SALEZIJANSKA KLASIČNA GIMNAZIJAS PRAVOM JAVNOSTI

KARAKTERISTIKE HRVATSKE INDUSTRIJE

Seminarski rad

Učenik: Marko Markić Predmet: Geografija Mentor: Iva Ivić, prof. Školska godina: 2010./2011.

Rijeka, lipanj 2011.

SADRŽAJ:

Prijelom

Naslov 1: UVOD

Premda je danas jedna od najčešćih tema naš ulazak u EU, zainteresirali su me razlozi

mogućnosti ili nemogućnosti tog ostvarenja. Smatram da vrlo važnu ulogu u tome ima

razvoj gospodarstva, odnosno industrije. Taj presudan čimbenik ima širok spektar

različitih faktora hrvatskog razvoja koje mi dosada nismo uspjeli u potpunosti razviti.

Njihov razvitak te povijest i cjelokupan razvoj hrvatske industrije i njezino kretanje

istražujem u ovoj radnji. Koji su nepovoljni razlozi zbog kojih se naše malo, otvoreno

gospodarstvo neminovno upućeno na izvoz, nije moglo razviti? Zbog čega smo se

morali podrediti tuđim državnim ustrojstvima gotovo tisuću godina i tako konstantno

gubiti mogućnost kreiranja vlastitog gospodarstva, mogućnost svoga napretka i

stupanja u korak s civilizacijom koja se kreće prema postindustrijskom ili

informatičkom društvu? Ponuđene odgovore na ta i još mnoga druga pitanja pronađite

na sljedećim stranicama.

Naslov 1 - POVIJESNI RAZVOJ HRVATSKE INDUSTRIJE

U svijetu se danas odvija znanstveno-tehnička preobrazba usporediva po svojoj

dalekosežnosti s industrijskom revolucijom u 18. i 19. stoljeću. Ne uključiti se u tu

preobrazbu znači poći krivim smjerom na bitnom raskrižju povijesti. Za nas u

Hrvatskoj, u maloj i razmjerno siromašnoj zemlji, sa započetom, ali zaustavljenom

industrijalizacijom i razvitkom u vrijeme kad je trebalo prijeći s ekstenzivnog na

intenzivni industrijski preobražaj, s bremenom ratnih gubitaka i problemom iseljavanja

visokoobrazovane radne snage, sadašnji je trenutak dvostruki izazov.

Naslov 1 - INDUSTRIJSKE GRANE

Sastav hrvatske industrije obilježava pretežna razvijenost onih grana za koje

Hrvatska ima vlastite sirovinske izvore ili se zasnivaju na jeftinom uvozu sirovina. To

je industrija koja uglavnom zapošljava nekvalificiranu radnu snagu čiji su gotovi

proizvodi relativno jeftini na svjetskom tržištu, npr. metalna, drvna, prehrambena ili

tekstilna industrija. Među mnogobrojnim industrijama u Hrvatskoj najveće značenje

imaju metaloprerađivačka industrija, brodogradnja, industrija strojeva i prometnih

sredstava te prehrambena i drvna industrija.

Naslov 2 - CRNA I OBOJENA METALURGIJA

To su važne industrije koje proizvode kovine za razvoj mnogih ostalih industrija

i koje su temelj gospodarskog razvoja svake zemlje, a u Hrvatskoj su relativno slabo

razvijene. Iako se crna metalurgija počela razvijati i prije 19. stoljeća u malim

talionicama, nije se mogla jače razviti zbog siromašnih zaliha željezne rude ili ugljena.

Proizvodi crne i obojene metalurgije (Izvor: http://www.jeklotehna-ting.hr)

Uoči Drugog svjetskog rata gradi se željezara u Sisku koja se potpuno razvila u

značajan metalurški kompleks.

Naslov 2 - METALURGIJA OBOJENIH KOVINA

Metalurgija obojenih kovina zastupljena je preradom boksita i proizvodnjom

aluminija u Lozovcu i Ražinama. Manji pogoni za preradu aluminija još se nalaze u

Omišu i u Velikom Trgovišću. Tvornica glinice u Obrovcu podignuta je 1979. godine

pomoću inozemnih kredita. Ona je bila tipičan primjer tzv. političkih investicija pa je

zbog neprimjerenog smještaja, nedostatka energija, sirovina i kadrova zatvorena već

nakon dvije godine rada. Od ostalih proizvoda te metalurgije Hrvatska ima i manju

proizvodnju olova i kositra u Kerestincu.

