15. rujna 2013. gospodarskilist

3315. rujna 2013.

GOSP

ODAR

SKI S

AVJE

TNIK

mali

Manje zastupljene vone vrste

U posljednje se vrijeme, na policama trgovina mogu nai i plodovi manje poznatih voaka. Prodaju se po visokim cijenama, a mnoge od njih mogle bi se uzgajati i kod nas. Osim njih, postoje i voke koje su se nekada uzga-jale, a danas su gotovo pale u zaborav. U ovom e prilogu biti opisane neke od njih, kako bismo upoznali njihova svojstva i time potaknuli na razmilja-nje izvan okvira, one koji ele uzgojiti poneku egzotinu voku, ili moda ak pokrenuti ozbiljniju proizvodnju.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013.34 gospodarskilist

Acerola

15. rujna 2013.

Neke od ovih vonih vrsta, kao to je aronija, polako ali sigurno postaju uobiajene voke u kon-tinentalnom dijelu jer pod utjeca-jem medija sve vie ljudi upoznaje njihovo blagotvorno djelovanje na zdravlje, to stvara trite i potie uzgoj.

Druge jo uvijek ekaju svoje mjesto u uzgoju koje imaju u dru-gim zemljama. Tako je, na primjer, u Austriji bazga odavno prestala biti korov i postala unosan izvor pri-hoda za mnoge uzgajivae. U po-sljednjih su nekoliko godina i kod nas zasaene odreene povrine pod ovom vokom, ali to ni izdale-ka nije ono to bismo s obzirom na klimu i tlo mogli ostvariti. Haskap tek kri put prema potroaima, a goji ve pravi prve korake u uzgoju.

Zaboravljena oskorua opjevana je u narodnim pjesmama, ali je u uz-goju isezla. Nasuprot tome, u Nje-makoj, ekoj i drugim zemljama postoje itavi sajmovi posveeni ovoj voki skromnih zahtjeva, rakija od njezinih plodova dosee vrtogla-

Velika prednost ovih voaka je u tome to imaju neto skromnije zahtjeve prema klimi i tlu, a ta-koer su i otporne na bolesti i tetoine. No, to ne bi trebalo shvatiti doslovno, jer ono to ne stvara potekou za uzgoj na okunici, moe stvarati tekoe kada neku od ovih vrsta elimo uzgajati na veim povrinama.

Acerola (Malpighia emarginata) potjee iz Meksika i zimzeleni je grm ili drvo koje u prirodi naraste najvie do visine od 6 m, premda su najei primjerci visoki 2-3 m.

Bogatstvo vitaminaU usporedbi s naranom, kolii-

na vitamina C u ovom je vou vea

Manje poznate i nove voke osvjeenjeu ponudi voa i prilika za pokretanje posla

Stoga se za svaki ozbiljniji uz-goj treba obratiti strunjacima koji e pomoi postaviti stvari na pravi nain od samog poetka kako se poetno uzbuenje ne bi pretvorilo u razoaranje. Vjerujemo da e i informacije u ovom prilogu pomoi da se to ne dogodi.

za nevjerojatnih 32 puta, a koliina magnezija, kalija i vitamina B5, dvostruko vea. Zbog toga se od acerole pri-premaju mnogi vitaminski pripravci ili napitci koji se sve vie trae na tritu.

esto se uzgaja i kao bonsai zbog lijepog razgranjavanja i atrak-tivnog izgleda.

List je prekriven dlaicama koje mogu izazvati alergijske reakcije ili smetnje u dinim putevima, pa tre-ba biti oprezan u kontaktu s ovom biljkom.

Cvjetovi su promjera 1 2 cm, ruiaste boje i skupljeni su u cva-tove sastavljene od tri do pet cvje-tova.

Cvate gotovo cijele godine, pa se na istoj biljci mogu istodobno nai i cvjetovi i plodovi. Plod je razliite veliine (1-4 cm), a zreo je ve tri do etiri tjedna nakon cvatnje, pa se tijekom godine moe ostvariti velik broj berbi.

Plod se odlikuje velikom kolii-nom vitamina C (ak do 3 g na 100 g), a osim vitamina C, u plo-du se nalazi i dosta provitamina A, vitamina iz B kompleksa, dok su od minerala najznaajniji eljezo, kalcij i fosfor. Sadraj eera u plodu je nizak, svega 3 do 5 %. Acerola je niskokalori-no voe koje u 100 g ploda ima svega 32 kcal.

ve cijene, a drvo slui za izradu namjetaja namijenjenog samo znalcima koji ne pitaju za cijenu.

Mediteransko podru-je otvara jo vie mogu-nosti za uzgoj novih vrsta voaka, i to od onih koje se zasada mogu nai tek na pone-koj okunici kao to su kaki, nepo-la i iula do onih malo egzotinijih kao to je acerola koju, uz odgova-rajuu zatitu preko zime, moemo pokuati uzgojiti.

Atraktivan izgled, bogatstvo mi-nerala, vitamina i, posebno, anti-oksidansa ine plodove ovakvih voaka ne samo ugodnim osvjee-njem nego i pravim izvorom zdrav-lja. Faramaceutska je industrija to ve prepoznala i ponudila brojne pripravke izraene od uvoznih siro-vina. Nema nikakvog razloga da u budunosti domai proizvoai ne zamijene uvoz organiziraju li se na pravi nain i tritu ponude dovolj-no plodova odgovarajue kakvoe.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013. gospodarskilist

3515. rujna 2013.

Plodovi se mogu preraivati u si-rup ili dem.

LjekovitostNjihova se konzumacija preporu-

a kod kroninog umora ili kao po-mo kod razliitih virusnih infekcija, zacjeljivanja rana, lijeenja bolesti

moe izazvati i alergijsku reakciju, i to prvenstveno onih koji su aler-gini na lateks. Stoga osobe koje imaju tekoa s alergijama ne smiju uzimati acerolu niti njezine priprav-ke, prije nego li se posavjetuju s li-jenikom.

Uzgoj acerole izvan tropskog po-jasa znatno je otean, jer ova biljka trai stalnu temperaturu od 28 do 30 C. Preferira kiselkasto laganije tlo, a odrasle biljke mogu podnijeti i kratkotrajnu suu. Korijenje je plit-ko, zbog ega je jako osjetljiva na vjetar. Ponekad se moe nabaviti u obliku lonanice koju je mogue uzgojiti i izvan tropskog pojasa, ali uz uvjet da joj se tijekom zime osi-gura zatita od niskih temperatura i dovoljno svjetla. Tada raa samo u toplijem dijelu godine.

Prof. dr. sc. Tomislav JemriZavod za voarstvo

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

BoysenberryBoysenberry (Rubus ursinus) ja-

godasto je voe slino malini i kupi-ni, a nastao je 1920-ih godina kria-njem maline, kupine i loganberryja (takoer krianac). Ime je dobio po svom tvorcu Rudolphu Boysenu.

