Mediji i Znanost. BOOK.

download Mediji i Znanost. BOOK.

of 136

Transcript of Mediji i Znanost. BOOK.

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    1/136Mediji i znanost136.indd 1 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    2/136

    Urednici:Ivo Luianja Rude

    Graki urednik/priprema:Miroslav Ambru-Ki

    Nakladnici:PressData - Medijska agencija Hrvatskog novinarskog drutva, Zagreb

    HRTHR Trei program Hrvatskog radija, Zagreb

    Za nakladnike:Vladimir LuliZoran MihajloviRajka Rusan

    isak:iskara Zelinaiskano u rujnu 2011.

    ISBN 978-953-6699-16-2 (PressData)ISBN 978-953-6173-41-9 (HR)

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuilineknjinice u Zagrebu pod brojem 778346

    Mediji i znanost136.indd 2 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    3/136

    Mediji i znanostZbornik radova okruglog stola o 100. obljetnici HND-a

    Zagreb, 2011.

    Uredili Ivo Lui i anja Rude

    Mediji i znanost136.indd 3 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    4/136

    Mediji i znanost

    4

    Mediji i znanost136.indd 4 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    5/136

    Uvod

    5

    Ovo je zbornik radova okruglog stola Mediji i znanost,odranog 20. svibnja 2010. u Novinarskom domu u

    Zagrebu. Vodstvo Hrvatskog novinarskog drutva

    potaknulo je odravanje okruglog stola kao jednog iz niza dogaaja

    koji e predstaviti stanje stvari u razliitim podrujima novinarstva

    na stotu obljetnicu drutva. Okupilo se najmanje ezdeset sudionika

    znanstvenika raznih disciplina, znanstvenih novinara, urednika

    i blogera, osoba na odgovornim poloajima u ustanovama kojeorganiziraju istraivanja i nastavu te glasnogovornika tih ustanova.

    Oni su predstavili dvadeset pripremljenih izlaganja, od ega etiri

    uvodna, te iznijeli miljenja u vie slobodnih rasprava, to je sve

    potrajalo est debelih sati.

    Postoji opeprihvaeno uvjerenje, koje se glasno predstavilo i na

    okruglom stolu, kako bi vea prisutnost znanosti mogla i trebala

    pomoi zaustavljanju sve snanije trivijalizacije hrvatske javnosti, alibi od njega do ovog okruglog stola prolo jo dosta vremena da nije

    bilo reenog povoda. To upuuje na sr problema medijiznanost.

    U Hrvatskoj ne postoji dovoljno svijesti, a kamo li posebno tijelo

    koje bi bilo zadueno za sustavnu potporu medijskom praenju

    znanosti u njezinim bitnim drutvenim oblicima: u aktualnoj

    znanstvenoj produkciji, drutvenom poloaju znanosti i kulturnoj

    vanosti povijesti hrvatskih otkria, kako za samu Hrvatsku tako i zauniverzalnu znanost u cjelini.

    Nedostatak samog tijela ne bi bio prevelik problem, kad bi

    Mediji i znanost136.indd 5 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    6/136

    Mediji i znanost

    6

    bili svjesni vanosti znanosti u medijima. Naime, vodstvo svake

    institucije trebalo bi se osjeati pozvanim djelovati u tom smjeru,

    od Novinarskog drutva, kao u ovom sluaju, preko strunih udrugaiz raznih podruja znanosti, znanstvenih i znanstveno-nastavnih

    institucija, do tijela uprave od najniih gradskih, preko upanijskih,

    do dravnih. Reakcije na ovaj skup pokazale su komu je stalo do

    toga: najvie prirodoslovcima iz institucija u kojima je duga tradicija

    i visoka proesionalnost prolirala i ova pitanja, i koja inae o njima

    imaju razvijenu komunikaciju. Pored njih odazvalo se nekoliko manjih

    skupina i pojedinaca iz raznih podruja, meu kojima su, kao strunidomaini, bili aktivni komunikolozi. Iako je unutar komunikoloke

    strune javnosti bilo osoba koje se nisu odazvale, pa ak su smatrale

    da je bolje da se okrugli stol ne odri, oni su iz vie aspekata pokrili

    odnose medija i znanosti i dali neka bitna tumaenja ovih problema.

    Najmanje se odazvalo samih novinara. Stjee se dojam da se u

    Hrvatskoj neznatan broj naih kolega bavi znanou. Dojam je krivi.

    U javnim medijima postoji veliki broj novinara, urednika, snimatelja,scenarista i drugih kojima su dana sredstva i medijski prostor za

    praenje znanosti, i oni to rade s manje ili vie uspjeha. Meutim,

    unutar ove skupine ne postoji snana svijest o svojoj drutvenoj

    vanosti, a jo manje spremnost za postizanjem cehovskih interesa. Iz

    Ministarstva znanosti, koje je trebalo biti viestruko dotaknuto, skup

    je pratio glasnogovornik, ali je pomonik ministra bez objanjenja

    zanemario ulogu prvog uvodnog predavaa, koji u znaajnoj mjerioblikuje cijeli skup. ak se nije sam sjetio ni ispriati. Ta injenica

    iskreno indicira nemogunost javne skrbi o znanosti o hrvatskoj

    medijskoj javnosti. Na skali aktivnosti od naelne podrke do

    praktine akcije skup je rezultirao jo jednim pokazateljem koji nije

    izreen kroz reerate, pa smo ga duni ovako pripomenuti: Nekim

    sudionicima je trebalo vie mjeseci da autoriziraju svoje diskusije

    veliine jedne li dvije kartice teksta, a neki to nisi uinili nikako. Kakose kolona uvijek po zadnjem ravna, jasno je na kakvu su uinkovitost

    osuene ovakve akcije.

    Mediji i znanost136.indd 6 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    7/136

    Uvod

    7

    Koncepcijski, skup je postavljen iroko, kako bi mogao refektirati

    to vie problema, i iz razliitih pozicija, to je vidljivo u sadraju

    zbornika. Protekao je u izvanredno dobroj atmoseri, trajao znatnodue od planiranog, te iznjedrio plodnu diskusiju iz koje u ovom

    zborniku prilaemo veinu istupa. Radovi su predstavljeni po redu

    izlaganja a, kao to smo rekli, samo su naslovi prva etiri bili zadani,

    ostali su slobodno predloeni. U pripremi zbornika HND-u se

    pridruio Trei program Hrvatskog radija, ija je redakcija sinonim

    i brand znanstvenog novinarstva u hrvatskim medijima, a kontakt

    je ostvaren takoer na samom skupu. Trei program je izradiotranskript okruglog stola i nancirao tiskanje zbornika, dok je druge

    organizacijske obaveze i ureivanje zbornika obavio HND.

    Ako bismo trebali istaknuti najaktualniji problem kojim se zabavio

    skup, onda je to svakako bujanje svakovrsnih devijacija u javnom

    ivotu koje su posljedice odsutnosti pravog znanstvenog odgovora

    drutva. Nije to samo pitanje ouvanja javnih medija od poasti

    nadriznanosti (ili kako je reeno, pseudoznanosti), pa ak niti pitanjekako smiju male privatne tv postaje pod rmom komercijalnih

    programa iriti vradbine, prodavati skidanje uroka i sl. Problem je

    puno iri: malo je javnih skandala za koje se izravno ili posredno ne

    veu mediji ili koji se ne tiu znanosti. Oni se najcjelovitije ogledaju u

    zakulisnim i netransparentnim javnim odlukama koje ignoriraju obje

    ove vane drutvene sastavnice. Obino su donesene na jednom

    od politikih breuljaka, unutar tajnih slubi ili velikih korporacija, imogu preko noi promijeniti orijentaciju medija, okrenuti autocestu,

    potopiti kanjon, odabrati partnera javnom zdravstvu ili bilo to

    slino. U tim odlukama ne postoje adekvatne znanstvene podloge

    ak i kad ih rade struni eksperti nego kojekakvi sumnjivi

    dokumenti u kojima se prepisuju viestruko manjkavi podaci raznih

    studija i ekspertiza, koje imaju jednak pravni i gospodarski uinak

    verca duhana ili opijata. Ako to rade najutjecajniji akulteti naihnajstarijih sveuilita, nema nikakve dileme da je u pitanju poeljan

    drutveni odnos. Na svim tim poljima mediji i znanost, u suradnji,

    Mediji i znanost136.indd 7 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    8/136

    Mediji i znanost

    8

    mogu biti kljuni igrai modernog razvoja, ne samo gospodarskog

    nego opedrutvenog, demokratskog i duhovnog razvoja Hrvatske.

    U tom je pogledu objanjenje kako hrvatski mediji nemaju dovoljnodobru publiku samo loa isprika. Naime, izriita je obaveza javnih

    medija da utjeu na razvoj drutva, to ukljuuje i kreiranje publike

    koja e moi sudjelovati u svim suvremenim djelovanjima. Tako

    moemo rei da inozemni znanstveno-popularni mediji u odreenoj

    mjeri razvijaju domau publiku, ali i ostvaruju komercijalne eekte

    koje im preputaju nae redakcije. Sa stanovita posredovanja

    znanstvene inormacije naa publika je privuena odlinimsadrajima i nije nipoto zakinuta. Meutim, u irem smislu ne

    ostvaruje se diseminacija domaeg znanja, upredena u autohtone

    kulturne kodove, a otvara prostor svojevrsnom kulturnom

    kolonijalizmu.

    To su samo neki od pouaka organiziranja skupa Mediji i znanost, iji

    se sadraj nalazi u ovom zborniku. Iako za neke probleme on nudi

    i rjeenja, cilj organizatora je bio da prije svega postavi problem. Utom smislu, on se nastavlja na neke sline radove od ranije, ali jo vie

    poziva na daljnji rad, u kojem emo se s detektiranim problemima

    uhvatiti u kotac na javan i znanstven nain.

    Mediji i znanost136.indd 8 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    9/136

    Uvod

    9

    Mediji i znanost136.indd 9 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    10/136

    Sadraj

    Zdenko Duka: Pozdrav sudionicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Uvodna izlaganja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

    Mladen Jurai: Znanost mediji javnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

    Ivo Lui: Od blaenog stereotipa do zaguljene zbilje . . . . . . . . . . 23

    Dejan Vinkovi: Zato elimo popularizaciju, ali ne i promociju

    znanosti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

    omislav Bracanovi: Drutvene i humanistike znanosti u

    hrvatskim medijima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

    Izlaganja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

    Saa Zelenika: Glavni problemi komunikacije znanosti i medija . 43

    Elvira Marinkovi-komrlj: ko je odgovoran za disonantne

    tonove? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Katarina Prpi: Sociokulturne pretpostavke uspjenije medijske

    prezentacije znanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

    Sead Ali: Mediji i znanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

    omislav Pletenac: Proizvodnja inormacija ili ? . . . . . . . . . . . . 61

    ore Obradovi: Reaktivnost kao odlika meuodnosa znanosti i

    medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

    Nenad Raos: emeljni problem: preuska specijalizacija . . . . . . . . 69

    Mediji i znanost136.indd 10 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    11/136

    Joko Sindik: Strah od medija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73Bojan Jerbi: Mediji i znanost (i obrazovanje) . . . . . . . . . . . . . . . . 77

    Dario Hrupec: Poplava pseudoznanosti u hrvatskim medijima . . 79

    ihomir Marjanac: Od bombastinog naslova do inormacije. . . 85

    Miroslav Ambru-Ki: Znanost je prvorazredna tema

    novinarstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

    Neven Barkovi: Znanost i portali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

    I. Rai, L. Ciboci i D. Laba: Bolonjski proces i visoko kolstvo

    medijskim oima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97

    Boo Novak: Moja iskustva odnosa medija i znanosti. . . . . . . . . 103

    omislav Portada: Mediji i znanstveno nazivlje . . . . . . . . . . . . . . 107

    Radoslav Dejanovi: Kako sam tuen zbog enkovekogHogwartsa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

