su vije�nici jednoglasno prihvatili izvješ�e, na-kon rasprave u odluku o usvajanju doneseno je i nekoliko zaklju�aka, �iji je idejni za�etnik bio Zvonimir Siladi, nekadašnji predsjednik Skupštine Me�imurske županije, koji je za-tražio da se izradi popis i iznesu na vidjelo zaostale nepla�ene obveze iz prethodnog mandata županijske vlasti, kao i nenamjen-ski potrošena sredstva. Vladimir Ivkovi�, koji je bio predsjednik Skupštine nakon Sila-dija, podržao je tu ideju izrade popisa nasta-lih obveza županije, ali uz naznaku rokova dospije�a potraživanja, kako bi se raš�istilo što jest, a što nije dug, u smislu tereta koji je jedna vlast ostavila drugoj. Za primjer je naveo projekt bolnice, �iju je izgradnju za-po�ela pretprošla vlast koja ju je is�inanci-rala sa svega 10 posto, gradnju i stavljanje u funkciju završila prošla, a �iji se dovršetak �inanciranja proteže i u mandat ove vlasti. Ukazao je na to da zbog prijelaza vlasti uvi-jek ostaju zapo�eti a nezavršeni projekti i obveze, ako su njihove otplate ugovorene na više godina. Ivkovi�a je u raspravi oko izrade popisa obveza s dospije�em rokova podržao i Mladen Križai�. U zaklju�ak je uš-lo da se napravi i popis sredstava i u koje su se svrhe nenamjenski potrošila te na kojim prora�unskim stavkama.

Vije�nici su usvojili i prijedlog mreže dje�jih vrti�a na podru�ju Me�imurske županije, odluku o potporama programa javnih potreba u kulturi Me�imurske žu-panije za 2010. godine, te izvješ�e o radu Turisti�ke zajednice Me�imurske županije u 2009. godini. (BMO)

ŠTEFANEC

Nova pisana inicijativa za izdvajanje iz op�ine

Žestoki suparnici u vije�nici, me�usobno tolerantni izvan ringa, Mladen Križai�, bivši zamjenik župana, a sada oporbeni vije�nik, Vladimir Ivkovi�, bivši predsjednik Skupštine i sada vije�nik, te župan Ivica Perho�, sada vlast, a u prošlom mandatu

njihova žestoka oporba

Zadnja Skupština prije ljetne stanke bila je u tonu: tko je kriv što nema novih projekata

Zoran Vidovi�, zamjenik gradona�elnika �akovca, kazao

je da gradska vlast podupire želju Štefan�ana

Znate zašto je lijep i nezamje-njiv ovaj komentatorski “posao”? Zato jer ste u situaciji da analizirate, uo�avate, promatrate, promišljate, dijelite lekcije, i budete pametni kao da ste na samoj Božjoj sisi, pa pamet crpite direktno s mjesta nje-gova stvaranja. Sli�no je vjerojatno i politi�arima. Sve znaš, za svakoga imaš savjet, a ako i ne znaš, re�i �eš ve� nešto dovoljno pametno, jer se to ipak od tebe o�ekuje.

No, mi novinari pri tome su-sre�emo se s nekoliko opasnosti. Ne možeš govoriti gluposti ili laži, jer možeš ozbiljno nagrabusiti.

Nemaš zastupni�ki imunitet, ne-maš strana�ko zale�e, nisi �lan navodnih “svjetskih koalicija”, ne sudjeluješ u “važnim” skupovima kojima bi se poslije hvalio i strašio protivnike. (Zastupni�ki imunitet je razlog zbog �ega ozbiljne novine saborskom zastupniku nikad ne�e dati da piše kolumnu. Jer može la-gati koliko ho�e, a nikad ne snositi posljedice.) Sve što imaš jesu intu-icija i informacije koje skupljaš sa svih strana, ponekad od ljudi ko-jima vjeruješ, a još �eš�e od onih za koje znaš da ti ne�e re�i cijelu istinu.

Dijagnosticiranje dijagnoze No, površinski su to problemi. Puno ve�i problem je kako ljude na odgovornim pozicijama, u kojih je redovito i ogromni ego, navesti na to da shvate da su u krivu i još ih pridobiti da �ine prave stvari. Sa-slušaju i shvate probleme, donesu rješenja i još nakon svega osje�aju zadovoljstvo, iako im u po�etku to nije padalo na pamet.

U našoj maloj zemlji, gdje smo svi kao jedna obitelj, to je jako teško, a gotovo da govorim o kroni�nom problemu. Naime, zaista smo toli-ko mali da maltene svi znamo sve o svima. I tko je s kim spavao, tko je �iju herbiju na sebe prepisao, zašto se netko s nekim posvadio, pa �ije je dijete strašno bistro i puno potenci-

jala, a koga ne treba dirati jer je “on takav”. Zaista, kao da smo svi jedna nakaradna obitelj od koje možda i može bježati, ali ne može pobje�i, jer si je naslijedio, a ne možeš birati gdje �eš se roditi. Pa se tu onda nema što puno za promijeniti.

Tako se barem ja svaki put osje-�am kad od politi�ara �ujem analize o stanju u zemlji. Prezaduženi smo, premalo nas radi, treba pokrenuti gospodarski oporavak, treba sma-njiti javnu potrošnju ... bla, bla, bla ... Gledam, slušam, �itam i ne vjerujem. Ljudi koji su zaduženi da lije�e ovu državu samo joj postavljaju dijagno-zu i to svaki dan nanovo!

Da, da, treba ovo, treba ono. Pa što �ekate pobogu?! Pa svi znamo

kako je! “Pozicija nema pojma, a opozicija je spremna za vlast.” Pa istina, za ovakvo vo�enje države svatko je spreman. Ne možete promašiti ako nasumce uzmete bilo koga s ceste. Svi �e biti u stanju analizirati i ponavljati naslove iz novina o tome kako nam je. A to u našoj zemlji o�ito zna�i da si spre-man za vlast.

No, kao što sam rekao, malo nas je, pa smo kao familija. I kao kad majka dobro zna da joj se djeca razli-kuju i da nisu baš svi za sve sposob-ni, mama ih svejedno voli, a ostatak familije podnosi. Tako su eto i naši politi�ari takvi kakvi jesu. Naši su, pa ih mi podnosimo. Kako nemam zastupni�ki imunitet, umjesto da

sada grmim s propovjedaonice i name�em rješenje, re�i �u samo: A kaj tu mali �ovek more ...

6 Gospodarstvo 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

EKONOMSKI BREVIJAR

Zlatko Boži�,[email protected]

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

Prošli su tjedan vlasnici se-damnaest obrta s podru�ja Grada �akovca potpisali ugovore kojima im je Grad dodijelio jednokratnu financijsku potporu u iznosu od 20.000 kn. - Iz gradskog je pro-ra�una za tu svrhu osigurano 340.000 kn, a vlasnici obrta koji su zadovoljili kriterije javnog natje�a-ja za dodjelu potpore pola su izno-sa dobili besplatno, dok se druga polovica ra�una kao beskamatna pozajmica s odgodom pla�anja od godinu dana, pojasnio je Nenad Hranilovi�, pro�elnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada �a-kovca.

�akove�ki obrtnici tako su po prvi put od grada primili financij-sku injekciju koja bi im trebala pomo�i u opstanku poslovanja i zadržavanju broja zaposlenih u vremenu gospodarske i finan-cijske krize. Kako je istaknuo �a-kove�ki gradona�elnik Branko Šalamon, u Gradu su svjesni da prora�un pune i obrtnici i gospo-

Dobar je obi�aj da svaka generacija nešto ostavlja slje-de�oj, a da ne troši na ra�un budu�e. No, ni dobri obi�aji ve� dugo nisu na nekoj po-sebnoj cijeni.

S druge strane, svaka or-ganizacija, institucija, druš-tvo i zajednica treba imati osnovni dokument koji prika-zuje cilj (viziju, misiju, ako ve� ho�ete). Obi�no je to kratka, jasna, sažeta, svakom razu-mljiva i upe�atljiva izjava od nekoliko to�aka, koja stane na jedan komad papira. Pod-loga za nju može se sastojati od stotina stranica razrade, ali bit je u jezgrovitosti i kon-centriranom izražavanju naj-važnijeg.

Takav dokument mora motivirati i poticati ljude na aktivnosti kojima �e pridoni-jeti ostvarivanju o�ekivane i bolje budu�nosti .

Dobar primjer, ali i po�e-tak je “Lokalna agenda 21“. Radi se o dokumentu koji bi trebala izraditi svaka lokal-na jedinica na osnovi “Agende 21“ koju su donijeli Ujedinje-ni Narodi, vezano uz zaštitu okoliša u budu�nosti, s jed-nim pitanjem na koje treba odgovoriti – kakvi su utjecaji sadašnjih odluka i projekata na gospodarstvo, okoliš i su-život ljudi.

Budu�nost se teško može predvidjeti, može se tek na-slu�ivati, ali se na nju može utjecati tako da nam ide u pri-log. Budimo svjesni da smo ve� zakora�ili u 21. stolje�e, ali i da je ve�i dio tog stolje�a tek pred nama, a to je naša budu�nost.

Treba cijeniti sve što je bi-lo dobro u prošlosti i tradiciji te i na tim iskustvima graditi budu�nost. U Me�imurju su postojale zna�ajne jezgre mnogih djelatnosti, znanja postoje i nadogra�uju se, a

U�estali rast cijene energenata sve više nuka na traženje alterna-tivnih mogu�nosti, je�tinijih i eko-loški prihvatljivijih. To su shvatili i u Gradu �akovcu, pa su jednu od al-ternativnih solucija, koju nude tvrt-ka “Pana“ Me�imurjeplet grupe u suradnji s tvrtkom “Promming“ d.o.o., potencijalnim korisnicima prezentirali protekli petak. Rije� je o mogu�nosti grijanja gradskih i županijskih objekata (bazeni, dvo-rane, škole) toplinskom energijom iz biomase. Naime, u Pani godišnje ostane 30.000 tona drvenog otpa-da koji koriste za grijanje svojih objekata. Time trenutno koriste 20 posto svojih kapaciteta, a 80 po-sto ostaje slobodno. Ideja je da bi se toplovodnim cijevima taj “višak” proveo do gradskih objekata.

Ideja koja ima velik potencijalKako je pojasnio Matija Derk

iz Regionalne razvojne agencije Me�imurja, ideja je to koja ima ve-lik potencijal, ali kojoj predstoji još dosta posla oko izra�una konkret-nih iznosa, ali, prema prvim procje-nama, ovaj bi projekt koštao nešto manje od 2 milijuna kuna. Tehni�ki je, kako je Derk objasnio u prezen-taciji, relativno lako izvedivo, a 40 posto opreme i gra�evinskih rado-va financijski bi se moglo pokriti iz Fonda za zaštitu okoliša i energet-sku u�inkovitost. Ovakvim bi se su-stavom grijanja omogu�ile stalne i dugoro�ne uštede kroz smanjenje troškova grijanja putem prelaska na je�tiniji i ekološki �isti izvor energije. Time bi se dobila 20 posto niža cijena energenata u odnosu na

Velik broj predstavnika gradskih ustanova pratio je prezentaciju o grijanju toplinskom energijom dobivenom iz biomase

GRAD �AKOVEC DODIJELIO potporu �akove�kim obrtnicima

Financijska injekcija onima koji prora�un pune, a malo dobivaju zauzvrat

Sedamnaest �akove�kih obrtnika potpisalo je ugovore s Gradom �akovcom o jednokratnoj financijskoj pomo�i

Me�imurje - u 21. stolje�u

iskustva nastaju svakod-nevno.

Koncepti budu�nosti tre-baju biti raznoliki, kao i pro-blemi koje bi trebali riješiti.

Stalan zadatak je racio-nalno raspolaganje povje-renim sredstvima, ali i poti-canje razvoja, doma�e pro-izvodnje i izvoza. Svjetsko tržište ve� je u Me�imurju, zato i Me�imurje mora biti na svjetskom tržištu. Me-�imurje je cvijetnjak, ali i u tom cvijetnjaku je cvjetala industrija, pa zašto ne bi i u budu�nosti, uz napomenu da se industrija 21. stolje�a ra-zlikuje od one iz industrijske revolucije na koju se obi�no pomisli.

Dakle, potrebno nam je što više prijedloga, projeka-ta, pove�anje u�inkovitosti, prije svega javnog, ali i pri-vatnog sektora, pove�anje konkurentnosti, održavanje i poboljšavanje standarda, prilagodljivost promjena-ma, povezivanje akademske zajednice s gospodarstvom, a tako�er i inovatora s gos-podarstvom te prije svega naprednog razmišljanja i djelovanja, a ne nazadnja�-kog podmetanja nogu. Ne odbacujmo dobre prijedloge i pametne ljude i ideje. Oko tih pitanja mora biti slaganja, zato glave skupa!

Dio cilja je ukazati na zaposlenost, nova radna mjesta i nove investicije u zdravstvenom turizmu, na-glašeno je na kon�erenciji o projektu “Uloga zdravstve-nog turizma i poboljšanje konkurentnosti ruralnih podru�ja u Ma�arskoj i Hr-vatskoj“, održanoj u ma�ar-skom gradu Keszethelyu.

Kon�erencija je organi-zirana zbog realizacije pro-jekta u sklopu kojega �e se istraživati stanje i mogu�-nosti razvoja zdravstvenog turizma u pograni�nim re-gijama Hrvatske i Ma�arske.

Projekt je vrijedan 187.346 eura, a REDEA, Me�imurska razvojna agencija, na njemu �e raditi 16 mjeseci. Istraži-vanje �e obuhvatiti investi-cije koje su uložene u razvoj zdravstvenog turizma od 1990. do 2009. godine, a bit �e obuhva�ena i poduze�a te institucije koje egzistiraju u zdravstvenom turizmu.

Me�imursku župani-ju, Spa @ Gol� Resort Sveti Martin i REDEA-u u Ma-�arskoj su predstavljali Marko Puškadija, Manuela Novak,Valentina Haži� i Pe-tra Pavi�i�. (sm, dv)

RAZVOJ ZDRAVSTVENOG turizma u Me�imurju

Nove investicije i nova radna mjesta

PREDSTAVLJENA EKOLOŠKI �ISTA i jeftinija alternativa grijanja gradskih prostora

Dvadeset posto manji troškovi toplinskom Dvadeset posto manji troškovi toplinskom energijom dobivenom iz biomaseenergijom dobivenom iz biomase

darstvenici i gra�ani, te im je želja da se u ovim teškim vremenima to što pravednije vrati. - Na ovaj smo na�in u ovim kriznim vremenima pomogli sedamnaest obrtnika, prije svega da vide da nisu sami, da vide da suradnjom možemo nešto posti�i i da ipak vodimo ra�una o tome da se proizvodnja i usluge u Gradu �akovcu obavljaju na što kvalitetniji na�in, dodao je grado-na�elnik.

Obrtnici snose najve�i teret krize

Predsjednik Obrtni�ke ko-more Me�imurja Slavko Faltak upozorio je da upravo obrtnici snose najve�i teret krize i, ako se njih oslabi, “izlaz iz tunela” bit �e nemogu�, a Ivan Rešetar iz Udru-ženja obrtnika Me�imurske žu-panije dodao je kako �e upravo obrtnici i mali poduzetnici pisati

povijest današnjice, samo treba biti hrabar i sura�ivati s Gradom.

Me�u obrtnicima koji su potpisi-vanjem ugovora stekli pravo na ovu financijsku injekciju našli su se oni prijevozni�ke, �rizerske, strojobra-varske, strojarske i drugih struka, a Gradu su zahvalili na, kako su ista-knuli, maloj pomo�i od velikoga psi-hološkog zna�aja. Neki su priznali da su na po�etku vijest o potpori primili s negodovanjem, prije svega zato što su nakon 20 - 30 godina poslovanja uop-�e dovedeni u situaciju da su prisiljeni tražiti pomo�. Ipak, ova �e im nov�ana potpora pomo�i da svoje, ne vlastitom krivnjom, “klimavo” poslovanje poku-šaju stabilizirati i u�vrstiti.

Gradona�elnik Šalamon tako�er je najavio da �e ovakvim projektima nastaviti i u budu�nosti: - Vjerujem da �e iskustva iz ove godine sljede�ih godina biti daleko bolje razra�ena, da �e i obrtnici prepoznati mogu�nost da se uklju�ivanjem u takve aktivnosti pomogne prvenstveno djelatnostima njihovih radnji, a sve u cilju pružanja što kvalitetnije usluge gra�anima. (bš)

postoje�i izvor energije, a znatno bi se uštedjelo i na zbrinjavanju gradskog šumskog i drvnog otpada.

Gradona�elnik Branko Šalamon pojasnio je da se za zagrijavanje veli-kih objekata poput bazena ili dvorana iz gradskog, županijskog ili državnog

prora�una izdvajaju znatna sredstva, pa bi se uštedom na tom podru�ju mogao osigurati novac za neke dru-ge projekte koji bi se lakše financirali. Konkretni �e prijedlog dati na razma-tranje vije�nicima na ovotjednoj sjed-nici Gradskog vije�a. (bš)

Nama je neshvatljivo da djeca u Švedskoj u�e i u onim razredima osnovne škole kada ne dobivaju ocjene, ve� kada je njihovo u�enje posve�eno kako u�iti. Naime, u�e-nju se tamo pridaje velika pažnja, jer oni su stvarno društvo uteme-ljeno na znanju, što je i kod nas bila kratko vrijeme parola, koja je kao igra�ka koja je dosadila odba�ena u kut i zaboravljena. Kod nas bi takva škola bez ocjena bila �isti proma-šaj jer koji bi bedak kod nas u�io a da ne dobiva ocjene. Daleko smo mi tisu�ama kilometara, jednako udaljenosti Hrvatske od Švedske, takvom stupnju individualne i društvene odgovornosti kao što je imaju oni da u�e i teže znanju neovisno o tome što ne dobivaju ocjene. To je ono što govore savje-sniji roditelji svojoj djece: ne u�iš za mene i za ocjene, ve� za sebe. Ili je to bilo prije kada je i znanje bilo nešto više na cijeni, dok nije prevla-dalo umije�e lopovluka.

No, u tom drugom švedskom sustavu prevladava potpuno dru-ga�iji mentalni sklop društva u ko-jem svaki pojedinac od najranije dobi ima ugra�en osje�aj osobne odgovornosti, kada se ne u�i zbog ocjena ve� zbog znanja i kada se ne u�i da se nabuba, dobije ocjena, pa makar ve� nakon dva sata sve na-bubane in�ormacije ishlapile iz gla-ve. Kod nas to nije bitno, jer je bitno da se natukao prosjek. Kod njih se radi u pravom smislu o društvu znanja, u kojem se pod znanjem po-drazumijeva promišljanje, a ne go-lo gomilanje in�ormacija koje onda takvi sakuplja�i znanja ne znanju primijeniti u situaciji ili, što bismo popularno rekli, u praksi, kako bi to znanje oplemenilo gospodarski društveni i kulturni život, podiglo kvalitetu života i na kraju cijelu zajednicu u�inilo bogatijom i ra-zvijenijom. U tome je tajna njihova tzv. društva blagostanja i zašto u ta društva rado dolaze razne izbje-

glice i prognanici, jer je solidarno sa slabijima. Pitanje je koliko se svi ti koji dolaze u to društvo so-cijaliziraju s njihovim mentalnim sklopom osobne odgovornosti i doprinosa društvu.

Gdje smo tu mi, tek na po�etku linije takvog mentaliteta. Oni koji imaju kod nas još su uvijek ponosi što imaju i uživaju u razlici koja ih dijeli od onih koji nemaju. Oni koji se vole provla�iti neradom i neu�e-njem kroz život osje�aju se kao po-bjednici, jer lako prolaze kroz život i zara�uju kruh bez motike. Naši heroji su oni koji su druge zeznuli, koji žive pod pokri�em i zaštitom mo�nika, novac izvla�e iz državne ili paradržavne blagajne. San sno-va je peglati karticu, �ije su pokri-�e sredstva poreznih obveznika. I premda su o�i obi�nih gra�ana redovito uprte u prve ešalone po-liti�kih elita, u pravilu se doga�a da kao kosturi iz ormara ispadaju ljudi iz tre�eg ili �etvrtog ešalona.

Jesmo li spremni u�iti, a da nije za ocjenu?

Zašto? Zato što prvi ešaloni nisu imali dovoljno politi�ke snage ili volje da to ne dopuste, da poneki Pedro izvisi za primjer ostalima. Odlaze sada Pedri zakašnjelo u Remetinec, ali tek sada kada je njihovih nestašluka toliko da �e biti potrebno nekoliko generacija da otplatimo ono �ime su se oni zaigrali. Pouka svima nama bit �e da je postalo preveliki luksuz okretati le�a svaki put kad nam osobna odgovornost nalaže da vi�emo: držite lopova!

713. srpnja 2010. Gospodarstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Piše: Dario Šafari�[email protected]

TOP tema u svakoj mu-slimanskoj zemlji bila bi gola stražnjica u reklamnoj kam-panji. Jasno je da se naslije�e i vjera trebaju poštivati, no mi smo u Hrvatskoj u kojoj se, koliko znam, ve�ina izjašnja-va katolicima. Iskreno, koga briga uop�e ta guzica? Zar smo toliko konzervativni? Mene zanima kakva je naša komu-nikacija s turistima? I na kraju, što je Hrvatska u svijetu?

BBC + TV reklama = 41 godina

BBC je stvarno sjajan za zakup reklamnnog prostora. Ukoliko želite primamiti ljude “baby boom“ generacije, koji za 10 - 20 godina fizi�ki ne�e mo�i ni sti�i do naše obale. Hvalimo se brojkom od 90% stranih go-stiju, no mene zanima dobna struktura tih gostiju. Prema nekim izvorima, prosje�na starost hrvatskog turista je 41 godina. Populacija do 25 godina dolazi u Hrvatsku iz dva razlo-ga, jedan je zbog zabave (koje, osim Zr�a i još nekoliko desti-nacija, baš i nemamo), a drugi je zbog prisile samih roditelja.

Ukoliko analiziramo “Y generaciju“ kao nadolaze�u potencijalnu ciljanu skupinu koja �e uskoro biti u braku i bi-rati svoju destinaciju za odmor, znamo da “Y generacija“ ne obra�a pažnju na BBC ni ostale konvencionalne medije. Mene brine kako �emo nadoknadi-ti pažnju prema toj generaciji i kroz koje inovativne kanale na koje oni obra�aju pozornost i pažnju?

Kakva mora biti naša poruka?

Najljepša zemlja na svije-tu. Tako lijepa – tako naša. Kad srce kaže ljeto, kaže Hrvatska. Sklopite o�i i pokušajte vizu-alizirati sve navedene �raze. Što vidite u svojim mislima? Ili, bolje re�eno, što može vi-djeti neki potencijalni turist iz Švedske, Meksika ili bilo koje druge zemlje? Sve navedene �raze su apstraktne, a za jaku perceptivnu i vizualnu pove-zanost nama trebaju konkret-ne �injenice iz stvarnog svijeta koje ljudi mogu percipirati.

Jedna od najve�ih grešaka koje marketeri rade jesu ap-straktne medijske kampanje i poruke! Ako nešto ne mogu predo�iti, maštati ili percipira-ti, to �u teže zapamtiti.

Poruka bazirana na na-šim stvarnim komparativnim prednostima, poput zemlja stotinu otoka ili akvarel raznih boja mora bez morskih nema-ni, bila bi konkretna. Naravno da ova zadnja poruka zra�i s previše otka�enosti.

Croatia picture game. Heh

Hrvatski turizam je kon-kurentan? U 21. stolje�u kada nam je Internet trenutno još potentno mjesto za oglašava-nje. U vremenima smo kada trome i nefleksibilne “For-tune TOP 500“ organizacije koje rijetko doživljavaju pro-mjene nastoje alocirati 60%

Posjetom pro�ista�u otpad-nih voda Grada �akovca dvade-setak �elnih ljudi lokalne samou-prave iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije te obi-laskom deponije Totovec GKP-a “�akom“ stekli su detaljan uvid u postupanje s otpadom u Me�i-murskoj županiji i Gradu �akov-cu. Iako su u �akovec stigli kao studijska skupina Zelene agende, u stvarnosti je rije� o ciljanoj sku-pini gradona�elnika i na�elnika iz više zemalja ovog dijela Euro-pe. Uz Anu Bajsi�, predsjednicu ZEO-a “Nobilis“, goste su do�ekali i predstavnici Grada, dogradona-�elnik Veselin Biševac i pro�elnik Ninoslav Šipuš te suradnici.

Kod obilaska pro�ista�a ot-padnih voda stru�njak Me�imur-skih voda ing. Pecik objasnio je �unkcioniranje sustava, najviše pitanja bilo je vezano za poje-dine režime rada i pouzdanost sustava, no najviše je gostiju bilo iznena�eno kvalitetom obrade otpadnih voda.

Gra�ani pla�aju više zbog sanacije

Posjetom deponije u Totovcu gosti su zaokružili svoje spoznaje o na�inu postupanja s otpadom u

Ah, da je samo guzica problem!

marketinškog prora�una iz konvencionalnih kanala u interaktivni marketing (pre-ma agenciji Omniture). Dakle, Internet je napokon dokazao da je valuta kojom se trguje na njemu in�ormacija. In�orma-cije, reklame i promocija koja �e u budu�nosti pretežito biti samo vidljiva ciljanoj skupini putem Interneta.

Kako mi moramo koristiti Internet? Primjerice, koliko je teško kreirati Facebook apli-kaciju putem koje bi ubacili svoju sliku, a u pozadini bili bi izazovi hrvatske obale iskaza-ne putem prirodnih ljepota? Nadalje, korisnici Facebooka bi svojim “like-vima“ ocijenili ko-ja slika je najbolja, a kao glavnu nagradu HTZ bi vam darovao besplatno ljetovanje u Hrvat-skoj. Trošak takve kampanje? 200.000 kuna maksimalno! Ali, napomenimo da se kampa-nja vodi globalno, interaktivno i s naglaskom na X i Y genera-cijom, tinejdžerima i drugim ciljanim skupinama!

Prilika za inovativni mar-keting zasigurno su i videoigre. Zamislite neki co-branding Hrvatske s EA-om, najve�om “ tvornicom“ videoigara. Takva se suradnja može bazirati na jednostavnoj reklami u, pri-mjerice, FIFI (nogometna igra) ili nekom specijalnome izda-nju SIMS 3 Croatia Vacation. Na takve na�ine potencijalni kupci navedenih generacijskih skupina žele i nastoje komu-nicirati.

Ljudi koji kreiraju kam-panje moraju shvatiti da je TV samo jedan od kanala naše kampanje. TV mora biti dio marketinških kanala, a ne jedini marketinški kanal. Potaknuti turizam kroz in-teraktivni marketing vrlo je lako, samo treba ubaciti malo mašte i disperzirati je u razne kanale.

Primjerice, prema neko-liko izvora, reklama za sviba-nja na BBC-u imala je cijenu od 1,75 milijuna kuna! Previ-še za premali doseg i percep-tivnu mo� koju ostavljamo na naše budu�e potencijalne klijente.

Dakle, nije problem guzica. Nije ni problem u tzv. seksisti�-koj poruci. Problem je tko �e do�i za 10 godina u Hrvatsku ako s našom potencijalnom skupinom trenutno ne komu-niciramo u dosegu koji bi se mogao ostvariti na novi i ino-vativan na�in.

ZEO “Nobilis“ u projektu “Zelena agenda“ doma�in studijskoj grupi iz više zemaljaZEO “Nobilis“ u projektu “Zelena agenda“ doma�in studijskoj grupi iz više zemalja

Isto�nim susjedima predstavili Isto�nim susjedima predstavili kako u Me�imurju zbrinjavamo kako u Me�imurju zbrinjavamo otpad, podižemo ekološku otpad, podižemo ekološku svijest i kvalitetu životasvijest i kvalitetu života

Predstavnike, odnosno partnere na projektu “Zelena agenda” iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvat-ske, Kosova i Srbije ugostio je u srijedu ZEO “Nobilis“ u Svetom Martinu na Muri.

Doma�ini stranim gostima bili su tajnica Turisti�ke zajedni-

ce Ivana Živ�ec i Juraj Rašperger, tajnik ŠRD-a “�ikov“, a goste su upoznali s poviješ�u i sadašnjo-š�u op�ine, naglasivši kako je Sveti Martin na Muri Europska destinacija izvrsnosti i kandidat za Zlatni cvijet Europe 2010., te im pokazali znamenitosti op�i-ne. Isto tako gosti su upoznati i s

Za gra�ane te op�ine i gra-dove Me�imurja problem je u tome što �e regionalno odla-galište otpada koje se planira za �etiri županije ili piroliza u Varaždinu u svakom slu�aju biti monopolisti, a svi �e se ravnati prema njihovim cije-nama. Naime, postoje odre�e-

na strahovanja da op�ine i gra-dovi mogu postati taoci jedne loše politike monopolista po onoj “ne�eš platiti ve�u cijenu za sme�e, ostavljam ti ga”. Tre-ba se ipak nadati da ovdje ne�e biti scenarija koji su se dogodili u nekim gradovima Europe te da �emo biti pametniji. (JŠ)

Me�imurskoj županiji. U ime GKP-a “�akom” Saša Avirovi� uvodno je pojasnio sustav �unkcioniranja obrade i skupljanja komunalnog otpada u Me�imurju. Cijena po toni otpada koja se danas pla�a je oko 100 eura ili oko 700 kuna, no stvarni troškovi zbrinjavanja znatno su manji i iznose oko 350 kuna po toni. Razlika do pune cijene je upravo ure�enje i sana-cija deponije Totovec, koje stoji poprili�no kako bi ona postala ekološki prihvatljiva i suvreme-na, te pla�anje tri vrste naknade, izme�u ostaloga i samom mjestu Totovec.

Gosti su potom obišli cijeli de-ponij Totovec po najgorim mogu-�im uvjetima, veoma velikoj vru-

�ini i prašini, uz stru�no vodstvo Saše Avirovi�a. Najviše pitanje bilo je vezano uz sustav sanacije te tehni�kih rješenja zbrinjava-nja dvaju vrsta voda, oborinske i ocjedne vode sa samog depo-nija. Za svaku od voda izgra�en je po jedan bazen, a nakon što se ustanovi kakvo�a vode, njome se zalijeva okoliš deponija.

Poseban interes gradona�el-nici i na�elnici gradova i op�ina pokazali su za sam na�in sanacije deponije, konkretno vrstu zaštit-ne barijere sastavljenu od više vrsta tehni�kih tkanina koja ne dopušta odlazak iscjedaka u tlo, a koja se postavlja na dno prilikom ure�enja novih ploha saniranog deponija. Radovi na sanaciji de-

ponija dobro napreduju, izvo�a� je Tegra, a ve� su obavljene dvije tre�ine posla. Sanacija konkretno zna�i iskopavanje dosadašnjega nagomilanog otpada, te izdvaja-nje �rakcija otpada prosijavanjem koji se daju iskoristiti (plastika, dok se željezo izdvaja pomo�u magnetnih traka, papir i plastika na drugi na�in itd.), a ono što se ne može pretvoriti u kompost od-laže se na sanirani dio deponija. Kompostira se i mulj iz pro�ista-�a otpadnih voda Grada �akovca, koji se može kupiti veoma je�tino, a dobro je gnojivo.

Cjelokupna sanacija mogla bi biti završena idu�e godine, kad �e se deponij Totovec pretvoriti u reciklažno dvorište (to ve� za-pravo i jest). Prema rije�ima Saše Avirovi�a, godišnje se dopremi oko 15.000 tona novog otpada. On �e za sada završavati na de-poniju, dok se ne vidi kamo �e se s njim. Naime, još nije jasno kako �e zaživjeti regionalno zbrinjavanje otpada za više županija, a Grad Varaždin krenuo je u pirolizu.

Goste se posebno dojmilo i to što su vidjeli u Nedeliš�u, pošu-mljavanje vodocrpilišta i zaštitni pojas.

(J. Šimunko)

Murskom agendom koja kao dio Zelene agende ima naglasak na o�uvanju okoliša i same rijeke Mure.

Osobito zanimanje iskazali su za pitanje granice sa Slove-nijom, za Mlinarov pou�ni put, Stari mlin na Muri te etnozbirku i autohtonu me�imursku hra-

nu obitelji Stanka Trstenjaka u Maro�u. Vrlo su zadovoljni �i-sto�om te o�uvanoš�u krajolika uz rijeku Muru, te srda�noš�u doma�ina.

ŠRD “�ikov” za sve sudioni-ke priredio je ribi�ki objed kod Ribi�kog doma u Žabniku.

(S. Mesari�)

Me�unarodna ekipa na murskoj obali

Oduševljeni krapcima s makom i tikvama

Juraj Rašperger govori o Murskoj agendi

Tko �e držati monopole za zbrinjavanje otpada pod kontrolom?

Saša Avirovi� (prvi zdesna) upoznaje goste s radom deponije Totovec

Bazen za otpadnu vodu na deponijuBazen za otpadnu vodu na deponiju

MARKETING NA DJELU

8 Crna kronika 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

UKRATKO

Svi uhi�eni u akciji “Offside” u istražnom zatvoru ostaju još barem mjesec dana, a trojici organizatora, Vinku Šaki, Dinu Lali�u i Admiru Su-lji�u, sudac istrage odredio je dvomje-se�ni pritvor. Tako u pritvoru ostaju i bivši nogometaši Me�imurja Darmopil, Vuljanko i Ma�ari�.

Sudac smatra da moraju provesti iza rešetaka još dva mjeseca zbog opa-

snosti od bijega, uništavanja dokaza i utjecaja na svjedoke te mogu�nosti ponavljanja kaznenog djela. Ako se u tom roku ispitaju svi svjedoci na ko-je bi oni mogli utjecati, bit �e pušteni da se brane sa slobode. Policija ina�e sumnja da je od kraja ožujka do po-�etka svibnja ove godine namješteno osam prvoligaških utakmica, a �etiri puta namještanje nije uspjelo. Sumnja

se da su namještene utakmice Croatia Sesveta sa Zadrom, Slaven Belupom, Rijekom, Varteksom, Zagrebom i Ci-balijom, a sporne su i utakmice Slaven Belupa i Zadra te Hajduka i Me�imurja. U akciji USKOK-a palo je 22 osumnji�e-nih za namještanje rezultata Prve HNL i prijateljskih me�unarodnih utakmica radi ostvarivanja ilegalne zarade na kladionicama.

Zbog osnovane sumnje da je po�inio kazneno djelo zlouporabe opojnih dro-ga i silovanja, uhi�en je 44-godišnjak iz Preloga, kako neslužbeno doznajemo, pripadnik romske nacionalne manjine s prebivalištem u spomenutom gradu. Njega se sumnji�i da je najprije drogirao, a zatim na spolni odnos prisilio svoju sunarodnjakinju, 14-godišnjakinju iz Piškorovca.

Za slu�aj se saznalo nakon što je brat maloljetne djevojke policiji prijavio njen nestanak, tvrde�i da se nekoliko posljed-njih dana nije pojavila kod ku�e. Tijekom kriminalisti�kih istraživanja Preložanin i 14-godišnjakinja zajedno su došli u pro-storije Policijske postaje Prelog (!?), a ona ga je tamo prijavila da ju je prošli utorak, odnosno srijedu (ne sje�a se to�nog vre-mena), u šumi blizu Vularije te zatim i u WC-u kupališta “Aqua city“ kod Varaždi-na prisilio na konzumiranje marihuane i amfetamina, a zatim silovao.

�AKOVEC - Razli�iti kablovi i bakrene cijevi sve su �eš�i plijen kradljivaca. U razdoblju od 6. do 8. srpnja nepoznati lopov iz ku-�e u izgradnji u �akove�koj Ulici Martane otu�io je 4 koluta elek-tri�nog kabla dužine 200 metara te više komada bakrenih cijevi za klimatizaciju. Vlasnika, 49-go-dišnjeg �akov�anina, oštetio je za oko 18.400 kuna.

U no�i s 8. na 9. srpnja s gra-dilišta Tehnološko - inovacijskog centra na prostoru bivše �ako-ve�ke Vojarne ukradeno je 15 strujnih, 30 komada mrežnih te bakrene cijevi. Materijalna šteta procijenjena je na 15.200 kuna, no u tome slu�aju policija je ot-krila po�initelja. Radi se o 24-go-dišnjaku iz �akovca. (vk)

Provala u kafi� “K2“

STRAHONINEC - Na 15 tisu�a kuna procijenjena je šteta nasta-la uslijed kra�e iz ugostiteljskog objekta “K2“ u Ulici Matije Gup-ca u Strahonincu, a u vlasništvu tvrtke “Kolar-1“ d.o.o. iz �akovca. Nepoznati po�initelj u no�i je s 4./5. srpnja otvorio prozor na objektu te iz unutrašnjosti otu-�io jedno prijenosno ra�unalo marke “IBM”, iz registar kase pet stotina kuna u raznim apoenima, a iz skladišta oko 170 kutija ra-znih vrsta cigareta. (vk)

Ukrao gra�evinski pribor

IVANOVEC - Nepoznati je lo-pov tijekom no�i s 5./6. srpnja u Ulici Preloge u Ivanovcu slomio bravu te ušao u dvorište u vla-sništvu 52-godišnjaka iz Pod-bresta. Otu�io je �etiri metalne udarne grede za radni stroj i drobilicu gra�evinskog otpada, oštetivši vlasnika za deset tisu�a kuna. (vk)

Pijani maloljetnik bocom po glavi udario brata

PRIBISLAVEC - Livadarska ulica u Pribislavcu prošli je �etvr-tak bila poprište obra�una bra�e, 17-godišnjaka i 23-godišnjaka. Maloljetnik s 1,13 promila alko-hola u organizmu teško je ozlije-dio svoga starijeg brata, nakon što ga je bocom udario u glavu.

ROM iz Preloga brutalno nasrnuo na svoju maloljetnu sunarodnjakinju

Višestruki silovatelj i bludnik drogirao i silovao 14-godišnjakinju

NOGOMETAŠI i dalje u istražnom zatvoru Remetinec

Još mjesec dana pritvora za sve privedene u akciji “Offside” Teška nesre�a dogodila se prošli

petak oko 13 sati na gradilištu �ako-ve�ke tvrtke “Golub team” u Ulici Fra-nje Pun�eca u �akovcu. Zbog puknu�a vanjskog dijela nosa�a vise�e konzole, s 8,80 metara visoke konzole, u visini drugog kata zgrade u izgradnji, pao je 34-godišnji radnik iz Hlapi�ine. Zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, hitno je prevezen na lije�enje u Zagreb. Inspektor

zaštite na radu utvr�uje sve okolno-sti pod kojima je došlo do nesre�e. (vk)

Evidentiran kao po�initelj razli�itih

kaznenih djelaTijekom ispitivanja u preloškoj Poli-

cijskoj postaji policajcima je predao i �eti-ri sjemenke indijske konoplje pa �e i zbog toga biti prijavljen Državnom odvjetniš-tvu. Temeljem naloga Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu pretraže-ni su stan i automobil koje koristi 44-go-dišnjak, a zbog vješta�enja oduzeta mu je i odje�a. Nakon saslušanja istražni sudac odredio mu je zadržavanje.

Kako doznajemo, doti�ni je ina�e oženjeni i prije nekoliko godina doselio je u Prelog, a višestruki je po�initelj ra-zli�itih kaznenih djela zbog kojih je ve� bio osu�en i boravio u zatvoru. Popis njegovih (ne)djela uklju�uje i silovanje, bludne radnje, kao i nasilni�ko ponaša-nje te imovinske delikte.

(Velimir Kelkedi)

Na podru�ju cijele Policijske uprave me�imurske dana 13. i 14. srpnja (utorak i srijeda) provest �e se operativna akcija “Vlak je uvijek brži”. Cilj akcije je sankcioniranje i preveniranje prekršaja sudionika u prometu na prijelazima ceste preko željezni�ke pruge.

Rije� je o dobro poznatoj akciji koja se provodi na me�imurskim pružnim prijelazima. Stoga, voza-�i, dodatni oprez, ali i poštovanje signalizacije prilikom nailaska vlaka.

Policija u Brezju bilježi slu�aj obitelj-skog nasilja. �etrdeset i sedmogodišnji muškarac u petak poslijepodne posva�ao se sa svojom devet godina mla�om supru-gom te ju je uslijed vikanja u jednom trenut-ku gurnuo. To je naljutilo njihova 16-godiš-njeg sina koji je stao u obranu svoje majke.

“Otplovio” niz MuruKRIŽOVEC - Nastavlja se u po-

sljednje vrijeme prisutan trend kra�e �amaca na našim rijekama. Nakon nedavne kra�e na rijeci Dravi, gdje su i po�initelj i plovilo ubrzo prona�eni, u nedjelju posli-jepodne �amac je ukraden na Mu-ri kod Križovca. Radi se o plovilu žute boje s natpisom “Skela Križo-vec“, a vlasništvo je Grada Mursko Središ�e. Nepoznati lopov poki-dao je lanac kojim je �amac bio vezan uz skelu te je otplovio niz Muru. Materijalna šteta procije-njena je na 2 tisu�e kuna. (vk)

TEŠKA NESRE�A na radu

Zbog pada sa skele životno ugrožen

OBITELJSKO nasilje u Brezju

Nasilni otac nakon napada na suprugu dobio po nosu od sina

FRKANOVEC - U Me�imurju goto-vo da ne pro�e vikend bez da netko pod utjecajem alkohola padne s bicikla i u pra-vilu se teško ozlijedi. Tako je bilo i u petak u ranim jutarnjim satima. Upravljaju�i biciklom pod utjecajem alkohola od 1,40 promila, 45-godišnji biciklist iz Ple-šivice u Frkanovcu je u zavoju biciklom sišao izvan kolnika gdje se prevrnuo i pao. Vozilom Hitne medicinske pomo�i prevezen je u Županijsku bolnicu gdje je utvr�eno da je zadobio teške tjelesne oz-ljede, no nakon lije�ni�ke obrade pušten je ku�i. (vk)

47-godišnjak završio u pritvoru

Otac i sin potukli su se te, kako je navela policija, obojica zadobili vidljive ozljede. No deblji kraj izvukao je 47-go-dišnjak, kojemu je sin slomio nos. Bili su i pod utjecajem alkohola, otac 1,11,

a sin 0,69 promila. S obzirom na to da je sukob zapo�eo otac te je ocije-njeno da bi mogao nastaviti s nasil-ni�kim ponašanjem, saslušan je na Prekršajnom sudu u �akovcu te mu je odre�eno 15-dnevno zadržavanje u pritvoru. (vk)

PREVENTIVNA POLICI-JSKA AKCIJA

Ovaj utorak i srijedu akcija “Vlak je uvijek brži“

Ponovno pad pijanog biciklista

Ponovno kra�e kablova i bakrenih cijevi


Naselje u koje se u prote-klom razdoblju, kako je pri-znao i sam na�elnik op�ine Ma-la Subotica Vladimir Domjani�, najmanje ulagalo je Sveti Križ.

Tamo se ve� duže vrijeme planira dogradnja Društve-nog i Vatrogasnog doma, no problem su predstavljali ne-raš�iš�eni imovinsko - pravni odnosi s vlasnicima okolnih ku�a, kao i �injenica da objekt nije bio legaliziran. No, po na-�elnikovim rije�ima, to je ovih dana riješeno pa bi najkasnije na prolje�e idu�e godine pro-jekt mogao krenuti u realiza-ciju.

Istodobno, zbog nezado-voljstva mještana trenutnim zakupcom, odnosno ponudom i uslugama koje on nudi, na ini-cijativu Vije�a Mjesnog odbo-ra Sveti Križ raspisan je javni natje�aj za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu.

Radi se o trgovini mješovitom robom koja je trenutno u za-kupu tvrtke “Mavrica“ d.o.o. iz Podbresta. Na novi natje�aj ponovno se, i to jedina, javila ta tvrtka, �iji su �elnici ina�e ve� ranije odbili prijedlog da o svom trošku ulože u obnovu prostora.

�akove�ki Metss uputio pak je pismo namjere u kojem izražava interes za kupnju spomenutog prostora te kon-statira da bi u obnovu trebalo uložiti oko 800 tisu�a kuna. Ve-�ina op�inskih vije�nika Male Subotice podržala je upravo tu ideju pa je donesena odluka o raspisivanju natje�aja za pro-daju dijela poslovnog prosto-ra u Društvenom domu Sveti Križ. Kako je re�eno, novac od prodaje Vije�e Mjesnog odbora mo�i �e uložiti u obnovu osta-lih prostorija u Društvenom domu. (Velimir Kelkedi)

Tvrtka “Kabel-mont“ iz Domašinca uputila je Op�ini Belica pismo namjere u ko-jem iskazuje interes za kup-nju zemljišta u beli�koj Po-slovnoj zoni Jug. Spomenuto poduze�e tamo bi gradilo pogon za reciklažu gra�e-vinskog materijala, odnosno drobljenje gra�evinskog i sli�nog otpada, kao i svoju poslovnu zgradu. Trenut-no, kazao je na posljednjoj radnoj sjednici Op�inskog vije�a Belica predstavnik spomenutog poduze�a, rade na sku�enom prostoru, pa su spremni ulagati u širenje.

- Svaka nova investicija na podru�ju op�ine dobro je došla, istaknuo je na�el-nik Belice Zvonimir Taradi, ocijenivši ideju tvrtke zani-

mljivom, s obzirom na to da se ne radi o “ekološki previše opasnom otpadu“.

Kada je rije� o samoj lokaciji, pogon za preradu gra�evinskog otpada bio bi oko 500 metara udaljen od upravne zgrade te dovoljno daleko i od samih ku�a, pa ne bi bilo problema zbog buke ili prašine. Ne bi ni radio “24 - 7“, nego po potrebi, perio-di�no. Op�insko vije�e jed-noglasno je podržalo zaklju-�ak po kojem �e predstavnici Kabel-monta detaljno razra-diti projekt. Op�ina �e isto-dobno obaviti sve potrebne predradnje sa svoje strane, a zatim �e, po sadašnjem sta-nju stvari, biti raspisan javni natje�aj o prodaji zemljišta u zoni Jug. (Velimir Kelkedi)

Da bi sa što manjim troš-kom uljepšali svoje mjesto, vije�nici Op�inskog vije�a De-kanovec zajedno s vodstvom op�ine organizirali su radnu

akciju �iš�enja prostora kod Doma kulture. Marljivo su pri-onuli poslu, o�istili zemljane površine od korova i zasijali travu. (vk)

Na�elnik Ivan Hajdaro-vi� i predsjednica Op�in-skog vije�a Dekanovec Ve-rica Grbavec u �etvrtak su priredili prijam te svojevr-sni sve�ani ispra�aj za svo-je mlade sumještanke Kaju Krha� i Moniku Furdi. Te u�enice sedmog razreda Osnovne škole Domašinec ovogodišnje su dobitnice u sklopu tradicionalne op-�inske akcije “Nagradimo

DEKANOVEC

Vije�nici i �elnici op�ine uredili prostor oko Doma kulture

Op�inari u akciji

SVETI KRIŽ

�eka se obnova Društvenog doma

IZGLEDNA NOVA investicija u Poslovnoj zoni Jug u Belici

Kabel-mont želi u Poslovnu zonu Jug

Kaja i Monika s �elnicima op�ine

OP�INA DEKANOVEC nagra�uje izvrsnost

Mlade Dekanov�anke Kaja i Monika putuju na besplatno ljetovanje

izvrsnost“. Zbog odli�nih ocjena, isticanja u izva-nnastavnim aktivnostima i uzornog vladanja, Op�ina Dekanovec nagra�uje ih besplatnim osmodnevnim ljetovanjem u Zaostrogu na makarskoj rivijeri. �elnici op�ine poželjeli su djevoj-�icama ugodan boravak na moru te da nastave s dobrim u�enjem. (Velimir Kelkedi)

U posljednjem ljetnom sazivu Gradskog vije�a Mursko Središ�e vije�nici su imali pred sobom relativno kratki dnevni red, ali su bili konstruktivni. Nisu jedni druge štedjeli kritika, ali su se i uvažavali. Vladaju�i su prihva�a-li primjedbe oporbe i ugra�ivali u odluke. S druge strane, oporba nije škrtarila pohvale tamo gdje su vladaju�i napravili pomak prema razvoju mjesta kao što je pokretanje gospodarske zone od pet hektara, koja ide u fazu izrade detaljnog plana. Vije�nici su doni-jeli odluku o raspisivanju javnog natje�aja za zakup poljoprivred-noga državnog zemljišta, odluku o javnim priznanjima, imenovanje komisije za pokretanje projekta Mursko Središ�e - Grad prijatelj djece, odluku o izradi detaljnog plana ure�enja Gospodarske zo-ne isto�no od državne ceste D209, plan motrenja i �uvanja i ophodnje prostora za vrijeme žetve, razma-tranje suglasnosti za promjenu cijene vode, te za potpisivanje sporazuma o preuzimanju otpada s Regionalnim centrom za gospo-darenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.

Ono što pak je najaktualnije kad je me�imurska svakodnevica u pitanju, a to je nova, viša cijena vode u pitanju, to je prakti�ki go-tova stvar. Naime, nakon �akovca i Nedeliš�a i M. Središ�e �e prihva-titi ve�u cijenu vode, tako da su klju�ni gradovi i op�ine koji ima-ju najve�e udjele u Me�imurskim vodama dali suglasnost za koju je potrebno 51 posto glasova.

I gradona�elnik Murskog Središ�a prihvatio poskupljenje vode

Gradona�elnik Murskog Središ�a dao je na razmatranje odluku o poskupljenju cijene vo-de vije�nicima Gradskog vije�a u �etvrtak 8. srpnja, premda je donošenje odluke u njegovoj nad-ležnosti kao obnašatelja izvršne vlasti. U obrazloženju vije�nicima zašto je prihvatio poskupljenje, gradona�elnik Josip Dobrani� ka-zao je: - Ne želim da u �irmi kojoj smo suvlasnik do�e do kolapsa i nerentabilnosti. Osim toga, od te �irme imamo koristi, projektira nam pro�ista� otpadnih voda u vrijednosti od 400.000 kuna. Prihvatio sam poskupljenje jer je lakše da svako doma�instvo izdvoji 5 - 6 kuna više umjesto da pokrivamo gubitke na kraju godine. Dobrani� je kazao da je ranije bilo mogu�e pokrivati manjak prihoda u isporuci vode dobitkom u izgradnji, ali da to više nije mogu�e nakon što je Hi-drogradnja, �irma k�i, izdvojena iz Me�imurskih voda.

Marijan Kutnjak, vije�nik SDP-a, kazao je na to da se k�erka bogati, a mama siromaši. On se protivio poskupljenju vode, tvr-de�i da u Me�imurskim vodama netko ne radi svoj posao jer se kao razlozi za poskupljenje navode i to da su mnoge �irme otišle u ste-�aj. - Uprava je o tome trebala vo-diti ra�una i na vrijeme zavrnuti vodu, kazao je Kutnjak. - Netko ne radi svoj posao pa vi Me�imurci platite, komentirao je zahtjev za

GRADSKO VIJE�E MURSKO SREDIŠ�E

Vladaju�i prihva�ali oporbene prijedloge, a dobili i pohvale za dobre poteze

Gra�ani Murskog Središ�a godinama trpe zbog grani�nog prijelaza u Murskom Središ�u, koji se nalazi u samom centru mjesta. Posebne probleme stvaraju kamioni i gužve ve-zane uz teretni promet. Sada je pokrenuta inicijativa pre-ma Hrvatskim cestama da se uz državnu cestu prije ulaza u Mursko Središ�e iz pravca �a-kovca izgradi zaustavni trak u koji bi kamioni ulazili kao u boks, a iz njega prema granici izlazili kad dobiju zeleno svjetlo na semaforu koji �e uklju�ivati na grani�nom prijelazu, �ime bi se smanjile gužve na samom

Pokrenuta je inicijativa o izgradnji zaustavnog traka na ulazu u Mursko Središ�e, iz kojega �e kamioni izlaziti kad s granice pošalju

zeleno svjetlo na semafor

grani�nom prijelazu. Rješenje ovoga prometnog problema rje-šavalo bi se uz pomo� Instituta za

promet koje bi navedeno rješe-nje ponudio Hrvatskim cestama. (BMO)

poskupljenjem Me�imurskih vo-da Marijan Kutnjak.

Najam 111 ha zemljištaU nadležnosti Grada je raspi-

sivanje natje�aja za najam oko 111 hektara zemljišta, od �ega jedan dio na rok od pet godina, a drugi dio na rok od dvadeset godina. Odluka o raspisivanju natje�aja prihva�ena je jednoglasno nakon što je Vije�e prihvatilo prijedlog Marijana Kutnjaka, vije�nika SDP-a, da se na jednoj od �estica izdvoji dio zemljišta pogodno za gra�evinsko zemljište iz natje�aja koje bi kasnije moglo poslužiti u tu svrhu u korist Grada. Vije�nici su prihvatili njegovu primjed-bu i uz tako de�inirani prijedlog prihvatili odluku o raspisivanju natje�aja.

