~: :

BRODOVI JUGOMORNARICE TOPOVIMA NAPALI NAJVECI DALMATINSKI GRAD

; '•

YD ISSN 0350-4662 Split, godina XLIX broj 14714

SUbOta 16. Stlldenoga 1991. cifena20dlnara

Rusevine u starom gradskompredjelu Varos — U luci, natrajektu »Vladimir Nazor« ubijenipomorci Jure Kalpic i DinkoMaras — Prva reacjiranja usvijetu: Talijani ogorceni zbog

na Split

Nad Bracem i iioltom oborena tri neprijateljska avionaOstecen razarac »Split«, okupatorski brodovi protj'erani

Napada nije ostala postedena ni stara gradska /ezgra, unutar zidina Dioklecijanove palace. Povijesni krug se tako zatvorio: prvi »splitski«imperator sagradio je ovdje velicanstvenu palacu, a posljednji je — rusi. Onima koji su je gadali sfoga mora bifi Jasno zasto — zarazljku od Obale JNA — Spllcani nikada nece promijeniti Ime Dioklecijanovoj ulici. Istoi u kojoj je granafa probila krov stare kamenekuce fik uz Zlatna vrata. Sveti Duje je ipak sacuvao zivote svojih sticenika Stanke Antonijevic i njene dvoje djece (Snimio: F

Pise:5Zivko GRUDEN

N ovlnar >Borbe« Gradisa Katie, izvjestitelj s agre-sorske strane zapadnoslavonskog ratista, opisu-je kako je ostao bez akreditiva. Drugim rijecima,

kako je s posla najuren kuci. Prvi mu je izyjesta) s ratis-ta nekako prosao trostruku cenzuru — najprije izvjesti-telja »Ekspres politike«, zatim »dobrovoljca« koji sepredstavljao kao zamjenik urednika »Politike« i, napo-kon, rukovoditelja press-centra banjoluckog korpusakapetana Mladena Bozica. Prvt cenzor jos mu je i opre-mio izvjestaj — s naslovom »Dobiftemo ova] rat« i pod-naslovom »Hrabri rezervisti Vojvodine vec de]stvovali«.All vec je s drugim javljanjem, reportazom iz Lipika, za-radio pakracki dekret. Cime? Nekim >detal]ima« kojesu mu ispricali tamosnji teritorijalci, a on ih je uniou reportazu. Pozalili su mu se, naime, na rezerviste izPrijedora, koji su, odlazeci iz Lipika poslije mjesec i poldana, odnijeli »sve sto se moglo poneti«, a sto nisu mog-li, »to su porazbijali (televizore, kasetofone, videorekor-dere), cak su i neke kuce palili bez potrebe*. Buduci daje naslutio kako mu reportaza nije po ukusu cenzora,pokusao ju je prokrijumcariti preko telefaksa, ali ga jekapetan Bozic uhvatio na djelu. Uslijedilo je strogo pi-tanje: »Jesi li ti za JNA ill protiv n)e?« pa onda prijetnjapreispitivanjem kod -oficira zaduzenog za bezbednost*i, na kraju balade, oduzimanje akreditacije >zbog neko-rektnosti u tekstu koji je pokusao da objavi«.

Moglo bi se pomisliti kako je dozivlja] izvjestitelja•Borbe* dosao kao narucen njegovim profesionalnimkolegama da preko Udruzenja novinara Srbije malkopoduce armijske press-oficire sto jest a sto nije korek-tno ne samo u izvjescivanju nego i u odnosu prema no-vinarima, te da istodobno pokazu javnosti kako i novi-nari imaju zube i da ne moze bas svatko s njima i s nji-hovim tekstovima raditi sto mu padne na pamet.

I doista, odmah se javilo Udruzenje novinara Srbije :ostrim protestom zbog cenzure upucenim na adreseMedunarodne federacije novinara u Bruxellesu i Me-dunarodne organizacije novinara u Pragu. Medutim,na opce iznenadenje, povod torn protestu nisu bile ne-prilike »Borbina« novinara Katica, nego upravo done-sena hrvatska Uredba o informiranju u ratnim uvjeti-ma! Zaista nevjerojatna nesebicnost! Jos nevideni altru-izam! Profesionalno udruzenje srbijanskih novinara vi-se brine o slobodi tiska u Hrvatskoj nego o svojim vlas-titim clanovima ko]i su onemoguceni u koretnom obav-Ijanju svog posla!

Spomenuta uredba, inace, zasluzuje proteste. Uosta-lom, do sada, koliko znamo, ni od koga nije dobila po-hvalu, pa ni prolaznu ocjenu. Za novinarku Jelenu Lov-ric ona je >pri]eki sud za novinare«, za novinara VojkaMirkovica »drzavni ogled u zastrasivanju<, za PeteraPotocnika, dopisnika ljubljanskog »Dela« iz Hrvatske,•izraz slabosti Hrvatske na ratistima-. Standardna no-vinarska pretjerivanja? Ne bismo rekli. Vec i zato sto seUredbom utvrduje da su — dakako, u ratnim ili slicnimuvjetima — sva javna glasila duzna djelovati »u skladusa zahtjevima Informativnog staba Republike Hrvat-ske':, opcinskih upravnih tijela i zapovjednistava obra-ne. Ti zahtjevi, u skladu s kojima su javna glasila duzna Idjelovati, nicim nisu ograniceni ni definirani — iako bi ibilo logicno da se odnose samo na podrucje obrane ii eventualno na podrucja koja su s njom izravno pove- izana — pa tako Informativni stab postaje svemocni ii sveopci glavni urednik svih Javnih glasila, a s obzirom ;na besprizivne presude koje im se prema istoj uredbi imogu izricati, ona, takva kakva Jest, otvara siroko vrata juvodenju strahovlade diletanata nad medijima i serij- jskoj produkciji medijskih uboznica a la HTV, pa vec sa- imo njeno donosenje i objavljivanje predstavlja sramotu !za Hrvatsku, ne manju od stranackih oruzanih forma- '•cija.

Sad je samo pitanje dana kad ce iz Hrvatskog drus- itva novinara na razne vazne adrese stici energican i os- ;tar prosvjed. U svezi s »Borbinim« novinarom Katicem, Idakako. i

Osnivafi, izdavafi i Stamper: »Slobodna Dalmacija— novine«, novinsko-nakladnicke djelatnosti d,d.,Split, Splitskog odreda 4

NAPAD NA SPLIT - PREOKRET U RATU NA MORU

IRAN via NECETRPJETIBLOKADEProtjerivanje nepri)atel|skih brodovo iz Brackog kanala i ru-senje dvaju zrakoplova izmedu Braca i Solte pokazalo jesnagu hrvatske obrane na moru koja vise ne smije ostafi pa-sivna prema onima sto silom prekidaju zivotne rule Jadrona

SPLIT, 15. XI — Nakon sto subrodovi neprijateljske mornaricedanima nesmiljeno tukli Dubrov-nik, razaraju6i topovima drevnigrad i sijuci uzas u hotelima pu-nim izbjeglica, nakon sto su njiho-vi topnici-krvnici, a da im ne za-drhti ruka, gadali po Gradu samosa zeljom da ubiju i uniste, danas-nji napad na Split bilo bi tesko na-zvati >padanjem maski-, jer jugo-mornarica vise i ne krije sto i u ci-je ime radi. Bezobzirni i nicim nei-zazvani napad na Split, koji se.unatoc zrtvama i razaranima, nemoze mjeriti s onim sto je proziv-Ijavao Dubrovnik, ipak je mhogovise od samo jo§ jednog u nizu ne-prijateljskih nasrtaja. Kada je ri-jec o Jadranu, taj bi dogadaj mo-gao biti trenutkom odlucnog pre-okreta stanja na hrvatskome mo-ru.