    Rasprava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

    amara Dagen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

    Nenad Raos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

    Vlatko Silobri, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

    anja Rude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

    Rajka Rusan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

    Mediji i znanost136.indd 11 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    12/136

    anja Rude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

    Sead Ali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

    Nenad Raos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122

    Bojan Jerbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123

    ihomir Marjanac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

    ore Obradovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

    Vlatko Silobri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

    Zvonimir Jakobovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127Sonja Nikoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

    Nenad Raos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

    Dejan Vinkovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

    Maja Vai,. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

    Katarina Prpi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

    Saa Zelenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133

    Mediji i znanost136.indd 12 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    13/136Mediji i znanost136.indd 13 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    14/136

    Mediji i znanost

    14

    Mediji i znanost136.indd 14 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    15/136

    Uvod

    15

    Zdenko Duka,predsjednik HND-a

    Drago mi je da smo se danas ovdje zajedno nali. Najvie je znanstve-nika, nas novinara neto manje, ali ipak nas ima. Vaan je ovaj susret,bilo bi poeljno da je takvih susreta vie. Do javnosti ni znanstvenici niznanost ne mogu bez medija. Razumijem - kao novinar koji je ve skorotridesetak godina u medijima - da je situacija danas takva da je mnogotoga pametnoga, vanoga i ozbiljnoga potisnuto na drutvene marginei rekao bih da je slino i u medijima. Mediji su ti koji ormiraju javnost,potiskuju te vani stvari na marginu. to bi rekli; znanost u ovom tre-nutku nije dovoljno sexyza medije. Jedna je dihotomija izmeu znanosti

    s jedne strane i novinarstva s druge, znanstvenika s jedne i novinara sdruge strane. e razlike seu i u prolost. Vidim kako Ivo Lui denirai kae; Znanstvenici misle da su novinari neznalice, a novinari da suznanstvenici munjeni. Znanstvenici smatraju da novinari u elji da po-pulariziraju znanstvena otkria, esto u tome pretjeruju i karikiraju. Da-kle da iskrivljeno i lano pojednostavljuju i lano populariziraju znan-stvena otkria. Danas su za medijski mainstream vaniji celebrityji negoznanstvena djela. Netko je rekao da bi se danas da je Albert Einsteinna suvremenik - moda vie pisalo o njegovim seksualnim avanturama

    nego o njegovom djelu. Ono to mediji na alost preesto istiu to jeosobnost, esto isorsirana. o je vanije od samoga otkria i prezenta-cije djela koja su na korist cijelom drutvu i o kojima bi javnost trebalabiti obavijetena. Naravno taj odnos znanosti i novinarstva je optereeni ovim boljkama dananjeg novinarstva.Boljka je sve manji stupanj specijalizacije u novinarstvu i u medijima.Prije tridesetak godina i jo ranije, sve do prije nekog vremena, imalismo specijalizaciju novinara u novinarskim redakcijama, a danas - svi

    rade sve. o naravno donosi pad kvalitete novinarstva i naravno da zna-i loije poznavanje predmeta kojim se bave, tako i znanosti. Moemomoda pobrojiti u cijelom hrvatskom medijskom prostoru samo desetaknovinara koji se sustavno bave znanou. o je nekolicina ljudi koji su

    Mediji i znanost136.indd 15 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    16/136

    Mediji i znanost

    16

    danas ovdje i jo neki koji znanost doista prate dokumentirano i znajuto se dogodilo. Humanistike znanosti su u poneto povoljnijem polo-aju od prirodnih, to je i normalno. Blie su drutvenoj problematici

    ak i politici. U svakom sluaju mislim da je osim strunih asopisa, kojisu izvjesne nie, ansa i u novim internetskim medijima. Ali, dakakoono to je najvanije to je da glavni mediji budu vie otvoreni znanosti,a i znanstvenici i znanost tih glavnim medijima. Potrebno je da se naj-vanije i najpametnije stvari prikazuju u glavnim medijima. o je onoosnovno, vjerujem da je ta jedna kriza tih mainstream medija privreme-na i da e proi. Vjerujem u djelotvornost ovog dananjeg skupa i elimvam uspjeh u radu.

    Mediji i znanost136.indd 16 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    17/136

    Uvodna izlaganja

    1717

    Uvodna izlaganja

    Mediji i znanost136.indd 17 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    18/136

    Mediji i znanost

    18

    Mediji i znanost136.indd 18 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    19/136

    Uvodna izlaganja

    19

    Znanost mediji javnost(Putovi komuniciranja znanosti u javnost, hrvatska iskustva)

    Mladen JuraiPrirodoslovno-matematiki akultet Sveuilita u Zagrebu i

    Hrvatsko prirodoslovno drutvo

    Svrha ovog izlaganja je ukazati na neka iskustva komuniciranja znanostiiz perspektive djelatnog znanstvenika/istraivaa u slubenoj znanosti.

    Akademska zajednica kao proizvoa znanstvenihrezultata i inormacija

    Akademska zajednica (sveuilita/akulteti i instituti) je glavni stvara-lac novih znanstvenih spoznaja i osnovna veza sa znanou u Svijetu.Znanstvenici su, naime, najei itatelji znanstvenih lanaka, a sudje-luju i u meunarodnim znanstvenim projektima. Meutim, akademskesu organizacije relativno trome u smislu komuniciranja svojih rezulta-ta prema iroj javnosti. Vei dio znanstvenika i nastavnika nema obiaj(elje i volje) izlaziti u javnost, tj. ulagati vrijeme i trud u publiciranje iliizlaganje svojih i/ili tuih rezultata znanstvenih istraivanja u znanstve-no-popularnim i medijima opeg prola. Vei dio komuniciranja zna-nosti u javnosti svodi se na dobru volju manjeg broja istraivaa koji volegostovati u medijima, a mediji ih vole. Je li veina domaih istraivaasamozatajna, ili su skromni, ili ih je strah medija i toga to bi im medijimogli napraviti, ili jednostavno nemaju to rei (nisu znanstveno ak-

    tivni)? Vjerojatno ima svega pomalo. No, treba istaknuti da nancijernajveeg dijela znanstvenih istraivanja u Hrvatskoj (MZO) nema do-voljno razraene naine poticanja istraivaa da populariziraju rezultatesvojih istraivanja u iroj javnosti. Primjerice, isto tako, trud uloen upopularizaciju i promicanje znanosti ne vrednuje se ni na koji nain pri-likom napredovanja u znanstvenom sustavu ili na radnome mjestu. Na-suprot tome, u nekim zemljama postoje naini poticanja istraivaa davie izlaze u javnost. ako u Velikoj Britaniji dravni ondovi koji nan-ciraju znanstvena istraivanja daju do 3% na ugovoreni iznos za pojedi-

    ni projekt ako se dokumentira da su istraivai komunicirali rezultatesvojih istraivanja iroj javnosti (objavljivanjem znanstveno-popularnihlanaka, gostovanjem u radijskim i televizijskim emisijama, pisanjem udnevnim i tjednim tiskovinama).

    Mediji i znanost136.indd 19 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    20/136

    Mediji i znanost

    20

    Primjer slabe vidljivosti rezultata znanstvenih istraivanja u javnosti jei Prirodoslovno-matematiki akultet Sveuilita u Zagrebu. Godinjaprodukcija istraivaa na PMF-u je oko 250 znanstvenih radova u vr-

    hunskim asopisima (CC), to ini vie od 10 % prepoznatljive znan-stvene produkcije u Hrvatskoj. Neka je samo 10 % od tih objavljenihradova zanimljivo i vrijedno za prikaz i promociju u medijima, dobiva-mo barem 25 lanaka i autora koji bi imali to rei! No (uglavnom) negovore! Javnost najee ne zna nita o tome. Mislim da najveu odgo-vornost za to snose sami istraivai i akademske organizacije. Svoj dioposla akademska zajednica treba obaviti. Naravno, na jednom prezenti-rane osnovne podatke nadovezuje se vana uloga novinara i medija. Ani u tome nije situacija sjajna. Mali primjer omalovaavanja domaeznanosti u medijima je da se npr. prilikom dodjele dravnih nagrada zaznanost uvijek (na V) navodi tko je od politiara prisustvovao i dodije-lio nagrade, a poimence se spomenu jedino dobitnici nagrada za ivotnodjelo (a i to ne uvijek).Znaajni napredak izravnog komuniciranja znanstvenih institucija iznanosti u javnosti (prvenstveno usmjeren srednjokolcima) zabiljeenje u nekoliko posljednjih godina. Uvedeni su otvoreni dani instituta i a-kulteta, smotre sveuilita, Festival znanosti uspjeno je odran po sed-

    mi put i to ne samo u Zagrebu, ve i u Rijeci, Splitu, Osijeku, Starigradu,Zadru, Rabu Uvoenje slubi za odnose s javnou u nekim istrai-vakim institutima donekle je pomoglo da se o tim institucijama viepie u medijima. Meutim, znanstvena otkria koja su privukla panjumedija svodila su se najee na veliki uspjeh hrvatskih istraivaa i e-sto su bila preuveliana u medijima te tako u konanici nisu doprinosilaboljem razumijevanju znanosti u javnosti .

    Hrvatsko prirodoslovno drutvo i znanstveno popularniasopisi

    Hrvatsko prirodoslovno drutvo, koje ove godine slavi 125 godinji-cu osnivanja, izdava je najstarijeg znanstveno-popularnog asopisaPrirode (koja dogodine slavi 100 godinjicu izlaenja ako preivi) uovom dijelu Europe. Osnovno je pitanje, koje se danas postavlja, imaju liznanstveno popularni asopisi ansu za preivljavanje? Naime, taj starioblik komuniciranja znanosti putem znanstveno-popularnih asopisa uposljednjih 10-ak godina doivljava znaajne promjene. Uz Prirodu i joneke asopise za popularizaciju znanosti i tehnike (ABC Tehnike, ovjek

    i svemir,Matematiko-fziki list), ije tiskanje pomae (ili je pomagala)ira zajednica, pojavila se konkurencija! Poeli su se tiskati komercijalniznanstveno-popularni asopisi poputMeridijana, Drva znanja, National

    geographic, Geo koji ciljaju na istu publiku. Budui da su se ti asopisi

    Mediji i znanost136.indd 20 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    21/136

    Uvodna izlaganja

    21

    odrali na tritu, oito je da postoji potreba za takvim tipom asopi-sa. asopis Priroda u nancijskoj je krizi jer mu se godinama smanjujetiraa (smanjeno je trite a poveana konkurencija), a posljednjih go-

    dina biljei se i drastini pad sunanciranja kojeg je osiguravao MZO.Istaknuo bih nekoliko komparativnih prednosti koje ima Priroda, akoje daju nadu da asopis nee prestati izlaziti (i to ba o svojoj stogo-dinjici!). Osim tradicije (to je samo po sebi komparativna prednost),urednitvo nastoji asopis uiniti atraktivnim i interesantnim ne samopukokolcima i srednjokolcima ve i iroj javnosti (koja je zainteresi-rana za prirodoznanstvene teme). Vana prednost Prirode bi trebala bitida su autori u najveem broju domai istraivai, a uz njih u Prirodi seobjavljuju i radovi studenata i kolaraca koji time ulaze u svijet znanosti.Osnovni izazov znanstveno-popularnim asopisima je eksplozivni ra-zvoj interneta i okretanje mlae generacije raunalima. Je li budunostu prebacivanju asopisa na web ili ukidanje asopisa? Starijoj generacijije dodue poseban uitak listanje papirnatih asopisa, no mogue je dase to zadovoljstvo nee prenijeti na nove generacije.

    Zato su hrvatski znanstvenici koji rade u inozemstvuuspjeniji u privlaenju domae medijske panje?

