Matija Filjak brošura o 50-oj godišnjici smrti

download Matija Filjak brošura o 50-oj godišnjici smrti

of 12

Transcript of Matija Filjak brošura o 50-oj godišnjici smrti

Zanimljivi su breuljci kraj Petrinje. Okruuju kao neki vijenac Petrinju,a teku paralelno sa glavnom kosom Hrastovike gore ...

MATIJA FILJAK(1894. 1961.)

Na Petrinjskom vijencu zasaeni su vinogradi, vonjaci, podignute klijeti i vile, umice i gajevi, to sve podaje raznoliku i skladnu sliku i daje priliku za mnoge ugodne etnje s lijepim vidicima. Matija Filjak, 1937.

U znak sjeanja i potovanjaHrvatsko planinarsko drutvo Zrin Petrinja

Petrinja, 9. listopada 2011.24 1

Povodom pedesetgodinjice smrti Matije Filjaka etnja Petrinjskim vijencem u nedjelju, 9. listopada 2011.

IZVORI i LITERATURA:

mr. Vera Humski: FILJAK, MATIJA, Hrvatski biografski leksikon, sv. IV, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1998. , str. 257 dr. Ivica Golec: POVIJEST GRADA PETRINJE (1240-1592-1992). Zagreb 1993. dr. Ivica Golec: PETRINJSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON, Matica hrvatska Petrinja, 1999., str. 114-115 dr. Ivica Golec: POVIJEST KOLSTVA U PETRINJI (1700-2000). Petrinja, 2000. Dr. Ivica Golec: HRVATSKO PJEVAKO DRUTVO SLAVULJ PETRINJA (1864.-2004). Matica hrvatska Petrinja i HPD Slavulj Petrinja, 2004. eljko Poljak: ZLATNA KNJIGA HRVATSKOG PLANINARSTVA, Zagreb 2004. str. 276 dr. Aleksandra Muraj, Nerina Eckhel i prof. Vesna Zori: POKUPSKA SJEANJA, ETNOGRAFSKA EKSPEDICIJA 1923, Etnografski muzej Zagreb, 1993. Prof. dr. sc. Mira Kolar: HRVATSKI RADIA 1903. 1945. (2003.), izd. Hrvatski radia, Dom i svijet, Zagreb, 2004. HRVATSKI PLANINAR, glasilo Hrvatskog planinarskog drutva, Zagreb (19241944) HRVATSKA ZEMLJA, tjednik za politika, prosvjetna, drutvovna i gospodarska pitanja, Petrinja (1942-1945) KNJIGA BLAGAJNE podrunice Hrvatskog planinarskog drutva Petrinja od 1922. do 1934. Dravni arhiv u Sisku, Sabirni centar Petrinja. KNJIGA ZAPISNIKA glavnih skuptina i odborskih sjednica podrunice Hrvatskog planinarskog drutva Petrinja (od 1925. g. Podrunice Zrin u Petrinji) od 22. II. 1922. do 16. V. 1934. Kopije zapisnika godinjih skuptina i korespondencije podrunice HPD Zrin u Petrinji, Arhiv Hrvatskog planinarskog saveza, Samoborski muzej, Samobor

Plan pohoda njegovom poivalitu na groblju Sv. Trojstva23 2 Ispravljena verzija, 10. 11. 2011.

opdih sportskih ili fiskulturnih organizacija. Ovim je za dui niz godina prestalo i organizirano planinarstvo u Petrinji. 1945., 11. studenoga u izborima za Ustavotvornu skuptinu kao kandidat je uz Ivana auevida bio i Matija Filjak, ali nije proao. 1945. - poslije rata, opet je uitelj na petrinjskoj vjebaonici Uiteljske kole. 1946., 28. rujna odlukom Ministarstva prosvjete razrijeen dunosti uitelja u Vjebaonici Uiteljske kole u Petrinji radi premjetaja u ibenik. 1946., 1. listopada - nastupio dunost uitelja vjebaonice Uiteljske kole u ibeniku. 1947., 22. kolovoza - premjeten je na vjebaonicu Uiteljske kole u Rijeci, gdje je ostao do umirovljenja. 1950. - imenovan je redovitim lanom Pedagoko-knjievnog zbora Hrvatske (za vrijeme rada u Rijeci). 1950., 30. studenoga umirovljen. Nakon odlaska u mirovinu, na poziv opdine Senj pomae u organiziranju nastave na tom podruju, a privremeno je bio i prosvjetni savjetnik opdine Mali Loinj. 1961., 11. listopada - preminuo u Zagrebu, pokopan na groblju Svetog Trojstva u Petrinji.

Matija FILJAKuitelj, istraiva petrinjske povijesti, kulturni i drutveni djelatnik i publicist (Petrinja, 31. sijenja 1894. - Zagreb, 11. listopada 1961.) Roen je u Petrinji kao prvo od estoro djece obitelji ure Filjaka, zidarskog majstora i nadglednika, i Katarine (Katice) ro. Biffl. Slijedila su braa i sestre: Ivo, Marijan, Jelka, Marija (Mica) i Bogomir. U rodnom je gradu zavrio osnovnu kolu, malu realnu gimnaziju i zatim uglednu petrinjsku uiteljsku kolu. Po njezinom zavretku zapoljava se kao uitelj u Slavetiu, mjestu u umberakom prigorju, 13 km sjeverozapadno od Jastrebarskog. Nakon poetka I. svjetskog rata mobiliziran je u ratne domobranske postrojbe odakle se vraa nakon vie od etiri godine kao priuvni porunik. Zapisano je da je u srcima svojih domobrana ostao zapamen kao "vojnika majka". Zakratko, tek dva mjeseca, nastavlja uiteljski rad u Slavetiu, a onda je premjeten u Prelog, u Meimurje. U meuvremenu je, prema sjeanju njegove neakinje Helene, ve za vrijeme slubovanja u Slavetiu (ili Prelogu) upoznao uiteljicu Anku Bohaek (1892-1984), Goranku iz Broda na Kupi, svoju buduu ivotnu suputnicu s kojom je uskoro zakljuio brak. S njom je oito dijelio iste ivotne nazore, udivljenje prirodom i njezinim izazovima, istraivalaku strast, ljubav prema tradiciji i domovini. Njegujui iste osjeaje, pratila je svoga supruga na njegovim planinarskim pothvatima i drugim putovanjima. Uiteljsku je kolu zavrila u Zagrebu kao tienica djevojakog internata u Opatikoj ulici 14. 3