Podmukli napad na Split dogo-dio se u svitanje dana koji je ozna-cio ulazak trece pomorske bloka-de Jadrana u vec drugi tjedan, bezmnogo nade u skoro popustanjecvrstog stiska neprijateljskog bro-dovlja nad hrvatskom obalomi otocima. Prva blokada Jadranatrajala je od 17. do 23. rujna, daklesedam dana, druga se protegla od3. do 12. listopada, vec punih desetdana, a kako je bilo krenulo, ovabi treca potrajala i dulje. Ne samopo broju dana nego i bezobzirnos-6u jugomornarice trebala je to bitii najteza blokada. Pucanje na ne-naoruzane strane brodove, te po-tapanje malteskog broda »EuroRiver« nadomak soltanskoj obali,kao i masovno potapanje brodovana dubrovackom podrucju uistinusu zaprijetili pretvaranjem Jadra-na u groblje brodova.

Svjesni da hrvatske snage naJadranu, ukl j ucuj uci brodovei obalno topnistvo Hrvatske ratnemornarice, predstavljaju silu kojamoze skrsiti blokadu, otocanii naj^ira javnost u Dalmaciji goto-vo su postal! nestrpljivi cekajucitrenutak kada ce bezobzirna de-monstraclja sile prisjesti agreso-ru. Stizala su i izvjesca da su nasesnage ve6 bile u prilici potapatineprijateljske brodove, cak sei fregata »Pula- bila nasla na do-metu najsnaznijeg hrvatskog top-nistva, onoga na Zirju, no zapovi-jed za paljbu nikada nije dana.Hrvatska nije zeljela krsiti primir-je, osobito ne pucati na brodovejugomornarice koji nisu ofenziv-no djelovali, sto bi nam, kako sedalo razabrati iz nedavnog TV-na-stupa nacelnika Glavnog stozerahrvatske vojske generala AntonaTusa, i Europa zamjerila.

Nakon sto su svoje -herojstvo-pokazali na Dubrovniku, odaklesu na njihove granate i raketemogli odgovoriti tek strojnicama,jugomornari su nakanili isti sce-narij ponoviti i u Splitu. Namjerili;su se ocito na nenadano tvrdiorah, pa je za sve one koji su muc-no prozivljavali trecu blokadu Ja-darana poput melema na ranu us-lijedio prizor fregate -Split« kojau pratnji jo§ triju brodova punombrzinom bjezi iz Brackog kanalatspracena paljbom hrvatskogobalnog topnistva, cije su granatepadale opasno blizu. Bio je to naj-vjerojatnije i posljednji »posjet«fregate -Split- luci po kojoj je,u neka druga vremena, dobilai ime. Od danas je Bracki kanalbez sjene topova i po svoj prilici toce zauvijek i ostati.

Protjerivanje neprijateljskihbrodova iz Brackog kanala i ruse-nje dvaju zrakoplova izmedu Bra-ca i Solte pokazalo je svu snaguhrvatske obrane na moru koja vi-se ne smije ostati pasivna premaonima koji blokiraju Jadran i pre-kidaju vitalne zivotne putove.Drugim rijefiima, vise nema ceka-nja da jugovojska ukine blokadu,svojom »dobrom voljom« ili, pak,kakvim sporazumom, s hrvat-skom stranom, jer sada je jasnoda nasa mornarica moze skrsitisvaki novi pokusaj blokade obalei otoka. Vise nema ni mjesta suz-drzanosti zbog moguce reakcijeEurope jer su brodovi neprijatel-jske mornarice pred cijelim svije-tom pokazali, posebice u Dubrov-niku a sada i u Splitu, da djelujuofenzivno i da ne mogu biti poste-deni hrvatskog odgovora.

Dokaza tome uistinu vise netreba, no danasnji dan donio je josjedan. Pod paljbom jugomornari-ce, najvjerojatnije fregate »Pula«,nasao se hidrokrilac *Krila Dal-macije* dubrovackog »Atlasa«, ko-ji je, uz vojnu dozvolu, ploviou Dubrovnik s pomoci humanitar-ne organizacije Ujedinjenih naro-da UNICEF, ciji su predstavnicii bili na brodu.

Sto se tice drugih dijelovahrvatske obale, ulazak u drugi tje-dan blokade prolazi relativnomirno, a neprijateljska mornaricasvojim ponasanjem prijeti da seponovno zatvori luka u Plocama,jer je hrvatskoj strani krajnje ne-prihvatljivo da vojska propustabrodove kako joj padne na pamet.Danas, primjerice, nije dana do-zvola za uplovljavanje u plocan-sku luku brodu »Neretva- koji jedopremio sol iz Tunisa. Nikakvoobjasnjenje nije dano, pa 6eHrvatska ustrajati na svome za-hatjevu da se luka otvori za svebrodove, dakako uz obavezni pre-gled, ili ce u suprotnom zatvoritiluku bez obzira na golemu stetukoju bi to prouzrocilo.

Marijan ZUVlC

PRUEDLOG IZ »JUGOLINIJE« MINISTRU POMORSTVA

Sv, Nikola - Dan pomorstva?SPLIT, 15. XI - »Svetog Nikolu no-

se u svijesti svi pomorci i njihove obi-telji, zastitnik je i nada u nevolji, utocis-te u bespomo6i, simbol je 6ovjeka naputu, Covjeka koji po svijetu sakupljakamifike ljubavi, simbol dovjeka koji seobratio za pomod Bogu i 6ija je molbabila uslisena. Smatramo da bi taj da-tum najbolje isticao pomorsku orijen-taciju nase domovine, koji su pomorciionako oduvijek smatrali svojim blag-danom." To, uz ostalo, pise u pismuSto su ga u ime brojnih pomoraca naj-veceg hrvatskog brodarskog poduze-ca, rijecke »Jugolinije<', jucer na adre-

ministra pomorstva RepublikeHrvatske dr. Davorina Rudolfa uputilistrukovni sindikat pomoraca i sluzbainformtranja »Jugolinije«.