    Ve me neko vrijeme intrigira zato prilikom godinjih pregleda uspje-

    nih hrvatskih znanstvenika ili vanih otkria koje su napravili hrvatskiznanstvenici u velikoj mjeri prevladavaju oni koji rade u inozemstvu? Jeli to posljedica toga to zaista najbolji odlaze, pa imamo izrazitu selek-ciju i je li omjer kvalitete 5:1 realan? Moje je uvjerenje da takav omjernije realan. Nudim za to dva mogua objanjenja. Prvo, da su istraivaihrvatskog porijekla koji rade u inozemstvu tamo prisiljeni izlaziti u jav-nost pa su nauili lekciju. Drugo je, da su domai istraivai, kao to jeranije navedeno, komotni i nemaju poticaja za izlazak u javnost. Stogane udi da istraivai hrvatskog porijekla koji rade u inozemstvu dobi-vaju znatno vie prostora u domaim medijima od istraivaa koji radeu Hrvatskoj. U tome su potrebni znaajni pomaci.O znanosti u medijima openito (radio, televizija, novine, asopisi) dru-gi su kompetentniji da iznose miljene, no osobno smatram da ima jopuno prostora za unaprjeenje i naina i koliine iznoenja znanstvenihtema.Zakljuno, elio bih istaknuti da se u komuniciranju znanosti premamedijima i javnosti znanstvenici trebaju vie truditi (na dio posla nee

    drugi odraditi), to ne znai da i novinari koji se bave znanou netrebaju razvijati svoju kritinost i vjetine. S druge strane smatram da biznanstvena inrastruktura trebala znaajnije poticati izlazak znanstve-nika u javnost.

    Mediji i znanost136.indd 21 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    22/136

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    23/136

    Uvodna izlaganja

    23

    Od blaenog stereotipa do zaguljene zbiljeIvo Lui,

    HND

    I. Blaenost stereotipaNovinari su neznalice, a znanstvenici munjeni. o su esti primjeri vred-novanja kakvima je u hrvatskoj javnosti podlono gotovo sve povezanos naom temom. Novinari su jo povrni, leinari, senzacionalisti, slugereima novinari su krivi za sve. Kerum je nedavno rekao da su novinariJugoslaveni u 70 posto sluajeva.Osim to su aknuti, znanstvenicijo mogu biti sveznajui, dogmatiari,tati, konormisti, itd.Stereotipi nastaju u nedostatku vjerodostojnih javnih sadraja, odra-avaju zazor prema znanosti i novinarstvu, te otkrivaju s jedne stranenerazvijenost novinarstva, a s druge strane dugu i ozbiljnu zaputenosthrvatskog drutva. Stereotip usklauje nespojive razlike u realnostima.Novinar je leinar kad ga vidite u kadru kako se gura da bi doao doinormacije koju oekujete, ali kad gledate prilog zbog kojeg se guraoneete pomisliti na to, nego na sadraj zbivanja u prilogu. Novinari suneznalice i povrni nije samo kritika novinarskih nedostataka, nego ne-rijetko i skrivanje nae vlastite mizerije. Stereotipi su idealizirana slika

    stvarnosti, ali u ovom sluaju tako da ne uljepava promatrani objekt,nego promatraa.

    II. Stvarnost

    Novinari i mediji koji prate znanost

    onu statistiku znanstvenih novinara u Hrvatskoj ne moemo donijeti,ali broj osoba koje se stalno ili povremeno bave tim poslom vjerojatnoprelazi stotinu. Pored dnevnih tiskanih i elektronikih redakcija, postojebrojna obrazovna izdanja i emisije, specijalizirane revije za populariza-ciju znanosti, stare domae i one novije privatnih izdavaa, te politikimagazini u kojima povremeno novinari piu o znanosti.A evo i iskustva ovog okruglog stola: u poetu je za njegovu pripremupozvano 16 novinara za koje su kolege znale ili koje smo mogli propo-

    Mediji i znanost136.indd 23 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    24/136

    Mediji i znanost

    24

    znati po impresumima. Naknadno je izravno ili posredno (npr. prekopoznanika ili pismima redakcijama) pozvano jo oko 20 novinara, ali nes namjerom da sudjeluju u organizaciji, nego u odravanju okruglog sto-

    la. Od svih pozvanih komunikacija je ostvarena s ukupno 15 novinara.Na radne sastanke se odazvalo 5 kolega.Od broja novinara, jo znaajnije pitanje predstavlja kvaliteta praenja.O tome postoji nekoliko istraivanja poput Blanke Jergovi (vie rado-va),Vlaste Radosavljevi (Privlaenje pozornosti medija na znanstveneteme i istraivanja) i istraivanja Adrijane uljok u okviru doktorske di-sertacije. Mimo ovih istraivanja, moemo se osloniti na dojam da tekmanji broj od postojeih novinara pobuuje nedvosmislenu javnu per-

    cepciju kao znanstveni novinar. Pored toga, u krugu znanstvenika kojirevnije prate medije, uoeno je da neki novinari ponekad radije prepiu i to lampavo svoje kolege, nego da se sami prikupljaju podatake.Za potrebe ovoga okruglog stola poslali smo kolegama priruni upitniko shvaanju svoga mjesta u redakcijama i sustavu izvjeivanja, od ijihodgovora (5) bismo mogli skicirati sljedei kroki:Veina ih smatra da je njihov poloaj u redakciji loiji nego drugih kole-ga, to ukljuuje manju plau za isto posla i jednako obrazovanje. Jedankolega smatra da je to zato to je mlai novinar; drugi smatra da postaje

    loijim, a razloge za to vidi u trivijalizaciji svoje redakcije, treeg je po-loaj toliko lo da je morao podii tubu za mobing. Dvoje kolega je od-govorilo da im je poloaj dobar pa ak i vrlo dobar, te da su im tekstovidobro plasirani.Veina kolega ne pokriva iskljuivo znanost nego jo poneto, neki svesektore, drugi glazbu, vanjske aktivnosti, tehnologiju, trei pokriva joponeto samo otkad je situacija u medijima loija; samo jedan je siguranda je prva violina za znanost u redakciji; neki dijele poslove s kolegamakoje prate medicinu i sl. Jedna kolegica je urednica programa.Do inormacija najee dolaze praenjem asopisa i web izvora te izrav-nim kontaktima sa znanstvenicima; neke dolaze najee usmenim pu-tem, a neke kolege znanstvenici sami obavjetavaju e-mailovima.Suradnjom sa znanstvenicima su uglavnom zadovoljni, iako neki imajuzadrku: istiu da znanstvenici znaju gledati s visoka na njihov posao,biti nervozni i sl., osobito na poetku suradnje. Neki znanstvenici neshvaaju to znae vrlo kratki rokovi, nekad krai od jednoga sata, i jed-nostavno kau nazovite sutra ili idui tjedan.

    Ima znanstvenika koji se jako trude u kontaktu s novinarima, dok kod(manjeg) dijela osjeam prezir prema novinarima i omalovaavanje no-vinarskog posla.

    Mediji i znanost136.indd 24 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    25/136

    Uvodna izlaganja

    25

    Ovisi od sluaja do sluaja. Mlai znanstvenici obino su susretljivijii komunikativniji te imaju vie sluha za novinarske potrebe; stariji pakesto znaju novinare doivljavati kao svojevrsne gnjavatore. Ipak, i u jed-noj i u drugoj skupini postoji i vie nego pristojan broj iznimki.Znanstvenici imaju generalno pozitivan stav prema novinarima, prem-da su rijetki oduevljeni kad ih traite za istupanje u javnosti. Najeekomuniciraju na zahtjev novinara, u protivnom se esto radi o samo-promociji.U pogledu sustava za popularizaciju znanosti, stavovi se kreu od onihda kolege novinari ne primjeuju da u Hrvatskoj takvo neto postoji, doonoga da primjeuju da postoji ali smatraju da na njemu ima jo puno

    posla. Posebno mjesto u njemu imaju glasnogovornici koji su veinomvrlo susretljivi. Svejedno opi je dojam osrednji.Glasnogovornicima u Hrvatskoj ovjek teko da moe biti zadovoljan,

    dolazak do nekog dokumenta obino dulje traje nego uspon na K2. Ge-neralno, sustav promicanja znanosti je lo, s tek pokojom asnom iznim-kom.Novinari se obrazuju uglavnom sami, neki smatraju li da bi im trebaliteajevi, dugi samo za egzotine teme. Situacija je povoljna, sve ovisi oosobnoj znatielji, ali je potreban i novac.Sve u svemu, znanstveno novinarstvo je podruje koji ima solidan brojljudi, moda i vie od stotinu, ali samo mali broj njih ima meusobnukomunikaciju koja bi mogla voditi cehovskoj zrelosti i prepoznatljivojjavnoj snazi.Znanstvenici

    U pripremi skupa znatno su vie zanimanja pokazali znanstvenici negonovinari i udio znanstvenika na okruglom stolu je izrazito vei nego no-vinara. Meutim, kad bi se usporedio ukupan broj znanstvenika i novi-

    nara u Hrvatskoj, pitanje je bi li se dobio drukiji odnos. Znanstveniciaktivni u popularizaciji okupljaju se, pored navedenih asopisa, uglav-nom oko nekoliko portala, blogova ili imaju osobne stranice.Sustav

    Ne postoji organizirani sustav koji opsluuje znanstveno novinarstvo,niti postoji tijelo koje bi sustavno u medijima zastupalo interese znano-sti: znanstvenu produkciju, probleme organizacije znanosti, znanstvenekulture, povijesti i popularizacije. Dojam je da se sve odvija stihijski. ese obaveze parcijalno servisiraju zahvaljujui angairanim pojedincimana obje strane, koji volonterski rade, i pojedinim veim institucijamakad je to u njihovom interesu.Dalje, veina tijela nema glasnogovornika, to se u novije vrijeme za

    Mediji i znanost136.indd 25 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    26/136

    Mediji i znanost

    26

    vee ustanove popravlja, ali njihova primarna obaveza je ugled institu-cije, a tek onda otvorenost i dostupnost podataka. Dakle, ako e nekipodatak nepovoljno djelovati na percepciju ustanove ili njezina lidera,

    na njegovo irenje glasnogovornici nee gledati blagonaklono.Strukovne udruge kojima je u interesu irenje znanja uglavnom nemajuglasnogovornike, a esto su i njihovi webovi prilino krti i ploni. eudruge nemaju ni novaca za obuku svojih lanova za pomo novinari-ma.Obrazovanje za znanstveno novinarstvo: U Hrvatskoj postoji a) 4 sve-uilina studija za medije i b) 3 struna studija za novinarstvo ili odno-se s javnou. Oekuje se pokretanje privatnog Medijskog sveuilita u

    Splitu s pet studija. Koliko je nama poznato, znanstvenim novinarstvomse bavi samo jedan kolegij i jedan promocijom znanosti, oba na Hrvat-skim studijima.Studijski programi znanstvenih komunikacija (zn. pisanja, popularizi-ranja, publiciranja i zn. novinarstva) postoje u gotovo svakoj zemlji EU,ne raunajui bive socijalistike zemlje, a dodiplomski ili postdiplom-ski studiji znanstvenog novinarstva u pet zemalja. Njemaka (s oko 50programa) i Velika Britanija (s oko upola manje) imaju sveobuhvatnepristupe obrazovanju za znanstveno novinarstvo u to ulaze studiji, irok

    spektar teajeva, stipendije i programi razmjene.Najpoznatiji od brojnih primjera izravne popularizacije znanosti jedanski znanstveni cae kroz koji se organiziraju neormalna druenjasa znanstvenicima, iji je cilj stvoriti ambijent i publiku za raspravu oznanosti.Koliko je nama poznato u Hrvatskoj postoje dva projekta s istraivanji-ma tjenje ili posrednije vezanim za znanstveno novinarstvo: Znanstve-na komunikacija: uloga znanstvene zajednice i razvoj kurikuluma (vodi-teljica Blanka Jergovi) i Drutveni akteri znanstvenog i tehnolokog ra-zvoja (voditeljica Katarina Prpi). Zadnjih godina u niz gradova odravase Festival znanosti s raznolikim programom i nainima popularizacijeznanosti.

    III. to novinari trae?

    Osmiljavanje i realizaciju cjelovita sustava znanstvene komunikacija,koji e obuhvatiti sve potrebne aspekte znanstvene zajednice, upravnihtijela, gospodarstva i medija.

    Sreivanje traljava sustava znanosti u kojem mnotvo znanstvenikaima produktivnost ravnu nuli, i izrade vjerodostojne baze znanstveneprodukcije.

