MATEMATIKE I INFORMATIKE - math.uniri.hr · PDF fileOperacijska istraživanja I 2 + 0 + 2 4...

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA MATEMATIKU

Nastavni plan i program

sveučilišnog diplomskog studija

za stjecanje akademskog naziva magistar/magistra edukacije

MATEMATIKE I

INFORMATIKE

2

KAZALO 1. UVOD................................................................................................................................ 3

1.1 OPIS ZVANJA.................................................................................................... 3

1.2 OPRAVDANOST USTROJAVANJA STUDIJA............................................... 3 1.3 USPOREDIVOST ............................................................................................... 4

2. OPĆI DIO.......................................................................................................................... 4

2.1 NAZIV STUDIJA................................................................................................ 4

2.2 NOSITELJ STUDIJA.......................................................................................... 4

2.3 TRAJANJE STUDIJA......................................................................................... 4

2.4 UVJETI ZA UPIS NA STUDIJ........................................................................... 5

2.5 OPIS PROGRAMA I KOMPETENCIJA ............................................................5

2.6 STRUČNI NAZIV I AKADEMSKI STUPANJ.................................................. 6

3. OPIS PROGRAMA........................................................................................................... 8

3.1 OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA EDUKACIJE

MATEMATIKE I INFORMATIKE.................................................................... 8

3.1.1 PLAN PREDAVANJA DIPLOMSKOG STUDIJA

EDUKACIJE MATEMATIKE I INFORMATIKE.............................. 9

3.1.2 OPIS PREDMETA DIPLOMSKOG STUDIJA EDUKACIJE

MATEMATIKE I INFORMATIKE..................................................... 13

3

1. UVOD

1.1 OPIS ZVANJA

Magistri/magistre edukacije matematike i informatike su osobe sveučilišno obrazovane iz područja matematike i računarstva, te stručno i metodički osposobljene za realiziranje obrazovnih programa iz područja matematike i informacijsko – komunikacijskih tehnologija (ICT) na razini osnovne i srednje škole.

Magistri/magistre edukacije matematike i informatike osposobljeni su za izvođenje svih vrsta nastave matematike i informatike – redovne, dodatne, izborne i dopunske, kao i za rad s djecom s posebnim potrebama – od rada s djecom s teškoćama u razvoju do rada s djecom nadarenom za matematiku i računarstvo.

Važno je naglasiti da su magistri/magistre edukacije matematike i informatike posebno educirani za rad s grupama učenika – naprednih mladih matematičara i informatičara, pripremanje učenika za matematička i informatička natjecanja na svim razinama (od lokalne do državne), te za vođenje učenika pri izradi seminarskih i maturalnih radova. Također, metodički su obrazovani za realizaciju različitih oblika nastave matematike i informatike – od tradicionalne frontalne nastave, preko programirane, heurističke i mentorske nastave, pa sve do suvremenih oblika problemske i projektne nastave matematike i informatike.

1.2 OPRAVDANOST USTROJAVANJA STUDIJA Četverogodišnji nastavnički studiji matematike, jednopredmetni ili u kombinaciji s fizikom i informatikom, na Filozofskom fakultetu u Rijeci (odnosno ustanovama koje su mu prethodile) izvode se od 1964. godine. Nastavnički studij matematike i informatike na Filozofskom fakultetu u Rijeci (prije Pedagoški fakultet) postoji od 1985. godine. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je u listopadu 2004. izdalo vjerodostojnicu kojom se utvrđuje da su studiji koji se izvode na Odsjeku za matematiku Filozofskog fakulteta u Rijeci na traženoj razini. Diplomirani studenti našeg nastavničkog studija matematike i informatike zapošljavaju se uglavnom u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji. Prema analizama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zanimanje nastavnika matematike i informatike je deficitarno u tim trima županijama. Te podatke potvrđuju naša saznanja o tome da se većina naših studenata matematike i informatike zapošljava neposredno nakon završetka studija, dok mnogi već kao apsolventi počinju raditi kao nastavnici matematike i informatike u osnovnim i srednjim školama, ili kao informatičari u specijaliziranim tvrtkama koje se bave informatičkom djelatnosti.

4

1.3 USPOREDIVOST Predloženi nastavni plan i program u većini kolegija podudara se s nastavnim planom i programom studija edukacije matematike i informatike na ostalim hrvatskim sveučilištima, što će omogućiti protok studenata matematike i informatike između Sveučilišta u Rijeci i ostalih hrvatskih sveučilišta. Osnovni matematički i informatički kolegiji se pod istim ili sličnim nazivima, te sa sličnim sadržajima nalaze u programima studija matematike i informatike na većini europskih sveučilišta, , na primjer na Queen Mary University of London ( http://qmulweb.my-ehost.com/qmul/courses/courses.php?article_id=67&course_id=21&dept_id=4 ) i Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg ( http://www.mathematik.uni-heidelberg.de/ ). Zbog toga će biti moguć protok studenata matematike i informatike između Sveučilišta u Rijeci i većine europskih sveučilišta.

2. OPĆI DIO

2.1 NAZIV STUDIJA STUDIJ: sveučilišni preddiplomski studij matematike i diplomski studij matematike i informatike

2.2 NOSITELJ STUDIJA Odsjek za matematiku Filozofskog fakulteta u Rijeci.

2.3 TRAJANJE STUDIJA Preddiplomski studij traje tri (3) akademske godine, tj. šest (6) semestara. Diplomski studij traje dvije (2) akademske godine, tj. četiri (4) semestara.

5

2.4 UVJETI ZA UPIS NA STUDIJ Preddiplomski studij može upisati osoba koja je završila četverogodišnju srednju školu te zadovoljila uvjete razredbenog postupka za upis novih studenata na studij. Diplomski studij može upisati osoba koja je završila preddiplomski studij za stjecanje akademskog naziva prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike ili prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike. Upis na dodiplomski studij će uz upisivanje dodatnih matematičkih kolegija biti omogućen i osobama koje su završile preddiplomski studij za stjecanje akademskog naziva prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike.

2.5 OPIS PROGRAMA I KOMPETENCIJA

Program se provodi integrirano kroz dvije razine studija: -preddiplomski studij za stjecanje akademskog naziva prvostupnik/prvostupnica

(baccalaureus/baccaulrea) matematike, -diplomski studij za stjecanje akademskog naziva magistar/magistra edukacije

matematike i informatike. Glavna smjernica prilikom izrade ovog nastavnog plana i programa studija za profil

magistar/magistra edukacije matematike i informatike bio je zahtjev za stručnom, didaktičko-metodičkom i psihološko-pedagoškom kompetencijom budućih magistara/magistri edukacije matematike i informatike u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu. Prvenstvena nam je namjera studij učiniti primjerenim profesiji za koju obrazuje, kako izborom nastavnih sadržaja, tako i primjenom odgovarajućih nastavnih metoda i oblika rada.

Ovaj nastavni program kroz različite kolegije omogućuje:

utvrđivanje osnova matematike i ICT-a, usvajanje temeljnih teorija iz područja matematike i teorijskog računarstva, razvijanje vještina praktične upotrebe i primjene ICT-a, razvijanje sposobnosti za postavljanje i kreativno rješavanje problema iz područja matematike i računarstva, upoznavanje sa suvremenim teorijama, strategijama i metodama psihologije odgoja i obrazovanja, pedagogije i didaktike, te mogućnostima njihove primjene u osnovnoj i srednjoj školi, upoznavanje sa suvremenim teorijama i pitanjima metodika nastave matematike i nastave informatike, te metodičko osposobljavanje za izvođenje svih vrsta nastave matematike i informatike u osnovnoj i srednjoj školi, neposredno upoznavanje s budućim zanimanjem na metodičkoj praksi iz matematike i informatike u osnovnoj i srednjoj školi, osposobljavanje za daljnje vlastito samoobrazovanje iz područja matematičkih znanosti, računarstva, metodika nastave matematike i nastave informatike, psihologije odgoja i obrazovanja, pedagogije, didaktike i ostalih znanosti.

6

Prva godina studija, predstavlja most između srednjoškolske matematike i informatike, i

matematike i računarstva koji se uče u okviru sveučilišnog sustava obrazovanja. Cilj je prve godine studija utvrditi osnove matematike i računarstva te sistematizirati i produbiti znanje, vještine i sposobnosti rješavanja problema iz tih područja stečeno u osnovnoj i srednjoj školi. U tome osobitu važnost imaju kolegiji Elementarna matematika I, Elementarna matematika II, Računarski praktikum I i Računarski praktikum II.

Tijekom trogodišnjeg preddiplomskog studija matematike studenti će usvojiti standardni program matematičkih znanja, kao što su matematička analiza, linearna algebra, elementarna geometrija i kombinatorika . Također, usvojit će i temeljna teorijska znanja iz računarstva. Na računarskom praktikumu razvit će vještine praktične primjene stečenog teorijskog znanja iz računarstva i sposobnost rješavanja problema uz pomoć računala. Osobe sa završenim trogodišnjim preddiplomskim studijem matematike bit će osposobljene za nastavak studija matematike , matematike i informatike, te matematike i fizike, ali i za rad u privredi, npr. kao programeri u tvrtkama koje se bave informatičkom djelatnošću.

Na diplomskom studiju naglasak je stavljen na stručno-metodičku i psihološko-pedagoško-didaktičku komponentu. Metodički dio čine dvogodišnji program Metodike nastave matematike i jednogodišnji program Metodike nastave informatike. U sklopu tih kolegija studenti hospitiraju u odabranim osnovnim i srednjim školama – vježbaonicama i izvode nekoliko sati nastave s učenicima. Namjera je u psihološko-pedagoškim kolegijima obraditi različite teme vezane uz odgoj i obrazovanje. Na dvije godine diplomskog studija nisu zapostavljeni niti matematički i računarski kolegiji, kojima će se nadopuniti znanje studenata stečeno tijekom preddiplomskog studija.

Na drugoj i trećoj godini preddiplomskog studija, te na obje godine diplomskog studija, uvedeni su posebni studentski seminari kojima je cilj buduće nastavnike što prije staviti u situaciju pripreme i izlaganja stručno-metodičkog predavanja iz područja matematike i računarstva. Osim toga, cilj seminara je i osposobiti studente za cjeloživotno učenje, tj. za samostalno pronalaženje raznorodnih izvora znanja iz područja matematike i računarstva i služenje stručnom literaturom, kao i osposobiti ih za samostalno pisanje stručno-metodičkih tekstova. Naglasak se stavlja i na razvijanje kulture govora i pisanja, te razvijanje sposobnosti selekcije i kritičkog odnosa prema dostupnim informacijama (osobito na Internetu).

Izbornim kolegijima na trećoj godini preddiplomskog i obje godine diplomskog studija studija stručna komponenta podiže se na višu razinu. Tjedne obveze studenata u aktivnoj nastavi niti u jednom semestru ne premašuju 25 sati. Studentima je na taj način ostavljena mogućnost upisivanja dodatnih kolegija na Sveučilištu u Rijeci u skladu s njihovim interesima.

2.6 STRUČNI NAZIV I AKADEMSKI STUPANJ PROFIL: magistar/magistra edukacije matematike i informatike

AKADEMSKI STUPANJ: magistar/magistra edukacije matematike i informatike (mag. edukacije matematike i informatike)

7

Pročelnik Odsjeka za matematiku Filozofskog fakulteta u Rijeci

Prof.dr.sc. Dean Crnković

8

3. OPIS PROGRAMA

3.1. OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA EDUKACIJE

MATEMATIKE I INFORMATIKE

9

3.1.1. PLAN PREDAVANJA DIPLOMSKOG STUDIJA EDUKACIJE MATEMATIKE I INFORMATIKE

I. godina

Zimski semestar

Ljetni semestar

Kolegij

sati tjedno

ECTS bodovi

sati tjedno

ECTS bodovi

Vektorski prostori I 2 + 0 + 2 5

Teorija kodiranja i kriptografija

2 + 0 + 2 5

Matematičke osnove računalne grafike

2 + 0 + 2 5

Izborni kolegij A3 2 + 0 + 2 6

Uvod u baze podataka

2 + 0 + 2 5

Multimedijski sustavi

1 + 0 + 1 3

Metodika nastave matematike I 2 + 2 + 0 5 2 + 2 + 2 6

Didaktika

2 + 0 + 2 5

Razvojna psihologija

1 + 0 + 1 3

Komunikacijske vještine

1 + 0 + 1 2

Odgojne strategije nastavnika

1 + 0 + 1 3

Psihologija učenika s posebnim potrebama

1 + 0 + 1 2

Edukacijska psihologija

2 + 0 + 2 5

Ukupno:

12 + 2 + 10 =24 30 11+ 2 + 11

=24 30

10

IZBORNI KOLEGIJI U I. GODINI STUDIJA

Izborni kolegiji A3

Zimski semestar Ljetni semestar

Kolegij sati tjedno ECTS bodovi sati tjedno ECTS bodovi

Vektorski prostori II 2 + 0 + 2 6

Uvod u optimizaciju 2 + 0 + 2 6

Statistika 2 + 0 + 2 6

Osnove filozofije matematike

2 + 0 + 2 6

Vremenske serije 2 + 0 + 2 6

11

II. godina

Zimski semestar

Ljetni semestar

Kolegij

sati tjedno

ECTS bodovi

sati tjedno

ECTS bodovi

Povijest matematike

1 + 2 + 0 4

Seminar III

0 + 2 + 0 3

Operacijski sustavi I

2 + 0 + 2 5

Računalne mreže

2 + 0 + 2 5

Izborni kolegij B2

2 + 0 + 2 (1) 4

Izborni kolegij B3

2 + 0 + 2 4

Formalni jezici i jezični procesori I

2 + 0 + 2 5

Metodika nastave matematike II 2 + 0 + 4 7 2 + 0 + 4 7

Metodika nastave informatike

2 + 1 + 2 6 2 + 1 + 2 7

Seminar diplomskog rada

0 + 2 + 0 3

Ukupno:

10 + 3 + 12 (11) =25 (24) 30 9 + 5 + 10

=24 30

Uvjeti za pristup diplomskom ispitu: Ostvareno 120 ECTS bodova tj. realizirane sve studijske obaveze propisane nastavnim planom i programom studija, te izrađen i pozitivno ocjenjen diplomski rad.

