Svi smo mi Matijevika!VINKO (1-8):1.3 kategorije osiguranih osoba

1. djeca do navrene 18. godine ivota

2. lanovi obitelji osiguranika

3. druge osigurane osobe obvezno zdravstveno osigurane u odreenim okolnostima.

a. osobe koje su nesposobne za samostalan ivot i rad i koje nemaju sredstava za uzdravanje

b. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima

c. osobe u civilnoj zatiti, slubi motrenja i obavjetavanja

d. lanovi dobrovoljne vatrogasne organizacije koji sudjeluju u gaenju poara i dr. aktivnostima

e. korisnici naknade za tjelesno oteenje za zdr. zatitu u svezi s tjelesnim oteenjem ako nemaju pravo na zdr. zatitu po drugoj osnovi

2. Tko moe osnovati klinike , KB I KBC

DRAVA!

Drava osniva dakle dravni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliniku bolnicu i kliniki bolniki centar. Republika Hrvatska moe osnovati zdravstvenu ustanovu radi pruanja zdravstvene zatite osobama lienih slobode.

3. Prava i dunosti osiguranika!

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, ukljuujui i prava za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, prema Zakonu o obveznom osiguranju obuhvaaju:

1. pravo na zdravstvenu zatitu

2. pravo na novane naknade

Dunosti (obveze) 1.Obveze na sudjelovanje u trokovima zdravstvene zatite (participiranje)

a. Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u trokovima zdravstvene zatite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zatite, a koji iznos ne moe biti manji od postotaka proraunske osnovice

b. Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u visini od 0,30% proraunske osnovice za zdravstvenu zatitu pruenu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zatite obiteljske (ope) medicine, ginekologije i dentalne medicine, sukladno opem aktu

Zavoda, te izdavanje lijeka po receptu

2. Obveze uplaivanja doprinosa s obzirom na usnovu po kojoj su osigurani

3. Obveza prijavljivanja promjena u zdravstvenom osiguranju u roku 30 dana od nastupa promjena

4. Obveza javljanja izabranog doktoru medicine u roku od 3 dana u sluaju nastupa privremene nesposobnosti za rad

4. Kada je obavezna obdukcija

1. Kada postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena kaznenim djelom ili je u vezi s izvrenjem kaznenog djela,

2. kada je to potrebno radi zatite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemioloki, sanitarni i drugi struni medicinski razlozi,

3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe,

4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi.

5. Pravo na naknadu plae i na trokove prijevoza?

Osiguranici prema zdravstvenom osiguranju imaju prije svega pravo na naknade plae:

1. pravo na naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno sprijeenosti za rad zbog koritenja zdravstvene zatite, odnosno drugih okolnosti

2. pravo na novanu naknadu zbog nemogunosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvruju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja

3. pravo na naknadu za trokove prijevoza u vezi s koritenjem zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

4. pravo na naknadu za trokove smjetaja jednom od roditelja ili osobi koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolnikog lijeenja djeteta

Trokove bolovanja podmiruje:

Poslodavcu HZZO vraa trokove za naknadu place nakon 43. dana, HZZO uzima jo 45 dana za rok da mu to vratiHZZO poslodavac isplauje,ali mu za vrijeme trajanja cijelog bolovanja HZZO vraa novac.

Pravo na trokove prijevoza ima imaju prema ZO oni kojima je to posljedica priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. To pravo obuhvaa 3 kategorije osiguranih osoba:

1. Osigurana osoba pod uvjetom da je radi koritenja zdravstvene zatite upuena izvan mjesta prebivalita, odnosno boravita te da ne ispunjava uvjete za koritenje sanitetskog prijevoza i to:

a) da je upuena u ustanovu udaljenu 50 i vie kilometara od svog prebivalita, tj boravita, jer odgovarajuu zdravstvenu zatitu, sukladno svom zdravstvenom stanju ne moe ostvariti u blioj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse s ugovorenom djelatnou za tu vrstu zdravstvene zatite ili kod blieg ugovornog isporuitelja pomagala. Pod uvjetom koji se odnosi na udaljenost, pravo na naknadu za trokove prijevoza ima iosigurana osoba koja je pozvana od strane Zavoda u predmetu utvrivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

b) Pravo na naknadu za trokove prijevoza, neovisno o udaljenosti ima

1. osigurana osoba do 18. godine ivota

2. nakon 18. ako imaju nesposobnost za rad pa zbog toga nemaju ni prihode

3. osigurana osoba u vezi koritenja radioterapije i kemoterapije

4. radi koritenja hemodijalize kao kronini bubreni bolesnik

5. osigurana osoba u vezi koritenja zdravstvene zatite zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

6. osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zatitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica

7. osigurana osoba upuena na lijeenje u drugu dravu lanicu ili treu dravu

2. Pravo na naknadu za trokove prijevoza, sukladno kriteriju udaljenosti, ima i osigurana osoba koja je radi smanjivanja liste ekanja prihvatila koritenje zdravstvene zatite u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse koja nije u mjestu, odnosno nije najblia mjestu njezina prebivalita, odnosno boravita.