Plod je okruglast, slian kupi-ni, krupan (oko 8 g), po boji neto svijetliji od kupine (izmeu maline i kupine) tamne crvenkasto-crne boje.

Jedni kau da je vrlo je soan i po okusu slian malini s prizvukom oporosti, drugi da je po okusu sli-an divljoj kupini, samo je po velii-ni ploda nekoliko puta vei.

Plodovi boyse-nerryja su pogodni za konzerviranje i prera-du u pekmez i sl.

SadnjaBoysenberry, kao i

ostalo jagodasto voe koje je srodno malini i kupini, trai vrlo sun-ane poloaje koji su zatieni od vjetra. Moe uspijeva-ti i u polusjeni, ali tada plodovi ne mogu postii kvalitetu kao na sun-anim poloajima. Za kvalitetne plodove tlo mora biti dobro pripre-mljeno s dosta komposta i humusa. Dobro podnosi razliite tipove tala, te relativno dobro uspijeva i kad se korov ne plijevi oko njega. Ipak, potrebno je redovito plijeviti korov, kako bi plodovi bili kvalitetiniji i urod vei.

Bujnog je rasta, te je za uspje-an uzgoj boysenberryja potrebna

armatura (stupovi i ice) za koje e se izboji vezivati. Takvim nainom plodovi e biti izloeniji suncu, plo-dovi nee biti zaprljani od zemlje, ime e se smanjiti mogunost tru-lea plodova, te e olakati berbu. Razmak izmeu grmova treba biti jedan do dva metra, izmeu redova dva metra. Saditi se moe u jesen ili u proljee. Bolje je saditi u jesen zbog boljeg ukorijenjivanja. Ako se ujesen sade jednogodinje sadni-ce, prvi rod se moe oekivati ve iduu sezonu.

Boysenberry je od maline do-bio slatkou i cvjetnu aromu, dok je prizvuk vina i oporosti dobio od kupine i loganberryja. U svakom sluaju, plod je ugod-nog i osvjeavajueg okusa i zavidne veliine u odnosu na malinu i kupinu.

Ubrani plod brzo gubi okus, stoga ga treba to prije kon-zumirati ili preraditi. Neki ga ne vole konzumirati u svjeem stanju zbog kiselosti i velikih sjemenki, pa ga radije troe u preraenom obliku. Plodovi su lijepe crvene boje i nalikuju trenji, po emu je ova biljka vjerojatno i dobila naziv trenja s Barbadosa. Osim ovog naziva moe se nai i pod imenom ame-rika vinja.

jetara itd. Sok acerole posebno se rabi kao osvjeenje pilota, astrona-uta i atletiara izloenih velikom fi-zikom naporu. Takoer, jaa dini sustav i pomae stvaranju kolage-na, koji je kljuan za zdrav i lijep izgled koe. Pomae regulaciji krv-nog i onog tlaka.

Iznenaujue je, da je do danas napravlje-no relativno malo znanstvenih istra-ivanja njezinog djelovanja na ljudsko zdravlje. Do sada objavlje-

ni rezultati potvruju njezin koristan uinak na regulaciju eera u krvi, smanjenje rasta tu-morskih stanica i uklanjanje tetnih radikala iz stanica. Postoje podaci koji pokazuju da i kora, lie i drugi dijelovi biljke imaju fungicidna svoj-stva.

Potrebno je upozoriti da kon-zumacija acerole kod nekih ljudi

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013.gospodarskilist

36 15. rujna 2013.

Tayberry

Jo jedan krianac maline i ku-pine je tayberry, koji se odlikuje izrazito velikim plodovima i visokim urodom. Plodovi su soni, ugod-nog, slatkastog, lagano oporog i aromatinog okusa. Pogodni su za konzumaciju u svjeem stanju, ili preradu u pekmeze i druge pro-izvode, a mogue ih je i smrzavati. Masa ploda je od 5 g do 11 g.

Ukupni prinos po biljci moe biti i do 3,5 kg (ovisi o razma-ku sadnje), tj. 24 t po hektaru. Javljaju se u skupinama 5 do 7 plodova. Boja im varira od pur-purno crvene, do tamno ljubi-aste kada prezriju, te laganog do visokog sjaja.

Tayberry je samooplodna vrsta i nije mu potreban opraiva.

UzgojBoysenberry treba redovito nata-

pati, posebice nakon cvatnje i kada plod poinje rasti. Kako bi se sma-njila opasnost od pojave gljivinih bolesti, natapanje treba izvesti pri bazi grma, da se izbjegne viso-ka vlanost u kronji. To se moe izvesti, primjerice, pomou sustava kap po kap. Gnojidbu i dodavanje komposta treba obavljati u radijusu unutar 30-ak cm od grma. Grmove boysenberrya esto treba zatititi i od ptica pomou mrea kojima ih se prekriva.

Preporua se grane prije zime odvezati i polegnuti na zemlju, te prekriti slojem (20-ak cm) slame ili

sijena ili nekim drugim prikladnim izolacijskim materijalom. Tako e se izboje zatititi od hladnog vre-mena tijekom zimskog mirovanja.

Grmovi boysenberrya su prilino izdrljivi na nepovoljne uvjete, te su otporniji je na bolesti i suu nego kupina.

RazmnoavanjeBoysenberry se najjednostavnije

razmnoava povaljenicama. Krajem srpnja odabire se jedan slabobujan dugi izboj koji se savije i zakopa u tlo na dubinu 15-20 cm. U proljee se slobodno moe odvojiti od maj-inskog gram, jer se tijekom zime ukorijenio.

Boysenberry raa u lipnju i srpnju na jednogodinjim iz-bojima, no s obzirom da raa jednom godinje, sezona mu vrlo kratko traje. Na jednom odraslom grmu moe se nabra-ti u prosjeku do 4,5 kg plodova (ovisno o sorti, nainu uzgoja i sl.).

enije poloaje, te time dati pro-zranost grana (manje vlage, ma-nje bolesti), kao i bolju osunanost plodovima. Najpraktiniji je uzgoj na ici (kao vinograd).

Lako se razmnoava povaljeni-cama sredinom rujna, a reznicama sredinom listopada (moe i tijekom zime do sredine oujka, ako tlo nije smrznuto ili natopljeno s previe vode).

Tayberry je pogodan za sadnju na razliitim tlima. Pogoduju mu sunani poloaji na plodnim ocje-ditim tlima, ali moe uspijevati i na sjenovitim poloajima.

U sluaju uzgoja na laganim kar-bonatnim tlima, potrebno je dodati

Srednje su tvrdi, dugulja-sto-koninog oblika, to se moe zakljuiti i po dimen-zijama ploda koje iznose od 35 do 50 mm u duinu, te 17 do 23 mm u irinu. Rano poinje dozrijevati (poetak srpnja), a berba je viekrat-na, jer plodovi dozrijevaju kroz due vrijeme, do sredi-ne kolovoza, pa ak i do po-etka listopada, ako je toplo vrijeme. S obzirom da im se peteljka vrsto dri za plod, a plod je vrlo mekan kada je

potpuno zreo berba je oteana, pa nije mogua upotreba mehanizaci-je. Zbog ovih razloga Tayberry nije zaivio u intenzivnom uzgoju, pa ga uglavnom uzgajaju mali proizvoa-i ili hobisti u kunim vrtovima.