Stara obiteljska slika Filjakovih iz 1934. g. (vl- Helena Prpi) 22

Prvo joj je uiteljsko mjesto bilo u Kapeli Batrini, a zatim u Prelogu. U Prelogu je uitelj u nioj pukoj koli pune dvije i pol godine, a tamo mu je i roen sin Radovan budui rudarski inenjer. U to vrijeme ve intenzivno planinari. Samo u jednom pohodu proao je skoro cijeli Velebit, od Vratnika iznad Senja na sjeveru do Badnja iznad Metka na jugu, za ono doba, kad nije bili ni Premuike ni mnotva velebitskih staza, ni opreme kakvu danas imamo, zaista pothvat divljenja vrijedan. Zatim je premjeten na kolu u Lepoglavu gdje je takoer ostao vie od dvije godine i gdje je dobio ker Dubravku, buduu agronomku. Mladi par sa sinom Radovanom (1920) i kerkom Dubravkom (1921) nastavlja ivjeti u Lepoglavi, gdje se naao u irem obiteljskom okruju. Naime, po zavretku petrinjske preparandije, tamo je dobila mjesto uiteljice i Matijina sestra Jelka, proirivi tako krug lepoglavskih Petrinjaca, a tamo je ve bio i radio Ankin brat Maksimilijan Bohaek kao administrativni inovnik u kaznionici. Ne znamo jesu li i oni poput Bohaekovih ljeti veslali na Bednji, ali znamo da su se zimi, u drutvu s grofom Drakoviem iz Trakoana, sputali na bob-saonicama niz Ivanicu.

1940., 11. kolovoza - odrana je proslava konanog dovretka i sveana posveta proirene planinarske kude na vrhu Hrastovike gore. Ved nakon 8 mjeseci je doao je svjetski rat u Hrvatsku. 1940. osnovano je Drutvo pukog sveuilita u Petrinji radi unapreivanja kulture svih drutvenih slojeva populariziranjem nauke i umjetnosti kroz predavanja, publikacije i sl. Kao osnivai se posebno navode Matija Filjak, Dragan Trbljanid i Ivan Bujanovid. Oni su izradili i Pravila drutva koja su prihvadena 9. prosinca 1940. 1941., 15. oujka - postavljen za stalnog kotarskog kolskog nadzornika u Petrinji. 1941., 19. lipnja - Odlukom Dravnog voe za tjelesni odgoj i port br. 71. rasputena su sva planinarska drutva na podruju Nezavisne Drave Hrvatske pa i Hrvatsko planinarsko drutvo sa svim podrunicama. Ovim prestaje i funkcija Matije Filjaka kao predsjednika podrunice HPD-a. 1941., 11. kolovoza - Matija Filjak potvruje primitak odluke o svom imenovanju povjerenikom za Hrvatsko planinarsko drutvo u Petrinji kao i za savjetodavni odbor, koju dunost obavlja u ogranienim okolnostima do kraja rata 1945. i rasputanja svih planinarskih drutava. 1941.,17. rujna - kao kotarski kolski nadzornik imenovan je viim kolskim izvjestiteljem kod Velike upe Gora u Petrinji, a od jeseni 1944. u istom svojstvu kod Velike upe Gora - Prigorje sa sjeditem u Zagrebu. 1941., 28. listopada rjeenjem Ministarstva unutarnjih poslova imenovan je Milan Kodrid naelnikom grada Petrinje, a ovaj je imenovao svoj savjetodavni odbor od est lanova u ijem je sastavu bio i Matija Filjak, kotarski kolski nadzornik. 1942. prosinca Hrvatsko planinarsko drutvo u Petrinji izdaje Zrin, zbornik za poviest i obnovu zaviaja, za koji je sam je prikupio grau, napisao i uredio knjiicu koja je tiskana u Petrinji. 1943., 7. veljae radi izgradnje novoga Hrvatskog drutvenog doma u Petrinji (stari Hrvatski dom je sruen) utemeljeno je drutvo Hrvatsko prosvjetno ognjite. Matija Filjak je izabran za predsjednika tog drutva, za tajnika Edo Genner, za blagajnika Franjo Sader. 1943. DPD Slavulj nema vie Upravnog odbora, ved je za njegov rad zaduen Eduard Genner kao imenovani povjerenik. U povjerenstvo su jo imenovani Matija Filjak, Nikola Ljubeid i zborovoa Mato Buar. 1945. godine nova je jugoslavenska vlast raspustila sva planinarska drutva kao burujski relikt te je, smatrajudi planinarstvo samo jednim od oblika ili metoda fiskulturne djelatnosti manje vanosti od sporta, prepustila mogudnost bavljenja planinarstvom u sekcijama, odsjecima ili skupinama u okvirima

Ekspedicija na polasku iz Karlovca. Matija Filjak je trei s lijeva.

