Matija Filjak broura o 50-oj godinjici smrti

download Matija Filjak broura o 50-oj godinjici smrti

of 12

  • date post

    12-Jul-2015
  • Category

    Documents

  • view

    201
  • download

    4

Embed Size (px)

Transcript of Matija Filjak broura o 50-oj godinjici smrti

Zanimljivi su breuljci kraj Petrinje. Okruuju kao neki vijenac Petrinju,a teku paralelno sa glavnom kosom Hrastovike gore ...

MATIJA FILJAK(1894. 1961.)

Na Petrinjskom vijencu zasaeni su vinogradi, vonjaci, podignute klijeti i vile, umice i gajevi, to sve podaje raznoliku i skladnu sliku i daje priliku za mnoge ugodne etnje s lijepim vidicima. Matija Filjak, 1937.

U znak sjeanja i potovanjaHrvatsko planinarsko drutvo Zrin Petrinja

Petrinja, 9. listopada 2011.24 1

Povodom pedesetgodinjice smrti Matije Filjaka etnja Petrinjskim vijencem u nedjelju, 9. listopada 2011.

IZVORI i LITERATURA:

mr. Vera Humski: FILJAK, MATIJA, Hrvatski biografski leksikon, sv. IV, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1998. , str. 257 dr. Ivica Golec: POVIJEST GRADA PETRINJE (1240-1592-1992). Zagreb 1993. dr. Ivica Golec: PETRINJSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON, Matica hrvatska Petrinja, 1999., str. 114-115 dr. Ivica Golec: POVIJEST KOLSTVA U PETRINJI (1700-2000). Petrinja, 2000. Dr. Ivica Golec: HRVATSKO PJEVAKO DRUTVO SLAVULJ PETRINJA (1864.-2004). Matica hrvatska Petrinja i HPD Slavulj Petrinja, 2004. eljko Poljak: ZLATNA KNJIGA HRVATSKOG PLANINARSTVA, Zagreb 2004. str. 276 dr. Aleksandra Muraj, Nerina Eckhel i prof. Vesna Zori: POKUPSKA SJEANJA, ETNOGRAFSKA EKSPEDICIJA 1923, Etnografski muzej Zagreb, 1993. Prof. dr. sc. Mira Kolar: HRVATSKI RADIA 1903. 1945. (2003.), izd. Hrvatski radia, Dom i svijet, Zagreb, 2004. HRVATSKI PLANINAR, glasilo Hrvatskog planinarskog drutva, Zagreb (19241944) HRVATSKA ZEMLJA, tjednik za politika, prosvjetna, drutvovna i gospodarska pitanja, Petrinja (1942-1945) KNJIGA BLAGAJNE podrunice Hrvatskog planinarskog drutva Petrinja od 1922. do 1934. Dravni arhiv u Sisku, Sabirni centar Petrinja. KNJIGA ZAPISNIKA glavnih skuptina i odborskih sjednica podrunice Hrvatskog planinarskog drutva Petrinja (od 1925. g. Podrunice Zrin u Petrinji) od 22. II. 1922. do 16. V. 1934. Kopije zapisnika godinjih skuptina i korespondencije podrunice HPD Zrin u Petrinji, Arhiv Hrvatskog planinarskog saveza, Samoborski muzej, Samobor

Plan pohoda njegovom poivalitu na groblju Sv. Trojstva23 2 Ispravljena verzija, 10. 11. 2011.

opdih sportskih ili fiskulturnih organizacija. Ovim je za dui niz godina prestalo i organizirano planinarstvo u Petrinji. 1945., 11. studenoga u izborima za Ustavotvornu skuptinu kao kandidat je uz Ivana auevida bio i Matija Filjak, ali nije proao. 1945. - poslije rata, opet je uitelj na petrinjskoj vjebaonici Uiteljske kole. 1946., 28. rujna odlukom Ministarstva prosvjete razrijeen dunosti uitelja u Vjebaonici Uiteljske kole u Petrinji radi premjetaja u ibenik. 1946., 1. listopada - nastupio dunost uitelja vjebaonice Uiteljske kole u ibeniku. 1947., 22. kolovoza - premjeten je na vjebaonicu Uiteljske kole u Rijeci, gdje je ostao do umirovljenja. 1950. - imenovan je redovitim lanom Pedagoko-knjievnog zbora Hrvatske (za vrijeme rada u Rijeci). 1950., 30. studenoga umirovljen. Nakon odlaska u mirovinu, na poziv opdine Senj pomae u organiziranju nastave na tom podruju, a privremeno je bio i prosvjetni savjetnik opdine Mali Loinj. 1961., 11. listopada - preminuo u Zagrebu, pokopan na groblju Svetog Trojstva u Petrinji.