Uzgoj na iciIzboji su bujni i vrsti, sa

slabim bodljama. Kod mladih polugrmova izboji se vie sire, dok kod starijih imaju uspravniji rast, uglavnom bez postranih izboja. Iako izboji ne trebaju potporu, zbog navedenih razloga pre-porua se ipak postavljanje potpore, jer time moemo iriti polugrm i grane dovoditi na polo-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013. gospodarskilist

3715. rujna 2013.

Mrazevi ne predstavljaju pro-blem jer cvjeta kasno, te je sto-ga pogodan za uzgoj na mjesti-ma gdje zbog mrazeva druge voke ne uspijevaju. Takoer, tayberry podnosi vrlo niske temperature tijekom zime, ak do -25 C. Zbog otpornosti na bolesti, po-

sebice na kasnu utu hru, a i niskih zahtjeva za brigom tije-kom godine, tayberry je vrlo pogodna vrsta za uzgoj na ma-njim povrinama ili u kunim vrtovima.

komposta kako bi se popravilo tlo, i to preporuljivo prije same sadnje. Kompost e tako, osim hranjiva, osigurati i zadravanje vlage u zoni korijena to e omoguiti tayberryju

da uspjeno i obilato rodi i za vrije-me sunih ljeta.

Sadnja ukorijenjenih sadnica se takoer obavlja polovinom listo-pada, jer je tlo jo uvijek toplo, te sadri dovoljno vlage, pa se korijen bolje prima i raste. Sadnja se moe produiti ak i do oujka pod istim uvjetima kao i za reznice.

Ovisno o mogunostima vrta, naim eljama, te sadnicama koje imamo, saditi ih moemo s razma-kom izmeu redova od 1,2 do 4 m, a unutar reda na razmak 1 m.

Nakon sadnje sadnicu treba prikratiti na dobar, kvalitetan pup na 25-30 cm visine kako bi oja-ao korijen i time dugorono osi-gurali bolji rast, prinos i kvalitetu tayberryja.

Mini kiviMini kivi (Actinidia arguta) oku-

som je vrlo slian obinom kiviju, a i na presjeku slino izgleda, ali je veliinom puno manji i nema dlai-ce. Mini kivi je nekima poznat kao bavarski kivi, sibirski kivi, mini kivi, baby kivi, koktel kivi, desertni kivi i sl

Iako dobro podnosi kasne mra-zeve, ipak nuno je da za vrijeme porasta mladica ne bude mraza ti-jekom 150 dana, jer bi moglo doi do smrzavanja mladica i pupova. Stoga se esto uzgaja na padina-ma na 600 do 800 m nadmorske visine, iako bez problema uspijeva i na niim poloajima.

Umjereno s gnojidbomMini kivi treba saditi na sunana

mjesta na ocjeditom blago kiselom tlu. Uzgoj e biti uspjean i na la-gano zasjenjenim poloajima ili tlu neutralne pH reakcije, ali e biti smanjeni urod. Mini kivi prorodi 3 do 4 godine nakon sadnje, ali neki ozbiljniji urod moe se oekivati tek

nakon 6 do 8 godina. Bit-no je da biljke budu zati-ene od jakog vjetra. Tako se na okunicama moe saditi uz juni zid kue, iza ograde ili koje druge prepreke.

Gnojidba treba biti umjerena. Slaba gnojid-ba smanjit e vegetativni rast, ali moe dovesti i do pojave uenja lia. Pre-komjerna gnojidba dui-kom pak moe izazvati slabu cvat-nju i plodove smanjene sonosti. Takoer e biti pojaani vegetativni rast, a biljka moe nespremna do-ekati zimske niske temperature.

Rast je vrlo bujan, te u prirodnim uvjetima moe se popeti na stabla visine do 30 metara.

Na pergolama laka berbaU uzgoju taj potencijal se moe

iskoristiti u irenju na pergolama, tj. brajdama kao i obian kivi. Ta potpora mora biti vrsta i stabilna zbog vrlo brzog

rasta (izboj moe narasti i do 6 m u jednoj sezoni). Uzgojem na per-golama olakat emo sve zahvate, pa i berbu.

Plodovi se beru tijekom listopa-da i poetkom studenoga. U fazi zrelosti vrlo se lako odvajaju od biljke. Kako esto znaju i sami ot-pasti kada dozriju, mogu se brati i ranije, te pustiti da sazriju odvojeni od biljke. Urod ovisi o starosti biljke i nainu uzgoja, ali je obino 25-30 kg po grani.

Mini kivi je vrlo pogodan za uzgoj u kontinentu s obzirom da podnosi zimske temperatu-re i do -30 C. tovie, za uspje-an uzgoj vrlo su bitne niske zimske temperature tijekom zimskog mirovanja, kako bi se aktivirali rodni pupovi za idu-u sezonu.

zbog vrlo brzog Plod je veliine 2-2,5 cm, zelene boje, bez dlaica, veliine bobi-ce groa. Meso ploda je kao

kod obinog kivija, takoer zelene boje. Ovisno o sorti

moe imati i crvenkaste boje bilo u koici bilo u mesu. Moe se koristiti na razne naine sirov,

kuhan, suen, preraen u pekmeze i sl.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013.gospodarskilist

38 15. rujna 2013.

Haskap(modra kozokrvina)

Haskap ili modra kozokrvina (Lo-nicera caerulea) je grm s plodovi-ma koji bojom i veliinom lie na borovnicu. Neki ju esto nazivaju i sibirska borovnica, no to je po-greno. Naziv sibirska borovnica se esto koristi za aroniju, haskap i jo neke vrste. Sve te vrste ima-ju svoje jedinstvene nazive koji ih bolje opisuju. Stoga naziv sibirska borovnica treba izbjegavati za bilo koju vrstu, jer samo moe dovesti do zabune. Haskap se jo naziva i

LjekovitostHaskap je bogat antioksi-dansima, vitaminima (vita-min C) i eljezom. Zbog tih svojstava je vrlo dobar kod poboljanja krvne slike, vi-sokog tlaka te probavnih po-remeaja. Bobice haskapa uz navedene prednosti imaju i protuupalna i protualargij-ska svojstva.

Mini kivi je dvodomna biljka, te je vrlo bitno da su zastupljene

Natapanje je vrlo vano jer ne-dostatak vode uzrokuje opa-danje lia i gubitak plodova. Zahtijeva velike koliine vode tijekom sezone, ali ne i stagni-rajue vode jer moe doi do guenja korijena, a time i do propadanja cijele biljke. U ljeti je potrebno natapati kako bi se nadomjestila voda koja ne-dostaje uslijed vruih i sunih dana.

i enske i muke biljke u uzgoju, iako postoje i samooplodne enske biljke. Jedna muka biljka moe uspjeno opraiti est enskih bilja-ka. Kao opraiva moe se koristiti i muka biljka obinog kivija.

