Mediji i Odnosi s Medijima

Click here to load reader

download Mediji i Odnosi s Medijima

of 111

  • date post

    23-Dec-2015
  • Category

    Documents

  • view

    31
  • download

    5

Embed Size (px)

description

.Mediji i Odnosi s Medijima

Transcript of Mediji i Odnosi s Medijima

  • ODNOSI S JAVNOU-recenzirana predavanja-MEDIJI I ODNOSI S MEDIJIMA Prof.dr. Zoran Tomi

  • Mediji su tvrtke koje se bave skupljanjem, pakiranjem i prodajom informacija i oni nas dovode u dodir sa svijetom koji je izvan naeg neposrednog dodira.

  • Kao tvrtke, mediji prodaju informacije i zabavu na nain koji stimulira publiku da izdvoje novac ili vrijeme da bi itali, sluali ili gledali.

    Moda jo i vanije, mediji prodaju svoj pristup publici oglaivaima.

  • U vezi s navedenim, praktiari odnosa s javnou moraju razumijeti i nikada ne smiju zanemariti dva osnavna cilja medija:

  • 1) Traenje i irenje istine i 2) Stjecanje profita.

  • Odanost novinara prema njihovoj svetoj misiji uzrokuje da se njihovo vienje injenica bitno razlikuje od vienja njihovih izvora informacija.

    Novinar gleda na vijest kao na potronu robu, dok se izvor te vijesti vie brine o trajnom uinku te vijesti.

  • Novinaru je reportaa prijelazni element u neprestanom toku informacija, dok izvor na reportau gleda kao na diskretan dogaaj.

  • Novinar se openito ne zabrinjava na pozitivne ili negativne uinke reportae, dok god su injenice u toj reportai istinito prikazane, dok izvor informacija uvijek eli biti prikazan u najboljem svjetlu

  • Ako osoba koja se bavi odnosima s javnou eli uspjeno suraivati s medijima onda mora razumjeti nain na koji mediji funkcioniraju.

  • Osobe koje se bave PR-om moraju biti pripremljene i moraju pripremiti ostale na bavljenje medijima licem u lice.

  • Naposljetku, osobe koje se bave madijima moraju biti vjete u umjetnosti i obrtu publiciteta i moraju posjedovati znanje o nainima koji se koriste da bi se privukla pozornost medija.

  • Na spomen odnosa s javnou, prvo pomislimo da oni imaju funkciju iskljuivog rada s medijima.

    Sigurno je da je rad s medijima jedan od vanijih programa toga posla, meutim, odnosi s javnou podrazumijevaju puno ire podruje djelovanja.

  • Direktor odnosa u medijima za Ameriki savjet za ivotno osiguranje Gene Grabowski u radu The Seven Deadly Sins of Media Relations, pie da ne moete se upustiti u uspjenu kampanju bez odnosa sa medijimato je neophodan element u svakom ozbiljnom programu odnosa s javnou

  • S. Cutlip i sur. smatraju da djelatnici za odnose s javnou u svom svakodnevnom radu koriste kontrolirane i nekontrolirane medije.

  • Kontrolirani mediji su mediji u kojima djelatnici odnosa s javnou utjeu na ono to je reeno, kako je reeno, kad je reeno i komu je reeno.

  • U nekontroliranim medijima djelatnici za odnose s javnou nemaju izravnu ulogu u odluivanju o medijskom sadraju.

    Umjesto njih gatekeeperi odluuju o tome to e se objaviti, kada i kome

  • MEDIJI-KANALI KOMUNICIRANJA

  • Medije moemo promatrati kroz dvije funkcije. Mediji su javnost. To im je jedna od funkcija. Druga funkcija je da su mediji materijalni supstrat pomou kojeg se informacije posreduju u komunikacijskom kanalu.

  • Promatramo li medije kao kanal za posredovanje poruka i informacija, uglavnom mislimo na masovne medije ili medije masovnog komuniciranja.

  • Masovni mediji su kanali preko kojih se emitiraju poruke i informacije masovnoj publici, dijelimo ih na: elektronike medije (radio i televizija), tiskane medije i nove medije.

  • PR GATEKEEPERI (VRATARI)

  • Pojam gatekeeper, u anglosaksonskom je podruju prvi preuzeo David M. White (1950.) i upotrijebio za oznaavanje pojedinca koji unutar masovnih medija zauzimaju poloaj na kojem odluuju o prihvaanju, odnosno obijanju potencijalne komunikacijske jedinice.

  • Gatekeeper je istoznaan s ogranienjem koliine informacija, tj. s odabirom tema koja se dre komunikacijski vrijednima.

  • Vratari odluuju o tome koji e dogaaji postati javnim dogaajima, a koji ne, te na taj nain pridonose oblikovanju primateljove slike o drutvu odnosno svijetu.

  • Djelatnici odnosa s javnou vrlo su upueni u mo medijskih vratara.

    Iako vjeruju da su to ljudi iz ureda (ljudi iz tame) koji nemaju nikakve veze sa stvarnou, oni su svjesni kako gatekeeperi imaju zadnju rije.

  • Stoga je dodatno vano promisliti o svakoj PR tehnici i prii koja se distribuira medijima.

  • Vano je da djelatnici odnosa s javnou shvate ako npr. ele odrati konferenciju za novinare morat e iznijeti neto vrijedno izvjeivanja, to mora imati vrijednost vijesti.