4

21

1932. - ponovno je organiziran Radiin tjedan u kome je odrao predavanje o uvjetima ekonomskog napretka Petrinje 1932., 7. srpnja s lanovima svoje podrunice HPD Zrin Petrinja na izletu u Senj. 1932., 30. listopada izabran je za tajnika Radnog odbora Hrvatskog Radie, a njegov je zamjenik bio upnik Mihajlo Razum. 1933., 21. svibnja - sveano je predana upotrebi za 6 m nadograena drvena piramida-vidikovac iz 1926. godine na vrhu Cepeli. 1934., 26. veljae, - odrano je sijelo, a onda i koncert s pjevakim zborom. Petrinjska Radiina organizacija bila je osobito jaka i imala je ak 564 lanova. 1934., 29. travnja - na glavnoj godinjoj skuptini Hrvatskog Radie u Zagrebu izabran je u Upravni odbor. Od tada je bio vanjski odbornik sredinjice Hrvatskog Radie sve do 1941. g. Na glavnoj godinjoj skuptini Hrvatskog Radie u Zagrebu 25. travnja 1937. izmijenili su se u Upravnom odboru svi vanjski lanovi, dok je od starih ostao samo Matija Filjak iz Petrinje. 1934.-1941. - bio je vanjski suradnik - nastavnik Vinogradarsko-vodarske kole. 1935. - honorarni nastavnik Struno produne kole u Petrinji. 1936. na Vinogradarsko-vodarskoj koli honorarno je predavao hrvatski jezik, povijest i zemljopis i drutveni uzgoj. 1936., krajem kolovoza Matija Filjak s uiteljicama N. Mikid i I. Vajs i uenicama domadinskog teaja bio je na strunom izletu u Suaku, na Trsatu, i otoku Krku. 1936., 29. rujna utemeljen je Privremeni odbor za osnivanje Gradskog muzeja. Posebnim zauzimanjem nekih lanova odbora: Matije Filjaka, Milana Dujnida, Ivan Dabca i Matije Gluida, Gradski je muzej sveano otvoren 29. oujka 1937. g. 1937., 5. sijenja postavljen je za zastupnika u petrinjskom gradskom zastupstvu s naelnikom Stjepanom Krianidem i podnaelnikom Bogomirom Stojanidem. 1937., 12. svibnja petrinjsko gradsko vijede imenuje ga, zajedno s Milanom Babidem, vlasnikom i izdavaem Banovca, u odbor Gradskog muzeja u Petrinji. 1938. - predsjednik Matija Filjak s podrunicom i seljacima iz okolice gradi pokraj piramide-vidikovca na vrhu Hrastovike gore planinarsku kudu tlocrta 7x4 m, zidanog prizemlja i kata od drva. 1939. - imenovan je vriteljem dunosti kotarskog kolskog nadzornika u Petrinji. 1939., 11. studenoga lan je strunog odbora u Uiteljskom drutvu Davorin Trstenjak. 20

Posljednje godine slubovanja u Lepoglavi dobio je povelju kojom je imenovan povjerenikom Etnografskog muzeja u Zagrebu. Te je godine odluio kolske praznike provesti na aktivan i atraktivan nain pa je i kao dobar poznavalac nizinskoga toka Kupe sudjelovao u deveterolanoj ekipi na etverotjednoj Pokupskoj etnografskoj ekspediciji 1923. godine zajedno sa suprugom Ankom, sestrom Jelkom i bratom Marijanom. Na toj ekspediciji rijekom Kupom od Karlovca do Siska, u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu, u skupini istraivaa na elu s etnolozima muzeolozima Milovanom Gavazzijem i Vladimirom Tkaliem, osim lanova Filjakove obitelji sudjeluju i likovni umjetnici Sreko Sabljak, takoer znanac iz Lepoglave, i Maksimilijan Vanka te pravnik Maksimilijan Bohaek sa suprugom Marijom. Za vrijeme pohoda Matina je bila posebna dunost da brine za smjetaj ekipe. Ekspedicija je prouavala nain ivota stanovnika Pokuplja i njihovu tradicijsku kulturu, registrirala kulturna dobra i spomenike u kojima se ogledala povijesna sudbina podruja i prikupljala predmete iz etnografske i kulturnopovijesne batine. Potkraj iste godine dekretom Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju od 29. studenoga 1923. g. premjeten je u vjebaonicu Uiteljske kole u Petrinji. Supruga Anka je bila uiteljica u Hrastovici. Dalje se njegov rad sve do poratne 1946. godine odvija u njegovom rodnom gradu.

Kua Matije Filjaka (danas neakinje Helene Prpi), Petrinja, etalite Kajetana Kneia 85

Tu je uz Petrinjicu 1925. godine izgradio drvenu obiteljsku kuu u stilu svojih nazora i zamisli. Matijina je kua vjerojatno jedna od reminiscencija na sudjelovanje u pokupskoj ekspediciji, u kojoj se sustavno prouavalo narodno graditeljstvo. Nju su u narodnom slogu sagradili domai posavski majstori u Dubrovaku Lijevom, zatim je rastavili, prevezli i ponovo sastavili na obali Petrinjice. I danas zadivljujue podsjea na osam godina mlau, veu i raskoniju Pejakovievu Vilu Dubravica, koju su stvarale ruke moda istih majstora, ali koje vie nema. Poriv za materijalno stvaralatvo izrazio je i kasnijim gradnjama piramida i planinarske kue na Hrastovikoj gori, kao i vlastita doma u Kostreni. To je valjda najblistavije razdoblje Matijina ivota, profesionalnog i drutvenog rada kojim ga je ovjekovjeio, ali i obiljeio cijelo naredno dvadesetogodinje petrinjsko razdoblje u podruju obrazovanja, kulturnog drutvenog ivota i posebno planinarstva. ivog, radoznalog, istraivakog i poduzetnog duha, spojenog s izuzetnom aktivnou i radnom energijom, bio je osoba iroka obrazovanja, osobita interesa za povijest svoga zaviaja, te poznat kao vrsni pedagog. U svojoj struci bio je promicatelj tadanje radne kole i aktivne nastave. Uvaavao je utjecaj estetskog doivljavanja na uenika u prirodi i etiku u stvaralakom radu. Krae vrijeme radio je na Dravnoj osnovnoj djevojakoj koli, a onda se, prije poetka kolske godine 1932., vraa u Vjebaonicu. U narednom je razdoblju uz rad na vjebaonici bio i vanjski suradnik - nastavnik Vinogradarsko-voarske kole i honorarni nastavnik Struno produne kole u Petrinji. God. 1939. imenovan je vriocem dunosti, a od 1941. i stalnim (definitivnim) kotarskim kolskim nadzornikom u Petrinji. U tom je svojstvu bio vii kolski izvjestitelj kod Velike upe Gora u Petrinji, a od jeseni 1944. u istom svojstvu kod Velike upe Gora - Prigorje sa sjeditem u Zagrebu. Osim u svojem uiteljskom pozivu, Matija Filjak je djelovao i bezbrojnim drugim aktivnostima. Teko je i utvrditi gdje sve nije poticao i djelovao. Svagdje ga je bilo. Gotovo je nemogue pobrojati to je sve uinio na poboljanju komunalnog standarda Petrinje - od organizacije akog prijevoza, ureenja kupalita do sadnje ukrasnog drvea; kao i za promicanje kulturno-povijesnog nasljea svoga grada - od poticaja za zaviajni muzej do njegovanja uspomene na zaslune Petrinjce.6

