Manje pepelnice i gubara 2 Ima li mjesta za prirodu? 16 ...casopis.hrsume.hr/pdf/161.pdfseminar za...
Transcript of Manje pepelnice i gubara 2 Ima li mjesta za prirodu? 16 ...casopis.hrsume.hr/pdf/161.pdfseminar za...
Časopis za popularizaciju šumarstvaČasopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480
Manje pepelnice i gubaraManje pepelnice i gubara 2 2
Ima li mjesta za prirodu?Ima li mjesta za prirodu? 16 16
KorzikaKorzika 1818
Drvene crkveDrvene crkve 2828
SirijaSirija 20 20
broj
161Godina XIV.,
Zagreb
svibanj
2010.
Naslovna stranica:
Crveni tepih pred šumomŽeljko Gubijan
Zadnja stranica:
Proljetno ogledaloZvonimir Ištvan
Mjese nik »Hrvatske ume«Izdava : »Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb
Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti
Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad
Novinari: Irena Dev i -Buzov,Antun Z. Lon ari , MiroslavMrkobrad, Vesna Ple ei Ivica Tomi
Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,Ivan Hodi , Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKri mani , eljka Bakran
Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb
tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101
e-mail: [email protected]@hrsume.hr
Uredni tvo se ne mora uvijekslagati s mi ljenjem autorateksta.
Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik
Priprema i tisak:
Bistranska 19Zagreb
Naklada: 6200
CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;
etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .
najavljujemo u šumskom miljeu
Iz ureda Vlade RH potvrđeno je da će pre-
mijerka Jadranka Kosor biti pokroviteljica
29. svjetskog prvenstva šumarskih radnika
koje će se od 23.-27.rujna održati na jezeru
Jarun u Zagrebu. Nakon što je riješen taj važan
segment organizacije ove svjetske promocije
šumarstva, u toku je rješavanje i drugih važnih
detalja.
Pred potpisivanjem je ugovor sa tvrtkom
ŠRC Jarun o korištenju prostora za održavanje
prvenstva, a u završnoj je fazi i odabir idejnog
rješenja jumbo plakata za prvenstvo. Također,
traže se radnici zaposleni u Hrvatskim šumama
koji govore neke od (rijetkih) stranih jezika koji
bi bili domaćini nekima od sudionika. Nakon
provedenog natječaja odabran je i hotel u ko- Praznik rada, 1. svibnja, Šumarija Pi-
tomača iskoristila je za organizaciju
malog happeninga u šumi, druženje s
likovnim umjetnicima Podravine i bliže
okolice, na tradicionalnoj 7. po redu likovonoj
koloniji „Babičanka“, u idiličnom okruženju lo-
vačke kuće Babičanka, u šumi na padinama Bi-
logore, „negdje“ između Kloštra i Pitomače!
-Šuma je doživljaj sam po sebi, inspiracija
za umjetnike, mjesto za odmor, za uživanje u
svako godišnje doba. Ranije smo ove susrete
organizirali zimi, pod „bijelim pokrivačem“. Prije
dvije godine susrete s umjetnicima pomaknuli
smo u proljetni termin i to se pokazalo dobrim.
Zeleno okruženje nova je inspiracija našim sli-
karima, od kojih neki ovamo dolaze već godina-
ma, govori upravitelj Šumarije Željko Kovačev.
Otvorene radionice na kojima se okuplja-
ju umjetnici poznate su i popularne u svijetu pa
LIKOVNA KOLONIJA BABIČANKA / LIKOVNA KOLONIJA BABIČANKA /
ŠUMARIJA PITOMAČAŠUMARIJA PITOMAČA
Slikari u šumi, Slikari u šumi, šuma na platnušuma na platnu!!
i kod nas (sličnu suradnju s umjetnicima
koji rade u drvu ima i Šumarija Krapina!).
Koristi od ovakvog druženja su mnogostru-
ke. Tu se susreću poznati akademski umjet-
nici, samouki slikari, početnici i tu se u za-
jedničkom radu podiže estetska razina djela.