    Razvoj sustava obrazovanje i obuke novinara i znanstvenika za znan-

    Mediji i znanost136.indd 26 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    27/136

    Uvodna izlaganja

    27

    stveno novinarstvo i pisanje o znanosti: uvoenje predmeta na studiji-ma, teajeva, stipendije, razmjene i znanstvenih putovanja.

    Financiranje strunih udruga da mogu izgraditi infrastrukturu za su-radnju s medijima.

    Reformiranje udruga tako da statutarno i stvarno mogu servisirati po-trebe popularizacije znanosti.

    Poticanje i odravanje ovakvih skupova.

    Planiranje cjelovita popularno-znanstvenog izdavatva iz svih vanijihznanstvenih tema.

    Mediji i znanost136.indd 27 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    28/136

    Mediji i znanost

    28

    Mediji i znanost136.indd 28 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    29/136

    Uvodna izlaganja

    29

    Zato elimo popularizaciju, ali ne ipromociju znanosti?

    Dejan VinkoviPrirodoslovno-matematiki akultet, Sveuilite u Splitu

    e-mail: [email protected]

    www: http://vinkovic.org

    U posljednje vrijeme este su globalne rasprave kako su mediji u du-bokoj krizi kredibiliteta uslijed podilaenja senzacionalizmu i povrnojobradi tema. Razlog zato uope tretiramo takve trendove kao loe ilizabrinjavajue lei u tome to se uspjean ekonomski, politiki i kul-turni razvoj drutva temelji na kritikom propitivanju svih tema kojese tiu ire zajednice. Drutvo koje nije sposobno kreirati takav diskursopasno riskira da u jednom ili vie takvih kljunih komponenti razvojastagnira ili nazaduje. A upravo su mediji mjesto gdje bi se takve temetrebale poticati i provoditi javne rasprave. Posebni pak je izazov nastao

    s modernim drutvom koje se temelji na znanosti i tehnologiji. Danasne znati nita o principima na kojima se temelje znanost i tehnologijavodi u donoenje odluka koje direktno tete razvoju drutva, ekonomijei slobode pojedinca.Kritiko promiljanje je prva linija obrane od loih politika i loih javnihi privatnih odluka, pogotovo kada se radi o dugoronim posljedicama. Aupravo je znanost po svojoj prirodi skeptino promiljanje svijeta i pri-rode oko nas, s velikom dozom shvaanja ljudskih slabosti i pogreivosti.Sredinom prolog stoljea taj strateki vaan aspekt opisao je Shinichiroomonaga, dobitnik Noblove nagrade za ziku 1965. godine, u trenutkukada je Japan krenuo s naglim znanstveno-tehnolokim i ekonomskimrazvojem. omonaga je promovirao stav kako se znanstveni doseg ze-mlje ne denira samo znanstvenim dostignuima njezinih strunjaka,nego i uzimanjem u obzir svega to daje podlogu i podrku tim uspjesi-ma i slui kako temelj za budui razvoj.Stoga danas postaje sve oitije kako popularizacija i promocija znano-sti postaju strateki vane za razvoj drutva i kulturnog opstanka na-

    cije. Meutim, kako bi mogli shvatiti stvarno stanje u Hrvatskoj, trebaprvo naglasiti razliku izmeu popularizacije i promocije. Popularizacijase, ugrubo reeno, bavi poticanjem interesa za znanstvene i tehnoloketeme u irokom smislu te rijei (prikazivanjem kako je neto zabavno, li-

    Mediji i znanost136.indd 29 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    30/136

    Mediji i znanost

    30

    jepo, uzbudljivo, intrigantno, itd.) i isticanjem kako znanost i tehnologi-ja pomau u poboljanju uvjeta ivota. Promocija se, govorei generalno,djelomino preklapa s popularizacijom kada je u pitanju isticanje kori-

    snosti po na svakodnevni ivot, ali je okus prebaen velikim dijelom naisticanje isplativosti koritenja javnih ili privatnih resursa investiranih urazvoj znanosti i tehnologije. u je posebno vana komponenta ispla-tivosti troenja resursa koje je lokalna zajednica uloila u znanstveno-tehnoloka istraivanja.U Hrvatskoj se moe uoiti sve vea aktivnost na polju popularizacijeznanosti, pogotovo ako se usporedi situacija od prije desetak godina.Danas je postalo sasvim normalno da instituti imaju svoje otvorene

    dane, da mediji objavljuju vijesti iz znanosti ili da se organiziraju doga-aji poput sada ve tradicionalnog Festivala znanosti. Meutim, kada sepogleda koliko je jaka podrka znanstvene i akademske zajednice svimtakvim aktivnostima, dobija se dojam kako se tu radi vie o toleriranjupopularizacije, nego li istinskom poticanju. Za razliku od populariza-cije, openita situacija s promocijom znanosti u Hrvatskoj je izuzetnoloa. Osim nekoliko izoliranih primjera promocije znanosti kao podrkepromociji matine ustanove, u Hrvatskoj se rijetko moe susresti vijestili dogaaj koji bi pokazivali kako nam se ulaganje u hrvatsku znanost

    isplati kroz poveznicu s privredom ili kvalitetnim javnim politikama.Ako pogledamo neke ilustrativne podatke o stanju hrvatske znanosti iobrazovanja, postaje jasnije zato se hrvatska znanstveno-akademska za-jednica libi angairati na polju promocije znanosti. akav angaman birezultirao kritikom javnom debatom o podacima poput toga da je u Hr-vatskoj u poslovnom sektoru zaposleno samo oko 10% istraivaa, a dasmo po stupnju inovativnosti na zaelju Europe bez izgleda da se u bliskojbudunosti pomaknemo na bolje. Meutim, umjesto da hrvatska aka-demska zajednica krene u nune reorme, proivljavamo trendove koji su

    kontraproduktivni. ako je broj studenata drutveno-humanistikih po-druja studija u zadnjih 20 godina nekontrolirano porastao za oko 150%,uslijed ega je relativni udio studenata prirodoslovno-tehnikih smjerovaopao u odnosu na 1990. godinu. Razaranje kapaciteta za budui znan-stveno-tehnoloki razvoj desilo se i na srednjokolskoj razini obrazova-nja, pa je tako porazan podatak da je Hrvatska posljednja po prosjenombroju redovnih sati prirodnih znanosti tjedno u srednjim kolama meupreko 40 zemalja ukljuenih u PISA istraivanje koje sprovodi OECD.itav taj iri kontekst ukazuje na to da se popularizacija tolerira jer neugroava status quo, ne zadire u partikularne odnose unutar znanstveno-akademske zajednice i ne bavi se njihovim internim problemima. Pro-mocija znanosti pak to teko moe izbjei i zato nije dobrodola.

    Mediji i znanost136.indd 30 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    31/136

    Uvodna izlaganja

    31

    Na alost, tako nastalu prazninu u javnom prostoru koju stvara neade-kvatna angairanost znanstveno-akademske zajednice na polju popula-rizacije i promocije znanosti vrlo ekasno je popunila pseudoznanost.

    I tu prazninu popunjava na krajnje trivijalan nain: predstavlja se kaoznanost. Pseudoznanost je djelatnost koja se pokuava predstaviti kaoznanost oponaajui njene postupke, ali je u biti metoda za opravdava-nje, obranu i ouvanje greaka i predrasuda. Znanost i pseudoznanostimaju sasvim suprotan pristup u promatranju prirode - do te mjere da semoe rei kako je pseudoznanost patoloka imitacija znanosti. Umjestoznanstvene metode koja tei objektivnosti u promatranju prirode kakobi se izbjegle zamke subjektivnosti naih osjetila, pseudoznanost se osla-nja na anegdotalne dokaze odbacujui svaki podatak koji joj ne ide uprilog. Pseudoznanost je stoga izuzetno opasna po razvoj drutva i poje-dinaca jer je antiznanstvena i antiedukativna. U nedostatku pravih argu-menata, pseudoznanost posee za dogmama, laima i izvrtanjima istine.Stoga ne iznenauje inltracija pseudoznanosti u sve razine sera ivo-ta. U ljekarnama se nude razni alternativni pripravci, a itav spektarraznih iscjelitelja i nadrilijenika ordinira irom Hrvatske. Mediji nasgotovo svakodnevno bombardiraju priama o pseudoznanstvenim mi-sterijima ili alternativnim oblicima lijeenja. Stanje na medijskoj sceni

    je takvo da se nitko vie ni ne osvre na skandalozne promocije pse-udoznanosti. Primjeri su ponekad bizarno opasni po gledatelje koji unedostatku objektivnijeg izvora inormacija povjeruju takvim prilozima.Uostalom, radi se o tritu kojem su ciljna skupina vie od 50% stanov-nitva Hrvatske, jer prema istraivanjima toliko je onih koji vjeruju ilisumnjaju u razne magijske ili pseudoznanstvene sadraje.Vano je stoga znati da su popularizacija i promocija znanosti prepozna-te kao strateki interes Republike Hrvatske kroz Zakon o medijima (NN59/04) kojim se Republika Hrvatska obvezuje na proizvodnju i objav-

    ljivanje programskih sadraja koji se odnose na itav niz stavki vanihza prava javnosti i za razvoj drutva openito. ako se u lanku 5. togZakona drava obvezuje preko medija poticati razvoj obrazovanja, zna-nosti i umjetnosti. U tom kontekstu ascinantno je ponaanje Hrvatsketelevizije (HV) na kojoj je pseudoznanost preuzela Znanstveno-obra-zovni program. HV je dio Hrvatske radiotelevizije (HR) i kao javnatelevizija regulirana je posebnim Zakonom o HR-u (NN 25/03) kakobi se, izmeu ostalog, osiguralo troenje javnih sredstava na programekoji su od javnog interesa i previe vani da bi se prepustili hirovima tr-ita i vlasnika medija. ime se titi preuzimanje kompletnog medijskogprostora od strane privatnika koji se u kreiranju emitiranog sadraja nemoraju voditi javnim interesom.

    Mediji i znanost136.indd 31 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    32/136

    Mediji i znanost

    32

    Usprkos tome, ve osam godina HV u sklopu Znanstveno-obrazovnogprograma emitira pseudoznanstvenu emisiju Na rubu znanosti. ime nesamo da kri Zakon o HR-u, nego time to tu emisiju ne klasicira pod

    Zabavni program kri i Zakon o elektronikim medijima (NN 122/03).Dodatna bizarnost je i izvjetaj Programskog vijea HR-a HrvatskomSaboru od 14. srpnja 2007. u kojem se HR pohvalio kvalitetom dotineemisije u sklopu Znanstveno-obrazovnog programa. ime je HR lagaoi Saboru o sadraju emisije Na rubu znanosti.Ponukan takvom skandaloznom ureivakom politikom na HV-u, teoitim krenjima Zakona, poslao sam pritubu na rad HR-a na nizarelevantnih adresa i zatraio da se emisija prebaci u Zabavni program:

    Programskom vijeu HR-a, Odboru za inormiranje, inormatizacijui medije Hrvatskog sabora, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturuHrvatskog sabora, Hrvatskom novinarskom drutvu i Vijeu za elektro-nike medije.