3. Pravo na naknadu za trokove prijevoza ima i jedna osoba odreena za pratitelja osigurane pod uvjetom da je izabrani doktor primarne zdravstvene zatite utvrdio potrebu pratnje te da osigurana osoba kojoj je odreen pratitelj ne ispunjava uvjete za koritenje sanitetskog prijevoza propisane pravilnikom ministra. Smatra se da je djeci do 18. godine ivota potrebna pratnja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete za koritenje sanitetskog prijevoza

6. Koje su ustanove u dravnom vlasnitvu?

Iz tablice nove skripte:

7. to je to klinika?

Klinika jest zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja uz specijalistko-konzilijarnu i bolniku djelatnost obavlja najsloenije oblike zdravstvene zatite iz neke specijalistiko-konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi nastava visokih uilita i provodi znanstveni rad za djelatnost za koju je

osnovana. (Primjer Klinika za djeje bolesti, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi, Klinika za ortopediju Lovran, Klinika za psihijatriju Vrape, Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju KB Dubrava, Klinika za unutarnje bolesti KB Merkur itd.)

8. Od kud se financira osnovno zdravstveno osiguranje?

1. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 13% bruto plae

2. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

0,5% bruto plae

3. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih koje se vode u evidenciji nezaposlenih osoba prema propisima o zapoljavanju 5%

4. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba kojima je odlukom nadlenoga suda oduzeta sloboda

5. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenih ovim i drugim zakonom

6. posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu

7. prihodi iz dravnog prorauna

8. prihodi od sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite osiguranih osoba, odnosno njihovih osiguravatelja u dopunskom zdravstvenom osiguranju

9. prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda

10. prihodi od posebnog poreza na duhanske preraevine (u visini od 32% od ukupnog prihoda od posebnog poreza na duhanske preraevine)

11. prihodi od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti (u visini od 4% naplaene funkcionalne premije osiguranja od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti)

NORA

9. to radi HZZO

U provedbi prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod obavlja osobito sljedee poslove:

1. provodi politiku razvoja i unapreivanja zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

2. obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brine se o zakonitom ostvarivanju tih prava te im prua strunu pomo u ostvarivanju prava i zatiti njihovih interesa

3. planira novana sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja te plaa usluge ugovornim subjektima Zavoda na temelju ispostavljenih rauna i povijesti bolesti, otpusnih pisama, odnosno druge odgovarajue dokumentacije

4. predlae ministru nadlenom za zdravlje opseg prava na zdravstvenu zatitu

5. daje prijedlog ministru nadlenom za zdravlje za izradu plana i programa mjera zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te plana i programa mjera specifine zdravstvene zatite

6. daje miljenje osnivau zdravstvene ustanove o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u mrei javne zdravstvene slube te daje miljenje zdravstvenom radniku o opravdanosti osnivanja privatne prakse u mrei javne zdravstvene slube

7. obavlja poslove ugovaranja s provoditeljima zdravstvene zatite

8. utvruje cijenu zdravstvene zatite u ukupnom iznosu za punu vrijednost pojedine zdravstvene usluge iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravlje

9. osigurava provedbu propisa Europske unije i meunarodnih ugovora u dijelu koji se odnosi na obvezno zdravstveno osiguranje

10. obavlja nadzor nad ispunjavanjem ugovornih obveza ugovornih subjekata Zavoda sukladno ovome Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, opim aktima Zavoda i sklopljenom ugovoru

11. provodi istraivanja, statistike obrade i izrauje izvjea u vezi ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

12. ureuje ostala pitanja vezana uz ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

10. Naela zdravstvene zatite

Zdravstvena zatita stanovnitva Republike Hrvatske provodi se na naelima:

1. Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite

ukljuuje cjelokupno stanovnitvo Republike Hrvatske u provedbi odgovarajuih mjera zdravstvene zatite u skladu sa zakonom)

2. Naelo kontinutiranosti zdravstvene zatite

Postie se ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu stanovnitvu kroz sve ivotne dobi. U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj mora biti meusobno funkcionalno povezan i usklaen.