Važna je i uloga Šumarije koja na taj način
pridonosi podizanju opće kulturne i estetske
razine sredine; slike ostaju u Šumariji, priređu-
ju se izložbe.
Tako će i nakon ovog proljetnog okupljanja
slikara u fundusu Šumarije ostati 20-ak novih
djela u različitim tehnikama, od grafi ka i pastela
do ulja na platnu i staklu. Nakon izložbe u Šu-
mariji, one će krasiti zidove i prostore zgrada
drugih šumarija i poslovnih partnera.
Na 7. likovnoj koloniji sudjelovali su: Gor-
dana Ćurik, Jaroslava Lulić (Virovitica), Božidar
Puškaš (ak. slikar iz Pitomače), Stjepan Ivanec
(Kladare), Petar Petrović,
Franjo Mihočka, Ivana Kranželić (Đurđe-
vac), Slavica Pantelić, Nadica Markov (Ferdinan-
dovac), Martina Fuk, Ivan Kančal, Mato Zeman
(Klošar Podravski), Ivan Derežić-Bazara, Darko
Domitrović-Miki (Pitomača).
Ukupnom dobrom ozračju 7. likovne ko-
lonije pridonijela je, uz prelijepi proljetni dan,
kažu sami umjetnici, odlična organizacija cijele
akcije u kojoj je sudjelovalo tehničko osoblje
Šumarije.
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: M. Mrkobrad
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: Arhiva
U SUSRET 29. SVJETSKOM U SUSRET 29. SVJETSKOM
PRVENSTVU ŠUMARSKIH RADNIKA PRVENSTVU ŠUMARSKIH RADNIKA
U ZAGREBU (23.-27. RUJNA)U ZAGREBU (23.-27. RUJNA)
Premijerka Jadranka Kosor Premijerka Jadranka Kosor pokroviteljica prvenstva!pokroviteljica prvenstva!
Natjecanje je održano u mjestu Otepää
koje je centar zimskog turizma u Estoniji, osobi-
to nordijskog skijanja. Na programu je bilo pet
disciplina: obaranje stabla (obarala su se stabla
smreke u dovršnom sijeku u šumi), okretanje
vodilice, kombinirani prerez, prerez na podlozi
i kresanje grana.
U seniorskoj konkurenciji je među 84 na-
tjecatelja svjetski prvak postao Talijan Johann
Raffl iz južnog Tirola s osvojenih čak 1619 bodo-
va. U ekipnoj konkurenciji je na opće odušev-
ljenje pobijedila domaća ekipa Estonije (4764
bodova).
Kako je s toga natjecanja za naš časopis
izvije stio Ratko Matošević, rezultat je svojevr-
sno iznenađenje, jer ni Johann Raffl , niti eston-
ska ekipa nisu bili favoriti. No, pokazalo se da su
razlike vrlo male i da su mjesta na vrhu određi-
vale male pogreške.
S 4.138 bodova Hrvatska je momčad
osvojila 21. mjesto (od 28 ekipa), što je
na razini njihovih najboljih rezultata. Da,
napravljeno je nekoliko nepotrebnih po-
grešaka, što je hrvatske sjekače stajalo
mjesta u zlatnoj sredini. U pojedinačnom
plasmanu Ilija Šarić zauzeo je 35. mjesto
(1491 bod), Franc Žalac 61. (1388 bodova),
a Niko Lukač 72. (1259 bodova). Najbolji
pojedinačni rezultat po disciplinama je,
u jakoj konkurenciji, ostvario Ilija Šarić, 7.
mjestom u obaranju stabla, gdje ga je od
savršenog obaranja dijelilo samo 7,5 cm.
Voditelj ekipe bio je Željko Sučić, a tehnič-
ki vođa Marinko Matešić. Juniorsko je na-
tjecanje također pokazalo da težište u bu-
dućim pripremama treba staviti na mlade
natjecatelje, kako bi se uspješno obavila
smjena generacija.