Grad Mursko Središ�e u po-sljednjih dvadeset godina nije imao odluku o javnim priznanji-ma, te je na sjednici održanoj u �e-tvrtak 8. srpnja donesena takva odluka. Nakon ove odluke Grad

�e dodjeljivati javna priznanja zaslužnima na svom podru�ju. Odlukom su predvi�ena �etiri vr-ste priznanja: po�asni gra�anin Murskog Središ�a, nagrada Grada Mursko Središ�e za životno djelo, nagrada Grada Mursko Središ�e koja �e se dodjeljivati za Dan Gra-da i drugih obljetnica i zahvalnica Grada Mursko Središ�e.

Ne sporazumu s PiškornicomGradona�elnik Murskog Sre-

diš�a predložio je da se ne prihvati sporazum s Regionalnim odlaga-lištem otpada Piškornica, budu�i da ta ustanova u deset godina nije uspjela otkupiti zemljište ni riješiti gra�evinsku dozvolu za odlagalište, a trgnula se tek kad je inicijativu za zbrinjavanje otpada pokrenula �irma iz Varaždina.

(BMO)

Nazire se rješenje za gužvu na Nazire se rješenje za gužvu na grani�nom prijelazugrani�nom prijelazu

Ivan Le�ek, predsjed-nik Gradskog vije�a, iznio je uspjehe dva mlada sugra�ana s podru�ja Mursko Središ�e. Dinko Oleti� iz Peklenice, koji je 2. srpnja i diplomirao na Fa-kultetu elektrotehnike i ra�u-narstva u Zagrebu, primio je Rektorovu nagradu Sveu�ilišta u Zagrebu za najbolje student-ske znanstvene radove i umjet-ni�ka ostvarenja za ak. god. 2009./2010. Uz to je primio i drugu nagradu Fakultetskog vije�a za najbolje studentske projekte izvedene u suradnji s industrijom, srednjim ili ma-lim poduze�ima. Predsjednik Gradskog vije�a kazao je da �e kolegij gradona�elnika odlu-�iti o njegovoj nagradi za taj uspjeh. Na sportskom planu Grad Mursko Središ�e ponov-no se može podi�iti uspjehom sportašice, baca�ice kugle Melani Kralji�, koja odlazi na Svjetsko prvenstvo u Pariz. (BMO)

Uspjesi mladih sugra�ana

10 Kroz Međimurje 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

- Pitam što je u�injeno u vezi s mojim traženjem na prošloj sjednici da se obavi popis ilegalno ili bespravno izgra�enih vikendica i drugih objekata. Je li podnesena ba-rem jedna prijava protiv be-spravnih graditelja, pitao je na aktualnom satu oporbeni vije�nik Miljenko Vrbanec.

Op�inski na�elnik An�el-ko Nagrajsalovi� odgovorio je kako je vjerovao da �e po tom pitanju imati pomo� predsjednika vije�a mjesnih odbora.

- Održao sam sastanak s predsjednicima VMO-a, zatražio od njih podatke o bespravno izgra�enim

Osnovnu školu Ivana Gorana Kova�i�a u Svetom Jurju na Bregu (Pleškovec), u kojoj se prije petna-estak dana srušio strop u jednoj u�ionici, obišao je me�imurski župan Ivica Perho�.

- Vješta�enjem �e se utvrditi je li uzrok padu stropa nestru�na izvedba ili neki drugi razlog. Ovo je samo dokaz da Me�imurska županija mora nadzirati radove na obnovi školskih objekata te da njoj mora pristupiti planski, re-kao je Perho� vidjevši u�ionicu.

Na školi su zapo�eli obnovi-teljski radovi u koje �e Županija investirati milijun kuna. Do je-seni, odnosno do po�etka nove školske godine škola �e dobiti

Na grani�nom prijelazu Bukovje u subotu 17. srpnja s po�etkom u 15 sati održat �e se me�unarodna javna vatrogasna vježba. Sudjelovat �e JVP Grada

�akovca, DVD Štrigova, DVD Sve-ti Martin na Muri, PGD Razkrižje te hitne medicinske službe Hr-vatske i Slovenije te grani�na policija obiju država. (sm)

Velik broj žitelja s podru�ja Grada Mursko Središ�e, osobito naselja Hlapi�ina, Peklenica, Štru-kovec i Mursko Središ�e, potužilo nam se da im lisice �ine velike štete, odnose�i iz dvorišta perad, uglav-nom kokoši i pili�e. Ve�ina ih ne zna što im je �initi, kome se potužiti i kako se ograditi od sve ve�eg bro-ja lisica, koje �ak i po danu ulaze u dvorišta.

Odgovor i pojašnjenja dobi-vamo od Stjepana Jalšovca, pred-sjednika Lova�kog društva “Zec“ Mursko Središ�e, koje gospodari lovištima na podru�ju Grada, ali i

Ministarstvo turizma Re-publike Hrvatske pozitivno je odgovorilo na zahtjev Turisti�ke zajednice op�ine Štrigova o no-vom ustroju TZ-a op�ine Štrigova. To�nije, Josip Mikec, predsjednik TZ-a op�ine Štrigova, dužan je sazvati skupštinu TZ-a na kojoj �e se donijeti novi statut i izabrati novi predsjednik. Bitna novost je što �e op�inski na�elnik postati predsjednik Turisti�ke zajednice. Isto tako �lanovi Skupštine bit �e

samo oni koji pla�aju �lanarinu i napla�uju boravišnu pristojbu. Ovom suglasnoš�u, koju je osobno potpisao ministar turizma Damir Bajs, štrigovska turisti�ka zajed-nica je tre�a, iza Svetog Martina na Muri i �akovca, koja je dobila mini-strovu suglasnost, a koju trebaju dobiti još TZ Grada Preloga i op�i-ne Nedeliš�e, nakon �ega se može konstituirati i TZ Me�imurske žu-panije sa županom kao njezinim predsjednikom. (S. Mesari�)

Prošli vikend jedna se ko-mercijalna turisti�ka biciklisti�-ka skupina od deset �lanova iz Austrije prva provozala od Bad Radkesburga do �ukovca po novoj me�unarodnoj turisti�koj biciklisti�koj stazi koja se nalazi u sklopu projekta “Mura - Drava bike“.

Na taj je na�in, prema rije-�ima Rudija Grule, ovaj projekt koji je sufinanciran iz IPA �onda zaživio, a najave dolaska novih skupina iz Austrije govore da �e uskoro postati isplativ. Austrijski biciklisti u �ukovcu su sudjelovali na Seoskim igrama, a no�ili su u Spa & Gol� Resortu Sveti Martin i, prema rije�ima Mihaela Bauera, voditelja skupine, nose pozitivne

dojmove te �e svojim prijateljima preporu�iti ovu novu turisti�ku ponudu Turisti�ke zajednice Me-�imurske županije.

Osim o stazi, Austrijanci su se vrlo pozitivno izrazili, gotovo oduševili, o svom sudjelovanju na Seoskim igrama u �ukovcu, gdje su ih doma�ini srda�no primili, ponudili dobrotama te ih isto ta-ko srda�no ispratili na put prema Austriji.

Turisti�ka zajednica Me�i-murske županije angažirala je austrijsku agenciju Lenz Reizen i Bad Radkesburg za suradnika u dovo�enju austrijskih biciklista na ovakve i sli�ne vikend aran-žmane i doga�aje.

(S. Mesari�, IV)

OP�INSKO VIJE�E Sveti Juraj na Bregu

Treba popisati ilegalno izgra�ene vikendice i objekte

TURISTI�KA ZAJEDNICA op�ine Štrigova

Dobili suglasnost za novi ustroj

MURA - DRAVA bike imao prve posjetitelje

Austrijanci prvi i zadovoljni stazom

GRANI�NI PRIJELAZ Bukovje

Javna vatrogasna vježba

LISICE ZAGOR�AVAJU živote mnogim doma�instvima u Gradu Mursko Središ�e

Ljudi, ogradite dvorišta i peradarnike- Slažem se da lisice �ine štete na doma�instvima, me�utim, lovci ne mogu puno toga u�initi na zaštiti uglavnom peradi. Mi ih ubijamo, no istovremeno i štitimo jer su predator koji �uva lovišta, kaže Stjepan Jalšovec, predsjednik LD-a “Zec“ Mursko Središ�e

u susjednim op�inama Vratišinec i Selnica.

- Apsolutno stoji da lisice po doma�instvima uništavaju pe-rad, ali isto tako je i istina da mi lovci baš puno i ne možemo po-mo�i. Mi lisice ubijamo, ali s druge strane ih i �uvamo jer su one ovog trenutka gotovo jedini predator koji u lovištima obavlja ‘selektor-ski ili komunalni’ red, naglašava Jalšovec. Naime, lisice uništavaju bolesnu i u rastu zaostalu divlja� te se hrane strvinom. Tako one �i-ste lovišta i daju im život. Najbolji savjet vlasnicima peradi je da ih

dobro ograde i �uvaju, sve drugo je nesigurno.

Grabanice i Projnice lisi�ja staništa

Jalšovec kaže i da je državna bi-rokracija “zaslužna” što lovci ne mo-gu u�initi više na uklanjanju lisica.

- Da bi lovac krenuo u lov na lisicu, mora se upisati u dnevnik, potom po povratku opisati zbivanja i eventu-alno ubijenu lisicu poslati na institut zbog testiranja na bjesno�u. Lovci jed-nostavno ne žele i ne mogu sve to is-puniti i još biti u lovu, pak tako imamo slabiji odstrjel. Lani smo ubili deset, a

ove godine sedam lisica, pojašnjava Jalšovec, dodaju�i kako na sre�u nije zabilježen ni jedan slu�aj bjesno�e.

Kod nas najviše lisica ima u Grabanicama izme�u Štrukovca i Merhatovca te na Projnicama izme-�u Štrukovca i Vratišinca, te u Mer-hatovcu, Zebancu i Hlapi�ini. Glavni smjer kretanja im je relacija Si�ev vo�njak - Štrukovec - Vratišinec te Brezje - Mursko Sreiš�e - Hlapi�ina. Lisica se ne udaljava od svog stani-šta, a perad napadaju kad im u priro-di ponestane hrana za mladun�ad.

Naglašavam da naše lova�ko društvo ne mora niti može vlasnike peradi obeštetiti te si oni sami mo-raju prona�i na�in da zaštite svoje peradarnike i dvorišta, jasan je Jalšo-vec, te dodaje kako lisice uništavaju i ostalu divlja�, osobito mlade �azane i ze�eve. Isti�e da kada se sve zbroji lisica �ini više koristi nego štete. Sto-ga, ljudi, ogradite dvorišta i peradar-nike što prije i što �vrš�e i više.

(Stjepan Mesari�)- Lisice �ine štetu, ali ljudi mogu zaštititi perad, smatra Jalšovec

ME�IMURSKI ŽUPAN obišao školu u Svetom Jurju na Bregu

Vješta�enjem �e se utvrditi krivac

novo krovište, rasvjetu, spuštene stropove u u�ionicama, stubište te podove. (sm, dv)

Tek dva tjedna kasnije

Javnost je za�u�ena što je župan Perho� školu posjetio �etrnaest dana poslije doga�aja i osam dana nakon što su Me�i-murske novine i Ve�ernji list prvi pisali i s lica mjesta izvijestili o doga�aju. Da je Perho� ranije došao, vidio bi kako je grozno izgledala u�ionica koja samo pukim slu�ajem nije postala “smrtionica”, da je na nekoga pao strop težak nekoliko stotina kilograma. Sigurno bi onda tra-žio hitniji postupak utvr�ivanja krivca i odgovorne osobe. (sm)

Župan u u�ionici koja je u me�uvremenu o�iš�ena

objektima na njihovom podru�-ju, ali do dana današnjeg nisam od njih dobio nikakvu povratnu in�ormaciju.

Nemam podršku ni županij-ske gra�evinske inspekcije gdje, premda najavljen, ne mogu biti primljen dva tjedna. Osim toga, ta ista inspekcija vrlo je troma, odgovorio je na�elnik, dodav-ši kako �e stvar u ruke morati preuzeti komunalni redar, te da i dalje od svih traži pomo� u pri-javljivanju nelegalno podignutih gra�evina.

Vrbanec odgovorom nije bio najzadovoljniji te je dodao kako je najmanje svaka peta vikendica bespravno izgra�ena. Vjeruje ka-ko doma�i komunalni redar zbog principa “nezamjeranja” ne može kvalitetno obaviti ovaj posao, te traži da to uradi komunalni redar iz druge op�ine. Vrbanec ustraje na popisivanju ilegalno sagra�e-nih vikendica, kako kaže, ne zbog “jala” nego da op�ina od toga ima koristi.

Hrvatske šume stvaraju džunglu- Hrvatske su šume na po-

dru�ju ispod groblja prema Pleškovcu i Zasadbregu posjekle drve�e i odvezle ga. Me�utim,

nakon toga ne ure�uju teren pak je na mjestu šume šikara, ma ne šikara nego prava džungla, pak se kroz nekad lijepu šumu danas ne može pro�i. Isto tako šikara se spušta na ceste i putove te su oni doslovce zarasli i nisu za promet. Jeste li što po tom pitanju u�inili, pitala je na�elnika vije�nica i ra-nija op�inska na�elnica Dragica Vugrinec.

- Moram priznati da nisam upoznat s tim problemom. Si-gurno �u se obratiti nadležnima u Me�imurskoj županiji i Hrvat-skim šumama, da se problem ri-ješi, kratko je odgovorio i obe�ao op�inski na�elnik.

Bilo je pitanja u vezi s ošte-�enjem kolnika prilikom postav-ljanja plinskih vodova, prijave za plinske priklju�ke, te dovršenja dje�jih igrališta.

Višak prora�una u Brezje, fontana ruglo

Op�insko vije�e na ovoj je sjednici donijelo odluku o ras-podjeli viška prora�unskog pri-hoda u 2009. godini. Iznos viška od 75.868 kuna potrošit �e se za ure�enje ceste u Poduzetni�koj zoni u Brezju.

Na ovoj sjednici op�inski na�elnik An�elko Nagrajsalovi� vije�nike je izvijestio kako se ove

godine prora�un puni znatno slabije od prošle, te je u odno-su na lanjsku godinu u prvih pet mjeseci manji za preko 700 tisu�a kuna. Usput su vi-je�nici pohvalili ranije Vije�e i na�elnicu za dobro pripre-mljen prora�un, te izrazili vjeru kako �e se on u drugoj polovici godine bolje puniti.

Na�elnik je podnio izvje-š�e o radu op�inske uprave za razdoblje od 31. sije�nja do 31. svibnja, koje je na kra-ju jednoglasno usvojeno. Kod podnošenja ovog izvješ�a na-�elnik je pohvalio rad Udruge “Frkanov�ani“ iz Frkanovca koja vrlo dobro provodi pro-jekt “Stari školski put“, za što je dobila nov�anu potporu resornog Ministarstva i Žu-panije.

Nedavno je doma�i žu-pnik ispred župnog dvora i pored Op�inske uprave po-stavio �ontanu, što je na�elnik pohvalio, a pridružio mu se vije�nik Milan Zanjko. Sasvim suprotno mišljenje o �ontani, nazvavši je ruglom, imaju Dragica Vugrinec i Miljenko Vrbanec (glasno) i pojedini vije�nici (sebi u nos).

(S. Mesari�)

- Meni se fontana svi�a, kaže na�elnik Nagrajsalovi�

Austrijanci su nakon vožnje sudjelovali na Seoskim igrama u �ukovcu

MURSKO SREDIŠ�E

Sanacija mosta na Muri

Hrvatske ceste ovih dana obavljaju veliku sana-ciju mosta na rijeci Muri, iza grani�nog prijelaza Mursko Središ�e.

Prvo je obavljena bitu-menizacija ošte�enja i bojenje raznih elemenata, a potom i �rezanje postoje�ega as�al-tnog sloja. Radovi završavaju polaganjem novog sloja as�al-ta te obnovom horizontalne signalizacije.

Zanimljivo, obnovljena je (na žalost) samo polovica ovoga vrlo �rekventnog i op-tere�enog mosta. Naime, kao o mnogim drugim stvarima, tako se ni o ovom mostu ne zna je li hrvatski ili slovenski. Godinama se poštuje “prešut-ni dogovor”, te o polovici skrbi Hrvatska, a o drugoj polovici Slovenija. U “ono vrijeme” Slo-venija je uvijek prednja�ila u održavanju i zimskom �iš�e-nju, no posljednjih godina Hrvatska puno više skrbi o mostu koji Hrvatsku pove-zuje s EU i obrnuto.

(S. Mesari�, Z. Vrzan)

1113. srpnja 2010. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Na stadionu NK Zasadbreg od-žano je natjecanje vatrogasne za-jednice Me�imurske županije za muške i ženske ekipe, koje je po broju sudionika i natjecatelja bilo najbrojnije do sada. �ak 1.100 gasi-telja i gasiteljica iz 50-ak društava, raspore�eno u 107 ekipa, odolijeva-lo je tropskoj vru�ini i natjecalo se u znanju, spretnosti i vještini vježbi suhom i mokrom disciplinom.

U kategoriji Muški A prvo mje-sto osvojio je DVD Nedeliš�e, ispred DVD-a Sveti Martin na Muri i DVD-a Puš�ine. U ovoj kategoriji natjecalo se �ak 38 ekipa.

U kategoriji muški B pobjed-nik je DVD Slakovec ispred DVD-a Palinovec i DVD-a Mala Subotica u konkurenciji 284 kipa.

U kategoriji žene A natjecalo se 28 ekipa, a pobjednik je DVD �ako-

DVD Vratišinec dobio je vrijednu donaciju iz DVD Vratišinec dobio je vrijednu donaciju iz Austrije, to�nije, iz mjesta Ebreichdorf u donjoj Austrije, to�nije, iz mjesta Ebreichdorf u donjoj Austriji. Austriji.

Austrijanci su vratišine�kim gasiteljima pre-Austrijanci su vratišine�kim gasiteljima pre-dali kombi vozilo marke VW LT 35 za prijevoz dali kombi vozilo marke VW LT 35 za prijevoz ljudstva i opreme te vatrogasnu opremu. Dona-ljudstva i opreme te vatrogasnu opremu. Dona-cija je rezultat suradnje i prijateljstva Branka Ma-cija je rezultat suradnje i prijateljstva Branka Ma-�ari�a, predsjednika DVD-a Vratišinec, i Marija-�ari�a, predsjednika DVD-a Vratišinec, i Marija-na Trstenjaka, zapovjednika DVD-a Ebreichdorf, na Trstenjaka, zapovjednika DVD-a Ebreichdorf, rodom iz Vratišinca. Na prigodnoj sve�anosti, rodom iz Vratišinca. Na prigodnoj sve�anosti, kojoj su uz gasitelje nazo�ili op�inski na�elnik kojoj su uz gasitelje nazo�ili op�inski na�elnik i predsjednik Vije�a Zdravko Mlinari� i Antun i predsjednik Vije�a Zdravko Mlinari� i Antun Bukovec, dogovorena je suradnja dvaju društa-Bukovec, dogovorena je suradnja dvaju društa-va, ali i dvaju naselja. Ovom prigodom austrijski va, ali i dvaju naselja. Ovom prigodom austrijski gasitelji pohodili su JVP Grada �akovca i upoznali gasitelji pohodili su JVP Grada �akovca i upoznali se s protupožarnom zaštitom u Me�imurskoj se s protupožarnom zaštitom u Me�imurskoj županiji. (sm)županiji. (sm)

DVD VRATIŠINECDVD VRATIŠINEC

Austrijanci im darovali kombi voziloAustrijanci im darovali kombi vozilo

ŽUPANIJSKO PRVENSTVO najboljih DVD-a VATROGASNE zajednice Me�imurske županije

Najbolji Nedeliš�e, Slakovec, �akovec i Mali Mihaljevec

ekipe dobile su i poklone tvrtke “Pfeifer“. Korektno je svoj posao odradilo 40 vatrogasnih sudaca.

Na otvorenju natjecanja bili su i me�imurski župan Ivica Perho�, predsjednik Skupštine MŽ-a Petar Nova�ki, na�elnik op�ine Sveti Juraj na Bregu An�elko Nagrajsalovi� i An�elko Kova�i�, predsjednik VMO-a Zasadbreg. Doma�in natjecanja, DVD Zasadbreg, predvo�en svojim predsjednikom Josipom Kova�om, korektno je odradio posao, na zado-voljstvo svih natjecatelja te gostiju i uzvanika.

(S. Mesari�, D. Perho�)

vec, drugi je DVD Štefanec, a tre�i DVD Slakovec.

U kategoriji žene B pobjednik je DVD Mali Mihaljevec, drugi je DVD

Savska Ves, a tre�i DVD Gornji Vido-vec. Natjecalo se 13 ekipa.

Pokale i priznanja najboljima te priznanja za sudjelovanje ostalim

ekipama uru�ili su Zlatko Orsag, predsjednik i Dragutin Trupkovi�, tajnik Vatrogasne zajednice Me�i-murke županije. Tri prvoplasirane

Nedeliš�e pobjednik u najbrojnijoj kategorijiSlakovec pobjednik me�u muški B ekipama

Ekipa �akovca pobjednik u kategoriji A za žene Mali Mihaljevec najbolji kod žena B

12 Dobro je znati 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

1313. srpnja 2010. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

14 Poljodjelstvo 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis� �ka ambulanta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �ako-vec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa� , su-botom od 7 do 12 sa� , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. �akovec, Nikole Pavi�a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijali-zirana ambulanta za male živo� nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Ve-terinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

ta. MURSKO SREDIŠ�E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DO-NJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DO-MAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze�e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, de-zinfekciju, dezinsekciju, dera� zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa� , subotom od 7,00 do 10,00 sa� . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

DEŽURNI VETERINARI

Na imanju obitelji Zdravka Kramara u polju kod Belice odr-žan je Dan polja krumpira, na kojemu je bilo pedesetak proi-zvo�a�a krumpira, poslovnih suradnika Inter Agrica i Belpa-ka, agronoma te predstavnika otkupljiva�a i novinara.

Na oglednoj parceli pred-stavljeno je desetak novih i sta-rih sorti merkantilnog krumpi-ra, a, prema rije�ima vlasnika, drugih proizvo�a�a i potroša�a, najbolja sorta krumpira ove go-dine zasigurno je arow, potom slijedi riviera i onda svi ostali.

Arow je vrlo rana sorta ot-porna na nematode te daje vrlo visoke prinose. Gnoji se s manje dušika i osjetljiva je na herbicid Sencor. Boja kožice krumpira je žuta, boja mesa kremasta, oblik je ovalan, a veli�ina go-molja krupna. Pogodan je za

svježu potrošnju. Premda je obitelj Kramar sadnju obavila 20. travnja, što je relativno ka-sno, krumpir je ovog trenutka u vrlo dobroj kondiciji, gomo-lji su pravilni, a prinosi �e biti nešto slabiji jer nema dovoljno vlage - kiše.

Belica ostaje lider u proizvodnji

Riviera isto kao i arow spa-da u vrlo rane sorte i namije-njena je svježoj potrošnji. Boja kožice je svijetla, a boja mesa svijetložuta. Gomolj je ovalnog oblika, plodovi krupni, a broj gomolja u jednoj jamici je sred-nji. Za razliku od arowa, ova vrsta treba više dušika i umje-reno je osjetljiva na Sencor. Od srednje kasnih sorti ratarima i potroša�ima je najzanimljivija sorta roko, crvene boje kožice i

DAN POLJA Inter Agrica u Belici

Najbolja sorta arow, slijede riviera i roko

Od Šubi�a se ima što �uti o krumpiru

Vlasnik parcele Zdravko Kramar vrlo je zadovoljan kvalitetom i prinosom

Provjeravanje karakteristika gomolja

bijele boje mesa. Plodovi su kru-pni, oblik izdužen, a broj gomo-lja je srednji. Prinosi su visoki, pogodan je za dugotrajnije skla-dištenje, a na bolesti je srednje osjetljiv. Predstavljeni su još kondor koji se vrlo udoma�io u Belici, zatim almera, amo-rosa, arinda, arnova, artemis, kuroda, manitou, madelenine, marianne, agria, aladin, mar-len, monaco, mustang, pekaro, rudolph, tresor i faluka.

O krumpiru su govorili di-rektor InterAgrica Neno Ilijaš, mr. Milorad Šubi� i op�inski na�elnik Zvonimir Taradi. Na kraju je prire�en domjenak na kojemu se u nevezanom ali stru�nom razgovoru ustvrdi-lo da Belica ostaje i dalje lider me�u sredinama koje se bave proizvodnjom merkantilnog krumpira u Hrvatskoj. Tome doprinosi sve ve�i broj mla-dih koji se bave proizvodnjom krumpira, pravilan odabir sorti

te modernizacija proizvodnje, skladištenja, pakiranja i slanja na tržišta. Beli�ki krumpir go-tovo se riješio problema nema-tode, štetnika, osobito zlatica, i proizvodi se uz minimalnu uporabu zaštitnih sredstava. (Stjepan Mesari�)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE o korištenju poticaja

Sprije�ena isplata �ak 25 milijuna kuna

Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede oba-vila je nadzor nad korištenjem poticaja u poljoprivredi za 2009. godinu.

Od ukupno 6.767 nadziranih korisnika potpora, u 649 slu�a-jeva utvr�ene su nepravilnosti, te je inspekcijskim rješenjima sprije�ena isplata i nare�eno za povrat �ak 25,392.282 kune, što je skoro 5 posto od ukupne vri-jednosti nadziranih poticaja, koji su iznosili 520,331.368 kuna.

Poljoprivredni su inspektori u obavljanju nadzora pregleda-vali poljoprivredno zemljište,

usjeve, nasade i stoku, provodili uvid u popis i isprave koje se od-nose na ostvarivanje nov�anih poticaja i potpore dohotku, pot-pore kapitalnim ulaganjima te potpore u razvitku seoskog pro-stora, te provjeravali udovoljava li korisnik prava na nov�ane pot-pore uvjetima za ostvarivanje toga prava.

Inspektori, njih 76, nare�i-vali su korisniku povrat neza-konito ostvarenih sredstava ili utvr�ivali da korisnik ne udo-voljava uvjetima za isplatu, te podnosili zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka. (sm)

Najve�i otkupljiva� i pre-ra�iva� žitarica u ovom dijelu Hrvatske, �akove�ki mlino-vi, u petak 9. srpnja zapo�eo je otkup ovogodišnjeg roda pšenice.

Cijena za jedan kilogram pšenice je 0,90 kuna, a novac stiže na ra�une nakon dva da-na od predaje pšenice u silosu Mlinova u �akovcu.

Pšenica mora biti stan-dardne kvalitete, s dopu-štenom vlagom do 13 posto, hektolitarske mase 76 kg/hl, primjesa do 2 posto. Kod pre-uzimanja se odbija 1 posto

ulaznog kala te 0,04 kune po kilogramu za troškove prija-ma. Zrnje se prima i na polog i mora biti zdravo, nezaraženo biljnim bolestima ili štetni-cima, podobno za uporabu u proizvodnji ljudske hrane. Pšenica ne smije imati više od 21 posto vlage.

Ovi uvjeti vrijede za sva poljoprivredna gospodar-stva, od trgova�kih društava preko obrta, poljoprivrednih zadruga, selja�kih gospodar-stava, do OPG-a. Proizvo�a�i su dužni prilikom predaje pšenice na polog obvezatno

�AKOVE�KI MLINOVI otkupljuju ovogodišnju pšenicu

Za kilogram 90 lipa, isplata novca drugi dan

Prva pristigla pšenica u �akove�ke mlinove

- Pšenica se prima svaki dan od 6 sati do 21 sat. Polog je mogu� samo u srpnju i kolovozu, te se nakon 31. kolovoza pšenica više ne prima niti otkupljuje

predati pšenicu na ime onoga tko je dao zahtjev za ostvare-nje nov�anog poticaja kako bi mogli ostvariti preostali dio poticaja.

Pšenica se u �akove�ke mlinove može dovoziti samo kroz ulicu Žrtava fašizma i Mlinsku ulicu. Istovremeno kada i pšenicu, Mlinovi preu-zimaju i žito (raž) koje ne smije imati vlagu iznad 13,5 posto. Triticale (pšenoraž) Mlinovi ne otkupljuju niti primaju na po-log. U Mlinovima �e se tijekom žetve mo�i besplatno dobivati vlažna pljeva za nastelj stoke, za što se treba predbilježiti na telefon 040/375-555 kod Vi-lenke Vojvoda. Ukratko, uvjeti primanja i predaje žitarica sli�-ni su kao i ranijih godina. (sm)

S �AKOVE�KOG SAJMA

Ve�i interes za delicije s roštilja nego drva

Tko bi odolio ovim dobrotama ...

Prva srpanjska srijeda na �ako-ve�kom sajmu bila je u znaku vrelog ljeta i dobre potrošnje kod pe�enjara. Kotleti, koljenice, faširanci i druge delicije s roštilja lakše su pronašli po-troša�e nego drva za ogrjev na kamio-nima pred sajmištem. Kao i prethodne srijede, i sada su prodane sve ponu�e-ne koli�ine žitarica i krumpira, vrlo su se dobro prodavali krastavci, paradajz i paprika, te breskve i marelice. Nešto manje gužvi bilo je kod peradi i stare krame. (S. Mesari�, Z. Vrzan)

CIJENE NA �AKOVE�KOM SAJMU

- drva za ogrjev 200 do 230 kn/m

- jabuke 15 kn/vre�a- odojci 750 do 850 kn/par- kokoši 30 kn/kom- kuni� 80 kn/kom- žibeki 13 kn/kom- pšenica 1,20 kn/kg- kukuruz 1 kn/kg- pljeskavica 20 kn/porc.- kotle� 25 kn/porc.

Prekrasne sablice, još ljepši ljiljani, regine, ruže i drugo re-zano cvije�e kraljuju ovih dana na �akove�kom placu. Cvije�e je toliko lijepo da se kupci odri�u blitve i graška kako bi kupili po-neki lijep cvijet.

Na placu je za divno �udo vr-lo solidna ponuda mlije�nih pro-izvoda, a dovoljno je svih drugih proizvoda, osobito meda, višanja i mahunarki. (S. Mesari�)

CIJENE NA �AKOVE�KOM PLACU

- sablice 12 kn/kom- ljiljani 8 kn/kom- ruža 10 kn/kom- regine 10 kn/pušel- šampinjoni 25 kn/kg- jaja 1,20 kn/kom- krastavci 6 kn/kg- paprika 10 kn/kg- paradajz 9 kn/kg

Prekrasni žuti ljiljani privla�e svojom vedrinom

S �AKOVE�KOG PLACA

Cvije�e kraljuje, Cvije�e kraljuje, ostalo mirujeostalo miruje

1513. srpnja 2010. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

VETERINARSKI SAVJETIBIOINSTITUT D.O.O., �AKOVEC

VAŠ VRT - Kin�iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me�imurja!

Neke sukulente zimi trebaju tek toliko vode da se tlo održi vlažnim; neke mlje�ike i ve�ina kaktusa vole povremena zalijevanja s periodima suše izme�u zalijevanja. Kada biljke po�nu rasti u prolje�e, treba ih vra-titit na njihova mjestana prozore i zapo�eti redovito zalijevati. Gaste-rije su sukulente koje potj�u iz južne Afrike, a pripadaju porodici ljiljana (Liliaceae).Njihovi su cvjetovi cje-vasti pa izgledom podsje�aju na male amfore. Tustike (Crassulace-ae) su sukulentne biljke zadebljalih listova. Vrlo �esto cvatu bijelim cvi-jetom. Neke afri�ke kalanhoje (Ka-lanchoe sp.) Pokatkad zovu i “majka s tisu�u k�eri” zbog toga što se na rubu lisnog ruba razvijaju male bilj-�ice s korijenjem koje se lako dalje šire (pojava se naziva viviparija). Eonij (Aeoinum sp.) je sukulentni rod porodice tustika. Me�u njima je posebno zanimljiv tanjurasti eonij (Aeonium tabuliforme) koji svojim crjepastim listi�ima izgleda poput tanjura prosipanih po tlu. Trajnica je, no u uvjetima uzgoja u kulturi ži-vi svega nekoliko godina. Havorcije (Haworthia sp.) pripadaju porodici ljiljana. Domovina ovim biljkama je južna Afrika. Oblikom su dosta sli�ne gasterijama, ali za razliku od njih listovi su im uvijek smješteni u lisnim rozetama.

Na prirodnim staništima bilj-ke su zatrpane pijeskom iz kojega proviruju samo vrhovi njihovih li-stova. Posebno su atraktivne one vrste koje na listovima nose zelen-kaste ili bijele pjege nalik biserju. Sukulentni kostriši (Senecio sp.) su biljke koje pripadaju porodici zvjez-

Odstrel divlja�i predstavlja za-vršnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i pre-kobrojnu divlja� , ili pak divlja� koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon ko-jeg slijedi opadanje. Prema tome razli-kujemo razli�ite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog. Prema zakonu o veteri-narstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijes� � nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divlja�i u roku 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divlja�i. Prema tome trupovi divlja�i dijelovi trupa i meso podliježu obavezno veterinarskoj sa-nitarnoj kontroli nakon odstrela. Div-lja� i njezini dijelovi mogu se prenosi� samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova. (zakon o lovu 1994.g)

S obzirom da je uspjeh lova neiz-vjestan, veterinar u pravilu ne prisu-stvuje samom �inu odstrela.

Stoga je bitna provedba odre�e-nog i tradicionalnog ustaljenog sku-pa postupaka u cilju o�uvanja mesa , ali i naknadne provjere zdravstvene ispravnos� .

Postupku sa divlja�i nakon od-strela prethodi procedura u sklopu lova�ke etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje po�as� odstrije-ljenoj divlja�i i zahvalu na uspješnom lovu.

Budu�i su procesi zrenja i kvare-nja u mesu divlja�i brži i burniji od is� h u mesu doma�ih živo� nja neophodno je navedene postupke skra� � na naj-manju mogu�u mjeru.

Što hitnija obrada , poglavito krupne divlja�i nužan je preduvjet za o�uvanje mesa , posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere uklju-�uju evisceraciju (va�enje unutarnjih organa) i što brže hla�enje trupa.

Sukulenti - zalijevanje i ostale sitnice

dana (Asteraceae). Porijeklom su iz Afrike ili Kanarskih otoka. Izgle-dom mogu podsje�ati na bršljan (Hedera) ili �ak zrnca graška ( to su zapravo listi�i ) ili opet nalik “nor-malnim” pripadnicima porodice zvjezdana. Sukulentne mlje�ike rastu u svim podru�jima Afrike. Vrlo su raznolika oblika - od stupa-stih do onih okruglih oblika poput lopte. U uzgoju ih ljeti treba �eš�e zalijevati nego kaktuse. Posebno je atraktivan Kristovtrn (Euphorbia milii), �iji crveni pricvjetni listovi te trnjem obložena stabljika pod-sje�aju na Kristovu muku na križu. Svilenice (Asclepiadaceae) su uglav-nom mesnatice zadebljanih stablji-ka. Me�u njima su najzanimljivije stapelije ili strvosmradi (Stapelia sp.) �iji cvjetovi zvjezdasta oblika mirišu na strvinu. Miris privla�i muhe strvinarke koje ovdje igraju dobro poznatu ulogu oprašiva�a. �upavice (Aizoaceae) su vrlo razno-lika skupina sukulenata zanimlji-vih oblika, uglavnom porijeklom iz južne Afrike. Tu ubrajamo tzv. živi kamen (Lithops), �iji su listovi oblikom i bojom toliko sli�ni okol-nom kamenju da se na prirodnim staništima gotovo ne zamje�uj. Rod tigrovo ždrijelo (Faucaria) izgledom listova podsje�a na razjapljena usta tigra. Posebno su kod �upavica lijepi cvjetovi koji izgledom podsje�aju na cvjetove glavo�ika.

Vole Vas u IVI!

Postupak s dlakavom divlja�i nakon odstrela, a u cilju poboljšanja održivosti mesa divlja�i

Upravo se stoga spomenutoj obradi divlja�i pristupa odmah na mje-stu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je nave-s� da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasijecanje trupala. Trup divlja�i potrebno je otvori� cijelom du-žinom i izvadi� unutarnje organe. Na-ime, otvaranje trupla osim uklanjanja probavnih organa boga� h bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hla�enja divlja�ine.

Pri tom valja paziti da sadržaj , prvenstveno probavnog sustava , ne one�isti meso pa je u tu svrhu dobro podveza� jednjak i završno crijevo.

Podvezivanje jednjaka je naro�ito bitno u preživa�a , poput srna, jelena, divokoze i mu ona.

U muških živo� nja a posebice u ve-prova naglasak se stavlja na što hitnije otklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde. Ovaj �in nu-žan je kako divlja�ina ne bi poprimila ne-ugodan miris sekreta navedenih žlijezda. Prilikom va�enja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca, plu�a, jetre i bubrega a po mogu�nos� i slezene za naknadni veterinarski pre-gled. Tu valja naglasi� kako žu�ni mjehur ostaje uz jetru. Vre�ice valja ozna�i� ka-ko bismo pouzdano znali od koje div-lja�i potje�u uzorci. Sve to nam govori i o neophodnom obilježavanju trupala odgovaraju�im e� ketama s podacima o mjestu i vremenu odstrela.

Naravski da se pri otvaranju leši-ne trebaju uze� i okolnos� u kojima je odstreljenja pa shodno tome i potraži� mikroskopski vidljive promjene. Me�u inima je dobro pregleda� omentum na eventualne trbušne stadije trakavice. Neiskorišteni dio utrobe potrebno je du-boko zakopa� ili neškodljivo uniš� � . Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca

naro�itu pozornost treba obra� � na T. spiralis te uze� uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba pohra-ni� i ne konzumira� do dolaska rezultata pregleda na trihinelu.

Nakon evisceracije sljede�a briga ali i dužnost lovca i posjednika divlja�i-ne je dopremi� trup divlja�i do objekta za hla�enje gdje se is� ohlade do +7 °C. Krupnu divlja� treba objesi� za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. U cilju boljeg hla�enja divlja�ine, posebice u ljetnim mjesecima uputno je razdvo-ji� polutke pomo�u drvenih ili metalnih klinova ali i djelomice odvoji� ple�ku od grudnog koša. Uputno je s trupa uklo-ni� kožu guljenjem a kod zeca i divljeg kuni�a mogu�e je skinu� i svla�enjem. Trupove divlja�i nužno je dopremiti u objekte za rasijecanje i obradu u nared-na 24h. U sklopu navedenog postupka provodi se i vet. sanitarni pregled mesa divlja�i. Prvenstveno je utvrdi� da li je divlja� uginula ili je odstrijeljena, da li je sumnjiva na oboljenje te utvrditi da li je meso svježe odnosno je li zahva�eno procesima gnjiljenja. Pri pregledu vete-rinar mora isklju�i� nazo�nost zoono-za, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edema, znakove raspadanja usred pre-kasno obavljene evisceracije ili kasno prona�ene odstreljene divlja�i , promje-ne boje , okusa i konzistencije, pojavu vodnjikavos� , prekomjerne mršavos� i one�iš�enja koja se ne mogu ukloni� . Upravo u cilju što bržeg nalaska odstri-jeljene divlja�i zakon o lovu propisuje da svako lovište koje gospodari krupnom divlja�i mora ima� psa za rad na krvnom tragu. Meso divlja�i može se okarakteri-zira� higijenski ispravno/neispravno za prehranu ljudi. Ukoliko je meso progla-šeno higijenski neispravni nužno ga je odmah neškodljivo ukloni� . Divlja�ina

koja je ocijenjenena kao pogodna za prehranu ljudi ozna�ava se okruglim žigom ili ovalnom e� ketom na kojoj je o� snut pe�at, naravno s registra-cijskim brojem odobrenog objekta. Ukoliko sa trupova nije skinuta ko-ža isti se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutrašnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divlja�i nikada ne smijemo stavlja� na hrpu �ak ni� � jekom hla�enja, jer to može vrlo brzo doves� do smrdljivog zrenja mesa. Princip odradbe ze�eva i divljih kuni�a u pravilu is� osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje. Izmo-kravanje (is� skivanje mokra�e iz mo-kra�nog mjehura ) �ini se tako da se zec ili divlji kuni� podigne za prednje noge te se mokra�a is� sne pri� skom dlana na donji dio trbuha. Na taj na�in uklanjamo mokra�u koja ima nega� -van utjecaj na o�uvanje mesa i njegov miris. Kona�no pri obradbi trupova valja pripaziti na trofeje pojedine divlja�i, tako se kod srnjaka, jelena, divokoza i mu ona glava odvaja od trupa u okcipitalnom zglobu (trofej je rogovlje s djelom ili cijelom luba-njom) a kod veprova je neophodno odvoji� gornju i donju �eljust na za to predvi�enom mjestu (trofej su stalno rastu�i zubi o�njaci ili kljove).

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

16 Mozaik 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

UDVDR Me�imurske županije

Petnaest djece plasiralo se na državne susrete u Savudriji

Piše: vl�. Antun Štefan

BOG MOJIH DETALJA

Moli i radi Nedavno je Sveti Otac Be-

nedikt XVI. osnovao Papinsko vije�e za promicanje nove evan-gelizacije kojemu �e zada�a biti obnavljanje naviještanja vjere u zemljama gdje se primje�u-je “gubitak osje�aja za Boga”. Naravno, radi se o Zapadu, a ponajprije o ‘’zapadnoj’’ Euro-pi. Kada govorimo o njezinoj duhovnoj obnovi, mislimo na vra�anje k njezinim duhovnim izvorima. Jedan od onih koji nam u tome svakako može po-služiti je sv. Benedikt, jedan od njezinih zaštitnika. Povijest Eu-

rope bez sv. Benedikta i njegova djela ne može se zamisliti. Sv. Benedikt nas u svojem Pravilu poziva: “Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” U Hrvatskoj je u razdoblju od 9. do 14. st. bilo 69 muških (Hrvatska, Boka Kotorska, Srijem) i 36 ženskih benediktinskih samostana. Da-nas ih je ukupno devet: osam ženskih i jedan muški. Ženski benediktinski samostani su na otoku Cresu, Hvaru, Krku, Pagu i Rabu. U gradu Šibeniku, Trogiru i Zadru. Jedini muški

IMENDANI I BLAGDANI

utorak, 13. srpnja Majka Božja Bistri�ka

srijeda, 14. srpnja Miroslav, Franjo, Franka

�etvrtak, 15. srpnja Bonaventura, Dobriša

petak, 16. srpnja Gospa Karmelska, Marija

subota, 17. srpnja Branimir, Branko,

Brankica

nedjelja, 18. srpnja Dalibor, Fridrik, Frida

ponedjeljak, 19. srpnja Zlatko, Zoran, Zlata

benediktinski samostan nalazi se na brdu �okovac pored Tko-na na otoku Pašmanu, su�elice Biogradu. �itamo kako je netko upitao Isusa: “U�itelju, što mi je �initi….?” (Lk 10, 25-37). Izvrsno pitanje koje se i nama danas na-me�e, osobito pak kada govori-mo o duhovnoj obnovi Europe. Što nam je �initi? Kao odgovor, Isus nas prisje�a na Zakon koji govori o bližnjemu, te nam pri�a pri�u o unesre�enom na putu u Jerihon. Da – �ovjek je Bogu ‘’pr-va briga’’, na prvom mjestu! Bog �ovjeku, i �ovjek Bogu! To je pra-vac kojim treba krenuti kada se radi o duhovnoj obnovi Zapada – �ovjek treba postati ponovno Božji! Kako to posti�i? Benedik-tinci su tu tajnu duhovnog života

saželi u dvije rije�i: moli i radi! Analiza stanja Zapada pokazu-je da je ve� dugo vremena red vrijednosti promijenjen, što je i uzrok duhovnog siromaštva. Danas se govori jedino o radu ili zaposlenju (kojega nema), a o molitvi (tj. duhovnom životu), se šuti. Boga se više ne uzima kao normu ljudskog života. Zato du-hovna obnova treba vratiti moli-tvu ili duhovnost na prvo mjesto, a ona �e tada (samo tada!) ljudski svakodnevni rad ‘’o�ovje�iti’’, tj. produhoviti, u�initi uspješnim. Crkva u Europi je na svojim po�e-cima u benediktinskom Pravilu prepoznala snagu za cjelokupni razvoj i dosegla vrhunce. Kada se Boga po�elo zapostavljati i gu-rati u privatnost, sve je krenulo

nizbrdo. U �etvrtom poglavlju Pravila benediktinskog reda, piše: ‘’Kristovoj ljubavi ništa ne pretpostavljati.’’ Sveti Benedik-te, ne zaboravi Europu.

Pod pokroviteljstvom Mi-nistarstva obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidar-nosti, u Slatini su održani Re-gionalni susreti djece hrvat-skih branitelja, na kojima je sudjelovalo 400-tinjak djece iz Me�imurske, Varaždin-ske, Koprivni�ko - križeva�-ke, Bjelovarsko - bilogorske i Viroviti�ko - podravske županije.

Me�imursku županiju predstavljalo je 86 dje�aka i djevoj�ica od 1. do 5. razreda osnovne škole, te srednjoškolci i 12 voditelja.

Me�imurski predstavnici ostvarili su vrlo dobre rezul-tate te ih se 15 plasiralo na dr-žavne susrete koji �e se krajem kolovoza održati u Savudriji.

�lanovi DVD-a Nedeliš�e posjetili su prijatelje vatrogas-ce iz Prostovoljnoga gasilskog društva Jablane pokraj Ptuja u susjednoj Sloveniji. Ovakvi susreti ve� dugi niz godina dva puta godišnje naizmjeni�no se održavaju u Hrvatskoj i Slove-niji.

Uz rekreativan, uvijek imaju i edukativan karakter, s obzirom na to da se uvijek naj-prije posje�uju neke kulturne ili prirodne znamenitosti, a zatim se druženje nastavlja izmjenjuju�i vatrogasna isku-stva i odmjeravaju�i snage u raznim sportovima. Na taj na�in produbljuje se me�una-

rodna suradnja oba vatroga-sna društva.

Ove je godine posje�en Muzej starinskih obi�aja u Starošincima koji svojim kro-nološki izloženim starinama svima prikazuje kako su naši preci nekad živjeli i što su kroz pojedina godišnja doba radili. Posje�ena je i prekrasna župna crkva u Cirkovcama. Slijedilo je sportsko popodne, gdje su ekipe oba vatrogasna društva, kako muške, tako i ženske, snage odmjerile u nogometu i stolnom tenisu. Druženje je nastavljeno do duboku u no�, a uzvratan susret u Nedeliš�u ve� je dogovoren za kolovoz.

�LANOVI DVD-a Nedeliš�e posjetili pri-jatelje u Sloveniji

Ve� dogovoren uzvratni susret u Nedeliš�u

Ovakvi susreti ve� dugi niz godina održavaju se u Hrvatskoj i Sloveniji

Me�imurski natjecatelji u SlatiniMe�imurski natjecatelji u Slatini

Druge srpanjske nedjelje, na spomendan Svetog Benedikta opata, svoju mladu misu slavio je vele�asni Neven Blažon iz Murskog Središ�a i bilo je to na-kon skoro �etrdeset godina prva mlada misa u ovom najsjeverni-jem hrvatskom gradu i župi.

Sve�anost je u nedjeljno jutro zapo�ela u mladomisni-kovom domu, gdje se oprostio od svoje obitelji i rodbine.

Na put prema župnoj crkvi uputio ga je doma�i župnik ve-le�asni Tomislav Antekolovi�, koji mu je poželio mudrost, rev-nost, poniznost i sve najbolje u sve�eni�koj službi.

- Danas �e zaorati prvu brazdu na njivi Gospodinovoj. Budi poput ora�a o kojem Isus u prispodobi govori: Dobar je ora� koji ne gleda unatrag ve� ore naprijed. Tako i Ti, Nevene, budi dobar ora� i ne okre�i se unatrag, nego idi naprijed. Jer Gospodin, koji Te je izabrao za svog sve�enika, blagoslovit �e Tvoje brazde i plod donositi, re-kao je vele�asni Tomislav.

Mladomisnik je u gotovo ki-lometarskoj procesiji u kojoj su sudjelovale udruge i klubovi te župni pjeva�ki zborovi gradskim

NAKON SKORO �ETRDESET godina župa Mursko Središ�e dobila svog sve�enika

Mladu misu služio vele�asni Neven Blažon

ulicama došao do sve�ano ure-�enog oltara kod župne crkve.

Tu ga je srda�no pozdravio vele�asni mr. Mario Kopjar, je-dan od �etvorice sve�enika koji su bili župnici tijekom njegovog školovanja. Propovijed je imao vele�asni Domagoj Vuleti� iz župe Svetog Nikole Taveli�a u Zagrebu. Na kraju svete mise mladomisnik je podijelio svoj mladomisni�ki blagoslov, prvo majci Božici, a zatim obitelji, sve-�enicima i vjernicima.

(S. Mesari�)

Mladomisnik zapo�inje služiti svoju prvu svetu misu

Doga�aj koji je Mursko Središ�e iš�ekivalo gotovo �etrdeset godina

Tamo �e me�imurske boje i �ast braniti: Igor Banec, Dani-jel Krivak, Bruno Ribi�, Petar Na�, Hinko Fuš i Ninoslav Juras (stolni nogomet, voditelj: Bran-ko Juras).

U elektronskom pikadu na-stupit �e Luka Krampa� i Antun Šafari� s voditeljem Mladenom Šafari�em. U radu likovnih radionica sudjelovat �e Luka Horvat, Dražen Balog, Zdravka Štimac i voditelj Dragutin Pal.

Vanesa Škuba i voditelj Stjepan Horvat natjecat �e se u glazbenoj radionici, dok �e u play stationu spretnost i umije-�e pokazati Dominik Haramija, Petar Horvat i Antonio Juras, s voditeljem Mladenom Mar�e-com.

(sm, td)

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti Pou�no • Pou�no • Pou�no

Mala likovna izložba

Naši gosti • Naši gosti

Svijet pri�a • Svijet pri�a

Piše: Žarko Skok

Jabuka�rlena, žuta, zelena

tak vam jabuka zgledi.Dok se spominamo o joj

ve� mi slina curi.

Okrogla, svetla, diše�atak lejpo na drejvi vesij.Lejpa kak ru�ica �rlena

kaj ju i fti�ek gledi.

Sun�eko zlotnojoj se smeje

kaj slatkiša bodeono je greje.

Valentina Mun�ar, 7.r.

Doživljaj na MuriTerenska nastava. Krenuli smo

u još jednu pustolovinu. Kora�ali smo po mekoj, svježoj travici i slu-šali žubor poto�i�a. Promrzla drve�a dobacivala su listove. Ti stari listovi šuštali su nam pod nogama. Poput nekih špijuna vrane su nas pratile i nisu nas ispuštale iz vida. Crvene jabuke mamile su naše poglede. «Ku-pine, kupine!» - �ulo se sa svih stra-na. Svi smo navalili na njih. Umorni od hodanja, neki su htjeli odmoriti noge pa su sjeli. Marljivi poljodjelci obra�ivali su svoje oranice. Do�ekao nas je hrvatski stijeg. Odložili smo stvari i brzo potr�ali do rijeke. Bila je besprijekorna, predivna i jednostav-no, bili smo o�arani njezinom ljepo-tom. Isprobavali smo svoje mo�i u bacanju kamenja. Svojom snagom i vještinom Muraje na napravila pre-divan kamenjar. Jedan bijeli labud saznao je da smo došli na Muru pa nas je došao pozdraviti. Vlasnik ima-nja «Pri Muri» imao je dva konja. Bili

su lijepi pa smo im dali travu. Nakon toga smo prionuli na posao. Rješavali smo postavljene zadatke. Najljepše je bilo dok smo jeli tek pe�ene kestene. Naš domar Tomica i u�itelji su ih za-ista dobro pripremili. Na povratku do škole u�itelj informatike Zlatko Okreša je spasio dva ježi�a od smrti. Umorni od puta i ispunjeni novim spoznajama vratili smo se ku�i.

Melani Žganec i Matej Ferlin, 8.r.

Naš poštarNaš poštar je mlad, jak i lijep.

Vozi se na motoru, zove se Kristijan, ima plavu odje�u i svijetlo plavu ka-pu. Kod nas dolazi oko jedanaest sati. U torbi nosi pisma i �ekove. Uvijek ga pitam je li donio pismo za mene. Naj-više posla ima na Boži� jer ljudi šalju �estitke. Njegov posao je da nam do-nosi poštu u naš poštanski sandu�i�. Prema njemu se trebamo ponašati pristojno.

Saša Obradovi�, 2.r.

Moje budu�e zanimanje – veterinarka

Kad odrastem, želim biti ve-terinarka. Brinula bih se o malim i velikim životinjama. Svoju ambu-lantu zamišljam ovako: ordinacija za pregled, šalter s kipi�ima životi-nja, dvorana za studente s plišanim životinjama i s lije�ni�kim priborom da ih lije�e, jedna mala ljekarna za životinje, tunel i moj stan na krovu. Zatim bih imala iza tunela mali salon ljepote za pranje, kupanje i šišanje životinja.

Želim biti veterinarka jer svi u mojoj obitelji obožavaju životinje. �ak �u prodavati i transportere, šampone i sve druge potrepštine za životinje. Imat �u i ku�ne ljubimce, psa i ma�ku. Zvat �e se As i Mira ili Rex i Azra, još ne znam.