Prihvati li se njihov prijedlog, blag-dan Svetoga Nikole, zaStitnika pomo-raca i putnika 6. prosinca postao bii Danom pomorstva Republike Hrvat-ske. Valja reci da se o takvoj mogu6-nosti govori jo§ od po6etka rujna, kadaprvi put poslije rata na Jadranu, to6nijena njegovu hrvatskom dijelu, nije bioobiljezen 10. rujna — Dan Ratne mor-narice, pomorstva i rijefinog brodar-stva Jugoslavije. Podgorani su tada us-

kratili gostoprimstvo ratnim brodovimajugosfavenske vojske, ustvrdivSi kakoto vise nije ona mornarica ciji su teme-Iji udareni upravo u Podgori. Sada suu »Jugoliniji« raspolozenje najlire jav-nosti uobliCili u konkretan prijeOlog mi-nistru pomorstva.

Dodatnu tezinu prijedlogu da hrvat-ski blagdan pomorstva bude upravo 6.prosinca daje i fiinjenica da 6e dve go-dine prvi put upravo na Svetoga Nikolubiti uru6eno i najviSe pomorsko prizna-nje u nas — »Plava vrpca Vjesnika.

M.2.

Direktor Martin MaraCa

UREOUJE REDAKCUSKI KOLEGIJ: TONCI BONACI (Kroz Split-Kastela-Solin), ZORAN ERCEG (set deska), IVICA FLESCH(pomocnik glavnog urednika, rukovodilac nocne redakcije),JO§KO FRANCESKI (zamjenik glavnog i odgovornog urednika),JOSKO JELIC (vanjska politika i Telex), OMER JURETA, IVOJURlSlC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika), LJUBICAKOVACEVIC (U zrcalu stampe), MLADEN KRNIC (unutrasnjo--politlcka rubrika), JOSKO KULUSIC, ILIJA MARSlC (pomo6nikglavnog urednika), DINO MIKULANDRA, BOZE V. ZIGO (Forum)

TELEFONI:centrala 513-888Sekretarljatredakcije514-555Mall oglasnik:511-577Telefaks:551-740, 551-220551-588Teleks: 26-124

UREDNICI: DAVORKA BLAZEVIC (Sihenik), IGOR BRE§AN (TV--vodic), HANKO DOROTKA (Kroz Split-Kaitela-Solin), ZLATKOGALL (Kultura), BRANKO LJUBI6 (akcije lista), ZORAN MARlC(let foto-sluzbe), DAVOR MARTlC (dalmatinska redakcija), DUS-KO MAZIBRADA (Novosti), ZVONKO PUPAClC (Novosti), GORKIPUPOVAC (nocni urednik), OLGA RAMLJAK(Zagreb) ZDRAVKORElC (Sport) NINO SALVIA (Dubovnik), JANDRE SIRINlC (Zadar),RANKO VILIC (Kronika 92 i Magazin). Rukovodllac lekture: TANJAPOPOVIC.

GRAFICKI UREDNICI: NIKOLA SKOKANDlC (rukovodilac grafickeredakcije). RINA PACIZISi CEDO POCRNIC.OGLASI: 1 cm u stupcu 250 dinars. Mali oglasnik, osmrtnice, su-6uti, zahvale i sjecanja po posebnom cjeniku. Mjese6na pretplata600 dlnara. Za inozemstvo dvostruko.

2iro-racun kod SDK Split 34400-603-5881. Dostava avionom poseb-no se naplacuje.

Prvi broj "Slobodne Dalmac/je«, antifa-irfstickog glasifa naroda Dalmacije, tis-kan je 17. lipnja 1943. godine u pojatina Mosoru. Kao glasn/k istine s hrvat-ske obale o borbi naroda za slobofy"Slobodna Dalmacija- tiskala sei u BrStanovu, Splitu, Livnu, Hvaru i VS-su, a od 26. listopada 1944. stalnou Splitu.

'MS

ZAPOVJEDNIK HRM ADMIRAL SVETO LETICA:

8NE1Vjerujem da ce poslije syega dobro razmisliti da II ce svojim brodo-vima ponovno uci u Brack! kanai. Ako udu i otvore vatru, odgovorit.cemo svim raspolozivim sredstvima. Ja im porucujem da se vise nevracaju, jerje ovom narodu dosta njihove prisutnosti i prijetnje

SPLIT, 15. XI — Neposredno nakonjutrosnjeg napada pomahnitale jugoar-mije na Split zapovjednik Hrvatske rat-ne mornarice admiral Sveto Letica iz-nio |e kronologiju dogadaja koji suSplicane, Soltane i Bracane potjeraliu sklonista.

— Since oko 17.30 sati u splitskomkanalu, tocnije ispred sidrista Milna je-dan patrolni brod okupatorske morna-rice prema obavijesti iz Kriznog staba,imao je eksploziju na brodu i po5eo to-nuti. Navodno je pogoden po desnomboku, koji je bio okrenut prema Solti.Mi nemamo ni sredstava ni mogudnos-ti da se moze reci da je to uradilaHrvatska ratna mornarica, a obalske,baterije u to vrijeme nisu djelovale.Pretpostavljam da bi mogla biti sabota-za, da je doslo do eksplozije municio-ne komore ili nesto slicno. Kao sto sezna, taj brod je potonuo. Okupator, Ju-goslavenska ratna mornarica, je kaopo pravilu u svim slucajevima dosadai na kopnu i na moru vrsio odmazdu.Najprije nocas oko 2.30 sati djelovalaje brodska artiljerija po selu Grohotena Solti i po Milni na Bracu. Medutim,jutros oko 6.30 sati brodovi okupacij-ske mornarice iz podrucja Brackogakanala otvorili su vatru po splitskirnMejama, Katalini6a brigu i nekim ob-jektima kao sto je zgrada op6ine Split,a artiljerijom su tukli i luku Split, gdjesu ostetlli dva trajekta usmrtivsi dvaclana posade. Naga pomorska artiljeri-ja nije obavtjala nikakva djelovanja prijei u toku ovoga artiljerijskog napada naSplit, ve6 smo intervenirali kod evrop-ske misije, a razgovarali smo direktnoi s predstavnicima okupacijske morna-rice u bivsoj Komandi Vojnopomorskeoblasti, traced da prekinu s vatrom bu-duci da nisu nifcim izazvani. Medutim,nasa intervencija nije uspjela, madasam in ja upozoravao da 6emo ukoliko

ne prekinu napad na Split, biti prisiljeniaktivirati obalske baterije. Nakon stosam utvrdio da nisu prihvatili taj prijed-log, naredio sam otvaranje vatre odstrane obalskih baterija i u torn djelo-vanju ostecen je veliki patrolni brodi jedna topovnjaca. Potom je sastavRatne mornarice okrenuo kurs premaistoku, sto je ustvari njihovo izvlacenjeiz Brackog kanala, jer su bili pod vat-rom nasih baterija, i to dosta efikas-nom. To je njihov nafcin ponasanja.Smatraju da je djelovanje artiijerijes brodova, prisustvo u Brackom kana-lu, blokada Splita i ostalih luka njihovopravo.