1925., 14. svibnja - podrunica dobila ime Zrin (na sjednici Upravnog odbora). 1925. kolovoza u mjesecu velike proslave 60. obljetnice Hrvatskog pjevakog drutva Slavuljzabiljeeno je ime Matije Filjaka i meu lanovim podupirateljima toga drutva, a ne samo kao lana zbora pjevaa uz brata Ivu i sestre Miciku i Jelku, a kasnije i sina Radovana. 1925. aktivan lan Uiteljskog drutva za grad Petrinju i okolicu (osnovano 1875/76.) 1925. Kao jedna od reminiscencija na sudjelovanje u pokupskoj ekspediciji, u kojoj se sustavno prouavalo narodno graditeljstvo, Matijina je drvena kuda iz 1925. Nju su u narodnom slogu sagradili domadi posavski majstori u Dubrovaku Lijevom, zatim je rastavili, prevezli i ponovo sastavili na obali Petrinjice. 1926., 16. svibnja - posvedena nova drvena piramida -vidikovac na vrhu Cepeli 415 m na Hrastovikoj gori. 1926. - organizira Pomladak Hrvatskog Radie s 50 lanova. Petrinjska Radiina organizacija je jedna od 10 najboljih uzornih organizacija u zemlji. 1927. - prireuje uspjenu prodajnu izlobu Radiinih radova. 1927., 24. svibnja sudjeluje na Proljetnoj sjednici Uiteljskog drutva u Sunji povodom sveanog obiljeavanja 100. obljetnice kolstva u Sunji. 1928., 6. sijenja kao tajnik enske udruge za promicanje kudne tekstilne industrije na otvorenju jubilarne izlobe (dvadestgodinjica osnutka). 1928., 28. listopada na glavnoj skuptini HPD Slavulj izabran je u odbor toga drutva. 1928. - prireuje omladinsku izlobu Hrvatskog Radie. Petrinjska Radiina organizacija je opet jedna od uzornih organizacija u zemlji. 1928. 1930. - Bio je vanjski odbornik sredinjice Hrvatskog Radie. 1929., 8. prosinca Matija Filjak, tajnik Gospojinskog drutva Dobrotvor opisao je povijest drutva kroz 25 prethodnih godina od njegova osnutka (1904.) 1930. 1939. bio je lan i tajnik petrinjskog drutva "Cercle Franais" koje je, zahvaljujudi Slavku Kolaru, uspjeno djelovalo sve do njegova odlaska iz Petrinje 1939. godine, a takvom radu kluba ponajvie su pridonijeli tajnik Matija Filjak, direktor realne gimnazije u Petrinji prof. Ivan Bujanovid, trgovac Matija Gluid i prof. Rudolf Sremec. 1930. - glavni je organizator svih Radiinih akcija u Petrinji. 1930., 4. svibnja - na glavnoj godinjoj skuptini podrunice Hrvatskog planinarskog drutva Zrin u Petrinji izabran je za predsjednika podrunice na kojoj dunosti ostaje do gaenja podrunice 1941. g. 19

ivotna kronologija Matije Filjaka1894., 31. sijenja roen u Petrinji. 1904. - zavrio etvrti razred u kombiniranoj vjebaonici uz petrinjsku Uiteljsku kolu. 1908. - zavrio Kraljevsku malu realnu gimnaziju u Petrinji. 1912. - zavrio Uiteljsku kolu u Petrinji. 1912., 7. rujna - zaposlio se kao uitelj u nioj pukoj koli u Slavetidu. 1914., 26. studenoga mobiliziran u ratne vojne postrojbe. 1919., 1. sijenja - vrada se iz I. svjetskog rata kao priuvni porunik i nastavlja raditi u Slavetidu. 1919., 7. oujka prelazi na rad u niu puku kolu u Prelog. 1919. - prvi put proao Velebit od Vratnika preko Oltara, Zaviana, Alana do Badnja u Junom Velebitu. 1920., 21. sijenja roenje sina Radovana u Prelogu. 1921., 13. rujna - premjeten na rad u puku kolu u Lepoglavi. 1921., 22. listopada roenje kderi Dubravke u Lepoglavi. 1923., 15. veljae - Ravnateljstvo Etnografskog odjela Hrvatskoga narodnoga Muzeja u Zagrebu imenuje ga svojim povjerenikom o emu izdaje povelju br. 68. 1923., od 16. srpnja do 13. kolovoza - sudionik je jedinstvenog istraivakog pothvata tzv. Pokupske etnografske ekspedicije plovidbom Kupom od Karlovca do Siska sa suprugom Ankom, ro. Bohaek, sestrom Jelkom Filjak, ud. yborski i bratom Marijanom. Posadu ekspedicije ine i etnolozi i muzeolozi: Vladimir Tkalid (1883-1971) i Milovan Gavazzi (1895-1992), likovni umjetnici: Sredko Sabljak (1892-1938) i Maksimilijan Vanka (1889-1963) te Matijin urjak Maksimilijan Bohaek (1891-1935), pravnik, sa suprugom Marijom, ro. Verlid. 1923., od 29. studenoga Dekretom Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju premjeten je u vjebaonicu Uiteljske kole u Petrinji. U tom je razdoblju krade vrijeme radio na Dravnoj osnovnoj djevojakoj koli. 1924. - kao povjerenik Radnog odbora vodi organizaciju Hrvatskog Radie u Petrinji. 1924., 18. lipnja - Upravni odbor podrunice Hrvatskog planinarskog drutva u Petrinji prima ga u lanstvo. 1924., 19. lipnja - na glavnoj godinjoj skuptini podrunice Hrvatskog planinarskog drutva u Petrinji izabran je u upravni odbor podrunice. 18