Kada zaradim dovoljno novaca, dat �u pola za životinje. Osnovat �u zakladu za ku�ne ljubimce. Mislim da �u biti uspješna u tome.

Ivana Sklepi�, 3.r.

U posjetu kod kova�a

Naš razred je putovao autobu-som do kova�a, gdje je bila jako mala i uska ulica. Tamo se nalazila kova�ni-ca i u njoj je bio kova�. A kova� je kako ve� star, ali je snažan. Kova�ka vatra mu služi za zagrijavanje željeza jer on izra�uje kovane ograde, plugove, motike, lopate, srpove, kose, vile, grablje i krampove. Njegov posao je jako težak i naporan, on se po cijele dane mu�i. Kova�nica je mala i jako stara, ali ima veliki dimnjak. U kova�-nici su bile razne stvari i puno alata. To je jedini kova� kojega sam ikada upoznala. Neki kova�i su se prije ba-vili i potkivanje konja. Potom, kada željezo postane dovoljno meko da se može obra�ivati, uzima ga kliještima i stavlja na nakovanj. Jednom rukom drži kliješta s komadom metala, a drugom uz pomo� �eki�a ga udara i obra�uje. Pri tome mora biti brz, jer se komad brzo hladi i ponovno po-staje �vrst. Zato ga ponovno stavlja u vatru. Kada je obrada završena, komad se onako vru� potapa u ulje i time kali.

Erika Tarandek, 2.r.

Andrej Hobor, 6.r. OŠ D. KRALJEVEC

Melissa Krušec, 8.r. OŠ D. KRALJEVEC

Lorena Duš, 6.r. OŠ D. KRALJEVEC

Polarna podru�ja su po-dru�ja s najdojmiljivijim poja-vama svjetlosti. Tu je zrak hla-dan, vrlo suh i gotovo potpuno bez prašine tako da pogled može odlutati na desetke kilo-metara. Najspektakularnija su sjeverna svjetla Arktika i južna svjetla antarkti�kih podru�ja. Ona su u vezi sa Zemljinim ma-gnetskim poljem i Sun�evim vjetrom. Sun�evim vjetrovima nazivaju se elektri�ni djeli�i ko-je šalje Sunce. Ako snažan Sun-�ev vjetar dospije u podru�je zemaljskoga magnetskog polja, djeli�i udaraju u zra�ni omota�. Energija sudara prazni se kao svjetlost pa se na no�nom ne-bu pojavljuju lukovi koji sjaje u svim bojama i �itavi zastori predivnoga trepere�eg svjetla. Katkad se polarna svjetlost mo-že vidjeti i u podru�jima koja se nalaze daleko od polova, pri-mjerice u sjevernoj Europi.

NAJ, NAJ…najstariji kompas – Kinezi su još prije 2 000 godina po�eli ko-ristiti magnetsku iglunajdalje od središta Zemlje – Chimborazo, ugasli vulkan u planinskom lancu Kordiljera s

vrhom od 6 310m, najudaljeni-je je mjesto od središta Zemlje, jer se nalazi na samom ekvato-ru gdje je Zemlja najširanajve�i ledenjak – Vatnajöku-ll na JI otoka Islandanajve�a dubina – Marijanska brazda, 11 022mnajslanije more – u Crvenom moru, u zaljevu Akaba, slano�a iznosi 42%najviša temperatura mora – u Arapsko-perzijskom zalje-vu izmjerena je temperatura mora od 36°Cnajprozirnije more – Sar-gaško more s prozirnoš�u od 66,5mnajv iša temperat ura – Al’aziziyahu u Libiju, 1922.g. izmjereno je 58°Cnajniža temperatura – An-tarktika, ruska meteoroška postaja Vostok, zabilježila je 1960.g.najk išov it ije mjes to – Cherrapunji u Indiji, 300km isto�no od Bengalskog zalje-va prima godišnje 12 520mm padalina ili 12.5 tona vode po m2;polovica kiše padne u svib-nju i lipnjunajsuše mjesto – Atacama,

pustinja u �ileu, gdje kiše nije bilo posljednjih 400 godinanajviše zlata – proizvede se u Južnoafri�koj Republicinajviše srebra – proizvede se u Meksiku

Zašto Zemlja ima polove?U sredini zemaljske kugle

nalazi se �vrsta kugla od želje-za i nikla promjera 2 600km – Zemljina jezgra. Oko nje ta-loži se omota� debeo 2 200km koji se sastoji od žitkih kovina. Jezgra i njezin omota� kre�u se jedan prema drugome. Tako nastaje magnetsko polje koje okružuje Zemlju. Zemaljska kugla funkcionira poput divov-skog, ali u odnosu na veli�inu, svakako vrlo slabog magneta. Poput svakog drugog magneta i Zemlja ima dva pola. Polovi se mogu primijetiti ako se igla kompasa stavi u smjer sjever – jug. Magnetski polovi ne nalaze se uvijek na istom mjestu, nego se polako mi�u. Trenuta�no su udaljeni od geografskih polo-va oko dvije tisu�e kilometara. Kompas zato pokazuje samo približno smjer sjever – jug.

Pripremila: M. Kureti�

Svinje su to jutro bezvoljno izlazile iz svoje ku�ice i polako prilazile mjestu gdje ih je �ekao prvi obrok.

– Tko zna kamo �e nas danas odvesti?- pitala je kroz mljackanje jedna svinja.

– Bit �e što bude - odgovori kr-mak Buc mirno, ali mu se u glasu osjetila nervoza.

Imali su dva pastira a danas je bio red na onog zlo�estog, kojeg su zvali Grc. �esto je vikao na njih a znao ih je i opaliti svojim velikim bi�em. Kad su išli ku�i, naj�eš�e bi potr�ao i tako su se jadne svinje strašno umorile.

Zato je njihov dragi Pepi bio dobar i miran. Polako je hodao s njima i svirao u svoju frulicu. Ni-kad nije žurio ku�i prije nego su se svi najeli.

– Hajdemo debeljuce! - viknuo je Grc, tjeraju�i ih prema šumi gdje još nikad nisu bili.

– Valjda �e tamo biti puno ži-rova - nadali su se barem dobrom

Nagrada dobrom prijatelju

jelu. Kad su stigli, Grc zalegne i za-

pali cigaretu a svinje po�nu tražiti hranu. Njuškali su i rovali po tlu te grickali ukusne plodove. Na sre�u, bilo je dovoljno za sve. Mali je pra-š�i� Bubi uvijek bio najznatiželjniji od svih i brzo se odvojio od krda. Volio je istraživati okoliš. Svoju je njušku gurnuo ispod hrastovog liš�a i otkrio nešto posve neobi�-no. Kopitima je kopkao sa strane

Lea Sabol 5g., Žiškovec

OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec

Što su sjeverna i južna svjetlost Što su sjeverna i južna svjetlost (aurora borealis i aurora australis)(aurora borealis i aurora australis)

i ugledao staro, ali �vrsto platno. Malo ga je razgrnuo i tada ga je unutrašnjost zaslijepila.

– Buc, do�i ovamo - prigušeno je prizivao glavnog.

Veliki krmak pri�e i ubrzo po-stane još zamišljeniji.

– Nama ovo ne vrijedi ništa, ali ljudima zacijelo jako mnogo - mi-slio je u sebi i najzad se nasmiješi.

– O ovome nikom ni rije� - naredio je Bubiju, koji je samo klimao glavom – za sutra imam

dobar plan. Idu�eg su dana, mi-mo svih obi�aja, krenuli prema istoj šumi.

– Što vam se tako dopalo ta-mo? - �udio se njihov Pepi, ali im je dopustio da ga vode. �im su došli, Buc i ekipa krenu prema tajnom mjestu a dobri pastir ih je pratio pogledom. Kad je prišao i otvorio vre�u, umalo nije pao u nesvijest. Unutra je bilo puno zlatnih nov�i-�a, toliko da je trebalo dugo, dugo brojati.

– Zbilja �udno. Kako to da još nisu ju�er otkrili? - veselio se Pepi glade�i ih po le�ima. Najsretniji i najponosniji je bio mali Bubi, kako i ne bi kad je to on našao. Nikad dosad svinje nisu veselije jele svoje omiljene žirove, znaju�i da su pomogli dragom prijatelju. Ipak, tijekom polagane šetnje do ku�e, Pepi je izgledao sve zabri-nutije i nervoznije.

- Nikad nisam bio bogat, odu-vijek sam živio skromno. Što �u ja s tim novcem? - prolazilo mu je kroz glavu.

Ušao je u neku �udnovatu krizu i ve� poželio odnijeti vre-�u tamo gdje je i bila. Pogledao je prema svom krdu, a oni su ga gledali i podigli ušesa. Kao da znaju što ga mu�i. Pepi se po�ne smijati.

– Kako što �u? Pa kupit �u svoje ljubimce samo �u im ja biti gazda - sjetio se i napetost je pot-puno nestala.

To �u u�initi, a vama ništa ne�e nedostajati- poru�io im je glasno, sretan što je pronašao najbolje rješenje za sve.

18 Novi život se rađa 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

SIR IZ BAKINE KUHINJE

Vindija proizvela svježi sir za kola�e, još jedan u nizu svojih tradicionalnih specijaliteta

Kod pripreme kola�a i slas� -ca �esto nastojimo dobi� pravi doma�i okus, kako bismo se po-mo�u svojih osje� la na trenutak vra� li u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svojim svježim sirom za kola�e, koji je u potpu-nosti dobiven iz doma�e proi-zvodnje, Vindija nas još jednom podsje�a na važnost i kvalitetu

ukusnih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslije�a.

Karakteristi�na blaga aroma svježeg sira savršeno nadopunjava razne slastice i kola�e, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vindija je, kao i uvijek, uz izvrsnu kakvo�u pro-izvoda, pripremila još nekoliko iznena�enja za sve – tu je izvr-

stan recept za pripremu sirne tor� ce, jednostavnog i osvje-žavaju�eg deserta, a uz 600 grama proizvoda pakiranog u plasti�nu vre�icu dolazi i 100 grama gra� s.

Vrijednost svježeg sira za ko-la�e potvr�uje prepoznatljivi mli-je�ni brand ‘z bregov, a njegovo vrhunsko porijeklo jam�i oznaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI.

Miljenko (42) i Danijela (34) Ma�ak iz Donjeg Vidovca dobili su Nico-lasa ro�enog 2. srpnja u 11.55 sati. Po brata je došao i dvoipolgodišnji

Alessandro.

Matija Špes (24) i Nina Jambroši� (19) iz Vratišinca dobili su sina Frana, ro�enog 2. srpnja u 8.27 sati. Na izlasku iz rodilišta malog Frana

i mamu do�ekali su kumovi Filip Ude i Ana Špes, Matijina sestra.

Ernest (30) i Karolina (26) Ko�ar iz Selnice dobili su Vedrana,, ro�enog 4. srpnja u 1.25 sati.

Damir Kalanjoš (28) i Vesna Oršuš (24)iz Kuršanca dobili su Petru ro�enu 29. lipnja u 2.50 sati. Imaju Igora (10), Vlatku (7), Fabijana (3) i Manuelu (2).

Dragutin (29) i Antonija (22) Vadlja iz �ehovca dobili su blizanke Enu i Izabelu, ro�ene 1. srpnja. Izabela je

ro�ena u 23.05, a Ena u 23.06 sati.

Danijel Radek (33) i Paula Kozjak (25) iz Slemenica dobili su Nolu, ro�enu 1. srpnja u 5.10 sati.

Danijel (36) i Sandra (30) Mavrek iz Murskog Središ�a dobili su k�erkicu Enu ro�enu 5. srpnja u 10 sati. Sa sekicom je pozirao trogodišnji brat Noa.

Atraktivna 17-godišnja

DavorkaOvotjedni fotosession rezervi-

rali smo za mladu Davorku iz Male Subotice. Kako se pred objektivom našeg fotografa snašla atraktivna sedamna-

estogodišnjakinja, pogle-dajte na str. 5 našeg priloga

Media. (foto: zvrzan)

2 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Župan Ivica Perho� kao predsjednik Organizacijskog odbora izložbe “Me�i-murje u Domovinskom ratu” i mr. sc. Vla-dimir Kalšan kao predsjednik radnog odbora izložbe održali su u ponedjeljak konferenciju za novinare na kojoj su su-mirali dosadašnje po�etne aktivnosti na pripremi izložbe. U ovom je trenutku naj-važnije da se prikupi što više gra�e, pa su pozvani svi sudionici Domovinskog rata da pomognu, a posebno zapovjednici po-strojbi, kako bi pružili maksimalnu po-mo� u realizaciji izložbe. To se posebno odnosi na �elne ljude domicilnih ratnih postrojbi iz Domovinskog rata.

U po�etku je, me�utim, potrebno vidjeti, što ne�e biti lako, u kojim su se sve postrojbama Hrvatske vojske, mornarice i zrakoplovstva borili Me-�imurci ili hrvatski gra�ani koji imaju porijeklo iz našeg kraja. Postoji barem približan podatak da ima nešto manje od osam tisu�a branitelja iz Domovin-skog rata u Me�imurskoj županiji, no mnogi su branitelji odlazili iz postrojbe

Ni jedan od deset glazbenih sastava na 17. Smotri puha�kih or-kestara i limenih glazbi Me�imur-ske županije nije na svoj program uvrstio me�imursku pjesmu. To je zapravo jedina prava zamjerka smotri koja je pobudila znatno zanimanje publike i okupila oko pet stotina izvo�a�a. No, to nije stvar izvo�a�a, ve� kulturne poli-tike i nedostatka koordinacije na županijskoj razini, bolje re�eno, nedovoljne pameti.

Za usporedbu, gosti, ma�arski orkestar glazbene škole “Jeno Hu-bay” iz Budimpešte predstavio se maršem Lehara, skladbom Barto-ka, Hunjadijevim maršem Erkela, rumunjskim narodnim plesovima Bele Bartoka, zna se da je u Ru-munjskoj velika nacionalna ma-�arska manjina, te pomoraškim maršem Borsaya i tek na kraju in-ternacionalnom skladbom Wolfa Lusta Dick – Leni Dick. Drugim

Sve�anim mimohodom kroz mjesto zapo�eli su ovogodišnji Dani društva Ivana Musta�a Kantora iz Svete Marije. Ova manifestacija or-ganizirana je u nedjelju 27. lipnja, i to dvanaestu godinu za redom. Doma�i-ni i njihovi gosti zastali su kod rodne ku�e I. M. Kantora kako bi uz njegovu spomen - plo�u položili vijenac. Tamo je re�eno da je upravo I. M. Kantor ute-meljitelj kulturnih zbivanja u mjestu, a �lanovi društva zahvaljuju mu za sve što je unio u kulturnu baštinu te isti�u da s ponosom nose njegovo ime. Za glazbeni dio bile su zadužene �lanice ženske vokalne skupine KUD-a. Jedan

od najpoznatijih orguljaša ro�en je 23. lipnja 1900. godine u Svetoj Mariji, a njegova je darovitost izražena kroz obrade pu�kih popijevki.

U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije organiziran je koncert Laure Vadjon na baroknoj violini i Krešimira Hasa na orguljama. O po-vijesti župe i crkve, koja je stara 221 godinu, govorio je župnik Pavao Mar-ka�. Laura Vadjon je prva hrvatska umjetnica na baroknoj violini, jedna je od za�etnica novih stilskih kretanja i vode�e je ime na podru�ju reproduk-cije glazbe starih epoha u Hrvatskoj. Umjetni�ka je voditeljica i koncerna

majstorica Hrvatskoga baroknog an-sambla s kojim od 1999. godine ostva-ruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i inozemstvu, donose�i na pozornice brojne hrvatske praizvedbe, djela za-boravljenih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Posebno joj je drago do�i u Svetu Mariju jer je Ivan Musta� Kantor njezin pradjed. Program ma-nifestacije završio je kulturnim pro-gramom u Domu kulture na kojem su se predstavili doma�ini i njihovi gosti, KUD “Lampuš” iz Radovana i Posavski zavi�ajni klub “Derventsko kolo” iz Zagreba.

(af)

IZLOŽBA “Me�imurje u Domovinskom ratu”

Doprinos Me�imuraca nemjerljiv

u postrojbu Hrvatske vojske. Za taj dio gra�ana porijeklom iz Me�imurja, koji su se tijekom Domovinskog rata našli u drugim sredinama i sudjelovali u ratu, ne zna se, iako su možda negdje eviden-tirani. Pitanje je zapravo što je kriterij za odre�ivanje tko je iz Me�imurja. Jesu li, na primjer, pripadnici baranj-sko - me�imurske bojne evidentirani u Me�imurju ili drugdje?

O�ekuje se da �e nakon izložbe u Muzeju Me�imurja �akovec biti otvo-ren stalan postav s temom Domovin-skog rata, a isto tako da �e se prirediti depo vezan uz Domovinski rat. U sva-kom slu�aju, doprinos je Me�imura-ca obrani zemlje nemjerljiv, ne samo voljno, ve� i zbrinjavanjem ranjenika, izbjeglica i prognanika, i ne da se izra-ziti samo brojkama.

Mnogo se toga još ne zna o Domo-vinskom ratu, tu ne mora biti rije� o ne-kim skrivenim tajnama, ve� naprosto o istinitim �injenicama koje znaju hr-vatski branitelji iz našeg kraja. Ne zna se tako�er doprinos policajaca iz Me-�imurja, a malo se zna i o akcijama 54. bataljuna, 34. inženjerijskog bataljuna, domobranima varaždinsko - me�imur-ske pukovnije i drugome, da nabrojimo samo neke postrojbe.

Isto tako, premalo se u javnosti zna da je 2. bojna 7. gardijske brigade imala sjedište u �akovcu kao domicilna postrojba, rije� je o bojni koja je sudjelo-vala u presudnim akcijama oslobo�enja Knina. Drugim rije�ima, Me�imurje je bilo prvo u cijelosti oslobo�eno podru�-je od jugovojske, uz pružanje znatne po-mo�i varaždinskim obrambenim sna-gama, a jedna od domicilnih postrojbi našega kraja, 2. bojna 7. gardijske bri-gade Hrvatske vojske, oslobodila je u “Oluji” Knin zajedno s drugim našim postrojbama. (JŠ)

Vladimir Kalšan i Ivica Perho� na konferenciji za novinare sumirali su dosadašnje po�etne aktivnosti na pripremi izložbe

U DONJEM KRALJEVCU održana 17. Smotra puha�kih orkestara i limenih glazbi Me�imurske županije

U znaku rocka, sambe i ma�arskih marševa- Smotra je pokazala da se otišlo u neku drugu krajnost. Najmanje je bilo me�imurskih pjesama, jednostavno – nije ih bilo ni za lijek

rije�ima, predstavio se ma�arskim skladbama. Na sre�u, nije se ipak dogodilo da orkestar iz Budimpešte odsvira neku me�imursku narodnu i tako nam stavi sol na ranu.

Svi su nastupi popra�eni pljeskom, a nastupili su: Gradski puha�ki orke-star Mursko Središ�e pod ravnanjem Petra Novaka, Puha�ki orkestar op�i-ne Mala Subotica uz voditelja Davora Požgaja, Gradski puha�ki orkestar �a-kovec pod ravnanjem Ivana Belovarija, Puha�ki orkestar op�ine Mala Subotica koji vodi Antun Horvat, Limena glazba Belica uz dirigenta Danijela Požgaja, Puha�ki orkestar Gori�an koji vodi Lu-ka Dominik, Limena glazba Dekanovec pod vodstvom Ivana Mu�i�a, Puha�ki orkestar op�ine Donji Kraljevec pod vodstvom Ivana Belovarija, te ve� na-vedeni gosti iz Budimpešte.

Napreduju svi sastaviSmotra je pokazala vidan napre-

dak svih puha�kih orkestara, s time da je Limena glazba Belica i dalje go-tovo neprikosnovena u svojoj kvali-teti, ali i bitan napredak svih sastava koji su do prije dvije - tri godine imali probleme s premladim sastavom. Ta-

ko su, na primjer, odli�no zvu�ale glazbe iz Murskog Središ�a, Male Subotice, �akovca, ali i Donje Dubra-ve koja tek po�inje, a iznena�enje su Puha�ki orkestar Gori�an i Limena glazba Dekanovec, dok je doma�in iz Donjeg Kraljevca bio isto tako odli�an.

Me�imurski glazbeni sastavi na repertoaru su imali samo nekoliko skladbi hrvatskih autora (Martina Krpana, Igora Kuljeri�a, Danijela Požgaja, Marka Poklepovi�a i Niki-ce Kalodjere), dok su sve ostalo bile strane svjetske obrade za puha�e.

Smotru su pratili i uzvanici, na-�elnik op�ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat sa suradnicima, predstav-nici Zajednice KUD-ova Me�imurja i Me�imurske županije, te drugi. Brojni posjetitelji nagradili su svaki nastup, uz promet iz dvorane i u dvo-ranu OŠ Donji Kraljevec zbog nesno-sne vru�ine. Zajedno s mimohodom kroz mjesto smotra je trajala više od tri sata, a dobar organizator bio je Puha�ki orkestar op�ine Donji Kra-ljevec. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

DANI DRUŠTVA KUD-a IZ SVETE MARIJE

Ivan Musta� Kantor utemeljitelj je kulturnih zbivanja u mjestu

Koncert Laure Vadjon u mjesnoj crkvi

Limena glazba Belica i dalje je gotovo neprikosnovena u svojoj kvaliteti Dobar organizator smotre bio je Puha�ki orkestar op�ine Donji Kraljevec

Ivan Belovari dirigira zajedni�koj izvedbi svih puha�kih orkestara i

limenih glazbi

313. srpnja 2010. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Gotovo prema receptu “svakog tjedna predstava jedna” organizato-ri Ljeta u gradu Zrinskih u proteklim su tjednima svojim posjetiteljima dvjema predstavama omogu�ili ka-zališni užitak. No, krenimo redom.

Tako to izgleda kada se birokracija poigra

sa životomPrva predstava na ovogodiš-

njem Ljetu u gradu Zrinskih bila je “Niko i Ništ” dobro nam poznatog i popularnog redatelja Saše Ano�i�a i u izvedbi Teatra Knap. Jedna od Ano-�i�evih najpoznatijih predstava je ona o gospodinu Lojtrici, a ovaj put upoznali smo novi lik simpati�nog gubitnika. I dok je Lojtrica svoj put pronalazio kroz pakao birokratizi-rane administracije zdravstvenog sustava, lije�ni�kog nemara i tralja-vog obavljanja posla, gospodin Ništ, Niko Ništ, zapeo je u drugom doma-�em sustavnom specijalitetu - onom pravosudnom.

Glavni lik Niko dobar je i ne-iskvaren �ovjek, suvremeni Don Quijote. On je društveni marginalac koji redom gubi posao i djevojku, a onda i ku�icu, jedino sigurno uto�i-šte njegova malog života, i to zato jer se nalazi na lokaciji koja je zapela za oko nekom mo�niku. Poput svakoga tragi�nog lika, Niko se odlu�uje bo-riti protiv velikih nepravdi.

Predstavu su odli�no odglumi-li Marko Makovi�i�, Jerko Mar�i�,

Nakon što su krajem lipnja ra�unalnom radionicom zapo�ele Ljetne radionice na Dje�jem odjelu Knjižnice i �itaonice “Nikola Zrin-ski” �akovec, one su nastavljene i protekli tjedan, kada su pod stru�-nim vodstvom djelatnika Jezi�nog u�ilišta Barbare Mo�nik djeca od 7 do 12 godina mogla nau�iti osnove francuskog jezika.

Prema planu, radionice se na-stavljaju održavati do kraja kolovo-za, svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, �etvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se �im prije prijaviti jer je broj sudio-nika svake radionice ograni�en.

Župan Me�imurske županije Ivica Perho� u utorak je primio �lanove gluma�ke skupine “Štol-cer”, �ija je predstava “Pismo z Galicije” na 50. natjecanju kaza-lišnih amatera Hrvatske u Hvaru proglašena najboljom. Gluma�ka skupina “Štolcer” ina�e djeluje u sklopu Pjeva�kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”, a, osim nagra-de za najbolju predstavu u cjelini na Hvaru, najboljom je proglaše-na i u kategoriji dramskog teksta i režije.

Me�imurje ima vrlo nadarene i kvalitetne

autoreKako je na prijamu istaknuo,

župan Perho� izuzetno je pono-san na �lanove družine, poseb-no na autoricu teksta Kristinu Štebih, jer su dokazali da se Me-�imurje može veoma uspješno promovirati i sa skromnim sred-

stvima, te da kod nas žive vrlo nadareni i kvalitetni autori. Još više veseli �injenica da nikome u polustoljetnoj povijesti natje-canja nije uspjelo u jednoj godini osvojiti tri glavne nagrade, dok su “Štolceri” to napravili u prvoj godini svog rada. Poželjevši im još mnogo sli�nih i ve�ih uspjeha, župan je družini obe�ao pomo� u multimedijalnoj opremi.

Zahvalivši na prijamu, �la-novi družine istaknuli su da su uspjeli isklju�ivo zbog vlastitog angažmana, ali i kvalitete Kri-stininog teksta. Ona upravo piše dvije nove predstave, od kojih �e jednu družina postaviti sljede-�e godine. “Pismo z Galicije” �a-kove�ka i me�imurska publika mo�i �e vidjeti po�etkom rujna u Centru za kulturu na po�etku nove sezone tribine “�akovec �e-tvrtkom”.

(bš)

Ljeto bez �akove�kog Dixi-eland banda i nije neka zabava. Znaju to dobro organizatori manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih“, pa su tako i ove godi-ne doveli jedan od najzabavnijih bendova iz našeg kraja. A de�ki, naravno, nisu razo�arali, štovi-še, ponovo su iznenadili zani-mljivim repertoarom i izved-bom te tako dokazali da zaslu-žuju sve pohvale koje im stižu iz cijele Hrvatske, ali i šire.

Dixieland band je izvodio pjesme sa svoja dva albuma nazvana “No. 1” i “No. 2”, pa je tako doma�a publika uživala u me�imurskim napjevima, jazz i dixieland standardima iz cijelog svijeta, ali i autorskim

Došli smo i do najave po-sljednjeg tjedna prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih. Za po�etak ogranizatori, studio “Dvije lije“, pripremili su �ilm-sku ve�er. Tako �e se u �etvrtak 15. srpnja u atriju Staroga grada u 21 sat mo�i pogledati pregled najboljih animiranih �ilmova “Dragulji Zagreb“. Program je izbor Giannalberta Bendazzija, vode�ega svjetskog povjesni-�ara na podru�ju animiranog �ilma. Me�u 84 najbolja animi-rana �ilma dvadesetog stolje�a Bendazzi je uvrstio �ak osam �ilmova hrvatskih autora u pro-dukciji Zagreb �ilma. Osim “Su-rogata“ Dušana Vukoti�a, koji je nagra�en Oscarom, pogledajte i ostalih sedam veli�anstvenih, tako�er mnogim nagradama ovjen�anih, legendarnih �ilmo-va. U slu�aju lošeg vremena pro-jekcije �ilmova održat �e se na Maloj sceni Centra za kulturu.

Vrhunski jazz ni ove godine ne zaobilazi atrij Staroga grada. U petak u atriju Staroga grada u 21 sat koncert �e održati Da-mir Kukuruzovi� Gipsy swing quartet. Osim jazz standarda i poznatih pjesama romske glaz-bene tradicije, kvartet izvodi djela legendarnog gipsy swing gitarista Djanga Reinhardta i time se pridružuje obilježava-nju stote godišnjice velikanova ro�enja koja je ovogodišnji sre-dišnji svjetski jazz doga�aj. U slu�aju lošeg vremena koncert �e se održati na pozornici Male scene Centra za kulturu.

Posljednja ljetna predsta-va bit �e “Cinco i Marinko” u

LJETO U GRADU ZRINSKIH i za ljubitelje kazališta predstavama “Niko i Ništ” Teatra Knap i “Bila je to ševa” Kazališta Virovitica

Igra birokracije i neromanti�ni Romeo i Julija zadovoljili kazališne apetite �akove�ke publike

Janko Rakoš i Dejan Kriva�i�, iako se �inilo kao da je glumaca još puno, puno više. Naime, njih �etvorica ukupno su izveli oko šezdesetak li-kova, a potpomogli su si insertima iz nijemih �ilmova, gegom, dosjet-kom, šalom, i montipajtonovskim humorom.

Umije�e glumaca u, kako su ka-zališni eksperti zamijetili, gluma�ki vrlo zahtjevnoj predstavi dostiže svoje vrhunce, igra �etvorice gluma-ca prozvana je “akrobatskim plesom na žici“. Sve u svemu, ovo je bio dobar kazališni po�etak za ovo ljeto.

Da Romeo i Julija nisu nesretno skon�ali ...

Za dobar nastavak kazališnog ljeta pobrinulo se Kazalište Viro-vitica predstavom “Bila je to ševa”. Književni predložak predstave drama je poznatoga izraelskog pisca, humorista, scenarista i �ilm-

skog redatelja Ephraima Kishona. Drama pa i predstava polaze od zanimljivog pitanja – što bi bilo da Shakespeareovi Romeo i Julija nisu skon�ali tragi�no, nego da su, kao u svakoj pravoj bajci, živjeli dugo i sretno? Predstava redatelja Igora Goluba daje odgovor upravo na to pitanje, a rezultat je urnebesna ko-medija u kojoj ove slavne veronske ljubavnike imamo prilike vidjeti u nimalo romanti�nom svjetlu – nakon 30 godina braka, kao sre-dovje�ne supružnike kojima je od ljubavi preostala tek rutina.

Kad govorimo o Romeu i Juliji, navikli smo na romantiziranu i ide-alnu shakespeareovsku fantaziju uz neke od najljepših ljubavnih stihova ikad napisanih i �esto citiranih. No, Romeo i Julija Kazališta Virovitica ve� po samom po�etku predstave ruše te ideale provode�i vrijeme u sitnim bra�nim razmiricama, jed-

va krpaju�i kraj s krajem i trude�i se odgojiti svoju problemati�nu tinejdžericu. Dakako, daleko je to od onog o �emu su maštali jedne davne ve�eri pod balkonom Capu-letijevih.

“Bila je to ševa” odiše duhovi-toš�u i inteligentnom ironijom, a glumci Goran Koši, Vlasta Golub, Igor Golub i Biserka Vrbenski smi-jehom se hvataju u koštac s teškim zadacima koje im je zadao sam kre-ator Shakespeare, tako�er jedan od karaktera u predstavi.

Viroviti�ani kvalitetom pred-stave i izvedbe nisu zaostali za po-stavljenom normom Teatra Knap, a kazališna je publika u sklopu Ljeta mogla uživati u još dvije zanimljive predstave. (mn, bš)

ODLI�AN koncert �akove�kih glazbenika

Uz Dixieland band zabava je uvijek zagarantirana

skladbama. Posebno veseli što su kona�no u repertoar uveli i neko-liko vokalnih skladbi. Ina�e, ovaj drugi album de�ki su predstavi-

li u velja�i, i upravo su ti njihovi zvuci simbioze ameri�ke tradicij-ske glazbe s obradama me�imur-skih pjesama razlog zbog kojeg

su svugdje rado vi�eni gosti i izvo�a�i.

Majstori glazbenog zanata truba� Marjan Novak, trombo-nist Danijel �ok, pijanist Davor Žerjav, gitarist Marko Zerjav, basist Ferdinand Buhanec, bubnjar Filip Krznar i, narav-no, klarinetist, skladatelj i vo�a orkestra Ladislav Varga poka-zali su kako sviraju s voljom i nadahnu�em te da su svakako svjesni vrijednosti onoga što rade. Sve skladbe svirane su s mjerom i osje�ajem te �ine cje-linu, neovisno je li rije� o stan-dardima, me�imurskoj tradiciji ili autorskom pe�atu. Osobnost banda upravo se raspoznaje po tomu. (mn, foto: Mario Jakši�)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” �akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek” • 26.7 - 30.7.: �itateljska radionica - “�itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Bla-ženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igra-onice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g.• 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, u�iteljica; za djecu 9 – 14 g.• 9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreogra�kinja; za djecu 7 – 12 g.• 16.8. - 20.8: Glazbena radionica - “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Mar�ec; za djecu 7 – 10 g.• 23.8.-27.8.: Ra�unalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi�, prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

Dixieland band dokazao je kako zaslužuje sve pohvale koje im stižu iz cijele Hrvatske, ali i šire

�akove�ka publika uživala je u još jednoj predstavi Saše Ano�i�a

Atipi�ni i nimalo romanti�ni Romeo i Julija u predstavi “Bila je to ševa” (foto: Mario Jakši�)

Termini održavanja radionica: • 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, vodite-ljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica - “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu 9 - 12 g.

POSLJEDNJI tjedan prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih

Jura Stubli� & Film za finiš

izvedbi Trutin Art & KD Guz. Pri�a humorne groteske Mate Matiši�a koja �e igrati u subo-tu 17. srpnja u atriju Staroga grada u 21 sat vjerojatno je poznata široj publici. Uloge tu-ma�e Danko Ljuština i Vedran Mlikota. U slu�aju lošeg vreme-na predstava �e se odigrati na pozornici Male scene Centra za kulturu.

I za sam kraj, u nedjelju 18. srpnja u 21 sat u Starom gradu Zrinskih atmosferu �e zapaliti legendarni Jura Stubli� & Film. Nakon mnogih sušnih godina Jura Stubli� i njegovi Filmovci ponovno su u �akovcu - i zato obavezno do�ite ve�eras na kraj prvog dijela Ljeta u Stari grad Zrinskih, opustite se i za-plešite u ritmu ljubavi ...

Nakon mnogih sušnih godina, Jura Stubli� i njegovi Filmovci

ponovno su u �akovcu

ŽUPAN PRIMIO �LANOVE gluma�ke skupine “Štolcer”

Perho�: ‘Štolceri’ dokazali da se može uspjeti i sa skromnim sredstvima

Župan Ivica Perho� nije krio koliko je ponosan na uspjeh koji su ve� u prvoj godini svog rada postigli “Štolcerovi” glumci


PREDSTAVLJEN pro-gram Špancirfesta

U 10 dana �ak 48 koncerata

Službeno je objavljen pro-gram dvanaestog po redu Špancirfesta, koji se ove godine održava od 20. do 29. kolovoza. Program Špancirfesta ove �e se godine održavati u devet ulica i na pet trgova, a nastupit �e izvo�a�i iz trinaest europskih zemalja. Glazbeni dio i predstave izvodit �e se na �etiri pozornice smještene na Starom gradu, na Korzu, Stan�i�evom trgu i u dvo-rištu Županijske pala�e. U deset dana bit �e održano ukupno �ak 48 koncerata koji �e se održavati na �etiri pozornice, prenosi por-tal evarazdin.hr.

Najve�a festivalska pozor-nica, ona na Starome gradu, ponovno �e biti rezervirana za najve�a koncertna doga�anja. Pop, rock i sve njihove glazbene izvedenice, poznati glazbenici, jedinstveni ambijent i deseci ti-su�a posjetitelja zadovoljit �e i najzahtjevnije posjetitelje.

Špancirfest otvaraju Zo-ran Predin i The Gypsy Swing band na Stan�i�u i Kiril feat Ras Tweed & Serdzuk Orkestar sa specijalnom goš�om Esmom Redžepovom na Starom gradu, a završni koncert održat �e Baja-ga & Instruktori koji �e zajedno s gostima 29. kolovoza podsjetiti na 80-e.

Uz njih na pozornicama gra-da u deset dana pred posjetite-ljima festivala dobrih emocija nastupit �e brojna poznata glaz-bena imena, tu su Jura Stubli� i Film, Vlada Divljan, Let3, Ele-mental, Pips Chips & Videoclips, Hladno pivo, Zadruga i mnoga druga vrhunska imena.

Varaždin �e se pretvoriti u

kozmopolitsko grotlo uživanjaGlavni gradski trg, Trg kra-

lja Tomislava, popularni Korzo, s brojnim terasama ugostit �e izvo�a�e zabavne glazbe i laganijih nota. Evergreeni u izvedbi orkestara, klapa i ban-dova �init �e idelanu glazbenu kulisu za one koji �e poželjeti predahnuti na jednoj od terasa, porazgovarati s prijateljima ili pak “samo“uživati u vrhunskoj glazbenoj izvedbi.

Pozornica na Trgu Miljenka Stan�i�a rezervirana je za World music scenu. Provjereni izvo�a-�i iz Austrije, Italije, Makedonije i Rusije u Varaždin �e donijeti zvukove svojih zemalja i kultu-ra te taj, po mnogima najljepši gradski trg, pretvoriti u kozmo-politsko grotlo uživanja.

Naravno, i ove godine bit �e postavljen Vindiland, zemlja mašte, igre i veselja u kojoj �e i ove godine djeca mo�i uživati u brojnim iznena�enjima koja su pripremljena isklju�ivo za njih.

Bit �e tu i Pan ulica puna performera, po prvi put �e se održati Kreativfest na kojem �e se posjetitlji mo�i i sami aktiv-no uklju�iti u kreiranje progra-ma kroz kreativne radionice i sudjelovati u stvaranju malih umjetni�kih djela, lutkarske ra-dionice i još mnoštvo dodatnih programa.

Cijeli program bit �e do-stupan na redizajniranim web stranicama Špancirfesta od ovog tjedna, uz sve dodatne informacije vezane uz festival i doga�aje.

Djeli� atmosfere ameri�kog života 50-ih godina prošlog stolje-�a donio nam je protekli vikend u Murskom Središ�u održan drugi po redu Trash&Burn miting ame-ri�kih automobila. Svi koji su se tijekom petka, subote ili nedjelje našli u prostoru turisti�kog kom-pleksa “Cimper“ u Murskom Sre-diš�u kao da su usko�ili u glazbeni i stilski vremeplov, a duh minulih desetlje�a zorno su do�aravali i klasi�ni ameri�ki automobili i motori. Osamdesetak uglancanih “Made in America“ primjeraka automobila te dvadesetak Har-ley Davidson motora ponosni su vlasnici dovezli iz cijele Hrvatske te susjednih Austrije, Slovenije i Ma�arske, a me�u njima našla se i nekolicina jurilica �akove�kih registarskih oznaka. Istaknimo samo da su svi ovi automobili teh-ni�ki ispravni, registrirani i više no u voznom stanju, što njihovu vrijednost �ini još ve�om. Me�u izloženim automobilima našlo se mustanga, chevroleta, buicka, cadillaca, tipi�nih ameri�kih pick-up vozila sredine 20. stolje�a, ali i atraktivni automobili nešto no-vijeg datuma proizvodnje, poput hummera. Custom made Harley Davidson motori pažnju posje-titelja nisu plijenili ništa manje no izloženi automobili, a u nedje-lju su vlasnici najljepših vozila za svoje limene ljubimce dobili i nagrade.

Pin-up djevojke za kalendar

Ovogodišnji Trash&Burn mi-ting svojim je sadržajima nepre-stano animirao 2.000 posjetitelja, koliko ih se tijekom cijelog viken-da okupilo u Murskom Središ�u. Nakon glazbenog zagrijavanja u petak, subotnji je program po�eo ve� oko podneva malom školom swinga i nezaobilaznim razgle-

DRUGI TRASH&BURN ALL AMERICAN Cars Meeting u Murskom Središ�u

Dašak ameri�ke prošlosti uz automobile, pin-up djevojke i rock’n’roll glazbu

davanjem automobila. Ve�ernji sadržaji zapo�eli su natjecanjem u ispijanju piva, nakon kojeg je slijedio pin-up photo contest. Retro stil koji se na velika vrata vratio na modnu scenu svoje je poklonike i poklonice pronašao i u Hrvatskoj, a nije ih manjkalo ni na ovom mitingu. Korzeti, visoke pete, ma�kaste nao�ale i cigar-špicevi samo su neki od detalja kojima svojim modnim izri�ajem pin-up ljepotice današnjice odaju po�ast kalendarskim ljepoticama sredine prošlog stolje�a. Upravo zato je, osim što su proglašene tri najljepše pin-up djevojke, želja organizatora za sljede�u godinu izdati pin-up kalendar snimljen upravo na ovom festivalu. Izbor najboljih fotogra�ija koje �e u�i u kalendar vršit �e se preko Inter-net stranice “MySpace“, a svoje fotke na natje�aj mogu poslati

godine. Oduševljenje ponudom i doga�anjima nisu krili, otkrivši nam da su iznena�eni koliko je miting napredovao od prošle go-dine. – Zaista je odli�no, nemam zamjerke. Doga�aja ovakvog tipa de�initivno nedostaje u Hrvat-skoj. Zaista volim ovaj rockabilly, pin-up stil, i još uvijek nailazim na �udne poglede i šaputanja kad proše�em gradom. Ovaj festival zato je idealna prilika da se lju-di u neku ruku naviknu na nas, pojasnila nam je posjetiteljica iz Rijeke.

Kao što smo ve� spomenuli, ovakvih je doga�aja u Hrvatskoj iznimno malo. Tim više možemo trud organizatora 2. Trash&Burn mitinga ameri�kih automobila Nevena Fai�a cijeniti još više. Prošlogodišnjim je festivalom, prvim ovakvog tipa u Hrvatskoj, pokrenuo pozitivne promjene na sceni, pa se po uzoru na ovaj sli�ni festival održao u Žminju, a svi ljubitelji klasi�nih ameri�-kih automobila i prate�e mode i glazbe priliku za okupljanje imat �e još ovo ljeto u Jastrebarskom. Neven Fai� prepoznao je poten-cijal ovog doga�aja, iako je, kako sam kaže, bio dovoljno lud da se upusti u ovako nešto. Skeptika je bilo, objašnjava, i više nego do-voljno, ali na kraju ovogodišnjeg mitinga upravo se takvima može nasmijati u lice. No, Neven ne�e ovdje stati – ve� sada za sljede�u godinu najavljuje još ve�i i ja�i miting, koji �e prema istoj shemi posjetiteljima nuditi ono što ih ve� dvije godine za redom mami u Mursko Središ�e, dokazuju�i još jednom da turizam u Me�imurju ne mora nužno biti rezerviran za penzionere i seoska doma�instva, ve� da ima razli�itih mogu�nosti i razli�itih doga�aja, samo ih treba znati prepoznati.

(Bojana Špani�ek)

svi koji su djevojke uhvatili kod ameri�kih automobila ili motora u klasi�nim pin-up pozama.

Povratak u glazbenu prošlost

Trash&Burn miting atmos-feru prošlog stolje�a zorno je do�arao i glazbom. Povratak u glazbenu prošlost zapo�eo je ve� u petak, a za zagrijavanje su se pobrinuli ma�arski bend The Hellfreaks i njihova “ ma�arska kraljica burleske“ umjetni�kog imena Cherry Blossom. Nakon njih nastupio je dvo�lani Johnny Cash Tribute, podsjetivši oku-pljene na najve�e hitove prije se-dam godina preminule legende ameri�kog countryja. Ve�ernji koncert održali su najprije za-greba�ki rockabilly sastav B and the Bops, �iji su �lanovi u ovom i drugim postavima sve poznatiji

ne samo na doma�oj, ve� i na ino-zemnoj rockabilly sceni. Nakon njih za vizualni užitak pobrinu-la se plesa�ica Morgana Le Fay svojom burlesknom to�kom, da bi koncertni dio ve�eri nastavili Erotik Biljan&His Heretics vra-tivši nas u 60-e godine svojim garažnim rockom. Za rock’n’roll predznak u nastavku programa pobrinuli su se zagreba�ki Eich-mann Family, a subotnju su ve�er koncertom zatvorili Latex Willer, pshychobilly bend s atraktivnom pjeva�icom.

Doga�aj koji se željno iš�ekuje cijelu godinu

Miting je okupio brojne po-klonike ameri�kog stila života 50-ih godina prošlog stolje�a, koji su ovaj doga�aj, s obzirom na doista mali broj ovakvih evenata na sceni, �ekali cijele

Pin-up ljepotice i šarmantni automobili na ovogodišnjem Trash&Burn mitingu

Ameri�ki automobili plijenili su pažnju posjetitelja, a u sklopu mitinga održan je i pin-up photo contest

Taktovi rockabilly i rock’n’roll glazbe nikoga nisu ostavili ravnodušnim

Retro stil današnje pin-up djevojke brižno njeguju, daju�i modi i glazbi pedesetih moderan štih Retro stil ne prate samo djevojke


MEDIA MODEL ljeta 2010.

Cheerleaders Livi osvojile su dva zlata na prošli vikend održanom Austrian youth openu 2010. u Be�u. U konkurenciji 25 klubova iz Slo-venije, Austrije i Hrvatske, Livijeve su navija�ice najnovijim medaljama nastavile ove godine zaista uspješnu i plodnu sezonu.

Zlato su osvojili Livi juniorski sastav i group stunt Livi wizards. Odli�ne su plasmane postigli i drugi Livijevi sastavi - Livi Zvjezdice u konkuren-ciji devet sastava osvojile su drugo mjesto, a Vatre-ne iz Male Subotice peto mjesto. U plesnom pom pon programu Sindy Bubek i Melita Novak bile su izvrsne tre�e. Uzevši u obzir sve ove rezultate, Livi je natjecanje napustio kao najtrofejnija ekipa.

Najnovijom žetvom medalja Livijeve navija-�ice samo su potvrdile prethodnim plasmanima dobivenu titulu ponajboljeg sastava u Europi. Podsjetimo, najbolje rezultate u protekloj sezoni Cheerleaders Livi osvojile su u Irskoj – 1. mjesto, Austriji – 1. mjesto, Engleskoj – 2. mjesto, a na Pr-venstvu Hrvatske proglašene su All star teamom, odnosno najtrofejnijim klubom.

Naravno, ovakvi rezultati ne bi se mogli po-sti�i bez kontinuiranog i kvalitetnog rada, za koje

Ovogodišnji Slobodni festival (festival otvorenih tehnologija) u organizaciji Autonomnog centra i Hrvatske udruge Linux korisnika održan je po�etkom srpnja u �akov-cu. Kako je ve� kod prijava gostiju bi-lo jasno da �e prostori Autonomnog centra bili premali, organizatorima je svoje prostorije za središnji pre-dava�ki dio ustupio Plesni studio Vivona, dok su se radionice održale u prostorima Autonomnog centra.

Festival poprima sve ve�i turisti�ki zna�aj

U dva su dana Festivala preda-va�i s fakulteta i škola, institucija, tvrtki i udruga održali održali 24 predavanja i 6 radionica. Na mani-festaciji je sudjelovalo pedesetak gostiju iz svih krajeva Hrvatske, pa Slobodni festival poprima i sve ve�i turisti�ki zna�aj. Iz Me-�imurske županije bilo je svega nekoliko sudionika, što govori o tome da treba dodatno raditi na promociji otvorenih tehnologija koje su veliki neiskorišteni poten-

U ovotjednom fotosessionu pred-stavljamo mladu Davorku iz Male Subotice. Davorka je upravo završila drugi razred Srednje škole u Prelogu, ekonomskog smjera. Opisuje se kao veselu i druželjubivu djevojku koja voli biti okružena ljudima koje voli. Upra-vo oni smatraju je prgavom, oštrom i britkom, ali istodobno slatkom i njež-nom. Davorka najviše voli slušati rock, izme�u ostalih Whitesnake, Guns N’ Roses, Red Hot Chili Peppers, Six Pack i Hladno pivo, te isti�e kako obožava plesati upravo na ovu vrstu glazbe. Vrijeme tako�er voli provoditi leže�i u travi obasjana suncem. Od sportova najviše voli rukomet i atletiku.

Ovaj fotosession snimljen je kod preloške “Marine”. (foto: Z. Vrzan)

U �AKOVCU ODRŽAN 4. Slobodni festival u orga-nizaciji ACT-a i Hrvatske udruge Linux korisnika

U dva dana festivala više od dvadeset predava�a i pedesetak gostiju iz cijele Hrvatske

cijal u gospodarskom i tehnološ-kom razvoju.

Tematska je raznovrsnost zasigurno jedan od razloga koji je privukao velik broj posjetitelja, koji su na predavanjima i radioni-cama mogli saznati više o podru�-jima: multimedija i 3D, projekti za razvoj zajednice, Internet i druš-tvene mreže, IT sustavi u poduze-�ima, formalno obrazovanje, mre-že, otvoreni standardi, umjetnost, hakiranje hardvera, kriptiranje, sigurnost i privatnost, serveri. Naravno, sve to kroz primjenu otvorenih tehnologija.

Sklapanje novih suradnji

Velik zna�aj ovakvih doga-�anja je i mogu�nost upozna-vanja i sklapanja novih surad-nji, što su sudionici u �akovcu maksimalno iskoristili, pa orga-nizatori u narednim mjesecima o�ekuju informacije o novim i inovativnim projektima i inici-jativama.

Sudionici su izrazili želju da se ova manifestacija nastavi i slje-de�ih godina, pa ve� sada za peti jubilarni Slobodni festival možete u svojim kalendarima rezervirati prvi vikend u srpnju 2011. Organi-zaciju Festivala omogu�ilo je Mini-starstvo kulture, koje je iznosom od 25.000 kn pokrilo smještaj, put i prehranu predava�a. Festival se ina�e provodi potpuno volonter-ski, a ove godine sudjelovali su i volonteri iz drugih gradova. Be-splatnim ustupanjem prostorija pomogao je Plesni studio Vivona, a opreme Internet trgovina Fisher i Udruga Zora.

(bš)

Zbog velikog interesa, središnja su se predavanja morala održati u prostorijama Plesnog studija Vivona

USPJEŠNA SEZONA Livijevih navija�ica nastavljena i u Be�u

Još dva zlata potvr�uju da je Livi me�u najboljima u Europi

Cheerleaders Livi na Austrian youth openu 2010. u Be�u osvojile su dva zlata

Najnoviji trofeji u bogatoj Livijevoj kolekciji

je zaslužno vodstvo kluba – Siniša Stri�ak, Diana Lesar i Saša Borko, ali i marljive cheerleadersice i njihovi roditelji koji im neprestano pružaju po-dršku. Cheerleaders Livi trenutno se pripremaju za natjecanje u Velikoj Britaniji i 3. cheer camp u Maloj Subotici, a zajedno s njima priželjkujemo još odli�nih rezultata. (bš)

DAVORKA �ižmešija (17) – Mala Subotica

OSOBNA KARTA:Ime i prezime: Davorka �ižmešijaVisina: 1,67Datum ro�enja: 11.5.1993.�ime se bavi: srednjoškolkaGlazba: rockOmiljeni film: Moulin RougeSlobodno vrijeme: druženje s prijateljima


Broj telefona:Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu [email protected], ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Ime i prezime:Adresa:

br. 775

www.infinius.hr

Infinius d.o.o.Domovinskih žrtava 18

40000 �AKOVECTel: +385 40 311 099

email: in�[email protected]

INTERNET I RA�UNALA

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Zaljubljenik ste u igre, okorjeli gamer ili samo tu i tamo odigrate pokoju videoigru? Bilo kako bilo, HCL (Hrvatska Cyber Liga) je si-gurno destinacija za vas.

HCL.hr portal nastao je sre-dinom 2005. godine spajanjem udruge Hrvatska Cyber Liga i nekadašnjeg gaming portala Cro-gaming.com. Cilj spajanja bio je stvoriti što kompletniji gaming portal na hrvatskom jeziku, s redovito osvježenim sadržajem povezanim uz gaming. Potonje uklju�uje recenzije, najave, vijesti, kolumne, intervjue te razne spe-cial tekstove gamerske tematike, kao i screenshots i downloads sekcije posve�ene videoigrama. U me�uvremenu je HCL portal na-predovao te tako danas osim ve� navedenih sadržaja nudi i sadržaje poput gamerskih videa (trailera), wallpapera, raznih ši�ra za video igre, modova i mapa za popularne igre. Ukratko, sve što jedan gamer može poželjeti.

Portal svojim posjetiteljima poslužuje vijesti te izvještaje o ga-merskim turnirima organiziranim od strane HCL udruge, sve s ciljem što ve�eg in�ormiranja doma�e javnosti o gamingu u Hrvatskoj (i susjednim zemljama). Osim tur-nira u igraonicama po cijeloj Hr-vatskoj, stvorena je i HCL Mp Zona

(Multiplayer Zona) koja je okupila veliku ve�inu hrvatskih klanova i organizirala online turnire u naj-poznatijim multiplayer igrama. U sklopu HCL MP Zone ponu�en je i besplatan web hosting mnogim hrvatskim klanovima koji su se natjecali u online turnirima.

Krajem 2009. godine HCL portal je redizajniran, ovaj put s puno ve�im promjenama u diza-jnu i �unkcionalnosti portala. Uz pomo� web dizajn studija Webin-kubator stvoren je novi, unikatan i atraktivan dizajn, koji je portalu doveo i neke nove �unkcije te lakši i intuitivniji na�in za pregledavanje sadržaja na portalu.

Aktivnim zalaganjem za ga-ming i redovitim objavljivanjem raznih tekstova vezanih uz vide-oigre, HCL portal postao je glav-no odredište hrvatskih gamera željnih gamerskih in�ormacija. Rastom posje�enosti rastao je i community �orum HCL-a koji sa-da okuplja nekoliko tisu�a gamera koji aktivno raspravljaju o igrama i srodnim temama iz dana u dan. Portal je osvojio i mnoge nagrade i rije�i hvale zbog svojeg djelovanja, od kojih se najviše isti�e Nagrada Vidi Web Top 100 2006. godine za jednu od deset najboljih Hrvatskih stranica u kategoriji “Zabava, mo-da, glazba”.