Treba reći da je organizacija natjecanja
bila odlična, uz neke napretke u tehnologiji
(elektronsko mjerenje i digitalni instrumenti).
U okviru natjecanja je održana 1. skupština
Međunarodne asocijacije prvenstava šumskih
radnika (IALC) koje će voditi brigu o daljnjim
natjecanjima. U okviru više tijela Skupštine,
predstavnik Hrvatske (Ratko Matošević) je iza-
bran u tehnički komitet prvenstava.
Rezultati, pojedinačno: 1.Johann Raffl
(Italija), 1619 bodova, 2. Anders Olesk (Estoni-
ja) 1608, 3. Wolfgang Heidemann (Njemačka)
1608.
Ekipno: Estonija 4.764, 2. Italija 4.706,
3. Njemačka 4.682.
jem će biti smješteni sudionici i gosti, „Hotel I“.
Paralelno teku i tehničke pripreme pa je na redu
seminar za suce koji će voditi natjecanje.
Toliko o dosadašnjim pripremama, a mi
nastavljamo s prikazom nekih od dosadašnjih
svjetskih prvenstava.
Vraćamo se četiri godine unazad, u 2006.,
na 27. natjecanje koje je održano u Estoniji
(Otepää), od 15.- 20. kolovoza. Na njemu je su-
djelovalo više od stotinu natjecatelja iz 28 ze-
malja, među njima i Hrvatske, koju su predstav-
ljali trojica prvoplasiranih s državnog prvenstva
2005. u Karlovcu i to: Franc Žalac (Bjelovar), Ilija
Šarić i Niko Lukač (Vinkovci).
Hrvatska ekipa u Estoniji Hrvatska ekipa u Estoniji
u ovom broju
26 – 32
Tamo gdje su somovi od 20-ak kg skoro svakodnevni ulov!
Kojim se putovima kreće divljač
Drvene crkve, dragocjeni ostaci pučkog sakralnog graditeljstva
Žuta šumarica (Anemone ranunculoides)Veprina, lijek za vene
18 – 25
Pitomi kesteni (Castanea)
Povijesna Palmira, miroljubivi Alep i glamurozni i skupi Bejrut..
Šuma je oduvijek bila značajna za život na Korzici
Ima li još igdje mjesta za prirodu?!
10–17
Crna Gora jedna je od najšumovitijih zemalja Europe
Tko noći pod glogom, bit će zdrav!
Prva Osnova gospodarenja za Crni lug izrađena je još 1889.!
2 – 9
I u sferi zaštite na radu moramo biti spremni za EU!
Uz sadašnji trend, do kraja stoljeća moglo bi nestati i do 50% biološke raznolikosti !
Manje pepelnice i gubara, povećana opasnost od ranih defolijatora!
33 – 37
Do kada će šuma za neke biti odlagalište otpada!Budući šumari i drvodjelci pokazali zavidno znanje i vještinu!
Šumsko drveće i grmlje Hrvatske
Šumarstvo je bilo značajno za razvoj ruralnoga Prekodravlja
Rijeka Gacka kao turistička meka
Ima li igdje još mjesta za prirodu?!
2 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Potkraj ožujka, na sastanku ekologa i zaštitara
šuma u Hrvatskom šumarskom društvu, bilo
je riječi o izvještajno-prognoznim poslovima u
šumarstvu za 2009./2010. te prognozi pojave
biljnih bolesti i štetnika u 2010. godini. Nazočni pred-
stavnici Hrvatskih šuma, Ministarstva regionalnoga
razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Šumarsko-
ga fakulteta, Instituta i Hrvatskoga šumarskog društva
obaviješteni su također o prošlo-
godišnjim šumskim požarima.
Pepelnica-najznačajnija biljna bolest - S obzirom na po-
javu štetnih biotičkih i abiotičkih
činitelja u šumama kojima gos-
podare ”Hrvatske šume”, prošla
je godina bila izrazito povoljna.