  • Gatekeeperi, koji smatraju da djeluju u ime medijske publike, tradicionalno primjenjuju sljedee kriterije:

  • UinakBroj ljudi koji su pogoeni, ozbiljnost posljedica, izravnost uzorka i uinka te trenutanost uinka. BlizinaUdaljenost izmeu javnosti i i prie o kojoj je rije. PravodobnostKvarljivost. (Nita nema starije od jueranjih novina). IstaknutostPrepoznatljivost i poznatost, slavne osobe. Neobinost24 sata: udo, 327 putnika je preivjelo zrakoplovnu nesreu, poginulo je 57. SukobRatovi, trajkovi, sukobi, zloini, korupcija, prijevara

  • Kod analize est kriterija treba biti svjestan da i publika utjee na medije svakodnevnim glasovanjem na kioscima, a PR tekstovi, prema logici urednika, trebaju pomoi da se prodaju novine, a ne proizvod.

  • U raspravi o odnosu novinarstva i odnosa s javnou ukazali smo na (su)odnos izmeu novinara i djelatnika odnosa s javnou.

    Vidjeli smo da se novinari sve vie oslanjaju na izvjea slubenika PR.

  • Ipak, opravdano je pitanje nude li djelatnici odnosa s javnou ba sve to trae novinari?

    Za brojne novinare odgovoran je jednostavan. Ne, ne daju, ak ponekad i vjeto prikrivaju.

  • Brojni primjeri nemorala, korupcija, raznih skandala najee e se pokuati prikriti od novinara.

    Nije li to razlog za konstataciju da su i PR djelatnici ujedno vratari, uvari gospodara, tj. PR gatekeeperi.

  • Novinari e to potvrditi.

    Oni najbolje osjeaju injenicu da onaj tko hoe da prie izvoru mora nauiti plivati protiv struje.

  • Mediji za unutarnje javnosti Mediji za vanjske javnosti

  • Mediji za unutarnje javnosti

  • Najvaniji odnosi organizacije su odnosi sa zaposlenicima, i to na svim razinama. Pojam javnosti i zaposlenikih javnosti odnosi se jednako na one koji su u organizaciji nadreeni i podreeni. Ove javnosti predstavljaju najvaniji resurs organizacije njene LJUDE.

  • Zahvaljujui svojoj ulozi u usklaivanju i posredovanju, koja je danas nuna u komunikaciji sa zaposlenicima, osoblje za odnose s javnou ima sredinje mjesto u upravljanju internim odnosima.

  • Svakodnevni poslovni odnosi podrazumijevaju brojne kontakte, a uspjena komunikacija sa zaposlenicima razvija se u atmosferi povjerenja.

  • Postoji barem sedam preduvjeta za uspjene poslovne odnose:

  • 1.Povjerenje izmeu poslodavca i zaposlenika,

  • 2. Otvorene informacije koje slobodno teku prema gore, dolje i sa strane,

  • 3.Zadovoljavajui poloaj i zadovoljavajua razina sudjelovanja svake osobe

  • 4. Kontinuitet posla bez sukoba

  • 5. Zdravo okruenje

  • 6. Uspjeh poduzea

  • 7. Optimizam glede budunosti

  • Usklaivanje potrebe da zaposlenici budu zadovoljni s jedne strane i uspjeha poduzea s druge strane najvaniji je aspekt kontinuirane prilagodbe i pomirbe na relaciji poslodavac zaposlenik.

  • Mediji za unutarnje javnosti pri meusobnoj komunikaciji koriste se:

  • Tiskanom rijeiIzgovorenom rijeiSlikom i rijei

  • TISKANA RIJE

  • Usprkos novoj komunikacijskoj tehnologiji, u veini organizacija su tiskane publikacije i nadalje glavni medij za internu komunikaciju.

  • Ciljevi tih publikacija uglavnom su slijedei:

  • Informirati zaposlenike o poslovnoj djelatnosti, smjeru i ciljevima organizacije.

  • Pruiti zaposlenicima informacije koje su im potrebne da bi struno obavljali svoje zadatke.

  • Ohrabrivati zaposlenike da odravaju i unapreuju standarde i predanost organizacije

  • Odavati priznanje dostignuima i uspjesima zaposlenika.

  • Svaka publikacija, svako izdanje, svaka tiskana rije dio je koordiniranog programa za komunikaciju sa zaposlenicima koji mora ostvariti gore navedene i druge specifine ciljeve, reagirajui na konkretna organizacijska okruenja i situacije.

  • Zbog svog uinka, trajnosti tiskane rijei ostaje najveom pouzdanicom komunikacije sa zaposlenicima.

  • Najei naini komunikacije tiskanom rijei u organizaciji su slijedei:

  • Organizacijske publikacije - Organizacijska publikacija moe imati oblik jednostavnog biltena, novina tabloidnog tipa ili "mega novina" koje karakterizira format dnevnih novina i stil asopisa.

  • Mnoge organizacije pokuavaju svoje publikacije uiniti dvosmjernima postavljajui pitanja i provodei istraivanja, te potom objavljujui rezultate.

  • P i s m a ak i u doba telefaksa, elektronske pote i mobilnih telefona, pisma ostaju glavno uporite unutranje i vanjske organizacijske komunikacije.

  • Zahvaljujui programima za procesiranje rijei, sve se vie koriste individualizirana pisma kojima se uspostavlja izravna i brza komunikacija sa zaposlenicima i drugim specifinim javnostima.

    Pisma su nadopuna asopisima za zaposlenike, koji su sporiji i rjee se izdaju.

  • Ona omoguuju glavnom direktoru da sa zaposlenicima i njihovim obiteljima komunicira na osoban i informativan nain.

    Prednosti pisma su i ekonominost, izravan i individualan pristup, impresivan izgled, uinak i brzina.

  • U m e c i i p r i v i c i - Svatko tko prima raune komunalnih poduzea zna za umetke i privitke.

    Tipian takav umetak