12

IZBORNI KOLEGIJI U II. GODINI STUDIJA

Izborni kolegiji B2

Zimski semestar Ljetni semestar

Kolegij sati tjedno ECTS bodovi sati tjedno ECTS bodovi

Primjena hipermedije u obrazovanju

2 + 0 + 1 4

Operacijska istraživanja I 2 + 0 + 2 4

Izborni kolegiji B3

Zimski semestar Ljetni semestar Kolegij

sati tjedno ECTS bodovi sati tjedno ECTS bodovi

Računalna grafika 2 + 0 + 2 4

Operacijska istraživanja II 2 + 0 + 2 4

Operacijski sustavi II 2 + 0 + 2 4

Projektiranje obrazovnih sustava

2 + 0 + 2 4

Baze podataka 2 + 0 + 2 4

Digitalna obrada signala 2 + 0 + 2 4

Formalni jezici i jezični procesori II

2 + 0 + 2 4

13

3.1.2. OPIS PREDMETA DIPLOMSKOG STUDIJA EDUKACIJE

MATEMATIKE I INFORMATIKE

14

Kod predmeta Naziv predmeta Vektorski prostori I

Opći podaci

Studijski program Diplomski studij: edukacija matematike i informatike

Godina I

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30+0+30

Ciljevi predmeta - usvajanje pojmova i osnovnih svojstava vektorskih prostora - usvajanje pojma algebre - usvajanje osnovnih svojstava linearnih operatora, te njihovih matričnih prikaza - usvajanje osnovnih svojstava unitarnih prostora

Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija Vektorski prostori I u korelaciji je s ostalim predmetima iz matematike, posebice s predmetima preddiplomskog studija matematike Linearna algebra I i II i izbornim predmetom Vektorski prostori II. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon polaganja ispita iz ovog predmeta student će biti u stanju:

- nabrojati i opisati razne primjere vektorskih prostora, linearnih operatora i unitarnih prostora

- razumjeti temeljne ideje i tehnike teorije vektorskih prostora - razumjeti vezu između linearnih operatora i njihovih matričnih prikaza - obaviti neka izračunavanja vezana uz matrice (kao što je nalaženje ranga, minimalnog

polinoma, determinante i svojstvenih vrijednosti matrice) Sadržaj predmeta

Pojam vektorskog prostora. Linearna zavisnost. Prostor. Direktna suma potprostora. Kvocijentni prostor. Baza prostora. Linearni operatori. Prostor (X,Y). Matrica operatora u bazi. Ovisnost matrice operatora u bazi. Limes u prostoru (X,Y). Pojam algebre. Minimalni polinom. Invertibilni operator. Rezolventa. Adjungiran prostor i adjungiran operator. Rang operatora. Determinanta i trag operatora. Invarijantni potprostori i svojstvene vrijednosti operatora. Redukcija operatora na konačno dimenzionalnim vektorskim prostorima. Jordanova matrica operatora. Unitarni prostori. Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije vektora.

15

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz predmeta Vektorski prostori I te položiti ispit iz navedenog predmeta. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj predmet zahtijeva (vježbe, domaće zadaće). Ispit: pisani i usmeni.

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0.5

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1.5

Usmeni ispit 2.5

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

0.5

Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenta prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama te provjeravanje domaćih zadaća. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura

1. S. Kurepa: Konačno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976.

2. H.Kraljević, Vektorski prostori, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku, 2003.

Dopunska literatura 1. P.R.Halmos, Finite Dimensional Vector Spaces, Van Nostrand, New York 1958. 2. S. Lang, Linear algebra, Springer Verlag, Berlin, 1987.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.

16

Kod predmeta Naziv predmeta Teorija kodiranja i kriptografija

Opći podaci


Godina I



Ciljevi predmeta Cilj ovog kolegija je dati studentima uvod u kriptografiju, kriptoanalizu, različite kriptografske sustave, primjenu krpitografije, teoriju kodiranja, detektiranje i ispravljanje grešaka, različite kodove i primjenu teorije kodiranja.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Teorija kodiranja i kriptografija u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike, posebice s Linearnom algebrom I, Linearnom algebrom II, Modelima geometrije i Uvodom u teoriju brojeva. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će usvojiti osnovne pojmove teorije kodiranja i kriptografije. Sadržaj predmeta

Uvod u kriptografiju Klasična kriptografija Data Encryption Standard International Data Encrpytion Algorithm Advanced Encryption Standard Kriptografija javnog ključa RSA i primijene Uvod u teoriju kodiranja Golayevi kodovi Ciklički kodovi BCH kodovi Hadamardovi kodovi Reed-Solomonovi kodovi i CD

17


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti moraju prisustvovati nastavi, rješavati zadaće i aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtjeva. Ispit: pisani i usmeni


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,5

Usmeni ispit 2,5

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1

Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Biti će dana dva kolokvija. Ukoliko student na oba kolokvija ima više od 50% bodova, biti će oslobođen pisanog dijela ispita. Završna ocjena je zbroj ocjena zadaća (20%), pisanog ispita (30%) i usmenog ispita (50%). Obvezna literatura 1. J.H. van Lint, Introduction to Coding Theory, Springer-Verlag, Berlin, 1982. 2. D.R.Stinson, Cryptography. Theory and Practice, CRC Press, Boca Raton, 1996. Dopunska literatura 1. E.F. Assmus, J.D. Key, Designs and their codes, Cambridge University Press, London, 1992. 2. N. Koblitz, A Course in Number Theory and Cryptography, Springer Verlag, New York, 1994. 3. F.J. MacWilliams, N.J.A. Sloane, The theory of error-correcting codes, North-Holland, 1977. 4. B.Schneiner, Applied Cryptography, Wiley, NY 1995. 5. J. Seberry, J. Pieprzyk, Cryptography: an introduction to computer security, Prentice-Hall, 1989. 4. D. Welsh, Codes and cryptography, Oxford: Clarendon Press, 1988. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.

18

Kod predmeta

Naziv predmeta Matematičke osnove računalne grafike

Opći podaci Studijski program Diplomski studij: edukacija matematike i

informatike Godina I

Status kolegija X Obavezni Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Ciljevi predmeta Upoznati studente s matematičkim alatima koji se koriste u računalnoj grafici.

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij je u korelaciji sa kolegijem preddiplomskog studija matematike Uvod u diferencijalnu geometriju te sa izbornim kolegijem Računalna grafika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Osim matematičkih osnova računalne grafike, očekuje se da studenti usvojeno znanje znaju primijeniti u konkretnim primjerima. Preciznije, program kolegija im omogućuje usvajanje vještina za korištenje OpenGL-a. Sadržaj predmeta Pregled osnova računalne grafike. Ortografske i perspektivne transformacije. Parametrični prikaz krivulja i ploha. Elementarna diferencijalna geometrija. Interaktivna grafika. Bikubična prezentacija ploha. Modeliranje geometrije tijela. Mrežni prikaz. Prikaz pomoću osnovnih tijela. OpenGL. Projiciranje i preslikavanje u OpenGL-u. Postavljanje objekata u 3d scenu. Svijetlo, materijali, animacija.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

19

Obveze studenata Svaki student obvezan je pisati domaće zadaće te izraditi seminarski rad. Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i položiti usmeni ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave

0,5 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

1,5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

2.5 Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera

znanja 0.5

Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura

1. Penna M. A., Patterson R. R., Projective geometry and its applications to computer graphics, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Yersey

Dopunska literatura 1. Yamagochy F., Curves and surfaces in computer aided geometric design, Springer-Verlag 1988. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Praćenje kvalitete predmeta obuhvaća nadzor održavanja nastave, te provođenje anketa, na osnovu kojih se izvedba sadržaja predmeta može dodatno prilagoditi zahtjevima studenata. Uspješnost predmeta proizlazi iz usvojenog znanja studenata koje se vrednuje na osnovu izrađenih seminarskih radova te usmenog ispita.

20

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u baze podataka





Ciljevi predmeta - upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima iz teorije baza podataka s naglaskom na relacijskim bazama podataka - osposobljavanje studenata za samostalan rad s relacijskim bazama podataka (SQL)

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija je u korelaciji s kolegijima Modeliranje podataka, Modeliranje procesa, Informacijski sustavi, a preduvjet je za kolegij Baze podataka. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Uvod u baze podataka studenti mogu:

- definirati i ažurirati relacijsku bazu podataka (SQL) - izvoditi operacije relacijske algebre nad relacijskim modelom podataka - pristupati bazi podataka iz različitih programskih alata

Sadržaj predmeta Uvod u baze podataka. Koncepti baza podataka. Relacijski model podataka. Relacijska algebra. Operacije u relacijskom modelu. Neproceduralni jezici za rad s relacijskom bazom podataka – SQL. Pravila integriteta u relacijskom modelu podataka. Pojam nul-vrijednosti i nepotpune informacije. Elementi teorije zavisnosti. Normalizacija; Normalne forme.

Temporalne baze podataka. Uvod u objektno-relacijske baze podataka. Osnove fizičke organizacije, B-stabla, R-stabla. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Na vježbama se studenti upoznaju s relacijskom bazom podataka - Oracle SQL. Studenti se pripremaju za samostalnu izradu aplikacije s oblikovanjem i izradom relacijske baze podataka.

21

Obveze studenata Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, uključujući pisanje zadaća te položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Na vježbama studenti trebaju izraditi cjeloviti rad, dokazujući osposobljenost u samostalnom korištenju softvera.


1.25 Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit

0,75 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 0,25

Referat

Praktični rad 1.25

Komentari: Neprekidnom suradnjom sa studentima, te stalnim praćenjem njihova rada i napredovanja u ovladavanju potrebnim znanjima, ostvaruje se kontinuirano praćenje rada i aktivnosti studenta. Obvezna literatura

1. M .Varga: Baze podataka; konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.

2. M. Radovan: Baza podataka - relacijski pristup i SQL, Informator, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura 1. D. Maier: The Theory of Relational Databases, Computer Science Press,

Rockville, 1983. 2. P. Atzeni, V. De Antonellis: Relational Database Theory; The

Benjamin/Cummings Publ. Co., 1993. 3. A.U. Tansel et.al.: Temporal Databases, The Benjamin/Cummings Publ. Co.,

1993. 4. S. Tkalac: Relacijski model podataka, DRIP, Zagreb, 1992.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

22

Kod predmeta

Naziv predmeta Multimedijski sustavi





Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja o procesu digitalizacije pojedinih medija (slike, teksta,

zvuka, animacije, videa), te o mogućnostima njihova objedinjenja u multimedijske informacijske sadržaje

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija povezan je s kolegijem Računalne mreže, a preduvjet je za kolegij Primjena hipermedije u obrazovanju.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu:

1. definirati i razlikovati pojmove multimedija, hipermedija, hipertekst 2. izraditi jednostavne primjere multimedijskih zapisa: grafike, zvuka, animacije i videa 3. prilagoditi multimedijske zapise za prikaz na WWW uz korištenje WWW standarda za

multimediju Sadržaj predmeta Pojam multimedije, povijesni pregled, primjena multimedije i hipermedije, multimedijski računalni sustavi. Multimedija i računalne mreže.

Ugradnja teksta u računalo i oblikovanje tekstualnih sadržaja. Fontovi i kodiranje znakova. Pojam hiperteksta i hipertekstualnih elemenata sučelja. Primjena teksta na Webu.

Grafika: vrste grafike, digitalizacija slika, sheme boja, standardi i kompresija zapisa s grafikom, grafika za Web.

Digitalizacija zvuka. Osnovni obrasci zapisa zvučnih sadržaja, govorni sadržaji, glazbeno-tonski sadržaji. Komprimiranje zvuka. Primjena zvuka na Webu.

Animacija: vrste, principi, tehnike i formati datoteka. Proces kreiranja animacije. Primjena animacije na Webu.

Značajke i vrste videozapisa. Učitavanje videa u računalo. Komprimiranje videa i video standardi. Primjena videa na Webu, streaming video.

WWW standardi za multimediju (SMIL - Synchronized Multimedia Integration Language). Odnos među HTML, XML i SMIL.

23


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Na vježbama studenti trebaju ovladati procesom izrade vlastitih, te obrade već postojećih multimedijskih zapisa uz pomoć odgovarajuće programske podrške za izradu i oblikovanje grafike, hiperteksta, zvuka, animacije i videa. Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i na vježbama samostalno izraditi postavljene praktične zadatke. Svaki je student obvezan položiti ispit koji se sastoji od praktičnog i usmenog dijela. Vježbe iz kolegija potrebno je kolokvirati (praktični dio ispita na računalima), a položeni kolokvij uvjet je za pristup usmenom teoretskom dijelu ispita. Usmenim dijelom ispita se provjerava i vrednuje cjelovito znanje studenta.