Tijekom 2009. hrastova pepelnica
(Microsphaera alphitoides) bila
je najznačajnija biljna bolest. Po-
javila se na 1953 ha ponika i hra-
stovog podmlatka, a suzbijana je
fungicidima na gotovo 1600 ha.
U usporedbi s proteklim godina-
ma, lanjska napadnuta i tretirana
površina znatno je smanjena, a ra-
zlog tome je činjenica da klimatske prilike nisu bile po-
voljne za razvoj ove najprisutnije biljne bolesti (proljeće
i ljeto uglavnom ekstremno topli, peta najtoplija godina
od 1850.). Pojava pepelnice ovisit će o ovogodišnjim kli-
matskim prilikama. U šumama Hrvatske zabilježene su
i neke druge bolesti. Tako je rak kore pitomoga kestena
(Cryponectria parasitica) uzrokovao zarazu kestenovih
stabala na području zagrebačke, sisačke i karlovačke
podružnice, a Phytophtora cambivora štete na 305 m3
bukovih stabala na bjelovarskom području. Osim toga,
evidentirana je upala kore američkoga borovca (Cronar-
tium ribicola), zatim gljive truležnice (Fomes sp.) i rak
bukove kore (Nectria ditissima).
Gubar u fazi mirovanja - Populacija gubara (Ly-
mantria dispar) u hrastovim kontinentalnim šumama
nalazila se u fazi mirovanja (latence) te je došlo do dalj-
njeg smanjenja napadnutih šumskih površina. Ovaj po-
znati štetnik zabilježen je na tek 56 ha na području UŠP
Zagreb, a nigdje nije evidentiran na krškom području.
Tijekom 2010. ne očekuju se daljnje štete (142.692 ha u
III. kategoriji, 46 ha u II. kategoriji zaraze), no sljedećih
je godina i dalje potrebno redovito pratiti gubarove po-
pulacije radi pravodobnih uočavanja novih gradacija i
poduzimanja potrebnih zaštitnih mjera. Mrazovci (mali i
veliki) su se pojavili u kontinentalnim šumama na 10.273
zaštita šuma EKOLOGIJA I ZAŠTITA
Manje pepelnice i gManje pepelnice i povećana opasnopovećana opasnoranih defolijatora!ranih defolijatora!S obzirom na pojavu
štetnih biotičkih i
abiotičkih činitelja
u šumama kojima
gospodare ”Hrvatske
šume”, prošla je godina,
premda ekstremno topla,
bila izrazito povoljna te
dosad najuspješnija u
protupožarnoj zaštiti
Tijekom 2009. hrastova pepelnica bila je
najznačajnija biljna bolest. Pojavila se na 1953
ha ponika i hrastovog podmlatka, a suzbijana je
fungicidima na gotovo 1600 ha.
Piše: Ivica Tomić
Foto: I. Tomić, Arhiva
Hrastova pepelnica Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides)(Microsphaera alphitoides)
Slijeva: Mr. sc. Petar Jurjević Slijeva: Mr. sc. Petar Jurjević i dipl. ing. Željko Ledinskii dipl. ing. Željko Ledinski
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 3
ha, na vinkovačkom, osječkom, našičkom, zagrebačkom,
karlovačkom i novogradiškom području. Suzbijanje je
obavljeno insekticidom Matchom 0,5 EC na 7079 ha
(UŠP Vinkovci, Osijek i Našice), a u odnosu na 2008. go-
dinu, napadnuta i tretirana površina su se povećale. Na
gustoću populacije utječe vremensko usklađivanje iz-
među otvaranja pupova i listanja stabla te izlaska gusje-
nica iz jaja, kao jedan od bitnih činitelja. Pritom su važni
nepovoljni klimatski uvjeti (hladno vrijeme i dr.). Prema
raspoloživim podacima, zaštitne mjere vjerojatno će se
morati provesti u gospodarskim jedinicama na vinko-
vačkom, našičkom, osječkom, koprivničkom i zagrebač-
kom području (na oko 12.000 ha, insekticid Match). Na
pojedinim lokalitetima bit će potrebno obaviti detaljniju
kontrolu stanja na terenu, budući da broj ženki po centi-
metru opsega ukazuje na povećanje populacije. Postav-
ljanjem kontrolnih ploča treba pratititi tijek defolijacije
te donijeti odluku o zaštitnim mjerama protiv ovih ranih
štetnika (defolijatora).