Bio je povjerenik Radnog odbora Hrvatskog Radie u Petrinji. Glavni je organizator svih Radiinih akcija u Petrinji, organizira Pomladak Hrvatskog Radie, prireuje izlobe Radiinih radova, a petrinjska je organizacija Hrvatskog Radie proglaavana uzornom, jednom izmeu 10 najboljih u zemlji. Bio je tajnik Radiine petrinjske organizacije, i 10 godina odbornik delegat u sredinjici u Zagrebu. Koliko je bio cijenjen moe se nazrijeti iz dogaaja 1937. godine, kada su na glavnoj skuptini Hrvatskog Radie u Zagrebu izmijenjeni svi vanjski lanovi osim Matije Filjaka. Posebice je vodio brigu oko smjetaja i radnih uvjeta egrta kao i njihova kolovanja. Osnovao je i keramiarsku zadrugu u Petrinji. Namjestio je osam naunika, a nadzirao 40. Bio je aktivan lan Uiteljskog drutva za Petrinju i okolicu (osnovanog 1875/76.), lan je strunog odbora u Uiteljskom drutvu Davorin Trstenjak, tajnik enske udruge za promicanje kune tekstilne industrije, tajnik Sokola, tajnik Gospojinskog drutva Dobrotvor (osnovanog 1904.), lan i tajnik petrinjskog drutva "Cercle Franais" koje je, zahvaljujui Slavku Kolaru, uspjeno djelovalo sve do njegova odlaska iz Petrinje 1939. godine. Takvom radu kluba ponajvie su pridonijeli tajnik Matija Filjak, direktor realne gimnazije u Petrinji prof. Ivan Bujanovi, trgovac Matija Glui i prof. Rudolf Sremec. Bio je lan HPD Slavulja, a krae vrijeme i u odboru toga drutva te u doba NDH u povjerenstvu za Slavulj koje je vodio Eduard Genner. lan je Privremenog odbora za osnivanje Gradskog muzeja. Posebnim zauzimanjem nekih lanova odbora: Matije Filjaka, Milana Dujnia, Ivan Dabca i Matije Gluia, Gradski je muzej sveano otvoren 29. oujka 1937. g., a petrinjsko gradsko vijee imenuje ga, zajedno s Milanom Babiem, vlasnikom i izdavaem Banovca, u odbor Gradskog muzeja. Jedan je od osnivaa Drutva pukog sveuilita u Petrinji osnovanog radi unapreivanja kulture svih drutvenih slojeva populariziranjem nauke i umjetnosti kroz predavanja, publikacije i sl. Bio je predsjednik drutva Hrvatskog prosvjetnog ognjita osnovanog radi izgradnje novoga Hrvatskog drutvenog doma u Petrinji nakon to je stari Hrvatski dom sruen, (za tajnika je imenovan Edo Genner). Bio je zastupnik u petrinjskom gradskom zastupstvu za vrijeme naelnika Stjepana Kriania i podnaelnika Bogomira Stojania. U vrijeme NDH7

naelnik grada Petrinje Milan Kodri imenovao ga je u svoj estolani (gradski) savjetodavni odbor. Matija Filjak je bitno obiljeio petrinjsko planinarstvo kroz 20 godina, od sredine dvadesetih do sredine etrdesetih godina XX. stoljea. U planinarstvo je uao kao tridesetogodinjak na pomalo neobian nain. Nije nam poznato to se 1924. godine dogaalo u petrinjskoj podrunici HPD-a, osnovanoj dvije godine ranije, ali je oito da je podrunica trebala dobrog tajnika i da su prave kvalitete prepoznali u uitelju Vjebaonice petrinjske uiteljske kole Matiji Filjaku. Meutim Matija nije bio lan planinarskog drutva pa je, dan prije odravanja glavne godinje skuptine podrunice u Petrinji, na pripremnoj sjednici Upravnog odbora 18. lipnja 1924. g. primljen u lanstvo, a sutradan na glavnoj skuptini izabran za tajnika podrunice umjesto dotadanjeg tajnika Zvonimira Stilinovia.

U 1939. godini zabiljeeno je u domu 1 800 posjetilaca, a od kojih je preko 300 i noilo. Svake nedjelje i blagdana u domu se mogu dobiti topla i hladna jela. ... ... Za planinarenje u ljeti, kao i skijaki port zimi Aniin dom nam odlino slui. Bez njega bi malo tko ovamo dolazio. Osim petrinjskih planinara, dolaze ovamo planinari iz Siska, Gline, pa i drugovi iz Karlovca. Iz Zagreba ih razmjerno malo dolazi. Razlog je nezgodna eljeznika veza. Popoldanji vlak iz Hrastovice prema Sisku i Zagrebu polazi ve u pet sati poslije podne. To je ljeti prerano. Trait emo za ljeto nedjeljni izletniki vlak Sisak Topusko. Na taj bi i Zagrepani imali dobar prikljuak. Htjeli bismo, da ovaj na kraj, koji je ostao nekako po strani, zabaen i ozloglaen, malo oivi. Po svojoj ljepoti i povijesnoj vanosti zasluio je, da ga se vie posjeuje, upoznaje i voli.

Zajednikim Radom I Naporom- bilo je poznato geslo Matije Filjaka, a moglo bi tako biti i danas, kako bismo bili uspjeniji. Izbor Filjakovih tekstova i fotografije kua i groba: Nevenka Boiek

Planinarska lanska iskaznica Matije Filjaka

Dunost tajnika uspjeno obavlja narednih 6 godina, do 1930. g. U tom je razdoblju, uz njegov razumljivi posebni angaman, podrunica dobila ime Zrin (na sjednici Upravnog odbora 14. svibnja 1925.), a 1926. g. je na Hrastovikoj gori, na vrhu Cepeli (415 m), sagraena i 16. svibnja posveena drvena piramida-vidikovac, visine oko 9 metara. Na glavnoj godinjoj skuptini podrunice Hrvatskog planinarskog drutva Zrin u Petrinji, 4. svibnja 1930. g., izabran je za predsjednika na8 17