Ova pri�a, predivna i straho-vito stvarna, ro�ena je iz muke ljubavi i boli. “Karte za izgubljene ljubavnike” roman je britansko - pakistanskog pisca Nadeema Aslama. U središtu je pri�e po-traga za nestalim ljubavnicima, no traganje za njima u koncen-tri�nim krugovima razotkriva i secira složeno pletivo odnosa koje premrežuje pakistansku uselje-ni�ku radni�ku zajednicu u nei-menovanom sjevernoengleskom gradi�u. Aslamova proza plijeni o�aravaju�im prizorima, obiljem

za�udnih narativnih postupaka i mra�nim sadržajem: istovremeno šekspirijanska i šokantno tipi�na, ova pri�a, predivna i strahovito stvarna, ro�ena je iz muke ljubavi i boli.

Nakon što je nastajao desetak godina, Karte za izgubljene ljubav-nike do�ekan je kriti�kom akla-macijom i �itateljskim ushitom. I kritici i �itateljima dopala se po-eti�na imaginativnost, raskošno zamišljeni likovi i snažan prikaz traumati�noga iseljeni�kog isku-stva. Karte za izgubljene ljubav-

nike izniman je i rijetko profinjen roman.

Nadeem Aslam ro�en je 1966. u Pakistanu, odakle je s obitelji preselio u Veliku Britaniju u ti-nejdžerskim godinama. Studirao je biokemiju, no prekinuo je stu-dij kako bi pisao. Prvi je roman, Season o� the Rainbirds, objavio godine 1993., te za njega primio nekoliko uglednih književnih na-grada. Svoj drugi roman, Karte za izgubljene ljubavnike (2004.), tako�er nagra�ivan (Encore i Ki-riyama Pacific Rim Book Prize),

KNJIGA TJEDNA

Nadeem Aslam - “Karte za izgubljene ljubavnike”

pisao je više od jedanaest godina (1991. - 2003.). I jedan i drugi ro-man uvršteni su u uži izbor Man Booker Prize. Nadeem Aslam danas živi u Londonu i dalje piše o pakistansko - engleskim tema-ma. Njegov posljednji roman, The Wasted Vigil, objavljen je 2008. godine.

Nakon vrlo zanimljivog prvijenca “Quasarr”, bend Quasarr je ovih dana izdao nasljednika pod imenom “Propaganda” koji na dobar na�in nastavlja rad s prošlog albuma.

Hrvatska je vjerojatno država s najve�im brojem ce-lebrityja po glavi stanovnika, što nam dokazuju razni reali-ty showovi gdje su “zvijezde” u glavnim ulogama. Jedan od njih koji se cijelo prolje�e vrtio na televiziji je najbolji dokaz za to jer tamo vjerojatno po-znajem svega nekoliko ljudi, a i to su olinjali “starovi” od prije dvadesetak godina ili poluano-nimne pjeva�ice i manekenke željne slave. S takvom ekipom i pritiskom medija na obi�nog �ovjeka Quasarr se želio obra-�unati na novom albumu.

Prvi singl “Propaganda”, po kojem je album i dobio ime, nešto je najbolje što sam �uo od pop glazbe u ovoj godini. Prodorni tekst i zanimljiva igra elektro-pop podloga daju kombinaciju koje se ne bi po-stidjeli ni LCD Soundsystem. Kada imamo jedan takav hit na albumu, �esto ostaje pi-tanje što je s “ostatkom”, je li dostojan pratiti najavni singl, a album pokazuje da je Qua-sarr vrlo zreo bend koji zna napraviti cjelovito izdanje bez velikih odskakanja. Drugim rije�ima, “Propaganda” je bo-lja od “Quasarra”.

ALBUM TJEDNA

Quasarr - “Propaganda”Popis pjesama

1. Electropop; 2. Ono što �ini te druk�ijom; 3. Pod prstima; 4. Propagan-da; 5. Pustinje; 6. Iluzije; 7. In�erno; 8. Okus promjena; 9. Jutro

Quasarr je ve� na prvijencu složio dominantnu sliku art-pop zvuka kojim je zakupio dio radij-skoj prostora. Na temelju hitova “Ti”, “Neki drugi svijet” i “Arpe-ggio”, Quasarr se ispromovirao kao jedan od bendova koji može pop zvuk približiti masi, a da se pri tome ne izgubi onaj kvalite-tan pristup glazbi koji zanema-ruju estradnjaci.

Sada kada više nisu anonim-ci bend se okružio zavidnom eki-pom oko sebe, me�u kojima se najviše isti�e višestruki dobitnik Grammya Jay Frigoleta (INXS, Oasis, Alice in Chains, Black Eyed Peas ...). Lijepo je vidjeti da sve više naših ima mogu�nost sura-�ivati s inozemcima jer se tako lakše prate svjetski trendovi, a vidi se da i glazbenicima ide na bolje kada si mogu tako nešto priuštiti, odnosno da diskografi vjeruju svojim pulenima da je to stvarno potrebno.

U ovom slu�aju, Quasarr stvarno zvu�i kao, bez imalo pretenzija, neki veliki svjetski bend. To govorim iz razloga što se vidi da ništa nije prepušteno slu�aju, da je velika pažnja posve-�ena svakom odsviranom tonu, a i rije�i su “upiknule” prave teme (najbolji primjer ve� spomenuta naslovna stvar).

Ina�e, na albumu se nalazi devet pjesama, od kojih je “Pusti-nje” najmirnija, gotovo akusti�na pop balada s minimaliziranim guda�ima, dok ve�ina albuma ipak putuje k nešto kompleksni-jim temama oboga�enim nizom synth ritmova sporog do umje-renog tempa.

“Propaganda” je pravi album, prepun odli�nih pjesama kojima nije teško predvidjeti hitoidni karakter, posebno na urbanijim radiopostajama. Temelj u vidu “Quasarra” odli�no su nadopu-nili i sada je jasno da Quasarr

najlakše možemo opisati kao hrvatski miks Editorsa i LCD Soundsystema u brzini niže.

Na nedavnom Mars �esti-valu malo su me razo�arali zvukom uživo, a dio toga vje-rojatno leži u tome što je još bio dan i podosta vru�e, pa njihova mra�na electro spika nije došla do tolikog izražaja. Nešto sli�no sam doživio i s Editorsima koji su prije nekoliko mjeseci klup-skom svirkom uvelike pobolj-šali dojam one prošlogodišnje �estivalske.

Kada bih rekao da je Qu-asarr jedan od najmodernijih bendova u nas, koji nimalo ne zaostaje za onima sa svjetske glazbene scene, ne bih uop�e bio u krivu, ali zna�i li to išta kad kod nas treba puno muke da se dobra glazba ispromovira i da kvaliteta ispliva. Duboko se nadam da �e se to s “Propagan-dom” dogoditi jer je prestrašno da sve glavne nagrade na Pori-nu dobivaju live albumi kojima uop�e nije ni mjesto u konku-renciji za spomenutu nagradu. (autor: Siniša Miklauži�, preu-zeto s portala Muzika.hr)

Sanja Pili� – “Ho�u i ja!”

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili� “E, baš mi nije žao!”: Dunja Franji� iz �akovca.

Nastavljamo predstav-ljanje knjiga Sanje Pili�, ovaj tjedan donosimo knjigu “Ho�u i ja!”. Radi se o zbirki veselih pri�a iz kojih pršti humor, ra-doznalost, prijateljstvo, osje-�aj za pravdu. U njima su vrlo uspješno do�arane sli�ice iz škole, odnos roditelja i djece, radost prema svijetu i životu ... a sve zajedno zamotano u ljubav.

Sanja Pili� pjesnikinja je i spisateljica, ro�ena 1954. go-dine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, �o-togra�ski odsjek. Radila je kao �otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Sura�ivala je s Autonomnom ženskom ku�om iz Zagreba i radila sa zlostavljanom dje-com. �lanica je raznih prosud-benih odbora za dje�je stvara-laštvo. Nastupa u školama na dje�jim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom.

WEB preporuka

HCL.hr za HCL.hr za zaljubljenike u igrezaljubljenike u igre

Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, nje-ma�ki, talijanski, nizozemski i ma�arski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada.

Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preosta-lo nam je nekoliko razli�itih naslova, pa nam možete po-slati kupon poštom, e-mailom ili možete s kuponom osobno do�i i odabrati koju knjigu želite. Molimo vas da kupone ne šaljete �aksom, jer podaci nisu �itki.

Internet na godišnjem odmoruUz u�estalu upotrebu ra�unala

i Interneta na radnom mjestu i kod ku�e, sve se više ljudi odlu�uje po-nijeti svoje ra�unalo i na godišnji odmor kako bi mogli i dalje pratiti novosti na Internetu, bilo da se radi o dnevnim vijestima ili doga�anji-ma na društvenim mrežama.

O �emu voditi ra�una kao pri-premu ra�unala za upotrebu na godišnjem?

Ukoliko se radi o prijenosnom ra�unalu, provjerite stanje ba-terije te izmjerite s kolikom vre-menskom zalihom struje možete ra�unati - na odmoru �ete poželjeti koristiti svoje ra�unalo na neuo-bi�ajenim mjestima gdje možda i nema priklju�ka za struju u blizini te bi se mogli neugodno iznenaditi

kad shvatite da na raspolaganju imate samo nekoliko minuta zbog istrošene baterije. Stoga isklju�ite napajanje prijenosnog ra�unala i radite na njemu normalno dok stanje baterije ne pokaže 10 - 15% ukupnog kapaciteta. Ukoliko niste zadovoljni vremenom (prosje�no su prijenosna ra�unala predvi�ena za 2 - 4 sata autonomije uz lagani rad), možda je vrijeme da potražite novu bateriju.

Internet je nešto na što smo navikli više ne obra�ati pažnju - uz DSL prisutan u gotovo svakom do-mu dostupnost Interneta prihva-�amo zdravo za gotovo. No, stanje je vjerovatno druga�ije na vašem odredištu te se prije odlaska ras-pitajte o dostupnosti Interneta.

Uz reklame za mobilni Internet kojima nas mobilni operateri oba-sipaju sa svih strana taj se oblik pristupa Internetu može �initi kao najbolje rješenje - no dobro prou�i-te ponudu kako kroz cijelu godinu ne bi pla�ali nešto što koristite par dana. Isto tako, optere�enje mobil-nih mreža je na posje�enim turi-sti�kim odredištima vrlo veliko te je mogu�e da �e Internet preko mo-bilnih ure�aja biti dostupan samo u odre�ene dijelove dana. Ukoliko putujete u inozemstvo, provjerite tari�e za Internet roaming - �esto su još više nego za razgovore te bi vas kod ku�e mogao do�ekati po-ve�i ra�un.

Mnogi turisti�ki gradovi nude u centrima besplatni Internet, ovo

je dodatna pogodnost za turiste koja može ali i ne mora raditi - o tome �ete se uvjeriti tek kada isprobate, �esto su problemi s brzinom i dostupnoš�u zbog po-ve�anog interesa u sezoni.

I za kraj, kad ste na godišnjem odmoru, ne ostavljajte ra�unalo na vidljivom mjestu i bez nadzora - kra�e su u�estale baš zbog opu-štene atmos�ere odmora.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.


1. LJUBAV SE DOGA�A

2. AVATAR

3. KRV POSLJEDNJEG VAMPIRA

4. SVI SMO SUPER

5. STARI FRAJERI

6. SHERLOCK HOLMES

7. NINJA UBOJICA

8. TAXI 4

9. SLAGALICA STRAVE 6

10. BRA�A BLOOM

1. SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2. FANTASTI�NI GOSPODIN FOX

3. ALISA U ZEMLJI �UDESA

4. KISCK ASS

5. SEKS&GRAD 2

6. AVATAR

7. OTOK SHUTTER

8. SHREK 3

9. NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

10. IRON MAN 2

1. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE

2. THE LAST AIRBENDER

3. TOY STORY 3

4. GROWN UPSTHE

5. KNIGHT AND DAY

6. KARATE KID

7. THE A-TEAM

8. GET HIM TO THE GREEK PRINCE

9. SHREK FOREVER AFTER

10. CYRUS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO

MATERIJALE (svadbe, ro�endane,

proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT30 KN - 1 SAT

Odgovor: ___________________________

�l. br: _______________________________

Ime i prezime: ______________________

________ _____________________________

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

NAGRADNO PITANJE(tri besplatne posudbe)

DVD, BLUE RAY IZLOG

CENTAR ZA KULTURU �AKOVEC

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

U.S. Box Office

FILMSKA TOP LISTA ME�IMURSKIH NOVINA

GLAVNI SASTOJAK

Dean je botani�ar, vlasnik ekstrakta indu-strijske biljke koji se bori se s nevjernom ženom i uposlenicima koji ga žele preveslati. Suo�en s pri-jevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean �e se morati izboriti za svojih pet minuta. Po-vreda njegovog radnika na poslu, testiranje že-nine vjernosti te uposle-nica koja muze tvrtku za svoju korist ne�e mu baš pomo�i na putu prona-laženja samog sebe.

Mike Judge (“Of�ice Space”), ameri�ki ani-mator, redatelj i glasovni glumac koji nam je donio urnebesne animirane �ilmove kao što su “Be-avis and Butt-head” i “King of the Hill”, režirao je ovu zabavnu komedi-ju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstra-kata, koji svim silama nastoji spasiti obožava-ni posao.

OZBILJAN �OVJEK

Možete li napraviti ko-mediju iz pri�e o �ovjeku kojem sve krene po zlu? Kada bra�a Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar �ovjek, odan muž i otac, predani profesor �izi-ke. No, jednog dana sve �e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u ku�i, sin ima probleme u školi, k�erku zanima samo operacija no-sa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz ku�e u mali motel. I njegov posao postaje ugrožen kad po�inju pristizati ano-nimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati po-kop �ovjeka kojeg mrzi. Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razli�i-ta rabina ...

Ova mizantropska pri�a ima svoje korijene u biblijskoj pri�i o Jobu, a kriti�ari ga �ak proglaša-vaju najzrelijim �ilmom bra�e Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije ko-medija od koje �ete se gla-sno smijati. Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta �ilmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’ Glede tih Oscara, ova crna

komedija je tako crna da je mnogi kriti�ari uspo-re�uju s ‘Nema zemlje za starce’ i zaklju�uju da je to veseliji �ilm jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i o�a-ja i bezna�a, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad okrutnih genija komedije’.

UBOJSTVO I MARGARITE

Pierce Brosnan ve� je glumio razbija�a i utjeri-va�a dugova (‘Taf�in’) no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. O�ito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u druga-�ijoj ulozi. Brosnan je ve� parodirao James Bonda u ‘Kroja�u Paname’, no ovo je vrhunac: umjesto elegan-tnog i pristojnog agenta s dozvolom za ubijanje, gle-datelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poreme�enog i zapuštenog brkatog ubo-jicu u godinama koji sre-�uje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kur-ve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katoli�ke, ‘samo crvene i nema suc-kie-fuckie’).

No Julian Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspje-šan pla�eni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža po�inje dobivati napadaje PTSP-a. Umjesto da, kao Tony Soprano, posje�uje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijate-lja no njegovi poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se po�inju doga�ati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti.

Danny Wright (Greg Kinnear) tako�er se po-slovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da �ak ni njego-va vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) ne�e zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se ve�eri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokuša-vaju zapo�eti konverzaciju, no paranoi�ni i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i u�i tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbi-ljan (‘Ozbiljan kao problem s erekcijom’ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane po-mo�nik u poslu ...

utorak, 13.7.19.00 STREET DANCE

glazbeni �ilm21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK

VREMENAavanturisti�ki spektakl

srijeda, 14.7.nema �ilmskog programa

�etvrtak, 15.7.19.00 PRI�A O IGRA�KAMA 3

TOY STORY 3animirani obiteljski �ilm sinkroniziran na hrvat-

ski jezikRežija: Lee Unkrich

Uloge/Glasovi: Krešimir Miki�, Ranko Zidari�, Pjer Meni�anin, Dean Kriva�i�, Nenad Cvetko,

Ljubomir Kerekeš21.00 JACUZZI EXPRESS

HOT TUB TIME MACHINESF komedija

Režija: Steve PinkUloge: John Cusack, Chevy Chase, Lizzy Caplan,

Crispin Glover

petak, 16.7.

19.00 PRI�A O IGRA�KAMA 3animirani obiteljski �ilm sinkroniziran na

hrvatski jezik22.00 PETKOM U 22: PROROK

A PROPHETkriminalisti�ka dramaRežija: Jacques Audiard

Uloge: Tahar Rahim, Niels Arestrup

subota, 17.7.

19.00 PRI�A O IGRA�KAMA 3animirani obiteljski �ilm sinkroniziran na hrvat-

ski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESS

SF komedija

nedjelja, 18.7.


hrvatski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESSSF komedija

U slu�aju lošeg vremena umjesto �ilma u dvora

CZK-a održat �e se program Ljeta u gradu Zrinskih.

ponedjeljak, 19.7.


hrvatski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESS

SF komedija

DOM KULTURE PRELOGsubota, 17.7., nedjelja, 18.7.

SEKS I GRAD 2romanti�na komedija

U �ilmu “The box” glavnu ulogu igra:

1. M. Ryan2. S. Bullock3. C. Diaz

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Stjepan Jankovi�, Štefanec

Ponovno otvorite kutiju s igra�kama i vra-tite se u zabavan svijet Woodyja, Buzza i ostatka omiljene ekipe igra�aka u koji vas vodi Pri�a o igra�-kama 3. Woody i Buzz po-mirili su se s �injenicom da �e njihov vlasnik An-dy jednog dana odrasti, no ostalo je pitanje što �e biti kad taj dan zaista do�e. U tre�em nastavku

PRI�A O IGRA�KAMA 3TOY STORY 3

animirani obiteljski �ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

Režija: Lee UnkrichUloge/Glasovi: Krešimir Miki�, Ranko Zidari�, Pjer Meni�anin, Dean Kriva�i�, Nenad Cvetko, Ljubomir

Kerekeš Radnja �ilma gJacuzzi Express h prati �etvoricu prijatelja kojih je rutina vlastitih života dovela do stanja potpune otupljeno-sti i dosade: Adama (John Cusack) je upravo ostavila njegova djevojka; Lou (Rob Corddry) je momak za za-bavu koji zabavu nigdje ne može prona�i; Nick (Craig Robinson) ima ženu koja kontrolira njegov svaki korak; Jacob (Clark Duke) je mladi� opsjednut videoi-gricama i vrlo rijetko izlazi iz svog podruma. Nakon

lude pijane no�i provedene u skijaškom odmaralištu uz vru�i jacuzzi, njih �etvorica probude se mamurni i usko-ro shva�aju da su se na neki nevjerojatan na�in vratili u 1986. godinu. Upravo je ovo njihova jedinstvena prilika da promijene svoju budu�-nost – jedan �e prona�i svoju novu ljubav života, jedan �e napokon nau�iti razgovarati s djevojkama, jedan �e pro-na�i ono što je dugo tražio, a jedan �e se uvjeriti da još uvijek postoji. Preporu�uje-mo starijima od 16 godina.

JACUZZI EXPRESSHOT TUB TIME MACHINE

SF komedijaRežija: Steve Pink

Uloge: John Cusack, Chevy Chase, Lizzy Caplan, Cris-pin Glover

popularnoga animiranog �ilma Andy se priprema za odlazak na fakultet ostavljaju�i svoje vjerne igra�ke u brizi zbog nesi-gurne budu�nosti. Za sve uzraste.

26 Dobro je znati 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 3338 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333


estetikheretik STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

estetikheretik.com brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - [email protected] - - - mail

091 727 10 76 - - - tel

ure�uje: Bruno Kontrec

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure�enom domu, uskla�enih boja i

stilova, možda vam mi možemo pomo�i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” �e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure�enju. Zato ve� ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili kon-kretan opis (ili crtež) svog stana, ku�e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna�ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne�emo objaviti) šaljite na adresu Me�imurskih novina – Ivana Mažurani�a 2, 40 000 �a-kovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra�irajte i pošaljite na e-mail: [email protected] ili [email protected].

�itateljima Me�imurskih novina darujemo popust 10%

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Stambena ku�a u Pirinejima

Tako to rade u AmsterdamuIako sam mišljenja da je ova-

kav “obiteljski interijer” ipak malo previše za tradicionali-ste, kojih je ogromna ve�ina na ovim prostorima, nisam mogao odoljeti a da ga ne podijelim s vama. Nadam se samo da �e još barem nekog fascinirati ovakav koncept interijera, ali i on sam u izvedenom stanju. Ve�ina mojih klijenata pri spomenu bijelih zi-dova odmah pomisli na stanove svojih (ili naših) baka, kada je jedina alternativa bijeloj boji bila tapeta sme�ih nijansi, ve�inom na cvjeti�e. No, trend korištenja bijele boje (naravno, ne identi�an

Španjolska dizajnerska tvrtka “Designhouses” nedavno je zavr-šila s projektom hotela “Viura” koji se nalazi u vinorodnom podru�ju Španjolske zvanom Rioja Alave-sa. Hotel je nazvan prema, za to podru�je, najuobi�ajenijoj vrsti bijelog grož�a, a sadrži 26 soba, 7 apartmana, 2 bara i restoran.

Cadaval & Sola Morales, španjol-ski arhitekti, izveli su ovu obiteljsku ku�u na životopisnim i prekrasnim pirinejskim proplancima. Ustvari, to je zdanje koje nastanjuju otac i sin i kao takvo bilo je vrlo interesantno za projektiranje. Bivša gra�evina koja se nalazila na tom mjestu bila je farma i ona je veoma dobro poslužila kao baza za novi stambeni projekt. Na prvi pogled, sasvim obi�na gra-�evina za to podneblje, ku�a, sastoji se od prizemlja i potkrovlja s veoma šiljatim krovom.

Interijer ovog stana od 70 m2 nalazi se u Varšavi, a djelo je ekipe iz poljskog studija Tamizo (moram napomenuti da mi oni spadaju u Top 5). Stan je izveden ove godine, a razlog zašto sam ga odabrao za objavu (osim, narav-no, �injenice da smatram da je izuzetno kvalitetno projektiran

Topla elegancijaTopla elegancija

i izveden) jest taj što je njime bila ushi�ena i Jana, budu�a doktori-ca, koja me zamolila da ga obja-vim jer je, po njenim rije�ima, ona našla stan kakav bi željela imati. E pa, Jano, do trenutka kad �eš se useliti u sli�an stan uvijek se mo-žeš vra�ati i uživati u fotogra�i-jama ovoga genijalnog interijera. Ovo je za tebe!

Stan je, dakle, površine 70 m2, a od prostorija ima hodnik, dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinjom, radnu sobu, spava�u

sobu i kupaonicu s WC-om, što �e re�i da je predvi�en za mak-simalno dvoje ljudi bez djece. Izveden je u modernom ruhu, ali, ono što je vrlo interesantno, korištene su nijanse sme�e boje u gotovo svim oblicima. Vrlo jed-nostavni elementi, glatke i ravne linije dominiraju prostorom, dok, s druge strane, elementi kao što su pod i mozaik zid u kupaonici stvaraju taktilnu ravnotežu po-vršina. Veliki dnevni boravak te kuhinja s blagovaonicom glav-

ni su dio stana, a de�inirani su konkretnom površinom, mini-malisti�ki raspore�enim (i oda-branim) elementima te velikom koli�inom dostupne svjetlosti. Tako�er, umjetna je rasvjeta vr-lo pomno promišljena i izvedena kako bi se naglasile površine ele-menata, ali i sama atmosfera na koju de�initivno ne možete ostati ravnodušni.

Hotel “Viura”Hotel “Viura”

Smješten je na podru�ju gdje se povijesna i šarmantna arhitek-tura (i kultura, naravno) španjol-skih vinara u današnje vrijeme miješa s ultramodernom arhitek-turom 21. stolje�a, a hotel “Viura” savršen je primjer toga. Iako je smješten u centru sela s tradicio-nalnom i autenti�nom arhitektu-rom, tik do crkve sagra�ene u 17. stolje�u hotel je izveden u apsolut-no druga�ijoj formi – s betonskim kockama. Postavljene su jedna na drugu u takvoj formi da se �ini kao da izlaze iz tla. Arhitektura uspješ-

no povezuje interijer hotela s njego-vom okolinom; prozori od poda do stropa s privatnim terasama do-zvoljavaju svakoj sobi maksimalan pogled na okolinu – selo, planinu Sierra de Cantabria ili pak samu crkvu. Materijali koje su koristili u interijeru ve�inom su prirodni, a

savršeno zaokružuju cjelinu daju�i joj s jedne strane moment avangar-de i doticaja umjetnosti, a s druge strane moment ljudskosti u vidu na�ina izrade i korištenja “ljudskih” tehnologija.

No, arhitekti su je izveli s vrlo istan�anim osje�ajem za detalje. Budu�i da je jednim dijelom ukopa-na u brdo, cijeli �izi�ki i psihi�ki fo-kus usmjeren je k suprotnoj strani s koje se stere prekrasan pogled na okolna brda i planine jednog od naj-ljepših krajeva Španjolske. Zdanje je podijeljeno na dva dijela po vertika-li koja su naoko potpuno druga�ija,

dok nam njihovi elementi i koncept pri�aju baš suprotnu pri�u – interijer cijele ku�e veoma je dobro povezan kako stilski, tako i funkcionalno. Oba su kata usmjerena baš prema pogle-du pa su tako arhitekti to naglasili postavivši veliku koli�inu staklenih površina na tu stranu ku�e. Potkrov-ni prostor još ima i krovne prozore s druge strane kako bi dotok danjeg svjetla bio što ve�i. Elementi interi-jera de�inirani su kroz maksimalno �etiri boje/dekora – bijela kao osnov-na u kombinaciji s drvnim dekorom

na podovima daje savršenu bazu za igranje ostalim kombinacijama od kojih su arhitekti odabrali (meni osobno jednu od najdražih) kombi-naciju antracit sive i jarko žute boje. Takva je kombinacija boja i dekora moderna, markantna, ali i dovoljno životopisna i neutralna, te na taj na�in odgovara svakom prostoru, a pogotovo ovakvom otvorenom i neobi�nom.

kao nekad) baš je sada, ustvari, to i odbijam zvati trendom, budu�i da su takvi interijeri sve drugo samo ne pomodni.

Ovaj interijer, koji vam sad predstavljam, izvela je ekipa iz studija “i29” (jedan od meni naj-dražih studija u svijetu; o njima sam ve� i pisao “mašu�i repom”), a nalazi se u gradu Amsterdamu, u Nizozemskoj. Stan je smješten u veli�anstvenoj arhai�noj gra-�evini, ali je prostor u kojem se nalazi kompletno adaptiran. Iz prostora koji je nekad služio kao stan za gospodare i njihove sluge izveli su ovo jedinstveno

i minimalisti�ko remekdjelo za �etvero�lanu obitelj. Ogromne i prostrane prostorije te veliki i svijetli volumeni to�no su to

što je potrebno svakoj obitelji za normalno funkcioniranje, a pogotovo djeci u najškakljivijem razdoblju njihova života. A ovaj stan prezentira baš to. Kuhinja je kombinacija otvorenog prosto-ra i ugradbenog elementa koji se prostire od poda do stropa, a �iji se dijelovi spajaju s elementom za odlaganje, zajedno tvore�i

jednu �udnovatu cjelinu; tim više što su povezani detaljima – izrezanim rupama na vratima i na elementima samima. To je vrlo jak fokusni element u prostoru, ali de�initivno dolazi do izražaja jer su ostali elementi svedeni na minimum. Jedino povezano (i to savršeno, moram dodati) s njima jesu stolice “Chair One” poznatog dizajnera srpskih korijena Kon-stantina Gr�i�a. Prostrani atrij vodi do drvenih stepenica koje vode na kat kroz koji pak dopire velika koli�ina sun�evog svjetla s obzirom na to da se tamo nalazi veliki krovni prozor. Na katu su smještene prostorije no�ne zone, ali ni one ne odska�u od koncepta bjeline, povezane s jednostavnim i u�inkovitim “prirodnim” mo-mentom u interijeru – furnirom od borovog drveta.


RECEPT tjedna www.SAVJETI-hr.com

Mnogi se parovi tijekom trudno�e trude izbjegavati seksualne odnose, ne znaju�i kako �e oni utjecati na stanje u kojem se žena nalazi. Nji-hov manjak znanja dovodi do manjka razumijevanja za partnera, te je stoga poželjno pro�itati rije�i stru�njaka.

Najvažnije su emocije

Tijekom trudno�e mental-no stanje žene dramati�no se mijenja. Ona postaje emotivni-ja, a ponekad i previše osjetlji-va. Ako osjeti da joj suprug ne uzvra�a ljubav, može postati nervozna, patiti od nesanice, izgubiti apetit ili, u suprotnom, previše jesti.

Mnogi muškarci nisu svje-sni svog ponašanja u takvim slu�ajevima, pa, primjerice,

supruge vode doktorima umjesto da shvate da im je po-trebna samo pažnja njihovih muževa.

Iako trudnice �esto nema-ju jak seksualni nagon, sva-kako im stalno treba toplina i nježan fizi�ki kontakt. U tom slu�aju, ako su spremne i ras-položene, uslijedit �e seksual-ni odnos.

Poze koje treba izbjegavati Misionarski položaj (kad

je muškarac gore) treba izbje-gavati, dok je poželjno da je žena gore ili oboje u sjede�em položaju, tako da nema priti-ska na abdomen i pokreti su nježniji. Pozicija u kojoj par leži na boku, a lica su im okre-nuta ka istoj strani tako�er je preporu�ljiva, jer ni jedan par-

Sastojci za 4 do 6 osobaZa salatu:1 dl integralnog je�ma½ žli�ice sušene kaduljepola limuna1 žli�ica peršinovog lista500 g filea osli�a600 g o�iš�enog bobasolZa salatni preljev:2-3 režnja �ešnjaka2 žli�ice kapara1 filet in�unapola limunaprstohvat svježe mljevenog papra50 ml ribljeg temeljca50 ml maslinovog ulja

Svaka je beba druga�ija i teško je predvidjeti što možete o�ekivati kada jednom krenete na put. No, važno je da sve dobro isplanirate, ponesete osnovne stvari i zadržite hladnu glavu. Kako se vaše putovanje i godišnji odmor s bebom ne bi pretvorio u no�nu moru, potrebne su vam pripreme o kojima nikada rani-je niste trebali razmišljati. I dok ste se do nedavno brinuli kakve �ete krpice i kremice ponijeti za sebe, sada se morate brinuti što i koliko �ete stvari ponijeti za svoju bebu.

Kada planirate prvi godiš-nji odmor s bebom, hotel možda nije najbolja solucija. Apartman, ma kako mali, pružit �e više kom�ora i za vas i za bebu. Ako je beba ve� po�ela jesti kašice i piti sokove, njih �ete lakše spre-mati u vlastitoj kuhinji nego u hotelskoj sobi. Tako�er, bebine i vlastite životne navike ne�ete toliko morati mijenjati i prila-go�avati hotelskim pravilima, pa beba ne�e osjetiti preveliku promjenu.

Kada ste se ve� odlu�ili za smještaj, po�nite na vrijeme pla-nirati što trebate nabaviti i poni-jeti na odmor. Ono što je prilikom pakiranja najvažnije zapamtiti jest da trebate ponijeti stvari bez kojih ne možete kod ku�e. Dakle, dovoljno odje�e, pelene, posebnu hranu ako je potrebna, omiljene igra�ke, kolica. Sve dru-ge stvari su dodatak koji možete uzeti ako vam stanu u auto, što

je potvrdila i mama Vesna koja je s nama vrlo rado podijelila svoje iskustvo prvog ljetovanja sa sin-�i�em. - Prvi smo ga put vodili na more s deset mjeseci. Uzeli smo prijenosni kreveti�, njego-vu posteljinu i jastu�i�, tako da se prvi dan odmah osje�ao kao kod ku�e. Uzeli smo sa sobom i kutiju punu njegovih igra�aka, kišobran kolica te hodalicu koja

je bila pun pogodak jer je dvori-šte bilo ogromno, pa se ‘vozio’ po njemu kao po stazi za Formulu 1, objasnila je Vesna.

Dugo sretno putovanje

Iako je ve�ina beba od samog ro�enja naviknuta na vožnju u autu, ipak je potrebno pripremi-ti se za put. - Krenuli smo u no�i, oko �etiri sata i samo smo ga iz kreveti�a premjestili u sjedalicu. Spavao je skoro do odredišta, a onda je bio oduševljen kad je pr-

vi put ugledao more. Godinu da-na kasnije bio je toliko uzbu�en da nije mogao spavati i sto puta je pitao kada �e do�i more. Ja sam sjedila s njim na stražnjem sjedalu i izmišljali smo razli�i-te igre da put do mora što prije pro�e. Na put smo ponijeli vodu, sokove i puding, koji je lako dati djetetu i u autu. Više puta smo se zaustavljali i svi se zajedno malo

prošetali, razgledavali okolicu, što mu je bilo zanimljivo, ispri-�ala je mama Vesna.

Ukoliko nemate klimatizi-ran automobil, naša je preporu-ka da putujete no�u jer ne samo da tada ne�ete imati problema s nesnosnim vru�inama, nego su velike šanse da �e beba ve�i-nu puta prespavati. Ako je beba ve�a i/ili ne želi spavati, uzmite �im �eš�e kra�e stanke od vo-žnje, a sve što mislite da �e vam biti potrebno na putu neka vam bude pri ruci – pelene, hrana, pi-

Prvo kupanje novoro�ene bebe može biti iscrpljuju�e isku-stvo, pogotovo ako ne znate što radite. Evo kako kupati novoro-�enu bebu …

Polegnite bebu na ru�nik na ravnoj podlozi. Zamotajte bebu u ru�nik, te perite dio po dio tijela. Trebat �ete toplu vodu, sapun za bebe, šampon za bebe, pamu�ne krpicu ili rukavicu i ru�nik. Umo�ite pamu�nu krpu ili rukavicu u vodu i njome obri-

šite oko bebinih o�iju. Morate biti vrlo nježni.

Stavite malo sapuna na mo-kru pamu�nu krpu ili rukavicu i operite bebu od naprijed prema otraga, završavaju�i s genitalija-ma. Pazite da ne namo�ite bebin pupak, ako ga namo�ite, odmah ga osušite.

Uzmite drugu pamu�nu krpu ili rukavicu i namo�ite je u vodu. Obrišite mjesta na kojima je možda ostao sapun. Po�nite

ZA NJU

Osli� na hladnoOsli� na hladnonjak, a kapare operite pod vodom i ocijedite. Pomiješajte ih s filetom in�una i usitnite štapnim mikserom. Dodajte limunov sok, papar i riblji temeljac. Prelijte maslinovim uljem i sve zajedno izmiješajte. Kuhanoj ribi i bobu dodajte ocije�en je�am koji ste prethodno dobro isprali pod hladnom vodom. Ribu, bob i je�am prelijte pripremljenim salatnim pre-ljevom, sve zajedno dobro promije-šajte te, ukoliko je potrebno, još ma-lo dosolite. Ostavite neko vrijeme u hladnjaku da se salata dobro ohladi i okusi prožmu. Poslužite ohla�eno i posuto nasjeckanim peršinovim listom uz dodatak maslina, uz �ašu kvalitetnoga bijelog vina.

Kako okupati Kako okupati novoro�enu bebunovoro�enu bebu

i završite na isti na�in kao i s nasapunanom pamu�nom kr-pom ili rukavicom. Nakon što ste gotovi, zamotajte bebu u suhi ru�nik i lagano ga obriši-te. Pri�ajte bebi prilikom cjelo-kupne procedure kupanja i ni u kom slu�aju ne skidajte o�i i ruke s bebe.

solZa ukrašavanje:maloperšinovog lista

PripremaLagano posolite vodu i skuhajte

je�am (oko 40 minuta). U lagano po-soljenoj vodi kojoj ste dodali kadulju, limunov sok, peršin kuhajte osli�e de-setak minuta. Bob skuhajte u posolje-noj vodi (oko 10 minuta). Kuhani bob operite hladnom vodom, ocijedite ga i uklonite opne. Osli�e natrgajte na manje komadi�e, a teku�inu (riblji te-meljac) u kojoj se kuhala riba procije-dite. Za preljev sitno nasjeckajte �eš-

S bebom na godišnji odmor

�e, omiljena igra�ka. Ukoliko pu-tujete po danu, pokušajte prozor kroz koji sije sunce zaštititi plat-nenom krpom, kako dijete ne bi bilo direktno izloženo suncu i vru�ini. Pazite da bebi ne puše klima ili zrak od prozora.

Malo je za sre�u potrebno

Stigli ste na more. To je i vri-jeme prilagodbe za vas, ali i vašu bebu, kojoj je ovo prvo iskustvo putovanja i privikavanja na pot-puno drugu okolinu. Postoji veli-ka mogu�nost da �e biti umorna od puta, razdražljiva i da �e pla-kati. Pokušajte u tom trenutku biti što smireniji i opušteniji, zabaviti je novom okolinom ili pak pustiti da odspava i dulje nego što je normalno. Jedan od najvažnijih trenutaka bit �e kada bebu odvedete na plažu i kada ugleda more, naravno, ako je dovoljno stara da primje�uje stvari oko sebe.

Nipošto bebu nemojte �or-sirati na kupanje ako se boji vode. Budite strpljivi, što pre-

poru�uje i mama Vesna. - Bio je oduševljen morem, ali ne i kupanjem. Nismo ga �orsirali, nego ga polako privikavali na vodu dok nije nestalo straha. Ako se dijete boji, mislim da mu treba dati vremena da se svaki dan polako i bez ikakve prisile privikava na more. Prve godine i more je bilo hladnije, pa nije htio biti dugo u vodi.

Tjerati dijete da se kupa, a ono se boji, po meni nema nikakvog smisla. Ne treba to shvatiti kao tragediju, nego se jednostavno tome prilagoditi i zabavljati se drugim stvarima. Imam sre�u da je moje dijete znatiželjno i htio je istraživati sve novo. No, djeca su razli�ita, objasnila je Vesna, te dodala: - Godinu dana kasnije bilo je potpuno druga�ije. Odmah �im smo došli na more morali smo i�i na plažu i oduševljenje nije splasnulo ni malo. Za vrijeme najve�ih vru�ina, od 11 do 17 sati, vrijeme je provodio spava-ju�i, a nakon toga kupaju�i se u dvorištu u malom bazenu u obli-

ku �amca. Godinu dana kasnije ve� je bio pravi ‘morski vuk’, jedino je bilo smiješno kako su mu smetali kamen�i�i koji su mu ulazili u sandalice i cipelice za vodu. Njih smo stalno mora-li vaditi van, prisje�a se mama Vesna.

Ono što je najvažnije za-pamtiti da bebi ne treba puno da bude sretna, pa zbog toga ne treba pretjerivati ni u �emu. - Nije potrebno nositi mnogo stvari na plažu, no suncobran obavezno nabavite. Bebu ne-mojte izlagati suncu, osim dok se kupa u moru, namažite je visokim zaštitnim �aktorom, stavite šeširi�, uzmite omiljenu igra�ku i to je to. Od hrane, ako beba ve� jede treba uzeti sok, vodu, vo�e, puding, jogurt ... Ako je beba malo ve�a, uzmite ‘kolut’ za plivanje ili narukvice za pli-vanje i sandalice s kojima može i u vodu i naravno ru�nik u koji �ete ga omotati nakon kupanja. Te osnove su sasvim dovoljne, objasnila je Vesna. (preuzeto s portala: Žena.hr)

Kako voditi ljubav tijekom trudno�e

tner svojom težinom ne leži na onom drugom. Budite pažljivi ako ste u misionarskom polo-žaju pa se muškarac težinom tijela nehotice spusti na sto-mak partnerice. Pokreti mogu biti grubi i zasmetati �etusu.

Period kad treba apstinirati Seksualni odnos treba

izbjegavati od šestog do dvana-estog tjedna trudno�e jer može

dovesti do poba�aja, upozora-vaju stru�njaci. Apstinencija se preporu�uje i tijekom posljed-nja dva mjeseca trudno�e jer postoji rizik od curenja plodne vode, što stvara komplikacije.

Od �etvrtog do sedmog mjeseca trudno�e seksualni odnos je dozvoljen ukoliko se poštuju savjeti doktora. Oralni i analni seks bi trebalo izbje-gavati.


Informativni Kutak Poliklinike Živa

TEHNO ZONA

Budimo prema svom zdrav-lju odgovorni bar kao prema svom autu. Ima li išta vrjednije od zdravlja? Jeste li odgovorni prema vlastitom zdravlju? Vo-dite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji put napravili savjetovanje o zdravlju i pre-ventivni sistematski pregled? Jeste li spremni vidjeti i isko-ristiti nove mogu�nosti i una-prijediti svoje zdravstvene standarde? Ili mislite da brigu o vašem zdravlju može voditi netko drugi?

Zašto je važan razvoj pri-vatnog zdravstva? I kolika je cijena zdravlja?

Što nam novo nosi razvoj privatnog zdravstva? Zašto je razvoj privatnih zdravstvenih ustanova nužan za ukupan napredak i razvoj novih zdrav-stvenih standarda u Hrvatskoj. Zašto je važan razvoj privatnih

zdravstvenih osiguranja? Ka-ko i gdje zadovoljiti one zdrav-stvene potrebe koje �ovjek ne može ili teško može zadovoljiti kroz postoje�i državni zdrav-stveni sustav? Koliko �ovjek osobno može investirati u vla-stito zdravlje? I koliko je na to spreman? Jeste li razmišljali o tome?

Koliko uop�e prepoznaje-mo važnost novih zdravstve-nih programa koji se profili-raju kroz privatno zdravstvo? Jesmo li ih spremni platiti? Koliko je nužna osobna odgo-vornost i aktivan pristup? Tko je odgovoran za naše zdravlje i tko je odgovoran kad se raz-bolimo? Trebamo li �ekati da nam država ili neko drugi po-nudi brigu o našem zdravlju? Ili sami moramo prepoznati nove mogu�nosti i krenuti ususret o�uvanja vlastitog zdravlja?

Kako do višeg zdravstvenog standarda?

Mislim da svi duboko u duši znamo odgovor na ova pitanja. Zdravstvene potrebe nisu osvi-ještene. I ne vodimo osobno bri-gu o vlastitom zdravlju. Barem ne na vrijeme. A vrijeme je prije no što bolest zakuca na vrata. Privatno zdravstvo nosi nove vrijednosti i nove standarde. Koliko nam treba vremena da ih prepoznamo? I zato ponovno postavljam pitanje: “Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji put napravili savjetova-nje o zdravlju i preventivni si-stematski pregled?” Postanimo osobno odgovorni prema svom zdravlju. Bar koliko smo prema autu. Pa njega redovno vozimo na sistematski.

Mario Mikulan, psihija-tar, psihoterapeut

Vodite li brigu o svom zdravlju?

Možda vam je prva asocija-cija na kariranu košulju jedna tipi�na deblja ameri�ka selja�i-na s onim užasnim naglaskom. Pa ipak, upravo su karirane ko-šuljice trend koji sve �eš�e mo-žemo vidjeti na našim ulicama. Dakle, što još �ekate? Trk do ormara, iskopajte svoju staru kariranu košuljicu i dajte joj no-vi sjaj - novom kombinacijom!

Uzmite košulju od de�ka, starijeg brata ili tate i nosite je raspušteno na kratke hla�ice i startasice/starke. Strukiranu košuljicu kratkih rukava no-

Majice s pu� rukavi�ima, uske haljine bez dekoltea, prozra�ne tunike, na kraju krajeva i bodiji ove godine pokazuju le�a. Na va-ma je samo izabrati boju i uzorak i spremni ste za van! A upravo su gola le�a odli�an izbor za ljeto. Pr-venstveno, otkrivena vam je veli-ka površina tijela i to vas dodatno hladi, a s druge strane potamnjela le�a u nekoj seksi haljinici apsolut-no privla�e pozornost!

Teško izvedivo? Ma kakvi!

Mnogi kažu kako je nošenje golih le�a lijepo, ali teško izvedi-vo. Mi se ne slažemo! U slu�aju da imate male grudi, obucite haljinu/majicu bez grudnjaka, a ako imate ve�e grudi savjetujemo vam na-bavku silikonskog grudnjaka koji �e sigurno držati “sve stvari” na

Logitech je predstavio nove slu-šalice namijenjene videotele�oniji, slušanju glazbe ili gledanju filmova. Nove slušalice Logitech H530 USB i Logitech H555 za prijenosna ra�u-nala dolaze s postavljenim novim standardom za super wideband au-dio za poboljšanu reprodukciju zvu-ka. Lagane slušalice Logitech H555 za prijenosna ra�unala jednostavno se savijaju i spremaju u pripadaju-�u kutiju. S druge strane, slušalice Logitech H530 USB imaju lasersko poja�avanje, �ime se stvara izuzet-na kvaliteta zvuka. I jedne i druge slušalice su kompatibilne s progra-mom Logitech Vid HD, Skype 4.0 za Windowse i programom Skype 2.8 za ra�unala Mac.

Slušalice Logitech H530 USB koriste lasersko namještanje zvuka i digitalni prijenos s USB priklju�ka,

�ini se kako nam je ljeto kona�no stiglo. Zatoplilo je dovoljno - nikako ne želimo biti nezahvalni i re�i previše, jer se još sje�amo nedavnih ranoproljetnih temperatura i dosadnih kiša. Upravo zahva-ljuju�i tome imali ste dovoljno vremena pripremiti se za ljeto i nadamo se da ste se pripre-mili. Mi vam ovaj put donosi-mo top šest “must have” pred-meta zahvaljuju�i kojima �ete dodatno oplemeniti svoj stil. Uz ove male trikove izgledat �ete novo i svježe bez preveli-ke rošade unutar samih orma-ra. U nastavku provjerite što vam sve treba za biti “stylish” gospodin ovo ljeto.

Boat shoes ili cipele za brod

Iako im je namjena iz samog imena jasna, ne zna�i kako ih ne možete nositi i na toplom gradskom as�altu ili kamenoj rivi. Dapa�e! Op�e-prihva�ene su one u sme�oj boji i zemljanim tonovima, no ovo ljeto možete biti hrabri i izabrati višebojne.

Karirani platneni rup�i�i

Ok, možda se ne sje�ate kad ste zadnji put upotrje-

ZA NJEGA

Top šest muških “must have” komada za ovo ljeto

MODNI DODATAK

Karirane košulje

MODNI TREND

Gola le�a

bljavali platnene rup�i�e. Ako ste mla�a generacija, možda ih niste upotrjebljavali nikad. No, ovo je ljeto pravo vrijeme da po�-nete. Ponovno su ih popularizirali Momci s Madisona (“Mad Men”), a ljeti �e posebno obljubljeni biti oni kariranog uzorka. Samo pri-pazite kako �ete ih kombinirati s košuljama. Od pretjerivanja boli glava!

Plasti�ne “avijatorice”“Avijatorice” su odavno po-

stale klasika i, ako njihov oblik dobro pristaje vašem licu, sigur-ni smo da posjedujete bar jedne ovakve sun�ane nao�ale. Ovo ljeto oti�ite korak dalje – nabavi-te “avijatorice” plasti�nih okvira. Prona�i �ete ih kod mnogih bren-dova koji su se lukavo dosjetili trendi plasti�ni okvir “way�are-

je jasan, a slamnata �edora ul-timativni je “must have”. Ako i ne primijenite na svoj stil sve što vam ovdje nudimo, oda-berite samo ovakvu �edoru i ne�ete pogriješiti. Najtrendi verzija �edore trenutno je tzv. “stingy” (“škrta”) �edora ko-ja se tako naziva zbog svoga uskog oboda.

Satovi u boji I pri tome ne mislimo na

�itav sat, ve� samo na poza-dinu na kojoj se nalaze brojke i kazaljke. Tako �e vaš sat biti dovoljno ozbiljan za posao i ured, a opet dovoljno veseo za tople ljetne dane. A ako su vaši kolege i potrošili velike sume za pravi sat, sigurni smo da ni jedan od njih nema ovakve - crvene, zelene, ljubi�aste ili naran�aste.

rica” prilagoditi bezvremenskoj “avijati�arskoj” silueti.

Slamnata fedora Kakav je to gospodin bez še-

šira? Odgovor na to pitanje svima

Prugaste kravate Najbrži, najjednostavniji

i najje�tiniji na�in osvježenje stila sasvim se sigurno nalazi u - dobroj kravati! Prugaste kravate su uvijek in, no sada je sezona igranja bojama, pa to pokažite i odabirom svoje kravate. I tu �ete kravatu mo-�i nositi na posao, a pomalo ve� dosadnom odijelu dat �e svježinu. (Preuzeto s portala: Moda.hr)

�ime stvaraju �isti zvuk za sve gla-sovne i videopozive, slušanje glazbe, gledanje filmova ili igranje igara. Au-diokomande smještene su na sluša-lici kako bi korisnici jednostavnije optimizirali kvalitetu zvuka ovisno o tome razgovaraju li putem Inter-neta, slušaju glazbu ili igraju igre. Nosa�i jastu�i�a izra�eni su od pje-nastog materijala, a sami jastu�i�i od visokokvalitetne spužve.

Nove slušalice iz Logitecha imaju i mikro�on koji uklanja žamor i pozadinsku buku te se jednostav-no izvla�i kad ga korisnici nemaju potrebu koristiti. Slušalice Logitech H555 za prijenosna ra�unala o�eku-ju se u srpnju po cijeni od 449 kuna, a model Logitech USB H530 po cijeni od 369 kuna.

Nove slušalice Nove slušalice “Logitech” “Logitech”

mjestu. Kada “is�urate” svoja sek-si le�a, ovaj �e grudnjak vrijediti svake lipe!

U slu�aju da nemate ideje kako “is�urati” ovaj trend, priska�emo vam i ovaj put u pomo�. Zamislite da ste negdje na Jadranu (svejedno gdje, jer su sve naše lokacije pre-

divne) i še�ete prema vašoj naj-dražoj plaži. Obuli ste jednostavne sandale s kamen�i�ima, obukli ste kupa�i kostim, na licu su nezao-bilazne velike sun�ane nao�ale, a na glavi toliko šik slamnati šešir širokog oboda uz odgovaraju�u veliku torbu (da sve stane, ne?) i široku laganu tuniku s printom koja otkriva više od pola le�a. Svi�a vam se? Polako pada mrak i ve�eras izlazite u neki od najpopu-larnijih klubova na Jadranu. Složili ste �rizuru i pripremili malu crnu torbicu, na noge ste obuli one pre-divne crne plat�orme (naravno, ne manje od 12 cm) i još samo trebate obu�i usku šljokastu haljinu koja potpuno zatvara dekolte i skroz otvara le�a. Klubovi, pripremite se, kraljica ve�eri dolazi!

Zato ovo ljeto veliku pažnju posvetite svojim le�ima i prije izlaska nanesite šljoki�avi bron-zer, a vani namignite de�ku preko ramena i gledajte ga kako pada u nesvijest! (preuzeto s portala: Moda.hr)

site uvu�enu u hla�e visokog struka i gležnja�e s otvorenim prstima ili pak košuljicu “zaro-lanih” rukava nosite opušteno preko kratke haljine i jedno-stavnih sandalica! Bilo koju od navedenih kombinacija možete jednako dobro is�urati i nave-�er, samo tada na noge obave-zno štikle kako bi podigli op�i dojam.

Ako vas zanima gdje možete nabaviti svoju savršenu karira-nu košuljicu, prije nego što se uputite u du�ane, pretražite sta-re bakine ili mamine ormare. Ne na�ete li tamo nešto, idu�a po-staja su buvljaci ili second hand shopovi. Za razliku od košuljice nekog “high street” brenda, vin-tage stvari dat �e vam dozu uni-katnosti i mo�i �ete biti sigurni

kako vašu super košulju ne�e nositi još pola grada!

Tek na kraju, ako nikome ne uspijete “ukrasti” košulju, zapu-tite se grad ili u šoping centre i sigurni smo kako �ete na�i ne-što po svom ukusu. (preuzeto s portala Moda.hr)


Savjeti

Talkin’ about a Revolution

BIOTERAPIJA

Je li Parkinsonova bolest nasljedna?

SOS TELEFON - 040/395-555

- radnim danom od 17 do 19 sa�

- psihološka podrška

Problemi s koljenima

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psihologPiše dr. med. Alija Mujezinovi�, spec. neurolog, psihijatar

Piše Katarina Flajpan

Neurološka ordinacijaEEG-laboratorijMogućnost brzog obavljanja pretrage

Dr. med. Alija Mujezinovićspecijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955e-mail: [email protected]

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

ZAPO�ELI SU DVOD-NEVNI TE�AJEVI BIOTE-R APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA�NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU�E DOGOVORI-TI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA�AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

OD TE�AJEVA I POMO-GNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU�E JE I DA POPRAVITE KU�NI BU-ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

Što sve može uzrokovati probleme s koljenima i teške bolove koje pacijent podnosi na granici izdržljivosti? Posljednjih godina u “modi” su teretane s neadekvatno obrazovanim ki-neziolozima ili �ak amaterima sa sumnjivim te�ajevima u koje hrle ljudi željni zavidnog izgleda dok o posljedicama ošte�enja donjih ekstremiteta nitko ne razmišlja, pa �ak i ne snosi nikakvu od-govornost. �injenica je da je na tom polju ponekad šteta mnogo ve�a od koristi. Naravno da do oboljenja i problema može do�i i iz mnogo drugih razloga. Prvi znakovi oboljenja koljenog zglo-ba manifestiraju se kao umor u nogama, bol, zako�enost ili deformacije u vidu zadebljanja zgloba, smanjenja pokreta i sla-bost okolnih miši�a.