0,5

Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Praktični ispit na računalima

1


1. Vaughan, T. (2001). Multimedia : Making It Work, Berkeley: McGraw-Hill Osborne Media.

2. Online skripta s predavanjima

Dopunska literatura 1. Rosenborg, Green, Hester, Knowles, & Wirsching, (1993). A Guide To

Multimedia. Carmel, Indiana: New Riders Publishing. 2. Ružić, F. (1994). Multimedija. Zagreb: Klik. 3. Cox N., Manley, C.T., & Chea F. (1995). LAN Times Guide to Multimedia

Networking. Berkeley: Osborne McGraw-Hill. 4. Niederst, J. (2001). Learning Web Design: A Beginner's Guide to HTML,

Graphics, and Beyond. O'Reilly. 5. Odgovarajući softverskih priručnici

24

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

25

Kod predmeta

Naziv predmeta Metodika nastave matematike I




Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 6 Broj sati po semestru 30+30+0 30+30+30

Ciljevi predmeta - usvajanje osnovnih teorijskih postavki metodike nastave matemtike - usvajanje posebnih teorijskih postavki metodike nastave matematike u višim razredima

osnovne škole i u srednjoj školi - usvajanje matematičkih znanja potrebnih za uspješno provođenje nastave matematike u

višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija Metodika nastave matematike I u korelaciji je s programima pedagoško-psiholoških kolegija. Također je povezan s kolegijima Metodika nastave matematike II i Metodika nastave informatike. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanog kolegija studenti :

- razumiju i poznaju načela metodike nastave matematike, - razlikuju i pravilno uočavaju različite metode nastave matematike posebice metode

nastave matematike prema matematičkom gradivu, - poznaju različite načine definiranja matematičkih pojmova te njihove prednosti i

nedostatke u školskoj matematici - mogu prepoznati tipove matematičkih zadataka i dokaza te njihove iskaze pravilno

prilagoditi uzrastu učenika - imaju matematička znanja potrebna za uspješno provođenje nastave matematike u višim

razredima osnovne škole i u srednjoj školi.

Sadržaj predmeta Predmet metodike nastave matematike u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi. Ciljevi i zadaci nastave matematike. Načela nastave matematike – znanstvenost (aksiom, pojam, poučak), aktivnost, samostalnost i svjesnost (formalizmi u nastavi matematike), motivacija, individualizacija, zornost, primjerenost, sustavnost. Metode nastave matematike (metode prema izvoru znanja i metode prema nastavnom gradivu – empirijske metode, indukcija, dedukcija, analiza i sinteza, generalizacija, apstrakcija i konkretizacija, metode problemske nastave, analogija i uspoređivanje, posebni matematički slučajevi).

26

Metodika posebnih matematičkih sadržaja: U okviru seminara studenti će izlagati posebne matematičke sadržaje koji se obrađuju u ekonomskim i stručnim školama, a nisu dio uobičajenog temeljnog obrazovanja matematičara. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Metodika nastave matematike I te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada, izrađivati domaće zadaće te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtijeva. Svaki je student obvezan samostalno izraditi i uspješno referirati seminarski rad. Ispit: Ispit se sastoji iz pisanog i usmenog dijela. Tijekom godine studenti kontinuirano izrađuju domaće zadaće putem kojih je moguće postići oslobađanje od pisanog dijela ispita.



1 Seminarski rad

2 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

3.5 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 1

Referat

Praktični rad

Domaće zadaće 1

Komentari: Rad studenata u kolegiju Metodika nastave matematike I prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste praćenje i vrednovanje kvalitete aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i seminarima. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literature

1. Aktualni udžbenici iz matematike od 5. do 8. razreda osnovne škole i srednje škole i odgovarajući priručnici za učitelje

2. Matematika bez suza, ed. Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2000.

Dopunska literature 1. Polya,G.: Kako ću riješiti matematički zadatak, Školska knjiga, Zagreb, 1984

27

2. XXX: Matematika i škola, časopis za nastavu matematike, Element, Zagreb 3. XXX:Matka, časopis za mlade matematičare, Hrvatsko matematičko društvo 4. Dostupni metodički i popularizacijski časopisi (tiskani ili elektronički oblik)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave u svakom semestru provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Uspješnost predmeta očitovat će se i u uspješnosti održanih nastavnih sati u okviru kolegija Metodika nastave matematike II.

28

Kod predmeta

Naziv predmeta Didaktika





Ciljevi predmeta Ciljevi predmeta su:

- osposobiti studente za adekvatan izbor i primjenu didaktičkih odluka u nastavnoj praksi,

- senzibilizirati studente za važnost konstantnog praćenja suvremenih spoznaja iz didaktike te usavršavanja svojih didaktičkih kompetencija;

- motivirati studente za njegovanje pozitivne klime i timskog/suradničkog rada u nastavi;

- osposobiti studente za elementarne vještine istraživanja, unapređivanja i inoviranja vlastite nastavne prakse.


Sadržaj kolegija Didaktika korespondira sa kolegijima koji na studiju pedagogije, psihologije, sociologije i filozofije dodiruju pitanja odgoja, obrazovanja, nastave, učenja i poučavanja. Pretpostavka je za adekvatno praćenje predmetnih metodika te izbornih kolegija u kojima se pobliže obrađuju pojedina didaktička poglavlja. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Didaktika mogu:

- Pravilno tumačiti i analizirati temeljne pojmove didaktike; - Objasniti i kritički interpretirati različite didaktičke teorije, škole, pravce i modele; - Analizirati i adekvatno primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke u praktičnim

situacijama niza odgojno-obrazovnih procesa; - Analizirati i adekvatno primijeniti niz spoznaja iz didaktike (planiranje i

programiranje nastave; mikro i makro-organizacija nastave; uporaba suvremene nastavne tehnologije; osnove ocjenjivanja i procjenjivanja postignuća učenika; osposobljavanje i usavršavanje nastavnika za odgojno-obrazovne procese);

- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike i interpretirati mogućnosti poboljšanja neposredne didaktičke prakse.

29

Sadržaj predmeta Predmetna i metodološko - epistemološka utemeljenost didaktike. Terminologija i didaktički sustav. Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci i sadržaji; zakoni, zakonitosti, zakonite tendencije; načela, faktori, sredstva i socijalni oblici...). Teorije i modeli učenja i nastave. Didaktičke teorije i škole. Planiranje i programiranje-strukturiranje "curriculuma". Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Tehnologija obrazovanja i nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Trendovi u osposobljavanju i usavršavanju nastavnika. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Praktikum

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Kolegij Didaktika izvodi se putem predavanja i vježbi. Dio nastave se izvodi i u didaktičkom praktikumu. Studenti samostalno izrađuju set vježbi, a na raspolaganju su im konzultacije nastavnika osobno i putem elektronske pošte. Obveze studenata

Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski pismeni rad, izraditi seriju (set) vježbi i položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Osobito će se honorirati praćenje aktualnih rasprava i istraživanja didaktičkih pitanja i fenomena. Studenti su dužni za ispit pročitati svu obveznu literaturu i najmanje dva izvora sa popisa literature po slobodnom izboru. Kao preduvjet pristupanju ispitu studenti moraju izraditi sve propisane vježbe te dokazati da prate aktualna zbivanja i dostignuća iz područja didaktike (primjerice, pisanjem osvrta na članke iz domaćih (Napredak, Školski vjesnik, Obrazovanje odraslih, Radovi...) i stranih časopisa, dnevnog tiska i sl. izradom anotacije pročitanih izvora prema unaprijed dogovorenom obrascu. Očekuje se da studenti dio propisane literature pročitaju u cilju adekvatne izrade vježbi i pripreme za nastavu.


2 Aktivnost u nastavi

1 Pismene vježbe


Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Aktivnost u nastavi prati se i vrednuje pripremom i izvođenjem propisanih vježbi. Konačna ocjena izvodi se na temelju kvalitete izrađenih vježbi i uspjeha na pismenom i usmenom ispitu. Osobito se honorira praćenje aktualnih rasprava i dostignuća iz područja didaktike.

30

Obvezna literatura 1. Jelavić, F. (2003). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Bognar, L. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Dopunska literatura 1. Bežan, A., Jelavić, F., Kujundžić, N. i Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike. Zagreb:

Školske novine 2. Stevanović, M. (2003). Didaktika. Rijeka: Digital Point 3. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno

učenje. Zagreb: Educa 4. Kyriacu, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa 5. Terhat,E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa 6. Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga 7. Lavrnja, I (1998). Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci 8. Lavrnja, I.(2000). Vježbe iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Evaluacija nastave od strane studenata na kraju semestra Portfolio studenata (praćenje napredovanja) Kontinuirana suradnja s diplomiranim studentima zaposlenih u obrazovnim institucijama (upitnik kojim se primjenjuje stečeno znanje u praksi, potreba za dodatnim osposobljavanjem)

31

Kod kolegija

Naziv kolegija Razvojna psihologija



Status kolegija X Obvezatni Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Ciljevi kolegija Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s bazičnim spoznajama o razvoju neophodnim za razumijevanje zakonitosti odgoja i obrazovanja. Na temelju spoznaja o psihološkom razvoju djece i adolescenta omogućiti razumijevanje primjenjenih odgojnih postupaka, te njihovu prikladnost za određenu dob djeteta. Senzibilizacija studenata za specifičnost funkcioniranja djece različite dobi, kao i razumijevanje individualnih razlika. Usvajanje vještina vrednovanja i kritičke prosudbe prikladnosti odgojno-obrazovnog rada s djecom i adolescentima.

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira sadržaju sličnih kolegija u obrazovanju nastavnika. Kolegij je korelativan s kolegijem Edukacijska psihologija. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanog kolegija Razvojna psihologija studenti:

1. razumiju specifičnosti razvoja u srednjem djetinjstvu i adolescenciji 2. mogu prepoznati normativni razvoj i razumiju specifičnosti individualnog razvoja te

su osjetljivi za individualne razlike među djecom 3. razumiju ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta u srednjem djetinjstvu i važnosti

interkacije ovih čimbenika 4. razviju vještinu vrednovanja i kritičke prosudbe prikladnosti odgojno-obrazovnog

rada s djecom različitog uzrasta. Sadržaj kolegija

Razvojne teorije; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj: konkretno i apstraktno mišljenje; Intelektualni razvoj i postignuće; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj identiteta; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole; Odnosi s vršnjacima; vršnjačke grupe; Nasilje u školi; Seksualnost; Uloga medija u razvoju; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji (poremećaji hranjenja, usamljenost, suicidalnost, delinkventno ponašanje, konzumiranje droga).


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

32

Komentari: Obveze studenata

Od studenata se očekuje aktivan odnos u nastavi, izrada referata i eseja na izabranu temu. Položen pismeni i usmeni ispit.



0.3 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

0.5 Esej 0.5

Istraživanje

Projekt


Referat 0.5

Praktični rad

Komentari: Konačna ocjena izvodi se iz više elemenata: izvršavanje tekućih nastavnih obveza, vrednovanje pismenog uratka i znanja na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog testa objektivnog tipa koji podrazumijeva poznavanje i razumijevanje osnovnih pojmova. Kriterij prolaznosti je 60% točnih odgovora. Na usmenom dijelu se uz točnost interpretacije gradiva procjenjuje razina razumijevanja i povezivanja sadržaja. Obvezna literatura

1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. 2. Lacković-Grgin, K. (2000.). Stres u djece i adolescenata, Jastrebarsko, Slap.

Izborna literatura 1. Bastašić, Z., Pubertet i adolescencija, Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje

djece, Marko.M., Zagreb 3. Jaffe, M.L. (1998). Adolescence. New York: Wiley & Sons Inc 4. Kimmel, D. C., Weiner, I.B.(1995) Adolescence-developmental transition, J. Wiley &

Sons, inc. 5. Lacković-Grgin, K. (1993). Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, Slap. 6. Olweus (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb. Školska knjiga 7. Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma, Alinea

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta predmeta pratit će se kroz rasprave sa studentima te primjenom upitnika za ispitivanje zadovoljstva predmetom i radom nastavnika.

33

Kod predmeta

Naziv predmeta Komunikacijske vještine





Ciljevi predmeta Cilj kolegija je da studenti steknu nužna znanja o komunikaciji, o njenim verbalnim i neverbalnim aspektima i da kroz vježbe razviju neke vještine efikasnog komuniciranja.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija uglavnom je korespondentan je sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima. Nema preduvjeta. Sadržaj kolegija povezan je s područjem socijalne psihologije. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti naučiti uspješnije komunicirati, prepoznati neke uzroke neuspješne komunikacije među ljudima, bolje razumijeti neverbalnu komunikaciju i naučiti neke komunikacijske vještine. Sadržaj predmeta

1. Uspješna komunikacija: Komponente i proces komunikacije. Vrste komunikacije. Prepreke uspješnoj komunikaciji. Kulturalni utjecaji na komunikaciju.

2. Verbalna komunikacija: Jezik. Značenje. Jasnoća izražavanja. Formalnost jezika. Razlike u komunikaciji muškaraca i žena.

3. Neverbalna komunikacija: Vrste neverbalne komunikacije. Funkcije. Neverbalna izražajnost i osjetljivost. Nesklad između verbalne i neverbalne komunikacije. Samoprezentacija.

4. Komunikacija s bliskim osobama: Komunikacija u obitelji. Komunikacija s prijateljima. Komunikacija s partnerima.

5. Komunikacijske vještine: - Slušanje. Važnost slušanja. Komponente slušanja. Tehnike aktivnog slušanja. - Sukob i pregovaranje. Vrste sukoba. Uzroci sukoba. Posljedice sukoba. Rješavanje

sukoba.

- Asertivnost. Što je asertivnost? Uzroci neasertivnosti. Specifične tehnike asertivnog ponašanja.

- Javna komunikacija: Svrha govora. Obilježja slušatelja. Organiziranje govora. Prezentacija govora.

- Komunikacija na poslu: Komuniciranje u organizaciji. Komunikacijska klima. Komunikacija u timu. Rukovođenje.

34


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

Obveze studenata Studenti moraju aktivno sudjelovati na vježbama, izraditi seminarski rad i pisati zadaće.