Radi toga srnatram da cemo, ukoli-ko i dalje nastave gusarska razbojstva,biti spremniji da jos jacom vatroms nasih obalskih baterija i drugim sred-stvima udarimo po njihovim brodovi-ma, bez obzira na gubitke. Vjerujem dace morati poslije svega da vode racunai da dobro razmisle da li ce svojim bro-dovima uci u BraCki kanal. Ako udui pocnu otvarati vatru, odgovorit 6emosvirn raspolozivim sredstvima. A ja bihim porucio da se vise ne vracajuu Bracki kanal, jer ovom narodu i naotocima i u Splitu dosta je gledanja nji-hovih brodova u ovom kanalu i prijetnjikoje oni vr§e prema Splitu i otoSnomstanovnistvu. Hrvatska ratna mornaricanije izazvala ni jedan incident, kao stoje slucaj s patrolnim brodom, a isto ta-ko i onaj najnoviji njihov napad, djelo-vanje baterije prema Splitu, jer odavdenije ispaljen ni jedan metak. Mi smomorali odgovoriti vatrom i to cemo u5i-niti i ubuduce ako se tu budu pojavilii pokusala se djelovanjem artiijerije poSplitu, po okolici, Solti i Bracu.

— Kako objasnjavate napad na ci-vilno stanovniitvo?

— Vidite, to je'njihov stil ponasa-nja. Ako igdje pretrpe nekakav gubi-

tak, onda su spremni da otvaraju vatrupo svemu Sto se mice, po zgradamau kojima su gradani, po institucijama,opcini, muzeju na Mejama, zgradi »Ko-teksa«, trajektima. Ne biraju ciljeve,Ako su ocijenili da bi trebalo izvrSitiodmazdu, onda su to trebali raditi povojnim objektima, premda mi nismo ni-cim izazvali njihovo djelovanje. Dostadugo sam se dvoumio da li da idemou protudjelovanje. Smatrao sam da cepredstavnici Komande VPO-a shvatitida se takvo ponasanje mora prekinuti.Upozorio sam ih, ali to nije imalo nikak-vog efekta.

Uhvatili smo razgovor koji je vodiovjerojatno zapovjednik patrolnog bro-da »Split« i naredenje koje je izdaobrodovima o unaprijed utvrdenim cilje-vima po gradu Splitu. Upozoravam gra-dane da bi trebalo vod'tti rafiuna daokupatorska vojska ne bira ciljeve, datoj mornarici ne moiemo vjerovati. Mismo spremni da odbijemo svaki na-pad.

— S kirn ste kontaktirall u VPO-u?— S generalom Mladenicem, upo-

zorivsi ga na sve ovo §to rade. Odgo-vorio je da oni nemaju veze, jer da ne-maju struje i da ne mogu kontaktiratisa svojim pretpostavljenima, u §to jane vjerujem, jer oni su bili obavijesteniod svojih pretpostavljenih. Zapovjedni-ci na brodovima imaju smjelosti da ok-renu topove prema Splitu, u kojemu z>ve njihove porodice. To se mo2e shva^titi i kao stanje koje je van pameti i sva-kog razuma.

— Da li su u jugoslavensko] mor-narici izgubljeni »konci«? Imate li os-je6aj da ne slusaju komande svogvrha?

— Ne moze se tako reel. GospodinKandic je izdao naredenje toj grupibrodova koja se tu sepurj po Bra6komkanalu kao snaga koja treba ulijevatt

Susjedi iznose ozlij&denu Milenu Mami6 iz ostecene kutfe u Senoinoj ulici 14

POKRETVOJSKE U

DIVULJAMA

(Snlmio: F. KLARlC)

Uzbuna u vojarniTROGIR, 15. XI — Znak za op6u i zra6nu opasnost

oglasio se na podrucju opcine Trogir danas dva puta.Za vrijeme trajanja uzbune, kako saznajemo iz Cen-tra za obavjescivanje opcine Trogir, u vojarni u Divu-Ijama zamije6eni su pokreti vojske kraj artiljerijskogoruzja, a na njihov gat pristala je i barkasa iskrcava-ju6i rieki teret. Neprijateljskih brodova u trogirskomakvatoriju nije bilo, no zracni prostor nadlijetalo jevise zrakoplova na podrucju izmedu Ciova i Braca,dok je helikopter kruzio oko rta Gomilica.

Prema dojavi s Drvenika Malog, oko 8 sati brodjugomornarice, krecuci se punom brzinom prema Si-beniku, otvorio je vatru prema punti Teketa na Drve-niku Malom.

Iz Kriznoga staba opcine Trogir saznajemo da dodaljnjega nema nastave u osnovnim i srednjim sko-lama, a na snazi je odluka o potpunom zamraciva-nju.

V. LOVRlC

Admiral Sveto Letica: Spremni smoodbiti svaki napad

strah gradanima Splita, a vjeruju daimaju efekata i protiv HRM-a.

— Jesu ti svjesnl da pucaju 1 nasvoju djecu?

— Nisu. Radi toga on i njegovi po-tcinjeni bez ikakve humanosti t razumaunistavaju sve.

— All on je u mlrnlm vodama oto-ka Visa?

— Da. On je tamo. Dosta mrznje jepribavio i stavlja se u red svih visihstarjssina, do Kadijevica, koji bi trebaliodgovarati za ratne zlofiine, koje vrSenad Hrvatskom i hrvatskim narodom.

M. SULlC

PROSVJED IZLJUBLJANSKOGA

NARODNOG MUZEJA

Barbqrskakanonada

Eskalacija barbarstva se nastavlja.Nakon Dubrovnika, Osijeka, Vukovara,Siska, Zadra, Sibenika i drugih hrvat-skih gradova i naselja, agresor je svojbijes iskalio i na kulturnoj baStini Spli-ta.

NaSi kolege arheolozi, povjesnicariumjetnosti, etnolozi i drugi kulturnjacizvone na uzbunu pred uniStavajucomkanonadom koja je vec ostetila Muzejhrvalskih arheoloSkih spomenikau Splitu. U opasnosti je Dioklecijanovapalaca i vrlo zna5ajni ostaci svjetskekulturne bastine. Europska kulturai kriticka javnost izdaleka i nezaintere-sirano promatraju svo to unisStavanje,koje planski brise tekovine europskemediteranske kulture.

U torn djelovanju, koje je sasvimantipovijesno, gubimo svi koji zivimona ovim prostorima, a zajedno s namagubi i cijela Europa i cijeli svijet.

Zato zahtijevamo da se te aktivnos-ti zaustave, te da se poludjela jugosla-venska soldateska povuce iz Hrvatskei prestane ruSiti spomenike, koji suvlasnistvo cijelog covjecanstva. Uzasvu solidarnost sto je izragavamohrvatskim kolegama, neka ovaj apeldopre i do srpskih i crnogorskih inte-lektualaca, koji bi pravodobno trebalidignuti svoj glas protiv takvog unista-vanja kulturne bastine.

Boris Gombat, Ljudmila Ples-ni&ar, Jure Mikuz, Zoran Krzis-nik, Mitja Rotovnik

KAKO SU BRODOVI :

JUGOMORNARICENA5TIMAVALI NIS~ANE?