Matija FILJAKuitelj, istraiva petrinjske povijesti, kulturni i drutveni djelatnik i publicist (Petrinja, 31. sijenja 1894. - Zagreb, 11. listopada 1961.) Roen je u Petrinji kao prvo od estoro djece obitelji ure Filjaka, zidarskog majstora i nadglednika, i Katarine (Katice) ro. Biffl. Slijedila su braa i sestre: Ivo, Marijan, Jelka, Marija (Mica) i Bogomir. U rodnom je gradu zavrio osnovnu kolu, malu realnu gimnaziju i zatim uglednu petrinjsku uiteljsku kolu. Po njezinom zavretku zapoljava se kao uitelj u Slavetiu, mjestu u umberakom prigorju, 13 km sjeverozapadno od Jastrebarskog. Nakon poetka I. svjetskog rata mobiliziran je u ratne domobranske postrojbe odakle se vraa nakon vie od etiri godine kao priuvni porunik. Zapisano je da je u srcima svojih domobrana ostao zapamen kao "vojnika majka". Zakratko, tek dva mjeseca, nastavlja uiteljski rad u Slavetiu, a onda je premjeten u Prelog, u Meimurje. U meuvremenu je, prema sjeanju njegove neakinje Helene, ve za vrijeme slubovanja u Slavetiu (ili Prelogu) upoznao uiteljicu Anku Bohaek (1892-1984), Goranku iz Broda na Kupi, svoju buduu ivotnu suputnicu s kojom je uskoro zakljuio brak. S njom je oito dijelio iste ivotne nazore, udivljenje prirodom i njezinim izazovima, istraivalaku strast, ljubav prema tradiciji i domovini. Njegujui iste osjeaje, pratila je svoga supruga na njegovim planinarskim pothvatima i drugim putovanjima. Uiteljsku je kolu zavrila u Zagrebu kao tienica djevojakog internata u Opatikoj ulici 14. 3

Stara obiteljska slika Filjakovih iz 1934. g. (vl- Helena Prpi) 22

Prvo joj je uiteljsko mjesto bilo u Kapeli Batrini, a zatim u Prelogu. U Prelogu je uitelj u nioj pukoj koli pune dvije i pol godine, a tamo mu je i roen sin Radovan budui rudarski inenjer. U to vrijeme ve intenzivno planinari. Samo u jednom pohodu proao je skoro cijeli Velebit, od Vratnika iznad Senja na sjeveru do Badnja iznad Metka na jugu, za ono doba, kad nije bili ni Premuike ni mnotva velebitskih staza, ni opreme kakvu danas imamo, zaista pothvat divljenja vrijedan. Zatim je premjeten na kolu u Lepoglavu gdje je takoer ostao vie od dvije godine i gdje je dobio ker Dubravku, buduu agronomku. Mladi par sa sinom Radovanom (1920) i kerkom Dubravkom (1921) nastavlja ivjeti u Lepoglavi, gdje se naao u irem obiteljskom okruju. Naime, po zavretku petrinjske preparandije, tamo je dobila mjesto uiteljice i Matijina sestra Jelka, proirivi tako krug lepoglavskih Petrinjaca, a tamo je ve bio i radio Ankin brat Maksimilijan Bohaek kao administrativni inovnik u kaznionici. Ne znamo jesu li i oni poput Bohaekovih ljeti veslali na Bednji, ali znamo da su se zimi, u drutvu s grofom Drakoviem iz Trakoana, sputali na bob-saonicama niz Ivanicu.