Opasni rani defolijatori - U kompleksu ranih
defolijatora lani su, osim mrazovaca, najzastupljeniji
bili hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis) i
zlatokraj (Euproctis chryssorhoea). Osa listarica zabi-
lježena je s najvećim udjelom ( 1708 ha) na sisačkom,
karlovačkom i novogradiškom području, a to je bitno
povećanje u usporedbi s 2008. godinom. Njena ovogo-
dišnja pojava očekuje se na oko 2000 ha (Stara Gradiš-
ka, Lipovljani, Sisak), no nastaje problem suzbijanja, jer
je uporaba kemijskih sredstava zabranjena, a biološkim
preparatima ne može je se suzbiti. Jača pojava hra-
stovog savijača nije primijećena ni
na jednoj površini, a ovaj se štetnik
uglavnom pojavljivao zajedno s mra-
zovcima. Evidentiran je na 100 ha na
području UŠP Koprivnica; intenzitet
napada bio je izrazito jak, s više od 70
zapredaka na pojedinim stablima, a
tretiranje na cijeloj površini provede-
no je insekticidom Matchom 0,5 EC.
Na temelju analize uzoraka hrastovih
grana donosi se prognoza populacije
ranih štetnika (savijač, mrazovci, osa
listarica, kukavičji suznik) pa su tako
dobiveni podaci za 2010. (421 uzorak
iz 13 podružnica “Hrvatskih šuma”).
Tako povećane populacije hrastove ose listarice mogu
se očekivati na području UŠP Sisak, a zlatokraja na ko-
privničkom području.
Biološkim sredstvima protiv jasenove pipe-
značajno se povećala gustoća populacije jasenove pipe
(Stereonychus fraxini) koja je zabilježena na oko 66.000
ha, na području vinkovačke, našičke, koprivničke, za-
grebačke, sisačke i novogradiške podružnice. Jačina (in-
tenzitet) napada na nekim je lokalitetima iznosio od 60
do 100 posto (UŠP Vinkovci, Šumarija Otok; UŠP Našice,
Šumarija Đurđenovac; UŠP Koprivnica, Šumarija Kloštar
Podravski; UŠP Zagreb, Šumarija Lipovljani; UŠP Nova
Gradiška, Šumarija Stara Gradiška). Šteta se očitovala u
tome što su stabla izgubila značajan dio lisne mase. I
tijekom 2010. godine predviđena je povećana gustoća
populacije ovoga štetnika, što zahtijeva dodatna znan-
ice i gubara, i gubara, asnost od ost od
ra!
Mrazovci su se pojavili u kontinentalnim
šumama na 10.273 ha, na vinkovačkom,
osječkom, našičkom, zagrebačkom, karlovačkom
i novogradiškom području. U odnosu na 2008.