»Gadajtesvetionik

Pomorac!«SPLIT, 15. XI — Da je napad nepri-

jateljskog brodovlja na Split bio plani-ran, potvrduje i snimka razgovora kojisu neposredno prije otvaranja vatre,oko 6.30 sati, vodili clanovi posadabrodova okupatorske mornarice. U na~padu, razgovorima i navodenju projek-tila sudjelovalt su, sluzeci se sifriranim.imenima, veliki patrolni brodovi "Split"(Sava) i »Kopar-< (Platan), raketna to-povnjaca broj 405 (Parak), tri raketnadamca pristigla kao pojacanje s Visa(Garbun, Komar i Cepel), te raketnatopovnjaca 406 (Pakra). Snimljeni su,takoder, i dijelovi razgovora nakon stoje paljba ve6 pocela.

— Platan, Platan ovdje, Garbun,prijem.

— Platan, jeste I; zadovoljni kakosmo se namestili?

—• Platan ovdje, Komar, prijem. Ciljje Katalinid breg. S dejstvom podinje-mo u 06.30. Prijem.

— Dobro, jasno mi je. Jest li rekoKatalinic brijeg?

— Da i u 06.30 pocinjemo s dej-stvom.

- U redu.— Platan ovdje, Komar prijem. E,

odlicno je, znadi raketa je pala po oba-li, dobro je.

— Platan, ovdje Sava, prijem.~ Platan ovdje.~ Ovdje Sava, dejstvujte na citje-

ve.— Komar, Platan, ovdje Sava, pri-

jem.— Platan na prijemu.— Ovdje Sava, imate podbacaje.— U redu, u redu, razumeli.— Komar, Platan, ovdje Sava, pri-

jem.~ Platan ovdje.~ Ovdje Sava. Gadajte svetionik

Pomorac.— Razumio, gacfao.— Komar, ovdje Sava, prijem.— Zdravo, Komar. Prijem.— Jeste li osmotrili par pogodaka

nasih?— Osmatramo malo teze, prijem.— U redu.— Sava ovdje Komar, prijem.— Da?— Ja mislim da je u redu. Gadali

ste sad ovuda preko ploca. Ja mislimda je dobro.

— Parak, ovdje Sava. Obratite paz-nju da nam ne bi tko s leda...

— Sava ovdje, Komar, prijem.— Sava?— Samo je jedna aktivirala se. Po~

vecajte malo elevaciju. Nastavite.— Komar ovdje, Sava. Jeste li ono

rekli za prvo?— Inace sve, samo je u redu jedan

pogodak. Prijem. Znaci povedajte maloelevaciju.

— Gdje su ostala pala ? U more Hinegdje ?

— U more.ja mislim.— Cepel, Cepel, ovdje Sava. Da li

radite?— ...(nerazumtjivo)— Ovdje Sava. U redu, nastavite.— Komar, Komar, ovdje Platak.— Komar na prijemu.— Komar, pazite malo na elevaciju,

ide vam sve preko, tamo u VaroS, Koto puca?

— Dobro, hodete vi jos dejstvovatipo Marjanu, prijem?

Sanja i Andelka Culid, kder i majka ko-je su ozl/jedene prilikom eksplozijegranate u neposrednoj blizini njihovekuce u Bakotidevoj ulici

split - - SLOBODNA

SUBOTA, 16. studenoga 1991. DALMACIJA

JUCERASNJEG BOMBARDIRANJA

Jos preksinoc stanovnici Mejamogli su naslutiti da ce noc biti

; neuobicajena. Prvi put ]e njihovo; zamraceno susjedstvo osvijetlila. zgrada Banovlne koja je svijetlila

kao bozicno drvo, sto se dotad nijenikad dogodilo, barem ne, daka-ko, otkad su u Splitu zaredale za-

; mracene noci. Oni koji stolujuu komaiidi ocito su imali preceg

'•- posla od stavljanja zastora na pro-; zore, aposljedicenjihova »dejstvo-; vanja- jucer ujutro bile su vidljivei cijelome gradu.

,; U obilazak grada krenuli smoj: iz Varosa. Uzbuna je jos trajala; kad smo od prestrasenih prolazni-i ka koji su se, unatoc svemu, za-; drzavali na ulicama dobivali in-; formacije o razrusenim objekti-; ma. U Zmaj-Jovinoj ulici na brojuj 11 Matko Pejkovic ce jucerasnji1I dan ubuduce slobodno slaviti kaoi; dan kad mu je samo sreca spasilaI zivu glavu. Dok je on jos lezao; u krevetu, granata je pala u nje-j gov stan u potkrovlju, srusila sve;: sto je bilo moguce srusiti u sobiciI koja nije veca od sest kvaarata.: On je prosao bez ogrebotine.: U Ulici Vladimira Nazora stan; Zoje Bacetic dobio je pogodak; u djecju sobu, nitko nije ranjen.;j U istoj ulici na broju 14 ranjena je: Neda Kovacic koja se zatekla na? balkonu koji je unisten. Njezin\g Boris nije ozlijeden. IstaI granata koja je pogodila balkoni Kovacica »strisala« je kucu u Ka-

rnenitoj 27. Sve ovo se, kako nam: rekose ljudi, dogadalo dok se

i; znak za opcu opasnost jos nije og-'; lasio. Varosani su naprosto kano-

nadom budeni, ne vjerujuci sami-ma sebi.

Kad je vec uzbuna oznacena,pogodena je kuca u Senoinoj 29.Na gornjem katu potpuno je unis-

: ten stan Mihovila i Tonke Plenko-? vie koji su se malo prije toga spus-\i u podrum. U istoj kuci stani Tonke Borcic ostao je bez cijelogj jednog zida. U Reicevoj 44 pogo-; den je »kantun« krova ispod koga

zivi Nikola Majic.: Branko Petkovic iz Senoine uli-; ce 13 nije se zelio spustiti u sklo-; niste, vec je ostao u stanu, lezeci

na postelji. Granata je jednostav-no usla kroz prozor dnevne sobe,srusila zid prema spavaonici, na-

>Gospe moj'a, koji su to ludaci...-

pravila kaos medu poKucsEvom.Petkovic je lezao pokraj zida (kojije sruSen) i ostao bez ijedne ozlje-de!

— Ne mogu vjerovati da sam

U jucsralnjem bombardiranju s mora najvflesfradao Varos — Pogodak razorio stan usred

Diokiecijanove palace — Oadano poMejama, Zvoncacu, a Izravns pogodak

(granata kroz prozor) dobila je i kancelarijjasekretara narodne obrane u SO Spilt

°— Pancernfm zrnima po »iartoiu Kalieu«i "Yiadimiru Nazoru«

ziv — govori on. — Sve je uniste-no, pogledajte. Samo je televizorostao u komadu, cak i radi.

— Sad mores zijati u televizijupod vedrim nebom! — dobacio jenetko od susjeda koji su dosli pro-vjeriti treba li mu pombc.

Kroz Lenjingradsku ulicu za-pravo smo protrcali, opet su se ne-gdje cule detonacije. Na broju 38jedna niska kucica je ostala bezkrovista, na zidu kuce na broju 31granata je napravila rupu. Teskoje proci Varosom u ovako uzasnojutro, kroz dusu Splita izranjenustaklom i zbukom. U Ivancicevojulici u stanu Mate Roscica projek-til je prosao kroz dva zida i, ne ek-splodiravsi, zaustavio se ispodkreveta.