0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 0,5

Referat

Praktični rad

Komentari: Na kraju semestra nema ispita. Konačna ocjena će se temeljiti na aktivnosti studenata u nastavi i na ocjeni zadaća i seminarskog rada. Obvezna literatura

1. Adubato, S., Foy DiGeronimo, T. (2004). Govorite iz srca. Alinea, Zagreb. 2. Reardon, K.K. (1987). Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb.

Dopunska literatura 1. Adler, R.B., Rodman, G. (2000). Understanding Human Communication (7. izd.),

Harcourt, F 2. Breakwell, G.M. (2001). Vještine vođenja intervjua. Jastrebarsko, Naklada Slap.orth

Worth. 3. Burgoon, M., Hunsaker, F.G., Dawson, E.J. (1994). Human communication (3. Izd.),

Thousand Oaks, Sage. 4. DeVito, J.A. (1989). The Interpersonal Communication Book, Harper & Raw, New

York. 5. Ekman, P. (2003). Emotions Revealed. Holt, New York. 6. Knapp, M., Hall, J.A. (2002). Nonverbal Communication in Human Interaction,

Wadsworth, Belmont.(5. izd.) 7. Lucas, S.E. (1998). The Art of Public Speaking. McGraw Hill, New York. 8. McDaniel, R. (1994). Scared Speechless: Public Speaking Step by Step, Thousand

Oaks, CA, Sage. 9. Reardon, K.K. (1987). Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb. 10. Trenholm, S., Jensen, A. (2000). Interpersonal Communication, (4. izd.), Wadsworth,

Belmont.

35

11. Tubbs, S. L., Moss, S. (1991). Human Communication (6. izd.), McGraw-Hill, New York.

12. Verderber, K.S., Verderber, R.F. (2001). Inter-Act. Interpersonal Communication Concepts, Skills, and Contexts, 9th ed., Wadsworth, Belmont.

13. Schultz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo, Erudita, Zagreb. 14. Tannen, D. (1998). Ti to baš ne razumiješ, Zagreb, Izvori. 15. Zarevski P, Mamula M. (2000). Pobijedite sramežljivost - a djecu cijepite protiv nje,

Slap, Zagreb

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta će se pratiti kroz razgovor sa studentima i kroz redovitu evaluaciju kvalitete nastave. Uspješnost će se pratiti praćenjem znanja i napredovanja studenata.

36

Kod predmeta

Naziv predmeta Odgojne strategije nastavnika





Ciljevi predmeta Cilj studijskog predmeta je da se polaznici teorijski, istraživački i praktično osposobe za nastavničku profesiju i samostalno vođenje odgojnih procesa. Upoznati teorijske, metodološke i praktične pristupe aktualnim pedagoškim problemima i osposobiti za kritičku prosudbu. Upoznati i osposobiti za primjenu različitih odgojnih strategija u nastavnom radu. Razviti sposobnosti za samostalno istraživanje i razumijevanje odgojnih fenomena te učinkovito djelovanje u odgojnoj praksi. Razviti interes i otvorenost za uvođenje i prihvaćanje inovacija u nastavnoj praksi. Obogaćivati ulogu nastavnika u procesu odgoja te shvatiti odgoj kao stvaralački proces i odnos suradnje. Osposobiti studente za stvaranje i primjenu primarnih prevencijskih programa. Pružati primjerenu odgojno-obrazovnu pomoć djeci i obitelji.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Odgojne strategije nastavnika korespondira sadržajima sličnih kolegija na studiju pedagogije, psihologije, filozofije i sociologije. Kolegij je u korelaciji sa kolegijima i spoznajama iz pedagogijskih disciplina - školske i predškolske pedagogije, obiteljske pedagogije, metodike odgojno-obrazovnog rada, andragogije i psihologije (razvojne i edukacijske). Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvojiti, analizirati i sintetizirati teorijske spoznaje i biti sposoban za kritički osvrt. Biti sposoban u praksi primijeniti stečena znanja o odgojnim strategijama rada. Uspostaviti pozitivno razredno ozračje. Kompetentno postupati u različitim odgojno-obrazovnim problemskim situacijama. Prevenirati rizične pojave u pedagoškoj praksi. Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke. Biti sposoban provoditi razredne projekte i uvoditi inovacije u nastavnoj praksi. Primijeniti suvremene oblike uspostavljanja suradnje s učenicima i roditeljima. Kontinuirano se profesionalno usavršavati. Samostalno i učinkovito voditi odgojni proces. Sadržaj predmeta Odgoj kao proces. Temeljne pedagoške teorije. Makro i mikro pedagoški pristupi odgoju. Odgojne sredine. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja i obrazovanja. Odgojne strategije. Tehnike pozitivne interpersonalne komunikacije. Prepoznavanje različitih potreba, interesa i sposobnosti djece. Strategije koordinacije i primjerena poučavanja. Pozitivno razredno ozračje i stilovi odgoja. Prosocijalno ponašanje. Socijalna kompetencija. Uobičajeni problemi socijalizacije. Odgojne strategije socijalnog poučavanja i njihovo inkorporiranje u praksi. Modeli usmjeravanja razredne discipline. Disciplina i kazna. Aktualni pedagoški problemi i strategije odgojnog rada: djeca konzumenti alkohola i droga;

37

napuštanje i bježanje iz škole; školski neuspjeh; delinkventno ponašanje; nasilje u obitelji i školi; rizični životni stilovi i dr. Teorijsko-metodološko utemeljene prevencije. Primarna, tercijarna, sekundarna prevencija. Primarna prevencija i odgoje strategije. Školski preventivni programi. Vršnjački preventivni programi. Obitelj i preventivni programi. Temeljni metodološki pristupi u istraživanju odgojne stvarnosti. Akcijska istraživanja. Studije slučaja. Uspostavljanje suradnje s roditeljima. Kompatibilnost i proturječja u odnosu obitelji i škole. Modeli suradnje obitelji i škole. Tehnike rada s obitelji. Individualni i skupni oblici rada. Edukacijsko-savjetodavni rad. Razredništvo. Profesionalno usavršavanje učitelja. Konstruktivistički pristup odgoju i inoviranju odgojno- obrazovne prakse. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

Internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Nastava će se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja, seminara i vježbi u kojima će se poticati grupne rasprave. Očekuje se kontinuirana priprema studenata za najavljene rasprave (konzultiranje literature, praćenje aktualnih zbivanja, pretraživanje mrežnih izvora i sl). Obveze studenata Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti set vježbi i seminarski rad, kojim dokazuje poznavanje teorija, osnovnih vještina i temeljnu pripremljenost za rad i razvijanje pedagoške prakse. Aktivnost u nastavi i kvaliteta izvršenih obaveza vrednovati će se u završnoj ocjeni s udjelom do 50%. Pripremu za raspravu o najmanje dvije teme student potkrjepljuje kraćom pismenom pripremom te prikupljenim materijalima. Na kraju odslušanih nastavnih sadržaja i izvršenih obveza student polože pismeni i usmeni ispit.

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom ) Pohađanje nastave


0,3 Seminarski rad


Pismeni ispit

0,8 Usmeni ispit

0,2 Esej

Istraživanje

Vježbe 0,3


Referat

Praktični rad


1. Bilić, V., Zloković, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece. Oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Naklada Ljevak, d.o.o. (str. 31-76)

2. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa. (str. 67-100)

3. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade. (str.143-199)

4. Zloković, J. (1998), Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet. (str. 41-102)

Napomena: U obveznoj literaturi izdvojena su samo relevantna poglavlja i stranice, uvažavajući

38

kriterij neopterećivanja studenata. Dopunska literatura

1. Bašić, J. i dr. (1994), Integralna metoda. Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: II. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada. 3. Charles, C. M. (1996), Building Classroom Discipline. London: Longman Publishers. 4. Domović, V. (2003), Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap. 5. Gossen, D. (1994), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea. 6. Hentig, VonHarmut (1997), Humana škola: škola mišljenja na nov način. Zagreb: Educa. 7. XXX (1990), Konvencija o pravima djece. UNICEF. 8. Mušanović, M., Barbir, J. (2001), Modularni program prevencije zlouporabe droga.

http://oip.pefri.hr/prevencija. 9. Salovey, P., Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija-pedagoške

implikacije. Zagreb: Educa. 10. Vrcelj, S. (2000), Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. 11. Zloković, J. (2003), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Za potrebe predmeta izraditi će se protokol kontinuiranog praćenja napredovanja svakog studenta. Studentski portofolio. Evaluacija nastave od strane studenata. Kontinuirana suradnja sa diplomiranim studentima o primjeni stečenih znanja u praksi i potrebama za dodatnim osposobljavanjem.

39

Kod kolegija

Naziv kolegija Psihologija učenika s posebnim potrebama



Status kolegija X Obvezatni Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Ciljevi kolegija Usvajanje znanja o različitim entitetima smetnji u psihofizičkom razvoju i to na razinama primarnog oštećenja i nedostataka različite etiologije. Naglasak se daje na nastanak ometenosti, na psihološke posljedice različitih oštećenja i specifičnosti funkcioniranja učenika s posebnim potrebama. Studenti se osposobljavaju za stručan pristup učenicima s posebnim potrebama i njihovim obiteljima kao i za suradnju sa stručnjacima različitih profila s kojima će nužno surađivati u radu s ovom specifičnom populacijom.

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij korespondira s obveznim kolegijima u obrazovanju nastavnika. Kolegij je korelativan s kolegijem Razvojna psihologija i Edukacijska psihologija. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Prepoznati i razlikovati različite kategorije učenika s posebnim potrebama. Usporediti osobine psihičkog funkcioniranja kod različitih skupina i prepoznati specifične probleme s kojima se susreće učenici s posebnim potrebama. Razlikovanje učenika s obzirom na uzroke teškoća u učenju i poznavanje specifičnosti rada s darobitim učenicima. Izraditi individualizirane obrazovne programe. Znati oblike suradnje s roditeljima putem kojih mogu indirektno poticati učenje učenika s teškoćama u učenju. Sadržaj kolegija Pojam osoba s posebnim potrebama, klasifikacija, prevalencija. Stavovi prema osobama s posebnim potrebama, proces stigmatizacije i njegovi efektima na psihološko funkcioniranje osobe s posebnim potrebama. Problemi u obitelji. Mreža socijalne skrbi za osobe s posebnim potrebama. Senzorna oštećenja. Tjelesna oštećenja. Poremećaji govora i jezika. Teškoće u učenju. Mentalna nedovoljna razvijenost. Teškoće u ponašanju i emocionalne teškoće. Specifičnosti poučavanja učenika s teškoćama. Darovita djeca. Poučavanje darovitih. Etiologija entiteta, dijagnostika i prognoza. Predviđene su posjete različitim institucijama kao i predavanja stručnjaka iz prakse.

40


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

Obveze studenata Izrada seminarskog rada i polaganje pismenog i usmenog ispita.



Seminarski rad


Pismeni ispit

0.5 Usmeni ispit

0.5 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad


1. Dulčić, A., Kondić, Lj. (2001). Djeca oštećena sluha – priručnik za roditelje i udomitelje. Zagreb: Alinea.

2. Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija – biologijske osnove, klasifikacija i mentalno zdravstveni problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura

1. Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije: zašto neki od najpametnijih ljudi ne znaju čitati i kako mogu naučiti. Zagreb: Alinea.

2. Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea.

3. Čuturić, N. (1995). Zabrinjava me moje dijete: ponašanje djece od 2. do 6. godine. Zagreb: Školska knjiga.

4. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete uznemireni roditelji i odgajatelji. Jastrebarsko: Naklada Slap.

5. Wenar, C. (2003). Razvojna psihologija i psihijatrija od dojenačke dobi do adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

6. Ribić, K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće. Zadar: ITP Forum. 7. Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija

obrazovanja.(poglavlja: Učenici s posebnim potrebama; Daroviti učenici) Zagreb: Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvaliteta predmeta pratit će se kroz rasprave sa studentima te primjenom upitnika za ispitivanje zadovoljstva predmetom i radom nastavnika.

41

Kod predmeta

Naziv predmeta Edukacijska psihologija



Status kolegijaa X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Ciljevi predmeta Cilj je ovog kolegija upoznati studente s teorijama učenja i načina primjene tih teorija u školskoj praksi. Cilj je također upoznati studente s osobinama ličnosti učenika i motivacijom za učenje kao glavnim čimbenicima individualnih razlika u školskom postignuću, te s učinkom socijalne interakcije u razredu na uspješnost učenja.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija u nastavničkom modulu. Preduvjet za ovaj kolegij je Razvojna psihologija. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Student će biti u stanju: - opisati i razumjeti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi - primijeniti principe operantnog uvjetovanja u razredu - opisati i razumjeti proces obrade informacija - razlikovati različite stilove učenja - primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje

pitanja) - objasniti pojam inteligencije i njen utjecaj na školsko postignuće - objasniti povezanost samopoimanja i školskog postignuća - opisati i razumjeti motivacijski učinak ocjena - opisati i usporediti različite teorije motivacije za učenje - razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i postupke za unapređenje socijalnog

statusa - razumjeti komponente odnosa učenika i nastavnika - primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za

mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika - razumjeti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi Sadržaj predmeta Klasično uvjetovanje u razredu; Opreantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje: Samoregulacija ponašanja i mentorstvo; Teorija obrade informacija; Kognitivne i metakognitivne strategije; Inteligencija i učenje; Osobine ličnosti učenika i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija među učenicima u razredu; Interakcija između nastavnika i učenika;

42

Različiti pristupi održavanju discipline i rješavanja disciplinskih problema. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obavezni redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave, izraditi pismene izvještaje na vježbama koji trebaju biti pozitivno ocijenjeni, te položiti 3 kolokvija i usmeni ispit.



