MARKETING ZDRAVSTVENOG TURIZMA

Kolegij: Marketing u turizmuSmjer: Turizam

SADRAJDefinicija zdravstvenog turizmaPovijesni razvojGlavni centri za razvoj zdravstvenog turizmaCiljana skupinaMarketinki mixSwot analizaBudui trendoviZakljuakLiteratura

1. ZDRAVSTVENI TURIZAM (DEFINICIJA)Turistiki proizvod kojim se u za to opremljenim centrima, lociranim u sklopu ili u neposrednoj blizini turistikih smjetajnih kapaciteta, uz usluge strunog osoblja, zadovoljavaju potrebe ouvanja i unaprjeenja zdravlja

Jedan je od najstarijih specifinih oblika turizma

Osnovni motivi odlaska na zdravstveno turistiko putovanje: briga za ouvanje vlastitog zdravlja ouvanje kvalitete ivota

Osnovu zdravstvenog turizma ini koritenje prirodnih ljekovitih initelja koji mogu biti: morski, topliki i klimatski

Kategorije zdravstvenog turizma:

Medicinski turizam

Prevencijski turizam

Wellness turizam

Fitness, bio trite

Plastina kirurgija

Lifestyle lijekovi

2. POVIJESNI RAZVOJ Zdravstveni turizam javlja se sredinom 19. stoljea, a zavrava poetkom Prvog svjetskog rata ( izgraeni su brojni turistiki kompleksi vila i hotela, korisnici prirodnih ljeilita bili su vrlo imuni ljudi )

U Hrvatskoj su nakon Drugog svjetskog rata prirodna ljeilita sve vie poprimila znaaj zdravstvenih ustanova bolnica ( medicinska rehabilitacija)

Nakon Domovinskog rata ponuda je bila premala da bi zadovoljila potranju za zdravstvenim turizmom ( u turistikom sustavu nije bilo dovoljno znanja da bi se gradili objekti koji bi pruali usluge zdravstvenog turizma)

3. Glavni centri za razvoj zdravstvenog turizma u RH Crikvenica (Thalassotherapia)Makarska (Biokovka)Opatija (Vila Dubrava)Lipik (Zdravstveno rekreacijski centar)Stubike toplice (Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju)...

3. a) Glavni centri za razvoj zdravstvenog turizma u EuropiNjemaka: Baden-Baden Italija: AbanoFrancuska: Vichyvicarska: Drei Konige am RheinAustrija: Loipersdorf eka: Karlovy Varyeka: Karlovy VaryMaarska: Balaton HevizSlovenija: terme Rogaka Slatina

Francuska: Vichy Slovenija: terme Rogaka Slatina

4. Ciljana skupinaUmirovljenici, starija populacija te osobe koje dolaze radi zdravstvenih razloga ili preventivne terapije i lijeenjeOsobe mlae i srednje dobi, obitelji i parovi koji dolaze na oputanje i rekreaciju (wellness paketi i usluge)Osobe sa zdravstvenim problemima, te osobe koje se ele podvrgnuti estetskoj kirurgiji

5. MARKETINKI MIX PRIMJER ISTARSKE TOPLICEPROIZVOD:Smjetaj i prehranaFizikalna terapijaTretmani i masae( pregledi, kupke, inhalacija, aromaterapija, elektroterapija, vjebe)Specijalistike medicinske usluge ( stomatologija, estetska kirurgija )Medicinski centri ljepoteWellness programiFitness studioPaketi ( Afrodizijak, Vikend, Amor, RelaxSportske aktivnostiIzleti

2. CIJENA

DIFERENCIJACIJA CIJENA: popusti djeci mlaoj od 10 god., povoljnije ponude za umirovljenike, popusti za vee grupe, te popusti koji se odnose na duinu boravka 10 i vie dana

CIJENA PO SOBISVETI STJEPANMIRNANOENJE S DORUKOM365 HRK | 50.00 265 HRK | 36.20 POLUPANSION415 HRK | 56.60 315 HRK | 43.00 PUNIPANSION440 HRK | 60.00 340 HRK | 46.40 APARTMAN ( 2 4 OSOBE )-550 HRK | 75.10

3. PROMOCIJA:Oglaavanje putem: televizije, radija, sajmova, promocija putem interneta ( web stranica Istarskih toplica: http://www.istarske-toplice.hr/ ), tiskanih prospekata, kataloga, broura

4. PRODAJA I DISTRIBUCIJA:Direktni kanal distribucije (prodaja usluga vri se u vlastitom odjelu prodaje i marketinga. Sastoji se od direktora prodaje i marketinga, te dva referenta prodaje)Istarske toplice ponekad surauju s odreenim marketinim agencijamaIstarske toplice ne koriste indirektne kanale distibucije Hotel Sveti Stjepan i hotel Mirna = 270 kreveta ( 130 kreveta popunjava HZZO)

6. SWOT ANALIZA

SNAGESLABOSTIvrhunski doktorivrhunska opremljenostinovativnostkvaliteta uslugeneovisnost o sezoniinozemna suradnja e marketing administracija

PRIJETNJEPRILIKE razoarani gosti nedovoljno poznata destinacija zdravstvenog turizmaslaba konkurencijaindividualni gosti, grupe gostijudostupnost europskim zemljamaneovisnost o sezoni

7. BUDUI TRENDOVI

Prognozira se da e zdravstveni turizam u roku od 10 godina biti jedan od selektivnih oblika sa najbrom stopom rasta

Ljudi se masovno okreu suvremenim metodama, kao to je wellness, termalni bazeni, tretmani ljepote i sl.

Isticat e se izrazita stagnacija i pad popularnosti klasinih zdravstveno- turistikih proizvoda

8. ZAKLJUAK

Hrvatska posjeduje specifinu resursnu osnovu zdravstvenog turizma, te uz odgovarajue znanje s podruja zdravstva, turizma i marketinga postoji potencijal za konkurentsku prednost Hrvatske u zdravstvenom turizmu na globalnom turistikom tritu

Neophodan je struan kadar koji e marketinkim aktivnostima definirati ciljne skupine, osmisliti inovativne marketinke tehnike, doprinijeti do potencijalnih posjetitelja i time osigurati uspjeno poslovanje

9. LITERATURA

Ivanievi, G., Zdravstveni turizam u Hrvatskoj, Intergrafika d.o.o., Zagreb 2001.Kotler, P., Keller, K., L., Upravljanje marketingom 12. izdanje , Mate d.o.o., Zagreb, 2008.Kriman Pavlovi , D., Marketing turistike destinacije, Sveuilite Jurja Dobrile u Puli, Odjela za ekonommiju i turizam Dr. Mijo Mirkovi, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2008.

INTERNET IZVORI:Istarske toplice (http://www.istarske-toplice.hr/)

HVALA NA PANJI !