Usred Dioklecijanove palace,pored kina Zlatna vrata StankaAntonijevic je u trenutku eksplozi-je bila u stanu sa dvoje djece. Ni-tko nije ozlijeden, a Antonijevicikroz rupu na krovu tuzno gledajuu zvonik svetog Duje. Na Matejus-ki je izravni pogodak dobila zgra-da u kojoj je obucarska radnja Ri-bicic, dva automobila potpuno suizgorjela. U Ulici Mose Pijade broj7 unistena je jedna garaza, naZvoncacu je nekoliko granata pa-lo u park, jedna od njih napravilaje krater u dvori§tu Ive Cipcija,a druga je pogodila krov hotela-Jadran-Koteks-. Na Kaskadamaje u Ulici Rose Luxemburg 2a stra-dalo potkrovlje u kojem zivi nas

kolega Ivica Mlivoncic, a na broju55 ost^cen je balkon Frane Reica.

— 1 Sustipan je dobio nekolikogranata, i Sustipan — doviknuonam je jedan prolaznik.

— Gospe moja, koji su to luda-ci! — krstila se neka zena. Nije jebilo potrebno pitati na koga misli.

Na dnu Marmontove saznaje-mo od gardista da dalje ne bismotrebali ici. Culi smo hice, ne basdaleko.

— Snajperisti su poceli tuci!— rekao je mladic.

Na platou ispred zgrade Skup-stine opcine komadi zbuke i stak-la. Jedan projektil manjeg kalibraudario je u fasadu neposredno is-pod krova, nacinivsi neznatnu Ste-tu, dok je druga granata pogodilatocno u sredinu prozora na dru-gom katu opcinskoga zdanja po-sve na lijevoj strani procelja.

— Nemoguce je da se radio slucaju — uzbudeno prica de-zurni osiguranja — jer to je radnasoba mr. Mladena Bujasa, sekre-tara narodne obrane. Tako muKadijevic uzvraca na jucerasnjipoziv na kavu i razum.

U pratnji pripadnika MUP-akoji se u trenutku eksplozije zate-kao dvije sobe dalje (»Detonacijaje bila stravicna- — skrto komen-tira) penjemo se do Bujasove kan-celarije. Bivse, jer granata ocitovelikoga kalibra sto je eksplodira-la u sredini prostorije napravila je

pravu pustos. Strop je u komadi-ma razasut svuda okolo, zidovii ostaci namjestaja razrovani ne-brojenim srapnelima, a jedan pre-gradni zid je od siline detonacijepreko cijele povrsine ulubljen po-put lima i desetak centimetara od-gurnut prema drugoj prostoriji.Da je kojim slucajem oko slomlje-nog okruglog stola za sastankebio okupljen Bujasov kolegij, ne-znani bi SMB-nisandzija posve si-,gurno -zasluzio* orden.

Na putu prema trajektnoj lucikoja je, kazu, zestoko tucena, valjazastati u Radunici. I zbog zracneiizbune sto se upravo oglasavai zbog ljudi okupljenih oko mjestagdje su udarile brodske granate.Posljedice ovdje ipak nisu tolikostrasne. Jedan je projektil paou mali »dardin- nasuprot -Kotek-sovu- neboderu, ostavivsi iza sebetek krater u zemlji i obliznjeg >fi-cu= — >otvorenog« gelerima. Dva-desetak metara dalje, u Vickotinojulici, stradao je, pak, krov omanjekamene kuce.

Na spustenoj ulaznoj platform!»Bartola Kasica*, vezanog uz ca-rinski gat, docekuje nas kormila.rAndrija Jurlin.

— Kada je zapocela topovsk.akanonada s mora, citava je posa-da bila na brodu — prica. Odmahsmo strcali u potpalublje koje jeispod vodene linije i to nas je spa-silo. Granate su udarile u drugupalubu nedaleko od zapovjednic-

Negto iza 6.30 sati juCer detonacijeiz pravca Spiiia zatekle su vefiinu KaSte-lana ili u krevefima Hi na putu prema rad-nim mjestima, a odmah iza toga ogtasila ;se i sirena na|3vlfuju£i op6u opasnost. |:Sve do 12 sati, kada je oznacen presto-nak zra6ne i op6e opasnosti, zitelji op6i- :jne KaStela proveli su ve6inom u skionis-tima, a samo su radnici prve smjenen2eljezare« i Tvornice cementa »Sveti I;Juraj<< u sEtlonista otisli s radnih mjesta. ;;Ni (edno drugo poduze6e nije tijekomjufra radiio, pa tako ni sluzbenici op6ine :iKastela, osim nfenlh celnika.

Ti|ekom tin pet i pol sati okupatorska :vojska nije borbeno djelovala na ka5te- ;lanskom podrufiju, a jedina informacija ;0 njihovof akfivnosti Jest ona prema ko-joj su na borbene polozaje u vojarni Di-vulje u stanje pripravnosti stavljeni vi§e-cijevnf bacadi raketa. Zbog toga je pu-fianstvo Kastel& posebno upozoreno na ;op6u opasnost.

Misu radiie ni skole ni vrti6i, all je op- ;skrba relativno uredno tekla, pa jeu Ka^telima bilo dovoljno kruha i miijeka ;kao i ostalih ziveznih namirnics, jer sutrgovci prije sfarnia i u stankama izmedu :njih dopremili sve sto je potrebno. Za ;vrijeme uzbuna promet prams Spiiiu ;1 Trogiru bio je uglavnorn u prekidu. :

S prvim sirenama za uz-bunu u 6.40 sati, vec uzne- |mireni ili probudeni detona-cijama i pucnjavom u Splitu,i Solinjani su pohitali prema |sklonistima. Uz krace pau- 1ze, kao uostalom i na cita- |vom splitskom podrucju, *u sklonistima su proboravilicitavo prijepodne.

Sve to, jasno, odrazilose na uobicajeni ritam zivo-ta, koji je u mnogim seg-mentima bio prekinut ili po-rernecen. Tako skofe i djecjivrtici uopce nisu radili,a u poduzecima se nakondavanja posljednjeg znakaza prestanak opasnosti nijenastavljalo s poslom. Tako-der, nije radio ni veci brojsluzbi u Skupstini opcine,a dezurali su samo opcinskiceinici te jos nekolicinastuzbenika. Dai(al(o, u pre-kidu su bile i autobusne iini-jesaSplitom. D.D.