3. Naelo dostupnosti zdravstvene zatite

Ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na podruju Republike Hrvatske koji e omoguiti stanovnitvu podjednake uvjete zdravstvene zatite, naroito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Dostupnost zdravstvene zatite na svom podruju jedinica podrune (regionalne) samouprave osigurava organiziranjem zdravstvene zatite u ustanovama iji je osniva, davanjem koncesija za obavljanje javne zdravstvene slube, koordiniranjem njihovog rada te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provoenje zdravstvene zatite na svom podruju).

4. Naelo cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite

osigurava se provoenjem objedinjenih mjera za unapreenjem zdravlja i prevencijom bolesti te lijeenjem i rehabilitacijom

5. Naelo specijaliziranog pristupa u specijalistiko-konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti

osigurava se organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klinikih, javnozdravstvenih dostignua i znanja te njihovom primjenom u praksi

11. Doprinosi obaveznog zdravstvenog osigurnja

1. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 13% bruto plae

2. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

0,5% bruto plae

3. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih koje se vode u evidenciji nezaposlenih osoba prema propisima o zapoljavanju 5%

4. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranih osoba kojima je odlukom nadlenoga suda oduzeta sloboda

5. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenih ovim i drugim zakonom

6. posebni doprinos za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu

7. prihodi iz dravnog prorauna

8. prihodi od sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite osiguranih osoba, odnosno njihovih osiguravatelja u dopunskom zdravstvenom osiguranju

9. prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda

10. prihodi od posebnog poreza na duhanske preraevine (u visini od 32% od ukupnog prihoda od posebnog poreza na duhanske preraevine)

11. prihodi od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti (u visini od 4% naplaene funkcionalne premije osiguranja od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti)

12. Pravo na bolovanje

Poetak i duinu trajanja privremene nesposobnosti utvruje izabrani doktor medicine, na temelju pravilnika koji donosi ministar nadlean za zdravstvo.

Nadzor nad koritenjem privremene nesposobnosti osiguranika, odnosno utvrivanja postojanja medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost obavlja HZZO. Nadzor nad koritenjem privremene nesposobnosti obuhvaa kontrolu u ordinaciji izabranog doktora te neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora, ukljuujui i kuni posjet.

Razlozi bolovanja vidi pitanje 5 (tabela na osnovi tko plaa bolovanje!)

13.Klinike ustanove

To su tri ustanove na tercijarnoj razini: klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar.Uvjete koje moraju ispunjavati klinike, klinike bolnice i kliniki bolniki centri za dodjelu naziva klinika ustanova utvrdit e pravilnikom ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za znanost. Naziv klinika ustanova iz stavka 1. ovoga lanka dodjeljuje ministar uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenoga visokog uilita. nastava za studente visokih uilita te dodiplomska i poslijediplomska nastava, te specijalistiko usavravanje i usavravanje iz podruja uih specijalnosti se tamo odvija.U klinikim ustanovama organizira se nastava za studente visokih uilita te dodiplomska i poslijediplomska nastava. Klinike ustanove ovlatene su i obvezne organizirati i provoditi specijalistiko usavravanje i usavravanje iz podruja uih specijalnosti zdravstvenih radnika.

14. Ope i specijalne bolnice

OPE SPECIJALNE

najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.

To je zdravstvena ustanova za specijalistiko-konzilijarno i bolniko lijeenje odreenih bolesti ili odreenih dobnih skupina stanovnitva,

Ako u gradu ope bolnice bolniku djelatnost obavlja i specijalna bolnica za djeje bolesti, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo, opa bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo.

Specijalne bolnice mogu pruati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima.

Ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.

Vlasnik (osniva) regionalna samoupravaVlasnik (osniva) regionalna samouprava

Sekundarna razinaSekundarna razina

15. Tijela rukovoenja zdravstvenih ustanova

1. Upravno vijee (sanacijsko vijee)

2. Ravnatelj (sanacijski upravitelj)

3. Struno vijee 4. Struni kolegij

5. Etiko povjerenstvo

6. Povjerenstvo za lijekove

7. Povjerenstvo za kvalitetu

16. Mrea zdravstvene zatite , prema kojim kriterijima se odreuje

Mjerila za odreivanje mree javne zdravstvene slube utvruju se planom zdravstvene zatite uvaavajui:

1. zdravstveno stanje, broj, dobnu i socijalnu strukturu stanovnitva

2. jednake uvjete, odnosno mogunosti za koritenje zdravstvenih usluga

3. potreban opseg pojedine djelatnosti

4. stupanj urbanizacije podruja, prometne povezanosti, specifinosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroenim podrujima, osobito na otocima

5. utjecaj okolia na zdravlje stanovnitva

6. gospodarske mogunosti