godinu, napadnuta i tretirana površina
su se povećale
Smrekov potkornjak Smrekov potkornjak (Ips typographus)(Ips typographus)
Gusjenica hrastove ose listarice Gusjenica hrastove ose listarice (Apethymus abdominalis)(Apethymus abdominalis)
Zlatokraj Zlatokraj (Euproctis chryssorhoea)(Euproctis chryssorhoea)
Ekolozi i zaštitari šumaEkolozi i zaštitari šuma
4 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
stvena istraživanja i pronalaženje optimalnih bioloških metoda suz-
bijanja. Prema riječima dr. sc. Dinke Matošević iz Šumarskog instituta
Jastrebarsko, predložen je projekt tretiranja biološkim načinom (bio-
loška zaštitna sredstva), a testiraju se sojevi iz naših šuma. Lani je pro-
vedeno suzbijanje borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa)
na 808 ha (od ukupno 1878 ha), mehaničkim skidanjem zapredaka
na 144 ha te primjenom insekticida Foraya 48 B ( 584 ha). Zadnjih pet
godina nije zabilježeno značajnije povećanje površina na kojima se
javljao ovaj štetnik, a ne predviđa se ni ove.
Pojačati praćenje potkornjaka - Potkornjaci su uočeni kao
značajni štetnici u jelovim i smrekovim sastojinama u Hrvatskoj, no
došlo je do daljnjega smanjenja količine napadnute drvne mase. Lani
su smrekovi potkornjaci oštetili 18.260 m3 drvne mase, što je sma-
njenje u usporedbi s prethodnom godinom. Rezultat je to dobro
provedenih higijenskih mjera, pravilne kontrole njihove populacije
te nepovoljnih klimatskih uvjeta za masovno razmnožavanje. Jelovi
potkornjaci oštetili su 26.656 m3 drvne mase, što je zamjetan pad u
odnosu na vrhunac gradacije 2005. i 2006. godine. Borovi potkornja-
ci oštetili su 549 m3 borovih stabala na području UŠP Gospić, što je beznačajna drvna masa, no ona ipak ukazuje na možebitnu opasnost
i potrebu stalnoga praćenja navedenih vrsta potkornjaka. Naime, u
kombinaciji s nepovoljnim klimatskim činiteljima mogu se očekivati
nove gradacije. Stoga je potrebno pojačati praćenje (monitoring) vi-
zualnim pregledom, primjenom feromona, sa ciljem da se nova gra-
dacija zamijeti u svojoj najranijoj fazi. Na taj način bila bi spriječena
značajna sušenja, poput onih u razdoblju od 2004. do 2007. godine,
tijekom kojih dolazi do trajnih ekonomskih i ekoloških šteta te šteta
koje ugrožavaju općekorisne funkcije smrekovih i jelovih šuma. Vodi-
telj Službe za ekologiju “Hrvatskih šuma” mr. sc. Petar Jurjević iznio je
problem zabrane tretiranja kemijskim sredstvima, budući da ne po-
stoje biološki preparati protiv ovih štetnika. Premda je odgovornima
za provođenje certifi kacije šuma upućen zahtjev za produženje roka
uporabe kemijskih sredstava, radi se o kompliciranom postupku jer
se o tome moraju izjasniti sve udruge za zaštitu prirode. To propisuju
međunarodni zakoni radi zaštite šuma, a s time mora biti upoznata
javnost. Srećko Jurčić iz Ministarstva regionalnoga razvoja, šumar-
stva i vodnoga gospodarstva (Uprava šumarstva) istaknuo je kako
su potkornjaci, zbog velikoga prenamnožavanja, značajan svjetski
problem.
Novi štetnik bagremova muha - Praćenjem u šumama, tije-
kom 2009. godine, zamijećen je novi štetnik, bagremova muha šiška-
rica, (Obolodiplosis robinae) koja se proširila na bagremu na područ-
ju cijele Hrvatske. U manjoj mjeri evidentirana je i prisutnost ostalih
štetnika kao što su bukova skočipipa, hrastov četnjak, jelin moljac
igličar i jelova uš te ostalih štetnih biotičkih činitelja (divljač, glodavci,
korovi, bijela imela). Dipl. ing. Željko Ledinski, pomoćnik Uprave Hr-
vatskih šuma, osvrnuo se na korištenje i nabavu zaštitnih sredstava,
ističući kako pojedina naručena sredstva katkada nisu korištena te su
nepotrebno ostajala u zalihama. Sredstva ubuduće treba nabavljati
isključivo po potrebama. Najznačajniji lanjski štetni abiotički činitelji
bili su ledolomi, snjegolomi, vjetrolomi i vjetroizvale koji su ošteti-
li 48.860 m3 drvne mase listača i četinjača na osječkom, požeškom,
bjelovarskom, koprivničkom, zagrebačkom, sisačkom, karlovačkom,
senjskom, gospićkom i novogradiškom području. Najizraženije štete
zabilježene su na području UŠP Koprivnica (14.071 m3) i UŠP Bjelovar
Prošla je protupožarna godina dosad bila najuspješnija
otkad postoje evidencije od 1954. Rezultat je to stalnog
ulaganja u protupožarnu zaštitu, razvoja vatrogastva, dobre
organiziranosti i suradnje šumara s ostalim subjektima u
preventivi i gašenju požara.