0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

1,3 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 1,5

Referat

Praktični rad

Komentari: Pismeni izvještaji o izvršenim zadacima se ocjenjuju i svi moraju biti pozitivno ocijenjeni za ovjeravanje semestra (potpis); tijekom semestra polažu se 3 kolokvija i svi moraju biti pozitivno ocijenjeni za ovjeravanje semestra i pristupanje usmenom ispitu; kriterij prolaznosti na kolokvijima je 60% točnih odgovora; konačna ocjena na ispitu rezultat je ocijena radova tijekom semestra (20%), te kolokvija (50%) i usmenog ispita (30%). Obvezna literatura

1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. 2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: IEP. Dopunska literatura

1. Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus. 2. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb:

Mozaik knjiga. 3. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea. 4. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. 5. Pintrich, P.R., Schunk, D.H. (1996). Motivation in education: Theory, research and

application. Englewood Clifs, HJ: Prentice Hall. 6. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija.

Pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. 7. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.

43

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Kvalitetu i uspješnost predmeta biti će procijenjena na temelju uspješnosti studenata u polaganju kolovija i putem upitnika u kojem će studenti procijeniti što su naučili, jesu li imali problema s razumijevanjem sadržaja, te koliko su zadovoljni izvođenjem kolegija.

44

Kod predmeta

Naziv predmeta Vektorski prostori II



Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave


Ciljevi predmeta - usvajanje osnovnih pojmova i svojstava topoloških vektorskih prostora - usvajanje osnovnih svojstava linearnih funkcionala - usvajanje Hahn-Banachovog teorema


Program kolegija Vektorski prostori II u korelaciji je s ostalim predmetima iz matematike, posebice s predmetima preddiplomskog studija matematike Linearna algebra I i II, te s predmetom Vektorski prostori I. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon polaganja ispita iz ovog predmeta student će biti u stanju:

- nabrojati i opisati razne primjere topoloških vektorskih prostora - razumjeti osnovne relacije između matematičkih objekata koji će biti obrađeni u ovom

predmetu - razumjeti vezu između topološke i linearne strukture u topološkim vektorskim

prostorima Sadržaj predmeta Topološki vektorski prostori. Lokalna konveksnost. Metrizabilnost. Potpunost prostora. Linearni funkcionali i Hahn-Banachov teorem. Slabe topologije. Dualni prostori.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz predmeta Vektorski prostori II te položiti ispit iz navedenog predmeta.

45

Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj predmet zahtijeva(vježbe, domaće zadaće). Ispit: pismeni i usmeni.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 1

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2

Usmeni ispit 2

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1

Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenta prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura

1. S. Kurepa: Funkcionalna analiza, Školska knjiga, Zagreb, 1984. 2. W. Rudin: Functional analysis, McGraw-Hill, 1972.

Dopunska literatura 1. K. Yosida: Functional analysis, Springer-Verlag, New York, 1985.


46

Kod predmeta

Naziv predmeta Uvod u optimizaciju





Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s problemima optimizacije, njihovom matematičkom teorijom, primjenama i problematikom njihovog rješavanja.


Kolegij prethodnik: Linearno programiranje (preddiplomski studij matematike) Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se osnovno znanje o problemima optimizacije i njihovom matematičkom teorijom. Studenti bi trebali stečena znanja primjenjivati prilikom rješavanja zadataka. Sadržaj predmeta

Elementi konveksne analize: konveksni skupovi, Farkas-ova lema, konveksne funkcije. Teorija nelinearnog programiranja: problem konveksnog programiranja. Lagrange-ova funkcija, uvjeti optimalnosti, dualnost. Metode bezuvjetne optimizacije: zajedničke osobine metoda, Cauchy-eva metoda, Newton-ova metoda, metode konjugiranih gradijenata, metode promjenjive metrike. Bezuvjetna optimizacija bez izračunavanja derivacija. Optimizacija funkcija jedne varijable. Metode za rješavanje problema nelinearnog programiranja pomoću bezuvjetne optimizacije: metoda Lagrange-ovih faktora, metode kaznenih funkcija. Metode za direktno rješavanje problema nelinearnog programiranja: Franke-Wolf-ova metoda, Rosen-ova metoda, Zountendijk-ova metoda. Neke primjene metoda optimizacije u tehnici i ekonomskim znanostima. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi seminarski rad te položiti pismeni i usmeni dio ispita.

47


Pohađanje nastave


Seminarski rad 1

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2

Usmeni ispit 2

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano uz mogućnost kolokvijskog praćenja i vrednovanja dijelova programa. Na kraju semestra student polaže ispit u kojem se provjerava i vrednuje njegovo cjelokupno znanje.

Obvezna literatura

1. Chiang, A. C. : Osnovne metode matematičke ekonomije, MATE, Zagreb,1994. 2. Limić, N., Pašagić, H., Rnjak, Č. : Linearno i nelinearno programiranaje, Informator,

Zagreb, 1978. Dopunska literatura

1. Martić, Lj. : Nelinearno programiranje, Informator, Zagreb, 1973. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.

48

Kod predmeta

Naziv predmeta Statistika





Ciljevi predmeta Uvođenje i upoznavanje osnova matematičke statistike zbog egzaktnog korištenja metoda statističkog zaključivanja.


Kolegij je u korelaciji s kolegijem preddiplomskog studija matematike Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Ovaj kolegij kod studenata će razviti statističko razmišljanje i strategiju donošenja odluka. Studenti će se osposobiti za koristenje statističkih programskih paketa. Sadržaj predmeta Statistički model. Prost slučajan uzorka. Procjenjitelj i njegova svojstva (dovoljne statistike, nepristrani procjenjitelji minimalne varijance). Metode procjene parametara metodom najmanjih kvadrata. Višestruka linearna regresija, nelinearna regresija, metoda maksimalne vjerodostojnosti, metoda momenata. Testiranje statističkih hipoteza, pogreške prve i druge vrste, funkcija moći testa, testiranje parametarskih hipoteza, uniformno najjači testovi. Metode testiranja hipoteza (intuitivna metoda, generalizirani test kvocijenta vjerodostojnosti, Waldovi testovi, testovi u općim linearnim modelima, neparametrijski testovi o pretpostavljenim razdiobama).

49


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata

Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa (pohađanje nastave, rješavanje domaćih zadaća) iz kolegija Uvod u vjerojatnost i statistiku te položiti ispit iz navedenog kolegija.

Ispit: pismeni i usmeni. Praćenje i ocjenjivanje studenata

(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

2.5 Esej

Istraživanje

Projekt


1 Referat

Praktični rad


1. R.C. Mittelhammer, Mathematical statistics for economics and business, Springer Verlag, New York,1996.

2. Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Dopunska literatura

1. E.L. Lehman, Testing Statistical Hypotesis, Springer Verlag, New York, 1997. 2. E.L. Lehman, G. Casella, Theory of point estimation, Springer Verlag, New York,

1998. 3. J.E. Freund, Mathematical Statistics, Prentice Hall, New York, 1992.


50

Kod predmeta

Naziv predmeta Osnove filozofije matematike





Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente sa osnovnim pojmovima i problematikom kojima se bavi filozofija matematike.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Osnove filozofije matematike korespondentan je sa sljedećim kolegijima preddiplomskog studija: Elementarna matematika I i II, Teorija skupova, Matematička logika, te s kolegijem Povijest matematike. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da studenti budu upoznati sa osnovnim problemima sa kojima se susreće filozofija matematike te da razumiju kako su oni povezani sa standardnom matematičkom praksom. Sadržaj predmeta Semantička, epistemološka i ontološka pitanja u filozofiji matematike. Podjela realizam-antirealizam. Realizam: Platonizam, modalni realizam, umjereni realizam. Antirealizam: Intuicionizam, Nominalizam, Formalizam.

Značenje i uloga filozofskih teorija i postavki za razvoj matematike. Rezultati klasične matematike uvjetovani zastupanjem određenih filozofskih teorija (Euklidovi “Elementi”, Gödelovi teoremi, aksiom izbora, pojam beskonačnosti itd..). Intuicionistička matematika kao odraz antirealističkog zasnivanja matematike: Browerov sustav, intuicionistička logika. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

Internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Nastava se izvodi pretežito mentorski, te seminarski i izravnim istraživačkim radom studenata, kojima se u obliku predavanja nudi uvod u problematiku i načela metodologije. Očekuje se visok stupanj samostalnog promišljanja i istraživanja. Treba osigurati mogućnost korištenja informatičke učionice.

51

Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati nastavi. Ispit se sastoji od prezentacije jednog seminara i usmenog ispita.



Seminarski rad

1.5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

1.25 Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad i znanje studenata prati se kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, pogotovo na seminarima. Cjelovito znanje studenata vrednuje se na (usmenom) ispitu. Obvezna literatura

1. Benacerraf, Putnam, 1983, Philosophy of Mathematics – Selected Readings (Second ed.), Cambridge University Press.

2. Šikić, Z., 1995, Filozofija matematke, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska literatura 1. Jacuette, D. (ed.), 2002, Philosophy of Mathematics – An Anthology, Blackwell,

Oxford. 2. George, A., i Velleman, D. J., 2002, Philosophies of Mathematics, Blackwell, Oxford. 3. Hintikka, J., (ed.), 1969, The Philosophy of Mathematics, Oxford University Press,

Oxford. 4. Shapiro, S., 2002, Thinking about Mathematics – The Philosophy of Mathematics,

Oxford University Press, Oxford. 5. Brown, J. R., 1999, An Introduction to the World of Proof and Pictures, Routledge,

London.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Praćenje kvalitete nastave i uspješnosti predmeta realizirat će se putem samoevaluacije koju provodi nositelj predmeta, putem rezultata u postizanju ciljeva te putem evaluacije koju će se provesti na razini Odsjek za filozofiju te na razini Filozofskog fakulteta.

52

Kod predmeta

Naziv predmeta Vremenske serije





Ciljevi predmeta Upoznavanje s osnovnim idejama teorije vremenskih serija. Posebna pažnja se pridaje modelima vremenskih serija u aktuarskoj i financijskoj matematike. Dio nastave je posvećen praktičnoj primjeni. Posebno se ilustrira njihova korisnost i primjena preko case studies.

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij je u korelaciji sa kolegijem preddiplomskog studija Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku te sa izbornim kolegijima Teorija vjerojatnosti i Statistika.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Ovaj kolegij će osposobiti studente za primjenu matematičkih modela. Na vježbama studenti će naučiti služiti se nekim programskim paketima. Sadržaj predmeta

1. Osnove. Stacionarni procesi. Primjeri. Autokorelacijska i cross-korelcijska funkcija.

Hilbertovi prostori slučajnih varijabli s konačnim momentom drugoga reda. Linearno i nelinearno predviđanje.

2. Spektralna analiza. Kompleksne slučajne varijable. Spektralna gustoća. Spektralna reprezentacija stacionarnih procesa. Teoremi Karhunena i Craméra.

3. ARMA procesi. Definicija. Kauzalnost i invertibilnost. Modeliranje i predviđanje s ARMA procesima. Procjena očekivanja i funkcije autokorelacije. Procjena parametara. Asimptotska teorija.

4. Nestacionarni modeli vremenskih nizova. GARCH modeli. Modeli s prostorom stanja (state-space models). 5. Praktikum. Analiza vremenskih nizova uz pomoć računala. Simulacije vremenskih

nizova.

53


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa (pohađanje nastave, rješavanje domaćih zadaća) iz kolegija Vremenske serije te položiti ispit iz navedenog kolegija. Ispit: pismeni i usmeni.

Praćenje i ocjenjivanje studenata

(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

2.5 Esej

Istraživanje

Projekt


1 Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literature

1. P.J. Brockwell, R.A. Davis, Introduction to time series and forecasting, Second edition, Springer Verlag, New York, 2002.

2. P.J. Brockwell, R.A. Davis, Time series: theory and methods, Second edition, Springer Series in Statistics, Springer-Verlag, New York, 1991.

Dopunska literature

1. N. Shepard, Statistical aspects of ARCH and stohastic volatility, In Time Series Models with Econometric, Finance and Other Applications, edited by D.R. Cox, D.V. Hinkley and O.E. Barndorff-Nielson, 1-67, London, Champman and Hall, 1996.


54

Kod predmeta

Naziv predmeta Povijest matematike


informatike Godina II



Ciljevi predmeta Upoznavanje sa povijesnim razvojem matematičkih teorija i osnovnih grana matematike kao i sa djelom i povijesnim značenjem pojedinih matematičara. Analiziranje načina na koji su se određene matematičke grane razvijale pridonosi boljem razumijevanju istih.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Povijest matematike u korelaciji je sa svim ostalim kolegijima iz matematike. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će se upoznati s povjesnim razvojem matematike. Sadržaj predmeta Matematika predgrčkog razdoblja. Starogrčka matematika kroz njezine tri faze (Pitagora, Euklid, Arhimed). Kineska, arapska, indijska matematika. Matematika srednjovjekovne Europe. Matematika novoga vijeka. Suvremena matematika. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan napisati i predstaviti jedan seminarski rad (u slučaju većeg broja studenata, seminar se može realizirati grupnim radom) te položiti ispit iz navedenog kolegija. Seminar je uvjet za pristupanje ispitu. Ispit: usmeni

55

Praćenje i ocjenjivanje studenata

(označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave


Seminarski rad 2

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad i znanje studenata prati se kroz aktivno sudjelovanje studenata u radu na predavanjima kao i kod predstavljanja seminara. Cjelovito znanje studenata vrednuje se na ispitu. Obvezna literature

1. Dadić, Žarko, Razvoj matematike. Ideje i metode egzaktnih znanosti u njihovu povijesnom razvoju, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

2. Dadić, Žarko, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Dopunska literature

1. Dunham, William, The Mathematical Universe: An Alphabetic Journal Through the Great Proofs, Problems, and Personalities (John Wiley and Sons, Inc.), 1994.