RazmnoavanjeUspjeno se razmnoava sjeme-

nom, ukorijenjavanjem reznica ili cijepljenjem na podlogu koja moe biti mini kivi ili obian kivi. Kod raz-mnoavanja sjemenom, bitno je da to sjeme ne bude od plodova koji su dobiveni opraivanjem polenom

s obinog kivija, jer je takvo sjeme sterilno.

Vani uronici bolesti i drugih problema od kojih je vano zatititi mini kivi su Phytophthora, Botrytis, Sclerotinia te nematode, tripsi, sa-vijai i sl. No, ti uzronici ne ine velike tete i ne pojavljuju se esto. Kod mladih biljaka veliki problem mogu biti make. Izboji mini kivija otputaju miris slian mirisu maje trave, pa se make esto struu o samu biljku ili pak raskapaju oko korijena ime potpuno unite mla-de biljke.

kamatska bobica, kamatska borovnica ili mayberry.

UzgojHaskap je listopadni grm koji

moe narasti od 1 do 3 metra i obino do 1,5 metra u irinu.

Vrlo je otporan na niske tempe-rature. Tako tijekom zime, haskap moe podnijeti vrlo niske tempera-ture ak i do -45 C. U skladu s porijeklom, i cvat podnosi tempera-ture ispod 0 C (ak do -10 C) te

kamatska bobica, kamatska

vrlo dobro podnosi i kasne proljetne

mrazeve.Grmovi ha-

skapa sade se na sunanim po-

loajima s dobro dre-niranim (ocjeditim), ali

vlanim tlom slabo kise-le do neutralne reakcije(pH 5,5

do 7) i bogatim organskim tvarima. Moe podnijeti i druga tla i polusje-nu, ali tada slabije raa. Razmak u redu treba biti 1 do 1,5 m, a 3 metra izmeu redova. Nije samooplodna voka, te stoga treba saditi barem dvije sorte zajedno, a preporua se i tri do etiri razliite sorte u jednom nasadu, koje su meusobno kom-patibilne (cvatnja u isto vrijeme).

Plod haskapa je bobica dugulja-stog oblika i plavoljubiaste boje. Bobica je promjera 0,5 do 1 cm i duga 2 do 3 cm. Meso je tamnolju-biaste boje, teksture sline kiviju, a ugodan i slatkast okus podsjea na borovnicu. Kod nas dozrijeva u svibnju, a moe se konzumirati si-rov ili preraen u sok, dem, ele ili vono vino. esto se koristi i kao dodatak fermentiranim mlijenim proizvodima (voni jogurt). U pu-nom rodu, grm haskapa moe dati 3 do 5 kg bobica.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013. gospodarskilist

3915. rujna 2013.

U Japanu su cijene haskapa vrlo visoke, a u uzgoju ne zahtijeva-ju mnogo zikog rada. Stoga se esto tijekom radnog vijeka sade male plantae kao nan-cijska sigurnost za stare dane. Neto kao mali prirodni miro-vinski fond za dodatne prihode.

Uspjeno se razmnoa sjemenom, te poluzrelim i zrelim reznicama. S ob-zirom da haskap nije sa-mooplodan, kod razmno-avanja sjemenom treba oekivati sadnice neujed-naenih svojstava. Stoga se preporua razmnoa-vanje ukorijenjivanjem po-luzrelih reznica u srpnju i

kolovozu, ili zrelih reznica u stude-nom.

BrusnicaBrusnica (Vaccinum vitis-idea)

je zimzeleni grm koji ima ljekovita svojstva. Plodovi brusnice zbog svog sadraja imaju vrlo pozitivan uinak na ljudsko zdravlje.

Voe za dijabetiareSadri minerale (kalij), organske

kiseline, tanin, eljezo, vitamine A i C, a bogat je i antioksidansima (an-tocijanima i bioflavonoida) i biljnim vlaknima. Bioflavonoidi djeluju kao prirodni antibiotik, tako to uravno-teuju gljivice i bakterije u organiz-mu. Posebice pomau kod infek-cija urinarnog i probavnog trakta, regulirajui bakteriju Escherichiu coli, te uzronika ira na elucu (Helicobacter pylori). Plodovi bru-snice pomau i kod dijabetesa, jer njihova konzumacija smanjuje razi-nu eera u krvi. Plodovi brusnice pomau i kod smanjenja djelovanja stresa, te su vrlo pogodni u preven-ciji bolesti srce i krvnih ila. Osim plodova koji se mogu konzumirati u svjeem, suhom ili preraenom (sok, pekmez, dem, umak i sl.) stanju, ljekoviti su i listovi od kojih se kuha aj. Ako se ele koristiti li-stovi, onda ih treba brati nakon ber-be plodova.

Uzgoj nije osobito zahtjevan

Grm je nizak, oko 30 cm, tankih stabljika i iz-boja. Listovi su sitni i zimzeleni. Cvijet se nala-zi u grozdovima na vrho-vima izboja. Bijele je do ruiaste boje zvonoli-kog oblika.

Brusnica raste na sun-anim ili polusjenovitim poloajima. Zahtijeva kiselo (pH 4 do 5) ocje-dito tlo, bez zadravanja suvine vlage, ali s dovoljnom ko-liinom oborina (ili natapanja). Tlo mora biti stalno vlano, jer ako kori-jen ostane u suhom tlu, biljka e se vrlo brzo osuiti i uvenuti. Uspijeva u hladnijim predjelima i na viim nadmorskim visinama (do 1500 m). Zimi podnosi i do -40 C, a dobro podnosi i proljetne mrazeve.

Trai kiselo tloKod gnojidbe treba voditi rau-

na da brusnica zahtijeva kiselo tlo, stoga se preporua upotrebljavati samo kisela gnojiva, te svake go-

dine treba dodavati treset oko sva-kog grma.

Brusnicu treba saditi, ako su sadnice golog korijena, u gre-dice visine 30 cm. Kontejnirane sadnice se mogu saditi tijekom cijele godine, ali treba paziti da odmah bude osigurano nata-panje. Razmak izmeu sadnica treba biti 30 do 40 cm, a raz-mak izmeu redova 80 do 90 cm. Mogu saditi i gue unutar reda, ali tada izmeu redova treba biti vie mjesta.

stovi, onda ih treba brati nakon ber-be plodova.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013.gospodarskilist

40 15. rujna 2013.

Zbog vee veliine grma i du-ine izboja, amerika brusnica se sadi na vee razmake od eu-ropske.

Goji

Prostor izmeu redova tre-ba odravati urednim redovi-tom konjom ili maliranjem borovim iglicama, kiselim tre-setom ili piljevinom crnogo-rice. Tako e se smanjiti rast korova, ali ujedno i osigura-vati dovoljna kiselost potreb-na za normalan rast i razvoj korijenovog sustava.