:

split - kastela - so/in SLOBODNASUBOTA, 16. studenoga 1991. DALMACIJA23

S NEPRIJATELJSKIH BRODOVA

Ovako izgteda krov kude u Lenjingradskoj 38

kog mosta. Dodite, pokazat cuvam. — Na mjestu eksplozije dva-ju projektila mnogo vise od neveli-kih rupa sto su ih nacinile na tru-pu impresioniraju posljedice ubi-lacke gelerske kise. Rijec je ocitoo pancirnim zrnima, jer krhotinesu brodsku oplatu i metalne cijevibusile poput sira desetak metaraod centra detonacije. Debela me-talna izolacijska vrata zapovjed-nickog mosta udaljena su od togmjesta petnaestak metara, ali je-dan ih je geler ipak uspio potpunoprobiti, zabivsi se tik uz radio-sta-nicu. — Mi smo ipak imali srece— kaze Andrija — jer ziyi smo.Culi smo da je -Vladimir Nazor«puno gore prosao, da ima i pogi-nulih.

•Vladimir Nazor« privezen jeuz lukobran nedaleko od «Dalma-cijavina«. Na Terminalu pustos,svi su u sklonistima. Prilazeci bro-du, uocavamo omanju rupu na ze-Ijeznoj oplati, neposredno uzspustene stepenice. I lokvu Ijud-ske krvi na obali. Krvavi trag vodiuz brodske stepenice, kroz palu-

bu, do garaze. Nosnice nagrizasmrad upravo ugasena pozarai zadah nagorjelog Ijudskog tijela.U kutu garaze, uz oplatu broda,stravican prizor. Zgariste. Dva le-sa. Ostaci izgorjele vespe i o§tece-ni osobni automobil. I ona kobna,smrtonosna rupa na brodskoj op-lati. S unutra§nje strane nesto ve-ca.

Tri su se clana «Nazorove« po-sade sklonila jutros u brodsku ga-razu pred smrtonosnim kanona-dama s brodova federalne mor-ske armade. Dvojica nisu imalisre6e. Treci je ranjen. Potreseni,napuStamo brod smrti sto su jedvojici pomoraca donijele granateispaljene s mora od kojeg i s kojimsu ziyjeli. Ispalili su ih na njih ne-ki drugi »pomorci«. Hladno i bes-6utno. Zlocinacki. Dok napustamotrajektnu luku, sirena oglasavaprestanak opasnosti. Zivot se po-lako vraca na puste ulice. Kako zakoga, doduse.

E. VUJEVICM. §TRBAC

Kobni pogodak u bok »Vladimira Nazora« koji je odnio dva ljudska zivota

' • "::;::

Usred Palade, u Dioklecijanovoj 8, po-gocten /e dom Stanke Antonijevid

KAKO SE (NE) BRAN! HRVA TSKA

KruhompO'domovini!Jutros su me probudlll strasni

zvukovi topovsklh hitaca Sto su tu is-pred nasih vrata, s naSega mora, tuklipo nairm mimltn ljudima, kucama,spomenicima, brodovlma, automobill-ma, sto nam opet prekinuse norma/nimam zivota, spri/edivii odlazak rad-nika na posao, djece u skole i vrtice.Nfsam iznenatfen, nisam ni uvrijeden.NiSta se bolje od ubojice po zanatune moze ni odekivati, nego da ubijaju.On! to rade sa zadovol]stvom, onl sa-l/u ljude u smrt profesionalno, zanat-ski, kao sto pekar peie kruh, kao storlbar lovi ribu, kao sto trgovac proda-}e clpele, I kao sto ]a pisem ova/ cla-nak.

AH nesto me, kad smo ve6 kodpekara I kruha, ovog istog Jutra dubo-ko I neodekivano potreslo u trenutkukad mi se dinllo da su svi nasi osjeca-// tvrdi kao kamen, kruti kao led. Pe-kari su i ovoga Jutra uredno postal!kruh ducanfma u kojima se i inaceu svako doba dana on moze kuplti.AH Jutros vec u sedam sati, dokfejoitrajafa »opda opasnost«, kruha visenije bilo. Sna/azljivi ljudi pokupovalisu i natovarili po desetak kifogramakruha (onl ce valjda u dubokl led sta-viti kruh, koji ce bit! naltk njihovojsmrznuto] dusi), a baS Ih briga sto Jedeset drugih toga dana ostalo bez.njega. Kakva soltdamost?!

ZaboravlSe u svojoj gramzivoj,ruinoj sebicnostl kako nitko ne mozesam izvudl zlvu glavu, kako nitko nemoze bit! sit dok su drugi gladni, oso-blto kako nitko ne moze sacuvat! svojdom ni svoj grad ako misli samo nanjega / ako se domovi i gradovi okonas razaraju.

Mojl drag! Hrvati, tako se ne branfdomovlnal Josip JOVlC

i mNa listiza »od$trel« — lavica u splitskom ZOQ-vrtu

IZ ZOO-VRTA NA MARJANU

Nocne more lavovskeZa zivotinje kazu da su sposobne predvidjeti i svojim uznemirenim pona-

Sanjem 6ak i najaviti nepogode. No, to se valjda odnosi samo na one — pri-rodne opasnosti. Ove koje su nas jufier zadesile, u svakom su sluCaju nepri-rodne. Zato su i zivotinje u Zooloskom vrtu na vrhu Marjana juc"er ujutro bilemirne. Nazalost, na.neke od njih 6e se (ni krlve ni duzne) i te kako sve to odra-ziti.

Poznato je naime (o tome vec" postoji odgovarajuca odluka) da 6e seu slufiaju »pravog« napada na Split (kakav je bio jutSer) ubiti nekoliko divljih zi-votinja, kako u sluCaju razaranja kaveza neka od njih ne bi »od§etala« do gra-da. I potrazila malo »svjezeg mesa«.

Na listi za odstrel su: fietiri tigra, dva lava, crna pantera, jaguar, dva med-vjeda, muzjak pavijan, dvije odrasle mandrile, grivasti ovan i dva dinga. Ukup-no 16 zivotinja.

U vrijeme dok je Jos' trajala zrafina uzbuna, u Zoo-vrtu smo zatekli dvoje ti-maritelja — Daliborku Celedf6 i Darka Stermseka (ujedno zaduzenog da vodira6una o cijelom Zooloskom vrtu). Dosao je — kaze StermSek — dati zivoti-njama hranu. U skloniStu mu je ionako bilo klaustrofobidno. O mogucem likvi-diranju zivotinja nerado govorr. Nafielni stav o tome postoji, ali konadnu odlu-ku ne donose samostalno, vec" u dogovoru s Kriznim s"tabom, a dosad munilta nije javljeno. Kako ce to udiniti? Ako bude dovoijno vremena — kaze on— stavit lie zivotinjama koje treba ubiti malo strihnina u meso, a u prptivnomce biti upothjebljena puska.

I tako se, dakle, ljudski (?) sukobi mogu ticati i zivotinja. One to Jos' neznaju, U ZOO-vrtu je sve mirno. D.F.

U SKLONI3TU SAMOSTANAGOSPE OD ZDRAVLJA

Gospe moja,cuvaj nas!

Najvise ljudi u sklonisle samos-fana pristiglo je iz okolnih tro£nih zgrada — S uzbunom sfiglii — kolaci

'• U vrijeme kada je treca zracna uz1-buna jucer ujutro Jos' bila na snazi,skloniite u samostanu Gospe odZdravlja bilo je prepuno ljudi. Bilo ih je,naravno, i ispred zgrade s"to je u Splituina6e najbolji pokazatelj neupucenimagdje se nalaze skloniSta i zakloni.

