MEDIJI BEZ NASILJA?Znanstvenik William James Potter denirao je nasilje u medijima kao povredu neije zike i emocionalne dobrobiti.Nasilje je prisutno u svim medi-jima i medijskim anrovima: na televiziji, u lmovima i serijama, crtanim lmovima, videoigricama, reklamama, glazbenim spotovima, sportskim prijenosima, na inter-netuNasilje u medijimaDa e prosjeno dijete do svoje osamnaeste godine preko medija vidjeti 200 000 simuliranih nasilnih djela i vie od 16 000 dramatiziranih ubojstava (Trend, 2007.)?Da se u akcijskim videoigricama svake minute ubije prosjeno 2,3 osobe dok se u pucainama taj broj penje na ak 23,8 osoba (Bili, 2010.)?Da je svako peto dijete nekoliko puta ili esto primalo uvredljive poruke ili komen-tare putem Facebooka, svako drugo dijete je to doivjelo barem jedanput (Poliklinika za zatitu djece Grada Zagreba, Hrabri telefon, 2013.)?Da 89 % svih videoigrica ima nasilne sadraje (Bili, 2010.)?Jeste li znali?1.3.4.2.Kako nasilni sadraji utjeu na nas?Ubrzavaju otkucaje srca i ritam disanja.Nasilje se poinje doivljavati normalnim, svakodnevnim ponaanjem i primjerenim nainom rjeavanja sukoba.Dovode do smanjene empatije (prije svega do manje suosjeanja sa rtvama nasilja).Osobe izloene velikim koliinama nasilnih sadraja svijet doivljavaju nasilnijim i opasnijim mjestom nego to on uistinu jest.Uzrokuju osjeaj straha da i same ne postanu rtvom nasilja.Potiu nasilno ponaanje.Poveavaju krvni tlak i dovode do pojaanog znojenja.Dovode do navikavanja na nasilje i vee tolerancije prema nasilju.Izloenost nasilnim sadrajima nee jednako utjecati na sve osobe. Takvi e sadraji prije svega imati vei utjecaj na djecu, osobito onu mlau i to vie na djeake nego na djevojice. Nasilni sadraji osobito e imati utjecaj na osobe koje su odrasle u nasilnoj obitelji ili okolini, kao i osobe koje se mogu identifcirati s nasilnim sadrajima, osobito s nasilnikom / zlostavljaem.Vea je vjerojatnost da e osoba oponaati sadraje koje vidi u medijima ako poinitelj nasilnog djela nije bio kanjen, ako nisu prikazane posljedice nasilnih djela, ako se nasilje na bilo koji nain opravdava i ako je nasilje u medijima prikazano na vjerodostojan nain. NASILJE