2. Hogben, Lancelot, Sve o matematici, Mladost, Zagreb, 1970. 3. Devidé, Vladimir, Matematika kroz kulture i epohe, Školska knjiga, Zagreb, 1979. 4. Šikić, Zvonimir, Kako je stvarana novovjekovna matematika, Školska knjiga,

Zagreb, 1989. 5. Znam, Štefan et.al. Pogled u povijest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.


56

Kod predmeta

Naziv predmeta Seminar III – Zasnivanje matematike





Ciljevi predmeta Cilj je kolegija upoznati studente sa problematikom zasnivanja matematike.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Seminar IV korespondentan je sa sljedećim kolegijima preddiplomskog studija: Elementarna matematika I i II, Teorija skupova i Matematička logika., te sa kolegijem Povijest matematike Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da studenti budu upoznati sa osnovnim pojmovima i problemima kod zasnivanja matematike te da razumiju kako su oni povezani ne samo sa standardnom matematičkom praksom. Sadržaj predmeta Povijesni pregled: Primjer starogrčke matematike, Hilbert, Wittgenstein, Frege. ZFC sustav i Teorija kategorija kao alternativno rješenje zasnivanja matematike Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

Internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su dužni prisustvovati nastavi , prezentirati jedan seminar, aktivno sudjelovati na ostalim seminarima te položiti usmeni ispit.

57



Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

1.3 Esej

Istraživanje

0.4 Projekt


Referat

Praktični rad


1. Frege, G., 1995, Osnove Aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb. 2. Moore, A.W., 1990, The Infinite, Routledge, London

Dopunska literatura 1. Wittgenstein, L., 1937-44/1972, Remarks on the Foundations of Mathematics, The

M.I.T. Press, Cambridge. 2. Benacerraf, P. i Putnam, H., 1983, Philosophy of Mathematics- Selected Readings,

second edition, Cambridge University Press, Cambridge. 3. Boolos, G., 1998, Logic, Logic and Logic, Harvard University Press.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Praćenje kvalitete nastave i uspješnosti predmeta realizirat će se putem samoevaluacije koju provodi nositelj predmeta, putem rezultata u postizanju ciljeva te putem evaluacije koju će se provesti na razini Odsjek za filozofiju te na razini Filozofskog fakulteta.

58

Kod predmeta

Naziv predmeta Operacijski sustavi 1





Ciljevi predmeta - upoznavanja studenata sa operacijskim sustavima i procesima unutar operacijskih sustava - usvajanje znanja o osnovnim pojmovima operacijskog sustava - proces, komunikacije,

upravljanje podacima, upravljanje memorijom. - usvajanje znanja i vještina za napredno korištenje operacijskih sustava

Korespodentnost i korelativnost programa U ovom predmetu iznose se temeljna znanja iz operacijskih sustava. Sadržaj ovog predmeta naslanja se na kolegija koji se odnose na građu računala i računalne mreže. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Operacijski sustavi 2 studenti mogu:

1. razumjeti strukturu i načela rada operacijskih sustava 2. ovladati znanjima navedenim u "Sadržaju predmeta". 3. primijeniti stečena znanja pri korištenju operativnih sustava

Sadržaj predmeta

- Uvod u operacijske sustave: razvoj operacijskih sustava, hijerarhijska struktura operacijskih sustava, interakcija (veza) operacijskog sustava i strojne opreme,

- upravljanje procesima: konkurentnost procesa, sinkronizacija, zastoji, upravljanje procesorom,

- upravljanje memorijom: straničenje, segmentacija, strategije smještaja, zaštita memorije, dodjeljivanje resursa,

- upravljanje podacima: rad s datotekama i imenicima,

- sigurnost i zaštita.

59


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimediji i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela.

Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Na kraju student polaže pismeni i usmeni dio ispita kojim se provjerava i vrednuje njegovo cjelovito znanje.


Pohađanje nastave 1

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad 1

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1

Usmeni ispit 2

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad


1. Tanenbaum A., Woodhull A., Modern Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997.

2. Tanenbaum A., Woodhull A., Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997.

Dopunska literatura

1. Stalling S., Operating systems, Macmillan, 1992 2. Silberschatz A., Galvin P. B., Operating system concepts, Addison Wesley, 1989.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na ispitima i nastavnoj praksi.

60

Kod predmeta

Naziv predmeta Računalne mreže





Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja o strukturi i arhitekturi računalnih mreža i komunikacijskih servisa - usvajanje znanja o principima rada računalnih mreža - usvajanje korištenja osnovnih Internet servisa

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij je u korelaciji s ostalim informatičkim kolegijima.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: 1. opisati i klasificirati strukturu i arhitekturu računalnih mreža i komunikacijskih servisa 2. definirati princip rada računalnih mreža 3. primijeniti osnovne mrežnih protokola i Internet servise Sadržaj predmeta Uvod u računarske mreže, korištenje računarskih mreža, komunikacijski model i mrežni hardver. Organizacija računarskih mreža. OSI referentni model. Svrha pojedinih slojeva OSI modela. Primjeri mreža: Internet, slijedne mreže, Ethernet, bežični LAN.

Fizički sloj za prijenos podataka: teoretske osnove, prijenosni mediji. Izgradnja fizičkog sloja, strukturno kabliranje.

Elementi dizajna sloja podatkovne veze. Utvrđivanje i ispravljanje pogrešaka, primjeri protokola, HDLC, sloj podatkovne veze na Internetu. Podsloj pristupa prijenosnom mediju (MAC), dodjela kanala za prijenos. IEEE standard 802 za LAN.

Elementi dizajna mrežnog sloja. Algoritmi za usmjeravanje i za kontrolu zakrčenja. Povezivanje mreža i mrežni sloj u Internetu.

Usluge prijenosniog sloja i elementi prijenosnih protokola. Prijenosni sloj Interneta

Aplikacijski sloj. Internet aplikacije i njihovi protokoli: DNS, elektronska pošta, World Wide Web. Komprimiranje podataka.

Sigurnost mreže. Klasične kriptografske metode. Osnovi principi i algoritmi kod osiguranja sigurnosti mreže.

61


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i na vježbama samostalno izraditi postavljene praktične zadatke i seminarske radove. Svaki je student obvezan položiti ispit koji se sastoji od praktičnog i usmenog dijela. Vježbe iz kolegija potrebno je kolokvirati (praktični dio ispita na računalima), a položeni kolokvij te izrađeni seminari uvjet su za pristup usmenom teoretskom dijelu ispita. Usmenim dijelom ispita se provjerava i vrednuje cjelovito znanje studenta.



0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt


1 Referat

Praktični rad

Praktični ispit na

računalima 1

Komentari: Kontinuirana provjera znanja se obavlja analizom izvršenih zadataka i seminarskog rada. Obvezna literatura

1. Tanenbaum, A.S.: Computer Networks, 4th Edition. Prentice Hall, 2003. 2. Online skripta s predavanjima

Dopunska literatura

1. Stallings, W.: Data and Computer Communications, 7th Edition, Pearson Education, 2004.

2. Halsall, F.: Data Communications, Computer Networks and Open Systems, 4th ed., Addison – Wessley, 1996.

3. Turk, S.: Računarske mreže, Školska Knjiga, Zagreb, 1991.


62

Kod predmeta Naziv predmeta Formalni jezici i jezični procesori

Opći podaci


Godina II


Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principima rada jezičnih procesora.

Korespodentnost i korelativnost programa Program je u korelaciji s ostalim informatičkim kolegijima. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti trebaju steći temeljna znanja o. osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principima rada jezičnih procesora Studenti trebaju upoznati načela rada jezičnih procesora, kako je to navedeno u "Sadržaju predmeta". Sadržaj predmeta Osnovni pojmovi: Nizovi znakova, abecede, jezici. Modeli simboličkih zapisa: graf, usmjereni graf, stablo. Relacije. Regularni izrazi, jezici i gramatike. Konačni automati: DKA. NKA. Epsilon-NKA, automati s izlazom. Postupci minimizacije automata. Transformacije automata. Kontekstno neovisni jezici i gramatike: Nejednoznačnost gramatike. Pojednostavljenje gramatike. Potisni automat. Svojstva kontekstno neovisnih jezika. Rekurzivno prebrojivi jezici. Turingov stroj. Rad Turingova stroja. Rješivi i nerješivi postupci. Izračunljivost jezika. Churchov teorem. Kontekstno ovisni jezici. Linearno ograničeni automati. Chomskyeva klasifikacija jezika.

Rad i izgradnja jezičnih procesora. Osnovne faze prevođenja programa.

Analiza izvornog programa. Leksička analiza. Podatkovne strukture leksičke analize. Nejednoznačnosti i postupci oporavka kod pogreške. LEX i FLEX. Sintaksna analiza. Podatkovne strukture sintaksne analize. Sintaksna pravila. Parsiranje (od vrha prema dnu i od dna prema vrhu). YACC. Semantička analiza. Gradnja sintaksnog stabla. Prevođenje od vrha prema dnu. Rekurzivno prevođenje. Sinteza ciljnog programa. Dodjela memorije. Pristup nelokalnim imenima. Razmjena parametara. Generiranje međukoda. Generiranje ciljnog programa. Priprema izvođenja ciljnog programa. Optimiranje.

63


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, rješavanje domaćih zadaća te polaganje pismenog i usmenog ispita.



0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

Projekt


1 Referat

Praktični rad

Komentari: Kontinuirana provjera znanja se obavlja analizom izvršenih zadataka. Obvezna literatura

1. S. Srbljić. Jezični procesori 2, Element, Zagreb, 2002. 2. A.V. Aho, R. Sethi, J.D. Ullman. Compilers: Principles, Techniques and Tools.

Addison-Wesley, 1988. Dopunska literatura

1. N. Wirth, Compiler Construction, Addison-Wesley, 2000. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

64

Kod predmeta

Naziv predmeta Metodika nastave matematike II





Ciljevi predmeta - upoznavanje i usvajanje različitih oblika izvođenja redovite, dodatne i dopunske

nastave matematike - usvajanje postupaka praćenja i ocjenjivanja učeničkog znanja iz matematike - upoznavanje sa zadacima i znanjima vezanim uz matematička natjecanja


Program kolegija Metodika matematike II u korelaciji je s programima pedagoško-psiholoških kolegija.Također je povezan s kolegijima Metodika nastave matematike I i Metodika nastave informatike. Kolegiji prethodnici: Metodika nastave matematike I Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanog kolegija studenti:

- poznaju tipove nastavnih sati i specifične strukture nastavnih sati matematike u osnovnoj i srednjoj školi

- mogu samostalno održati nastavni sat iz matematike u osnovnoj i srednjoj školi - poznaju načine evaluacije učeničkog rada te mogu samostalno izraditi materijale za

provjeru znanja i kvalitetno je evaluirati. Sadržaj predmeta Planiranje i organizacija nastave matematike u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi (tipovi nastavnih sati, učenička i nastavnička literatura, nastavna sredstva i pomagala, pripreme za pojedini nastavni sat). Evaluacija rada učenika (pravilnici, praćenje i ocjenjivanje rada učenika, izrada testova za provjeru znanja). Timski rad učenika (izrada zadataka, praćenje postignuća). Natjecanja iz matematike. Metodike nastave matematike pojedinih područja matematike u osnovnoj i srednjoj školi. Rad u vježbaonicama.

65


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Metodika nastave matematike II te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtijeva (pisanje pripreme, izrada pisane provjere znanja, izrada zadataka za timski rad učenika, analiza odobrenih udžbenika). Svaki je student također obvezan samostalno napisati pripremu i uspješno obaviti nastavnu praksu (održati po jedan uspješni sat u osnovnoj i srednjoj školi). Ispit: Ispit se sastoji samo od usmenog dijela. Konačna ocjena na ispitu zaključuje se na temelju ocjene nastavne prakse (priprema i izvođenje nastavnih sati) te usmenog ispita iz teorijskog dijela.



1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

5 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 1

Referat

Praktični rad (izrada materijala

za rad u školi) 2

Nastavna praksa 4

Komentari: Rad studenata u kolegiju Metodika nastave matematike II prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste praćenje i vrednovanje kvalitete aktivnog sudjelovanja u radi na predavanjima i vježbama (25%). Studentski rad vrednuje se ocjenjivanjem nastavne prakse (49%). Konačna ocjena utvrđuje se na usmenom ispitu (35%). Obvezna literature

1. Aktualni udžbenici iz matematike od 5. do 8. razreda osnovne škole i srednje škole i odgovarajući priručnici za učitelje

2. Zadaci s aktualnih natjecanja iz matematike od 5. do 8. razreda osnovne škole i za srednju školu

66

Dopunska literature

1. Polya, G.: Kako ću riješiti matematički zadatak, Školska knjiga, Zagreb, 1984. 2. XXX: Matematika i škola, časopis za nastavu matematike, Element, Zagreb 3. Matematika bez suza, ed. Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2000. 4. Časopisi iz matematike za učenike osnovnih i srednjih škola (Matka, MFL)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave u svakom semestru provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Uspješnost predmeta očitovat će se i u uspješnosti održanih nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi.