Plodovi sazrijevaju u kolo-vozu i rujnu, a beru se runo ili grabljicama (kao za borovnice). Bo-bice se beru kada su svjetlo crvene ili tamno crvene boje. Ako se uberu prerano mogu ostati gorke. Svije-tlije bobice tijekom uvanja nakon nekoliko tjedana poprime tamno crvenu boju. Kao i kod sveg voa, kada bobice same padaju s grma, znai da su prezrele i nisu dulje za uvanje, ve ih treba odmah konzu-mirati ili preraditi. Plodovi se mogu uvati 3 do 5 tjedana na temperatu-ri od 0 do 7 C, a smrznute brusnice se mogu uvati i nekoliko mjeseci.

Plantani nasadi koji obiluju povoljnim koliinama vode (neka-danja movarna podruja), berbu

obavljaju plavljenjem polja. Nai-me, svaka bobica brusnice u sebi ima etiri mjehuria zraka. Kako se polje i grmovi poplave tako bobice isplivaju. Tada strojevi prolaze i tre-su granice kako bi se zreli plodovi odvojili od stabljike. Kako plodovi plutaju, strojno se pokupe, ocijede i sortiraju.

Moe se razmnoavati sjeme-nom, ali preporua se razmnoava-njem podzemnim izbojcima koji se zakorijenjuju i razvijaju mladice. Ta-koer brusnica razvija izbojke koji se povijaju i ukorijenjuju. Nakon to se izboji ukorijene, mogu se odvoji-ti od matine biljke i presaditi.

Za razliku od europske bru-snice (Vaccinum vitis-idea), amerika brusnica (Vaccini-um macrocrapon) ima vee grmove i plodove. Amerika brusnica stvara izdanke dui-ne i do 2 metra koji se ukori-janjuju i daju mlade izboje na kojima se javljaju cvatovi. Te izbojke se moe usmjeravati (da ne smetaju u meured-nom prostoru) ili ih se moe

uzdignuti i privrstiti na naslon (ar-maturu) kako bi se plodovi zadrali istima, olakala berba, a i kako iz-boji ne bi smetali za prolazak izme-u redova.

Brusnica nema tetnika ni bolesti koje bi radile znaajnije tete. Sto-ga zatita uglavnom nije potrebna. Moe se koristiti preventivno zim-sko prskanje bakrenim preparatima prije kretanja vegetacije.

puta vie nego aronija), vitaminom C, vitaminima B-kompleksa, amino-kiselinama i eljezom.

Goji se moe uzgajati kao grm ili kao drvo, a moe narasti i do 3 me-tra visine. Grm L. chinensis naraste neto nie od L. barbarum.

Preporua se saditi na jesen, ali moe i u proljee. Goji zahtije-va sunane poloaje sa ocjeditim tlom, blago kisele do neutralne re-akcije (pH 6 do 7,5). Moe uspije-vati i na kiselijim tlima (pH 5 do 5,5) i polusjenovitim poloajima, ali je tada prirod i rast smanjen.

Uvjeti za uzgojIako je tolerantan na suu, u po-

drujima gdje tijekom godine ima sunih razdoblja, nuno je osigu-rati natapanje, kako bi se postigao zadovoljavajui urod. Na tekim i hladnim tlima s visokom razinom

Goji bobice je naziv za dvi-je vrste - Lycium barbarum i Lycium chinensis. Na hrvat-skom se jo nazivaju i vuje bobice. Goji bobice su vrlo dobre za krvoilni sustav, di-jabetes, jetru i bubrege, a posebice za reguliranje kole-sterola.

Sniavaju kolesterolPrema nekim istraivanji-

ma Goji bobice dovode razi-nu kolesterola na normalnu razinu u roku 24 sata nakon

konzumacije 100 g ploda. Plodovi

goji bo-bica su b o g a t i antioksi-dansima

(1 i pol

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013. gospodarskilist

4115. rujna 2013.

Svjee bobice su sone i imaju slatkasti okus, a suene pod-sjeaju na groice. Stoga se u trgovini najee mogu nai sueni plodovi. Zbog brze oksidacije plodova pri berbi, preporua se otresanje bobi-ca umjesto berbe.

podzemne vode nee uspijevati i ima velikih tekoa s asfikcijom (guenjem) korijena. Zimi podnosi temperature i do -15 C.

Ovisno o uzgojnom obliku raz-mak unutar reda bi trebao biti 1 do 1,5 metara a izmeu redova 2 do 2,5 metra. Cvate na jednogodinjim izbojima sitnim ljubiastim cvjeto-vima. Cvate tijekom cijelog ljeta, te se u isto vrijeme na biljci mogu nai cvjetovi, nezreli i zreli plodovi.

Plod je naranaste do crvene boje, izduenog ovalnog oblika, duljine 1 do 2 cm. Svaka bobica sadri 10 do 60 sjemenki. Plod do-zrijeva od srpnja do listopada, pa je

potrebno organizirati berbu sve do prvih mrazeva. Nakon berbe plodo-vi brzo oksidiraju, pa nisu pogodne za prodaju u svjeem stanju, ali se mogu konzumirati u svjeem stanju.

Rezidbu treba obaviti u rano pro-ljee prije kretanja vegetacije. Ta-koer treba paziti da rezidba bude slaba do umjerena, kako bi se osi-gurao primjeren prinos. Prejaka re-zidba gojia uzrokovat e jaki vege-tativni rast te time znaajno smanjiti urod te godine.

RazmnoavanjeNema zabiljeenih znaajnijih

tetoinja (insekata i bolesti) koje

bi radile tetu. Pri primjeni bakre-nih preparata treba biti iznimno oprezan i smiju se koristiti iskljuivo prije kretanja vegetacije. Ako su se pupovi ve poeli otvarati bolje je preskoiti prskanje, jer bakreni pre-parati mogu izazvati fitotoksinost (listovi posmee i otpadnu).

Moe se razmnoavati sjeme-nom, zelenim i zrelim reznicama. Razmnoavanje sjemenom ide re-lativno lagano, no daje potomstvo neujednaenih svojstava. Raz-mnoavanje zelenim reznicama je mogue tijekom lipnja i srpnja, a zrelim u studenom. Za ukorije-njivanje reznica je bitno da uvijek imaju vlage.

Stoga se preporua da se posu-de s reznicama prekriju najlonom i redovito zamagljuju, kako bi se odrala relativna vlanost zraka od 85%. Ako se reznice prekrivaju naj-lonom, potrebno je redovito provje-travati zrak svakih nekoliko dana da se izbjegne trule reznica.

DudDud ili murva nekada se u naim

krajevima mnogo uzgajao, prven-stveno zbog lia, ali i zbog ploda. Lie se koristilo najvie za hranu leptira dudovog svilca, ije gusjeni-ce zapredanjem kukuljica stvaraju niti za jednu od najfinijih tkanina svilu. Danas se dud rijetko moe nai na okunicama.

Viestruko koristanPostoje tri glavne vrste duda

bijeli (Morus alba), crveni (Morus rubra) i crni (Morus nigra). Razlika meu njima je, naravno, u boji plo-da.