O�uvanje koljenih zglobova najsigurnije je i naju�inkovitije la-gano kretanje i smanjenje tjelesne

težine. Svaka dodatna i poja�ana aktivnost mora biti pod kontro-lom ortopeda. Nadalje je poželjno kontrolirati funkciju miši�a, jer se doga�a da bolovi u koljenima nisu uzrokovani ošte�enjem zglobova nego poreme�ajem ili ošte�enjem funkcije miši�a. Sve više sjedenja na radnom mjestu, za TV ekra-nima ili ra�unalu de�initivno je velik uzrok bolova u koljenima. Nedostatak kretanja naš je veliki neprijatelj. Me�utim, kad bolovi postanu permanentni pacijent je prisiljen nešto poduzeti. U toj fazi analgetici više ne pomažu, ili je njihova pomo� kratkotrajna, nego �ine štetu organizmu. U tom slu-�aju oboljeli mora nešto poduzeti ali ostaje pitanje što. Izbor se naj-�eš�e svodi, s pravom, na posjet lije�niku, lije�enje je dugotrajno raznim lijekovima i najrazli�iti-jim terapijama i tretmanima, ali nakon duljeg vremena pacijent ostaje i dalje pacijent, bolovi su

Djed od mog de�ka ima Par-kinsonovu bolest, dok ostali �lanovi obitelji po maj�i-noj i o�evoj strani nisu imali takvu bolest. Interesira me je li postoji mog u�nost da moj de�ko oboli od te bolesti?

Parkinsonova bolest je neurodegenrativno oboljenje mozga. Javlja se u 1% populacije starije od 60 godina. Nešto �e-š�e od nje obolijevaju muškarci nego žene. Bolest nastaje zbog nedostatka dopamina, zbog propadanja dopaminergi�kih neurona u jednom dijelu mozga koji se naziva supstantia nigra (crna masa) a koji ima funkciju kontroliranje voljnih pokreta.

To�an uzrok pro-padanja tih neu-rona nije do danas poznat.

U ve�ini obo-ljelih ne može se dokazati naslje-�ivanje bolesti. Prema tome Par-kinsonova bolest u principu nije na-sljedna bolest.

Neki statisti�ki podaci na-vode da se ta bolest �eš�e po-javljuje u nekim obiteljima. Isto tako uo�eno je da u obiteljima gdje ima više oboljelih od Par-kinsonove bolesti postoji 2 puta ve�i rizik za nastanak te bolesti kod sljede�ih generacija.

Na temelju toga može se zaklju�iti, mogu�nost, da �e vaš de�ko oboljeti od Parkinsonove bolesti je veoma mala.

Revolucije su potaknute spozna-jom da je nužna pro-mjena, preokret, no-vi po�etak. Staro ne valja, treba nam no-vo, druga�ije, bolje. Postoje�i su obrasci neprikladni, neže-ljeni, nepotrebni. Ali kako ih promijeniti, kako se to postiže? Nezadovoljstvo mora biti ogro-mno, potreba za promjenom jasna a odluka �vrsta. U osnovi se radi o tome da treba odustati od uobi�a-jenog, naviknutog reagiranja jer se obrazac mora promijeniti. Ne možemo postupati po starom a o�ekivati da se dogodi nešto novo. Promijeniti obrazac zna�i usre-doto�iti se na svoju ulogu i u�initi nešto druga�ije. Postati svjestan onog što ne valja i suprotstaviti se. U pravim socijalnim revoluci-jama to su potezi pojedinaca koji od njih u�ine heroje, iako oni sami �esto kažu da nisu napravili ništa posebno, samo ono što je jedno-stavno i samo po sebi logi�no. U revolucijama dobre i potrebne stvari nadvladaju one koje su ne-pravedne i neprihvatljive za ve-�inu. Pri�e o borbi za nacionalnu slobodu ili ljudska prava pune su primjera o iskrama promjene koje su se razbuktale u pravu socijalnu dramu. Ve�ina revolucija po�inje malim ali zna�ajnim potezima. Ne po�inju velikim mitinzima i paro-lama nego hrabrim i neodgodivim potezima pobune protiv postoje-�e neodržive situacije. Revolucije uglavnom ne po�inju oružjem i uglavnom završavaju oružjem. Ne pitajte me ništa o tome. Ja se

bavim psihologi-jom zato što nudi mnoštvo odgo-vora o tome kako da se nenasilno mijenjamo i kako da nam bude bolje. Pobuna se može odviti sasvim mir-no, ništa ne �ine�i, a time mijenjaju�i sve. Tako je jed-

nog dana prije pedesetak godina jedna umorna crnkinja u jednom ameri�kom gradu ostala sjediti na svom sjedalu u autobusu a prema segregacijskom zakonu trebala je ustati kad je ušao bijelac. U �ita-vom redu u kojem bi sjeo bijelac na susjednim sjedalima nije smio sjediti crnac, a sjedala su oko gospodina bijelca trebala zjapiti prazna, �ekaju�i potencijalne bjela�ke stražnjice. Ta crnkinja, a zvala se Rosa Parks, ostala je mirno sjediti. Nije htjela postati junakinja i u�i u povijest. Samo je odlu�ila da �e, onako umorna, ostati sjediti. Nije govorila, nije se micala, a kad su je došli uhititi mirno je rekla da u�ine ono što moraju, jer je i ona u�inila ono što mora. Tako po�inju revolucije. Su-�enje toj ženi potaknulo je jednu od najve�ih promjena u ljudskoj povijesti kojom su crnci dobili ljudska i gra�anska prava. Velika imena iz te pri�e ne�u spominjati jer je ovo pri�a o malima, od ko-jih sve po�inje. I mali i veliki ljudi imaju svijest i savjest, poznaju osje�aj nepravde ili nezadovolj-stva i spremni su za prave poteze. Promjena �u�i u svakom od nas i �eka pravi �as...Ne �ini li se i vama da je vrijeme?

Nekad „davno“ u sedam-desetim godinama prošlog stolje�a, u „starim ,dobrim vremenima,kada je svijet još bio u redu“, naj�eš�e su žene ra�ale izme�u 20. i 30.godine.Živjelo se na taj na�in da se je rano udavalo,pa su se i djeca ra-no ra�ala.Mnogim mladim maj-kama nije ni bilo jasno da je to i najzdravije.“Sve u svoje vrijeme“ rekli su stari ljudi i bili su u pra-vu. Utvr�eno je znanstveno da je najmanji postotak komplikacija u trudno�i u 21.godini života. Pr-vorotke s 3o godina(danas s 35) imale su dijagnozu „Primipara vetusta“ ili stara prvorotka.

Žene u tim godinama teže ostaju trudne.�eš�i su poreme-�aji ovulacije kao i izostanci ovulacije,menstruacijski ciklus postaje nepravilan i neredovit.Genetski materijal postaje loš, mnoge jajne stanice su ošte�ene i imaju sitne kromosomske ab-normalnosti.Postoji i pove�ana u�estalos mongoloizna-Downo-va sindroma.Kod žene od 20 godina vjerojatnost za Down je 1:1070.kod žene od 35 godina 1:250 a kod žene s 40 godina 1:70 do 1:20.

Ukoliko do�e do trudno�e ona je �eš�e optere�ena ra-znim komplikacijama nego je to kod mla�ih žena.Trudno�a se ozna�ava kao rizi�na trud-no�a.�este su tzv.gestoze,tj.bolesti uzrokovane trudno�om, edemi,prekomjerno nakuplja-nje teku�ine u tijelu,povišeni

tlak, ošte�enje bubrega,sve do preeklampsije i eklampsije koje mogu završiti tragi�no.Postoji i gestacijski dijabetes,še�erna bolest uzrokovana trudno�om.Žene u starijoj dobi su i �esto kroni�no bolesne pa i takve kro-ni�ne bolesti mogu ugrožavati trudno�u.Postotak spontanih poba�aja,preranih poroda te odumiranja ploda u trudno�i je povišen.Biologija nažalost ne prati sociološke promjene.

U Hrvatskoj je u prošloj godi-ni svaka tre�a rodilja bila starija od 30 godina ,a svakom osmom djetetu je majka bila starija od 35 godina.U Njema�koj je svaka 4.majka starija od 35 godina.Taj trend se nastavlja u Europi pa i u Hrvatskoj,tu ništa ne zaostajemo.Mnogo je ve�i broj majki starijih od 30 godina nego onih mla�ih.

Ipak nije sve tako crno.Vre-mena se mijenjaju pa tako i na-�in života.Moderan na�in života oslobodio je ženu u svakom smi-slu.One su ravnopravne,visoko školovane,vrlo �esto sa zavidnim karijerama.Tako sve �eš�e trud-no�a mora �ekati i treba se tome prilagoditi.Ako se potencijalne majke zdravo hrane, redovito rekreiraju ,dovoljno spavaju,te izbjegavaju alkohol,nikotin i droge,postoje dobre šanse za normalnu trudno�u i s 35 godina i više.Potrebna je jasno redovita kontrola u trudno�i.Napredak medicine u svijetu pa tako i kod nas sigurno �e pomo�i i našim starijim trudnicama.

Trudna s 35 godinaPiše dr. med. Damir Mamuzi�

sve dugotrajniji i teži i samim time a samim time i nepodnošlji-viji. Ipak, ne gubite nadu i vjeru u iscjeljenje. Još vam uvijek ostaje bioterapeut koji �e vam bolove bitno smanjiti ve� prvog dana te-rapije. Terapija traje �etiri dana za redom i uspjeh je zagarantiran. Zašto dolazi do bolova? Svaki put kad je organizam, iz bilo kojeg razloga, u disbalansu negdje se javlja problem u vidu oboljenja. �ovjek “puca” tamo gdje najtanji. Stavljanje organizma u stanje balansa bol se povla�i, a nakon �etvrtog dana terapije u pravilu

nestaje. Ne ustru�avajte se na-zvati (bez SMS-a) broj telefona 098/1347-031 i dogovoriti svoj tretman. Nakon mog tretmana osje�at �ete se lakši, odmorniji, zdraviji, bolje i kvalitetnije spa-vati bez bolova pa zašto ih onda trpjeti. Naj�eš�e ljudi trpe bolove godinama, nevjerojatno strpljivo podnose teške torture, jadikuju i izdvajaju se iz društva. Sve je to nepotrebno jer univerzalna ener-gija namjenjena je i vama, može vam donijeti zdravlje i uz pomo� educiranog bioterapeuta u�initi vam život radosnim i bezbolnim.

3113. srpnja 2010. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333 1313. srpnja 2010. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333


SVIJET U MOJIM BOJAMA

Piše: Tihana Babi�ck_� [email protected]

Piše: Stjepan Mesari�[email protected]

Piše : Bojana Špani�ek [email protected]

POGLED ISPOD OBRVA

�AKOVE�KI espresso by Bibi

Piše: Bisera [email protected]

Komentari

�akovec je dobio novu školu. Mnogi je zovu “baptisti�ka“, što i je i nije istina. Me�u osniva�ima se spominje i Baptisti�ka crkva pa samim time ima status pri-vatne vjerske škole, no odobrena je i od strane Ministarstva. Dok se ne izgradi sasvim nova zgrada te Srednje škole �akovec, u�enici �e nastavu poha�ati u Pastoral-nom centru u �akovcu.

Olakšala je muke mnogim upisnicima i njihovim roditelji-ma, mora se priznati. Dala izbor da upišu smjer gimnazije i onima koji to nisu uspjeli u našoj �ako-ve�koj Gimnaziji. A da je u �ako-ve�koj Gimnaziji bilo jako napeto i tijesno, znaju oni koji su �ekali u redu za prijave po sat i pol vre-mena. S Gimnazijom nema šale, kažem vam. Po�evši od pitanja u vrti�u: “Što �eš kad odrasteš?“ - “Upisat’ �u Gimnaziju!“, pa do pitanja na faksu: “Otkuda dola-ziš? - “Iz Gimnazije �akovec.“

Neki pak su izabrali varaž-dinske gimnazije. Je li zbog nižeg bodovnog praga, zbog želje da se sa svojim društvom malo maknu iz �akovca ili jednostavno jer je po pri�anjima manje zahtjevna od �akove�ke?

Muku su mu�ili i u�enici III. Osnovne škole �akovec koja slo-vi kao najja�a �akove�ka (a vje-rojatno i me�imurska) osnovna škola. Teško zara�ene ocjene u toj školi nerijetko su nedovoljne za upise u željene programe te se na jednom roditeljskom sa-

Prošli sam vikend ponov-no bio u Zagrebu, hrvatskoj metropoli i gradu koji mi puno zna�i. Zagreb nosim u srcu i vo-lim ga, premda mu u posljed-nje vrijeme sve rje�e dolazim u pohode.

Kao i svaki put kada sam u Zagrebu, tako sam i sada obišao pet mjesta, za mene pet sveti-nja, i na kraju ostao tužan.

Redom sam posjetio: za-greba�ku katedralu, stadion Dinama u Maksimiru, svetište Gospe Remetske, grob prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu�mana na Mirogoju i Oltar Domovine na Medved-gradu.

Hrvatska prvostolna Ka-toli�ka crkva iznutra je lijepa kao i uvijek, a izvana se ure�uje toranj te još neki dijelovi.

Dinamov stadion, koji oni koji ne vole klub, a vjerojatno ni državu ni grad, nazivaju ru-glom za mene je svetinja i ovaj put sam se lijepo osje�ao. Dla-nom sam dotaknuo travnjak na kojem su igrali najbolji hrvat-ski nogometaši koje pamtim, od Štefa Lamze, preko Sre�ka Bogdana, Velimira Zajeca, Dari-ja Šimi�a, do Zvonimira Bobana i Tomislava Butine i bio sretan. Dinamov stadion je dobar i me-ni lijep, vidio sam u Austriji, Slo-veniji i Ma�arskoj puno slabijih i nitko ih ne naziva ruglom.

U svetištu Gospe Remetske susreo sam drage franjevce - �uvare svetišta Odvjetnice Hr-vata i vidio da se ono obnavlja, ali fali još novca i novca.

Na grobu dr. Franje Tu�-mana poklonio sam se do poda, stavio cvijet me�u svježe bu-kete, što je znak da ljudi dolaze na ovozemaljsko po�ivalište ovoga hrvatskog velikana.

I na kraju sam otišao malo izvan Zagreba, na zagreba�ku goru ili Medvednicu, na Oltar Domovine. I ovo je bilo jedino od pet mjesta s kojeg sam oti-

Miss whateverNova Srednja škola �akovec dala djeci još jednu šansu

stanku povuklo pitanje i o tom problemu. Nije fer da vrlo dobro ocijenjena djeca iz III. Osnovne sa znanjem kao u odlikaša (pet nula) iz neke druge me�imurske škole budu “kažnjena“ nemogu�-noš�u upisa u gimnazije ve� sa-mo u strukovne škole. I zato nam treba državna matura! Da i tu kona�no bude nekakvog reda.

Sve u svemu, �akovec obi-luje ponudom srednjoškolskog obrazovanja. Osim te nove Sred-nje škole �akovec te Gimnazije �akovec, tu su: Ekonomska i trgova�ka, Gospodarska, Gradi-teljska te Tehni�ka, industrijska i obrtni�ka škola �akovec. Samo je potrebno (uz knjigu!) zagrijati stolicu i proporcionalno zagrija-nosti tapecirunga na stolici rast �e i ocjene u školi. Na zadovolj-stvo roditelja, ofskroz!

Oltar Domovine zapušten i zaboravljen

šao tužan. Oltar Domovine koji je podignut u vrijeme predsjed-nika Hrvatske dr. Franje Tu�-mana, u spomen na sve koji su kroz povijest umirali za obranu hrvatske Domovine, potpuno je zapušten. Isto tako ugašen je Vje�ni plamen koji je trebao gorjeti za sve hrvatske brani-telje poginule u Domovinskom ratu. �ovjek koji povremeno dolazi ure�ivati kapelicu kaže kako je Oltar Domovine zapu-šten, a Vje�ni plamen ugašen za vrijeme predsjednika Stipe Mesi�a u sklopu “projekta” detu�manizacije Hrvatske. A trebao je biti mjesto na kojemu bi vijence polagale strane dr-žavne delegacije, kao nekada na Avali na grob neznanom junaku.

Kako dobro znam da je Me-si� zapostavio i predsjedni�ku lentu, gornjogradsku Po�asnu gardu i druge simbole, nisam ništa rekao ni komentirao ne-go se tužan zaputio u Mariju Bistricu, kamo je hodo�astila moja župa. Majka Božja Bistri�-ka i njezina bazilika nisu zapu-štene i bijaše mi nadomjestak za Oltar Domovine, koji Mesi� nikada nije pohodio.

„ Ja mogu biti tvrdoglava van svakog stila, mogu biti naj�angrizavije dijete koje ste vidjeli, i niste sreli nikoga tko je negativan kao ja pone-kada…Ja sam najmudrija že-na koju poznajete, najnježnija duša s kojom ste se povezali, imam najhrabrije srce koje ste ikada vidjeli, i niste sreli nikoga tko je pozitivan kao ja ponekada…“ Pjeva Alanis Mo-risette- a; ja jesam ponekada sve to, i zapravo puno više, ili ništa od toga.

Neizmjerno hvala svima onima koji su �itanjem ovih kolumni vidjeli svu moju svje-tlost, a voljeli �ak i moje „cr-nilo“.Gotovo dvije godine se družimo- ja pišem, vi �itate. Kako je život takav- da �ak i „zauvijek“ ima odbrojane da-ne- tako naše druženje zavr-šava ovom kolumnom. Htjela bih re�i još koju stvar za kraj.

Rijetko koja djevoj-�ica ne mašta da postane pje-va�ica ili glumica kad odraste, pa što bih ja bila posebna- že-ljela sam biti hollywoodska zvijezda. Samo Božja provid-nost me toga spasila, ako me danas pitate. Daleko sam ja od bilo kakve zvijezde, ipak; lju-

A sad adio...di me prepoznaju na cesti zbog pisanja kolumni. Ljudi �esto (krivo) misle, ako nekoga znaju iz vi�enja (novina ili televizije), da ga automatski i poznaju. Ali, nije tome tako. Misle da zato što mogu citirati moje rije�i, da im to odmah daje za pravo da misle, govore i rade „svašta“. Nažalost, umjesto da cijenimo one koji se za nas trude - mi ih uzimamo „zdravo za gotovo“, i skloni smo ih podcjenjivati. Ja sam za obrnuto - što više netko daje, što je više „naš“- to bismo ga trebali više cijeniti. Obzirom da je obi�no, dakle, baš obrnuto, naši ljudi još uvijek moraju i�i negdje drugdje prona�i nekoga tko �e njih i njihov trud cijeniti.

Volim svoj kraj, ali još smo mi previše „jalni“ jedni drugima - prebrzi u kritiziranju i kazni, prespori u pohvali i nagradi. Martin Luther King je rekao: „Imam san…“ I ja imam san, ve-oma sli�an - da �e ljudi jednog dana živjeti u svom najvišem obliku - mirnom postojanju, i da �e voljeti bezrezervno. Zato, što god da Vam se desi - optimizma! Rijetko tko zna to�no odgovori-ti što zapravo jest optimizam, ali u suštini to su tri rije�i – JA TO MOGU. Što god se zbilo - Vi to

možete! Budite sigurni u sebe, i u svoje mjesto, neka Vam pogled bude blag a siguran; onakav ka-kav ne vidi se �esto…

Žao mi je ako su mo-je rije�i ikad ikoga povrijedile. Oprostite mi svaku grubu rije�, ili ako ste stekli dojam nepošto-vanja. Volim Vas mnogo i kako god stvari ispadale - ipak me je samo ljubav vodila da pišem sve te rije�i. Kolumne su nastajale i iz silne ljubavi prema pisanju, te jer sam na taj na�in ovom malom kutku zemaljske kugle željela nešto dati. Sebe, od sebe. Hvala Vam na svim povratnim informacijama i trudu ulože-nom u �itanje. Bila mi je �ast i privilegija. Posebno hvala nepo-znatom �itatelju koji mi je pred nekoliko mjeseci poslao �ilmi� „Me�imurski heroj“- ne sma-tram se herojem, ali uljepšao mi je dan. Op�enito, uvijek �e biti: „neki kažu da sam led, neki kažu da sam vatra“- ovisi kako tko gleda, kako tko smatra. I to je u redu, na kraju kraja - nevaž-no jesam li Vam život uljepšala svojim dolaskom, ili tek sada svojim odlaskom - važno je da jesam!

Ne znam znate li pje-smu - „A sad adio, i tko zna gdje, i tko zna kad…“, na spotu (�ilmu) Ljubiša Samardži� pleše s podi-gnutim rukama, onako tužno i

ponosno - meni je to jedna od najdirljivijih scena koje sam vidjela. Da mogu, sad bih za Vas otplesala baš to isto, ta-ko isto. Molim Vas, ako ikako možete,budite drug i po dobru me pamtite. „Nek svjetla go-re i kad odem sa scene, i nek se svira dugo u no�; gdje srca ima - ima i mene; a kad pjesma stane- i ja �u po�…“

Kolumna je nosila naziv “Pogled ispod obrva”. Da na kraju otkrijem zašto - namjerno sam pred dvije go-dine odabrala taj naziv, da Vas asocira na pjesmu kad Vam se desi štogod bolno. Zanemari-mo sad �ija je, ipak, sjetite se tih rije�i kad zagusti. Ide ne-što ovako- „odbolovat �u te ja, onako �vrsto na nogama…“

Ali eto dragi �itate-lji…„Nikad više - Pogled ispod obrva.“

Davnih smo dana zali-jepljeni za televizore pratili kako �e Branka Bebi� ili Fani �apalija pro�i na izboru za najljepšu ženu svijeta. Bilo je to zlatno doba izbora za miss, nakon kojeg je nastala lavina izbora najljepše svega i sva-�ega, i danas imamo jedan �ini kupus kojeg se ni draga nam kuharica Jaca ne bi po-sramila.

Po�elo je s miss svije-ta. Ajde, ok, prolazi. Pa miss sporta. Isto, kužim. Onda je krenulo s miss universe. Miss svemira? Wow, svaka �ast. E, a nakon njih su na red došle miss turizma, miss sela, miss gradskog kotara zapad, miss dalmatinske konobe, miss bo�anja, miss ribi�ije, ma mi-ss mile majke. Možda to i ne bi bilo toliko strašno da se s njima nisu pojavili i kojekakvi Borisi Kosma�i i Aleksandre Grdi� i njihovi škandalozni ži-voti. Jer su nam samo još oni trebali.

Lijepo je vidjeti lijepu že-nu. U tome �emo se, vjerujem, svi složiti. S druge strane, vjerujem da �emo se složiti i da se o ukusima ne rasprav-lja. Tko onda može re�i da je ovogodišnja miss Koncov�aka Gornjeg ljepša od ovogodiš-nje miss Koncov�aka Donjeg? Tko? Neki “štel bi a nebrem” glumac? Ona koja si je prošle godine s pola kile doma�ih ko-basi i 3 smrznuta piceka ku-pila titulu? Sin vlasnika tvor-nice mesnih prera�evina? Ne znam, stvarno ne znam. Svaki od tih izbora najavljuju kao

novi, nikad vi�eni, a recept prešetavanja u bikinijima i ve�ernjim haljama, pokazi-vanja talenta i odgovaranja na opako zanimljiva pitanja toliko je prožvakan da mi se doslovno pla�e.

Još bolje, miss je odjed-nom postalo zanimanje. Kad, primjerice, Grdi�ku pitaju što radi, ona veli: “Ja sam miss Hrvatske i manekenka“. Ma bravo, Aleks. Najbolje da u Mi-nistarstvu obrazovanja, kad ionako razmišljaju o novom spektru predmeta, uvedu i predmet “Missiranje” u sklo-pu kojeg �e tek propupale dje-voj�ice pumpati informacija-ma kako na 1001 na�in željeti mir u svijetu, “it’s ok” re�i na svim svjetskim jezicima, kako da ti k’o fol slu�ajno ispadne cica i kako svako malo pod-grijati javnost friškim “intri-gantnim” fotkama sa slu�ajno izgubljenog mobitela.

Ma dajte, molim vas.

3313. srpnja 2010. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333 1513. srpnja 2010. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333


www.autostil.infoUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

Eurosuper 95 BS 8,45 8,45

Super plus 98 8,45

Super 100 BS 8,83

Eurodizel BS 8,15 8,15

LPG auto plin 4,45 4,45

Cijene goriva u RH

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 9. srpnja 2010.

Prodaja novih automobila u RH po proizvo�a�ima 1.1. - 30.6.2010.

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje��akovec, Športska 8,

tel. (040) , 328-750 328-751e-mail: [email protected]

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza�i, servo, ABS

Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree

VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu�na služba, spuštanje platforme, hidrauli�no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Zrinsko Frankopanska bb, �akovec,

tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prelo ka 92, akovectel:. 040/364-000, fax: 040/364-799

e-mail: vozila alfacar.hrwww.alfacar.hr

š �

@

RABLJENA VOZILA

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI

• BEZ JAMACA, U�EŠ�A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA• OTKUP RABLJENIH VOZILA

OSOBNA VOZILA:FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA,

04/05, metalik crnaFIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05,

metalik crnaFIAT DOBLO PANORAMA 1.9

JTD, 06, met.plavaOPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN

AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA :ALFA ROMEO 159 2.4 JTD,

business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA:FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD,

07, bijela

Proizvo�a� koli�ina udio, %

1 Opel 2391 12,29%

2 Volkswagen 2354 12,10%

3 Chevrolet 1633 8,40%

4 Renault 1535 7,89%

5 Peugeot 1478 7,60%

6 Škoda 1229 6,32%

7 Hyundai 1144 5,88%

8 Ford 1019 5,24%

9 Citroen 977 5,02%

10 Mazda 592 3,04%

11 Suzuki 570 2,93%

12 Toyota 535 2,75%

13 Dacia 493 2,53%

14 Kia 492 2,53%

15 Seat 430 2,21%

16 Nissan 414 2,13%

17 Fiat 403 2,07%

18 BMW 382 1,96%

19 Audi 366 1,88%

20 Mercedes 281 1,44%

21 Honda 272 1,40%

22 Volvo 76 0,39%

23 Smart 70 0,36%

24 Lada 50 0,26%

25 Mitsubishi 48 0,25%

26 Lancia 36 0,19%

27 Saab 29 0,15%

28 Alfa Romeo 27 0,14%

29 Subaru 24 0,12%

30 Mini 21 0,11%

31 Ostali 77 0,40%

UKUPNO 19448 100%

Mazda Motor Corporati-on ove godine slavi 90 godina postojanja rade�i inventuru svega što je kompaniju �inilo uspješnom u proteklih devet desetlje�a, sagledavaju�i sve njene snažne strane i po-stignu�a. Jedna od najve�ih Mazdinih odlika svakako je inovativan duh, njena spre-mnost da isproba nove stva-ri i korporativni duh koji je godinama vodio do nekih revolucionarnih tehni�kih rješenja.

Mazda – Baština tehnSanjar nešto smisli,

genij to usavršiNišta nije istinitije od ove

izjave kada je rije� o Nijemcu Fe-lixu Wankelu i Mazdinom Kenichi Yamamotu. Wankel, koji nije imao voza�ku dozvolu ni fakultetsku naobrazbu, sanjao je kako �e na-praviti alternativni motor s rav-nom komorom izgaranja i tankim diskom koji se okre�e u sredini te komore. Yamamoto je bio toliko impresioniran s ovim konceptom motora da je Mazda 1961. kupila patent. No, prvi ‘Wankelov’ motor isporu�en u Hiroshimu toliko je vibrirao da je ostrugao unutarnje stijenke rotacijske komore, a te su slabosti Yamamoto-San i njegovi inženjeri usavršili pomo�u boljeg brtvljenja i podmazivanja. U svo-joj prvoj serijskoj izvedbi (mode-lu Cosmo Sport iz 1967.) Mazdin motor s dva rotora imao je trohoi-dalna ku�išta s trokutastim roto-rima i ekscentri�nim vratilom u sredini. Prostor izme�u vrhova rotora i stijenki ku�išta koristio se za usis, kompresiju, paljenje i ekspanziju te ispuh. Motor je bio vrlo kultiviran i rado se vrtio u visoke brojeve okretaja, jer je pri-

tisak koji je proizvodio izravno prenosio na vratilo, odnosno, nije bilo potrebe da se pravocrtno gi-banje uz pomo� polužja pretvara u kružno kao kod klipnog motora. Ova tehnika pogoni gotovo dva milijuna Mazdinih automobila, uklju�uju�i i Mazdu 787B koja je 1991. osvojila Le Mans, kao i da-našnji RENESIS rotacijski motor u modelu RX-8.

“Eureka” trenutak – vodik i rotacijski motor

Kada su Mazdini inženjeri 1990. prvi puta upotrijebili vodik kao gorivo u svom rotacijskom motoru, to je za njih zasigurno

bilo ugodno iznena�enje. Na-ime, pri sagorijevanju vodika, Mazdina rotacijska tehnika ima nekoliko prednosti u od-nosu na klipni motor. Smjesa vodika i zraka je homogenija jer je bogatija, a i usis duže traje. Nekontrolirano paljenje smjese tako�er ne predstavlja problem, jer je kod rotacijskog motora usisna komora raz-dvojena od komore izgaranja, nema ni usisnih ili ispušnih ventila koji bi se zagrijavali. U posljednjih 20 godina Maz-da je svoj rotacijski motor pogonjen vodikom dovela do komercijalne proizvodnje i on se u modelima RX-8 Hydro-gen RE i Mazdi5 Hydrogen RE Hybrid trenutno može dobiti na leasing u Japanu i Europi.

Jednostavno i pametno - DISI

benzinski motor + i-Stop

Mazdini inženjeri znali su da �e, ako kod benzinskog motora uspiju u pravoj pozi-ciji zaustaviti klipove u taktu kompresije i ekspanzije, mo�i ponovno pokrenuti motor pa-ljenjem smjese u cilindru. No,

Felix Wankel

Kenichi Yamamoto


Šavora d.o.o.Me�imurska županija - Hodošan, Glavna 17Koprivni�ko-križeva�ka županija - Koprivnica, Obrtni�ka 8

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla�anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju�ivo sa doma�eeg tržišta• Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr• Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena:17.000,00 kuna + 5%8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om

PANDA d.o.o.Ovlašteni servis Peugeot vozila

Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

www.panda.hr

Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 �akovec

Tel: 040/328 - 767 Fax: 040/328 - 501

NOVO

oloških inovacija da bi to uspjeli, gorivo se moralo ubrizgati izravno u cilindar. Ta-ko je nastao Mazdin inovativni benzinac s izravnim ubrizgava-njem i i-Stop tehnikom – stop/start sustavom koji zaustavi motor dok vozilo miruje (�ime štedi gorivo) i pozicionira klipo-ve koriste�i napredni kontrolni software motora. Kada voza� ponovno pritisne spojku, gorivo se ubrizgava izravno u isprav-nu komoru i motor se ponovno pokre�e za samo 0,35 sekundi, otprilike dva puta brže od uobi-�ajenih sustava.

Revolucija materijala – Mazdin katalizator

sa Single Nano-Tehnologijom i novi DPF

Plemeniti metali uklopljeni su na kerami�ku površinu ka-talizatora i reagiraju s ispušnim plinovima kako bi kataliti�kom reakcijom iz njih uklonili otrov-ne sastojke. Na visokim tempe-raturama molekule plemenitih metala mogu se slijepiti, �ime se smanjuje njihova mogu�nost �iš�enja ispušnih plinova. Kako bi se to sprije�ilo, moraju se upo-

trijebiti velike koli�ine skupih plemenitih metala. Prije ne-koliko godina Mazdini inže-njeri koristili su single nano-tehnologiju kako bi uspješno uklopili individualne �estice plemenitih metala na kera-mi�ku bazu kako se �estice ne bi grupirale zajedno. Tako je za izradu Mazdinog novog ka-talizatora potrebno 70 posto manje plemenitih metala uz jednaki u�inak. Za svoje dizel-ske motore Mazda je napravila �iltar dizelskih �estica (DPF) kerami�ke strukture, koji mo-lekulama kisika uklopljenim u njega omogu�ava osloba�anje pri izgaranju nakupljene �a�e. Ovo pove�ava u�inkovitost DPF-a, smanjuje potrošnju go-riva i smanjuje u�estalost pro-cesa regeneracije �iltra. I Single Nano katalizator i DPF nalaze se u programu aktualnih Maz-dinih motora.

Povratak osnovama – tehnike smanjenja

težine Mazdina ‘gram-strate-

gija’ smanjenja težine auto-

mobila jedno je od najve�ih Mazdinih postignu�a upravo zbog svoje jednostavnosti – lakši automobil treba manje goriva. Kako bi smanjili težinu neke komponente, inženjeri su morali simulirati kako bi ta komponenta reagirala pod optere�enjima, pa je Mazda napravila novi kompjuterski software. Kako bi to�kaste za-vare i ostale zavarene spojeve postavili na nove pozicije ka-roserijske strukture, razvijeni su i potpuno novi alati. �elik ultra visoke �vsto�e za �vrš�u i lakšu karoseriju te elemente ovjesa, proizveden je uz po-

mo� naprednih tehnologija lijevanja. Inženjeri su �ak pri-mijenili i lakše neodimium-ske magnete u zvu�nicima. Vra�anjem na same osnove, Mazda je postala jedan od prvih proizvo�a�a koji je predstavio novu generaciju automobila koji su svi redom lakši, �vrš�i, štedljiviji i �iš�i od svojih prethodnika.


Hyundai Motor Company zajed-no s ovlaštenim predstavništvima di-ljem svijeta predano radi na razvoju i podizanju kvalitete Hyundai usluge, te na rastu prodaje. Svake godine bi-ra se parter koji je u protekloj godini postigao iznimne rezultate na ovim podru�jima. Tvrtka Hyundai auto Zagreb, ovlašteni distributer vozila Hyundai za Republiku Hrvatsku do-bitnik je nagrade Excellence Award za iznimne rezultate po pitanju zadovolj-stva stranaka. Nagradu “2009 Exce-lence Award“ dodijelio je g. Sang-Deog

Bae – generalni direktor CIS & Eastern Europe regionalnog ureda, a preuzeo ju je g. Tihomir Lendl, direktor malo-prodaje Hyundai auto Zagreb. Nagra-du za najve�e pove�anje koli�ine pro-daje u regiji pripala je Hyundaijevom ovlaštenom partneru, tvrtci Gašpari� Auto. O kvaliteti usluga koje stranka-ma pruža tvrtka Hyundai auto Zagreb najbolje govori i nagrada za “Before Service Performance“ koju je predao g. K.R. Lee, direktor odjela za Hyundai servis. Ove nagrade dokaz su konti-nuiranog podizanja razine kvalitete

Toyota Motor Corporation je 5. srpnja 2010. dobrovoljno obja-vila globalnu servisnu kampanju na Lexus modelima GS450h, GS460, LS460, LS460L, LS600h, LS600hL. Servisna kampanja uklju�uje provjeru te po potrebi eventualnu doradu ventila na mo-torima gore spomenutih modela. Ovim putem želimo napomenuti da niti jedan nesretni slu�aj nije prijavljen u Europi pa tako ni u Hrvatskoj koji bi se mogao usko povezati s ovom servisnom kam-panjom. Na podru�ju Republike

Nagrade za Hyundai

prodajnih i servisnih usluga tvrtke Hyundai auto Zagreb, a sve s ciljem pove�anja zadovoljstva stranaka.

Preventivna servisna kampanja na Lexus modelima GS i LS

Hrvatske ova servisna akcija odnosi se na desetak vozila, �iji �e vlasnici biti pozvani pismenim putem da do-�u u servis te da im se o trošku pro-izvo�a�a provjeri vozilo i naprave eventualne korekcije na vozilu. Za

dodatna pitanja oko servisne kam-panje na Lexus modelima možete kontaktirati sljede�e brojeve tele-fona: 01/6659-930 Toyota Croatia d.o.o. i 01/6659-905 Lexus centar Zagreb.

Dacia je u ovogodišnjoj studiji J.D. Power Report o zadovoljstvu njema�kih vlasnika svojim vozi-lima postigla izvanredno mjesto. Dacia je uvrštena na drugo mjesto zajedno s prestižnom njema�kom

markom BMW, koja je postigla isti broj bodova i vrlo je malo zaostala za prvo uvrštenom prestižnom markom Mercedes-Benz. Rumunj-ska marka, koja je ve� više od jed-nog desetlje�a dio Grupe Renault,

Dacia na drugom mjestu po J. D. Poweru sa svojih 83,6 posto potpuno zado-

voljnih kupaca izvrsno konkurira uvaženim njema�kim, europskim i dalekoisto�nim konkurentima na ljestvici automobilskih marki. Kod vrednovanja zadovoljstva po segmentima, Dacia Logan sa 83,9 posto potpuno zadovoljnih kupaca tako�er osvaja srebrnu medalju. Dacia je bila po prvi puta uklju�ena u studiju J.D.Power Re-port 2009. godine. Odmah se uvr-stila na dobru poziciju na sredini ljestvice. Ove godine bilježimo na-predak za dvanaest mjesta i na taj na�in je postigla najve�i napredak me�u svim ocjenjenim markama. Odli�an poredak Dacie je rezul-tat beskompromisnog programa Grupe Renault za osiguravanje svestrane kvalitete.

Ovlašteni servis zaOvlašteni servis za


Sljede�a utrka: VN Njema�ke, Hockenheim, 25. srpnja 2010.

Slijede�i rally: Rally of Turkey, 16.–18. travnja 2010.

Slijede�a utrka: VN Japana, 25. travnja 2010.

F1 poredak nakon 10 od 19 utrka

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a

Slijede�i rally: Rally Finland, 29. – 31. srpnja 2010.

MotoGP poredak nakon 7 od 18 utrka

Poredak voza�a:

1. Sebas� en Loeb 151

2. Sebas� en Ogier 100

3. Mikko Hirvonen 86

4. Jari - Ma Latvala 80

5. Pe� er Solberg 78

6. Dani Sordo 67

7. Ma� hew Wilson 40

8. Federico Villagra 26

9. Henning Solberg 24

10. Kimi Raikkonen 15

Rezulta� Rally Bulgaria, 9. – 11. srpnja 2010.

1. Sebas� en Loeb 25

2. Dani Sordo 18

3. Pe� er Solberg 15

4. Sebas� en Ogier 12

5. Mikko Hirvonen 10

6. Jari - Ma Latvala 8

7. P.G. Anderson 6

8. F. Turan 4

9. Ma� hew Wilson 2

10. Henning Solberg 1

gagariaria, ,, 0.0.

Poredak Teamova:

1. Citroën Total World Rally Team

232

2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

185

3. Citroën Junior Team 125

4. Stobart M-Sport Ford Rally Team

5. Munchi's Ford World Rally Team

40

MotoGP poredak za VN MotoGP poredak za VN Catalunye, Catalunya, 4. srpnja 2010.

1. Jorge LORENZO 25

2. Dani PEDROSA 20

3. Casey STONER 16

4. Randy DE PUNIET 13

5. Alvaro BATISTUTA 11

6. Ben SPIES 10

7. Loris CAPIROSSI 9

8. Nicky HAYDEN 8

9. Marco MELANDRI 7

10. Hector BARBERA 6

11. Colin EDWARDS 5

12. Mika KALLIO 4

13. Kousuke AKIYOSHI 3

14. Andrea DOVIZIOSO 2

15. Wataru YOSHIKAWA 1

njnja 200100 0.....njnja 2a 20101010101010100010001001001010101000010000000000100100..................

Poredak voza�a:

1. Jorge LORENZO 165

2. Dani PEDROSA 113

3. Andrea DOVIZIOSO 91

4. Nicky HAYDEN 69

5. Randy DE PUNIET 69

6. Casey STONER 67

7. Valen� no ROSSI 61

8. Ben SPIES 59

9. Marco MELANDRI 39

10. Marco SIMONCELLI 39

F1 poredak VN Velike Britanije, Silverstone, 11. srpnja 2010.

1. Mark Webber 25

2. Lewis Hamilton 18

3. Nico Rosberg 15

4. Jenson Bu� on 12

5. Rubens Barrichello 10

6. Kamui Kobayashi 8

7. Sebas� an Ve� el 6

8. Adrian Su� l 4

9. Michalel Schumacher 2

10. Nico Hülkenberg 1

e e BriBritantanijeije,,ja ja 2012010.0.

Poredak proizvo�a�a:

1. Yamaha 170

2. Honda 137

3. Duca� 97

4. Suzuki 37

��a:a:

Poredak voza�a:

1. Lewis Hamilton 145

2. Jenson Bu� on 133

3. Mark Webber 128

4. Sebas� an Ve� el 121

5. Fernando Alonso 98

6. Nico Rosberg 90

7. Robert Kubica 83

8. Felipe Massa 67

9. Michalel Schumacher 36

10. Adrian Su� l 35

Poredak konstruktora:

1. McLaren-Mercedes 278

2. RBR-Renault 249

3. Ferrari 165

4. Mercedes Benz GP 126

5. Renault 89

6. Force India-Mercedes 47

7. Williams-Cosworth 31

9. BMW Sauber-Ferrari 15

8. STR-Ferrari 10

10. Lotus-Cosworth 0

11. HRT-Cosworth 0

12. Virgin-Cosworth 0

ra:a:

Slijede�a utrka: VN Njema�ke, Sachsenring, 18. srpnja 2010.

EKO KUTAK

Nakon predstavljanja na Sajmu u Ženevi, Citroën Survolt odsada postaje pravo trka�e, 100% elektri�no vozilo koje se po prvi puta vozilo na trka�oj stazi u Le Mansu 10. srpnja, s iskusnim voza�em Vanina Ic-kxom za upravlja�em. Citroën Survolt mijenja uvriježene ideje i oprema se 100% elektri�nim pogonom koji mu omogu�uje spoj sportskog duha i per-formansi uz zaštitu okoliša. Citroën Survolt nudi kompak-tne dimenzije (dužine od 3,85 m, širine od 1,87 m i visine od 1,20 m), raspolaže cjevastom šasijom, ravnom podnicom s ekstraktorom zraka i potpuno karbonskom karoserijom koji ga �ine istinskim trka�im elek-tri�nim vozilom. S dva elektri�-na motora kombinirane snage od 300 KS (od 0 do 5.000 okr/min), Citroën Survolt nudi izni-mne performanse s maksimal-nom brzinom od 260 km/h. Umjerena težina od 1.150 kg mu omogu�uje ubrzanje od 5 sekun-

Citroën Survolt na stazi prilago�enoj elektri�nim vozilima

di od 0 do 100 km/h te ubrzanje od 22 sekunde od 0 - 1000 m.

2 litij-ionske baterije, svaka od 140 kg i kapaciteta od 31 kW nude mogu�nost prelaska oko 200 km. Mogu�e ih je napuniti za samo 2 sata zahvaljuju�i speci�i�-nom napajanju ili za 10 sati stan-dardnim napajanjem od 220V. S tim vrlo rijetkim tehnološkim rje-šenjem u svijetu automobilskog natjecanja, Citroën nudi novu vi-ziju automobila te novi pogled na kreativnost i tehnologiju.

TOP LISTA DOMA�IH

TOP 20

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA DOMA�IH

TOP LISTA

TOP LISTA DOMA�IH

FORMULA 13

TOP LISTA STRANIH

01. U �ast svim dobrim ljudima

Dražen Ze�i�

02. Svirajte mi tužne - E.T.

03. Tvoj sam

Armin

04. Vjerujem u an�ele

Oliver Dragojevi�

05. Danijela �as�

Danijela Mar� novi�

06. Odijelo - Jole

07. Uzalud sunce sja

Op�a opasnost

08. Kad žena zavoli

Tony Ce� nski

09. Nemam pojma

Bojan Jambroši�

10. Ne pitaj

Natali Dizdar

TJEDNI KALORIFER

01. Rihana

Russian Roule� e

02. Beyonce

Sweet Dreams

03. David Gue� a

One love

04. Shakira

Did it again

05. Milow

Ayo Technology

01. YOLANDA BE COOL

We No Speak Americano & Dcup

02. KYLIE MINOGUE - All The Lovers

03. KATTY PERRY

California Gurls Ft Snoop Dogg

04. SCISSOR SISTERS - Fire With Fire

05. EMINEM - Not Afraid

06. K’NAAN - Wavin Flag

07. PENDELUM - Watercolor

08. SHAKIRA

Waka Waka This Time For Africa

09. KELLY ROWLAND

Commander Ft. DAVID GUETTA

10. FEDDE LE GRAND

New Life Ft Funkerman & Dany P-Jazz

LJETNO RASPOLOŽENJE U TOPLICAMA SVETI MARTIN

Sljede�i utorak uz kupon u Me�imurskim novinama pedeset posto jeftinije na kupanje

“Down Under” definitivno plagijat!Australska skupina Men at

Work morat �e platiti pet posto pri-hoda od autorskih prava na svoj hit “Down Under” iz 1980. godine tvrtki “Larrikin Music” koja ima prava na dje�ju pjesmu iz koje su bez odobre-nja kopirali neke dijelove, presudio je sud u Sydneyu.

EMI Songs Australija te autori hita “Down Under” Colin Hay i Ron

Strykert moraju ubudu�e pla�ati pet posto od zarade na toj pjesmi, a u odštetu je ura�unato i razdoblje od 2005. godine, od kada Larrikin Music ima prava na pjesmicu “Ko-okaburra Sits in the Old Gum Tree” koju je 1934. napisala u�iteljica Ma-rion Sinclair.

Odšteta je manja od zahtjeva Larrikin Musica koji je tražio 60

Heidi se kaje zbog svojih operacija!

Razvode se Mia Begovi� i Željko Žnidari�Glumica Mia Begovi� i podu-

zetnik Željko Žnidari� razvode se nakon šest godina braka. Razlog, navodno, nije preljub. - Istina je da se razvodim. Željko i ja predali smo papire za sporazumni ra-zvod braka. Rastajemo se u mi-ru, dostojanstveno i civilizirano. Moram napomenuti da za naš ra-zvod nisu krive tre�e osobe, nego isklju�ivo ljubav koja jednostavno više ne živi na našim adresama. No sigurno je da �emo zauvijek ostati prijatelji, uvijek tu jedno za drugo. Tema mi je suviše bolna da bih o njoj više govorila. I zato vas

01. ONA ZA RIBARA NE�E - POSTOLAR TRIPPER

02. STRANAC - COLONIA

03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

04. MALI MAJMUN �ITA

Bolesna bra�a � . Kris� jan Beluhan

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI�

06. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

KLAPA GODIMENTI

07. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI�

08. LAGANO UMIREM

CRVENA JABUKA

09. LJETO - FLYER

10. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

01. NOT AFRAID - EMINEM

02. AMONGST THE WAVES - PEARL JAM

03. WHY DON’T YOU LOVE ME -BEYONCE

04. CALIFORNIA GURLS

KATY PERRY feat. SNOOP DOGG

05. COMMANDER

KELLY ROWLAND/ DAVID GUETTA

06. PLUNDERED MY SOUL

ROLLING STONES

07. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES

08. POP GOES THE WORLD - GOSSIP

09. THIS AIN’T A LOVE SONG

SCOUTING FOR GIRLS

10. FOOL’S DAY - BLUR

U Toplicama Sveti Mar-tin otvoreni su ljetni baze-ni! Sezona kupanja, zabave i ljetnih užitaka je po�ela! Kako bi ljeto na kontinentu u�inili što zabavnijim, tim Toplica upregnuo je sve sna-ge u bogat animacijski i za-bavni program jer malo tko se više zadovoljava samom �injenicom da odlazi na ku-panje u najljepše Toplice u Hrvatskoj. Da su najljepše, svjedo�e brojne dobivene nagrade, a da su najzabavni-je, svjedo�i program pripre-mljen da ovo ljeto u�ini ur-nebesnim. Na raspolaganju vam stoji 4000 m2 vodenih površina, aquapark (vodena staza za tri osobe, kamika-za, body slide, rafting slide, black hole), razni vodeni efekti, whirlpooli, aquabar, dje�ji bazen s pješ�anom plažom za klince, gusarski

ZdenkaZdenkaTomyTomy

Sljede�i utorak samo za vas donosimo kupon u Me�imurskim novina-ma s kojim ostvarujete 50% popusta na ulaz u svijet okrjepe, zabave i tulumasti�nog ljeta u To-plicama Sveti Martin!

brod igralište za najmla�e, pe-�ina, termalni bazeni ...

Kako ne bi bili prepušteni sa-mi sebi, o zabavi brinu animato-ri koji podižu atmosferu, tjeraju na ples i dobru volju nagra�uju nagradama! Igre na bazenima, igre iznena�enja i kreativne radionice zabavit �e vaše naj-mla�e, a vi se možete razgibati aqua aerobicom ili jednostavno uhvatiti ten odmaraju�i. Dok klinci neumorno tr�karaju oko-lo, novost za roditelje je masaža

po baldahinom na otvorenim ba-zenima po pristupa�nim cijena-ma. Odvojite pola sata za sebe jer kažu da u zdravom tijelu stanuje i zdrav duh. Besplatni suncobra-ni i ležaljke u�init �e vaš odmor još ugodnijim.

U kupališnom prostoru mogu-�a je konzumacija hrane i pi�a na više mjesta (restorani, bikini bar, aquabar, pizzeria, fast food, slasti-�arnica, coffee bar ...). Vikendima su na programu zabavne karaoke koje �e garantirano iznjedriti no-

vu zvijezdu resorta, subotama romanti�no no�no kupanje pod svije�ama uz šampanjac, dnevni partyji na bazenima uz živu glazbu, no�na kupanja uz pratnju DJ-a, happy hour ..., a u planu su ve�eri stand up komedije, celebrity gosti ani-matori, i još puno, puno toga! Do sada smo pokrili sve; one najmla�e, tinejdžere, roditelje ... Kako ne bi zaboravili naše bake i djedove, na snazi je i posebna ponuda za umirov-ljenike – cjelodnevna karta i ru�ak za samo 60 kuna!

Sziget festival Sziget festival postaje punoljetan!postaje punoljetan!

Manje od mjesec dana pre-ostalo je do po�etka jednog od najve�ih, najzabavnijih doga-�anja u Europi. Od 11. do 16. ko-lovoza na Obudai otoku usred Budimpešte održava se tradi-cionalni Sziget festival. Svake godine festival oduševljava �ak do 400.000 ljudi koji ostaju vjerni festivalu te ga svake go-dine ponovno posje�uju. Sziget ugoš�uje mnoštvo bendova od kojih možemo istaknuti Iron

Maiden, Muse, Deadmau5, Fai-thless, Papa Roach… Za ovu je godinu atraktivno da je nulti dan festivala posve�en reggae publici koju �e zabavljati The Wailes, UB 40 The Aggrolites. Usprkos bombasti�nim najava-ma da �e dio Sziget festa prese-liti na hrvatsku obalu o�ito da je takva ideja propala. Stoga, vidimo se na Szigetu!

(Vanja Bari�, foto: Boris Bari�)

Zvijezda ameri�kog reality showa “The Hi-lls” u jednom je danu obavila deset estetskih za-hvata, me�u kojima su bili korekcija brade i nosa, pove�anje grudi, podizanje obrva i liposukcija vrata. “Heidi sad razmišlja o plasti�noj operaciji nakon što se rastavila od muža Spencera Pratta. On je bio taj koji ju je nagovorio da ode na ope-raciju. Svjesna je da je otišla predaleko i sada se zbog toga osje�a glupo”, rekao je bliski izvor.

Mediji su javljali kako su Heidi i Pratt prošli mjesec bankrotirali nakon što su potrošili sav novac na razne gluposti i provod. “Potpuno su bez love, njihov je prihod pao, no njihove potro-ša�ke navike nisu. Heidi nikada nije naletjela na neku dizajnersku torbu koju nije morala imati. A Spencer troši sav svoj novac na gadgete, profesi-onalne teleskope i opremu za no�no izvi�anje”, dodao je izvor.

posto prihoda od pjesme, ali je sudac Peter Jacobson taj zahtjev nazvao ne-umjerenim. “Down Under” je jedna od najpopularnijih pjesama u Australiji od koje je skupina Men at Work zara-dila milijune dolara.

molim da poštujete našu privat-nost, tugu koju u ovom životnom trenutku duboko proživljavam, rekla je Mia Begovi�, 48-godišnja glumica zagreba�kog kazališta “Kerempuh”, te time potvrdila kuloarska naga�anja da u braku lijepe glumice i jedanaest godina starijeg poduzetnika Željka Žni-dari�a ve� dugo ne cvjetaju ruže. Kao razlog za kraj bra�ne sre�e ne spominje se tre�a osoba, ve� se �e-š�e spominje da recesija nije proš-la bez posljedica u poslovanju Želj-ka Žnidari�a te da su ga poslovni problemi udaljili od ljubavi.