67

Kod predmeta

Naziv predmeta Metodika nastave informatike





Ciljevi predmeta - upoznavanje studenata kao budućih nastavnika s primjenom suvremenih metoda u nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi - usvajanje znanja i vještina za kvalitetno planiranje, pripremanje, izvođenje i procjenjivanje nastave informatičkih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi - usvajanje osnovnih teorijskih postavki o e-obrazovanju - osposobljavanje za primjenu informatičkih tehnologija u obrazovanju te za izvođenje obrazovanja na daljinu

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija u korelaciji je s programima pedagoško-psiholoških kolegija. Također je preduvjet za kolegij Metodika nastave informatike II. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Metodika nastave informatike studenti mogu:

1. definirati i opisati metode, principe i oblike rada u nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi

2. analizirati nastavni plan i program u osnovnoj i srednjoj školi 3. definirati tipove i specifične strukture nastavnih sati informatike 4. pripremiti i izvesti nastavni sat iz informatike uz upotrebu računalne tehnologije 5. identificirati različite tipove informatičke tehnologije i pristupe za njihovo

korištenje u nastavi informatike 6. definirati što je e-obrazovanje i klasificirati njegove različite oblike 7. analizirati različite pristupe e-obrazovanju s ciljem da odaberu onaj koji će najviše

odgovarati konkretnoj situaciji u osnovnoj ili srednjoj školi 8. razlikovati tipove online komunikacije i implementirati ih u obrazovanju

Sadržaj predmeta Metodika informatike i njezin položaj unutar pedagogije. Karakteristike informatike kao znanosti i nastavnog predmeta. Metode razvijanja kreativnosti i uvođenje elemenata hipermedije u nastavu. Metodika rada s računalom. Didaktički principi u nastavi informatike. Osposobljavanje studenata za konfiguriranje i održavanje informatičkih kabineta u školi.

68

Nastavni programi informatike. Analiza koncepcije nastavnog plana i programa u osnovnoj i srednjoj školi. Sat kao oblik nastave. Primjeri za razne vrste satova informatičkog sadržaja. Priprema za sat, planiranje, ispitivanje i ocjenjivanje, nastavna sredstva i pomagala. Testiranje i ispitivanje pomoću računala. Vođenje administracije i stručnog napredovanja učenika.

Principi nastave i učenja informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Planiranje, priprema, izvođenje i ocjenjivanje rezultata nastave informatike.

E-obrazovanje i učenje i obrazovanje na daljinu: definicija, prednosti, nedostaci, oblici, tehnologija, metode rada. Preporuke za organizaciju nastave i komunikacije u on-line kolegijima. Sinkrona i asinkrona komunikacija: pregled alata i uporaba u obrazovanju.

Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju kao dopuna klasičnom obrazovanju i za obrazovanje na daljinu. Uloga nastavnika informatike u unapređivanju nastave i korištenju informacijske tehnologije u obrazovanju. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Na vježbama se studenti upoznaju s primjerima izvođenja različitih nastavnih jedinica te s uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi. Studenti se pripremaju i za izvođenje stručno metodičke prakse iz informatike koja se odvija u osnovnoj i srednjoj školi. Studenti analiziraju konkretne primjere e-obrazovanja na WWW. Dio sadržaja kolegija realizirati će se kao obrazovanje na daljinu kako bi se studenti upoznali s takvim načinom rada u obrazovanju Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti usmeni ispit. U okviru kolegija obavlja se stručno metodička praksa u osnovnoj i srednjoj školi te je student dužan održati individualna pokusna i ocjenska predavanja. Na vježbama studenti samostalno izrađuju postavljene praktične zadatke, a dužni su izraditi i izvoditi seminarske radove-predavanja te održati predavanja u okviru stručno metodičke prakse. Ispit: Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Vrednuju se studentovi seminarski radovi i ocjenska predavanja na stručno metodičkoj praksi u osnovnoj i srednjoj školi. Na kraju student polaže usmeni ispit kojim se vrednuje njegovo cjelovito znanje.

69



2 Seminarski rad


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 2

Referat

Praktični rad

Stručno metodička praksa

2


1. Gugić, Seršić, Hrpka, Musser, Mirković, Bagarić (1999). Priručnik metodike za nastavu računalstva i informatike. Vinkovci: PENTIUM.

2. Aktualni udžbenici iz informatike i računarstva za osnovnu i srednju škole te odgovarajući priručnici za učitelje

Dopunska literatura

1. Čičin-Šain, M. (1990). Kompjutorska početnica. Zagreb: Školska knjiga. 2. Harris, J. (1995). Way of the Ferret: finding and using educational resources on the

Internet, Second Edition. Oregon: International Society for Technology in Education (ISTE).

3. Online skripta s predavanjima 4. Horton, W. (2000). Designing Web-Based Training. New York: John Wiley & Sons,

Inc

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima

70

Kod predmeta

Naziv predmeta Seminar diplomskog rada





Ciljevi predmeta Ovaj je seminar zamišljen kao prvi korak u izradi diplomskog rada. Cilj seminara je dodatno osposobiti studente za samostalno istraživanje i rad sa matematičkom literaturom te za prezentaciju određenih sadržaja iz matematike.


Program ovog kolegija u korelaciji je sa ostalim kolegijima iz matematike. U ovisnosti o temi seminara prisutna je i čvršća korelacija sa određenim matematičkim kolegijem.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Na ovom kolegiju studenti će se osposobiti za samostalni istraživački rad, rad s matematičkom literaturom i izlaganje . Sadržaj predmeta U određivanju sadržaja ovog kolegija sudjelovat će svi nositelji obvezatnih matematičkih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju matematike predlaganjem određenih matematičkih tema. Svaki će student svoju temu javno izlagati i predati u pisanom obliku nositelju kolegija. Taj će rad predstavljati temelj diplomskog rada kojeg će student izraditi u suradnji s mentorom, odnosno predlagateljem teme seminara. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

71

Obveze studenata Studenti su dužni pripremiti seminarski rad, predati pisanu verziju i rad javno predstaviti. Također su dužni prisustvovati na ¾ ostalih javnih izlaganja. Na osnovi pisane verzije seminara, javnog izlaganja, prisustva na seminaru i učestvovanja u raspravama, studenti dobivaju ocjenu.



0,7 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Na osnovi pisane verzije seminara, javnog izlaganja, prisustva na seminaru i učestvovanja u raspravama, studenti dobivaju ocjenu. Obvezna literature Literaturu za svaki pojedini seminar odredit će mentor – predlagatelj teme.

Dopunska literature


72

Kod predmeta

Naziv predmeta Primjena hipermedije u obrazovanju





Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja o pojmu i trendovima razvoja hipermedije - osposobljavanje za korištenje hipermedijskih programa za učenje u nastavi - ovladavanje procesom izrade hipermedijske programske potpore za učenje

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija povezan je s kolegijima Multimedijski sustavi i Metodika nastave informatike.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: 1. definirati i opisati pojam hipermedije i hipermedijskog modela 2. analizirati različite tipove hipermedijske programske potpore za učenje s ciljem da odaberu onu koji će najviše odgovarati konkretnoj situaciji u nastavi 3. planirati, pripremiti, razviti i koristiti hipermedijsku programske potpore za učenje 4. primijeniti principe kvalitetnog Web dizajna i dizajna coursewarea pri izradi programske potpore za učenje 5. razlikovati oblike online komunikacije i provjera znanja i implementirati jednostavnije oblike u hipermedijsku programsku potporu za učenje Sadržaj predmeta Pojam hipermedije. Usporedba: multimedija, hipertekst, hipermedija. Interaktivnosti i razine interaktivnosti na računalu. Mrežni hipermedijski sustavi i globalna hipermedija (WWW).

Karakteristike hipermedijskog čvor-veza modela podataka. Nedostaci hipermedijskog modela i moguća rješenja. Prilagodljiva hipermedija. Struktura prilagodljivih hipermedijskih sustava. Metode i tehnike prilagodljivosti.

Hipermedija i njezina uloga u obrazovanju. Hipermedijska programska potpora za učenje (courseware) i njezina primjena u nastavi.

Osnove korištenja autorskih alata za razvoj neumreženih hipermedijskih sustava i hipermedijskih sustava na mreži.

Proces izrade hipermedijske programske potpore za učenje. Usporedba razvoja neumreženih hipermedijskih sustava za učenje i hipermedijskih sustava na mreži. Faze razvoja hipermedijske programske potpore za učenje.

Osnovna pravila dizajna hipermedijske programske potpore za učenje. Dizajn informacija,

73

dizajn sučelja i dizajn navigacije.

Uloga i vrste provjera znanja kod hipermedijske programske potpore za učenje. Implementacija testova za samoprovjeru znanja.

Uloga i vrste komunikacije kod hipermedijske programske potpore za učenje, implementacija asinkrone komunikacije.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i na vježbama samostalno izraditi postavljene praktične zadatke. Svaki je student obvezan izraditi individualni ili timski seminarski rad kao uvjet za pristup ispitu. Usmenim dijelom ispita se provjerava i vrednuje cjelovito znanje studenta.



0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

0,5 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Kao seminarski rad studenti trebaju izraditi obrazovnu hipermedijsku aplikaciju za WWW koja uključuje online provjere znanja te mogućnost komunikacije. Obvezna literatura

1. Horton, W. (2000). Designing Web-Based Training. New York: John Wiley & Sons, Inc.

2. Online skripta s predavanjima

74

Dopunska literatura

1. Hall, B. (1997). Web-based Training Cookbook. New York: John Wiley & Sons, Inc.

2. McCormack, C. & Jones, D. (1997). Building a Web-Based Education System. New York: John Wiley & Sons, Inc.

3. Alessi, S., Trollip, S. (2000). Multimedia for Learning: Methods and Development (3rd Edition), Allyn & Bacon.

4. Adaptive Hypertext and Hypermedia Home Page, URL: http://wwwis.win.tue.nl/ah/

5. Odgovarajući softverski priručnici Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

75

Kod predmeta Naziv predmeta Operacijska istraživanja I

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama operacijskih istraživanja te ih osposobiti za primjenu istih.

Korespodentnost i korelativnost programa Operacijska istraživanja su u korelaciji s matematičkim kolegijima. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza biti u stanju:

1. Pravilno tumačiti i analizirati osnovne pojmove operacijskih istraživanja, prije svega linearnog i dinamičkog programiranja.

2. Analizirati i adekvatno primjeniti matematičke modele linearnog i dinamičkog programiranja.

3. Pravilno tumačiti i analizirati specjalne probleme kao npr. načelo optimalnosti. Sadržaj predmeta

Pojam i razvitak operacijskih istraživanja. Postupak rješavanja problema opercijskih

istraživanja.

Linearno programiranje. Definiranje problema linearnog programiranja. Postavljanje matematičkog modela linearnog programiranja. Grafička metoda rješavanja problema linearnog programiranja. Rješavanje problema linearnog programiranja pomoću simpleksne metode. Analiza optimalnog rješenja.

Dinamičko programiranje. Matematičke definicije osnovnih pojmova. Načelo optimalnosti. Problem jednostavne raspodjele. Problem složene raspodjele.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

76

Komentari: Tijekom semestra student ostvaruje potreban broj ECTS bodova, redovitim pohađanjem i aktivnim sudjelovanjem u svim oblicima nastave, izradom zadataka i obradom određene teme. Obveze studenata Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada određenog broja zadataka koja prate predavanja i vježbe. Student treba položiti pismeni dio ispita koji se odnosi na vježbe, kao preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita na kojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta.



0.75 Seminarski rad


Pismeni ispit

0.75 Usmeni ispit

0.75 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 0.5

Referat

Praktični rad


1. D. Barković, Operacijska istraživanja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek, 2001.

2. D. Kalpić, V. Mornar, Operacijska istraživanja, Zeus, Zagreb, 1996. Dopunska literatura

1. F.S. Hillier, G.J. Lieberman, Introduction to Operations Research, 3rd edition, Holden Day, 1980.

2. R.C. Larson, A.R. Odoni, Urban operations research, Prentice Hall, N J, 1981. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

77

Kod predmeta Naziv predmeta Računalna grafika

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta - usvajanje temeljnih znanja 2D i 3D grafike, tehnike crtanja, renderiranja, te animacije - osposobljavanje ta samostalno modeliranje i izrađivanje grafičke objekte i animacije na primjeru odabranog softverskog alata

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija povezan je s kolegijem Multimedijski sustavi . Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu:

1. definirati i razlikovati osnovne vrste i elemente računalne grafike 2. ovladati tehnikama modeliranja i izrađivanja 2D i 3D grafičkih

objekata i animacije uz pomoć odgovarajuće programske podrške. Sadržaj predmeta Računalna grafika - sinteza, obrada slike - analiza. Hardverski i softverski resursi.

Svjetlost i fotometrija, fotorealizam. Virtual Reality, dijagram boja, sustavi boja. Simulacija prozirnosti tijela i prirodnih tehnika.

2D i 3D rasterska grafika. Popunjavanje ploha, odsjecanje pravaca i poligona. Reprezentacija objekata, aproksimacija i vizualizacija zakrivljenih bridova i ploha. Tehnike crtanja - konture, rad s objektima, tipografija, ispune, posebni efekti.

Geometrijske transformacije. Kombinacija vektorske i bitmap grafike. Animacija - interaktivna animacija. Paralelizacija algoritama. Renderiranje, osvjetljavanje i rad sa teksturama.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Na vježbama studenti trebaju ovladati tehnikama modeliranja i izrađivanja 2D i 3D grafičkih objektata i animacije uz pomoć odgovarajuće programske podrške.

78

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i na vježbama samostalno izraditi postavljene praktične zadatke. Svaki je student obvezan izraditi individualni ili timski seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji od praktičnog i usmenog dijela. Vježbe iz kolegija potrebno je kolokvirati (praktični dio ispita na računalima), a položeni kolokvij uvjet je za pristup usmenom teoretskom dijelu ispita. Pristup ispitu uvjetuje i izrada seminarskog rada. Usmenim dijelom ispita se provjerava i vrednuje cjelovito znanje studenta.



0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

0,5 Esej

Istraživanje

Projekt


0,5 Referat

Praktični rad

Praktični ispit na

računalima 1


1. Michael O'Rourke, Principles of Three-Dimensional Computer Animation : Modeling, Rendering, and Animating With 3d Computer Graphics, W. W. Norton & Company, Inc., 1998.

Dopunska literatura

1. Michael E. Mortenson , Mathematics for Computer Graphics Applications : An Introduction to the Mathematics and Geometry of Cad/Cam, Geometric Modeling, Scientific visualization, Industrial Press 2nd edition, 1999.