1940., 11. kolovoza - odrana je proslava konanog dovretka i sveana posveta proirene planinarske kude na vrhu Hrastovike gore. Ved nakon 8 mjeseci je doao je svjetski rat u Hrvatsku. 1940. osnovano je Drutvo pukog sveuilita u Petrinji radi unapreivanja kulture svih drutvenih slojeva populariziranjem nauke i umjetnosti kroz predavanja, publikacije i sl. Kao osnivai se posebno navode Matija Filjak, Dragan Trbljanid i Ivan Bujanovid. Oni su izradili i Pravila drutva koja su prihvadena 9. prosinca 1940. 1941., 15. oujka - postavljen za stalnog kotarskog kolskog nadzornika u Petrinji. 1941., 19. lipnja - Odlukom Dravnog voe za tjelesni odgoj i port br. 71. rasputena su sva planinarska drutva na podruju Nezavisne Drave Hrvatske pa i Hrvatsko planinarsko drutvo sa svim podrunicama. Ovim prestaje i funkcija Matije Filjaka kao predsjednika podrunice HPD-a. 1941., 11. kolovoza - Matija Filjak potvruje primitak odluke o svom imenovanju povjerenikom za Hrvatsko planinarsko drutvo u Petrinji kao i za savjetodavni odbor, koju dunost obavlja u ogranienim okolnostima do kraja rata 1945. i rasputanja svih planinarskih drutava. 1941.,17. rujna - kao kotarski kolski nadzornik imenovan je viim kolskim izvjestiteljem kod Velike upe Gora u Petrinji, a od jeseni 1944. u istom svojstvu kod Velike upe Gora - Prigorje sa sjeditem u Zagrebu. 1941., 28. listopada rjeenjem Ministarstva unutarnjih poslova imenovan je Milan Kodrid naelnikom grada Petrinje, a ovaj je imenovao svoj savjetodavni odbor od est lanova u ijem je sastavu bio i Matija Filjak, kotarski kolski nadzornik. 1942. prosinca Hrvatsko planinarsko drutvo u Petrinji izdaje Zrin, zbornik za poviest i obnovu zaviaja, za koji je sam je prikupio grau, napisao i uredio knjiicu koja je tiskana u Petrinji. 1943., 7. veljae radi izgradnje novoga Hrvatskog drutvenog doma u Petrinji (stari Hrvatski dom je sruen) utemeljeno je drutvo Hrvatsko prosvjetno ognjite. Matija Filjak je izabran za predsjednika tog drutva, za tajnika Edo Genner, za blagajnika Franjo Sader. 1943. DPD Slavulj nema vie Upravnog odbora, ved je za njegov rad zaduen Eduard Genner kao imenovani povjerenik. U povjerenstvo su jo imenovani Matija Filjak, Nikola Ljubeid i zborovoa Mato Buar. 1945. godine nova je jugoslavenska vlast raspustila sva planinarska drutva kao burujski relikt te je, smatrajudi planinarstvo samo jednim od oblika ili metoda fiskulturne djelatnosti manje vanosti od sporta, prepustila mogudnost bavljenja planinarstvom u sekcijama, odsjecima ili skupinama u okvirima

Ekspedicija na polasku iz Karlovca. Matija Filjak je trei s lijeva.

4

21

1932. - ponovno je organiziran Radiin tjedan u kome je odrao predavanje o uvjetima ekonomskog napretka Petrinje 1932., 7. srpnja s lanovima svoje podrunice HPD Zrin Petrinja na izletu u Senj. 1932., 30. listopada izabran je za tajnika Radnog odbora Hrvatskog Radie, a njegov je zamjenik bio upnik Mihajlo Razum. 1933., 21. svibnja - sveano je predana upotrebi za 6 m nadograena drvena piramida-vidikovac iz 1926. godine na vrhu Cepeli. 1934., 26. veljae, - odrano je sijelo, a onda i koncert s pjevakim zborom. Petrinjska Radiina organizacija bila je osobito jaka i imala je ak 564 lanova. 1934., 29. travnja - na glavnoj godinjoj skuptini Hrvatskog Radie u Zagrebu izabran je u Upravni odbor. Od tada je bio vanjski odbornik sredinjice Hrvatskog Radie sve do 1941. g. Na glavnoj godinjoj skuptini Hrvatskog Radie u Zagrebu 25. travnja 1937. izmijenili su se u Upravnom odboru svi vanjski lanovi, dok je od starih ostao samo Matija Filjak iz Petrinje. 1934.-1941. - bio je vanjski suradnik - nastavnik Vinogradarsko-vodarske kole. 1935. - honorarni nastavnik Struno produne kole u Petrinji. 1936. na Vinogradarsko-vodarskoj koli honorarno je predavao hrvatski jezik, povijest i zemljopis i drutveni uzgoj. 1936., krajem kolovoza Matija Filjak s uiteljicama N. Mikid i I. Vajs i uenicama domadinskog teaja bio je na strunom izletu u Suaku, na Trsatu, i otoku Krku. 1936., 29. rujna