Značajno se povećala gustoća populacije jasenove
pipe koja je zabilježena na oko 66.000 ha
Gusjenica velikoga mrazovca Gusjenica velikoga mrazovca (Erannis defoliaria)(Erannis defoliaria)
Jasenova pipa Jasenova pipa (Stereonychus fraxini)(Stereonychus fraxini)
Štete na listu od bagremove muhe Štete na listu od bagremove muhe šiškarice (Obolodiplosis robinae)-šiškarice (Obolodiplosis robinae)-
novoga štetnika naših šumanovoga štetnika naših šuma
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 5
(11.000 m3). „Sušenjem šuma” (zajednič-
ko djelovanje štetnih biotičkih i abiotič-
kih činitelja) na području 11 podružnica
Hrvatskih šuma oštećeno je 294.470 m3
drvne mase listača i četinjača.
Dosad najuspješnija protupo-žarna godina - Lani je zabilježeno 140
šumskih požara s 2213 ha opožarene
površine, što je dosad najuspješnija,
premda ekstremno topla, protupožarna
godina od 1954. otkad postoje eviden-
cije. Rezultat je to, rečeno je, stalnog
ulaganja u protupožarnu zaštitu, razvo-
ja vatrogastva, dobre organiziranosti i
suradnje šumara s ostalim subjektima
u preventivi i gašenju požara. U uspo-
redbi s mediteranskim zemljama, kada
za kriterij uzimamo omjer opožarene
površine i površine šuma neke države,
izražen u postocima, u prednosti smo
ispred Portugala i Španjolske. Tako taj
postotak za Hrvatsku iznosi 1,1, Špa-
njolsku 1,2 Italiju 1,1. Prema tom poka-
zatelju, još 2004. godine bili smo među najboljim državama u protu-
požarnoj zaštiti.
Šumari kao pokrovitelji seminara biljne zaštite - Prof. dr.
sc. Milan Glavaš, sa Šumarskoga fakulteta, nazočne je podsjetio na
tradicionalni 54. seminar biljne zaštite u Opatiji, održan u veljači,
kojega su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite i Agronomski
fakultet. Šumarska sekcija sudjelovala je s 22 referata, 22 autora i koa-
utora. Prema prijedlogu dr. sc. Miroslava Harapina, navedeni referati,
izlaganja i diskusije trebali bi biti predstavljeni cijeloj našoj šumarskoj
struci. Predlaže se, također, da naše šumarstvo (Hrvatske šume, Aka-
demija, Hrvatsko šumarsko društvo i dr.) bude pokrovitelj sljedećeg
55. seminara koji će se održati u veljači 2011. u Opatiji. Potonja godi-
na je ujedno i Svjetska godina šuma pa je treba obilježiti, pogotovo
kada se uzme u obzir da ju je predložila Hrvatska.
Gubar glavonja Gubar glavonja (Lymantria dispar)(Lymantria dispar)
Hrvatska je postala punopravna pripadnica
Konvencije 5. siječnja 1997. godine. Gene-
ralna skupština Ujedinjenih naroda je 20.
prosinca 2000. godine usvojila rezoluciju ko-
jom se određuje 22. svibanj kao Svjetski dan biološke
raznolikosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode u Republici
Hrvatskoj ovaj dan naveden je kao Dan zaštite prirode
u Hrvatskoj.