Naslov 2 - METALOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

Ova se industrija nalazi na prostoru cijele države, a najviše tvornica i pogona

nalazi se u Zagrebu. Proizvodnja je raznovrsna, a sastoji se od alata, posuđa,

medicinskih pomagala, parnih kotlova, metalnih ambalaža i vatrogasne opreme. U

Rijeci se razvila proizvodnja brodske opreme, u Puli proizvodnja brodskih postrojenja,

a u Slavonskom Brodu proizvodnja vagona i mostova. Još se u Bjelovaru odvija

proizvodnja traktora i motokultivatora, a u Karlovcu elektroturbina. Ostali brojni manji

pogoni smješteni su u Kninu, Ličkom Osiku, Benkovcu, Samoboru, Zaprešiću, Novoj

Gradiški, Sisku, Križevcima, Čakovcu i Požegi. Zagreb je najvažnije središte

proizvodnje strojeva i vozila (alatni strojevi, strojevi za rudarstvo i metalurgiju, parni

kotlovi i hidraulički strojevi).

Vagon proizveden u Slavonskom Brodu (Izvor: http://www.duro-dakovic.com)

Posebno značenje za Hrvatsku ima brodogradnja. To je, naime, industrija koja potiče

razvoj brojnih drugih djelatnosti, zapošljava velik broj različitih profila radne snage, a

osim toga ima dugu tradiciju (još od prije Prvog svjetskog rata). Nakon Drugog

svjetskog rata većina je brodogradilišta obnovljena i modernizirana pa je Hrvatska u

kratkom vremenskom razdoblju postala jedna od najboljih brodograđevnih zemalja.

Hrvatska je poznata po vrlo kvalitetno proizvedenim brodovima (Izvor: http://www.hb.hr)

U našoj se zemlji nalazi pet velikih brodogradilišta: Uljanik, 3. maj, Kraljevica,

Brodosplit i Brodotrogir (rabi se i za remont brodova). Postoji još jedno remontno

brodogradilište, Viktor Lenac, i manje brodogradilište u Malom Lošinju. Ostali

značajniji pogoni za izradu brodica i čamaca smješteni su u Veloj Luci, Zadru,

Dubrovniku, Rabu, Cresu, Rijeci i Raši. Oko 90% ukupne proizvodnje brodova

namijenjeno je inozemnim naručiteljima jer se zbog visoke kvalitete izrade i remonta

brodova hrvatska brodogradilišta, bez obzira na povremene krize poslovanja i ratnih

zbivanja, još uvijek ubrajaju u svjetski vrh.

Brodogradilište “Uljanik” (Izvor: http://www.uljanik.hr)

Brodogradilište “3. maj” (Izvor: http://www.3maj.hr)

Naslov 2 - TEKSTILNA INDUSTRIJA, INDUSTRIJA KOŽE, GUME I OBUĆE

Ovo je skupina industrija koje imaju dugu tradiciju jer su se počele razvijati u

drugoj polovini 19. stoljeća iz već postojećih obrta, a na obnovi domaćih sirovina vune

i kože.

Naslov 2 - PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Prehrambena industrija jedna je od najrazvijenijih grana u našoj zemlji. Veoma

je raznolika jer je neposredno vezana uz poljodjelstvo koje proizvodi veliki asortiman

proizvoda i sirovina ovisno o klimatskim uvjetima pojedinih hrvatskih makroregija.

Prehrambena industrija ima dugu tradiciju s početka 19. stoljeća, posebno industrija

mesa i mesnih prerađevina, proizvodnja pekarskih proizvoda i tjestenine te prerada

povrća.

Naslov 2 - DUHANSKA INDUSTRIJA

Proizvodnja se temelji na preradi domaćeg i uvezenog duhana. Tvornice duhana

nalaze se u Zadru, Virovitici, Pitomači, Slatini, Metkoviću i Imotskom, a donedavno su

bile i u Zagrebu i Rovinju. Međutim, odnedavno su premještene u Kanfanar. Naš

najveći proizvođač cigareta jest TDR (Tvornica duhana Rovinj) i upravo on posjeduje

nova postrojenja u Kanfanaru. U tehnološkom smislu, ta tvornica predstavlja posljednju

riječ tehnologije s dvostrukim linijskim unosom, automatiziranom pohranom rezanog

duhana i integriranim informacijskim sustavom.

Naslov 2 - KEMIJSKA INDUSTRIJA

Razvoj kemijske industrije u svijetu započinje u 18. stoljeću, a u našoj zemlji u

drugoj polovini 19. stoljeća, Ta je industrija kapitalnointenzivna, zahtijeva brojnu i

visokokvalificiranu radnu snagu i daje poticaje za osnivanje znanstveno-istrživačkih

instituta.

Zgrada Plive (Izvor: http://www.pliva.hr)

Kozmetička se sredstva i lijekovi proizvode u Ludbregu (“Belupo”), Osijeku

(“Saponija”), Zagrebu (“Labud” i “Pliva”) i Dubrovniku (“Dubravka”), a prozvodnja

od plastičnih masa i ambalaža u Zadru, Umagu, Pazinu, Svetom Ivanu Zelini i

Šibeniku.