NA TELEVIZIJIVeina nasilnih djela na televiziji opravdana je iz perspektive poinitelja, ali ne i ireg drutva.Rijetko se prikazuju posljedice za rtve nasilnih djela u veini prikaza nasilnih sadraja, rijetko se prikazuju bol i patnja rtvi nasilnih djela.Veina nasilnih djela na televiziji poinjena su s namjerom rijetko se prikazuju nesree kao oblici nasilnih djela.Znaajke nasilnih televizijskih sadraja (Potter, 1999.):1.2.4.Poinitelji nasilnih djela esto prolaze nekanjeno, prikazani su vrlo atraktivno i snanih osobnosti.3.Uz nasilna djela esto se prikazuje oruje. Najee koriteno oruje na televiziji je pitolj. Nasilje na televiziji najee se prikazuje na humoristian nain. Humoristini prikazi nasilnih sadraja najei su u djejim programima. Poinitelji i rtve nasilnih djela najee su mukarci srednje ivotne dobi (izmeu 20 i 50 godina).5.6.7.Kako bi se djecu zatitilo od neprimjerenih sadraja na televiziji, prije svega nasilnih, uvedena je kategorizacija sadraja koji se objavljuju na televiziji. Naime, programi koji bi mogli ugroziti fziki, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika (a to podrazumijeva sve vrste programa s prizorima grubog nasilja) moraju biti jasno oznaeni kao takvi pomou dobnih oznaka koje se nalaze u desnom gornjem kutu ekrana. Kategorijaprozirni krug s upisanom zelenom brojkom 12 - programi s dobnom oznakom 12 ne smiju se prikazivati u vremenu od 7 do 21 sat.Kategorijaprozirni krug s upisanom naranastom brojkom 15 - programi s dobnom oznakom 15 ne smiju se prikazivati u vremenu od 7do 22 sata.Kategorijaprozirni krug s upisanom crvenom brojkom 18 - programi s dobnom oznakom 18 ne smiju se prikazivati u vremenu od 7 do 23 sata.Imajte na umu kako ove oznake dodjeljuju iskljuivo televizijski kanali, pa se esto ne moemo osloniti na navedene oznake.121815 Kateprozirnibrojkom oznakomu vremevatiImajte nCrtani flmovi su jedan od najomiljenijih naina na koji se djeca zabavljaju i provode slobodno vrijeme. Ukoliko se prisjetimo starijih crtia, poput Popaja ili Toma i Jerryja, uoit emo da su prepuni nasilnih scena ije su posljedice prikrivene velikom dozom humora. Humor se u crtiima koristi kako bi se ublaile posljedice nasilnog ponaanja i kako se nasilje ne bi trebalo shvatiti preozbiljno. No, u suvremenijim crtiima, nasilje se esto prikazuje sve realnije uz pomo animiranih likova i posljedice nasilja sve se manje pokuavaju ublaiti. Najee je rije o akcijskim crtiima, poput Batmana i Spidermana ili crtia japanske proizvodnje, kao to je Beyblade. Crtani flmovi i njihovi glavni likovi sastavni su dio djejeg odrastanja. No, svaki crtani flm dobro je gledati s obitelji ili prijateljima te s njima komentirati najzanimljivije, ali i nasilne scene.tani flmovi su jedan od najomiljenijih na rt rtani flm Cr Cr Crtani fNASILJE

U CRTANIM FILMOVIMANasilje iz crtanih flmova nikada se ne treba imitirati u stvarnom ivotu sa stvarnim ljudima.Svaki kvalitetan crtani flm bi na kraju trebao imati jasnu pouku i ne bi trebao imati samo nasilne scene. Zato je nasilje problem u videoigrama? Sustav nagraivanja nasilja u videoigri dodatni bodovi, novi ivotSustav kanjavanja zbog nedostatka nasilja u videoigrigubitak ivota, ispadanje iz igreIdentifkacija s glavnim likom na poetku brojnih nasilnih videoigara igra izravno bira iju e ulogu uzeti u igri i na taj se nain s izmiljenim likom identifcira te se bori i ubija u njegovo ime. avnim likomh nasilnihizravno uzeti mau NASILJE