    Umjesto zakljukaS adresa na koje sam poslao pismo pritube na rad HR-a nisam dodanas (pola godine kasnije) dobio nikakav odgovor niti bilo kakvu reak-ciju. Niti bi to pismo privuklo previe panje da na vijest o mom pismuobjavljenu na jednom internet portalu nije odmah reagirao i autor i vo-

    ditelj emisije Na rubu znanosti, Kreimir Miak. Sadraj te reakcije je unajmanju ruku skandalozan kada se uzme u obzir da se radi o urednikuemisije u sklopu Znanstveno-obrazovnog programa. U tom tekstu bra-ne se teorije konspiracije, argumentira se kako su uologija, astrologijai parapsihologija znanost, tvrdi se kako su istraivanja pokazala da semagijom moe lijeiti na daljinu, a pogotovo je uznemirujua podualamentacija kako se molitvom moe lijeiti AIDS i rak. Kao to je pravilokod pseudoznanosti, Miak sve inormacije koje ne idu na ruku takvimteorijama preuuje, pa makar to znailo i ugroavanje ljudskih ivo-

    ta. HV se do danas nije oglasio o sluaju tog javnog istupa KreimiraMiaka, iako se radi izjavama koje duboko kompromitiraju ureivakupolitiku HV-a.Nakon tih par poetnih medijskih natpisa krenula je prava lavina re-akcija, uglavnom na internet orumima i portalima, a djelomino i udnevnom tisku. reba napomenuti da je i dio novinara zduno stao uobranu emisije Na rubu znanosti, to govori i o stanju novinarstva. Po-sebno pak je zanimljiva peticija podrke Kreimiru Miaku i emisiji Narubu znanosti koja je krenula kao reakcija na peticiju znanstvenika kojipodravaju pismo pritube na rad HV-a. I dok je neto vie od 300znanstvenika potpisalo peticiju podrke pismu, peticija podrke Miakupotpisalo je 10.000 ljudi, meu kojima se nalaze i ljudi s doktorskim ti-

    Mediji i znanost136.indd 32 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    33/136

    Uvodna izlaganja

    33

    tulama i proesori. Fascinantan je tekst peticije iza koji je toliki broj ljudistao svojim imenom i prezimenom. ekst je toliko bezuman da je najbo-lji dokaz koliko je emisija Na rubu znanosti tetna po drutvo i kritikumisao. Evo kratkog isjeka:

    Osobno sam, iz pouzdanih izvora upoznat s dogaajima na tom in-stitutu, gdje je gotovo nemogue dobiti stalan posao, ako niste lannekog prirepka ramasona, poput Rotary Cluba ili Lionsa....Dugo je godina na Kreimir, osim po znanstvenom, hodao i porubu ivotne opasnosti, jer teme koje je on u Hrvatskoj pretvoriou mainstream... jako su opasne za mnoge politiare, znanstvenikei javne linosti, koje u Hrvatskoj ve godinama bogato proftiraju

    ne zbog svog velikog znanja i kvalitete, ve samo na osnovu svojepovezanosti s gore spomenutim tajnim i polutajnim drutvima.Emisija Na rubu znanosti se emitira i dalje, a u novoj sezoni do sadase je bavila promocijom ajurvede i raznih drugih vrsta nadrilijenitva,parapsihologije, bosanskih piramida i krugova u itu.

    Mediji i znanost136.indd 33 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    34/136

    Mediji i znanost

    34

    Mediji i znanost136.indd 34 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    35/136

    Uvodna izlaganja

    35

    Drutvene i humanistike znanosti uhrvatskim medijima

    Tomislav BracanoviHrvatski studiji, Zagreb

    Zahvaljujem se organizatorima na pozivu da sudjelujem na ovoj tribi-ni. Na tribinu sam pozvan kao lozo (dakle, kao osoba iz drutvenihi humanistikih znanosti), a od lozoa se, gotovo po nekoj inerciji,oekuje jedan negativan stav prema znanostima, posebice onim prirod-nima. Ako ste ljubitelji tog tipa drutvenjaka ili humanista, moje evas izlaganje razoarati jer pripadam onim lozoma koji vjeruju da bimnoge drutvene i humanistike znanosti mogle znatno protirati kadabi se vie ugledale u prirodne znanosti. Stoga odmah istiem, da ne bibilo zabune, da kvalitetan medijski tretman prirodnih znanosti smatram

    vanim za dobrobit svih znanosti. Sada pak neto vie o odnosu hrvat-skih medija prema hrvatskim drutvenim i humanistikim znanostima.U saetku sam najavio da u se osvrnuti na tri nepoeljne stvari kojepostoje u tome odnosu i stoga odmah prelazim na taj dio izlaganja.Prva nepoeljna stvar jest to to mediji dogaajima iz drutvenih i hu-manistikih znanosti esto pristupaju kao kulturnim dogaajima, objav-ljujui o njima priloge obino u okviru kulturnih rubrika. Kulturnidogaaji su kazaline predstave, umjetnike izlobe ili smotre olklora,ali znanstveni skupovi, objavljivanje novih brojeva asopisa ili knjiga izdrutvenih i humanistikih znanosti nisu kulturni nego znanstveni do-gaaji. Drutvene i humanistike znanosti, poput svih drugih znanosti,rade na otkrivanju nekih istina o nekom podruju stvarnosti te ih stogaprocjenjujemo i trebamo procjenjivati kao sve druge znanosti: po tomekoliko su se njihove teorije pribliile nekoj istini, imaju li dobre dokazeza svoje hipoteze, oslanjaju li se na suvisle argumente i sl. Kulturni sedogaaji procjenjuju prema drukijim kriterijima: prema originalnosti,tehnikoj izvedbi ili umjetnikome dojmu. eorije iz razliitih drutve-

    nih i humanistikih znanosti, meutim, ne bi se smjele procjenjivati pre-ma ovim kriterijima jer knjiga o povijesti umjetnosti nije umjetnost, kaoto knjiga o teoriji knjievnosti nije knjievnost, nego znanost. Njihoviautori su znanstvenici, oni primaju plae kao znanstvenici, oni se biraju

    Mediji i znanost136.indd 35 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    36/136

    Mediji i znanost

    36

    u znanstvena zvanja i kao takvima bi im mediji trebali pristupati.Evo jednog primjera kako mediji mogu zamagljivati znanstveni statusdrutvenih i humanistikih znanosti konkretno lozoje. Godine2004. u asopisu za lozoju Prolegomena vrtko Joli objavio je jed-nu kratku analizu znanstvene produktivnosti hrvatskih lozoa [koto tamo lozora? Produktivnost hrvatskih lozoa (1993-2003), Pro-legomena (2/2004)]. Zanimalo ga je, naime, koliko nai lozo imajuradova objavljenih u asopisima uvrtenima u baze podataka CurrentContents. Kako je najprije morao rijeiti pitanje ko su hrvatski lozo-?, posluio se sljedeim kriterijem: od Ministarstva znanosti zatraioje popis hrvatskih doktora lozoje koji se nalaze u Upisniku znanstve-

    nika ili rade na nekom znanstvenom projektu iz lozoje i iskljuivo senjime u svojoj analizi koristio. No ubrzo nakon to je objavljena, njegovaje analiza naila na jednu udnu kritiku u medijima. Jedan autor kojise predstavlja kao lozo, semiotiar i teoretiar napisao je u jednomutjecajnom listu za kulturu da je koriteni kriterij za klasikaciju nekogkao lozoa preuzak i zapravo poprilino smijean. Dotini je oitopretpostavio da je lozo svatko tko razmilja i pie o lozoskim pitanji-ma, ali nije shvatio da spomenuta analiza produktivnosti nije imala vezes tim pukim ili kulturolokim pojmom lozoa, nego je predstav-

    ljala analizu produktivnosti onih ljudi koji se u Hrvatskoj proesionalnobave lozojom kao znanou. Zahvaljujui ovakvom tretmanu u jedno-me listu za kulturu, jedan koristan lanak o stanju suvremene hrvatskelozoje neopravdano je predoen javnosti u negativnom svjetlu. Zato?Zato jer je netko mislio da izmeu lozoje kao humanistike znanosti ilozoje kao kulturnog enomena nema bitne razlike.Druga nepoeljna stvar u odnosu hrvatskih medija prema hrvatskimdrutvenim i humanistikim znanostima jest to to su mnogi mediji inovinari prema tim znanostima neprirodno nekritini. Ako pratimo no-

    gometne utakmice, esto emo doznati da je neija igra bila nepovezana,da je neki trener imao lou taktiku, da su se igrai premalo kretali ilida je publika naputala stadion. Ako itamo izvjetaje s rock-koncerata,esto emo proitati da je gitarist bio lo, da ritam-sekcija nije bila uskla-ena ili da se publika dosaivala. S druge pak strane, kritinost medijaprema dogaajima iz drutvenih i humanistikih znanosti ili ne postojiili je znatno nia od njihove kritinosti prema nekim drugim dogaaji-ma. Ako bismo vjerovali medijima, naime, gotovo svaki znanstveni skupiz drutvenih i humanistikih znanosti u Hrvatskoj okupio je vodeestrunjake, bio je pun kvalitetnih i zanimljivih izlaganja, izazvao jeveliko zanimanje te je neizostavno bio interdisciplinaran, multidis-ciplinaran ili ak transdisciplinaran. Na alost, mediji rijetko prenesu

    Mediji i znanost136.indd 36 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    37/136

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    38/136

    Mediji i znanost

    38

    Mediji su selektivni i pristrani na jo jedan nain. Novinari i urednici e-sto, bez jasnog kriterija, intenzivno i kontinuirano prate i podupiru nekedogaaje iz drutvenih i humanistikih znanosti, a zanemaruju mnoge

    druge koji su jednako zanimljivi i aktualni. tovie, za neke se novinaremoe s velikom sigurnou predvidjeti koje e dogaaje iz drutvenih ihumanistikih znanosti pratiti. No ono to me nedavno pomalo iznena-dilo jest to da su neki novinari otili i korak dalje, pa spajaju korisnos korisnim te istovremeno i dre izlaganja na odreenim skupovima iizvjetavaju s tih istih skupova. Primjerice, u Loinju je upravo zavrenjedan bioetiki skup na kojemu je kao predavaica (ne kao novinarka)sudjelovala urednica i voditeljica jedne znanstvene emisije na nacional-noj televiziji. Pouen vlastitim iskustvom televizijskog gledatelja, sigu-ran sam da emo neko vrijeme u njezinim emisijama gledati pohvalnepriloge o tome skupu, iako se ne bih kladio da je to ogledan primjerobjektivnog znanstvenog novinarstva. S druge strane, mediji nerijet-ko potpuno ignoriraju niz iznimno dobrih meunarodnih skupova izdrutvenih i humanistikih znanosti koji se odravaju u Hrvatskoj. Pri-mjerice, u dubrovakome Interuniverzitetskom centru cijele se godineodravaju brojne konerencije i teajevi na kojima uz hrvatske sudjeluju imnogi ugledni inozemni znanstvenici politolozi, lingvisti, antropolozi,

    lozo, sociolozi i dr. Meutim, iako je Interuniverzitetski centar mje-sto na kojemu skoro cijele godine postoji velika koncentracija svjetskihi domaih autoriteta iz raznih drutvenih i humanistikih znanosti, ta jeinjenica rijetko vidljiva u hrvatskim medijima.Ovo su bile neke od moguih kritika odnosa hrvatskih medija premahrvatskim drutvenim i humanistikim znanostima. Pitanje je, dakako,to se moe uiniti da se taj odnos pobolja. Evo prijedloga triju mogu-ih mjera.Kao prvo, bilo bi dugorono poeljno ustrojiti studije novinarstva na ta-

    kav nain da se oni mogu kombinirati s vie drugih (drutvenih, huma-nistikih ili prirodoslovnih) studija. Ili alternativno, moda organiziratitakav studij novinarstva na kojemu bi zavreni studenti drugih znanostimogli specijalizirati medijsko praenje i prezentiranje znanosti. Ako sene varam, neto se slino svojedobno planiralo na Prirodoslovno-mate-matikom akultetu u Zagrebu. U svakom sluaju, bilo bi dobro budu-im novinarima i urednicima omoguiti ili ih ak obvezati na obrazova-nje iz jo neke znanosti.Kao drugo, bilo bi neodgovorno tvrditi, dakako, da su za iskrivljenumedijsku sliku drutvenih i humanistikih znanosti odgovorni samonovinari ili urednici. Odgovornost lei i na samim drutvenjacima i hu-manistima koji esto nisu voljni suraivati s medijima, a mediji se onda

    Mediji i znanost136.indd 38 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    39/136