3913. srpnja 2010. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

21. srpnja 2009. ��

[email protected]

NK Me�imurje pod vodstvom starog poznanika �akove�kog no-gometa Vjerana Simuni�a koji je u me�uvremenu bio trener u egzo-ti�nim krajevima, da bi se vratio u Hrvatsku, u ponedjeljak kasno poslijepodne krenulo je u pripreme za novu sezonu. Ono što je za sada poznato je situacija oko toga koga više ne�e biti u novoj sezoni. Otišla je naime ve�ina igra�a: Aganovi�, Golubovi�, Georgievski, Melnjak, Planti�, Lesjak, Darmopil, Vuljan-ko, Ma�ari�, Žuljevi� i drugi, ali ne-ka imena i ostaju. Tako bi primje-rice napad trebao biti kvalitetan s

Škola nogometa Me�imurje – �akovec dobila je ovog vikenda novo vodstvo, koje je otvorenim pregovorima s Gradom i Župani-jom došla do dobre nade za nasta-vak rada i djelovanja.

Iako su ve�inu vremena imali problema s financijama, pa s klu-bovima koji nisu željeli potpisati ugovore o suradnji, treneri i igra�i Škole nogometa Me�imurje-�ako-vec, kao i dio �lanova Uprave, odra-dili su dobar posao u svojoj prvoj sezoni postojanja. Šlag na tortu tog posla bilo je kvalificiranje kadeta i juniora Me�imurja u 1. HNL, kao i ulazak kadeta i juniora �akovca u viši nogometni razred, regionalno natjecanje.

Kona�ni manjak iznosi više od 300.000 kn, što i nije tako tragi�no kad se u popisu prihoda pogleda da je iz gradskog prora�una stiglo tek 20 posto planiranog iznosa, 60 tisu�a kuna, a iz županijskog svega deset posto planiranog, ukupno 33 tisu�e kuna. K tome, ni kune Školi nije isplatila Zajednica sportova Županije. No, treba biti pošten i kazati da je Uprava omanula po pitanju sponzorstva i marketinš-kih aktivnosti, gdje se ipak trebalo

Atletska sezona za ve�i-nu me�imurskih atleti�ara završava ove srijede kada AK Me�imurje organizira tradici-onalni atletski miting. Iz kluba

najavljuju dobru konkurenciju u svim disciplinama koje su na rasporedu, a miting bi trebao biti me�unarodnog karaktera. Po�etak je zakazan za 16.30h.

ATLETIKA

PRVENSTVO HRVATSKE u atletici za senior(k)e

Gabrijela Grabar i Tomislav Pintari� hrvatski viceprvaci

Izvrsnu �ormu koju je poka-zala u državnom dresu mlada me�imurska atleti�arka Gabri-jela Grabar (AK Nedeliš�e) pono-vila je i na državnom prvenstvu u Rijeci. Osvojila je naslov hrvatske viceprvakinje na 400 m s prepo-na srušivši vlastiti me�imurski rekord koji sada iznosi: 1:01,28. Srebro je osvojio i Tomislav Pin-tari� iz AK Me�imurje u utrci na 3 000 m s preponama rezultatom 10:19,26. Tre�u medalju od me�i-murskih predstavnika osvojila je Melani Kralji� iz AK Me�imurje koja je bila tre�a u bacanju kugle hicem od 10.72 m.Državno pr-venstvo ina�e je održa no u Rijeci u organizaciji AK Kvarner.

Gabrijela Grabar izvrsno je sprintala u Rijeci i dohvatila

naslov hrvatske viceprvakinje

OSAM me�imurskih atleti�ara nastupilo za hrvatsku reprezentaciju

Me�imurske atleti�arke izborile dva postolja

Za razliku od 2009. godine kada su na �etverome�u atlet-skih juniorskih reprezentacija �eške, Ma�arske, Slovenije i Hrvatske imali samo dvije pred-stavnice, Me�imurci su u ove go-dine imali �ak šest reprezentati-vaca koji su osam puta izlazili na atletsku stazu i borilišta stadiona u Veszpremu, Ma�arska. Naši su predstavnici iz AK Me�imurje sa šest nastupa i i Nedeliš�e sa dva, opravdali poziv izbornika, i u svim svojim nastupima zabi-lježili solidne plasmane te na taj na �in dali doprinos osvajanju ukupnog tre�eg mjesta hrvatske reprezentacije.

Opravdale poziv izbornikaNajbolji plasman za me�i-

murske atleti�are ostvarila je �lanica AK Nedeliš�e Gabrijela Grabar koja je u disciplini 400 m s preponama osvojila drugo mje-sto i srebrnu medalju. Uz odli�an plasman Gabrijela je popravila

i svoj seniorski me�imurski re-kord koji je ponovno popravila na državnom prvenstvu u Rije-ci. Na postolje se penjala i �lanica AK Me�imurje Kristina Dudek i to kao �lanica šta�ete 4 x 400 m koja je osvojila tre�e mjesto, a u svojem pojedina�nom nastupu Kristina je u utrci na 400 m osvo-jila �etvrto mjesto sa rezutatom 57,76. Na �etvrto mjesto plasira-la se i Mateja Jambrovi�, �lanica Me�imurja, i to u utrci šta�eta 4 x 100m. Mateja je u pojedina�nom nastupu tr�ala i 100 m i zauzela sedmo mjesto sa 12,54 sekunde. Za AK Me�imurje nastupilo je i dvoje baca�a i to Lea Obadi� koja je u bacanju diska bila šesta sa 36,77 m te Kristijan Strahija koji je bacao kladivo i zauzeo sedmo mjesto sa 49,64 m. AK Nedeliš�e je imao još jednu predstavnicu na 400 m s preponama u kojoj je nastupila Alena Hrušoci zauzevši osmo mjesto sa 1:07,49.

NAJAVLJUJEMO

U srijedu me�unarodni atletski miting

U PONEDJELJAK POSLIJEPODNE zapo�ele pripreme NK Me�imurja

Ambicija je ponovni status prvoligaša

NOVO VODSTVO NŠ ME�IMURJE-�AKOVEC

Predsjednik Dean Pani� za Školu nogometa s nadom u budu�nost

zaraditi više nego 13 tisu�a kuna. Stanje je malo popravila donacija iz HNS-a od 77 tisu�a kuna te donaci-ja opreme vrijedne 130 tisu�a kn.

Novi predsjednik s vjerom da je

budu�nost Škole na realnim osnovamaNo, novo vrijeme i novi ljudi

možda �e biti bolji recept za fi-nancijsku stabilnost Škole, pa je Skupština na mjesto predsjedni-ka izabrala Deana Pani�a, bivšeg dopredsjednika, dok je on u Izvršni odbor smjestio Veselina Biševca, Zorana Vidovi�a, Matiju Posavca, Dražena Koleni�a, Ivu Kolari�a, Predraga Šari�a, Ivu Vuruši�a i Miljenka Ov�ara, koji je i dopred-sjednik Škole.

Novi predsjednik Dean Pani� okupljenima je predstavio i novi financijski plan, koji unato� pove-�anim izdacima zbog ulaska u dva viša ranga natjecanja nije pove-�an s prošlogodišnjih 1,7 milijuna kuna, ve� je �ak smanjen na 1,2 milijuna. “Mislim da opreznijim raspolaganjem novcem, ali i ve�im angažmanom na podru�ju spon-

zorstva možemo priskrbiti novac kojeg nam lokalna vlast ne može dati. Jako sam zadovoljan dogovo-rima s �elnicima Grada i Županije i vjerujem da �e ovog puta sve biti ispoštovano od svih osniva�a Ško-le”, kazao je Pani�.

Skupštini su nazo�ili Veselin Biševac i Matija Posavec, koji su objasnili kako se iz prora�una Gra-da odnosno Županije može o�eki-vati do 20 tisu�a kuna mjese�no.

Bilo kako bilo, Škola nogometa ne�e mo�i raditi sama. Velika važ-nost je drugoligaša NK Me�imurje, jer se veže uz njegov status i imidž. S druge strane neizvjestan je pro-jekt opstanka NK �akovca iako u ovom trenutku to nije presudno važno za kvalitetu škole i “proi-zvodnju” doma�ih nogometaša. NK Me�imurje mora biti izravno zain-teresiran za budu�nost škole, mora prona�i sredstva da stipendira naj-bolje izdanke i na taj na�in osigura njezinu svrsishodnost. Naravno, vrlo važna je i suradnja kako s Me-�imurskim nogometnim savezom, tako i svim me�imurskim klubovi-ma, na iskrenim osnovama i u oba pravca. Bez toga nema napretka me�imurskog nogometa, a mladi

igra�i �e odlaziti u druge sredine, kao što je bio slu�aj i do sada.

Funkcija direktora upitna?

Za kraj ostavljamo dvije zani-mljivosti. Interesiralo nas je naime zbog �ega Škola nije prijavila ni je-dan svoj projekt Hrvatskom olim-pijskom odboru, s obzirom da se s državne razine može dobiti velika potpora za dobre planove. “Ja sam kazao Mikolaju da dostavi papiro-logiju u Zajednicu, oni imaju papire i ako je bilo problema onda su kri-vi oni”, kazao je bivši predsjednik Kataleni�. Na žalost, Kataleni� se prevario, jer je direktor Dušan Mi-kolaj priznao da papire Zajednici nije stigao predati na vrijeme.

K tome, pitali smo predsjednika ho�e li direktor Dušan Mikolaj ostati pro�esionalac u Školi s obzirom da je predsjednik NK �akovca i direktor-sportski direktor NK �akovca 1920, no Pani� je kazao da o tome Izvršni odbor još treba odlu�iti. Ipak, vidljivo je u planu rashoda kojeg je Pani� pred-stavio da �e troškovi za pla�e zapo-slenika i honoraraca biti smanjeni u razdoblju koje slijedi, no definitivnih potvrda još nema. (Ivana Strahija)

Trenuta�ni popis igra�a NK Me�imurja:

Bešeni�, Božak, Andre Silva, Bratkovi�, Antonovi�, Leva�i�, Pintari�, Grgi�. Lima, Kova�, Vuka, Eliomar, Amauri, Bobi�anec, Midojevi�, Vugrinec, Se�an, Kova�i�. Na probu bi tre-bali do�i: Melnjak Nino, Buhin, Gegi�, Fran, Tiago, Alan...

obzirom na ostanak standardnih Grgi�a, Lime, Eliomara i Vuke. Bra-zilci bi trebali biti i na stoperskim

pozicijama, ako se Andreu pridruži Amauri koji je još uvijek u Brazilu, kao i Eliomar. Ina�e, u II. HNL mo-gu igrati samo 4 stranca pa treba vidjeti tko �e biti me�u njima.

Na probi veliki broj igra�a

Uglavnom, prvih desetak da-na sigurno �e biti puno prometa u svla�ionici. S obzirom da se tek okuplja nova ekipa, sigurno �e kroz nju pro�i �etrdesetak imena, a Si-muni� �e vrlo vjerojatno tek nakon 1. kolovoza koliko-toliko iskristali-zirati spisak. Vremena uglavnom

ima dovoljno, a ambicija bi trebala biti prvoligaška. Ostaje za vidjeti što �e se doga�ati u narednom razdoblju, a puno toga ovisi i od vodstva kluba.

Glavnom treneru Simuni�u pomagati �e Gori�anec i Stamen-kovi�, dok je kondicijski trener dugogodišnji Simuni�ev suradnik Boško Božinovi�.

Me�imurje je ina�e zbog odre-�enih dugovanja suspendirano, pa trenuta�no ne može igrati utakmi-ce i registrirati igra�e, ali o�ekuje se da isto bude sre�eno ovaj tjedan.

(D. Zrna)

Dejan Pani�, novi predsjednik

Novi izvršni odbor Škole nogometa

13. srpnja 2010.��U PUNOM JEKU MA-LONOGOMETNA SEZONA

Turniri diljem Me�imurja

U punom jeku je malonogo-metna sezona. Uglavnom su na rasporedu turniri koje organizi-raju nogometni klubovi. Najve�i turnir Memorijal Vladimir Skok u organizaciji NK Mladost Prelog i pokroviteljstvom Grada zapo�eo je u petak u Prelogu. Prijavljene su �ak 43 ekipe u 4 konkurencije. Najbrojnija je seniorska u kojoj su 22 ekipe, 8 je veteranskih, 9 sta-rijih pionira i 4mla�ih. Turnir je tek zapo�eo i traje do 22. srpnja. Od ovog tjedna igra se i turnir od-bojke na pijesku. Traju i Preloške ljetne no�i, a kako kažu organiza-tori tijekom tjedna ne�e biti najav-ljenih koncerata, ve� standardni program uz doma�e glazbene snage. U Belici pak je prijavljeno 10 seniorskih i 6 veteranskih eki-pa. Turnir se igra još tjedan dana i i završava idu�e subote.

U me�uvremenu su i zavr-šena dva turnira oni koji su or-ganizirani u D. Koncov�aku i Ho-došanu. Organizatori su na oba vrlo zadovoljni kako je sve teklo, a izvješ�a možete pro�itati u našem sljede�em broju.

U završenom natjecanju u me�imurskoj nogometnoj ligi ve-terana «Sjeverozapad» u sezoni 2009/2010. prvo mjesto potpuno zasluženo pripalo je veteranima NK «Venera-PMP“ iz Svetog Jurja na Bregu, drugo mjesto osvoji-li su veterani NK «Zebanec» iz Zebanca, a tre�e veterani NK «Bratstvo“ iz Jurovca. Ugodno je iznenadila ekipa NK «Dubrav-�an» iz Preseke osvojivši �etvrto mjesto. Ostale ekipe igrale su s

puno oscilacija, tako da su i re-zultati izostali.

NK «Dubrav�an» iz Preseke iz-borio se za organizaciju završnog turnira, koji je održan u Preseki. Na turniru su trebale sudjelovati �etiri prvoplasirane veteranske ekipe. Nažalost, ekipa NK „Zebanec“ doš-la je nekompletna (sa šest igra�a) i nije mogla nastupiti, što je pokva-rilo ukupni dojam. Doma�ini su bili najkompletniji i najbolji na turniru, dok je prvak lige NK Venera-PMP

završila tek kao tre�a. U sve�anom dijelu programa, u�esnici turnira primili su pehare – svaki prema osvojenom mjestu na turniru. Po-bjedniku lige, NK «Venera-PMP» iz Svetog Jurja na Bregu uru�en je poseban pehar.

Nakon sve�anog dijela nasta-vilo se sa zajedni�kim druženjem uz kvalitetno pripremljeno jelo i hladna pi�a. Doma�ini, veterani NK «Dubrav�an» odli�no su orga-nizirali ovaj završni turnir.

ME�IMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA “SJEVEROZAPAD”

Venera-PMP pobjednik lige, Dubrav�an Preseka pobjednik turnira

Veterani Venere PMP pobjednici lige Sjeverozapad

13. srpnja 2010. ��

Nakon netom završene se-zone u kojoj se prvi puta u A 2 li-gi moralo imati 40 minuta u igri juniora 92. godište ili mla�ega, krenule su rasprave po košar-kaškim kuloarima je li to bilo pametno ili nije, tko je profitirao, tko ne, tko je koga...Ovih je dana iz Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza u klubove stigla Odluka o izmjenama i do-punama Propozicija natjecanja za sezonu 2010/2011. Najprije se govori o kvalifikacijama za A 1 ligu, pa piše:

Klub koji na završetku Lige za ostanak zauzme pret-

posljednje mjesto odigrati �e odlu�ne utakmice (bolji rezul-tat u dvije utakmice sa dru-goplasiranom ekipom iz kva-lifikacijske lige), a pobjednik �e ostvariti pravo da u sezoni 2011/12 igra A 1 ligu.

Kvalifikacijska liga za po-punu A 1 lige igra se po dvo-strukom bod sustavu, a ligu �e igrati pobjednici A 2 liga po Propozicijama natjecanja A 1 muške lige.

Prvoplasirani klub Kvalifi-kacijske lige ostvarit �e pravo igranja u natjecanju A 1 lige u sezoni 2011/12.

Slijedi dio koji se ti�e igranja mladih igra�a u natjecanjima pod ingerencijom HKS-a:

U natjecanju klubova A 1 lige (u prvom dijelu natjecanja i u Ligi za ostanak) moraju biti prijavlje-ni i igrati najmanje jedan igra� ro�en 1991. i mla�i, odnosno da u prvim petorkama klubova mo-ra biti po jedan igra� 91. godišta, a tijekom utakmice na parketu uvijek mora biti barem jedan igra� 91. godišta ili mla�i.

U Propozicijama natjecanja A 2 mijenja se samo godište juni-ora koji mora biti u igri – u netom završenoj sezoni smio je igrati

junior 92. godišta, a od jeseni u igri mora biti 93. i mla�i.

Promjena �e biti i u «zadnjoj» - B ligi. Na parketu stalno mora biti igra� ro�en 1994. i mla�i! To prakti�ki zna�i da se sve klubove pod ingerencijom HKS – a tjera na rad s mla�im kategorijama! Što je apsolutno u redu. Oni klubovi koji ne žele ili ne mogu raditi s potencijalnim mla�im prvotimcima – neka igraju re-kreativnu ligu.

Ukoliko tijekom utakmi-ce zbog dosu�enih 5 osobnih pogrešaka, isklju�enja igra-�a, ozljeda i dr. mom�ad više

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

I u B ligi mladi igra� na parketu!nema na klupi barem jednog igra�a ro�enog 1994. godine (u A 2 ligi 93., u A 1 ligi 91. go-dine) koji bi sudjelovao u igri na parketu, igra se nastavlja s 4 igra�a.

Iz HKS-a je stigla i Odluka o prijelaznim rokovima i rokovi-ma za licenciranje igra�a u sezo-ni 2010/2011:

Prijelazni rok i rok za licen-ciranje za košarkaše za sezonu 2010/2011 po�inje 7. srpnja 2010. (dakle – po�eo je!) i zavr-šava 6. sije�nja 2011.

Prijelaz iz jednog kluba u drugi klub (horizontalni prije-laz) za klubove A 2 liga i B liga ostvaruje se samo u vremenu izme�u prvog i drugog dijela redovitog prvenstvenog natje-canja, a mogu ga ostvariti samo dva seniorska igra�a i igra�i

mla�ih dobnih uzrasta (juniori i mla�i).

Dodatni prijelazni rok za klubove Kvalifikacijske lige za popunu A 1 muške lige (odnosi se samo na 5 prvaka A 2 liga) traje od 28. ožujka 2011. do 31. ožujka 2011. U ovom prijela-znom roku prijelaz i licenciranje mogu ostvariti maksimalno dva igra�a po jednom klubu.

Igra� u jednoj sezoni nakon po�etnog licenciranja može biti licenciran još za najviše dva klu-ba, bez obzira na stupanj natje-canja.

Ustupanje igra�a ostvaruje se do 31. prosinca 2010.

Klubovi A 2 i B liga mogu tijekom natjecateljske sezone licencirati najviše 15 igra�a se-niora i neograni�en broj juniora i mla�ih.(hks, bh)

Od 5. do 9. srpnja na te-renima kluba održan je tra-dicionalni TENISKI KAMP u sklopu programa Zajednice

sportskih udruga grada �akovca SVAKI TJEDAN - SPORT JEDAN. Na kampu koji se je održavao od ponedjeljka

do petka, svakog dana od 8 do 12 sati, sudjelovalo je više 90-tak polaznika. Sudionici-ma kampa uz aktivno u�enje

tenisa, organizirano je neko-liko predavanja i igraonica, a osigurana je prehrana i pi�e, te poklon - majica.

U ponedjeljak je u dvorani Scheier održana izvanredna Skupština rukometnog kluba MKA*IPC. Kako smo saznali uo-�i završetka ovog broja radna skupina u sastavu Matija Posa-vec, Veselin Biševac, Miljenko Topli�anec i Bojan Ruži� pripre-mila je sve potrebno za skupšti-nu koja je trebala izabrati novog predsjednika kluba i odlu�iti o novom imenu.

Za novog predsjednika neslužbeno doznajemo pred-loženi je Siniša Januši�, ina�e direktor D-TV, emisije koja se emitira u kabelskom sustavu u �akovcu, dok �e novi naziv kluba biti RK Me�imurje. Osta-je za vidjeti je li nazivu RK Me-�imurje pridodan neki spon-zorski naziv, jer su pregovori o generalnom sponzoru tako�er bili u tijeku.

Tako bi dosadašnje ime kluba MKA*IPC trebalo oti�i u povijest, a jedan od glavnih sponzora IPC ove godine sigur-no ne�e biti sponzor kluba.

Što pak se ti�e financijskog stanja, ono nije baš tako bajno, kao što je govoreno. Naime, dug kluba iznosi više od 1 mi-lijun kuna, a najve�a stavka su pozajmice koje su klubu umje-sto sponzorstva dale tvrtke uz koje je bio vezan dosadašnji predsjednik Željko Kavran. Po-zajmice navodno iznose više od 400.000 kn. Dug prema igra�i-ma je navodno oko 160.000 kn, dok je zna�ajna stavka i dug dvoranama koji je posebno bio kamen spoticanja dosadašnjeg predsjednika Kavrana, a iznosi više od 250.000 kn. Uz dugo-vanje dobavlja�ima cjelokupni iznos dugovanja premašuje milijun kuna.

Tako�er je neizvjesna si-tuacija s igra�ima, ali o�ito �e RK Me�imurje u novoj sezoni biti orijentiran na me�imurske igra�e, ali ostaje vidjeti tko �e od njih igrati i je li to dovoljno za I. HRL ili pak �e se dovoditi igra�i sa strane, ali pitanje je tko i pod kakvim uvjetima. ®

IZVANREDNA SKUPŠTINA RK MKA*IPC

Klub s novim imenom RK Me�imurje, novi predsjednik Siniša Januši�!?

Najbolja me�imurska te-nisa�ica Ivana Lisjak vratila se nakon kvalifikacija Wimble-dona u svoju ameri�ku bazu i nastavila s odigravanjem ma-njih turnira na kojima poku-šava povratiti što kvalitetniji ranking. Za sad joj to ne polazi za rukom. U teksaškom gradu Grapevine igrala je turnir ITF circut serije vrijedan 50.000 ameri�kih dolara i prošla samo do 2. kola.

U 1. kolu lako je dobila Amerikanku Pegula 7:5, 6:3, da bi onda solidno odigrala dva seta protiv 2. nositeljice Kana�anke Dubois, ali ka-tastro�alno tre�i za kona�an poraz. Prvi je Lisjak izgubila 5:7, pa je projurila drugim 6:1, da bi potonula u tre�em: 1:6. Nakon tjedan dana stanke sli-jedi joj novi nastup na sli�nom turniru u Lexingtonu.

U susretu osmog kola II. Hr-vatske teniske lige prva senior-ska mom�ad Pun�eca gostovala je u Rijeci protiv mom�adi TK Pe�ine i ostvarila laku pobjedu rezultatom 6:3. Pobjede za �ako-ve�ku mom�ad ostvarili su Dejan Žli�ar, Tomislav Hublin, Bojan Ja-klin, Maik Nerer i Marin Šuica u pojedina�nim susretima i Jaklin / Nerer u susretima parova.

U 9. kolu na gostovanju u Umagu protiv mom�adi TK Te-nis Team zabilježen je minimalan poraz rezultatom 4:5. Pobjede u pojedina�nim susretima ostva-rili su Bojan Jaklin i Petar Švenda, te parovi Kau�i� / Škvorc i Šven-da / Žli�ar.

Pun�ec je na 4. mjestu s 13 bodova, a vodi Osijek s 23 boda.

U Varaždinu je u organiza-ciji TK Varteks održan Vindi kup, turnir za dje�ake i djevoj-�ice do 12 godina iz kalendara Hrvatskog teniskog saveza.

Odli�an rezultat ostvarila je dvanaestogodišnja �akov-�anka LORENA BRZUHAL-SKI, �lanica Pun�eca koja je osvojila turnir. Kvalifikacije

su igrane po Round Robin sistemu i u njima je Lorena ostvarila dvije pobjede. U glavnom turniru pobijedila je redom Mjeran (Požega) 61 61, Katuši� (Zapreši�) 61 60, Pupi� (I Team) 63 61 i u final-nom susretu lako i uvjerljivo Lauru Me�ava iz zagreba�kih Ponikva 60 60.

Anda Pintari�, jedana-estogodišnja igra�ica TK Franjo Pun�ec nastupila je na OP Koprivnice za dje�ake i djevoj�ice do 12 godina. U Round Robin kvalifikacijama ostvarila je tri pobjede, a u

glavnom turniru pobijedila je Kukina-Grade�ak (Varteks) 62 61, Šimun�i� (Varteks) 62 60, da bi u finalnom susretu bila poražena od doma�e igra�ice Roberte Krvajica re-zultatom 26 36.

U organizaciji TK �akovec održan je turnir za dje�ake i djevoj�ice do 8 i 10 godina na kojem je nastupilo �etrdesetak natjecatelja iz Varaždina, Da-ruvara, Virovitice, Ludbrega, Preloga, ur�evca i �akovca. Turnir je igran po novim „Play & stay“ pravilima za najmla�e natjecatelje.

U konkurenciji dje�aka do 10 godina, zlatna skupina, Luka Horvat osovojio je drugo mjesto a Florijan Barani� tre�e, u srebr-noj skupini Justin Kermeci osvo-jio je drugo mjesto, u bron�anoj

skupini Abel Šprajc tre�e mjesto i u zelenoj skupini Ervin Nedelj-ko drugo mjesto i Vinko Brki� tre�e mjesto.

Me�u djevoj�icama Ema Ma-tja�i� u srebrnoj skupini osvojila je prvo mjesto, Leonarda Horvat tre�e, kao i Ivana Žuli� u broj�a-noj skupini.

Na turniru do 8 godina koji igraju dje�aci i djevoj�ice zajed-no prvo mjesto osvojila je Nika Šari�, Vinko Brki� tre�e, Anto-nija Ruži� �etvrto, Lukas Bra-nilovi� peto i Borna Bira� šesto mjesto.

U Varciji TK Vkup, turn�ice do 1Hrvatsk

Odli�je dvana�anka LLSKI, �lanosvojila

OP �AKOVCA DO 8 I 10 GODINA

Luka Horvat u finalu

OP KOPRIVNICE

Anda Pintari� do finala

ITF - GRAPEVINE

Lisjak do drugog kolaII. HRVATSKA TENISKA LIGA

Pobjeda protiv Pe�ina, poraz protiv Tenis Teama

VINDI KUP

Naslov za �akov�anku Lorenu Brzuhalski

TENISKI KAMP U �AKOVCUTENISKI KAMP U �AKOVCU

Sudjelovalo 90 djeceSudjelovalo 90 djece

U�esnici teniskog kampaU�esnici teniskog kampa

13. srpnja 2010.��

U sklopu ljetnih programa Turisti�ka zajednica Grada Pre-loga i Mjesni odbor �ukovec 3. srpnja organizirali su Seoske igre �ukovec 2010. u kojima su sudjelovali predstavnici osam mjesnih odbora u sastavu Gra-da Preloga. Manifestacija je, kažu u preloškoj Turisti�koj

zajednici, organizirana s ciljem da se kroz druženje prikažu stari obi�aji i nekadašnji život na selu.

Doma�ini najboljiSudionici su se natjecali u

zanimljivim i atraktivnim dis-ciplinama - potezanju užeta, ba-canju kamena s ramena, utrci

u vre�ama, hodanju štulama, bacanju potkove, guranju voza sijena, piljenju trupca, pravlje-nju putra, dojenju krave, dok je posebna atrakcija bila kro�enje bika. Ukupni pobjednik bila je ekipa doma�ina – �ukovca.

Uz “sportski“ dio, organizi-ran je i bogat kulturno - umjet-

ni�ki te zabavni program uz nastup Bandista iz Struge i folkloraša iz Donjeg Vidovca, za posjetitelje je osigurano pi-�e i jelo, dok su ponudom svojih proizvoda manifestaciju obo-gatila i obiteljska poljoprivred-na gospodarstva.

(Velimir Kelkedi, foto:

Na zagreba�kom Hipo-dromu održano je Prvenstvo Hrvatske u preponskom ja-hanju za sve kategorije na kojem su nastupili svi po-najbolji jaha�i sa svojim gr-lima. Me�u njima je sjajan nastup zabilježila Kristina Lesjak, �lanica KK �akovec koja je osvojila naslov dr-žavne prvakinje u junior-skoj konkurenciji. Odli�an rezultat mlada i talentirana me�imurska jaha�ica Kristi-na Lesjak postigla je na gr-lu ORION. Kristina je ina�e uvjerljivo osvojila naslov dr-

žavne prvakinje. Ve� drugog dana ostvarila je nedostižnu prednost pred ostalim natje-cateljima te su je samo pad s konja ili diskvali�ikacija mo-gla sprije�iti da uzme titulu državne prvakinje. Kristina Lesjak �lanica je konji�kog kluba ‘’�akovec’’, a u svojoj relativno kratkoj karijeri ostvarila je zavidne rezulta-te u Hrvatskoj i inozemstvu. U konkurenciji seniora prvo mjesto osvojila je Janka Kra-šovec na grlu Cabano, a kod mla�ih jaha�a Marko Pan�a na grlu Breezer.

Panonski maraton triju drža-va ove �e se godine održati sedmi puta zaredom. Ova me�unarodna biciklisti�ka manifestacija kojoj je cilj graditi dobrosusjedske odnose izme�u Slovenije, Ma�arske i Hr-vatske svake se godine organizira u suradnji s nekolicinom partnera iz sve tri države, a glavni partneri su Op�ina Lendava (SLO), Op�ina Lenti (H) i Op�ina Sveti Martin na Muri. Glavni organizator ovo-godišnjeg Panonskog maratona je Op�ina Lendava, a sudionici maratona �e za vožnju mo�i iza-brati �etiri staze razli�ite dužine i težine koje prolaze prekmurskim i ma�arskim selima, vinskim ce-stama Me�imurja, cestama uz rijeku Muru i na kraju se opustiti uz kulturno-umjetni�ki program popra�en izvla�enjem nagrada te osvježenjem u Lendavskim ter-mama. Prijavnice se mogu poslati poštom (na adresu KK Lendava) ili se zainteresirani mogu prijaviti na web stranicama KK Lendava (www.kolesarski-klub-lendava.si). Trase Panonskog maratona dužine su 112 km (Veliki maraton, zahtjevna trasa, prolazi kros sve tri države, a najviša to�ka marato-

na je Železna Gora, 50 km (Srednji maraton, prolazi kroz Sloveniju i Hrvatsku, u Hrvatsku ulazi na GP Mursko Središ�e, a u Sloveniju se vra�a preko GP Sveti Martin na Muri), 15 km (Mali maraton)

i 28 km – mountain bike (brdski) maraton . Na svim trasama pred-vi�eni su punktovi za osvježenje. Po�etak doga�anja je 18. sprnja 2010. od 7 sati ujutro, kada se još primaju prijave, u Lendavi, a po-

jedini maratoni startaju od 9 sati, u razmaku od 10 minuta. Zbog prelaska državne granice svaki sudionik dužan je sa sobom imati putovnicu ili osobnu iskaznicu.

(VRP)

PRVENSTVO HRVATSKE u preponskom jahanju

Kristini Lesjak naslov državne prvakinje

ME�UNARODNA BICIKLISTI�KA MANIFESTACIJA U LENDAVI

Panonski maraton triju država

Na prvenstvu Regije 4 su-djelovali su najmla�i pliva�i GPK MEIMURJA. Ivan Mo-dri� je potvrdio odli�nu formu na 200 m le�no popravivši re-zultat sa “Zlatnog medvjeda” za velikih 5 sekundi 2:33,77 (norma je za državnom pr-venstvo 2:38,97), te osvojio srebrnu medalju. Ostali pli-va�i su isplivali svoje osob-ne rekorde. Za kadete je još nastupila Nikolina Šolti� 9. mjesto 100 m leptir (1:34.64),

PRVENSTVO REGIJE 4 U PLIVANJU

Ivan Modri� popravio rekord za 5 sekundi

23. 100slobodno (1:19.54), 12. 200prsno (3:40.62), za po-�etnike - plivaton A su nastu-pili: Jurica Kavran 8. mjesto 50slobodno (36.53), 11. 50 m prsno (49.04), 15. 50 m le�no (44.72), Rino Mikac 9. 50 m slobodno (36.78), 14. 200 m mješovito (3:31.83), 12. 50 m prsno (49.50), 19. 100 m slo-bodno (1:28.19), 10. 50 m le�-no (43.46). Potvr�uje se da �e rad sa novim trenerima Kri-stinom Horvat i Tomislavom Horvatom, pridonijeti puno dobrih rezultata u narednom periodu.

Ujedno se pozivaju svi mali pliva�i koji ovog ljeta u�e plivati u ljetnim pliva�-kim kampovima (09-13.08. je slijede�i termin), da se pri-druže klubu u rekreativnom ili natjecateljskom treningu, a informacije se mogu dobiti na stranici www.pkmc.hr ili na mob. 091 574 0644 kod tajnika kluba.

Ivan Modri� sjajno napreduje u le�nom stilu

SEOSKE IGRE u �ukovcuSEOSKE IGRE u �ukovcu

Prezentacija starih obi�aja u Prezentacija starih obi�aja u idili�nom donjome�imurskom mjestuidili�nom donjome�imurskom mjestu

Doma�ini - pobjedniciDoma�ini - pobjednici

Piljenje trupaca na tradicionalan na�inMirna ruka i oštro oko za bacanje potkove

4513. srpnja 2010. Mozaikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

ODRŽAN SPUST murskih ladji 2010.ODRŽAN SPUST murskih ladji 2010.

Rekordan odaziv sudionika iz �etiri susjedne države

Oko tristo sudionika, što je rekord svih dosadašnjih priredbi, osnovno je obilježje Spusta mur-skih ladji 2010. koji je u subotu i nedjelju održan na rijeci Muri od austrijskog Murecka do hrvat-skog Domašinca.

Najve�i broj sudionika bio je iz Slovenije, potom Hrvatske te Austrije i Ma�arske, a na svim postajama spustaše je do�ekao lijep broj gra�ana.

Prema rije�ima Branka Po-lanca, glavnog koordinatora spu-sta za Hrvatsku, �itava priredba prošla je bez ikakvih incidenata i poteško�a. Isto tako rijeka Mura bila je na cijeloj dionici mirna i �ista.

Prvi dan, u subotu, spustaši su prošli dionicu od austrijskog Murecka do Svetog Martina na Muri, odnosno do Žabnika gdje je bila ve�era, te je prire�en za-bavni program. Dio sudionika spusta no�io je u šatorima i kod prijatelja, a jedan dio u Spa @ Golf Resortu Sveti Martin.

U nedjelju odmoreni spustaši krenuli su prema krajnjem cilju, zastavši usput u Murskom Sredi-š�u, gdje su im doma�ini bili Grad i Turisti�ka zajednica Mursko Središ�e, u �ije su im ime dobro-došlicu i sretan nastavak spusta poželjeli predsjednik Turisti�ke zajednice Zlatko Bek i dogrado-na�elnik Dražen Srpak.

Od Murskog Središ�a Mura je mirnija i toplija te su se mnogi spustaši usput kupali, plivali i izvodili razne akrobacije. Kod trome�e Hrvatske, Ma�arske i Slovenije, a prije samog Deka-novca i Domašinca, uprili�eno je druženje s ma�arskim Hrva-tima koji se po�inju sve aktivni-je uklju�ivati u priredbu koja je održana osmi put. Bez i jednog problema, bez ozljeda i ošte�enja svi su spustaši na kraju pristali kod Domašinca, gdje im je pri-re�en vele�anstveni do�ek te domjenak uz druženje. Naj�eš�e izgovorene rije�i bile su: Vidimo se i dogodine!

(S. Mesari�, Z. Vrzan)

Neiskorištena MuraNije se teško ne složiti sa svim

sudionicima spusta, ali i posje� teljima te novinarima, kako je rijeka Mura, osobito u dijelu kod Murskog Središ�e te Peklenice i Podturna, neiskorištena. Nevjerojatno mirna Mura u nedjelju je pobu�ivala maštu na organiziranje više priredbi koje zasigurno ne bi pu-no koštale, a bile bi dobro posje�ene. Svaki tjedan ili barem vikend mogu se održava� kra�i spustovi plivanja, igre na vodi i sli�no, �ime bi gra�ani imali prilike dobro iskoris� � slobodno vrije-me, a organizatori (turis� �ke zajednice, mjesni odbori, klubovi, udruge ...) pak zaradi� po neku kunu. (sm)

Kra�i odmor u Murskom Središ�uKra�i odmor u Murskom Središ�u

Hrvatska posada na �elu predvodi spustašeHrvatska posada na �elu predvodi spustaše

Veli�anstvena slika u DomašincuVeli�anstvena slika u Domašincu

Budete jeli s nama... De�ki su nahranili skoro tisu�u ljudi �elnici Organizacijskog odbora spusta do�ekali su svoj odmor uz grah

Od nekada Slovenke vole Muru i Hrvate Od nekada Slovenke vole Muru i Hrvate

Pristajanje u DomašincuPristajanje u Domašincu Svatko nešto traži, motiv, ribe, zlato...Svatko nešto traži, motiv, ribe, zlato... Prirodne prepreke od Prirodne prepreke od granja i panjeva nisu granja i panjeva nisu zapreka hrabrimazapreka hrabrima

Tko �e brže i Tko �e brže i prije, ladja ili pasprije, ladja ili pas

Mura pružila pravo osvježenjeMura pružila pravo osvježenje

4713. srpnja 2010. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom braniteljuZORANU ŠEGOVI�U13.7.1992. - 13.7.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

ZAHVALA

Dirnuti pažnjom i izrazima su�uti u trenucima velike boli i tuge zbog iznenadnog gubitka

našeg voljenog

STJEPANA RUSAKA iz Donje Dubrave

preminulog dana 1. srpnja i sahranjenog 3. srpnja 2010. u

55.-toj godini života

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županije objavljuje

NATJE�AJza zapošljavanje na neodre�eno vrijeme

1 izvršitelja ( m/ž ) na POSLOVIMA DIPLOMIRANOG PSIHOLOGA“Djelatnos� za zaš� tu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnos� ”

Uvjeti: - visoka stru�na sprema diplomirani psiholog, položen stru�ni ispit, osnovna dopusnica Hrvatske psihološke komore, radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolni�kog lije�enja ovisnos� , poznavanje rada na ra�unalu, položen voza�ki ispit B kategorije, hrvatsko državljanstvo, 3 godine radnog iskustva u struci

Uz molbu za zapošljavanje prilaže se:1. diploma , 2. dokaz o položenom stru�nom ispitu, 3. osnovna dopusnica, 4. preslika radne knjižice, 5. preslika voza�ke dozvole, 6. domovnica, 7. kra�i životopis s osvrtom na radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolni�kog lije�enja ovisnos� i poznavanje osnove rada na ra�unalu

Probni rad u trajanju 60 dana. Rok za podnošenje molbi je 8 dana od objave natje�aja. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje�aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županije, Ivana Gorana Kova�i�a 1e, 40 000 �akovec s naznakom “za natje�aj – zapošljavanje na neodre�eno vrijeme-diplomirani psiho-log”. Nepravovremene i nepotpune prijave ne�e se razmatra� .O rezulta� ma natje�aja kandida� �e bi� obaviješteni u roku od 30 dana.

Poduze�e Kova� Metal d.o.o. iz �akovcaraspisuje

natje�aj za radno mjesto

POSLOVO�Aza vo�enje mješovitog strojobravarskog

pogona/pogona strojne obradeUvjet je višegodišnje iskustvo u strojobravarsko-zavariva�kim poslovima. Pisme-ne prijave s kratkim životopisom i opisom radnih iskustava/vješ� na posla� do 23.7.2010. na adresu: Kova� Metal d.o.o., Dr. Vinka Žganca 49, 40000 �akovec

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom braniteljuDRAGUTINU KODBI 15.7.1992. - 15.7.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

TUŽNO SJE�ANJE

ELIZABETA PERCA� ro�. Horvat

14.7.2008. – 14.7.2010.

Život prolazi, ali sje�anje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sje�aju.

suprug Ivan i sin Sre�ko s obitelji

želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim ro�a-cima, kumovima, prijateljima, susjedima i poslov-nim partnerima koji su nam rije�ima ili brzojavi-ma izrazili su�ut, okitili odar cvije�em i svije�ama

i ispratili našeg pokojnika na vje�ni po�inak.Posebno hvala vl�. Mirku Pilaju i pre�asnom Blažu

Horvatu na toplim rije�ima ispra�aja.

Po�ivao u miru Božjem!

Ožaloš�eni:supruga Ružica, k�i Danica s obitelji, sin Željko, majka Katarina, otac Petar, bra�a Julio i Vladi-

mir s obiteljima te ostala tuguju�a rodbina

Na temelju Odluke Op�inskog vije�a Op�ine Donja Dubrava o prodaji i utvr�iva-nju po�etne cijene gra�evinskog zemljišta u gospodarskoj zoni „Sjeveroistok“, Klasa: 021-05/10-01/144, od 30.03.2010. godine, Povjerenstvo za prodaju nekretnina objavljuje

JAVNO NADMETANJEza prodaju gra�evinskog zemljišta u gospodarskoj

zoni “Sjeveroistok“ Donja Dubrava

1. Prodaji putem javnog nadmetanja izlaže se 6 ( šest ) gra�evinskih parcela upisanih u z.k.ul. broj , k.o. Donja Dubrava i to:

Gra�evinsko zemljište je namijenjeno isklju�ivo za izgradnju poslovnih, proi-zvodnih i poslovno-proizvodnih gra�evina. 2. Po�etna cijena zemljišta na javnom nadmetanju je 12,00 kune za 1 m², su-kladno odluci Op�inskog vije�a o prodaji gra�evinskog zemljišta.3. Minimalno podizanje cijene izme�u ponu�a�a koji sudjeluju u javnom nad-metanju za odre�enu �es� cu gra�evinskog zemljišta je jedna (1) kuna po m² zemljišta.4. Za sudjelovanje u javnom nadmetanju sudionici javnog nadmetanja su dužni najkasnije jedan dan prije javne dražbe upla� � iznos od 10.000,00 kn po parceli koju �e izlici� ra� u prostorijama Op�ine, Trg Republike 13 ili na žiro-ra�un Op�ine broj 2392007-1807800006 –model 21-7889-MB, uz prikazanu potvrdu o upla� ili gotovinskom uplatom voditelju nadmetanja prije samog po�etka nadmetanja. 5. Sudionicima koji ne uspiju u javnom nadmetanju jam�evina se vra�a odmah po sastavljanju zapisnika u prostorijama Op�ine, a sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju jam�evina se ura�unava u cijenu kupljenog zemljišta. Kupci koji su uspjeli u javnom nadmetanju dužni su izvrši� uplatu za kupljeno zemljište u roku od 30 dana.6. Gospodarska zona je komunalno opremljena : prometnicom. 7. Kupac je dužan izvrši� pla�anje prenamjene zemljišta prilikom isho�enja gra�evne dozvole za gradnju objekta, porez na promet nekretnina pri sklapanju ugovora, a troškove ovjere potpisa ugovora snosi prodavatelj.8. Op�ina Donja Dubrava nudi posebne pogodnos� prilikom izgradnje gra-�evinskih objekata u gospodarskoj zoni koje se odnose na odgodu pla�anje komunalnog doprinosa 12 mjeseci, osloba�anje pla�anja komunalne naknade (1 godina 100%, druga 75%, tre�a 50% i �etvrta 25%), besplatno ustupanje elektri�ne energije do 20kW snage po parceli. Olakšice vrijede za obrte i tvrtke registrirane u Op�ini Donja Dubrava koje imaju uposlena najmanje tri radnika na neodre�eno vrijeme.9. Parcele u gospodarskoj zoni „Sjeveroistok“ �e se prodava� putem javnog nadmetanja koje �e se održa� na licu mjesta u zoni , u subotu 17. 07. 2010. godi-ne u 10:00 sa� , a svako slijede�e nadmetanje zadnjeg petka u mjesecu u 12:00 sa� .10. Pravo sudjelovanja u javnom nadmetanju imaju sve doma�e � zi�ke i pravne osobe, a strane samo ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete (iden� tet se utvr�uje uvidom u osobnu iskaznicu, domovnicu ili putovnicu, te registraciju obrta ili poduze�a).11. Uvid u prostornu dokumentaciju (DPU) i ostale informacije mogu se dobi� u Op�ini Donja Dubrava.

BR

OJ

Z

EM

LJ

IŠ

NO

-K

NJ

IŽ

NE

�

ES

TIC

E

Bro

j p

osje

do

vn

og

li

sta

Prezime, o�evo ime i ime vlasnika-ovlaštenika, mjesto stanovanja i ku�ni

brojSuvlasni�ki

omjer

BR

OJ

K

AT

AS

TA

RS

KE

�

ES

TIC

E

Bro

j p

lan

a

Naziv

�esti

ce

Vrsta obrade (kultura)

zemljišta i klasa

Površina

Bro

j z.k

.ul.

ha m2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1316/39 1429OP�INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB:

631403874071/ 1 4284/33 5 ULICA 3.

TRAVNJA oranica 4189

5584


631403874071/ 1 4284/34 5 ULICA 3.


5584


631403874071/ 1 4284/39 5 ULICA 3.


5584


631403874071/ 1 4284/40 5 ULICA 3.


5584


631403874071/ 1 4284/41 5 ULICA 3.


5584


631403874071/ 1 4284/42 5 ULICA 3.


5584

RO�ENIMARTIN GOLUB, sin Marije i Sa-mira; ANDREJ DRK, sin Josipe i Nikole; LEO SRŠA, sin Martine i Danijela; TIN VABEC, sin Ksenije i Siniše; LOVRO MIHALEC, sin Me-lani i Nikole; DOMINIK ŠKVORC, sin Petre i Siniše; TENA ŽAGAR, k�i Silvije i Dejana; DORA GRUJI�, k�i Jelene i Mirana; NIKOLA GOSARI�, sin Martine i Kristijana; ZITA BAR-LOVI�, k�i Maje i Bojana; EVA ZDO-LEC, k�i Katarine i Borisa; KARLO PINTARI�, sin Gordane i Silva; IVAN ZDOLEC, sin Marjane i Nina; KARLA SKLEPI�, k�i Sanje i Do-minika; SVEN SRPAK, sin Suzane i Damira; LEA ŠPOLJAR, k�i Nataše i Dragutina; IVAN LOVRO HORVAT, sin Marijane i Tomislava; GABRIEL HODI�, sin Danijele i Damira; DINO HORVAT ŠELAJ, sin Ivane i Ivana; MARTA TARANDEK, k�i Nade i An�elka; EMANUEL BERTOVICH, sin Višnje i Branimira; LUKA OTO, sin Jelene i Ivice; LARA KR�MAR, k�i Marijane i Mladena; RENA RU-ŠANEC, k�i Gordane i Siniše; EMILY KARLOV�EC, k�i Valentine i Mire (�akovec)

VJEN�ANIMarija Vidovi� i Nino Posavec, Želj-ka Hatvali� i Igor Strahija, Ljiljana Stankovi� i Bojan Perko, Marta

Horvat i Matija Orehovec, Dubrav-ka Novak i Dejan Vuk, Kristina Pa-tar�ec i Dario Kova�i�, Maja Radek i Dario Sklepi�, Katerina Podskla-nova i Igor Mesari� (�akovec); Dino Vrbanec i Kornelija Patar�ec (M. Subotica); Marina Vugrinec i Kar-lo Mrazovi� (M. Središ�e); Mišela Levec i Danijel Vidovi� (Nedeliš�e); Laura Kos i Davor Ko�ila (Prelog).

UMRLIJulijana Sklepi� ro�. Topolko r. 1930., Justina Lovren�i� ro�. Ha-ni� r. 1932., Marija Petermanec ro�. Kuzmi� r. 1929., Veronika Drk ro�. Šafari� r. 1929., Jovan Mikuli� r. 1926., Cecilija Magdaleni� ro�. Žganec r. 1919., Terezija Kiva� ro�. Švenda r. 1921., Ivan Radek r. 1942. (�akovec); Katarina Hrušoci ro�. Križan r. 1928. (Štrigova); Marija Novak ro�. Polanec r. 1927., Rudo-lf Herman r. 1935. (Dekanovec); Viktor Jambreši� r. 1935., Stjepan Rusak r. 1955., uro Me�imurec r. 1919., Zlata Ujlaki ro�. Zemlji� r. 1936. (Kotoriba); Rozalija Anto-kovi� ro�. Saka� r. 1943., Marija Mošmondor ro�. Turi� r. 1922., Eva Murkovi� ro�. Hranjec r. 1920. (M. Središ�e); Rozina Marciuš ro�. Kocijan r. 1923., Marija Balent ro�. Pigac r. 1927. (Nedeliš�e); Alojzije Jan�ec r. 1940 (Prelog).

IZ MATI�NOG UREDA

ME�IMURSKI SAJAM PODUZETNIŠTVA društvo s ograni�enom odgovor-noš�u za prire�ivanje sajmova i izložbi i ostale poslovne ak� vnos� (skra�e-

na tvrtka: MESAP d.o.o.), Nedeliš�e, Mar�ec Josipa 27, objavljuje

N A T J E � A Jza izbor direktora Društva

Kandidat za direktora Društva mora, osim zakonom propisanih uvjeta, udovo-ljava� i sljede�im uvje� ma:- visoka stru�na sprema ili viša stru�na sprema ekonomskog ili tehni�kog usmjerenja,- najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovode�im poslovima u gospodar-stvu (prednost �e ima� kandida� koji imaju iskustvo u organiziranju sajmova),- organizacijske sposobnos� i sklonost � mskom radu,- poznavanje engleskog i/ili njema�kog jezika,- znanje rada u informa� �kom okruženju,- da ne postoje zapreke za imenovanje iz �lanka 239. Zakona o trgova�kim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99-vjerodostojno tuma�enje,52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09),- da izradi i prezen� ra program rada ili prijedlog poslovnih ak� vnos� za uspješ-no ostvarivanje ciljeva Društva.

Uz prijavu na natje�aj kandida� moraju dostavi� :- životopis- dokaz o ste�enoj stru�noj spremi (original ili ovjeren preslik)- dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na ru-kovode�im poslovima u gospodarstvu ili na organiziranju sajmova – ugovor o radu, odgovaraju�e rješenje, i sl. (original ili ovjereni preslik)- program rada ili prijedlog poslovnih ak� vnos� iz kojih je mogu�e ocijeni� da �e se uspješno ostvariva� ciljevi društva. - domovnicu (original ili ovjereni preslik)- potvrdu o nekažnjavanju, ne stariju od šest mjeseci (original ili ovjereni pre-slik)- izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz �l. 239. ZTD-a

Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje�aj ne�e se razmatra� .

Prijave s natje�ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natje�aj za direktora MESAP-A d.o.o.“ u roku od 8 dana, na adresu: MESAP d.o.o., 40 305 Nedeliš�e, Mar�ec Josipa 27.

Društvo MESAP d.o.o. zadržava pravo ne izvrši� izbor direktora po raspisanom natje�aju, te is� poniš� � .

IZOLIT D.O.O.INDUSTRIJSKA ZONA 8, 40 323 PRELOG

OGLASZa izbor financijskog menadžera

Uvje� :1. VSS2. 3-5 godina radnog iskustva u struci3. Znanje engleskog jezika

Uz pismenu prijavu priloži� :1. Životopis2. Presliku diplome o završenom VSS- ekonomist3. Domovnica4. Uvjerenje o nekažnjavanju

Prijave sla� putem maila ([email protected]) ili na adresu: IZOLIT d.o.o., Industrijska zona 8, 40 323 Prelog.