Okusu ploda vrlo je sladak i s vrlo malo kiseline, veliina je 1,5 do 2 cm, a bere se od lip-nja do kolovoza. Osim to se moe jesti u svjeem stanju, vrlo je pogodan za pripremu sokova i sirupa te pekmeza, marmelada i elea, ali i rakije (dudovaa).

Plodovi duda se takoer mogu i suiti kako bi ih se mo-glo konzumirati i tijekom zime. Svjei plodovi duda su vrlo kratke trajnosti i osjetljivi su na transport, te ih je potrebno vrlo brzo nakon berbe kon-zumirati, ili pripremiti na neki od navedenih naina. Listovi duda se mogu koristiti za hra-nidbu domaih ivotinja, po-sebice poveavaju mlijenost.

Zdravstvena vrijednost duda

Plodovi duda osim antocijana koji veu slobodne radikale u orga-

nizmu, pomae i kod drugih zdrav-stvenih smetnji.

aj od dudovog lia pomae kod dijabetesa. Sirup crnog duda moe se koristiti i za iskaljavanje,

Bijeli dud ima plodove bijele do ruiaste boje, crveni ima plodo-ve crvene boje, dok je crni dud izrazito tamne, ljubiaste do crne boje. Prema hranjivoj vri-jednosti, razlike postoje, a naj-vanija je, da crni dud kao i dru-go tamno jagodasto voe ima vrlo visok sadraj antocijana.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013.gospodarskilist

42 15. rujna 2013.

Nepola

Iako se nepola ili japanska mumula (Eriobotryia japonica) in-tenzivno uzgaja u razvijenim voar-skim zemljama s mediteranskom klimom, u naim mediteranskim krajevima manje je zastupljena i nije zauzela vee i znaajnije mje-sto u uzgoju, vjerojatni razlog je

Plodovi nepole su ovalnog, za-obljenog ili krukolikog oblika, ute, naranaste, ili rjee crven-kaste boje, te veliinom, obli-kom i bojom slie manjim mare-licama. Iako su plodovi nepole na prvi pogled neugledni, vrlo su soni i ukusni s osvjeavaju-om aromom, a najslai su kad su mekani i uti.

bolesti dinih organa, za grlo, te kao laksativ. Kora stabla do-bra je protiv crijevnih namet-nika, te ima antibakterijska i fungicidna svojstva. Ipak kao i kod svega ostalog u konzumaciji duda treba biti umjeren, jer vee koliine mogu dovesti do lakih trovanja, halucinacija i probavnih smetnji.

Dugovjena i otporna vokaDud preferira sunane poloaje

te ne voli pregustu sadnju. Stablo moe narasti i do 20 m s jako ra-zvijenom prirodno kuglastom kro-njom. Dudovi se esto sade kao drvoredi uz put i ograde zbog svoje dugovjenosti, ali i korijena koji ra-ste duboko, te ne smeta pri povrini

Goran Fruk, dipl. ing. agr.Zavod za voarstvo

Agronomski fakultet u Zagrebu

nedovoljna informiranost i ne-poznavanje ove vone vrste.

Zimska cvatnjaNepola je suptropska vo-

na vrsta porijeklom iz jugoisto-ne Azije, zimzelena dekorativna vrsta koja se moe pronai uglavnom na okunicama gdje raste u obliku pojedinanih sta-bala.

Stablo nepole moe narasti do 10 metara visine, a naje-e naraste oko 3-4 m. Kronja prirodno formira oblik kugle, a ukoliko se eli formirati uzgojni oblik, preporua se oblik vaze.Nepola cvate u vrijeme kada

veina ostalih vrsta miruje - od listo-pada do sijenja, a plodovi dozrije-vaju vrlo rano ve u svibnju, te se time trite osigurava svjeim plo-dovima ove vrste na poetku nove turistike sezone, to se moe sma-trati i osnovna prednost uzgoja ove vone vrste.

Trai toplinu i sunceZa normalan rast i razvoj nepola

trai puno topline i sunca, a dobro podnosi visoke ljetne temperature i suu. Iako je suptropska vona vrsta, dosta dobro podnosi i nisku temperaturu (moe podnijeti ak do - 10 oC), ali je osjetljiva na hlad-nije sjeverne vjetrove, pa je treba saditi na mjestima zaklonjenijim od vjetra. Stoga nai klimatski uvjeti ustvari ne pretpostavljaju zapreku za njen uzgoj.

Nepola isto tako nije zahtjevna prema tlu, ali najbolje uspjeva na

za ureenje travnjaka i staza. Tako-er se zbog takvog korijenja moe saditi i uz rubove obradivih povr-ina. U umjerenom i suptropskom podruju stablo je listopadno, dok je u tropskom podruju zimzeleno.

Podnosi tla slabije kvalitete, iako trai duboka i ocjedita tla neutralne reakcije, ali podnosi i kisele do bla-go alkalne reakcije. Kada se dobro prilagodi i primi, dobro podnosi suu. Tijekom zime podnosi tempe-rature i do -23 C. Moe se uzgajati do 3000 m nadmorske visine. Miko-rizom se smanjuje potreba za gnoje-

nje do ak 75%. Rezidba se pro-vodi po potrebi i ovisno o svrsi uzgoja. Dud moe biti jednodo-mna ili dvodomna biljka, a ako je jednodomna, opraivai nisu potrebni, jer je samooplodan.

RazmnoavanjeRazmnoava se sjemenom,

reznicama ili cijepljenjem. Za razmnoavanje sjemenom, pre-

porua se ienje i sijanje sjeme-na odmah po berbi, jer je stratifika-cija sjemena dugotrajna. Sjemenke bijelog duda se stratificiraju ak do nekoliko mjeseci. Reznice se uzi-maju od starijih odrvenjelih izboja, reu se na 20 do 30 cm (3 pupa) i odmah stavljaju na ukorjenjivanje.

Nametnici i tetnici ne rade zna-ajne tete, zato je dud pogodan za ekoloki uzgoj.

Dudov sok pomae kod afti, astme, bronhitisa, ire-va u ustima, hipoglikemije, hipertenzije, probavnih smetnji, slabosti, i upalnih stanja.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

15. rujna 2013. gospodarskilist

4315. rujna 2013.

izboju. Rezidbom takoer treba uvi-jek odstraniti tanke i oboljele izboje, jer se na taj nain sprijeava irenje zaraze fuzikladijem.

Iako je nepola najee zastu-pljena kao pojedinano stablo, ukoliko se planira ii u intenzivniju proizvodnju, prilikom sadnje treba voditi rauna o razmaku budui da formira dosta veliko stablo. Razmak

izmeu sadnica moe biti od 5x4 pa do 6x5 metara ovisno o bujnosti sorte i odabiru uzgojnog oblika.

Nepola se kod nas najee razmnoava generativno pomou sjemena, jer sjeme klija vrlo brzo i u velikom postotku, dok se za intenzi-van uzgoj razmnoava vegetativno.