U VIDEOIGRAMANeke od najpopularnijih videoigara meu djecom i mladima prepune su nasilja i nasilnih scena, kao to je sluaj u videoigrama Call of Duty i Grand Teft AutoIstraivanje o povezanosti igranja nasilnih videoigara i nasilja u stvarnom ivotu meu djecom i mladima u Hrvatskoj (Bili, 2010.) Prevelika izloenost djece i mladih nasilnim videoigrama moe izravno utjecati na poveanje agresivnosti, otupljivanje na nasilje u stvarnom ivotu, ali i na bol i patnju rtve nasilja te na uvrivanje agresivnog ponaanja i stavova.Videoigre mogu biti zabavan nain provoenja slobodnog vremena ako se ne igraju esto i ako se uz pomo odrasle osobe odaberu kvalitetne videoigre. Na hrvatskom i stranom tritu postoji velik broj razliitih videoigara od kojih je potrebno prepoznati kvalitetnu, zabavnu i edukativnu videoigru s jasno naznaenom dobi za koju je namijenjena. Videoigre koje se sastoje iskljuivo od nasilja i nasilnih scena nisu dobar odabir za provoenje slobodnog vremena, posebice ako ih se igra bez nadzora roditelja ili neke druge odrasle osobe kojoj vjerujemo.ELEKTRONIKO NASILJECYBERBULLYING_Glupao! Jadan si!_Debela si!;Ruan si! :):(Nasilje na internetu sve je ea pojava meu djecom i mladima, posebice kada je rije o popularnim drutvenim mreama.to je cyberbullying?Elektroniko nasilje ili cyberbullying svaki je oblik agresivnog i nasilnog postupka koji poini grupa ili pojedinac elektronikom potom, sms porukom ili porukom poslanom preko bilo koje drutvene mree s ciljem vrijeanja ili napadanja rtve koja se ne moe obraniti.Nasilje moe biti prisutno 24 sata, svih 7 dana u tjednu.Bez fzikog kontakta sa rtvom ili publikom osobe tee razumiju tetu koju njihove rijei mogu nanijeti.Osobe koje se ponaaju nasilno mogu ostati anonimne.Izloenost nasilju i uznemiravanju kod kue i na drugim mjestima.Kod nasilja na internetu postoji snaga pisane rijei jer rtva moe svaki put ponovno proitati to je nasilnik o njoj napisao.Publika i svjedoci su mnogobrojni, a njihov broj se vrlo brzo poveava.1.2.3.4.5.6.Zato je nasilje putem novih medija opasnije od nasilja u stvarnom ivotu?Tko mi moe pomoi ukoliko se elektroniko nasiljedogaa meni ili mojim prijateljima? Policija 192 Aplikacija Red Button na www.mup.hr Roditelji, nastavnici, kolski psiholozi - svi su spremni pomoi Preesto objavljivanje fotografja.Prihvaanje nepoznatih ljudi za prijatelje.Stalno objavljivanje trenutne lokacije.Prihvaanje automatskih postavki. Objava adrese i broja telefona ili mobitela na proflu. Zanemarivanje pravila koritenja.NAE NAJEE POGREKE:1.4.3.6.2. 5.NASILJE