Prvi planinarski dom u Zrinskim gorama, Hrvatski planinar 1940.: ... Dom je sagraen kraj piramide, koju je drutvo podiglo 1926. g. Ova piramida je najvie doprinijela, da se u irim slojevima graanstva poelo iriti planinarstvo, a izazvala je i gradnju doma. Ona je toliko poznata u blioj i daljoj okolici, da se uope najvii vrh (Cepeli, 415 m ) ne nazivlje drugaije nego Piramida ili, kako je neki seljaci zovu Paramida. No jo od vremena Vojne Krajine uvrijeeno je to ime za ovaj vrh. Ve god. 1864. postavila je Krajika uprava drvenu piramidu, koncem prolog stoljea bila je podignuta druga radi triangulacionog mjerenja, a ova planinarska, kao trea po redu, nastavak je tradicije u ovoj vrsti gradnja. ... Iako nije bilo nakane graditi kakav drugi planinarski objekt na niskom vrhu i u blizini sela, a i teta novaca kada e naii divljaci, koji e provaliti u kuu i opljakati je ...Piramidu je posjeivalo do tisuu izletnika godinje. Tako se sama od sebe nametnula gradnja, makar i malog sklonita. Izbor mjesta za gradnju bio je odreen samom piramidom. ... Gradnja i njena organizacija bila je povjerena predsjedniku podrunice. On je to izveo s majstorima seljacima okolice, koji obavljaju gradnje kua po okolnim selima. Sama planinarska kua svojim izgledom ne razlikuje se mnogo od graniarskih seljakih kua naeg kraja, zato i pristaje u onaj kraj, ulazi tako organski i skladno u umski okoli, te niim suvinim i pretjeranim ne prijeti prirodi, ve svojom skladnou i jednostavnou djeluje kao i ona priroda ublaavajui i smireno. Prizemlje je od kamena, a sprat od hrastovine. Oba materijala, kamen i drvo, se upotpunjuju, te uz odgovarajue proporcije arhitektonski dobro djeluju. ... ... Bez naroitog komfora, u seljakoj jednostavnosti, kua je mila svakome lanu, te se u njoj osjea kao kod svoje kue. A to sve zato, to smo imali sreu da je u kui zavladala zaista enska ruka i dua. Upravu kue uzela je u ruke naa blagajnica, gica Anka Braim ( Braim ), bankovna inovnica. ... S toliko ljubavi i portvovanja vri naa teta Anica ulogu domaice, da je od pustih stijena i mrtvih zidova, u umi i gori stvorila topao i udoban dom. Kod doeka Nove godine 1940., gdje nas je u domu bilo prisutno etrdeset planinara, svi su najoduevljenije prihvatili prijedlog predsjednika podrunice, da se dom prozove po imenu nae blagajnice Aniin dom.16

kojoj dunosti ostaje do administrativnog gaenja HPD-a i svih njenih podrunica u Hrvatskoj 1941. godine. U tom su razdoblju zabiljeeni najvei uspjesi podrunice Zrin u Petrinji: nadogradnja planinarske piramidevidikovca na Hrastovikoj gori, izgradnja prve planinarske kue u ovom dijelu Hrvatske, ureenje planinarskih staza, vrela, aleja, izletita i drugih rekreacijskih prostora, animacija suradnje s drugim gradskim udrugama i drugim podrunicama planinarskog drutva diljem Hrvatske. Evo nekih dogaaja kronolokim redom: 8. rujna 1929. g. tajnik Matija Filjak zastupao je i sudjelovao u velikoj sveanosti otvorenja i posvete paviljona i piramide-vidikovca na Viktorovcu (kraj Siska) koje je izgradila sisaka podrunica Gvozd. U nedjelju, 21. svibnja 1933., u nazonosti predsjednika, dopredsjednika i lanova glavnog odbora sredinjice HPDa iz Zagreba, predsjednika i cijelog upravnog odbora podrunice Gvozd s 30 planinara iz Siska, nekoliko planinara iz Gline, petrinjskog Sokola, petrinjskih planinara i mnotva graana i seljaka iz okolice, sveano je predana upotrebi za 6 m nadograena drvena piramidavidikovac iz 1926. godine na vrhu Cepeli. Po zakljuku Upravnog odbora od 6. prosinca 1933. ureeno je vrelo ispod zidina Stare Hrastovice kod ostataka crkvice Sv. Duha (jo uvijek ivo). 3. lipnja 1934. g. otvoren je prvi planinarski dom na Jankovcu (Papuk) s posvetom drutvenog barjaka istoimene osjeke podrunice. Na ovoj proslavi sudjelovala je petrinjska podrunica Zrin sa 6 lanova. Tom je prigodom predsjednik M. Filjak zabio avao u cepin-stijeg (kao neki oblik simbolinog kumstva). Iste 1934. godine podrunica je organizirala sadnju lipa i jablana (iz dravnog dobra Topolovac) prema Popovoj umi. Ujedno su tamo postavljene i klupe od eljeznih cijevi i hrastovih dasaka.9

3. listopada 1937. g. petrinjski planinari, zajedno sa sisakim i karlovakim planinarima i delegatom sredinjice HPD-a, sudjeluju na sveanosti otvorenja 18 m visoke drvene piramide na Tomaici, koju je izgradila glinska podrunica HPD-a Petrova gora. 1938. predsjednik Matija Filjak s podrunicom i seljacima iz okolice gradi pokraj piramidevidikovca na vrhu Hrastovike gore planinarsku kuu tlocrta 7x4 m, zidanog prizemlja i kata od drva. Dva pokuaja sveanog slubenog otvaranja kue 2. i 9. listopada t.g. nisu uspjela to zbog nevremena, to zbog nekih neobjanjenih nesporazuma pa i nedovrenosti kue. Takvo otvaranje je najavljeno za narednu godinu, ali nigdje nije zabiljeeno je li i odrano. Ipak je 9. listopada hrastoviki upnik Vilim Cecelja obavio posvetu kue. Zatim se nastavilo s ureenjem unutranjosti kue i njezinom dogradnjom. 28. 29. svibnja 1939. g. osam lanova petrinjske podrunice sudjeluje na proslavi otvorenja i posvete planinarskog doma na Petrovom vrhu na Zapadnom Papuku, koji je izgradila daruvarska podrunica Vrani Kamen. 2. srpnja 1939. g. predsjednik M. Filjak predstavlja podrunicu na proslavi 50. godinjice sljemenske piramide. Iste 1939. godine ureeno je vrelo namijenjeno za snabdijevanje planinarske kue pitkom vodom (u jaruzi ispod kue, udaljeno 10-15' hoda), potom nazvano po predsjedniku - Filjakovim. Ispod vrela je 10