Najvise je ljudi pristiglo iz okolnihzgrada i kuca koje nemaju sklonis"ta.Dio njih zatekli smo ve6 na samom ula-zu, pa u atriju crkve, na stepenicama(uglavnom djeca kojoj su 6asne sestredijelile sendvide) te u samom podrumugdje su se skupile majke s malom dje-com i starci. Zrak je tezak, vruc"e je. ;Neradi ventilacija. Uglavnom svi Sute. Sje-di se na jastucima, dekama, stolicama.Na podovima torbe s hranom i odje-c"om. Nrtko nije raspolozen za razgo-vor, osim Sto se najmladi raduju:

— Evo doSli su nas slikati za »Slo-bodnu«.

Ton! Bojanic iz Kninske ulice (spo-minjanje naziva ulice izazvalo je burusmijeha medu djecom) dolao jeu skioniSte s mamom Lukrecijom :i — kako je posebno naglasio — naj-mladim Splicaninom u torn podrumu— jednoipolmjesec'nim bratom Mari-om, i nije ga, veli, nimalo strah. Od po-vjerenika Civilne zastite za Mjesnu zajednicu Grad Marks Buzoli6a saznajemo da se tu moze skloniti puno ljudi, jSto je dobro, jer ima tu, kaze, i dosta isludajnih prolaznika koji potraze za-Won. Medu pripadnicima Civilne zaStitesu i 6lanovi saniteta koji su osposob- :Ijeni za pruzanje prve pomoci i u najte-zim sludajevima. Zlu ne trebalo. Nakonizlaska iz skloni§ta vidimo otvorena ivrata »Bobisa«. Unutra desetak mu§-karaca.

— Kako to da radite? •— pitamoprodavadicu Mariju Fatli. — Jo§ je uz-buna. Nije li vas strah?

— A, evo, stigli su kolaci, dodugesa dva sata zakaSnjenja. Raditi se mo-ra. A uzbuna je prosla.

(Ovo nije bilo toCno, ali je vi§e Spli-bana ju6er ujutro od treceg znaka ztuzbunu zbog zraCne opasnosti mislilokako se ponavlja znak za prestanakdruge uzbune, buduci da je izmecfu tihdviju opasnosti bio mali vremenski raz-mak.)

— Kako se ljudi ponaSaju, §to go- jvore kad udu k vama? f

— NajviSe kupuju krafne za djecu,a odrasli {raze kavu. Alkohol inace netodimo — smije se gospoda Falic".

Pedesetak metara dalje jo§ jednaotvorena trgovina. Privatni minimarket»Malina«. I tu nam kazuju da je uzbunaprosla. Ma i da nije, kako 6eS Covjekuodbiti dati kruh. Ankica Bflobrk namkaze da su prodali vis"e od sto kilogra- |ma kruha »u pet minuta«. Ljudi nisu niulazili u prodavaonicu, ved su s vratauzimali. Prodavao se kruh star i dvadana. Nitko nije postavljao pitanja. Daj £Sta dag.

— Prodajemo bas sve. Sve se ku-puje. I keksi i Sokolade,' sve vrste hra- :ne. Ipak najvise se traze konzerve— slu^amo ve6 poznatu pricu.

D. FIUPOVI

Autobus! kakoodredi»JNA«

Ju6era§nji napad okupatorske mor-narice na Split u potpunosti je poremetio autobusni promet prema ostalimgradovima. Nakon Sto je neprijatelj ne-Sto prije sedam sati zasuo, izmedu os-talog i autobusni kolodvor, streljivom |i granatama, sa svojih radnih mjesta suse povukli sluzbenici, dok su vozafii |autobusa koji su stajali na peronima- |6ekaju6i redovne polaske poSurili dase §to prije udalje s opasne pozicije.

Zbog toga je Split ostao bez vedineautobusnih veza tijekom juCerafinjeg |jutra, a tek usamljeni i najhrabriji voza- |ei odlufiili su krenuti sa splitskog ko- |lodvora u zakazano vrijeme prema svo-jim odrediStima, Tek u ranim poslije- ;-podnevnim satima na autobusnom ko-- jlodvoru je doneke zivnulo, pa je za Si- !benik otiSao jedan autobus, kao i zsLivno. Autobus! jufer uopce nisu pro- ^jmetovali prema Makarskoj, Sinju |i Vrgorcu. Jedino se vozilo prema SImotskom, Z.J.

Sjever starog »Hajdukova« place kraj Plinare pamti mnoge pogotke Iz svoje 70-godisn/epovijesti. Nitko, medutim, nlje mogao ni sanjati da 6e fednog dana umjesto Buljanovih baluna naobliznju Ulicu Maksima Gorkoga padatl — granate

Feda KLARIC,Stanko KARAMAN,

Matko BILJAK,Bozo VUKlCEVIC,

Boris VRKIC,don Ivan CUBELIC,

Viekoslav ALJINOVlC

Nikada splitska Riva u deset sati ujutro nije bila ovaktpusta. Ispraznili su je oni koji bi Je rado, umjeshp/esackom, proglaslli pjesadijskom zonom. Izmedu »palmna poluotoku srece« opet ce, medutim, potedi buini brzaczivota

Jedan od nacina na ko/'i federalna vojska, ruseci sve predsobom (i iza sebe), Ijudima otvara — vldike. A £to ovakverupe budu vece, i ona ce se teze sakriti. KomizankaTonka Ursa Borcic na vrtjeme Je »ucinila skale« do

Kamene kuce Veloga varosa odolijevale su zubu vremena, all supoklekle pred zubom — prostora. Jer, prostorje oval lud, balkanski.A zub je njegov ostar... all klimav. I ostavit ce ga u istom tornkamenu za kojeg Je mislio da 6e mu past! sa srca. Past ce mu,medutim — NA srce

Ruzan IB svijet na koji su dosle ove bebe, Zajedno s majkama skrlvene od njega u podrumu Klinidkoga IContra na Pirulsms. Malke ce aa umlesto niih zaoamtiti. a dieca ce aa. kada odrastu. ulieosati

Brodov! federalne vo/ske bezuspjeino su jucer ujutro gadali kiosk"Slobodne Dalmacije« na Pivi. Granata je bila »kratka«, otprlllke kollkopamet i noge napadaca

itivot je u ratu jeftin otprillke popul HstiHa lutrije... i smrt izvlaci svoje dobltkeGoleme rupe u zidovima i krovovima varoikih kuca nisu, nasrecu, progutale nifedan Ijudski zivot, a mala, jedva vidljiva rupica od pancirnog projektila na opiati

Pogled u unutrasnjost »Koteksova« nebodera nije ni izdaleka toliko lljepkao pogled koji se s njega pruza na Split. Ovako to izgleda kada

coga bolnlikog trajekta »Vladimir Nazom bila IB kobna za Dinka Marasa i Juru Kalpica. Ne postoji, SMB-flota bad pogled na Dioklecijanov grad. A njeni su pogledi vrlo uski