48 Oglasnik 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJI-ŠTE u Mihovljanu, 600m2, mob. 098/1989-410

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JED-NOSOBAN namješten stan u Istar-skoj ulici u �k, tel. 099/325-4267TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PRO-STOR (ku�a, stan) u �akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla-�anje režija, te po potrebi skrb o stari-joj osobi. Upita� na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa� IZNAJMLJUJE SE namješteni ili ne-namješteni stan u centru Donjeg Kraljevca, tel. 091/655-2830ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznaj-mljujem sobu u ure�enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra� ke. tel. 092/24-53-243IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOV-NI PROSTOR od 115 m2, na atrak� vnoj lokaciji u �akovcu. Tel. 098/676-407.IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SO-BU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898IZNAJMLJUJEM OPREMLJENI STAN od 37m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja i autobusa, cijena 2.000 kn + režije, mob. 095/5320-562

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa�uvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634BMW 324D 63kW, reg. godinu da-na, šiber, el. ret., euro kuka servisi-ran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843PRODAJE SE VU�NA SLUŽBA Zasta-va 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843PRODAJE SE RENAULT 21 karavan die-sel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843PRODA JE SE MITSUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010PRODA JE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310MERCEDES 190E 1984.g., automa� k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve�i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535PRODAJE SE �AMAC – gliser 3.80 du-žine, registriran, vanbrodski motor T-18 i Vihor-30, tel. 098/907-4380PRODA JEM �ELI�NE FELGE s gu-mama 14 cola za nisan, golf, polo, a kupujem za škodu fabiju, mob. 098/581-986PRODA JEM NISAN SUNY karavan 2.0D 1995.g., reg. do kraja godine, te prodajem sjeme repice perko, tel. 853-258, N. S. RokPRODAJE SE MAZDA 3 sport 1.6i, re-gistrirana, nova, crvena metalik, 5vr., klima, sva oprema. zvati poslije 15 sa� na mob. 098/9020-676R-5 1993.g., reg. do 12./10., proda-jem, mob. 091/5130-939PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni, + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711NISSAN TERANO II 2.7tdi 1998.g., 170tkm, 7 sjedala, 4x4, klima, šiber, centr. zaklj., el. grija�i sjedala, reg. do 6/011., auto u sustavu pdv-a, tel. 396-374PRODAJEM DIJELOVE za hondu civic 1991.g., hondu crx 1989.g., volvo 360 G4 i kamion zastavu 650N. mob. 098/976-5331PRODAJEM: � at � po dizel (150eur); reno 5 (199eur); yugo (100eur); kadet e (199eur); � at bravo ‘96.g. (750eur); � at brava (750eur) i opel corsa dizel (1.399eur). mob. 092/298-5114PRODAJEM: kombi T3 buss reg. go-dinu dana, odli�no stanje (1.950eur); reno 5 reg. do 12/010. (799eur); reno laguna dijelovi te kupujem osobna i kombi vozila u bilo kakvom stanju, mob. 098/777-095OLDTIMER KADET C 1979.g., reg. do 12mj. (950 eur); audi A3 plin, klima (4.200 eur); golf III cabrio 1994.g., reg do 5./011 . (2.900 eur). tel . 334-134

KUPUJEM KINESKI SKUTER neispra-van, te Thomos, Puch, Pony expres, Gizmo ili sl., a dijelove prodajem uz ugradnju, te bicikle Rog. mob. 095/591-1966AUTOMOBILE, kombi vozila, manje kamione, neispravne, dotrajale, kupu-jem, odvozim. mob. 091/549-28-721

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRI-KOLICE. Tel. 337-003PRODAJE SE SLAMA u balama po ci-jeni od 4kn/1 bala, mogu�a dostava, mob. 098/9574-200PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i ta-njura�a 20 diska, Tel. 098/632-494PRODAJE SE LUŠ�AR i elevator, mob. 098/973-5030PRODA JEM 2-redni i samohodni bera� kukuruza sa sjeckalicom, te kupujem 2-rednu vadilicu krumpira, mob. 098/745-972PRODAJEM BA�VE za vino i rakiju, nove, od hrasta i akacije s dostavom, kvalitetna izrada, tel. 858-362PRODAJU SE dva metalna kukuru-žnjaka dim 6x3x0.90m, prikolica za stoku, autoprikolica i rasipa� umjet-nog gnojiva. tel. 091/579-6352

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», �akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJE-VI s posebnim strojem - stru�no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI�ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG

FLEX/HILTI/HITACHI/B&DMETABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, �AKOVEC

Tel. 040/395-180, 091/5005-128

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO�I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako�er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LI-CENCIRANJE malih poduze�a i obrta u gra�evinarstvu. mob. 095/863-1441PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662PODUKE ZA BUBNJARE i one koji to žele posta� , note, tehnika, s� lovi od popa do jazza. Akademsko iskustvo! Povoljno! mob. 098/937-9366

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TD-CI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA�EG TRŽIŠTA. GA-RANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U�E-Š�A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODI-NA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21(preko puta suda)

tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230www.sms-nekretnine.hr

[email protected]

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru�ju Va-raždinske i Me�imurske županije

OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENA pri-mila bi na brigu i njegu stariju ženu u svoj dom. mob. 099/7872-663

POSAO

KERAMI�AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE �I-Š�ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA�UNALU s ak� vnim zna-njem engleskog jezika za posao ponu-de paten� ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064SERVIS ZA �IŠ�ENJE OBAVLJA USLUGE �IŠ�ENJA stambenih i poslovnih pro-stora, mob. 098/955-6885MLA�A MUŠKA OSOBA traži hono-rarni posao � jekom ljetnih praznika, mob. 095/5975-341TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo�ni tesar i zidar za radove na ku�i. tel. 333-253ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU�-NOM BUDŽETU – nau�ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064TRAŽI SE KOZMETI�ARKA – radno isku-stvo nije bitno, tel. 099/222-1000

KREDITI

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dije-lom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku�ice). mob. 099/316-2112

Z A P O S L EN A O S O B A t r až i ma -nji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600IZNAJMLJUJE SE STAN u ku�i u Mur-skom Središ�u, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVO-SOBNI namješteni stan u �akovcu na Jugu, mob. 098/426-862IZNA JMLJUJEM DVOSOBNI STAN u � a ko v c u n a s a j m i š t u , m o b. 098/632-300IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN stu-den� cama u centru �k, za 3 osobe, kuhinja i 2 sanitarna �vora, mob. 098/426-021IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u užem centru �akovca. mob. 095/836-1170IZNA JML JUJEM NOVI S TAN od 80m2 s garažom, preko puta bol-nice, obitelji ili studen� cama. mob. 098/5160-129GARSONIJERE u �akovcu, na dvi-je lokacije, nenamještene, daju se u najam na duže vrijeme, mob. 098/545-526IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, namješten, poseban ulaz, odvojena brojila, na duže vrijeme, povoljno. tel. 091/5000-707

NAJBRŽE DO NOVCAisplate mogu�e u roku 48 sa� ,obustavom i preko 1/2 pla�e,

obustavom na trajni nalog,ovjerom kod javnog bilježnika,

temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar� �arimaZva� na tel. 060-610-614

svakog dana od 09 do 20 sa� .Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

PRODAJEM KU�U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu�a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinaci-je. tel. 095/8190-349PRODA JE SE ORANICA Beg jec u Ma�kovcu, zvati iza 16 sati na tel. 098/9466-750�AKOVEC – CENTAR: prodajem kom-forni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215POVOL JNO PRODA JEM KU�U U NIZU u �akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJI-ŠTE u Murskom Središ�u, mob. 098/954-9775PRODAJEM DVOSOBNI STAN u cen-tru �k, 46m2, visoko prizemlje, po-voljno. tel. 091/572-4557PRODAJEM DVORIŠNU ZGRADU od 60m2 sa dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i tr-govinu, u �k, preko puta suda, mob. 098/426-021KU�A + GRADILIŠTE u Selnici proda-je se ili mijenja za stan u �k ili Lenda-vi, mob. 00386/41-249-325PRODA JEM GRADILIŠTE u Koto-r ibi površ. 14 4 4m2, priklju�ak vode + gotov nacrt i iskop. mob. 098/1760-290PRODAJU SE DVIJE ORANICE, livada i šuma u Selnici, kraj ribnjaka, hitno i povoljno, mob. 098/9024-767PRODAJEM KU�U na selu od 300m2 ukupne površine, može zamjena za stan uz doplatu, može i polovica ku�e ili druge kombinacije, mob. 095/519-7555PRODAJEM GRADILIŠTE u Mihov-ljanu, I.G. Kova�i�a, 280 �hv, cije-na po dogovoru, tel. 347-347 ili 098/260-955PRODA JEM GR ADIL IŠ TE u C i r-kovljanu površ. 1350 m2, mob. 098/9234-772FRIZERSKI SALON, novi, namješten, �akovec, Lj. Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garaža-ma, prodajem. tel. 098/241-559PRODAJEM JEDNOSOBAN namje-šten stan u Istarskoj ulici u �k, tel. 099/325-4267PRODA JE SE OBITELJSKA KU�A u �k, mogu�a zamjena za stan, tel. 384-454PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj ulici i auto pasat karavan 1.9tdi, ful oprema, mob. 098/493-122TRAŽI SE PARCELA ili zapušteno zemljište kod stare Mure, mob. 098/749-131PRODA JEM KU�U u �k, livadu u Puš�inama, gradilište u Dragoslav-cu i drvo od ariša dugo 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487PRODAJE SE KU�A s oku�nicom u Sv. Križu, potrebna adaptacija, stru-ja, voda, telefon, povoljno. mob. 098/592-439KVATERNIKOV TRG, �akovec: pro-dajem posl. prostor te iznajmljujem kafi� za istu ili dr. namjenu. mob. 091/786-8534PRODAJE SE ZEMLJIŠTE od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada �k predvi�eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062PRODA JE SE KU�A u centru �k, aktraktivna lokacija, stambeno-posl. prostora 600m2, oku�nice 1200m2, s pogledom na crkvu, mob. 098/242-317PRODA JE SE VINOGRAD s vikend prostorijom i podrumom u D. Kon-cov�aku, hitno i povoljno, cijena pre-ma dogovoru, mob. 095/5125-900PRODA JEM TROSOBNI novoob-novljeni stan u prizemlju katnice u centru �k od 74m2, parkiralište, podrum, mob. 098/315-880

PRODAJE SE POSLOVNI OBJEKT od 300m2, opremljen i ku�a od 180m2, okolica �akovca, mob. 099/794-5180PRODA JEM IL I IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703 -1886 i l i 095/838-4204PRODAJE SE KU�A U DONJOJ DU-BRAVI, mob. 091/2328-236PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš�ina-ma, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507PRODAJE SE KU�A katnica u Trnov-cu, mob. 098/9422-821PRODAJE SE GRA�EVINSKA PARCE-LA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250�hv te oranica livada izme�u Poleva i Kuršanca, 1186 �hv. mob. 098/594-027PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s ga-ražom u �akovcu, tel. 312-227PRODAJE SE KU�A u Knezovcu ili se daje na korištenje, tel. 865-140 ili 00386/51-692-862PRODAJE SE STAN od 65m2 u �k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu�noš�u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955KUPUJE SE VIKEND KU�A u gor-n jem d i je lu Me � imur ja , mob. 095/921-6717

4913. srpnja 2010. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJIžiro-račun: 2392007-1100062749

www.prijatelji-zivotinja.orge-mail: [email protected]

MOB: 091 89 88 004

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobiPosjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!

NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE.

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

775

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2, odvojeni ulaz i sva brojila, na-mješteno, u centru �k, te se prodaje fasadna pl. pe�, mob. 091/933-8468IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u �k, K. Tomislava 32, te prodajem hidrauli�nu prešu, drvene ba�ve i pl. kace. tel. 040/312-297IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonicom i dvorištem, samcima u užem centru �k, mob. 092/309-7456IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kupaonicom u �k, I. Gunduli�a bb, tel. 337-407IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namje-šteni stan u �k, mob. 095/8148-715

LJETOVANJE

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APAR-TMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: [email protected]

VODICE NOVOURE�ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVO-SOBNI APARTMAN u Privlaci kod Za-dra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APAR-TMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236IZNA JMLJUJEM DVOSOBNI APAR-TMAN u Zadru, 30m od plaže, povolj-no, mob. 098/339-588POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNO-SOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaže i borove šume. tel. 091/555-1044

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma�ke. Tel. 363-445

PRODA JEM Š TENCE malteze -ra, mopsa i cavalier španijel, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236PRODAJU SE zelena i plava alek-sandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338PRODAJU SE NJEMA�KI OV�ARI odli�nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728PRODA JU SE ŠTENCI šarplanin-ca stari 3mj., �istokrvni, mob. 098/846-017PRODAJU SE ŠTENCI njema�kog ov�ara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, te inox ba�va od 120 lit., mob. 099/1911-583PRODAJEM PAPIGE rozele plave i crvene, pjevaju�e papige, kozice žute i šarene, tigrice, te tražim žutu aleksandru, ženku, staru 2g. mob. 098/973-1849POKLANJAM ŠTENCA hrvatskog ov�ara u dobre ruke i POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA�I�E u dobre ruke. tel 040/821-459, 098/132 2005PRODAJEM PAPIGE � grice, nimfe, pjevaju�e, rozele, patke manda-rinke i karolinke, te platinaste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938PRODAJEM ODOJKE žive ili o�iš�e-ne, mogu�a zamjena za žitarice, dostava. mob. 098/976-5331PRODAJEM SVINJU od 170kg za klanje, Brezje 167, tel. 855-740

ELEKTRONIKA

PRODAJEM ZVU�NE KUTIJE HK au-dio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema�ki, c i jena 650 eur, tel . 363-399 ili 091/516-7596PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267SONY ERICSSON S312 novi, T-mo-bile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022KUPUJEM PUNJA� za fotoaparat Ol-ymus FE-370. mob. 091/533-6860

RAZNO

PRODAJEM THUJE columne i sma-ragd, kvalitetan doma�i uzgoj, tel. 091/547-0069P R O D A J E M : p r o d u ž n i k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, cr-ni pisa�i stol, dj. autosjedalica Ro-mer od 9-18kg i prijenosni kreve� � 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

PRODAJEM ksni masažno-kozme-� �ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija� para na. Tel. 099/561-9127DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi�, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371PRODA JE SE DJE�JA HAL JINA za standardne i latino plesove, u lju-bi�astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela)PRODAJEM KVALITETNO CRNO VI-NO, krovnu gra�u i autoprikolicu, tel. 333-253PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku�icu, tel. 333-253PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ�UVANU DJE�JU ODJE�U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli� (garnitura), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), plo�a za el. ugrad. štednjak (200kn), krevet tapecirani, frižider sa škrinjom ve�i, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i gume 175/65/14 za 500kn/4kom. tel. 328-106 ili 098/171-4456PRODAJEM: psa tornjaka starog 2g., dobar �uvar; prikolicu povišene stra-nice, sa�uvana, za 2.000 kn, gume-njak; kawasaki ZX-7R nin�a 750cm3; 122ks 1998.g., sa�uvan, ili mijenjam za slabiji, može i auto, sve po dogovo-ru. mob. 098/190-3753KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ, stolove na razvla�enje, komode, zidne sato-ve, vitrine i ostale starine – pla�am odmah. tel. 858-347PRODAJEM ŠKRINJU za duboko zamr-zavanje, cijena povoljna, hitno. mob. 098/9544-399PRODAJE SE TROCIKL za odrasle, vrlo malo korišten, za 2.000 kn i magnetni podmeta� za krevet 180x90. mob. 091/9080-833KUPUJEM RABLJENU ŠKRINJU od 210 lit., mob. 099/848-6313PRODA JEM BI JELO VINO ci jep, k v a l i t e t n o , š t r i g o v � a k , m o b . 099/794-5180PRODAJEM PROTO�NI BOJLER Va-illant (500kn), el. štednjak (300kn); dj. bicikl (300kn); kutna garnitura (500kn) i kamen za terase 40m2/400 kn. mob. 099/225-1070 POKLANJAJU SE KNJIGE ZA 1. razr. III.OŠ �k, tel. 091/551-7838

JEDNODNEJEDNODNEEJEDNODNEVNI PILIĆI,PILIĆI,

EVNI NNNNEVNIEVNIIIIIIIIIIIIIIIIIIIEVVNIVVVVEEE IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJEELI I BIJ LI IEEBIBBIJELI I

STISSSSSSSSSSSTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTIIIII OORASSORASOR SGRAHOGRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAHO SSSSOOOOGG IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIITTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTAARRRHHAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAARRRRRRRRRRRRRRRRRRR OO AAA RRRRGGRAHORASTI DOSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVA!DDOSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS A!DDO TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVAD AAAAAAAAAAAA A!DDOSTAVA!

,,

Kod pripreme kola�a i slastica �esto nastojimo do-biti pravi doma�i okus, ka-ko bismo se pomo�u svojih osjetila na trenutak vratili u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svo-jim svježim sirom za kola�e, koji je u potpunosti dobiven iz doma�e proizvodnje, Vin-dija nas još jednom podsje�a na važnost i kvalitetu uku-snih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslije�a.

Karakteristi�na blaga aroma svježeg sira savr-šeno nadopunjava razne slastice i kola�e, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vindija je, kao i uvijek, uz izvrsnu kakvo�u proizvoda, pripremila još nekoliko iznena�enja za sve – tu je izvrstan recept za pripremu sirne tortice, jednostavnog i osvježavaju-�eg deserta, a uz 600 grama proizvoda pakiranog u pla-

SIR IZ BAKINE KUHINJE

Vindija proizvela svježi sir za kola�e, još jedan u nizu svojih tradicionalnih specijaliteta

sti�nu vre�icu dolazi i 100 grama gratis.

Vrijednost svježeg sira za kola�e potvr�uje prepo-znatljivi mlije�ni brand ‘z bregov, a njegovo vrhun-sko porijeklo jam�i ozna-ka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI.

ORAje stigla u azil kao štene i izra-sla u prekrasnu malu kujicu. Mješanka je terijera sa malim sme�im šapicama. Ora je niskog rasta pa je možete udomiti i u stan, uz naravno redovite šet-nje. Ora je vrlo dobre naravi, vesela po prirodi. Ro�ena je 28.08.2009. Nije za lanac!

TOBI IIje izuzetno dobar pas, vrlo vese-le naravi. Jako se dobro slaže sa svima u azilu. Neobi�no je svjetle boje i smiješnih brkova. Ro�en je 15.9.2008., visok 46 cm i kastriran. Tobi II bi bio vrlo dobar za obitelj s djecom jer se voli igrati, ali je poslu-šan. Nije za lanac!

ZIGIje uz Zagija lutao ulicom i imao sre�u da su ga pronašli i doveli u azil prije nego što izgladni. Obojica su bili jako mršavi, ali su sada dobro. Zigi je vrlo lijep, izuzetno dobro�udan, ali akti-van pas. On i Zagi su dijelili dobro i zlo u azilu, a sada je Zagi udomljen. Udomite Zigija, bit �e vam i više nego zahvalan. Nije za lanac!

TV pregled

FILMOVI - PREPORU�UJEMO

SPORT - IZDVAJAMO

ZVJEZDANI KUTAKZZZZZZ

od 13.7.2010. do 19.7.2010.

Prljavi Harry SRIJEDA, HRT 1 - 21.05

Krimi film. San Francisco, 1971. godina. Gradom vlada panika jer ve� neko vrijeme nepoznati ubojica koji se policiji predstavlja kao Škorpion (A. Robinson) snajperom ubija ljude. Policija mu nikako ne može u�i u trag, �ak ni kada pristane izvršiti njegova nare�enja da mu dostavi veliku sumu novca. Policijski inspektor Harry Callahan (C. Eastwood)...

U zmajevu gnijezdu UTORAK, NOVA TV - 21.25

George (James Pure�oy) je nao�iti engleski vitez, nemiran zbog grozna krvoproli�a kojem je svjedo�io u Palestini. Upravo iz tog razloga George je odlu�an spremiti svoj ma� te prepustiti se mirnom životu. Na svom povratku u Englesku, George kre�e prema sjeveru, jer je �uo da je ondje plodno tlo koje je slabo naseljeno i da tom zemljom vlada kralj Edgaar (Simon Callow)...

FILM

FILM

Otkucaj koji je moje srce presko�ilo �ETVRTAK, HRT 1 - 00.15

Psihološka drama/krimi film. Dvadesetosmogodišnji Tom (R. Duris) radi kao utjeriva� dugova za svog oca Roberta (N. Arestrup). To je vrlo zahtjevan posao i on se �esto susre�e s grubijanima i kriminalcima. Ogor�en i pun mržnje prema svojemu poslu, on žali što se nije, poput svoje tragi�no preminule majke, posvetio pijanisti�koj karijeri. Kada �uje da je raspisana glazbena audicija...

FILM

Mostovi okruga Madison PETAK, HRT 1 - 20.10

Ljubavna drama. Francesca (M. Streep) je bila udana za Richarda Johnso-na (J. Haynie) i s njim je živjela na osamljenoj �armi u okrugu Madison, savezna država Iowa. Nakon njezine smrti krajem osamdesetih njezina djeca Caroline (A. Corley) i Michael (V. Slezak) otkriju da je u svom dnevniku opisala sudbo-nosnu ljubav s �otogra�om magazina “National Geographic”...

FILM

Atletika, Pariz: Dijamantna liga PETAK, HRT 2 - 19.55SPORT

FILM

Gangster No 1 NEDJELJA, NOVA TV - 01.30

Sredovje�ni mafijaški lider prisje�a se prošlosti pri�aju�i o bru-talnostima koje su ga u�inile pobjednikom i zbog kojih ga se ljudi boje. Kao nepoznati mladi nasilnik u živahnom Londonu šezdesetih godina, imitirao je svojeg še�a Freddieja Maysa (David Thewlis) i bio je spreman u�initi sve za njega. No njegova pri�a donosi i zavist koja ga naprosto izjeda...

FILM

HNL, Super Cup: Dinamo – HajdukSUBOTA, HRT 2 - 20.10SPORT

UTORAK 13. srpnja 2010.

08:00 Viddeostranice11:00 1x2, kontakt eemissija12:00 Videostranice15:00 Danas na programu15:07 Foršpani15:15 Yoga&Pilates15:30 Gile e,svijet sporta, ponavljanje16:00 Kradljivac srca,serijski lm16:50 Foršpani17:00 Vijes� 17:05 S olje�e hrrvaskog nogometa,

ponavljanje18:10 Foršpani18:15 TV Jukebox19:00 Me�imurrje danas19:15 Sport19:20 Prognoza vremena19:24 Foršpani19:30 Glazbeni predah20:00 Od Mure do Drave21:00 Me�imurje danas21:15 Sport21:20 Vremenska prognoza21:30 Igrani lm23:00 Dom 2,emisija o ure�enju interi-

jera23:30 Me�imurje danas23:45 Sport23:50 Vremenska prognoza00:00 Erotski lm01:00 Videostranice

08:43 NAJAVA PROGRAMA09:00 VEKERICA prijepodnevni program

VTV-a11:00 1X2 kontakt emisija o kla�enju12:00 MALI OGLASI12:30 VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt

emisija13:00 KOKTEL mozai�na emisija14:00 TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal15:00 VEKERICA17:00 MALI OGLASI17:30 QUO VADIS serijski lm 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:10 MALI OGLASI19:20 YU-GI-OH animirana serija20:05 OTISCI VREMENA dokumentarna

emisija21:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA

VR�I�A emisija o zdravoj prehrani21:30 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi22:00 QUO VADIS serijski lm 23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE23:10 VIJESTI VTV-A------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 13.07.1992 07.30 Dober Dan, Koroška 08.00 Studio City 08.55 Seja Državnega Zbora, prijenos 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 9. Etapa, prenos17.40 Fes� val Vurberk, 2. Del 18.50 Družinske Zgodbe: Družina Isakovi� 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.30 Muzikajeto: Romska, Igrano-Izobraževalna Mladin-ska Serija, ponovitev 21.10 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.35 Histeri�na Slepota, Ameriški � lm, pon-ovitev 23.10 Ljubezen in Akcija v �ikagu, Ameriški � lm, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 �arolija ljuba-vi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo�ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 �ista ku�a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o�ima, serija 16.55 24 sata 17.05 �arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Presudni skok, � lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 No�na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scoot-er 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Brzina, � lm 22.50 Cobra 11, serija 23.40 No�ni program

Podru�je Amazone složeno je i raznoliko. Nemilosrdno kr�enje šuma zbog potreba drvne industrije i plantaža soje ve� je uni-š� lo pe� nu Amazone. Zemlja domoroda�-kih plemena nestaje, a njihov je tradiciona-lan na�in života u opasnos� . Pješice, lakim letjelicama i �amcima Bruce Parry prelazi put duga�ak više od 10.000 km kako bi upoznao plemena koja mirno žive zakri-vena prašumom. Uklju�uju�i se u njihove živote, Bruce otkriva kako na njih utje�u promjene koje se doga�aju u svijetu.

Putovima rijeke Amazone DOK.SERIJA HRT 1 21.55

Izet (Mustafa Nadarevi�) nema puno že-lja u životu. Svega dvije - da Faruk (Senad Baši�) odseli i da se Rapka (Belma Lizde Kurt) napokon po�ne seksi obla�i� . Ne-nadano mu se obje želje ispune. No, samo na kratko. Ubrzo �e uvidje� da stvari nisu onakve kakve se na prvi pogled �ine. Dino (Milan Pavlovi�) je doživio nesre�u u stu-diju. Zvu�nik koji je nespretno pokušavao postavi� na zid mu je pao na glavu i to �e prouzro�i� neobi�ne posljedice po nje-gov karakter...

Lud, zbunjen, normalan HUM.SERIJA NOVA TV 20.05

Mu�ke

MAGAZIN NOVA TV

IN magazin

SERIJA HRT 2 20.15

23.30

18.25

(Subota, NOVA TV, 23.25 h)Wesley Snipes

06.40 Najava programa06.45 TV kalendar07.00 Dobro jutro, Hrvatska07.05 Vijes� 07.10 Dobro jutro, Hrvatska07.35 Vijes� 07.40 Dobro jutro, Hrvatska08.35 Vijes� 08.40 Dobro jutro, Hrvatska09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom09.10 Dolina sunca, telenovela10.00 Vijes� 10.09 Vrijeme danas10.10 Vijes� iz kulture10.15 Put oko svijeta kroz 80 vrtova:

Mediteran, dok. serija 11.15 Oprah show12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.35 Moj grijeh, telenovela13.20 McLeodove k�eri, serija14.10 Vijes� s prijevodom za gluhe14.19 Vrijeme sutra14.20 TV kalendar14.35 A sad u Europu!15.20 Bandolero!, ameri�ki lm17.05 Vijes� 17.15 Hrvatska uživo18.15 Kod Ane18.30 Dolina sunca, telenovela19.15 Vrijeme19.20 HP - gdje ste vi, tu je i

vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom

19.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom20.10 Ljetna slagalica21.05 Boje turizma21.55 Putovima rijeke Amazone,

dok. serija22.45 Ep reportaža22.50 Dnevnik 323.15 Sport23.18 Vrijeme23.20 Vijes� iz kulture23.25 Pri�a dana23.45 Dr. House, serija (12)00.35 No� francuskog lma: Boudu

(12)02.20 Zvjezdane staze: Enterprise,

serija03.05 Sutra je novi dan, serija03.50 Bez traga, serija (12)

04.35 A sad u Europu!05.25 Moj grijeh, telenovela

06.40 TEST06.55 Najava programa07.00 Šaolinski obra�un, crtana

serija07.20 101 dalma� nac, crtana serija07.45 Na kraju ulice08.00 TV vr� �08.15 Gar eld i prijatelji, crtana

serija08.40 Igrana serija za djecu09.05 Heidi, serija za djecu09.30 Zabavni program10.00 Ružna Be y, serija10.45 Mladi magi�ar, kanadsko-

poljski lm12.45 Crveni patuljak, hum. serija13.15 Simpsoni, hum. serija13.35 Na vodenome putu 3: Bolnica

za kornja�e, dok. serija14.20 Nenad i Jezera - 40 godina

KUD-a Kolediš�e, emisija pu�ke i predajne kulture

14.50 Me�u nama: Pravo i pravne norme

15.50 Skrivena Azija: Krisova nebeska snaga, dok. serija

16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija

17.35 Sutra je novi dan, serija18.25 Planet majmuna, ameri�ki

lm20.15 Mu�ke, hum. serija20.50 Vijes� na Drugom21.00 24: Redemp� on, serija (12)21.50 Ucjena, ameri�ki lm (12)23.50 Bez traga, serija (12)00.40 Drugi format01.30 Šapta�ica duhovima, serija

(12)02.15 Kraj programa-------- Svi golovi nogometnog SP-------- Nogomet, LP - 2. pretkolo

07.35 Mi� y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana

serija08.10 RTL ritam zona - Pri�a o...,

glazbena emisija09.10 RTL ritam zona - Top 40

doma�i, glazbena emisija10.20 Ve�era za 5, lifestyle emisija11.05 Kralj Queensa, hum. serija11.35 Raymond, hum. serija12.05 Exkluziv, magazin (R)

12.20 Punom parom, kulinarski izazov

12.50 K.T. 2, krimi serija13.20 Najljepši urok, telenovela

(dvije epizode)14.55 Los Victorinos, telenovela15.45 Nestala, telenovela16.40 Pod is� m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija17.30 Raymond, hum. serija18.00 Ve�era za 5, lifestyle emisija18.30 Vijes� , informa� vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin19.10 Ne daj se, Nina, humorna

drama20.00 Kako sam upoznao vašu

majku, hum. serija (dvije epizode)

20.50 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode)

21.40 Zbrka u sudnici, igrani lm, roman� �na komedija

23.25 Vijes� , informa� vna emisija23.35 CSI: NY, krimi serija (12)00.25 Gospodar i ratnik: Druga

strana svijeta, igrani lm, pustolovni (R)

02.35 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 Naši najbolji dani, serija07:20 Jackie Chan, crtana serija07:45 Bratz, crtana serija 08:10 Peppa, crtana serija 08:30 Dona Barbara, serija10:30 U ime ljubavi, serija12:30 IN magazin 13:10 Baywatch, serija14:10 Dona Barbara, serija16:10 U ime ljubavi, serija17:00 Vijes� Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija -

nastavak18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Lud, zbunjen, normalan,

serija21:25 U zmajevom gnijezdu, igrani

lm (12)23:10 Ve�ernje vijes� 23:25 Nestali, serija00:25 Seks i grad, serija00:55 Bra�ne vode, serija01:25 Ezo TV, tarot show (18)02:25 Post mortem, serija (12)03:15 Najbolji od najboljih 4: Bez

upozorenja, igrani lm (12)04:45 Seks i grad, serija05:10 Bra�ne vode, serija05:40 IN magazin06:15 Kraj programa

Odrastao je u New Yorku gdje je poha�ao te�ajeve glume na High Sc-hool �or the Per�orming Arts, ali kada mu se majka razvela, on se sa njom vra�a u Orlando. Maturirao je na Jo-nes High School, a kasnije i na State University o� New York College at Purchase. Unajmljen je za video spot “Bad”, pjeva�a Michael Jackson 1987. godine. Svoje prve ve�e uloge je ostva-rio u filmu Kralj New Yorka (1990). Poznatiji filmovi u kojima je igrao su: White Men Can’t Jump, Passenger 57, Razbija�, Money Train i trilogija Blejda (Blejd, Blejd 2, Blejd: Trojstvo). Bio je u braku od 1985. do 1990. godine, iz kojeg ima jednog sina.

HUM.SERIJA RTLTeorija velikog praska

20.50

Sedam godina u Tibetu SUBOTA, NOVA TV - 23.40

Austrijski alpinist Heinricha Harrera (Brad Pitt) 1939. godine sa svojim sunarodnjakom Peterom Au�schnaiterom (David Thewlis) odlazi osvojiti Nanga Parbat, jedan od najviših vrhova Himalaje. Harrera na putovanju u Tibetu osim osvojenih visina upoznaje i britanski internacijski logor ratnih zarobljenika te ga put dovede do tajnovitog tibetanskog grada Lhase...

TV ku�e imaju pravo promjene programa

EMISIJA HRT 1

Obitelj Kameni� živi u predgra�u Splita i muku mu�i s novcem. Kameni�i su prili�no neprilago�eni, jer nisu ni u gradu ni na selu. Gazda ku�e Piljo (Ivo Gregurevi�) ima malu mirovinu koju je stekao rade�i kratko na ba-uštelu u Njema�koj dok nije buknuo rat u Hrvatskoj. Svi žive od te njegove ‘si�e’. Zato Piljo zara�uje na sve mogu�e na�ine - šverca na sitno, skriva Kineze koje iz Bosne njegovi pajdaši prebacuju u Italiju, skuplja plas� �ne boce i staro željezo ili popravlja aute...

Periferija cityFILM NOVA TV 20.05

SRIJEDA 14. srpnja 2010. �ETVRTAK 15. srpnja 2010.

08:00 Videostranice11:00 1x2, emisija o kla�enju12:00 Videostranice15:30 Dnasna programu15:45 Yoga&Pilates16:00 Kradljivac srca, serijski lm17:00 Vijes� 17:05 Za ravnopravnost, ponavljanje18:15 TVJukebox19:00 Me�imurje danas19:15 Sport19:20 Vrremenska prognoza19:22 Voice of America19:27 Glazbeni predah20:00 Drevne civilizacije, serijal20:30 Jezeraš21:00 Me�imurje danas21:15 Sport21:20 Vremenska prognoza21:30 Strah u utrobi, Igrani lm23:00 Me�imurje danas23:15 Sport23:20 Vremenska prognoza23:22 Voice of America23:30 Erotski lm00:30 Videostranice


VTV-a11:00 1X2 kontakt emisija o kla�enju12:00 MALI OGLASI12:30 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA

VR�I�A emisija o zdravoj prehrani13:00 SUMNJE kriminalis� �ka serija 15:00 VEKERICA17:00 MALI OGLASI17:30 DOKUMENTARNI PROGRAM18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:10 MALI OGLASI19:20 TAJNE USPJEHA dokumentarni

serijal20:05 DOKUMENTARNI PROGRAM20:30 SUMNJE kriminalis� �ka serija 22:00 DOM 2 emisija o ure�enju doma22:30 ARTS 21 emisija o umjetnos� 23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE23:10 VIJESTI VTV-A------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 14.07.1992 07.30 Knjiga Mene Briga - Miklavž Ko-melj: Kako Misli� Par� zansko Umetnost? 07.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Mito Trefalt, 1. Del: �rno-Beli �asi 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 10. Etapa, prenos 17.50 Minoes, Nizozemski � lm 19.15 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.30 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 20.00 Šport 21.50 Žrebanje Lota 22.00 Thornton Wilder: Ženitna Mešetarka, Tv Priredba Predstave Drame Sng Maribor 23.50 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 00.40 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 �arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo�ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 �ista ku�a, serija 15.00 Zvi-jezde na sudu 15.55 Iskrice u o�ima, serija 16.55 24 sata 17.05 �arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As � tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Eli Stone, serija 0.45 No�na panorama

6.00 Dje�ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje�ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes� 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally Mc-Beal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes� 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Liebe verlernt man nicht, � lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No�ni program

08:00 Videostranice11:00 1x2, kontakt emisija12:00 Videostranice15:30 Danas na programu 15:32 PP, Foršpani15:45 Yoga&Piltes16:00 Kradljivac srca,serijski lm16:45 PP, Foršpani17:00 Vijes� 17:05 Stare civilizacije, ponavljanje17:35 Jezeraš, ponavljanje18:10 TV Jukebox19:00 Me�imurje danas19:15 Sport19:20 Vremenska prognoza19:22 Glazeni predah20:00 Koncert21:00 Me�imurje danas21:15 Sport21:20 Vremenska prognoza21:22 Foršpani21:30 Diplomatska opsada, Igrani

lm(12)23:10 Me�imurje danas23:25 Sport23:30 Vremenska prognoza23:35 VOA23:45 Foršpani23:50 Erotski lm00:50 Videostranice


VTV-a11:00 1X2 kontakt emisija o kla�enju12:00 MALI OGLASI12:30 OTISCI VREMENA dokumentarna

emisija13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM14:15 DOM 2 emisija o ure�enju doma15:00 VEKERICA17:00 MALI OGLASI17:30 DOKUMENTARNI PROGRAM18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:10 MALI OGLASI19:20 YU-GI-OH animirana serija20:05 ŽIVOT VERDIJA serijski lm21:35 OKOLO K(R)OLE mozai�na emisija22:30 ARTS 21 emisija o umjetnos� 23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE23:10 VIJESTI VTV-A------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.07.1992 07.25 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 07.55 Brez Reza: Slovenska Državnost Kot Jo Pojmujem 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 16.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 17.00 Mostovi - Hidak: Brez Meja - Határtalan 17.30 To Bo Moj Poklic: Inštalater Strojnih Inštalacij, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ide-ja!, Poslovna oddaja 18.25 Slovenski Vodni Krog: Mis-linja, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Dr. Who: Sodni Dan, Angleška Znanstveno-Fantas� �na Igrana nanizanka, 13., Zadnja Epizoda 20.00 Maxwell, Angleški � lm 21.30 Ljubezen Je Glavna, Ameriški � lm, ponovitev 23.00 Libertas, Hrvaški Biografski � lm, pon-ovitev 01.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 �arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo�ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 �ista ku�a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o�ima, serija 16.55 24 sata 17.05 �arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As � tud not padu?! 21.30 Mental-ist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Eli Stone, serija 0.30 No�na panorama

6.00 Dje�ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje�ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes� 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes� 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o�evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodošli 23.30 No�ni program

SERIJA HRT 2

24

SERIJA RTLL.A. Dragnet

21.00

20.00

Odbjegli psihopat zato�i Summer (Ni-cole Eggert) i Stephanie (Alexandra Paul) kao taoce u spasila�kom tornju te rani Sladea (Kelly Slater). Toranj je pun eksploziva i okružen naoružanim policajcima, a Mitch (David Hasselho-� ) i Ma� (David Charvet) pokušavaju spasi� taoce prije nego što manijak uspije pobje�i i ubi� Summer (Nicole Eggert) i Stephanie.

Komedija. Fat Albert (K. Thompson) je do-bro�udni debeljko iz jako popularne crtane serije koja se emi� ra svaki dan. U njoj on tu-ma�i lik koji je vlasnik smetlišta, a u kojemu živi s prijateljima Rudyjem (S. Anderson), Dumbom Donaldom, Mushmouthom (J. Williams), Billom (K. Robinson), Russellom i Haroldom i s kojima doživljava razne zgode. Cijelo društvo se uvali u nevolju kada Fat Albert primije� Doris (K. Pra� ), nesretnu gledateljicu...

Baywatch Debeli Albert SERIJA NOVA TV 13.10

Navy CIS

Chuck

SERIJA NOVA TV 21.05

SERIJA RTL 20.00



Južna Afrika, dok. serija11.15 HP - gdje ste vi, tu je i


11.17 Oprah show12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.35 Moj grijeh, telenovela13.20 McLeodove k�eri, serija14.10 Vijes� s prijevodom za gluhe14.19 Vrijeme sutra14.20 TV kalendar14.35 A sad u Europu!15.20 Frank, ameri�ki lm17.05 Vijes� 17.15 Hrvatska uživo18.15 Kod Ane18.30 Dolina sunca, telenovela19.15 Vrijeme19.16 LOTO 7/3919.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom20.10 Ljetna slagalica21.05 Prljavi Harry, ameri�ki lm

(12)22.45 Ep reportaža22.50 Dnevnik 323.15 Sport23.18 Vrijeme23.20 Vijes� iz kulture23.25 Pri�a dana23.45 Dr. House, serija (12)00.35 No� francuskog lma: Pakao,

francusko-belgijsko-talijanso-japanski lm (12)


03.00 Prekid programa radi

redovnog održavanja ure�aja04.35 A sad u Europu!05.25 Moj grijeh, telenovela



serija08.40 Igrana serija za djecu09.05 Heidi, serija za djecu09.30 Zabavni program10.00 Ružna Be y, serija10.45 Ekstremni primat, kanadski

lm12.45 Crveni patuljak, hum. serija13.15 Simpsoni, hum. serija13.35 Na vodenome putu 3: Otok

Vancouver - Kanadski divlji otok, dok. serija

14.20 Vrijeme za knjigu: Dobriša Cesari�

14.50 Rije� i život: Sve�enik - izme�u žrtve i statusa, religijski program

15.50 Skrivena Azija: Samuraji, dok. serija


17.35 Sutra je novi dan, serija18.25 An� trust, ameri�ki lm20.15 Mu�ke, hum. serija20.50 Vijes� na Drugom21.00 24, serija (12)21.50 Siska, serija (12)23.00 Narko, ameri�ko-kanadski

lm (18)00.45 Na rubu znanos� :

Izvanzemaljska prisutnost na Mjesecu

01.25 Šapta�ica duhovima, serija (12)

02.10 Kraj programa-------- Otvorenje Splitskog ljeta,

prijenos-------- Nogomet, LP - 2. pretkolo


serija08.05 RTL ritam zona - Retro,

glazbena emisija

10.20 Ve�era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)12.20 Punom parom, kulinarski

izazov12.50 K.T. 2, krimi serija13.20 Najljepši urok, telenovela

(dvije epizode)14.55 Los Victorinos, telenovela15.45 Nestala, telenovela16.40 Pod is� m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija17.30 Raymond, hum. serija18.00 Ve�era za 5, lifestyle emisija18.30 Vijes� , informa� vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin19.10 Ne daj se, Nina, humorna

drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija20.55 Kos� , krimi serija (dvije

epizode) (12)22.40 CSI:NY, krimi serija (12)23.35 Vijes� , informa� vna emisija23.45 Zbrka u sudnici, igrani lm,

roman� �na komedija01.20 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 Naši najbolji dani, serija07:20 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Bratz, crtana serija 08:10 Peppa, crtana serija08:30 Dona Barbara, serija10:30 U ime ljubavi, serija12:30 IN magazin 13:10 Baywatch, serija14:10 Dona Barbara, serija16:10 U ime ljubavi, serija17:00 Vijes� Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija -

nastavak18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Periferija City, pilot21:05 Navy CIS, serija22:05 UFC specijal (12)23:10 Ve�ernje vijes� 23:25 Nestali, serija00:25 Seks i grad, serija00:55 Bra�ne vode, serija01:25 Ezo TV, tarot show (18)02:25 Post mortem, serija (12)03:20 U zmajevom gnijezdu, igrani

lm (12)04:50 Seks i grad, serija05:15 Bra�ne vode, serija05:40 IN magazin 06:15 Kraj programa

FILM HRT 1 15.20

Obiteljska komedija. Jennifer York (C. Wa-tros) uspije nagovori� muža i djecu da ljeto provedu u njezinoj obiteljskoj ku�i na oto-ku, gdje je ona provodila sretno dje� njstvo. Njezina djeca ro�ena su u gradu i ne ide im se na otok. K�i Anna (B. Robertson), � nej-džerica, kaže da otok sigurno nije mjesto njezinog sretnog dje� njstva i zašto je nitko ne pita što ona želi. Is� na, predomislit �e se kad u mjesnoj trgovini vidi zgodnog Seana (B. Burne� )...

Frank

UFC specijal22.05SERIJA NOVA TV



Sjeverna Europa, dok. serija11.15 Oprah show12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.33 Moj grijeh, telenovela13.18 HP - gdje ste vi, tu je i


13.20 McLeodove k�eri, serija14.10 Vijes� s prijevodom za gluhe14.19 Vrijeme sutra14.20 TV kalendar14.35 A sad u Europu!15.25 Ciklus zabranjenog

Hollywooda: Red-Headed Woman, ameri�ki lm

17.05 Vijes� 17.15 Hrvatska uživo18.15 Kod Ane18.30 Dolina sunca, telenovela19.15 Vrijeme19.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom20.10 Dome, slatki Dome - hum.

serija20.50 Otvoreno21.55 Kratki susre� 22.30 Dnevnik 322.55 Sport22.58 Vrijeme23.00 Vijes� iz kulture23.05 Pri�a dana23.25 Dr. House, serija (12)00.15 No� francuskog lma: Otkucaj

koji je moje srce presko�ilo (15)


02.45 Sutra je novi dan, serija03.30 Zakon i red: Zlo�ina�ke

nakane, serija (12)04.10 Kratki susre� 04.35 A sad u Europu!05.25 Moj grijeh, telenovela



serija08.40 Igrana serija za djecu09.05 Heidi, serija za djecu09.30 Zabavni program10.00 Ružna Be y, serija10.45 Moj prijatelj špijun, kanadski

lm12.45 Crveni patuljak, hum. serija13.15 Simpsoni, hum. serija13.35 Na vodenome putu 3: Delta

Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija

14.20 Drugo mišljenje: Dje�ja otorinolaringologija

14.55 Trenutak spoznaje15.55 Skrivena Azija: Gubavi kralj,

dok. serija16.50 Zvjezdane staze: Enterprise,

serija17.35 Sutra je novi dan, serija18.25 Debeli Albert, ameri�ki lm20.15 Mu�ke, hum. serija20.50 Vijes� na Drugom21.00 24, serija (12)21.50 Nova policijska pri�a,

hongkonško-kineski lm (12)23.55 Zakon i red: Zlo�ina�ke

nakane, serija (12)00.45 Drugi red partera, emisija o

kazalištu01.35 Šapta�ica duhovima, serija

(12)02.20 Kraj programa-------- Nogomet, EL - 2. pretkolo


serija08.05 RTL ritam zona - Dalma� nski

libar, glazbena emisija09.05 RTL ritam zona - Top 40

strani, glazbena emisija10.20 Ve�era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija11.35 Raymond, hum. serija

12.05 Exkluziv, magazin (R)12.20 Punom parom, kulinarski


(dvije epizode)14.55 Los Victorinos, telenovela15.45 Nestala, telenovela16.40 Pod is� m krovom, hum.

serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija17.30 Raymond, hum. serija18.00 Ve�era za 5, lifestyle emisija18.30 Vijes� , informa� vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin19.10 Ne daj se, Nina, humorna

drama20.00 Chuck, akcijska komedija

(R)20.55 CSI, krimi serija (dvije

epizode) (12)22.35 CSI: NY, krimi serija (12)23.35 Vijes� , informa� vna emisija23.50 L.A. Dragnet, krimi serija00.35 Kos� , krimi serija (12)01.20 Astro show, emisija uživo

(18)02.20 Kos� , krimi serija (12)

06:25 Naši najbolji dani, serija07:20 Jackie Chan, crtana serija07:45 Bratz, crtana serija08:10 Peppa, crtana serija08:30 Baywatch, serija08:30 Dona Barbara, serija10:30 U ime ljubavi, serija12:30 IN magazin 13:10 Baywatch, serija14:10 Dona Barbara, serija16:10 U ime ljubavi, serija17:00 Vijes� Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija -

nastavak18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Provjereno, magazin21:05 Navy CIS, serija22:05 Trenutak is� ne, game show

(12)23:10 Ve�ernje vijes� 23:25 Nestali, serija00:25 Seks i grad, serija00:55 Bra�ne vode, serija01:25 Ezo TV, tarot show (18)02:25 Post mortem, serija (12)03:20 Ubojita osveta, igrani lm

(15)04:55 Seks i grad, serija05:20 Bra�ne vode, serija05:45 IN magazin 06:20 Kraj programa

EMISIJA HRT 1 20.50

FILM HRT 2 18.25

Otvoreno


PETAK 16. srpnja 2010.

08:00 Videostranice11:00 1x2, kontakt emisija12:00 Videostanice15:30 Danas na programu15:45 Yoga&Pilates16:00 Kraljivac srca, serijski lm17:00 Vijes� 17:05 Obzori, emisija o kulturi17:35 Auto moto nau� c vision18:15 Jukebox19:00 Me�imurje danas19:15 Sport19:20 Vremenska prognoza19:22 VOA19:30 Glazbeni predah20:00 Ritam ljeta, zabavna mozai�na

emisija21:00 Me�imurje danas21:15 Sport21:20 Prognoza vremna21:30 �or�e Balaševi�, koncert23:05 Trzalica, glazbena emisija23:35 Me�imurje danas23:50 Sport23:55 Vremenska prognoza23:57 VOA00:02 Erotski lm01:00 Videostranice


VTV-a11:00 1X2 kontakt emisija o kla�enju12:00 MALI OGLASI12:30 ARTS 21 emisija o umjetnos� 13:00 ŽIVOT VERDIJA serijski lm14:00 OKOLO K(R)OLE mozai�na emisija15:00 VEKERICA17:00 MALI OGLASI17:30 TRZALICA glazbena emisija18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:10 MALI OGLASI19:20 YU-GI-OH animirana serija20:05 KOKTEL mozai�na emisija21:00 PUT U KATMANDU putopisni serijal21:30 MOJA ISTRA dokumentarna emisija22:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i

ribolovu22:30 OBJEKTIV gospodarski pregled23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE23:10 VIJESTI VTV-A------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 16.07.1992 12.20 �rno Beli �asi 12.40 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.40 (Ne)Pomembne Stvari: Hrana, Mozai�na oddaja za Mlade 14.30 Mul�ki: Vrtec Otona Župan�i�a Maribor, Otroška Serija 15.00 Na Utrip Srca: Špic-Cvak! Katalena, Edward Clug, Valen� na Turcu in Mariborski Baletni Ple-salci, 1 16.25 Umetnost Igre, ponovitev 16.50 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.20 Mostovi - Hidak 18.00 Indijska Dežela Gujarat, Dokumentarni Feljton 18.25 Niugini - Raj in Pekel Na Paci� ku, Dok. oddaja TV Maribor 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Jožico Svete 20.00 Krik in Madona, Norveška Dokumentarna oddaja 20.50 Mestni Fantje, Ameriški � lm, ponovitev 22.45 Tihi Družabnik, Rusko-Ameriški � lm 00.20 Zakon v Modrem: Grenki Mandlji, tal. nadaljevanka 01.20 Zakon v Modrem: Samo za Ljubezen, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 02.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 �arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo�ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 �ista ku�a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o�ima, serija 16.55 24 sata 17.05 �arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As � tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Gospodin vrag, � lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No�na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Ben-jamin Blümchen 12.40 Dje�ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes� 16.00 Humoris� �na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes� 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Beruf Lehrer 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 No�ni program

FILM NOVA TV 20.05

Simpsoni

Godzilla

SERIJA HRT 2 13.15

FILM NOVA TV 22.10


SUBOTA 17. srpnja 2010.

FILM RTL 12.45

U nesre�i je izgubio k�er i ženu. Može li prona�i snage za oprost? Neoprezno vo-ze�i, Justin Gutierrez (Shiloh Fernandez) prouzro�io je nesre�u u kojoj su živote iz-gubili žena i k�er Brucea Murakamija (Dean Cain). U neizrecivoj boli zajedno sa sinovima Brodyjem (Landon Liboiron) i Joshom (Ryan Kennedy), Bruce pokušava prona�i snagu i nastaviti živjeti. Uporno zahtijeva da se pravda zadovolji i pokušava prevlada� tra-gediju koja je pogodila njegovu obitelj.

Cli� ord Peache (Chris Makepeace) je novi klinac u srednjoj školi Lake View, �ijim po-kušajima da se uklopi u novo društvo ni-kako ne pomaže �injenica što je uvrijedio školskog nasilnika Moodyja (Ma� Dillon), vo�u skupine problema� �nih klinaca koji od ostalih iznu�uju novac za užinu. Ova se banda pretvara kako u�enike š� � od ta-janstvenog Lindermana (Adam Baldwin), kojega pra� glasina kako je potpuno hlad-nokrvno ubio ro�enog brata...