Ljekovita svojstvaIzniman i delikatesan okus plo-

dova nepole rezultat je toga to ovi plodovi u sebi ujedinjuju okus bre-skve, limuna i manga. Osim za kon-zumaciju u svjeem stanju, koriste se za pripremu pekmeza, demova, slatkih sirupa, likera, pripremu pita i

Stabla nepole su dosta osjet-ljiva na fuzikladij, stoga bez odgovarajue zatite teko e se uzgojiti zdravi plodovi, a isto tako jednom oboljela nepola se teko moe izlijeit od fu-zikladija, odnosno krastavosti ploda. Iz tog razloga, posebno je vano prskati i zatiti neplo-lu u razdoblju od jeseni do pro-ljea, jer su tada najpovoljniji uvjeti za irenje bolesti.

dobro dreniranim ilovastim tlima, a za sigurnu i redovitu rodnost po-eljno je osigurati i natapanje.

Vrlo je vano redovito orezivati stablo, posebno odmah nakon ber-be plodova, jer se na taj nain pror-jeuje kronja, kako bi se osigurala prozranost i osvjetljenost unutra-njosti izboja i listova. Isto tako, re-zidbu je potrebno obaviti i u jesen s ciljem odstranjivanja postranih, se-kundarnih izboja na glavnom izboju koji nosi cvjetite. Ukoliko se ne pri-mijeni ovaj zahvat, tada bi se na tim sekundarnim izbojima razvijali sitni plodovi na tetu onih na glavnom

dr. Ovisno o uvjetima uzgoja moe se dogoditi da su plodovi preslatki za konzumaciju u svjeem stanju, ali onda su izvrsni za preradu.

Moda najznaajnija svojstva nepole, zbog ega se od davnih vremena sadi i kultivira, jesu sama prirodno-ljekovita i prehrambena svojstva plodova, te dijelom i listo-va. Posebno je koristan sirup od nepole koji se koristi za ublaava-nje kalja i grlobolje. Ipak, potrebno je naglasiti da sjemenke nepole sadre cijanogene glikozide, te samo pretjerana konzumacija plo-dova sa sjemenkama moe dovesti do cijanidnog trovanja.

Drvo nepole je vrlo vrsto i ko-risti se za izradu manjih predmeta. Poznato je da se od drveta nepole izrauju najbolja ravnala.

U nekim sredozemnim zemlja-ma (Italija, panjolska) uzgaja se plantano i plodovi se mogu kupiti na trnicama. Hrvatska nikako nije iskoristila tu mogunost, a mnogi kontinentalci i ne znaju koja je to voka i kako izgleda. Zbog toga bi bilo vrijeme da se na tome zapone vie i bolje raditi, jer ukusni plodovi nepole bi vrlo lako mogli nai mje-sto na stolovima, kao prvi plodovi voa u proljee i rano ljeto.

Treba napomenuti da nepola (nepula, japanska mumula, loquat) nije isto to i mumu-la (Mespilus germanica), iako se esto te dvije vrste mijeaju zbog slinog naziva.

Nepola je zanimljiva i pomalo neuobiajena voka, kojoj je jesensko pa i zimsko razdoblje ono pravo aktivno ivotno raz-doblje. Zbog svojih dekorativ-nih osobina i ukusnih plodova, preporua se vie saditi i kulti-virati, kako bi time postala vrlo lijep oralni ukras i segment brojnih okunica u naemu me-diteranskom podneblju.

iulaiula ili kineska datulja (Zizyphus

jujuba) izrazito je dekorativna voka koja je kod nas odavna poznata uz-du jadranskog primorja, ali danas je malo rairena, tek kao ukras u dvoritima ili parkovima. Naalost, u kontinentalnom dijelu nae zemlje sasvim je nepoznata, iako bi se mo-gla uzgajati, posebno u vinogradar-skim podrujima.

Raste prirodno kao trnoviti grm ili u obliku stabla s tankim viseim

i povijenim granama koje su obrasle bodljama (kod pitomih sorti bodlje su rijetke, a kod divljih vrlo izraene).

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

gospodarskilist

44

Otporna je na suu i niske tem-perature, meutim kako je na-pada dosta velik broj tetnika i bolesti, u intenzivnim nasadi-ma treba provoditi zatitu 5-6 puta tijekom vegetacije.

Uobiajeni razmaci sadnje u nasadima su 4-5x5-6m, ali su u posljednje vrijeme u zemljama gdje se iula intenzivno uzga-ja popularni nasadi iule u gu-stom sklopu s razmakom od 2-3 x 3-4 metra. Najee se uzgaja u obliku popravljene vaze ili popravljene piramide s visinom debla 70 do 80 cm, a moe se uzgajati i kao grm, iako odabir uzgojnog oblika ovisi o broj-nim imbenicima. Takvim nai-nom uzgoja, u punoj rodnosti moe se oekivati prirod od 30 do 50 kg po stablu.

Stablo naraste do prosjene visi-ne od 5 do 8 m, a na dobrom tlu i do 10 m.

Otporna na suuiula dobro uspijeva u toplim i

sunanim podrujima, a odlikuje se otpornou prema visokim tempe-raturama (vie od 40 C). Najbolje uspijeva na osvijetljenim poloaji-ma s prosjenom godinjom tem-peraturom zraka iznad 8 C.

Kao voka skromnih zahtjeva, iula se moe uzgajati na lakem, suhom i kamenom tlu, ali ne pod-nosi alkalna i karbonatna tla. Naj-bitnije je da je tlo toplo i propusno. Iako iula tolerira siromana tla i suu, za postizanje viih prinosa i kvalitetnijih plodova poeljno je da u tlu ima dosta organske tvari i da je osigurano navodnjavanje u kriti-nim fenofazama. Osjetljiva je prema hladnim sjevernim, a esto i junim vjetrovima, pa treba posebno obra-titi panju na odabir mikrolokacije za sadnju ili treba podizati vjetro-zatitne pojaseve.

Openito se moe rei da je i-ula dosta prilagodljiva vona vrsta, jednostavna za uzgoj i najpogodni-ja za podruja gdje su druge vone vrste slabije rairene (aridna i se-miaridna podruja).

Berba i uvanjeU ranoj fazi razvoja plodovi su

zelene boje, dok plodovi koji su zreli, poprimaju svijetlo smeu do crvenkasto smeu boju, a na povr-ini su sjajni i nalikuju maslinama. Kod potpuno zrelih plodova kora se nabora i meso omeka, pa izgle-daju kao malene datulje, kojima su tada i po mirisu i po okusu sline.

Plodovi tee od 5 g (sjemenjaci) do 20 g (kultivirane sorte) i zrele plodove jako napadaju ptice.

doc. dr. sc. Martina Skendrovi Babojeli

Zavod za voarstvoAgronomski fakultet u Zagrebu

Visokoenergetsko voeU suhim plodovima ima oko 18 % vode, 60 % eera i oko 5 % bjelanevina. Posebno je vri-jedno to plodovi sadre vie od 800 mg vitamina C na 100 g ploda. Plodove iule smatraju dobrim afrodizijacima.

gospodarskilist

44 15. rujna 2013.

smanjile mogue tete od niskih temperatura na poetku vegetacije, a njome uklanjaju izboji koji su sla-bo razvijeni, i oteeni ili nepovolj-nog poloaja.