nego duhovne moi ovjeka dua i srce. Gleda se preko naroda i kroz narod. Narod je u neku ruku metafiziki pojam. Ovakvim gledanjem oivljavamo sve. I goru, i prirodu, kule, gradine, groblja, davno minule dogaaje i generacije naih predaka. Nijedan napor, tenja, ivot nije nestao bez traga. Sve ivi. Sve je po Duhu ovjekovjeeno i trajno postoji i djeluje. I gora ivi, imade svoju duu. Doprijeti do te due najljepi je planinarski pothvat. Shvatiti Hrastoviku goruovako oduhovljenu, te njeno znaenje u prolosti i sadanjosti, to je svrha ovoga lanka. Ako se neko odlui da doe u tu goru, neka ide s tom nakanom. ... Kada putuje iz pravca Siska ... vidjet e jasno zelenu goru i na njoj velike, bijele vapnene ogrebotine. Ove ogrebotine na licu Hrastovike gore neka putnika sjete na rane na ivom tijelu hrvatskog naroda, koje je zadobio izvrujui vjerno usudom dosuenu zadau. Neka ga te rane sjete na svu tragediju toga naroda, koji i danas, iv, mora da slua zapovijedi svojih mrtvih, te ovi vie nego ivi ravnaju njegovim odlukama i djelima. U Hrvatskom planinaru 1938. objavio je lanak Kneia grob na Velebitu gdje odaje priznanje genijalnom graditelju pjesniku koji je svladao Velebit glavnu stoljetnu zaprijeku jaoj izmjeni izmeu Dalmatinske i Posavske Hrvatske: Dvadeset godina svog ivota proveo je Knei na Velebitu izvodei svoje radove. Probijao se i radio na najgorem terenu, na neprohodnom kru, traei povoljnije prelaze i silaze preko te planine. U Velebitskoj pustoi, daleko od svijeta, bez komunikacija. ... ... Ne samo radi pieteta, nego radi pouke, koju daje Kneievo djelo, dobro je da se ogledamo na tog zanimljivog i osebujnog naeg ovjeka. ... ... Na naem Olimpu Velebitu planinari e najvie susretati Kneia. Ne moe netragom nestati dvadeset godina neprekinutog i mukotrpnog rada jednog ovjeka, makar nezahvalnost i neznanje ne znam kako veliko bilo! Sa Velebitom je zauvijek povezan i duh i tijelo toga ovjeka. Upravo u izboru mjesta za svoj grob se najvie oituje linost Kneia. Da li je itko toliko volio Velebit kao on? Sin ravnice i panonskog blata u velebitskom stancu kamenu, nadomak moru, hoe da se zauvijek smiri. Imade neto u Velebitu to osvaja i privlai ljude. Kneia grob je najrjeitiji dokaz tome.15

Odabrano iz Filjakovih tekstova:Trinaest godina nakon to je prvi put je bio na Velebitu 1919. pie u Hrvatskom planinaru 1932. o svojim dojmovima i razmiljanju o planinarenju po Velebitu: Putovanje ubrajam meu svoje najpree potrebe. Nije to rasko i posljedica izvjesnog blagostanja, ve potreba koja stoji u obrnutom omjeru s ovim udnim stanjem, koji nazivamo krizom. to je kriza vea i zamrenija, to je elja za putovanjem jaa i neodoljivija. Volim putovati; dodue vie volim, nego putujem, ali uza sve to mogu da se obazrem na prilian broj izvrenih putovanja i izleta. 1937. godine u Hrvatskom planinaru pie o brdima oko Petrinje i o Hrastovikoj gori kao jasno omeenoj gori, cjelovito povezanih vrhunaca u neprekinuti lanac sa izrazitim bilom i trupinom: ... Zanimljivi su breuljci kraj Petrinje. Okruuju kao neki vijenac Petrinju, a teku paralelno sa glavnom kosom Hrastovike gore ... ... Na Petrinjskom vijencu zasaeni su vinogradi, vonjaci, podignute klijeti i vile, umice i gajevi, to sve podaje raznoliku i skladnu sliku i daje priliku za mnoge ugodne etnje s lijepim vidicima. Hrastovika gora s Petrinjskim vijencem ue je i zaviajno planinarsko podruje podrunice HPD Zrin u Petrinji. Ali ovo nije pisano da moda bude planinarska propaganda za ovaj kraj. Mi znademo kako se u planinarskim krugovima jedna gora sa najviim vrhom od 415 m s visoka gleda. ... Vie od ovih perspektiva u prostoru, htjeli bismo prokazati putove i vidike u prolosti, koje krije ova gora. Ovim putovima dolazimo do dubokog shvaanja gore i njenog pravog znaenja. ... ...Na historijskim putovima i stranama ove gore pronai emo smisao nae povijesti, definirat emo ispravno ovu zemlju i ljude. Velike i opsene horizonte u vremenu doputa ova gora. Za ovakovu vrst horizonata i vidika nije potrebno uspinjanje u visinu. Treba uroniti u dubljinu. To obzorje nije fiziki ogranieno, nego se nalazi preko, iznad fizikog, u oblasti metafizikog. Za ovakvo gledanje vremenskog obzorja i vidika nisu potrebne noge, fotografski aparati, dalekozori i ostale planinarske rekvizite,