Oproštaj Moj tjelohranitelj FILM RTL 16.25

EMISIJA RTLKoledžicom po svijetu

FILM NOVA TV

Snajper 2

EMISIJA HRT 2Briljanteen

19.05

21.55

10.25

08:00 Dje�ja televizija12:00 1x2, kontkt emisija13:00 Videostranice15:30 Danas na programu15:32 Yoga&Pilates16:00 Crtani lmovi17:00 Vijes� 17:15 Ritam ljeta, ponavljanje18:20 Jukebox19:00 Vijes� 19:15 Oko k(r)ole20:05 Foršpani20:10 Trzalica20:40 Foršpani20:45 Obzori, emisija okulturi21:20 Fošpani21:30 Visoki ulozi, Igrani lm23:15 Zapisano uzvijezdama,

kontakt program00:15 Vijes� 00:20 Erotski lm01:15 Videostranice

09:43 NAJAVA PROGRAMA10:00 KOKTEL mozai�na emisija11:00 1X2 kontakt emisija o kla�enju12:15 PUT U KATMANDU putopisni

serijal12:45 QUO VADIS serijski lm 14:15 ŽIVOT VERDIJA serijski lm15:25 MALI OGLASI15:35 DOKUMENTARNI PROGRAM16:45 GLAZBENI PROGRAM17:45 MALI OGLASI18:15 VJERA I NADA vjerski program18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A19:00 ZLATNA DOLINA emisija o

poljoprivredi19:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin20:00 HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO

JUGA EUROPE putopisni serijal21:00 EUROMAXX TV magazin21:40 VIJESTI VTV-A------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:00 TRZALICA glazbena emisija23:00 NO�NA MORA kontakt emisija------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi �as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.20 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.40 Polemika 11.15 As-terix in Obelix Pro� Cezarju, Francosko-Nemški � lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Sloven-ci Po Svetu: Argen� nski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, Skrajšani Pos-netek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popol-dne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje�ji program 11.30 Safari sa pingvinima, dok. serija 12.25 Mega strukture, dok. serija 13.25 Ženski odgoj, � lm 15.10 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, � lm 18.55 24 UR 20.00 As � tud not padu?! 21.45 Soba za paniku, � lm 23.50 Fascinirana, � lm 1.40 24UR 2.40 No�na panorama

5.55 Dje�ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla� 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Fa-talna ljepota, � lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Zimmer mit Tante, � lm 23.20 No�ni program

serija02.55 Nova Francuska, kanadsko-

francusko-britanski lm05.15 A sad u Europu!06.05 Moj grijeh, telenovela


serija07.20 101 dalma� nac, crtana

serija07.45 Na kraju ulice08.00 TV vr� �08.15 Gar eld i prijatelji, crtana

serija08.40 Igrana serija za djecu09.05 Heidi, serija za djecu09.30 Zabavni program10.00 Ružna Be y, serija10.45 Prilika za borbu, ameri�ki

lm12.45 Crveni patuljak, hum. serija13.15 Simpsoni, hum. serija13.35 Na vodenome putu 3:

Dansko more i otoci - neodoljivi linijski brod, dok. serija

14.20 Znanstvena pe� ca14.50 Eko zona15.20 Glas domovine15.50 Gusja jetra, istraživanja o

iznimnome proizvodu - dok. lm


17.35 Sutra je novi dan, serija18.25 Igrani lm (strani)19.55 Atle� ka, Pariz: Dijamantna

liga22.05 Vijes� na Drugom22.15 24, serija (12)23.05 Struna u krvi 6, mini-serija

(12)00.40 Posebni dodaci, emisija o

lmu01.30 Šapta�ica duhovima, serija

(12)02.15 Kraj programa

07.35 Mi� y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji,

animirana serija08.05 RTL ritam zona - Urban,

glazbena emisija10.20 Ve�era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)12.20 Punom parom, kulinarski



serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija17.30 Raymond, hum. serija18.00 Ve�era za 5, lifestyle emisija18.30 Vijes� , informa� vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin19.10 Ne daj se, Nina, humorna

drama20.00 Ucjena, igrani lm, akcijski

triler21.40 Remo: Nenaoružan i

opasan, igrani lm, akcijski23.55 Vijes� , informa� vna emisija00.05 Ljetni posao, igrani lm,

komedija01.45 Astro show, emisija uživo

(18)

06:25 Naši najbolji dani, serija07:20 Jackie Chan, crtana serija07:45 Bratz, crtana serija08:10 Peppa, crtana serija08:30 Baywatch, serija08:30 Dona Barbara, serija09:30 U ime ljubavi, serija11:30 IN magazin 12:30 Baywatch, serija13:10 Dona Barbara, serija16:10 U ime ljubavi, serija17:00 Vijes� Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija -

nastavak18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Hollywoodski murjaci,

igrani lm 22:10 Godzilla, igrani lm (12)00:30 Lovac na morske pse, igrani

lm (12)02:10 Ezo TV, tarot show (18)03:40 Iznenada prošlog ljeta,

igrani lm (12)05:30 Kraj programa


pod pokroviteljstvom09.10 Dolina sunca, telenovela10.00 Vijes� 10.09 Vrijeme danas10.10 Vijes� iz kulture10.15 Put oko svijeta kroz 80

vrtova: Jugoisto�na Azija, dok. serija

11.15 Oprah show12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.35 Moj grijeh, telenovela13.20 McLeodove k�eri, serija14.10 Vijes� s prijevodom za

gluhe14.19 Vrijeme sutra14.20 TV kalendar14.35 A sad u Europu!15.25 Hercule Poirot, serija17.10 Vijes� 17.20 Ep reportaža17.25 Svla�ionica18.00 Kod Ane18.15 Hrvatska uživo19.15 Vrijeme19.20 HP - gdje ste vi, tu je i


19.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom20.10 Mostovi okruga Madison,

ameri�ki lm22.25 Dnevnik 322.50 Sport22.53 Vrijeme22.55 Vijes� iz kulture23.00 Pri�a dana23.20 Dr. House, serija (12)00.10 Jindabyine, australski lm

(12)02.10 Zvjezdane staze: Enterprise,

austrijsko-francuski lm (18)

04.30 Reporteri - izbor: Sold, gh� ng the new global slave

05.30 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST07.00 Najava programa07.05 Vrijeme je za Disneyja: 101

dalma� nac-------- Vrijeme je za Disneyja: Moji

prijatelji Tiga i Pooh07.50 Žutokljunac08.20 Puppy Patrol, serija za

djecu08.45 Boli glava09.00 Navrh jezika09.10 Mali raspjevani Dubrovnik10.10 Sportske igre mladih10.25 Briljanteen11.10 Zdravo maleni - Kronika 50.

MDF Šibenik11.40 Pustolovine Sarah Jane,

serija za djecu12.10 Hrvatski pisci na TV ekranu

- August Cesarec: Karmine13.40 Haida Gwaii, veliki

laboratorij u prirodi – dok. lm

14.40 KS automagazin15.10 4 zida15.50 Igrani lm (strani) -

komedija17.55 Športski prijenos ili snimka19.30 Tu�inci u Americi, hum.

serija20.10 HNL, Super cup: Dinamo -

Hajduk, prijenos22.10 Ritam tjedna, glazbeni

magazin22.50 HP - gdje ste vi, tu je i


22.55 Sportske vijes� 23.05 No� u kazalištu - D. Gervais:

Duhi00.10 Kraj programa

06.50 Mi� y, animirana serija 07.30 2 glupa psa, crtana serija07.55 Bakugan, crtana serija (R)

08.15 Bikeri s Marsa, crtana serija (R)

08.40 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizoda)

10.40 Skrivene poruke, humoris� �na serija (R)

11.05 Klju� od srca, igrani lm, komedija (R)

12.45 Moj tjelohranitelj, igrani lm, drama (R)

14.30 Ameri�ki gra � , igrani lm, komedija

16.25 Oproštaj, igrani lm, drama18.05 Zvijezde Ekstra: Prirodno

lijepe, zabavna emisija (R)18.30 Vijes� , informa� vna

emisija19.05 Koledžicom po svijetu,

zabavna emisija20.00 Madison, igrani lm,

sportska drama22.40 Urota, igrani lm, triler00.00 Dnevnik košarkaša, igrani

lm, drama (15)01.45 Astro show, emisija uživo

(18)

07:00 Gidget, igrani lm 08:35 Dora istražuje, crtana serija 09:00 Timmy Time, crtana serija09:15 Ben 10: Alien Force, crtana

serija09:40 Dodir s neba, serija10:40 Frikovi, serija12:40 Gidget, igrani lm 14:20 Hollywoodski murjaci,

igrani lm 16:25 Nad lipom 35 ,

humoris� �no-glazbeni show

17:00 Vijes� Nove TV17:10 Nad lipom 35,

humoris� �no-glazbeni show - nastavak

17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija

19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Duboki udar, igrani lm 21:55 Snajper 2, igrani lm (12)23:40 Sedam godina u Tibetu,

igrani lm 02:30 Ezo TV, tarot show (18)04:00 Skriveno oružje, igrani lm

(15)05:25 Frikovi, serija06:20 Kraj programa

06.30 Najava programa06.35 TV kalendar07.35 Vijes� 07.50 Kinoteka - ciklus klasi�nog

vesterna: Na apaškoj granici, ameri�ki lm

10.00 Vijes� 10.09 Vrijeme danas10.10 Vijes� iz kulture10.20 Ku�ni ljubimci10.55 Normalan život, emisija o

obitelji11.55 Pastel, emisija pod

pokroviteljstvom12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.35 Moj grijeh, telenovela13.20 Prizma, mul� nacionalni

magazin14.05 Duhovni izazovi14.40 Reporteri - izbor: Sold,

gh� ng the new global slave

15.40 Znanstvene vijes� 15.55 Euromagazin16.30 Vijes� 16.39 Vrijeme sutra16.45 Kulturna baš� na: Ozalj17.00 Doma�i dok. lm18.15 HP - gdje ste vi, tu je i


18.20 Lijepom našom19.15 Vrijeme19.16 LOTO 7/3919.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.10 Igrani lm21.30 Otvorenje Pulskog lmskog

fes� vala22.05 Vijes� 22.20 Vijes� iz kulture22.30 Mamu� ca, krimi serija (15)23.25 Filmski vikend s Wesleyjem

Snipesom: Blade 2, ameri�ko-njema�ki lm (18)

01.20 No� kultnih lmova: Pakleni poslovi, hongkonški lm (15)

03.00 No� kultnih lmova: Taxidermia, ma�arsko-

DOK.SERIJA HRT 1 14.35

U petoj epizodi ciklusa A sad u Europu! Go-ran Mili� prikazuje Prag, gdje susre�e grado-na�elnika Pavela Bema, koji mu izlaže glav-ne gradske probleme i uspjehe. Upoznaje profesore na znamenitoj � lmskoj akademiji FAMU, gdje ga vodi redatelj Lordan Zafra-novi�, razgovara sa senatorom koji je vodio pregovore �eške s EU itd. Ekipa HTV-a tamo je boravila u vrijeme posjeta Pape Benedikta XVI., ali �esi nisu toliko posve�eni vjernici kao susjedni Poljaci i Slovaci...

A sad u Europu! Iskusni detek� v za umorstva Joe Gavi-lan (Harrison Ford) je na zalasku svoje karijere, a �ini se i kako mu se privatni život raspada. Osim policijskog posla Gavillan se bavi i prodajom nekretnina u �emu baš i nije uspješan. Njegovog mladog partnera K.C. Caldena (Josh Hartne� ) više zanima honorarni posao u�itelja joge i budu�a karijera glumca nego ubojstvo odnosno slu�aj kojeg istražuju...

Hollywoodski murjaci

Ucjena FILM RTL 20.00


NEDJELJA 18. srpnja 2010. PONEDJELJAK 19. srpnja 2010.

08:00 Dje�ja televizija12:00 Videostranice15:00 Danas na progrramu15:02 Trzalica, ponavljanje15:40 Glazbeni predah16:00 Crtani lmovi17:00 Tjedna konika17:30 Rezervirano vrijeme18:30 Koncert19:00 Tjedna kronika19:30 Doma�i glazbeni hitovi20:13 Foršpani20:20 Dom na kvadrat, ponavl-

janje20:50 Oko k(r)ole21:30 Krvave naran�e, Igrani lm23:15 Zapisano u zvijezdama,

kontakt program00:15 Tjedna kronika00:45 Erotski lm01:45 Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni

program13:30 SUMNJE kriminalis� �ka serija 15:15 VJERA I NADA vjerski program15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA

VR�I�A emisija o zdravoj prehrani16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos� 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna

emisija18:25 EUROMAXX TV magazin18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i

ribolovu19:30 VTV TJEDNIK20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o

kulturi20:45 PRESSICA talk show21:45 OKOLO K(R)OLE mozai�na emisija22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar22:50 METAL EYE glazbena emisija------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi �as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.20 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.40 Polemika 11.15 As-terix in Obelix Pro� Cezarju, Francosko-Nemški � lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Slovenci Po Svetu: Argen� nski Rojaki Iz Barilocha v Pa-tagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, Skrajšani Posnetek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje�ji program 11.15 Provjereno 12.10 Pri�a nasilja, � lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najljepši automobili 15.25 Najlu�i sportovi 15.55 Monk, serija 16.50 �ari dje� njstva, � lm 18.55 24UR 20.00 As � tud not padu?! 21.35 Sve što si želiš, � lm 23.45 Samci, � lm 1.35 Pala�a, serija 2.30 24UR 3.30 No�na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani � lmovi 15.45 Mar� al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 The Wind that Shakes the Barley, � lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No�ni program

08:00 Videostranice11:00 1x2, emsija o kla�enju12:00 Videostranice15:30 Danas na programu15:35 Yoga&Pilates16:00 Kradljivac srca, serijski lm16:50 Foršpani17:00 Vijes� 17:05 Najbolje u 2010.godini18:15 Foršpani18:20 Jukebox19:00 Me�imurje danas19:15 Sport19:25 Auto moto nau� c vision20:00 Stolje�e hrvatskog nogometa,

dok. serijal21:00 Me�imurje danas21:15 Sport21:20 Vremenska prognoza21:30 Živa vatra,serijski lm22:20 Foršpani22:30 Gile e,svijet sporta23:00 Me�imurje danas23:15 Sport23:20 Vrijeme23:22 VOA23:30 Erotski lm00:30 Videostranice

08:43 NAJAVA PROGRAMA09:00 VEKERICA prijepodnevni program VTV-a11:00 1X2 kontakt emisija o kla�enju12:00 MALI OGLASI12:15 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi12:45 VTV TJEDNIK uz komentar za slušno

ošte�ene osobe13:15 VJERA I NADA vjerski program uz

komentar za slušno ošte�ene osobe13:45 PRESSICA talk show14:45 VEKERICA17:00 VIJESTI VTV-A17:05 MALI OGLASI17:30 TAJNE I PRELJUBI kriminalis� �ka serija18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar18:40 VIJESTI VTV-A18:55 VREMENSKA PROGNOZA19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE19:10 MALI OGLASI19:20 YU-GI-OH animirana serija20:05 KOKTEL mozai�na emisija21:00 TRZALICA glazbena emisija22:00 TAJNE I PRELJUBI kriminalis� �ka serija 23:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE23:10 VIJESTI VTV-A------- IZ PROŠLOSTI TV kalendar23:35 ŠKOLA ŠAHA------- ODJAVA PROGRAMA------- VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.35 TV proda-ja 08.05 Sobotno Popoldne, ponovitev 10.45 Dnevnik iz arhive iz 1992.g. 11.15 30. Susret tamburaša i mando-lina Slovenije 12.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 13.00 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 13. 20 Osmi dan 16.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 14.20 Prvi in Drugi 15.15 Biciklis� �ka utrka po Francuskoj - 15. etapa, prijenos 17.30 To bo moje zani-manje, serija za izobrazbu 18.00 Polly Adler, serija 18.40 Rožna� Panter, risanka 18.45 Pink Panter, risanka 19.00 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 U sjeni dinosaura, dok. serija 21.00 Studio City 22.00 Knjiga mene briga 22.20 Sretni završeci, am. � lm 00.25 Osedlani, am. � lm 1.50 U sjeni dinosaura, dok. serija 2.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 7.30 24UR 8.35 U ime ljubavi, serija 9.30 �arolija ljubavi, serija 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o�ima, serija 11.40 Tv prodaja 12.10 �ista ku�a 13.00 24UR 13.30 Najbolje doma�e video snimke 14.00 Sve što želiš 16.00 Iskrice u o�ima, serija 16.55 24UR 17.05 �arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Francuski poljubac, � lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Con-nor, serija 0.05 Eli Stone, serija 0.55 24UR 1.55 No�na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje�ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Super-man 15.55 Vijes� 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o�evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No�ni program

01.20 Umorstva u Midsomeru 11, mini-serija

02.50 No�ni reprizni dokumentarci (strani - ljeto)

04.50 Plodovi zemlje05.40 Split: More

06.50 TEST07.05 Najava programa07.10 Trolovi, crtana serija07.35 Slu�aj za ekipu BARZ,

serija za djecu08.00 Vila lep� rica, �eško-

kanadski lm za djecu09.35 Prijatelji10.40 Biblija10.50 Portret mjesta i Crkve -

�elekovec11.00 �elekovec: Misa, prijenos

(nije kod. na sat.)12.05 Sportske igre mladih

(3/12)12.20 Prirodni svijet: Pametni

majmuni, dok. serija13.15 Izme�u neba i zemlje,

ameri�ki lm 15.45 Koncert Odiseja -

10-godišnjica Teatra Ulysses, snimka

17.15 Strani igrani lm19.20 Garaža19.50 Ve�eras...19.55 Zadar: Košarka EP (U-20) -

prijenos nala21.50 Sportske vijes� 22.05 Video na(d)zor22.35 Šoka�ka rapsodija - 100

tamburaša, snimka koncerta

23.50 Prikra�eni 3, humoris� �na serija

00.15 Kraj programa

06.45 Mi� y, animirana serija 07.25 2 glupa psa, crtana serija 07.50 Bakugan, crtana serija (R)08.10 Bikeri s Marsa, crtana

serija (R)08.35 Ne daj se Nina, humorna

drama (tri epizode)

11.25 Skrivene poruke, humoris� �na serija (R)

11.50 Klju� od srca, igrani lm, komedija (R)

13.30 Ameri�ki gra � , igrani lm, komedija (R)

15.25 Posljednji akcijski junak, igrani lm, akcijski

17.40 Discovery: Preživje� divljinu - Zambija, dok. lm (R)

18.30 Vijes� 19.05 Exkluziv, magazin20.00 John Q, igrani lm, drama22.00 CSI: Miami, kriminalis� �ka

serija (12)22.50 Urota, krimi serija (dvije

epizode)

06:35 Dodir s neba, serija07:35 Dora istražuje, crtana

serija 08:00 Timmy Time, crtana serija08:15 Ben 10: Alien Force,

crtana serija08:40 U slu�aju frke, serija09:10 Žene ameri�kih vojnika,

serija10:10 Robinson Crusoe, serija11:10 Automo� v, auto-moto

magazin11:40 Sedam godina u Tibetu,

igrani lm 14:40 Duboki udar, igrani lm 16:25 Periferija city, pilot17:00 Vijes� Nove TV17:10 Periferija City, pilot17:45 Lud, zbunjen, normalan,

serija19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Nad lipom 35,

humoris� �no-glazbeni show

21:15 Sve za lovu, igrani lm 23:25 Red Carpet , showbiz

magazin (15)00:30 Tko je Samantha?, serija01:30 Gangster No 1, igrani lm

(15)03:10 Stella Street, igrani lm

(15)04:35 Red Carpet , showbiz

magazin (15)05:30 Robinson Crusoe, serija06:20 Kraj programa

05.50 Najava programa05.55 Lijepom našom06.45 TV kalendar07.00 Euromagazin07.30 Duhovni izazovi08.00 Vijes� 08.10 Koncert: Dalma� ca u

svetom Donatu09.25 Rijeke Hrvatske: Lika i

Gacka, dok. serija09.55 HP - gdje ste vi, tu je i


10.00 Vijes� 10.09 Vrijeme danas10.10 Vijes� iz kulture10.15 Umorstva u Midsomeru

11, serija11.55 Pastel, emisija pod

pokroviteljstvom12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.30 Plodovi zemlje13.25 Split: More14.00 Nedjeljom u dva15.05 Mir i dobro15.40 Vijes� 15.45 Vrijeme sutra15.50 Povijesne serije

dramskoga programa: Zagorka

17.00 The Librarian: Return to King Solomon’s Mines, am. lm

18.35 Ne daj se, Floki! - serija za djecu

19.05 Baltazar, crtana serija19.15 Vrijeme19.16 LOTO 6/4519.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.10 S� pe u gos� ma, TV serija20.55 The War Lord, ameri�ki

lm22.55 Vijes� 23.10 Vijes� iz kulture23.15 Kronike Pulskog lmskog

fes� vala (1/7)23.30 Filmski vikend s

Wesleyjem Snipesom: Blade: Trojstvo, am. lm

serija02.50 Sutra je novi dan 1, serija03.35 Pri�a dana03.50 Potroša�ki kod04.20 A sad u Europu!05.05 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST07.00 Najava programa07.05 Dje�ak i vjeverica, crtana

serija07.25 101 dalma� nac, crtana serija07.50 TV vr� �: Klju�08.00 Brlog08.15 Gar eld i prijatelji 1, crtana

serija08.40 Igrajmo se!08.55 Crtana serija09.05 Heidi, serija za djecu09.30 Kod Ane09.45 Ružna Be y 2, serija10.30 Vožnja iz snova, ameri�ki lm12.00 Ritam tjedna, glazbeni

magazin12.40 Crveni patuljak 4, hum. serija13.10 Simpsoni 17, hum. serija13.30 Na vodenome putu 3:

Bolnica za kornja�e, dok. serija

14.15 Koga briga? Lek� ra14.45 Normalan život, emisija o

obitelji15.50 Putovanje života: Europa i

Bliski istok, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise

3, serija17.35 Sutra je novi dan 1, serija18.25 Varalice, ameri�ki lm 20.10 Ve�eras...20.15 Mu�ke 1a, hum. serija20.50 Vijes� na Drugom20.55 Vrijeme21.00 24 (7), serija 21.50 Miris love, ameri�ki lm23.30 Tra�erica, serija00.20 Prljavi seksi novac, serija01.05 Šapta�ica duhovima 3, serija01.50 Kraj programa


serija08.10 RTL ritam zona - Pop hitovi,

glazbena emisija10.20 Nestala, telenovela (R)

11.25 K.T. 2, kriminalis� �ka serija11.55 Exkluziv, magazin (R)12.45 Punom parom, kulinarski

izazov13.10 Ve�era za 5, lifestyle emisija 13.35 Najljepši urok, telenovela


serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija17.35 Raymond, hum. serija18.05 Ve�era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes� , informa� vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin19.10 Ne daj se, Nina, humorna

drama20.00 Discovery pustolovine:

Najve�a plja�ka banke u povijes� , dok. pustolovina

21.35 Plja�ka, igrani lm, triler23.45 Vijes� , informa� vna emisija00.10 Discovery pustolovine:

Najve�a plja�ka banke u povijes� , dok. pustolovina (R)

01.25 Astro show, emisija uživo (18)

06:10 Naši najbolji dani, serija07:10 Yu-gi-oh gx, crtana serija07:35 Jackie Chan, crtana serija08:00 Bratz, crtana serija08:25 Peppa, crtana serija08:45 Dona Barbara, serija10:40 U ime ljubavi, serija12:35 IN magazin 13:15 Baywatch, serija14:10 Dona Barbara, serija16:10 U ime ljubavi, serija17:00 Vijes� Nove TV17:20 U ime ljubavi, serija-

nastavak18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:05 Lud, zbunjen, normalan,

serija21:35 Ja, špijun, igrani lm 23:20 Ve�ernje vijes� 23:35 Gotov�evi, reality show (12)00:30 Seks i grad, serija01:00 Bra�ne vode, serija01:30 Ezo TV, tarot show (18)02:30 Post mortem, serija (12)03:20 Pravila uspjeha, igrani lm 05:10 Seks i grad, serija05:35 Bra�ne vode, serija06:00 Kraj programa

06.10 Najava programa06.15 Mir i dobro06.45 TV kalendar07.00 Dobro jutro, Hrvatska07.05 Vijes� 07.10 Dobro jutro, Hrvatska07.35 Vijes� 07.40 Dobro jutro, Hrvatska08.35 Vijes� 08.40 Dobro jutro, Hrvatska09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom09.10 �arolija, serija10.00 Vijes� 10.09 Vrijeme danas10.10 Vijes� iz kulture10.15 Faraoni koji su izgradili

Egipat, dokumentarni l11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik12.11 Sport12.13 Vrijeme12.15 TV kalendar12.27 Živje� zdravije, emisija pod

pokroviteljstvom12.35 Moj grijeh, telenovela13.20 McLeodove k�eri 8, serija14.10 Vijes� s prijevodom za gluhe14.19 Vrijeme sutra14.20 TV kalendar14.35 A sad u Europu!15.25 Optužen bez dokaza,

ameri�ko-francuski lm17.10 Vijes� 17.20 Ep reportaža17.25 Svla�ionica18.15 Hrvatska uživo19.15 Vrijeme19.30 Dnevnik19.56 Sport20.01 Vrijeme20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija

pod pokroviteljstvom20.10 Ljetna slagalica21.05 TV Bingo Show21.50 Potroša�ki kod22.20 Živje� zdravije, emisija pod

pokroviteljstvom22.25 Dnevnik 322.50 Sport22.53 Vrijeme22.55 Vijes� iz kulture23.00 Kronike Pulskog lmskog

fes� vala (2/7)23.10 Pri�a dana23.30 Dr. House 1, serija00.20 No�i kontroverznih lmova:

Požuda, brit.-franc. lm 02.05 Zvjezdane staze: Enerprise 3,

FILM RTL 15.25

Librarian 2

Prikra�eni, III.

FILM HRT 1 17.00

SERIJA HRT 2 23.50

MAGAZIN RTL 04.35


Rafael daje Diani papire za rastavu, ona ga opet moli da si daju još vremena i razmisle, ali Rafael to odlu�no odbija. Camila, Orlando, Macarena i Rodolfo ve�eraju zajedno. Poslije je moli da razmisli o njegovu prijedlogu, a ona obe�ava da ho�e. Orlando ustaje kako bi o� šao opra� ruke, ali iznenadi se kad nale� na Dianu, koju zove Gudelia. Prije nego što ju je s� gao išta pita� , Gudelia bježi...

Oprah ShowU ime ljubavi EMISIJA HRT 1 11.10

SERIJA HRT 1Moj grijeh

FILM RTL

Plja�ka

Dona Barbara

12.35

21.35


FILM NOVA TV 21.15

Nakon ozljede koljena za vrijeme utakmice, nekad perspek� vni igra� ameri�kog nogo-meta Brandon Lang (Matthew McCona-ughey) primoran je raditi na telefonskoj liniji u Las Vegasu, gdje predvi�a rezultate utakmica. Nakon brojnih uspješnih predvi-�anja, Walter Abrams (Al Pacino) ga poziva da se preseli na Manha� an i da radi za njega u tvrtki za savjetovanje kockara. Brandon mijenja ime i osobnost, postaje poznat po svojim savje� ma klijen� ma...

Sve za lovu Jedanaestogodišnji Danny Madigan (Austin O’Brien) je usamljeni dje�ak koji od svoje tmurne svakodnevice bje-ži gledanjem brojnih akcijskih � lmova u kojima nastupa njegov najdraži lik, Jack Slater (Arnold Schwarzenegger). Kada mu njegov najbolji prijatelj poklo-ni posebnu ulaznicu za najnoviji � lm o Slateru, Danny biva �arolijom preba�en unutar Jackova svijeta, u kojem dobri uvijek pobje�uju...

Posljednji akcijski junak

Red Carpet

Lani je prodala više albuma od bilo kojeg drugog izvo�a�a, zvijezda je rasprodane svjetske turneje, a njezina dva albuma po-s� gla su višestruku pla� nastu nakladu. U današnjoj emisiji 19-godišnja pjeva�ka i kantautorska senzacija Taylor Swi� izvest �e svoj hit singl „Love Story“, najtraženiju country pjesmu na internetu. Sje�ate se kad smo iznenadili našu putuju�u repor-terku Jordan poslavši je da intervjuira Taylor Swi� i pra� njezinu turneju? ...

54 Razbibriga 13. srpnja 2010.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

RAK (22.6.-22.7.)

HOROSKOP

OVAN (21.3.-20.4.)

DJEVICA (24.8.-23.9.)

LAV (23.7.-23.8.)

VAGA (24.9.-23.10.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

RIBE (20.2.-20.3.)

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

VIC tjednaKM

Šeta Mujo ulicom i ispadne mu 0,50 KM u šaht. Pomi-sli:- Za to mi se ne isplati silaziti.Uzme iz džepa 2 KM baci ih u šaht i re�e:- E sad se isplati si�i!

CVATOVI ŽITARICA DIO PLUGA MUJ�IN

STANJE NAGLOG STRAHA

URAN OSOBNA ZAMJENICA

MI SMO SE PELJALI… JELUŠI�

OTRAGA HRVATSKI PLESNI

ANSAMBL POGODBENI VEZNIK

SLOVA ISPRED F I

NJ POLUOTOK U GR�KOJ

VRSTA KITA

ZAPREŽNO VOZILO MUŠKI

POTOMAK RUBAC

KRE ŠUME ZELENE

VELIKA VODENA

POVRŠINA OTOKAR LEVAJ

POKLON

VRSTA NOJA

RIJEKA U LICI

PRVI LETA�

SLOVA ISPRED O I

B

GR�KI FILOZOF

ŽENSKA PLEMI�KA

TITULA H2O KANA

NOINA LA�A IAKO

ITALIJA MUŠKI ODJEVNI

PREDMET

IZRASLINE U NOSU

DIZALICA CURA SASTAVNI VEZNIK

SAN ZEMLJIŠNA

MJERA

PRIJAMNIK

MUŠKO IME KRŠ

TURSKA DRŽAVA U AZIJI

PJEVA�KI ZBOR

SINJSKA VITEŠKA

IGRA

NIKOLA TESLA

OZLJEDA OCRT

DRŽAVA NA

ARAP. POLUOTOKU

STANLIO I … MUŠKO IME RIMSKI

POZDRAV POKAZNA ZAMJENICA

BAKA (NJEM.)

KRETANJE VOZILA

NAPREZA-NJE

TANTAL

NEDOSTACI

METNUTI KALIJ

RAJKO JAGAR

… U ZEMLJI

�UDESA JARAK

Uran se nalazi na po�etku vašeg znaka: mogle bi vam se

dogoditi zna�ajne životne promjene. Mašta i pronicljivost vodit �e vas u pri-vatnom životu, osobito u emocionalnoj vezi – izvrsna je Venera. Na po�etku zna-ka je i Jupiter. Po� �e naklonost drugih, osigurava uspjeh u poslu, sre�u u obitelji i dobre veze s prijateljima, poboljšava zaradu te unapre�uje ugled i društveni položaj. Po�inju ozbiljne ljubavi i du-gotrajne veze. Možete srediti pravne poslove i korisno ulaga� novac.

Svu energiju, a imate je mnogo, pokušajte usmjeri�

na posao. Pristupate mu poletno i odgovorno, uz krea� vni nemir. Poku-šat �e unije� novos� u posao, u tome �ete uspje� te �ete u�vrs� � svoj po-slovni ugled. Brzople� bi vas Merkur mogao potaknu� na glasno negodo-vanje - mudrija bi bila suzdržanost. S druge strane, posao koji radite zaista je zna�ajan. Svi �e vam doga�aji opet i�i u prilog, a planirane stvari odvijat �e se bez prepreka.

Po naravi radoznali, želite sve probati i iskusiti, a do-

bra je prilika da u ovom razdoblju to i napravite. Rado �ete se angažirat u svemu što se doga�a, bit �ete dobro prihva�eni u društvu. Sretni ste u ljubavi, lijepo izgledate. Op� mis� �ni, šarmantni, društveni i komunika� vni, privla�it �ete pažnju okoline. Možda biste, uz to, ipak trebali promisliti o vlas� � m poslovnim planovima i eta-pama njihova ostvarenja. Neke stvari i tu valja doves� u red!

Merkur je u vašem znaku: neprekidno ste u pokretu: po-

ve�at �e se broj izlazaka, izleta, novih poznanstva. Maštoviti i neumorni u organiziranju zabave, bit �ete traženi u društvu kao majstor dobrog provoda. Merkur omogu�uje dobru suradnju s ko-legama, a olakšava traženje i novog ili ne-kog dodatnog posla. Dobra je prilika da popravite odnos s okolinom, kako onom na poslu tako i s ro�acima ili djecom. La-ko �ete obavi� sve zaostale poslove, �ak �ete na�i i vremena za putovanja.

S Venerom u vašem znaku, eventualna nova veza mogla

bi bi� sretna, duga i stabilna. Op�e-nito je povoljno razdoblje da se više posve� te ljudima koje najviše volite, a na poslu - štogod po�nete raditi, uspješno �ete i završi� . Poslovi vam donose velik novac, a i ugled. Izvr-stan Jupiter omogu�uje da zna�ajno popravite zara�ujete. Uskoro �e ponovno bi� dobar i Saturn pa �ete napredova� u karijeri. Moglo bi bi� i više dužih putovanja.

S povoljnim Merkurom te Mar-som i Saturnom u vašem znaku

uporno �ete i nepokolebljivo poduzima� sve što je potrebno da bi se ostvarile va-še poslovne ambicije. Cilj vam je jasan, tu je prije svega potreba da se materijalno osigurate. U tomu �ete sada ima� nešto više uspjeha. Možete o�ekiva� pomo� od prijatelja. Imate razumijevanja uku-�ana, pa biste zajedno mogli mnogo toga posti�i. Koncentracija �e vam bi-ti odli�na, vrlo uspješno obavljate sve obaveze.

S povoljnom Venerom, šar-mantni ste, privla�ni i duhovi� .

Mnogo �ete izlazi� i �esto bi� u ugod-nom društvu, ipak pretežno u društvu osobe koju volite jer je nakratko mnogo „smetnji“ u odnosu s okolinom. Unato� poslovnim komplikacijama, otvoreni ste prema novim iskustvima i saznanjima. Razloga za �ak i ve�e promjene zaista ima jer sada zara�ujete premalo i teško. Prihva� te ponude za dodatni posao ili ga sami potražite. Uz to, mnogo pažnje obra� te i ljudima oko vas.

Povoljan vam je Merkur pa ste spretni u obavljanju

svih poslova. Vjerojatna su uspješna poslovna putovanja. Prijateljstvo �e vam bi� izuzetno važno, ostavit �ete dobar dojam na nekom novom mjestu. Primate priznanja za svoj rad, a napo-kon ste i dobrog zdravlja. Ipak ste loše raspoloženi, u „ratu“ s osobom koju volite, a rezultat sva�a je - još lošije ras-položenje! Sva�e je, dakle, bolje izbje-gava� , izbjegavajte i izlaske. Potpuno se posve� te poslu!

Izvrsna vam je Venera. Dobra je prilika da na kakvoj zabavi

upoznate osobu koja bi vam odgovarala te biste �ak mogli bi� zaokupljeni prav-ljenjem planova za budu�nost. Rastu i vaša popularnost u društvu i uspješnost na poslu, a odli�ne su obiteljske veze. Zarada se zna�ajno popravlja pa po�ni-te stvara� zalihe za jesen koja ne�e bi� ovako dobra. Povoljno je razdoblje za javne nastupe i za druženja. Bit �e važnih priznanja za vaš rad, a sre�uju se i odnosi s prijateljima i kolegama.

Loš Merkur uznemiruje, kom-plicira svakodnevne poslove, reme� odnos s okolinom. Za sada, obaveze na radnom mjestu koje kao da se same od sebe množe, a zamisli �ete teško re-alizira� . K tome, bit �ete nervozni pa i netak� �ni sa suradnicima. Valja izbje�i sva�e i ogovaranja, a budite oprezni i u prometu. Imat �ete teško�a u or-ganiziranju posla. Bit �e tra�eva na vaš ra�un - pripazite da bijes ne iskalite na nedužnim ljudima.

Mogu�e je da �ete razmi-šljati o nekoj investiciji.

Me�utim, emocije su i nadalje u “nemirnim vodama”. Izgledno je poprili�no nezadovoljstvo. Ne op-tere�ujte se nepotrebnim brigama, sve �e to vrlo kratko traja� i sve je lako rješivo! Nasuprot tome, na poslu je ovo razdoblje vaše pune a� rmacije. Dobro bi bilo da budete otvoreniji, to jest da se više druži-te, da ne zanemarite suradnike i prijatelje.

Poslovi �e vam se zna�ajno po-boljša� . Krea� vni ste i poduzet-

ni. Merkur vam obe�ava mnogo susreta, razgovora i uspješno okon�anih poslova. Od svega može bi� i ve�e materijalne ko-risti. Lako �ete obavljati svakodnevne poslove, a i poslovne razgovore vodite smireno. Op�enito, vidljivo vam se po-pravilo raspoloženje. Spremni ste za no-va iskustva. Sada od toga ne�e bi� štete, ali se u poslu ipak pokušajte drža� prak-� �nih, solidnih i sigurnih stvari. Slobodno pokažite svoju krea� vnost i maštu!

Naš minister za zdravi�e Darkec Milinovi� je biv,

pred par dni, na rodnoj grudi i vu rodnoj varoši Gospi�o i tam je, ozbilen kak kip od mramo-ra, prosiv medicinske sestre kaj stoje�ki i dragovoljno, kak ogjogasci, podnesejo zmenša-nje pla�i za petnaest procen-tov. Kak se je moglo �uti, to bi spasilo državno kaso od hujšiv cajtov, a naše politi�are od toga kaj i oni nebi morali pokap�ati svoje remenje na hla�aj. Furt si nekaj gruntam, pak zakaj medicinske sestre? Pak smo mi nej betežna država? Zakaj prinas navek jeni morajo špa-rati, a drugi živijo i dale z punaj buksaj i punaj stolaj. Napriliko, policajima je ve� država zmen-šala pla�e, a jiva boži�nica i jiv regres bode po�akav nešterna bolša vremena, a kaj se nebre re�i za železni�are i vsakefele birokracijo po kancelarijama. Jim niš�i nikaj nebre i oni mo-rajo svoje dobiti. Poglednite sam štrekare, oni poslujejo z gubitkom zadjih sto let, ali jem nesme niti las z glave pasti mi-mo kolektivnoga ugovora. Vsi mi pla�amo, i to ve� na leta, sve ono kaj štrekari zahuzajo, ali jim moramo vse na vreme

platiti makar se z cugaj op�e ne vozimo. Ili pak ruom zato, jerbo cugi ido, pelali se mi ili pak nej… No, vrnuv bi se ja, još malo, na medicinske sestre. Vsi mi, predi ili posle, dojdemo vu jive roke, a dok smo mlajši, kak minister Milinovi� i dok jiv ne nucamo unda se žjiv zbr�kavlemo. Dok minister iš�e kaj se one odre-�ejo svoji petnaest procentov one morajo re�i je, a stjuardese ne morajo nikoga poslušati, kaj zna�i gda se jedne morajo žrv-tvuvati za Lejpo našo, a druge pak nej. One kaj so doli, one si nebrejo pomo�i, a onima gori moramo popustiti. Tak je od-navek bilo: jedne žene so navek bile zadovolne z malaj, dok se druge i z velikaj zbr�kavlejo. Još morem razmiti žene, ali nebrem naše ministre: kak oni morejo ženema štere so zadovolne z malaj jemati, a davati onima šterima so i veliki premali. Kak zgledi moškima so, odnavek, žene velika slabost!

Vsi naši me�imorski politi�a-ri pomažejo gospodarstve-

nikaj i obrtnikaj, tak bar velijo i tak so novinari zapisali, a kak je to pravzaprav sam dragi Božek zna. Moramo veruvati grado-na�elnikaj, na�elnikaj i našemo

župano gda velijo kajbi šteli kaj bodo naši gospodarstveniki i obrtniki dobro posluvali, jerbo oni i jivi težaki punijo op�inske i druge kase. To vam je jedna stranjka medalje, a na drugoj strani tej isti politi�ari, prek na-tje�aji, davlejo posla stranjskaj obrtnikaj i fabrikaj. Posla ga nej dostik za vse i vsi drugi se za-pirajo vu svoje županije, jedino smo mi Me�imorci vekši kato-liki od pape i mi davlemo posle drugima po nekšaj pravicaj z šterih nam se vsi drugi norca delajo, ali zato naši gospodar-stveniki i obrtniki odidejo po tiri k meši, a naši penezi, šterih ga nej dostik, odhajajo prek Drave brez povratne karte. Takše so nam se hurmasto�e pripetile vu �akovco, vu župa-niji, a na vse zadje i vu Donjemo Kraljevco na pro�ista�o vode. Kak nam bode Božek pomogev, ak si mi sami ne�emo – to vaj ja pitam? I nej sam vas, nek i naše politi�are?

Slaveko Faltako, z imenom i conom zvani Pajo, so vu Hr-

vackoj gospodarskoj komori dali državno priznanje Zlatne roke i to sam zato kaj nas i nam ve� 37 let farba i kaj se štima z svojimi penzlini i kaj so žene

žnjim jako zadovoljne. Nebi šteuv kajbi došlo do svaje pre jivi hiži, ali mi vsi znamo gda žene držijo tri vogle pre vsakoj hiži, a onoga štrtoga potpirajo, a i žene imajo klju�a od hižne kase i zato so žene davale ocje-no kak je malar Pajo posla na-praviv i one so mo dale kuliko si je zasluživ. Ako je bole i lepše delav ve� je dobiv. Verjem gda se gospon Pajo ve� ne zmisli gda je zadjipot meuv zlatne roke jerbo je to bilo negdi pred tridesti let. Najme kaj, unda so se hiže farbale s zlatnaj farbaj, tak gda je unda Pajo meuv i zlatne lasi, a nej sam roke.

Ipak smo se f�akali kaj so na-ši sosedi z Hrvaške priznali

kak je naše meso z tiblice jako dobro ak nej i nejbolše meso kaj se more jesti vu Lepoj na-šoj, a i drugdi kam ga mi pro-damo. I to je još nej vse. Isto tak je dojšla na svetlo dneva i istina gda je i naše me�imor-sko koš�i�no olje, takaj, nejbo-lše prinas vu Evropi ak nej i vu celomo sveto. Još bi vam šteuv nekaj re�i: probajte meso z ti-blice jesti z koš�i�nim oljom i to se skupa s kuruznim kru-hom i slaninaj i unda bodete živeli vse do svoje smrti.

Meso z tiblice z koš�i�nim oljom za dugo živleje!!!

5513. srpnja 2010. Vremenska prognozawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede�ih 7 dana

Doga�aji

Internet: www.mnovine.hr

e-mail adrese: [email protected]

[email protected]@mnovine.hr [email protected]

[email protected]@mnovine.hr

Direktor: BOJAN HRKA� (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�, pomo�nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari�, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze�ar, fotogra-�ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra�i�ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra�i�ka priprema: Blanša Blaževi�, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi�, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor�ec

ŽIRORA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina)DEVIZNI RA�UN: 2392007-1100000800 kod Me�imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X)Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra�ije i CD-e ne vra�amo.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA�:MEIMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani�a 2, 40000 �akovec

TELEFAX:040 311 699

PREGLED VREMENA od 5. do 12. srpnja

Po�elo žarko ljetoKao što i dolikuje najtopli-

jem mjesecu u godini, spranj ovih dana pokazuje svoje pra-vo lice. Mnogi su se tijekom promjenjivog lipnja pribojava-li da �e cijelo ljeto biti kišovito, ali evo zadnjih desetak dana su pravi primjer da takvom strahu nema mjesta. Posljed-njih tjedan dana imali smo jako puno sunca i topline, za-pravo i vru�ine. Temperatura zraka bila je ugodna u prvom dijelu tjedna, kad je ponegdje bilo i kratkotrajnih pljuskova. No, iz dana u dan sunce nas je zagrijavalo pa smo do vikenda

ponovni prešli 30 Celzijevih stupnjeva. I dok su sredinom tjedna jutra bila vrlo ugodna s temperaturama oko 12°C, do kraja tjedna i to se promijeni-lo pa je primjerice nedjeljno jutro po�elo uz toplih 17 Cel-zijevaca. Ipak, s obzirom na to kakve vru�ine vladaju u ne-kim dijelovima Europe, naše podru�je još je dobro i prošlo. Naime, u dijelovima Njema�-ke temperatura se popela na 38°C, a u nekim dijelovima Italije, Portugala i Španjolske �ak i preko 40 Celzijevih stup-njeva. U hladu!

I dalje vru�e

METEOROLOŠKI KALENDAR

15. srpnja 1841. god. jaka tu�a u Bistri ozlijedila mnogo selja-ka na polju16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom17. srpnja 1962. god. u poplavi na podru�ju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi18. srpnja – prosje�no najto-pliji dan u godini u Zagrebu

VREMENSKA SLIKA: Ušli smo u srce ljeta. Dugo smo �e-kali sunce i vru�inu, a sad nam je možda malo i prevru�e. Na-kratko ga je narušila oslabljena hladna fronta koja je u prvom dijelu prošlog tjedna uzrokovala mjestimi�ne pljuskove i dobro-došlo osvježenje. No, pred nama je novi val vru�ine. Tijekom ovog tjedna o�ekuje se utjecaj polja povišenog tlaka zraka pa �e vrijeme biti pretežno sun�ano i ponovno sve toplije. Samo bi sre-dinom tjedna do našeg podru�ja moglo sti�i malo vlage uz lokal-ne pljuskove. I novi radni tjedan (za one koji ne idu na godišnji) po�et �e uz sun�ano i vru�e vri-jeme. Pravo žarko ljeto. �itave dane �e pržiti sunce, a ve�i dio ovog tjedna �eka nas upravo ta-kvo vrijeme. Samo je sredinom tjedna ponegdje mogu� kakav kratkotrajan pljusak. Jasno je da �e uz puno sunca temperatura zraka biti vrlo visoka, uglavnom iznad 30 Celzijevih stupnjeva.

VREMENSKA PROGNOZA: Vrlo sli�no vrijeme kakvo je bilo tijekom vikenda �eka nas i slje-de�ih nekoliko dana. Sun�ano vrijeme nastavit �e se i tijekom utorka. Jutarnji sati �e biti ugod-ni s temperaturom oko 18 Celzi-jevih stupnjeva. Danju sun�ano i vru�e sa slabim do umjerenim južnim i jugozapadnim vjetrom. Taj vjetar �e poja�ati osje�aj sparine pa bi se neki ljudi mogli osje�ati lošije, umorno i razdra-žljivo. Najviša dnevna tempera-

tura bit �e u rasponu od 31 do 33°C. Kasno popodne i nave�er postojat �e mala mogu�nost za lokalni pljusak s grmljavinom, uglavnom u Sloveniji i podru�ji-ma uz granicu.

Mala mogu�nost za pljusko-ve s grmljavinom i kratkotrajno osvježenje postojala bi i sredi-nom tjedna, u srijedu, no pitanje je ho�e li ta fronta imati dovoljno snage da se probije do nas kroz ovaj vru�i i suhi zrak. Nadajmo se osvježenju, ali bez nevreme-na koje je u ovakvim situacijama lako mogu�e. Temperatura bi u srijedu bila stupanj-dva niža, a zamjetnije �e osvježiti samo u mjestima gdje se dogodi plju-sak.

Od �etvrtka ponovno slijedi stabilizacija vremenskih prilika pa �e nas do kraja tjedna pratiti samo sunce i vru�ina. Najtopliji dan bi u ovom razdoblju mogla

biti subota kad se i dalje o�ekuje sun�ano, ali vru�e i sparno vri-jeme. Zbog južine poja�at se �e „pritisak“ pa bi se mnogi ljudi mogli osje�ati lošije – umorno, razdražljivo, bezvoljno…Najbo-lje se kloniti sunca i vru�ine u dijelu dana izme�u 10 i 17 sati kad �e i indeks štetnog sun�evog zra�enja biti vrlo visok. Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno teku�ine i zaštitite kožu od sunca. Temperatura bi uz povremeno umjeren jugoza-padni vjetar mogla do�i do �ak 35 Celzijevih stupnjeva!

U subotu kasno popodne i nave�er, kao i tijekom no�i na nedjelju postojat �e šansa da do našeg podru�ja stigne malo vlažniji zrak s kojim bi postojala mogu�nost za lokalne pljusko-ve s grmljavinom. Zbog njih i okretanja vjetra sa južnog na sjeverni bi na samom kraju ovog tjedna i po�etkom sljede�eg ova velika vru�ina ipak mogla malo popustiti. Najbolje je ove dane provoditi u hladu ili još bolje – na moru.

Podsje�amo da detaljnije in-formacije o vremenskim prilika-ma i prognozu za naše podru�je

i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz �iksnih te 3,52 KN/min. iz mo-bilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.7.). Kinu mu�e poplave

Pedeset osoba poginulo je u poplavama, klizištima i blat-nim bujicama, a 15 ih je nestalo nakon višednevnog snažnog nevremena koje je pogodilo južnu Kinu, priop�ilo je mini-starstvo za unutarnje poslove. U nevremenu, koje se ni nakon nekoliko dana ne smiruje, sru-šeno je približno 42.000 ku�a, a 121.000 je ošte�ena, dok su stotine tisu�a hektara usjeva uništene. Prema prvim procje-nama ukupna šteta penje se do

1,3 milijarde dolara. Me�u po-ginulima u nevremenu su i �e-tvorica rudara koji su stradali u eksploziji plina kada je zbog ki-še nestalo struje u rudniku u ju-gozapadnoj pokrajini Guizhou.Gotovo 400 osoba poginulo je otkako su po�etkom lipnja po-�ela nevremena, a oluje bi neka stradala podru�ja mogle pogo-diti i po�etkom tjedna. Mnoge rijeke koje utje�u u najdužu ki-nesku rijeku Jangce nabujale su i mogle bi se izliti.

Me�imurski župan Ivica Per-ho� primio je prošli �etvrtak Na-taliju Ignac, prvu Romkinju koja je diplomirala na �akove�kom U�iteljskom fakultetu. - Natalija je svijetli primjer me�u me�i-murskim Romima, te vjerujem da �e mnogi njeni sunarodnjaci krenuti njenim stopama, jer bez obrazovanja napredak nije mo-gu� ni za pojedinca ni za zajedni-cu, istaknuo je prilikom prijama župan. Posebno ga veseli, dodao je, što je Natalija odabrala zvanje u kojem �e direktno mo�i dopri-nijeti boljitku svojeg naroda.

Nositelji �akove�ke kulture kod gradona�elnika

�akove�ki gradona�elnik Branko Šalamon primio je pak, Župan Ivica Perho� �estitao je Nataliji Ignac na diplomi

�akove�ki gradona�elnik Branko Šalamon primio je nositelje gradske kulture

SVE�ANI PRIJAMI kod župana Perho�a i gradona�elnika Šalamona

Župan primio Nataliju Ignac, �akove�ki kulturnjaci kod gradona�elnika

slobodno možemo re�i, perjanice kulture Grada �akovca – Kazališ-nu družinu “Pinklec”, Školu ani-miranog �ilma �akovec, Pjeva�ki

zbor “Josip Štolcer Slavenski” i gluma�ku skupinu “Štolcer” ko-ja djeluje u sklopu zbora. Povod prijama je �itav niz uspjeha koje

su �lanovi ovih gradskih kultur-nih institucija postigli u zemlji i inozemstvu, zahvaljuju�i kojima slobodno možemo re�i da je Grad

�akovec grad kulture i kulturne tradicije. Tom je prigodom grado-na�elnik Šalamon, osim što je na uspjesima �estitao �akove�kim

kulturnjacima, dodao da u Gradu ulaganje u kulturu nikada nisu smatrali troškom ve� ulaganjem u kvalitetu življenja. (bš)

Kratko, kra�e, špica!Ve� duže pratimo kako naše špicerice polako iz

tjedna u tjedan skidaju slojeve odje�e. Kona�no smo došli do trenutka kada gradu še�u u kratkim hla�ica-ma, suknjama i haljinama. Traper je i dalje broj jedan u odabiru, samo su dužine drasti�no skra�ene. One

druge koje se ugodnije osje�aju u haljinama odabi-rom boja ljeto �ine vedrijim. Ipak, ovaj smo tjedan naišli i na jedan ljetni “no-no”: plus za ljubi�astu ha-ljinicu, veliki minus za �izme. Do sljede�eg “špicanja” uživajte u ovotjednim �akove�kim komadima.

ZAPO�ELE PRIPREME DRUGOLIGAŠA NK ME�IMURJE

Trener Vjeran Simuni� i dvadesetak novih lica

PROMJENE U VODSTVU ŠN ME�IMURJE-�AKOVEC

Novi predsjednik D. Pani�, umjesto Kataleni�a

SENIORSKO PH U ATLETICI ODRŽANO JE U RIJECI

Gabrijela Grabar državna viceprvakinja

Na preloškoj “Marini“ održana je još jedna u nizu turisti�ko - zabavnih, odnosno sportskih manifestacija koje organizira tamošnja Turisti�ka zajedni-ca – deveti Lov na labu�e pero. Uz suor-ganizaciju i tehni�ku podršku Nauti�kog kluba “Labud“, na preloškoj “Marini“ u nedjelju se okupilo više stotina znatiželj-nika i gostiju, a u utrci starim dravskim �amcima sudjelovalo je �etrnaest ekipa.

Uz bodrenje i glasnu podršku broj-nih navija�a, svi sudionici uspješno su odveslali cijelu utrku, a pobijedio je dvo-jac Josip Novak Pajdo i Milivoj Mustak, obojica Preložani.

Iza njih plasirali su se Krunoslav Hr-ka� i Igor Grabant iz Otoka, dok su tre�e mjesto osvojili Denis i Ivan Ružman iz Preloga. Za najbolje su osigurane i na-grade. Pobjednici su dobili dvije karte za panoramski let zmajem, što je osigurao Zmajarski klub “Rode“, drugoplasirana ekipa ku�i je otišla s vre�ama povr�a koje im je poklonilo Obiteljsko poljopri-vredno gospodarstvo Novak, a tre�a sa simboli�nom nagradom – lampionom. Posebna atrakcija bili su i gardisti povi-jesne postrojbe Zrinske garde �akovec, koji su pucnjem iz topa, sa splavi, ozna�ili po�etak utrke.

“Labu�e pero” kao sastavni dio preloške turisti�ke

ponudeNaša želja je da ova manifestacija ne

bude samo sportska i rekreativna, ve� da

NA PRELOŠKOJ “MARINI“ održan još jedan Lov na labu�e pero

Atraktivna utrka starim �amcima

Lovci na labu�e pero na okupu

Alka, ali ne sinjska nego preloška

Tko �e prvi do cilja?

- U konkurenciji od �etrnaest “dvojaca”, pobjedu je odnio preloški tandem Josip Novak Pajdo i Milivoj Mustak

postane sastavni dio turisti�ke ponude Grada Preloga, kazali su predstavnici organizatora. A da je preloško jezero prepoznato kao dobro odredište za “vo-

dene“ sportove, svjedo�i i �injenica da je nakon natjecanja “Lov na labu�e pero“ održana i 3. kajakaška regata za kup Hr-vatske koja je okupila 100 natjecatelja iz

9 klubova iz cijele zemlje. Po prvi put or-ganizirana je i alka na vodi te pra�kanje. Kao popratnu atrakciju majstor Antun Bermanec prezentirao je piljenje trupaca na tradicionalan na�in. Organizatori pak su se pobrinuli i da sudionici natjecanja te posjetitelji ne ostanu gladni, osigurav-ši besplatan grah za sve.

S ciljem daljnje promocije preloške “Marine“, Nauti�ki klub “ Labud“ ovih je dana kandidirao i nekoliko projekata za koje o�ekuje novac od države – neki od njih odnose se na ure�enje ljetnikovca te nabavku turisti�kog brodi�a.

(Velimir Kelkedi; foto: Julijana Naran�a)

Međimurske novine 775

Documents

Transcript of Međimurske novine 775