Plodovi iule se koriste svjei, sueni, preraeni ili konzervirani, a imaju izraenu hranjivu i dijeto-terapeutsku vrijednost, visoku ka-lorinost, te izvrstan okus i aromu. Meso ploda je blijedo-ukasto, ugodna vinsko-kiselkasta okusa, vrlo aromatino.

Od svjeih plodova iule mogu se pripremati marmelade i sokovi, ili se plodovi mogu kandirati, dok se u medicini koriste za lijeenje visokog krvnog tlaka, eluanih i crijevnih te-

goba, te raznih upalnih sta-nja i svrbei koe. Ljeko-vita svojstva imaju lie i

kora iule. Plodovi, lie i kora su tra-eni u farmaceut-

skoj industriji za proizvod-nju lijekova i

ajnih pripra-vaka

iula je vrlo atraktivna voka, zbog iznimne hranjive vrijednosti plodova, adaptabilnosti i vremena dozrijevanja, iji se plodovi sve vie trae u prehrambenoj i farmaceut-skoj industriji. Za napomenuti je, da sve mediteranske zemlje u posljed-nje vrijeme uurbano podiu suvre-mene nasade iule, ija potranja stalno raste, stoga i kod nas, iula zasluuje u budunosti puno veu panju.

Vrijeme dozrijevanja i berbe ovi-si o sorti, nadmorskoj visini, tlu, klimatskim uvjetima i o namjeni. Najee se beru tijekom rujna i listopada, a optimalni rok berbe se odreuje temeljem boje koice, boje mesa, tvrdoe ploda i kemij-skog sastava (krob, eeri, kise-line i voda). Zreli plodovi se mogu uvati na sobnoj temperaturi svega nekoliko dana, ali u hladnjai tri do etiri mjeseca.

Iako je razmnoavanje sjeme-nom relativno vrlo lagano i uspje-no, iula se uglavnom razmno-ava vegetativno izdancima, reznicama i cijepljenjem na sjeme-njake. Kao podloge koriste se sje-menjaci same iule (Z. jujuba.) ili sjemenjaci kisele iule (Z. acidojujuba).

Obzirom da je porijeklom iz Kine, postoji velik broj sorata (preko 700), koje imaju plo-dove razliite veliine, oblika i kvalitete, a samo nekoliko sorti ima vei gospodarski znaaj. Prema namjeni sor-te iule se dijele na stolne, za suenje, za preradu, kao ukrasne i na sorte kombinirane namjene.

Vano je redovito provoditi rezid-bu u mirovanju i vegetaciji. Ljetna rezidba je najbolja kada se formi-ra uzgojni oblik ime se osigurava bolja osvijetljenost kronje, a time i kvalitetniji izboji. Zimska se rezid-ba provodi to kasnije, kako bi se

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJE

TNIK

Indijanska banana

Indijanska banana (Asimina tri-loba) listopadno je drvo sjevernog umjerenog pojasa. Naziva se jo i paw-paw i zanimljiva je kao jedin-stvena i neobina voka piramidal-nog oblika ravnog debla s bujnim tamno-zelenim viseim listovima, koji na jesen postaju zlatno-sme-e boje. Jednogodinje biljke je potrebno dobro zalijevati i drati djelomino u hladu. Nakon toga rast ubrzava i drvee u pravilu tre-ba vie sunca, pa za pet do sedam godina naraste 2-3 metara u visinu. Kod nas se pokazala pogodnom za uzgoj, jer je otporna na dva velika problema: mraz i tuu.

Tlo i uzgojNajbolje raste na plodnom, do-

bro dreniranom i kiselom (pH 5,5-7,0) tlu, a slabije podnosi teka, mokra i lunata tla. Kod sadnje vo-kica preporueni razmak je 4 m, a izmeu redova 3 m. Smjer redova sjever-jug.

Cvjeta u travnju, a cvjetovi su u boji i po-javljuju se pojedinano, te mogu dosei do 5 cm u promjeru. Prirodni opraivai su razni kuk-ci i muhe, a moe se opraivati i runo etki-

cama. Plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada i teine su od 50-500g, te veliine 7-15 cm.

Visoka razina prirodnih spoje-va u stablu ine ga vrlo otpornim na kukce i druge tetoine kojih u naim krajevima i nema. Gnojidba se moe obaviti u proljee, a za zdravi snaan rast primijeniti. Nije nuno redovito zalijevanje tijekom sunih razdoblja.

Ljekovitost biljkePlod je najbolje jesti svje kad je

potpuno zreo,a tada je tropskog, slatkog, sonog okusa, te vonog i cvjetnog mirisa. Koica ploda je tvrda, zelena,a pri dozrijevanju postaje uta i crvena. Kada plod prereemo u unutranjosti se na-lazi meso bijelo-ute boje meko i slatko, sadri puno vitamina mine-rala, aminokiselina, posebno kal-cija i eljeza, te veliku energetsku vrijednost. Unutar ploda nalaze se

dva reda smeih sjemenki koje su duge i do 3 cm. Listovi i granice sadre aktivnu tvar asimicin koji je antikancerogena tvar i koristi se za proizvodnju lijekova protiv raka i prema nekim istraivanjima je 10.000 puta jai od kemoterapije

Kulinarstvo i uvanjeKada su potpuno zreli, plodovi mogu

stajati na sob-noj temperatu-ri oko dva-tri dana, dok u hladnjaku mogu stajati tjedan dana. Primarna na-

mjena plodova je konzumacija

u svjeem stanju. Moe se koristiti kao

dodatak u raznim slatkim desertima i receptima s malo to-pline tj. kuhanja ili peenja(voni napici,sladoled,vona salata).

ZBOG SVOJIH ANTIKARCINO-GENIH SVOJSTAVA SIGURNO E BITI JAKO TRAENA KAO SUHO VOE ILI HLADNO PREANI SOK.

Hrvatska je jedna od prvih zema-lja gdje se i ndijanska banana sadi masovno i to sadnicama starim 13 godina koja odmah daju rod, a po-tencijal je takav da bi se ovo egzo-tino voe moglo izvoziti i u SAD, u kojima je iznimno traena radi lje-kovitih svojstava.

Mogue je nabaviti sadnice sta-re 13 godina koje odmah rode, te 4 godinje koje e prve plo-dove imati 2015.

cama. Plodovi dozrijevaju od kolovoza do listopada i teine su od 50-500g, te veliine 7-15 cm.

i nema. Gnojidba se moe obaviti u proljee, a za zdravi snaan rast primijeniti.

Kada su potpuno zreli, plodovi mogu

stajati na sob-noj temperatu-

mjena plodova je konzumacija

u svjeem stanju. Moe se koristiti kao

15. rujna 2013.