Pliva: ”Pliva razvija, proizvodi i prodaje gotove oblike generičkih lijekova i aktivne

farmaceutske supstancije, a njezin portfelj obuhvaća generičke lijekove i generičke

lijekove s dodanom vrijednošću, biogeneričke lijekove i citostatike.”

(izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/PLIVA)

Naslov 2 - ELEKTROINDUSTRIJA

Elektroindustrija se osobito razvija i svijetu u 20. stoljeću, a njezini su glavni

proizvodi turbine, generatori, elektromotori, električni aparati za kućanstvo, televizori

radioaparati i slično. U Hrvatskoj se elektroindustrija počela razvijati nakon Prvog, a

posebno nakon Drugog svjetskog rata.

Naslov 2 - DRVNA I INDUSTRIJA PAPIRA

Obilježja ovih industrija su stalna proizvodnja i duga tradicija jer su prvi pogoni

u Čabru i Lokvama u Gorskom kotaru otvoreni već u 17. stoljeću. Prostorno su

razmještene u gotovo svim našim regijama, posebno u gorskoj Hrvatskoj. Drvna je

industrija najzastupljenija u Gorskom kotaru, Lici, Posavini i Podravini, ali i u nekim

većim središtima, kao što su Zagreb, Varaždin, Vinkovci, Bjelovar i Rijeka.

Naslov 2 - GRAĐEVINARSTVO I INDUSTRIJA NEMETALA

Nemetali su različiti prirodni minerali koji se upotrebljavaju u različitim

industrijama. Većina se minerala iskorištava u svojem prirodnom stanju, a dio se

kemijskim postupkom pretvara u industrijski proizvod kao cement, vapno i staklo.

Glavni oblici industrije nemetala u našoj državi smještene su u Lipiku, Puli, Samoboru i

Humu na Sutli, keramička industrija je smještena u Zaprešiću, Orahovici i Vojniću,

proizvodnja morske soli na Pagu i u Ninu, a cementna industrija u Solinu, Puli, Umagu

i Našicama.

Radnici ”Hidroelektre” izvode radove na mostu “Mura”

(Izvor: http://www.medjimurje.hr)

Najveća građevinska poduzeća smještena su u Zagrebu (npr. “Industrogradnja” i

“Hidroelektra”), u Splitu (“Konstruktor”), u Rijeci, Osijeku, Čakovcu. U Hrvatskoj je

registrirano oko 700 manjih ili većih građevinskih tvrtka koje su zbog tradicije, a

posebno zbog kvalitete, izvodile radove u inozemstvu podižući stambene objekte,

hotele, tvornice i različite infrastrukturalne objekte.

Naslov 1 - PROSTORNI RAZMJEŠTAJ HRVATSKE INDUSTRIJE

Do 1960-ih godina prostorni razmještaj i intenzivan proces industrijalizacije

obilježen je makroregionalnim monocentrizmom jer industrijski su se dotad razvijali

gotovo jedino Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.

Naslov 1 - INDUSTRIJSKE REGIJE

Prostorni raspored pokazuje koncentraciju u sedam industrijskih regija. One

zauzimaju 32% površine Hrvatske, u njima živi oko 60% stanovništva koje ostvaruju

oko 77% vrijednosti industrijske proizvodnje, s tim da je u tim regijama zaposleno oko

70% radnika u industriji. Od sedam industrijskih regija, njih se pet nalazi u zapadnom

dijelu zemlje: zagrebačko-karlovačka, sisačka, varaždinska, riječka i istarska

industrijska regija. Na istoku se nalazi osječko-brodska, a na jugu je splitsko-šibenska

industrijska regija.

Tablica

Županijski udjeli u ukupnom prihodu poduzetništva RH 1.-9. 2008. godine

Županije Grad

Zagreb

Zagrebačka

županija

Splitsko-

dalmatinska

županija

Primorsko

-goranska

županija

Istarska

županija

Osječko-

baranjska

županija

ostale

županije

(15)

Postotak 50,6 6,1 7,3 5,7 5 4,2 21,1

Grafikon

Naslov 1 - ZAKLJUČAK

Posjedujemo mnoge neiskorištene potencijale koji nam, uz njihovo pametno i

racionalno iskorištavanje, svakako mogu osposobiti privredu i staviti je u rang s

ostalim razvijenim zemljama. Posebice se to odnosi na naše prirodne vrednote, od

plodnih slavonskih ravnica pa sve do prekrasne razvijene obale. Mogući uspjeh naših

industrijskih grana možemo temeljiti i na dugogodišnjoj tradiciji.

Naslov 1 - LITERATURA

Grafikon (Izvor: http://www.zg.hgk.hr)