ureeno odvoenje vode tako, da je nainjen mali pad, gdje se u ljeti mnogi tuiraju. Od vrela danas postoji samo ostatak. Ureenje je uniteno uslijed obruavanja zemlje. 1939. g. obnovljen Banov kamen kod upia (obavili Milan Dujni i Dragan Trbljani) 1940. g. ureeno je zauzimanjem g. Filjaka jo jedno vrelo u Jendeku vis--vis Filjakovog vrela. 11. kolovoza 1940. g. odrana je velika proslava konanog dovretka i sveana posveta proirene planinarske kue na vrhu Hrastovike gore, o emu je objavljen naslovni lanak u broju 8.-9. Hrvatskog planinara za tu godinu. Tom je prigodom petrinjski kapelan Ivan Laziki sluio sv. misu na vrhu Hrastovike gore uz pratnju crkvenog pjevakog drutva Sv. Cecilija. Poslije posvete domain - petrinjska podrunica je primila vie slika i praktinih darova za kuu, posebno od podrunice Gvozd iz Siska. Osam mjeseci kasnije preplavio je svjetski rat i nau Hrvatsku. 19. lipnja 1941. g. objavljena je odluka Dravnog voe za tjelesni odgoj i port br. 71. o rasputanju svih planinarskih drutava na podruju Nezavisne Drave Hrvatske i osnovano je jedinstveno Hrvatsko planinarsko drutvo N. D. H. sa sredinjom upravom u Zagrebu i na nju vezanim mjesnim drutvima. U svakom mjestu je moglo postojati samo jedno drutvo i nosilo je ime tog mjesta. Drutvom se upravljalo preko povjerenika imenovanih od Dravnog voe za tjelesni odgoj i port. Tim aktom ukinuto je i HPD sa svojim podrunicama i tradicionalnim nazivima drutava i podrunica pa i podrunice HPD Zrin Petrinja. Ovim prestaje i funkcija Matije Filjaka kao predsjednika podrunice Zrin u Petrinji. Slijedom prethodno spomenute odluke, Miko Zebi, povjerenik NDH za cjelokupni port i planinarstvo, imenovao je Matiju Filjaka povjerenikom za novo Hrvatsko planinarsko drutvo u Petrinji, koju dunost on obavlja u ogranienim okolnostima do kraja rata 1945. g. 10. srpnja 1942. g. planinarsko je drutvo, uz pripomo domobranskih vlasti i gradskog poglavarstva u Petrinji uredilo kupalite na Kupi i podiglo 16 kabina. Kako je vojska naknadno podigla novo kupalite na betonskim stupovima, ubrzo je planinarskom drutvu otpala daljnja briga oko toga kupalita.

14

11

Krajem 1942. godine Hrvatsko planinarsko drutvo u Petrinji izdalo je publikaciju na 120 stranica ZRIN Zbornik za povijest i obnovu zaviaja , I. svezak, koji je u cjelini napisao Matija Filjak, a postao je kultna knjiga povijesti Petrinje i njenog planinarstva. Naalost, nastavak nikad nije izaao. 1944. godine je zabiljeen dovretak ureenja jo jednog vrela s umjetnim jezercem Potoani u umici kod Bratovtine, uz pomo vojske i Gospodarske kole. Imalo je uklesan natpis: Potoani 1943 Zrin (u ulici Dr. Hercega, danas je suho, zaputeno i ruevno). 1945. godine nova je jugoslavenska vlast raspustila sva planinarska drutva kao burujski relikt te je, smatrajui planinarstvo samo jednim od oblika ili metoda fiskulturne djelatnosti manje vanosti od sporta, prepustila mogunost bavljenja planinarstvom u sekcijama, odsjecima ili skupinama u okvirima opih sportskih ili fiskulturnih organizacija. Ovim je za dui niz godina prestalo i organizirano planinarstvo u Petrinji Nakon sloma NDH kao uitelj slubuje na petrinjskoj vjebaonici do 1946. kada je odlukom Ministarstva prosvjete razrijeen dunosti u Petrinji i postavljen uiteljem vjebaonice Uiteljske kole u ibeniku, a sljedee godine u Rijeci, gdje je ostao do umirovljenja 30. rujna 1950. godine. Poslije odlaska u mirovinu, na poziv opine Senj pomae u organiziranju nastave na tom podruju, a privremeno je bio i prosvjetni savjetnik opine Mali Loinj. Matijin se ivot ugasio 1961. u Zagrebu u dobi od 67 godina, a sahranjen je na groblju sv. Trojstva u Petrinji, gdje mu se 23 godine kasnije pridruila njegova ivotna druica, Anka.12

Matija Filjak bavio se istraivanjem povijesti Petrinje i okolice. Autor je mnogih lanaka o petrinjskoj prolosti. Putopise i povijesne lanke objavljivao je u periodicima: Hrvatski radia (1929.-1935.); Jedinstvo (1928.-1931.); Banovac (1936.-1939.); Hrvatska zemlja (1942.-1945.); Hrvatska straa (1937.); Hrvatski planinar (1931.-1940.); Kalendar Hrvatski radia (1931., 1934.-35., 1937.); Liki kalendar (1941.) i dr. Spomenimo neke zapaene lanke: 150. godinjica upne crkve sv. Lovre u Petrinji, Jedinstvo XII, 1930., br. 33 od 10.8., str. 1; Gdje je stajala Stara Petrinja, Banovac 1, 1936. br. 15-17; Lonarski obrt u Petrinji, Hrvatski Radia, X (1929) 7, 98-100 Ban Jelai i petrinjski glazbeni zavod, Hrvatska zemlja, II (1943),51-52, 2 Iz Sv. Roka preko Sv. Brda u Starigrad i od Jablanca preko Alana na Roanske Kukove, u lanku Uzdu i poprijeko po Velebitu, Hrvatski planinar, 9/1931., str. 247-249 Velebitski blagdani, Hrvatski planinar, XXIII, 6/1932., str. 163-166 Hrastovika Gora, Hrvatski planinar, 1/1937., str. 13-20 Kneia grob u Velebitu, Hrvatski planinar, 5/1938., str. 129-134 Prvi planinarski dom u Zrinskim gorama, Hrvatski planinar, 2/1940., str. 55-58, Zrin, zbornik za poviest i obnovu zaviaja, izdanje Hrvatskog planinarskog drutva u Petrinji, sv. I, Petrinja, 1942. (krunska knjiga njegovog pisanja) Radost Hrvata na vrhu Kapele, Hrvatska zemlja br. 41, 9.10.1943. Da li Petrinjica ili Petrinja?, Hrvatska zemlja, Tjednik za politika, prosvjetna, drutvovna i gospodarska pitanja, Petrinja, br. 16., 14. 4 1945. Posebno se bavio temom Hrastovike gore. Nije prihvaao uobiajeno miljenje da je ona samo sjeverni obronak Zrinske gore. Pod tim je nazivom podrazumijevao jedinstveni lanac Petrinjsko-dubikog humlja izmeu Vratekoga i doline Sunje kod sela Hrastovca u duini od 40-ak kilometara. Dakle, njegov toponim Hrastovika gora nije samo ono brdo iznad Hrastovice koje mi tako danas nazivamo. Rabio je i izraz Zrinske gore (u mnoini umjesto jednine), u koje je ubrajao amaricu, Trgovsku (Buimsku) i Hrastoviku goru. Ove njegove definicije banovinskoga gorja nisu nikada ope prihvaene.13