    Uvodna izlaganja

    39

    nekako moraju sami snalaziti kako bi pokrili pojedine teme iz ovih zna-nosti. Primjerice, u nas je ve desetljeima ustaljena praksa da u novina-ma, pa ak i u strunim asopisima, recenzije novih knjiga iz drutvenih

    i humanistikih znanosti piu najmlai autori, esto jo uvijek studenti.Meutim, za pisanje kvalitetnih recenzija (koje su u drutvenim i hu-manistikim znanostima vanije nego u onim prirodnim) potrebno jeveliko znanje i iskustvo i taj bi posao trebali obavljati stariji znanstvenici.Naravno, oni to iz raznih razloga ne ele initi tovie, mnogi bi sesmrtno uvrijedili kada bi im se to netko uope usudio predloiti. Dok iz-meu drutvenih i humanistikih znanosti s jedne strane i samih medijas druge strane ne zaivi neka konkretnija i organiziranija suradnja, stvarie ostati vie ili manje iste kao i do sada.I kao tree, hrvatski znanstvenici iz drutvenog i humanistikog pod-ruja i sami se ponekad opuste i ponu shvaati svoj rad kao da je onprimarno kulturne, prosvjetiteljske ili ak moralne naravi, a tek sekun-darno znanstvene. Mediji bi tu trebali igrati ulogu suprotnu od trenut-ne. Oni bi trebali trajno podsjeati ove znanstvenike, kao i iru javnost,na njihov znanstveni status, ali ni povremeno podsjeanje na nunostukljuivanja u svjetske znanstvene tokove takoer ne bi tetilo (spome-nuti lanak o doktorima znanosti ili doktorima lijenosti dobar je pri-

    mjer takvog podsjeanja). rebali bi se truditi i da potiu razdvajanjedobre od loe znanosti, a posebice razdvajanje prave znanosti od pse-udoznanosti (ma koliko to u drutvenim i humanistikim znanostimabilo tee nego u onim prirodnim). Mediji bi bili vrlo korisni i kada bipruali potporu onim znanstvenicima koji upozoravaju na loe stanje ianomalije u vlastitim strukama. reba imati na umu, naime, da medijskopredstavljanje (namjerno ili nenamjerno) sumnjivih ostvarenja u dru-tvenim i humanistikim znanostima moe itekako negativno utjecati nasve znanosti, jer medijska promocija znanosti uvijek je drutvena (ne-

    rijetko i politika) promocija individualnih znanstvenika. Imajui ovou vidu, za kraj podsjeam na sljedeu injenicu: Hrvatska je od svojeneovisnosti do danas imala deset ministara znanosti, od kojih je njihak etvoro bilo iz humanistikoga podruja. Kao znanstvenicima, ali ikao graanima iz ijih se poreza znanost u nas uvelike nancira, moralobi nam biti vano hoe li ove i sline vane unkcije obnaati osobe kojeimaju respektabilne znanstvene karijere ili osobe koje su tek spretne ukomuniciranju s medijima.

    Mediji i znanost136.indd 39 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    40/136

    Mediji i znanost

    40

    Mediji i znanost136.indd 40 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    41/136

    Izlaganja

    Mediji i znanost136.indd 41 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    42/136Mediji i znanost136.indd 42 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    43/136

    Izlaganja

    43

    Glavni problemi komunikacije znanosti i

    medijaSaa Zelenika,Sveuilite u Rijeci Tehniki akultet

    [email protected]

    Znanstveni sustav u RH se nizom dokumenata deklarativno ukljuio uaktivnu komunikaciju znanosti i medija. Od strategije razvitka Repu-blike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu znanost kojega je Vlada RHizdala 2003. godine i u kojoj je naveden niz mjera koje su ve do 2006.godine trebale postii konkretne pomake na tom polju, preko Znan-stvene i tehnologijske politike RH Ministarstva znanosti, obrazovanjai sporta iz 2006. godine s odgovarajuim akcijskim planovima iz 2007.godine gdje je posebna toka posveena pitanju jaanja javne svijesti ipovjerenja u znanost i tehnologiju, pa do zakljuaka Drugog kongre-

    sa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva iz 2007. godinegdje je jedna od pet tematskih cjelina bila posveena upravo privlaenjupozornosti medija na znanstvene teme i istraivanja, sve do Akcijskogplana za poticanje ulaganja u znanost i istraivanje iz 2008. godine,slubena politika potie i zalae se za popularizaciju znanosti u drutvu.Ipak, veina mjera deniranih u tim dokumentima ostale su mrtvo slo-vo na papiru jer, u skladu s navadama nae ocijelne politike, najeenisu bili denirani konkretni nositelji i hodogrami aktivnosti te nisu biliosigurani potrebni resursi za njihovu implementaciju. Jednom rijeju,

    nije bilo stvarne politike volje da se denirano implementira.Pojedine ustanove u sustavu znanosti pokrenule su zato vlastite inicija-tive na ovome polju. One uvode tako proesionalne slube za odnose sjavnou, poinju publicirati godinjake o svojim aktivnostima, organi-ziraju dane otvorenih vrata te na druge naine ne samo komuniciraju sjavnou i promoviraju vrsne pojedince meu svojim djelatnicima, negoi ispunjavaju dio svoje javne odgovornosti prema poreznim obveznicimakoji ih nanciraju. Uz to, svakako treba istaknuti i ogromne i uspjene

    napore pojedinih znanstvenika koji sudjeluju u organizaciji maniesta-cija poput Festivala znanosti, javnih prezentacija i tribina, znanstvenihcae-a, aktivnosti nevladinih udruga poput programa Civitas, znan-stvenici i mediji protiv nasilja, ili pak smotri znanstvenog stvaralatva

    Mediji i znanost136.indd 43 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    44/136

    Mediji i znanost

    44

    mladih poput Vip Eureke ili izvanrednih programa motivacije mladihza znanost u organizaciji Znanstveno-edukacijskog centra iz Vinjana.S druge strane, u samim medijima se javljaju rubrike ili asopisi kojina popularan nain prezentiraju ascinantne rezultate znanosti, ali supuno rjei i neuspjeniji u prezentaciji ljudi koji stoje iza takvih rezultataili ogromnog rada i truda uloenog u postignue istih. Financijska ali ikoncepcijska kriza koja zahvaa medije imala je utjecaja i na smanjenjenekih rubrika posveenih znanosti. rka za protom je moda razu-mljiva, ali je svakako zabrinjavajue da se mediji svjesno odriu svojeobrazovne uloge, to poprima katastroalne oblike kada se radi o javnimmedijima nanciranim od svih graana ove zemlje.

    Ono to je takoer zabrinjavajue u ovom kontekstu je i razina medij-skih izvjea o znanosti. Doista, uz asne iznimke koje se mogu nabrojatina prste jedne ruke, znanou se bave novinari koji nisu educirani zaznanost, koji je ne znaju pribliiti iroj javnosti, koji u trci za senzacio-nalizmom esto zavre ili u banalizaciji ili u mistikaciji. Komunikacijadovodi onda do nerealnih oekivanja (lijekovi za rak) ili pak potpunonezanimljivih priloga i neitljivih tekstova. Sami znanstvenici takoerkumuju takvoj situaciji jer, za razliku od, primjerice, nobelovca GeorgeaF. Smoota kojega sam imao priliku intervjuirati i koji veliki trud i energi-

    ju ulae u popularizaciju znanosti, niti razumiju vanost popularizacije,niti znaju kako slabije obrazovanoj javnosti pribliiti znanost (tako dabude razumljiva djeci od 10 godina), niti su spremni pomoi medij-skim djelatnicima ili sami preuzeti njihovu ulogu na polju popularizacijeznanosti. Oni znanstvenici koji se odlue baviti popularizacijom pone-kad pak, u sprezi s novinarima i urednicima, monopoliziraju odreeneteme, ljude i rezultate. Dok se u takvim (sreom ne estim) sluajevimadolazi do onoga to neki oznaavaju estradizacijom znanosti, jednakopogubna ako ne i pogubnija je pojava medijskih djelatnika koji svoj rad

    na popularizaciji znanosti stavljaju u slubu osobnih probitaka.Jedan od rezultata svega navedenoga je da se u naoj javnosti uope nediskutira argumentirano i struno o, primjerice, reperkusijama genetskimodiciranih organizama, nuklearne energije ili globalnog zatopljenja,ali i o pitanjima poput kolarina u visokom kolstvu ili pak bolonjskomprocesu, nego imamo tragino neshvaanje i uzurpaciju medijskog pro-stora od strane raznih pseudo-strunjaka-za-sve eljnih osobne promo-cije te kakooniju poluinormacija.

    Dakle, znanstvenici u prosjeku vrlo malo znaju o medijima, medijskidjelatnici su u prosjeku nezainteresirani i slabo razumiju znanost, pa seu te praznine trpa sve i svata uz katastroalno perpetuiranje nezainte-resiranosti drutva i javnosti, poticanje nastajanja zaaranog kruga rasta

    Mediji i znanost136.indd 44 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    45/136

    Izlaganja

    45

    nezainteresiranosti i neinormiranosti, a to sve potie i onako u nas vrloizraeno uruavanje svih pozitivnih drutvenih vrijednosti.Uz navedene probleme, koji su dobrim dijelom opi problemi na po-druju komunikacije izmeu znanosti i medija u irem kontekstu, kodnas je specian problem i strah znanstvenika od otvorenog progo-varanja o nemalim problemima u sustavu u kojem ive i rade, ali i odrutvenim problemima uope. Dok se dio takvog stava moe oprav-dati odreenim povijesnim nasljeem, dio je svakako generiran istimoportunizmom i strahom od gubitka odreenih privilegija i drutvenogstatusa koji su kod djela tzv. znanstvenika evidentno nezaslueni, papostoji tendencija njihove obrane svim moguim sredstvima. Iako sama

    znanstvena zajednica mora stvoriti klimu za oputenu i argumentiranuraspravu o problemima u svojoj sredini i za ienje ita od kukolja, oi-to za to jo ne postoji spremnost. Mediji, pak, mogu zasigurno pomoi utim procesima, iako opet izbjegavajui jeini senzacionalizam i potiuiargumentiranost rasprava.Iako nema univerzalnog recepta niti lakih rjeenja za navedene proble-me, ono to bi se relativno lako i relativno brzo moglo napraviti obuhva-a, primjerice:

    Institucije sustava znanosti i drave:

    Stimuliranje (poreznim olakicama i slinim mjerama) pokretanja po-pularno-znanstvenih asopisa poput njemakog Focusa ili talijanskogNewtona ili Quarka.

    Poticanje (primjerice: preko programskog vijea HRT-a) znanstveno-popularnih emisija (poput onih na BBC-u, RAI-u, ...).

    Poticanje (MZOS, fakulteti koji imaju novinarska usmjerenja) obra-zovanja strunjaka za popularizaciju znanosti, ukljuujui tu posebnoosobe koji ve imaju visoku naobrazbu (sve do doktorata znanosti) u

    pojedinim znanstvenim podrujima. Slubenici za odnose s javnou (koje bi svaka institucija u sustavu

    trebala zaposliti) moraju biti proesionalci na tom polju. Njihova uloganije priprema novogodinjih domjenaka i zakuski za posjetitelje, negosustavno promicanje uloge i rezultata institucije i znanosti u drutvu,sustavno prikupljanje podataka o tim uspjesima i plasiranje (novinskekonerencije i slino) istih u medijima. Oni ureuju godinjake i osta-le promotivne materijale, skrbe o vizualnom identitetu institucije te

    znanstvenih i ostalih skupova koje se tu organiziraju itsl. Na svim institutima/visokokolskim ustanovama uspostava show-ro-oms gdje bi se prikazivala njihova najvea postignua.

    Mediji i znanost136.indd 45 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    46/136

    Mediji i znanost

    46

    Daljnje poticanje inicijativa poput Festivala znanosti, sci-cae-a, VipEureke, programa za mlade u Vinjanu, suradnje s osnovnokolskim isrednjekolkim ustanovama itsl. te vrednovanje takvih aktivnost znan-

    stvenika (i prilikom izbora u zvanja). Uvoenje mjera veeg ukljuivanja javnosti u znanost poput u svijetu

    popularnih i izuzetno uspjenih akcija nanciranja nekih istraivanja(primjer bi mogao biti televizijski maraton zvan elethon namije-njen nanciranju istraivanja genetskih bolesti, raka itsl.).