2. Norman Ladouceur, Inside Pro/Surface: Moving from Solid Modeling to Surface Design, OnWord Press, 1997.

3. Tomas Moller, Eric Haines, Real-Time Rendering, A K Peters Ltd 1st edition, 1999.

4. James D. Foley, et al, Computer Graphics : Principles and Practice, Second Edition, Addison-Wesley Pub Co, New York, 1999.


79

Kod predmeta Naziv predmeta Operacijska istraživanja II

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta Cilj ovog predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima, rezultatima i metodama operacijskih istraživanja te ih osposobiti za primjenu istih.

Korespodentnost i korelativnost programa Operacijska istraživanja su u korelaciji s matematičkim kolegijima studija. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza biti u stanju:

1. Pravilno tumačiti i analizirati osnovne pojmove operacijskih istraživanja, prije svega teorije redove čekanja i mreža.

2. Analizirati i adekvatno primjeniti teoriju redova čekanja i teoriju mreža. 3. Pravilno tumačiti i analizirati specjalne probleme s kojima se mogu susresti.

Sadržaj predmeta

Teorija redova čekanja. Osnovne karakteristike problema reda čekanja. Klasifikacije problema reda čekanja. Jednokanalni i višekanalni problemi redova čekanja. Funkcija troškova u sustavima masovnog opsluživanja. Analiza mreža. Osnovni pojmovi iz teorije grafova. Problem maksimalnog toka. Problem najkraćeg puta. Problem najduljeg puta. Mrežno planiranje. Mreža s aktivnostima na granama. Metoda kritičnog puta i analiza troškova. Problem nabavke i zamjene opreme.Diskretni slučajni procesi. Markovljevi lanci i primjena.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Tijekom semestra student ostvaruje potreban broj ECTS bodova, redovitim pohađanjem i aktivnim sudjelovanjem u svim oblicima nastave, izradom zadataka i obradom određene teme.

80

Obveze studenata Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada određenog broja zadataka koja prate predavanja i vježbe. Student treba položiti pismeni dio ispita koji se odnosi na vježbe, kao preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita na kojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta.



0.75 Seminarski rad


Pismeni ispit

0.75 Usmeni ispit

0.75 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 0.5

Referat

Praktični rad


1. D. Barković, Operacijska istraživanja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek, 2001.

2. D. Kalpić, V. Mornar, Operacijska istraživanja, Zeus, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura 1. F.S. Hillier, G.J. Lieberman, Introduction to Operations Research, 3rd edition, Holden

Day, 1980. 2. R.C. Larson, A.R. Odoni, Urban operations research, Prentice Hall, N J, 1981. 3. Ž. Pauše, Vjerojatnost. Informacija. Stohastički proces, Školska knjiga, Zagreb, 1974.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

81

Kod predmeta Naziv predmeta Operacijski sustavi II

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta - upoznavanja studenata sa distribuiranim sustavima. - usvajanje znanja o osnovnim pojmovima distribuiranih operacijskih sustava,

komunikacija i sinkronizacija, upravljanje podacima, zaštita. Korespodentnost i korelativnost programa

U ovom predmetu iznose se temeljna znanja iz distribuiranih operacijskih sustava. Sadržaj ovog predmeta naslanja se na kolegija Operacijski sustavi 1, te na kolegije koji se odnose na građu računala i računalne mreže. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Operacijski sustavi 2 studenti mogu: 1. razumjeti strukturu i načela rada distribuiranih operacijskih sustava 2. primijeniti znanja stečena u okviru kolegija Operacijski sustavi 1 3. ovladati znanjima navedenim u "Sadržaju predmeta". Sadržaj predmeta Paralelni sustavi: sinkronizacija i komunikacija u paralelnim sustavima. Distribuirani sustavi:

- prijenos poruka, pozivi procedura na daljinu, - komunikacija između procesa - upravljanje podacima u distribuiranim sustavima: rad s datotekama i imenicima,

implementacija sustava datoteka, - oporavak sustava u slučaju grešaka, - uvod u sustave u realnom vremenu, - zaštita i sigurnost u distribuiranim sustavima.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimediji i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

82

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela. Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Na kraju student polaže pismeni i usmeni dio ispita kojim se provjerava i vrednuje njegovo cjelovito znanje.



Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad


1. Tanenbaum A., Woodhull A., Distribuited Operating systems, Prentice Hall, 2004.

2. Tanenbaum A., Woodhull A., Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997.

Dopunska literatura

1. Tanenbaum A., M. V. Steen , Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002.

2. Silberschatz A., Galvin P. B., Operating system concepts, Addison Wesley, 1989. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

83

Kod predmeta Naziv predmeta Projektiranje obrazovnih sustava

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta - upoznavanja studenata sa temeljnim znanjima o projektiranju obrazovne podrške. - usvajanje znanja za projektiranje obrazovne programske podrške, te evaluaciju takve

programske podrške. - Usvajanje znanja za pravilni izboru odgovarajućih vrsta medija, strukture korisničkog

sučelja i inteligencije takve programske podrške.

Korespodentnost i korelativnost programa U ovom predmetu iznose se temeljna znanja potrebna za projektiranje obrazovne podrške. Sadržaj ovog predmeta oslanja se na informatičke predmete koji se odnose na računalne mreže, hipermediju i programiranje. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Projektiranje obrazovnih sustava studenti mogu:

1. razumjeti način izrade obrazovne podrške 2. definirati i opisati metode i postupke pri projektiranju obrazovnih sustava

(analiza, odabir programskih alata, razvoj i evaluacija) 3. izraditi jednostavnije obrazovne sustave

Sadržaj predmeta - Obrazovna programska podrška: definicije i ciljevi - informacijski sustavi u obrazovanju i njihova klasifikacija - analiza i projektiranje obrazovne programske podrške - metode i alati za analizu, projektiranje i izgradnju obrazovne programske podrške - metode za evaluaciju obrazovne programske podrške - EPSS-sustavi.


Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimediji i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:

84

Obveze studenata Studenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji od usmenog dijela. Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Na kraju student polaže usmeni dio ispita kojim se provjerava i vrednuje njegovo cjelovito znanje.



Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

0,75 Esej

Istraživanje

Projekt


0,5 Referat

Praktični rad

Komentari: Kontinuirana provjera znanja se provodi analizom izrađenog seminarskog rada. Obvezna literatura

1. Dills, C.R., Ramiszovski, T., ed., Instructional Development Paradigms, Educational Technology Publications, Englewood Cliffs, NJ, 1997.

2. Jonnasen, D.H., Computers in the Classroom: Mindtools for Critical Thinking, Merill, Englewood Cliffs, NJ, 1996.

Dopunska literatura

1. Gery, G.J., Electronic Performance Support Systems-How and Why to remake the Workspace Through the strategic application of Technology, Weiengarten Publication, Boston, MA, 1991.

2. Collins, D., Designing object-oriented user interfaces, Benjamin Cummings, Redwood City, CA, 1995.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima

85

Kod predmeta Naziv predmeta Baze podataka

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta - nadopunjavanje znanja studenata stečenog na kolegiju Uvod u baze podataka - osposobljavanje studenata za samostalan rad s relacijskim bazama podataka (SQL)

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija je u korelaciji s kolegijima Modeliranje podataka, Modeliranje procesa, Informacijski sustavi, Softverski inženjering, a nužno mu prethodi kolegij Uvod u baze podataka. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Baze podataka studenti mogu: - definirati i ažurirati relacijsku bazu podataka (SQL) - oblikovati objektno-orijentirani model baze podataka (UML) - projektirati bazu podataka uz pomoć CASE alata. Sadržaj predmeta Sustav za upravljanje bazom podataka. Pohranjene procedure. Okidači. Transakcije. Obnova baze podataka nakon razrušenja. Zaštita od neovlaštenog pristupa. Optimiranje upita. Arhitektura klijent-poslužitelj. Distribuirane baze podataka. Objektne baze podataka. Objektno-relacijske baze podataka. Oblikovanje objektno-orijentiranog modela baze podataka – UML.

Polustrukturirane baze podataka – tekstne i multimedijske baze podataka, web kao baza polustrukturiranih podataka. Projektiranje podataka i baze podataka uz pomoć računala – CASE, pregled CASE alata.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Na vježbama studenti nastavljaju praktični rad na računalu (vezano uz kolegij Uvod u baze podataka) Oracle SQL / PLSQL. Također, studenti se upoznavaju s nekim CASE alatima i načinom rada pomoću njih.

86

Obveze studenata Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Na vježbama studenti trebaju izraditi cjeloviti rad, dokazujući osposobljenost u samostalnom korištenju softvera.



0,75 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit

0,5 Esej

Istraživanje

Projekt


znanja 0,25

Referat

Praktični rad 1

Komentari: Neprekidnom suradnjom sa studentima, te stalnim praćenjem njihova rada i napredovanja u ovladavanju potrebnim znanjima, ostvaruje se kontinuirano praćenje rada i aktivnosti studenta. Uvjet za polaganje ispita je položen kolegij Uvod u baze podataka. Obvezna literatura

1. C. J. Date, H. Darwen: Foundation for Object/Relational Databases: The Third Manifesto, Addison-Wesley, 1998.

2. D. W. W. Embley: Object Database Development: Concepts and Principles, Wiley, John & Sons, Inc. 1993.

Dopunska literatura

1. A. R. Simon; Strategic Database Technology, Morgan Kaufmann Publishers, 1995.

2. P. Valduriez, M. T. Ozsu: Principles of Distributed Database Systems, Pearson Education, 1999.

3. T. J. Teorey: Database Modeling & Design, Morgan Kaufmann, Portland, 1999.

4. M .Varga: Baze podataka; konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

87

Kod predmeta Naziv predmeta Digitalna obrada signala

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta Cilj predmeta je opisati osnovne postupke za obradu digitalnih signala.

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij j eu korelaciji s ostalim informatičkim kolegijima. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti trebaju steći temeljna znanja o postupcima digitalne obrade signala. Studenti trebaju upoznati načela rada postupaka za digitalnu obradu signala, kako je to navedeno u "Sadržaju predmeta". Sadržaj predmeta Klasifikacija signala. Matematički modeli signala. Fourierovi redovi. Stohastični signali. Korelacija. Kovarianca. Ergodičnost. Stacionarnost. Spektar. Diskretna Fourierova transformacija. Uzorkovanje i digitalizacija signala. Digitalni filter. Postupak FFT i primjene. Obrada govornih i slikovnih signala. Pregled osnovnih algoritama za kompresiju podataka. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, rješavanje domaćih zadaća te polaganje pismenog i usmenog ispita

88



0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad


1. L.R. Rabiner. Theory and Application of Digital Signal Processing. Prentice-Hall, 1975.

2. L.R. Rabiner, R. W. Schafer: Digital Processing of Speech Signals, Prentice Hall; 1 edition, 1978.

. Dopunska literatura

1. S. K. Mitra: Digital Signal Processing: a Computer-Based Approach, McGraw-Hill Co. Inc. New York, 1998.

2. A. V. Oppenheim, R. W.Schafer, J. R. Buck: Discrete-Time Signal Processing, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 2 edition ,1999.


89

Kod predmeta Naziv predmeta Formalni jezici i jezični procesori II

Opći podaci


Godina II



Ciljevi predmeta Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika.

Korespodentnost i korelativnost programa Kolegiji j eu korelacije s ostalim informatičkim kolegijima, posebice s kolegijem Formalni jezici ijezični procesori I. Kolegij prethodnik: Formalni jezici i jezični procesori I. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti trebaju steći temeljna znanja o. osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principima rada jezičnih procesora Studenti trebaju upoznati načela rada jezičnih procesora, kako je to navedeno u "Sadržaju predmeta". Sadržaj predmeta Rad i izgradnja jezičnih procesora. Osnovne faze prevođenja programa.

Analiza izvornog programa. Leksička analiza. Podatkovne strukture leksičke analize. Nejednoznačnosti i postupci oporavka kod pogreške. LEX i FLEX. Sintaksna analiza. Podatkovne strukture sintaksne analize. Sintaksna pravila. Parsiranje (od vrha prema dnu i od dna prema vrhu). YACC. Semantička analiza. Gradnja sintaksnog stabla. Prevođenje od vrha prema dnu. Rekurzivno prevođenje. Sinteza ciljnog programa. Dodjela memorije. Pristup nelokalnim imenima. Razmjena parametara. Generiranje međukoda. Generiranje ciljnog programa. Priprema izvođenja ciljnog programa. Optimiranje. Primjena postupaka u računalnoj analizi prirodnog jezika, računalnoj lingvistici i za jezične tehnologije. Jezični alati za provjeru gramatike i pravopisa. Prepoznavanje sintakse i semantike. Parsiranje jezika.

90


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, rješavanje domaće zadaće te polaganje pismenog i usmenog ispita.



1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt


0,5 Referat

Praktični rad

Komentari: Uvjet za pristupanje ispitu odslušan kolegij Formalni jezici i jezični procesori I. Kontinuirana provjera znanja se provodi analizom izrađenih samostalnih zadataka. Obvezna literatura

1. S. Srbljić. Jezični procesori 2, Element, Zagreb, 2002. 2. A.V. Aho, R. Sethi, J.D. Ullman. Compilers: Principles, Techniques and Tools.

Addison-Wesley, 1988.

Dopunska literatura 1. N. Wirth, Compiler Construction, Addison-Wesley, 2000.


MATEMATIKE I INFORMATIKE - math.uniri.hr · PDF fileOperacijska istraživanja I 2 + 0 + 2 4...

Documents

Transcript of MATEMATIKE I INFORMATIKE - math.uniri.hr · PDF fileOperacijska istraživanja I 2 + 0 + 2 4...