I GLAZBAVelik broj gotovo svih glazbenih pravaca u svojim tekstovima sadri nasilje koje je danas postalo dijelom nekih od najpopularnijih pjesama. Neka istraivanja, do sada provedena, pokazala su kako heavy metal i rap svojim tekstovima mogu bitno utjecati na razmiljanje i ponaanje djece i mladih koji sluaju te glazbene pravce. Naalost, neka su istraivanja dokazala kako mladi koji sluaju nasilne tekstove mogu razviti agresivne stavove ili postati nasilni prema svojoj okolini.Veina pjesama dananjice u svojim tekstovima koristi seksualne konotacije, koje su takoer postale dijelom nekih glazbenih hitova. Osim tekstova, u glazbi su sporni i spotovi pjevaa koji su esto uzori djeci i mladima. Najee u svojim spotovima koriste seksualne scene i nasilje, to se moe vidjeti na primjerima spotova popularne pjevaice Lady Gage ili mlade Miley Cyrus.Djeca i mladi skloni su oponaati svoje idole ne samo u glazbi nego i u nainu odijevanja. Najpopularniji pjevai 21. stoljea esto nisu svjesni koliko ih djece i mladih voli i prati pa se nerijetko dogaa da njihov umjetniki rad postane sporedna stvar koju zamijeni neprimjereno ponaanje, izjave ili nasilni tekstovi pjesama koje postanu svjetski hitovi.Desetak mladih i angairanih studenata odluilo je 2008. godine dati svoj doprinos medijskom opismenjavanju djece i mladih u svojoj zajednici. Danas okupljamo vie od 60 mladih strunjaka koji su u pet godina postojanja uspjeno opismenili vie od 3500 djece, mladih, kolskih djelatnika i roditelja u Zagrebu, Osijeku, Vukovaru, Sisku, Velikoj Gorici, Hrvatskom Leskovcu i drugim hrvatskim gradovima. Tri glavne aktivnosti kojima se Djeca medija bave su edukativna predavanja i radionice, radijske emisije i internetska stranica djecamedija.org. prilagoena djeci, mladima, roditeljima i kolskim djelatnicima Cyberbullying nasilje putem novih medija Kako se zatititi od nasilja na Facebooku? Senzacionalizam u medijima Medijski prikaz ljepote Crtani flmovi Utjecaj videoigara na djecu i mlade Mediji i oglaavanjeProjekti Od medijske kulture do nenasilja i Razotkrivanje, prepoznavanje i prevencija nasilnih sadraja u medijima (Velika Gorica)Kako su nastala Djeca medija?Radijske emisije: Radio Marija, Hrvatska zbilja Medijsko opismenjavanje Karitativno djelovanje Volontiranje i mladi Cjeloivotno uenje i medijska pismenosti mnoge druge teme posluajte svakog prvog utorka u mjesecu na 96,4 ili 106,8 MHzInternetska stranica: www.djecamedija.org Zanimljivi tekstovi o aktualnostima iz svijeta medija Medijska svakodnevica Publikacije Istraivanja Roditeljski kutak Djeji kutaki mnoge druge zabavno-edukativne sadraje proitajte na www.djecamedija.orgEdukativna interaktivna predavanja i radionice:Impressum:Izdava: Drutvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Kordunska 1, 10000 Zagrebwww.dkmk.hrFotografje:www.shutterstock.comhttp://storiesbywilliams.fles.wordpress.com/2013/02/violent-video-games.jpg http://www.pictwalls.com/wallpaper/tom-and-jerry-cartoon-wallpapers-2304.htmlhttp://www.wallpaper.in.net/latest-tom-and-jerry-cartoon/tom-and-jerry-cartoon-full-movie-watch/ http://www.visitimages.com/puter-download-looney-tunes-hd-wallpaper/ http://img.nz.gpncdn.com/article_title_large/f95db2c98e8bd7856e28e7f7a260d098.jpeg http://www.dan-dare.org/FreeFun/Images/ZeldaWallpaper1024.jpg http://wallpaperswide.com/ http://www.pickywallpapers.com/ http://www.newssetup.com/madonna-slams-lady-gaga/lady-gaga-wallpaper/ www.djecamedija.orgZnanstveno-istraivake aktivnosti:Tematska sjednica Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta u Hrvatskom saboru Zbornik Djeca medija od marginalizacije do senzacije Organiziranje znanstvenog simpozija Mediji i djecaEdukativne broure za djecu i mlade: Dobrodoli u svijet interneta. Sigurni uz Djecu medija te Mediji bez nasiljaSuradnja s EAVI (European Association for Viewers Interest) te adaptacija edukativnog crtanog flma Put u svijet medijske pismenostiStalna suradnja s Uredom pravobraniteljice za djecu i Maticom hrvatskomMeunarodna suradnja sa srodnim institucijama i projektimaIstraivanja na podruju medijskog odgojaSudjelovanje na manifestaciji No knjigeDjeca medija u brojkama:Odrali smo vie od 350 predavanja i radionica za vie od 3500 djece, mladih, roditelja i kolskih djelatnika.Emitirali smo vie od 40 radijskih emisija na temu medijskog odgoja na Radio Mariji. Objavili smo vie od 900 priloga na slubenoj stranici www.djecamedija.org. Vie od 100 000 pregleda nae stranice www.djecamedija.org, dok je u proteklih godinu dana zabiljeeno ak 70 % novih posjetitelja. Naa Facebook stranica skupila je vie od 2000 lajkova. Na Twitteru nas prati vie od 400 pratitelja.Posjetite nas na

Internetska stranica: www.djecamedija .org

Facebook: Djeca medija

Twitter: djeca_medijaPiite nam E-pota Drutva za komunikacijsku i medijsku kulturu: info@dkmk.hrE-pota projekta Djeca medija: info@djecamedija.org Adresa: Kordunska 1, 10 000 ZagrebPredsjednik Drutva za komunikacijsku i medijsku kulturu: prof. dr. sc. Danijel LabaNaklada: 2500 Tisak: Markulin d.o.o. Autori: Lana Ciboci i Leali OsmaneviLektura: Jelena GazivodaDizajn i graf. priprema: Andro kerlj Tiskano uz potporu Grada Velika Goricawww.djecamedija.org ww w