    Poveanje svijesti znanstvenika da su oni nancirani novcem poreznihobveznika te su duni permanentno objanjavati gdje i zato se ti novcitroe, pa tako i stimulirati drutvo da bude zainteresirano za jo vea

    ulaganja u znanost.Mediji:

    Poticanje postojeih i razvijanje novih oblika komuniciranja o znano-sti.

    Poticanje vlastitih specijaliziranih djelatnika da se obrazuju na poljumedijskog komuniciranja znanosti, odnosno samih znanstvenika da(u svojstvu honoraraca ili slinom) djeluju kao medijski promotoriznanosti.

    Oivljavanje i implementacija svojevremene inicijative HND-a da sesmanji stopa PDV-a za inormativne novine koje tjedno objavljujuprilog o kulturi i znanosti koji obuhvaa najmanje 20% tog dnevnogizdanja.

    Mediji i znanost136.indd 46 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    47/136

    Izlaganja

    47

    Tko je odgovoran za disonantne tonove?Elvira Marinkovi-komrlj

    Rukovoditeljica Slube za odnose s javnou Sveuilita uRijeci

    UvodPrivlaenje pozornosti medija na znanstvene teme i istraivanja, naziv jejedne od tematskih cjelina o kojima se raspravljalo na Drugom kongre-su hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva, odranom u svibnju2007. godine u Splitu. Zanimljivo je istaknuti kako je ona tada prvi putai ormalno otvorena iako su pitanja o kojima se eli raspraviti na Okru-glom stolu Znanost i mediji (tko u Hrvatskoj medijski komunicira oznanosti; koliko znanstvenika ima komunikaciju s medijima, kako pri-stupaju medijima, to znaju o prirodi i unkcioniranju medija, to od

    njih oekuju i to dobivaju; kako mediji u Hrvatskoj razumiju i odgova-raju na potrebe znanosti za javnom komunikacijom; tko su znanstveninovinari u Hrvatskoj, koliko ih je, kako su obrazovani i kako meusobnosurauju; kako surauju novinari i znanstvenici u hrvatskim medijima,koje probleme imaju jedni s drugima, i postoji li politika popularizacijeznanosti kao dio znanstvene politike u Hrvatskoj?) esta tema raznih tri-bina. Naalost, veina ih zavrava na nain da se sudionici raziu manje-vie zadovoljni jer su zakljuili da je za eventualne disonantne tonoveodgovornost podijeljena, dok pravog krivca treba traiti u izdavaimakoje zanima samo prodaja (itaj: brojke), a znanost prema njihovu mi-ljenju moe biti samo potronja.No, znanost je itekako medijski interesantna, kao paradigma ljudskeznatielje, istraivakog duha i napretka ovjeanstva, stoga je nunopodii razinu inormiranja, a onda i svijesti o vanosti i ulozi znanosti.Da bi se to postiglo, uz medije koji trebaju pratiti i konstruktivno utjecatina razvoj akademske inrastrukture, ponajvie, isticanjem i praenjempozitivnih primjera, kritikim osvrtima na sluajeve ignorancije, misti-

    katorskog elitizma i tradicionalizma, potrebno je i educirati osobe s aka-demskih institucija zaduene za komunikaciju s medijima. Primjerice,kao pravilo uvesti dane otvorenih vrata, tiskati godinjake institucija

    Mediji i znanost136.indd 47 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    48/136

    Mediji i znanost

    48

    (Sveuilite u Rijeci po prvi puta e 25. svibnja 2010. godine predstavi-ti svoj asopis Sova i bitva urnalistiki koncipiran) za to bi trebalibiti odgovorni akulteti ili tonije njihove uprave. Zatim, uvesti mjere

    veeg ukljuivanja javnosti u znanost poput, u svijetu popularnih i izu-zetno uspjenih akcija nanciranja nekih istraivanja (genetske bolesti,rak itd.). Nadalje, nuno je poveanje svijesti javnosti, ali posebno znan-stvenika, da su oni nancirani novcem poreznih obveznika te su dunipermanentno objanjavati gdje i zato se ti novci troe, stimulirati ih daoni budu zainteresirani za jo vea ulaganja u znanost.

    Svrha i ciljevi medijske promocije znanosti

    Suvremeno doba zasnovano je na izrazitom proboju znanosti i primje-

    ne njezinih otkria u svakodnevnom ivotu. No, injenica je da se ko-munikacija izmeu znanstvenika i javnosti ne moe ocijeniti dobrom,tovie, izuzetno je loa, u nekim segmentima. Posebno se to odnosi naznanstvenu politiku to moe imati ozbiljne posljedice na nanciranjeznanosti i primjenu novih tehnologija.Prema dostupnim podacima, postoje velike razlike u javnom mnije-nju razliitih zemalja. Primjerice, prosjean Amerikanac vrlo esto nijeupoznat s nekim elementarnim injenicama o prirodi i svijetu oko sebe,ali zato zahvaljujui dobroj promociji znanstvene politike podrava iz-

    dvajanja za znanost jer vidi direktnu vezu izmeu znanstvenih otkria itehnologije kojom je okruen. U Hrvatskoj su ovakve rasprave jo uvijekdalje od oiju javnosti i svijest o tome koliko je razvoj znanosti i tehno-logije strateki bitan za zemlju jo uvijek ne postoji, unato deklarativ-nom opredjeljenju aktualne politike o putu Hrvatske u drutvo znanja.Koliko su svemu tome krivi sami znanstvenici? Koliko njima nedostajeosjeaja za komunikaciju s javnosti? ko bi trebao biti PR za znanstve-nike? Koliko su tome krivi mediji koji znanost ne smatraju utrivomtemom? Koliko medijima nedostaje volje i znanja o potrebi promocijeznanosti i znanja?

    Ciljane publike i odgovarajue poruke koje se ele poslati

    Prije svega treba istaknuti da su (ili bi trebali biti) znanstveni sadrajirazliito tretirani kada je rije o publici kojoj se upuuju. reba biti opre-zan prilikom, primjerice, pojanjavanja nekog otkria, no injenica je dase radi o zanimljivostima koje treba to jasnije, bez mistikacija, ali isenzacionalistikih tvrdnji, prenijeti iroj javnosti. No, daleko je osjet-ljivija publika koja je ivo(tno) zainteresirana za znanstvenu politiku ili

    stavove pojedinih znanstvenika. Radi se naravno o samim lanovimaakademske zajednice.Uvaavanje, potovanje, tolerancija, pravednost i objektivnost samo su

    Mediji i znanost136.indd 48 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    49/136

    Izlaganja

    49

    neka obiljeja poeljne karakteristike komunikacije u akademskoj zajed-nici. No, je li to tako? U praksi, situacija je drukija.Jedan je od najveih problema, vjerujem, nedostatak graanske hrabro-sti da se javno i jasno odgovori na postavljena pitanja, bez obzira tiu lise ona nekog drutveno-politikog dogaaja ili pak problema u samojakademskoj zajednici. Meu dijelom akademske zajednice prisutan jepermanentni osjeaj zavjere da im netko neto ini iza lea, odnosno daugroava njihov integritet. esto je prisutan i strah od javnosti i javneocjene, pa time strah od medija. Izostaje prepoznavanje uloge medijakao korektora drutvenih procesa. akav stav i ponaanje neminovno ujavnosti stvara odreeno nepovjerenje, esto ak i osudu jer se pretpo-

    stavlja da su lanovi akademske zajednice ti koji bi prvi trebali progovo-riti o problemu upravo kako bi zatitili vlastito dostojanstvo, pa tako idignitet svoje institucije.Jedna od ciljanih publika svakako su i studenti kojima se obraaju rijetki,a i u tim situacijama im se ne obraaju kao ravnopravnim partnerima.Dokaza je za to izuzetno puno. Metode evaluacije rada i djelovanja stu-dijskih smjerova i proesora jo uvijek nisu nale svoje mjesto na naimsveuilitima. Istina, sve je vie primjera (Sveuilite u Rijeci, istraivanje2010. godina Rijeka grad u kojem vrijedi studirati) ukazuju na inje-

    nicu da i na hrvatskim visokim uilitima jaa svijest o vanosti takvihevaluacija.S druge strane, i mediji esto zloupotrebljavaju studente na nain daih koriste kao instrument u borbi protiv sveuilinih i vlasti uope,stavljajui se apriori na njihovu stranu. onije, da ne poznaju sustavili to je moda i gore poznaju ga dobro no manipuliraju u dnevnopo-litike svrhe. Primjer za to su napisi koji su preplavili hrvatske medijeprilikom prosvjeda studenata u borbi za besplatno obrazovanje (koje nemoe ni u kojem sluaju biti besplatno netko ga uvijek plaa. Dakle, ne

    treba smetnuti s uma injenicu da se ono uvijek plaa upravo iz depaporeznih obveznika, te bi zanimljivo bilo pitati brodograditelje jesu lispremni izdvajati novac za vjene studente).

    Zakljuak

    Znanost moe biti itekako medijski interesantna, kao paradigma ljudskeznatielje, istraivakog duha i napretka ovjeanstva treba predstavljatiprvorazredan interes za medije. Izvjeivanje, praenje znanosti u medi-jima, ne svodi se samo na edukativnu razinu za javnost, ve je vrlo vana

    i etika dimenzija. Nova otkria i nove kontroverze s tim u svezi zahtije-vaju razumijevanje javnosti, otvaranje mogunosti javnog raspravljanjai argumentacije kako bi se uspostavila kontrola/i/ili sloboda u razvojuopasnih ili nedovoljno kontroliranih otkria, gdje mediji, kao posred-

    Mediji i znanost136.indd 49 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    50/136

    Mediji i znanost

    50

    nici igraju veliku ulogu.Novinari koji izvjeuju o znanosti trebali bi biti specijalizirani u odre-enoj grani znanosti kako bi sami razumjeli i mogli relevantno pratitito se na odreenom podruju dogaa. Uloga medija je i svojevrsna de-mistikacija znanosti kao neega obinom ovjeku, navodno, nerazu-mljivoga. o ne znai uproavanje ili vulgariziranje nego dekodiranjena jezik razumljiv obinom graaninu kako bi mogao razumjeti, a ondau odreenom trenutku i odluivati, ako to bude potrebno (npr. klonira-nje ovjeka, uzimanje matinih stanica i sl.)Dakle, bilo bi nuno osigurati prikupljanje, probir i primarnu obradu(npr. oblikovanje priopenja za javnost) inormacija o novostima, zani-

    mljivostima i postignuima ostvarenim na akademskim i istraivakimustanovama u Hrvatskoj. aj sustav mora biti izgraen u okviru poje-dinih akademskih i istraivakih ustanova, te mora postati sastavni dioadministracije tih ustanova. Uz proaktivnu promociju akademskih iistraivakih ustanova, on mora osigurati i kvalitetan reaktivni odzivna vanjske upite, upuene ustanovama od strane predstavnika medija iliire javnosti. ako na primjer, putem njega novinarima mora biti osigu-rano brzo nalaenje mjerodavnih sugovornika o pojedinim temama izrazliitih podruja znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja.

    Uspjeh se temelji na dvama imbenicima: postojanju dovoljnog brojaproesionalno osposobljenih kadrova novinara kolovanih za praenjetema iz znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja te osiguravanjuodgovarajueg prostora u javnim medijima.Sve ovo opet zvui akademski trebalo bibilo bi dobro kad bibilo, no ostaje injenica, kako je navedeno u uvodu, da je znanost ne-sumnjivo interesantna i da je mogue i atraktivno je zapakirati i proda-ti, meutim, bez bolje suradnje institucija i izdavaa, te to je najvanijeosvjeivanja potonjih da znanost i obrazovanje nisu samo potronja,ignoriranja injenice da se prema nekim istraivanjima takve rubrikeitaju i vie od nekih dnevnopolitikih tema (!) pomake e biti tekooekivati.S druge strane, dok lanovi akademske zajednice ne izau iz svojih au-tistinih ljutura i ne prestanu medije doivljavati kao one koje zanimasamo skandal, a i cjelokupnu javnost kao masu koja nije u stanju ra-zumjeti njihov rad, uporno se drei pritom diskursa koji ponekad nerazumiju ni njihove kolege, takoer, veih pomaka nee biti.

    Mediji i znanost136.indd 50 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    51/136

    Izlaganja

    51

    Sociokulturne pretpostavke uspjenijemedijske prezentacije znanostiKatarina Prpi

    Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu (IDIZ)

    Poboljanje medijske prezentacije znanosti pretpostavlja poznavanjenjezinih sociokulturnih ishodita slike znanosti u medijima i akteramedijske komunikacije. Da se ne bi zadrali na razini impresija, pri-premila sam pregled za temu vanih istraivakih rezultata Instituta zadrutvena istraivanja u Zagrebu kao i najrelevantnijih podataka kom-parativnih meunarodnih istraivanja. i empirijski uvidi pokazuju, sjedne strane, kakav je medijski tretman znanosti, a s druge strane kakvasu gledita dvaju (potencijalnih) sudionika te medijske komunikacije- najire javnosti i znanstvenika, dok e o medijskim akterima zacijelogovoriti oni sami.Promjene medijske prezentacije znanosti povezane su s konceptomodnosa znanosti, medija i javnosti. Naputa se nekadanji tradicional-ni (pozitivistiki), top-down ili linearni pristup po kojem znanstveneinormacije teku od proizvoaa znanja ili znanstvenika, preko medijakao pukih posrednika do najire javnosti, neznalake i pasivne. Medij-ska prezentacija znanosti sve ee se motri kao dvosmjeran, pa i vie-smjeran proces komunikacije, dok javnost postaje kritikim akterom, a

    sve manje je tek pasivni primatelj inormacija kojega se moe ignorirati.tovie, evropske strategije znanstvenoga i tehnolokog razvoja traemodele uvoenja raznih oblika javne participacije u odluivanju o zna-nosti i tehnologiji (Hagendijk, 2004). akva perspektiva dvosmjerne ko-munikacije i participativne uloge javnosti (i) u Hrvatskoj, init e uloguznanstvene zajednice i medija jo sloenijom i drutveno odgovornijom.

    Slika znanosti u najitanijim hrvatskim dnevnim listovima

    Rezultati IDIZ-ova istraivanja (analize sadraja) iz 2005. godine, po-kazuju da je znanost u najtiranijim/najitanijim hrvatskim dnevnimnovinama, Jutarnjem i Veernjem listu, dvojako marginalizirana po za-stupljenosti napisa o znanosti i po njihovoj vjerodostojnosti. Prosjeanudio znanstvenih sadraja u ukupnom broju napisa objavljenih u ovim

    Mediji i znanost136.indd 51 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    52/136

    Mediji i znanost

    52

    tiskovinama u sijenju i veljai 2005. godine bio je 2.3% (Brajdi Vukovii uljok, 2005: 296). Na prvi pogled, on ne odudara znatno od poznatihprosjeka u amerikim (Pellechia, 1997), junoarikim (Van Rooyen,

    2002) ili grkim dnevnim novinama (Dimopoulos i Koulaidis, 2002).Uzmu li se u obzir razliiti metodoloki kriteriji, hrvatski je prosjek ipakrelativno manji.Vjerodostojnost napisa o znanosti je niska zbog uestalog izostankaosnovnih inormacija o izvorima podataka i o kljunim akterima tezbog nedostatka objanjenja, osobito uzrono-posljedinih, najeeu biomedicinskom i prirodoznanstvenom podruju (Brajdi Vukovii uljok, 2005). Drutvene i humanistike znanosti, ma kako loe bile

    prezentirane, jo uvijek su vjerodostojnije prikazane od prirodoslovljai medicine.Nae najnovije istraivanje, analiza sadraja triju najitanijih dnevnihnovina (Jutarnjeg i Veernjeg lista te 24 sata) ne pokazuje bitnu promje-nu prosjene zastupljenosti znanstvenih tema (2.2%) ni u razdoblju od2006. do 2008. godine, unato donekle razliitim denicijama napisa oznanosti (uljok, 2011: 89). Znaajnijih pomaka nema ni u niskoj vjero-dostojnosti inormacija o znanosti.Prema tome, interes hrvatskih tiskanih medija (preciznije dnevnih listo-

    va) za znanstvene teme je malen, a razina vjerodostojnosti napisa posvenezadovoljavajua, to nije primjereno oekivanom poveanju partici-pacije najire javnosti u donoenju odluka u domeni znanstvene i teh-noloke politike.

    Sociokulturna profliranost javnosti

    Najira hrvatska javnost i znanstvena zajednica (znanstvenici) akteri su(i adresati) medijske prezentacije znanosti ija je sociokulturna proli-ranost zato vana. Kad je o sociokulturnom prolu javnosti rije neu

    navoditi ve samo podsjetiti na opepoznate podatke o obrazovanjuhrvatskog stanovnitva. esto, pa i longitudinalno ispitivane vrednotehrvatske stanovnitva manje su poznate, a kako ih ovdje nije mogueanalizirati ni opirnije iznositi, naglaavam samo da istraivanja u spo-menutoj populaciji nalaze kombinaciju tradicionalnih i modernih vred-nota (Labus, 2005).Vrijedno je istai da je Institut za drutvena istraivanja jo 2004. godi-ne, dakle prije prve Eurobarometar-sondae kojom je obuhvaena i Hr-vatska, proveo istraivanje percepcija socijalnih i spoznajnih dimenzija

    znanosti na uzorku odraslog hrvatskog stanovnitva, na uzorku znan-stvenika, politiara i menadera. Nali smo da najira javnost iskazujevisoki stupanj znanstveno-tehnolokog optimizma, povjerenja u zna-

    Mediji i znanost136.indd 52 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    53/136

    Izlaganja

    53

    nost, jedno vienje znanosti kao snage koja donosi dobrobit drutvu iovjeku. Ali u tim gleditima ima i skepse prema nekim socijalnim im-plikacijama znanstveno-tehnolokog razvoja i spoznajnoj svemoi zna-

    nosti (Prpi, 2010).Slian, dvoznaan odnos pokazuju i usporedivi rezultati Eurobarometra.U tim usporedbama promatrana, hrvatska populacija pokazuje (neto)manji udio optimistinog gledita i (neto) veu skepsu prema znanstve-no-tehnolokom razvoju od evropskoga prosjeka (vidi EC, 2005: 55-56,66-67).Osim poimanja znanosti, vani su i interesi, navike i znanstvena pisme-nost hrvatske javnosti. Ona ak pokazuje vei interes za znanstvene i

    tehnoloke novine od prosjeka EU, a nimalo ne zaostaje za tim prosje-kom u estini itanja novinskih tekstova o znanosti (EC, 2005: 7, 23).Nivo elementarnih prirodoslovnih znanja tek je malo ispod prosjekaUnije (63% : 66% tonih odgovora), a udio ispitanika s najveom razi-nom inormiranosti blizu je dviju petina - 38% (EC, 2005: 41).Percepcije uloge znanstvenika u javnoj prezentaciji znanosti takoer surelevantne, a u ocjeni da su znanstvenici najkvaliciraniji tumai utjeca-ja znanstveno-tehnolokog razvoja na drutvo, naa javnost sa 69% su-glasnih daleko premauje evropski prosjek od 52% suglasnih (EC, 2005:

    50). Da se znanstvenici ipak premalo trude upoznati javnost sa svojimradom misli veina hrvatskih ispitanika (53%), mada relativno manje odevropskog prosjeka - 59% (EC, 2005: 87).Napokon, gledita o participaciji javnosti u odluivanju o znanosti i teh-nologiji dobivaju sve veu vanost. Slino evropskom prosjeku i veinase hrvatskih ispitanika (njih 60%) ne slae s tvrdnjom da je javnost do-statno ukljuena u odluivanje o znanosti i tehnologiji (EC, 2005: 98).Ukratko, najira je hrvatska javnost razvila vane sociokulturne pretpo-stavke za preuzimanje aktivnije uloge u donoenju kljunih drutvenihodluka o znanstvenom i tehnolokom razvoju. Ona je snano pro-znan-stveno orijentirana, ali ne i nekritina prema znanstveno-tehnolokomrazvoju. Zainteresirana je za znanstvene i tehnoloke novine, osrednje jeprirodoznanstvene pismenosti, podrava jau nancijsku potporu vladeznanstvenim istraivanjima (u emu ak nadilazi EU-prosjek), naglaa-va ulogu i odgovornost znanstvenika u javnom komuniciranju i zalaese za veu participaciju javnosti u odluivanju o znanosti i tehnologiji.

    Znanstvenici i javna komunikacija znanosti

    to znamo o znanstvenicima i njihovim, za javnu komunikaciju i uloguznanosti, bitnim ponaanjima, sklonostima i vrednotama? Spomenutomsmo analizom sadraja najtiranijeg dnevnog tiska utvrdili da je sudjelo-

    Mediji i znanost136.indd 53 9/8/11 9:55 PM

  • 7/27/2019 Mediji i Znanost. BOOK.

    54/136

    Mediji i znanost

    54

    vanje znanstvenika u proizvodnji inormacija o znanosti malo - autori susvega 5.6% napisa o znanosti (Brajdi Vukovi i uljok, 2005: 305). eese znanstvenici pojavljuju kao struni komentatori drutvenih i znan-

    stvenih aktualnosti (u 17.0% napisa), a osobito se esto citiraju njihovatumaenja ili predstavljanja znanstvenih sadraja, u 53.3% napisa o zna-nosti (Brajdi Vukovi i uljok, 2005: 315, 307). Dakako, to sudjelovanjene ovisi samo o medijskim poslenicima ili (ne)sklonosti znanstvenikajavnoj komunikaciji, jer su za nj vrlo znaajne i vjetine razumljivog, pri-stupanog i zanimljivog izlaganja znanstvenih sadraja, a tim vjetinamane mogu svi znanstvenici ovladati.Za javnu komunikaciju znanosti, osobito u buduim uvjetima vee javne

    participacije u ovoj seri, vane su proesionalne vrednote znanstvenikai njihove percepcije znanosti, prije svega drutvena odgovornost i osjet-ljivost za socijalne implikacije znanstveno-tehnolokog razvoja. Naaistraivanja pokazuju visoko izraen znanstveno-tehnoloki optimizami u znanstvenika, njihovu uvjerenost u doprinos znanosti drutvenomboljitku i humanosti, ime pridaju drutveni smisao vlastitoj proesiji(Prpi, 1997; 2004). Naelno prihvaaju odgovornost za uinke vlastitihistraivakih rezultata, odbacuju tezu o politikoj neutralnosti znanosti,ali e ipak podrati (mada znaajno rjee od javnosti) i gledite da se ne

    moe znanost okrivljavati zbog zloupotreba njezinih rezultata. Njihovepercepcije, povrh toga, pokazuju i manji stupanj tradicionalizma i re-zerviranosti u odnosu na neke javnosti problematine socijalne uinkeznanosti (Prpi, 2010).Znanstvenici su, dakle, od javnosti vieni kao najkompetentniji tumaiznanstvenih sadraja, a istodobno razvijaju i drutvenu odgovornost kaodio svoga proesionalnog etosa. No zbog svoje uvjerenosti u drutvenudobrobit koju znanost prua, pokazuju se i manje rezerviranima premasocijalnim implikacijama znanosti, barem onima koje iskazuje javnost.

    aj raskorak u gleditima javnosti i znanstvenika moe biti jednim odizvora stanovite napetosti u medijskoj komunikaciji, pa i nesklonosti (poinozemnim istraivanjima brojnih) znanstvenika da svoj znanstveni radi rezultate prezentiraju u medijima. S druge strane, znanstvenici oigled-no i nisu dostatno prihvaeni u medijima kao samostalni ili gostujuiinterpretatori znanstvenih sadraja.Predstavljaju li navedene sociokulturne pretpostavke, sadanji medijskitretman znanosti te gledita gla