Biološka raznolikost je pojam koji označava svu ra-
znolikost života na Zemlji. Ona obuhvaća sve životinj-
ske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike.
U europskim okvirima Hrvatska je jedna od najbo-
gatijih zemalja kada je biološka raznolikost u pitanju.
Zahvaljujući svojem specifi čnom geografskom položa-
ju te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomor-
fološkim uvjetima, velika raznolikost morskih, kopnenih
i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom životinj-
skih i biljnih vrsta s mnoštvom endema. Broj ukupno
poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 37 000, a pretpo-
stavlja se da ih je i više od 100 000.
Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta na na-
šoj planeti doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine
iščezava 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu
ekološku ravnotežu i stabilnost.
Biolozi su izračunali kako bi u
idućih 30 godina moglo nesta-
ti oko 20% poznatih vrsta, a do
kraja stoljeća moglo bi uz sadaš-
nji trend nestati i do 50% biološ-
ke raznolikosti. Smanjivanjem
biološke raznolikosti na global-
noj razini, cijela Zemlja postaje
ugroženija za sve svoje stanovni-
ke; biljke, životinje, ali i čovjeka.
2010. godinu Ujedinjeni narodi proglasili su Međuna-
rodnom godinom biorazno-
likosti. Biološka raznolikost u
posljednje je vrijeme u središtu
pozornosti, ne samo znanstve-
nika i udruga koje se brinu o zaštiti prirode i našega
okoliša, nego i vlada sve većeg broja država. Ta pojava
upućuje na ozbiljnost stanja i stupanj ugroženosti priro-
de, pogotovo biološke raznolikosti. Današnja biološka
raznolikost nastajala je tijekom duge geološke prošlosti
naše Zemlje. Biološka raznolikost temeljni je i osnovni
biološka raznolikost SVJETSKI DAN BIOLOŠKE
RAZNOLIKOSTI, 22. SVIBNJA
Uz sadašnji trend, do Uz sadašnji trend, dostoljeća moglo bi nestatstoljeća moglo bi nestabiološke raznolikostbiološke raznolikos
Na Konferenciji
Ujedinjenih naroda
o okolišu i razvoju
(UNCED), održanoj u
lipnju 1992. godine
u Rio de Janeiru, 157
država potpisalo je
Konvenciju o biološkoj
raznolikosti. Nakon
što ju je ratifi ciralo
30 zemalja, 29.
prosinca 1993. godine
Konvencija je stupila
na snagu i od tada se
29. prosinca obilježava
kao Međunarodni dan
biološke raznolikosti.
Obaveze zemalja
članica te Konvencije
su očuvanje biološke
raznolikosti koja
obuhvaća sve životinjske
i biljne vrste, uključujući
travnjake, šume, usjeve,
tla, vode na kopnu,
mora i druga prirodna
bogatstva.
Piše: Irena Devčić Buzov
Foto: Arhiva
66 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 7
Odumiranje vrsta na Zemlji za-
hvaljujući našim djelatnostima 1000 je
puta veća od prirodne. Nastavi li se izu-
miranje ovom brzinom 1,3 biliona ha
Zemljine površine do 2050. godine više
neće imati svoj “originalni sastav”. Što bi
nam se moglo dogoditi u slučaju većeg
izumiranja vrsta mnogo je puta opisivano
kroz različite primjere, no jedno od po-
sljednjih istraživanja pokazalo je kako bi u
dogledno vrijeme nekoliko stotina ljeko-
vitih biljaka, koje se koriste u medicini za
proizvodnju gotovo polovice sintetičkih
lijekova, moglo potpuno izumrijeti. Jedna
od najpoznatijih svjetskih izreka koja je
usko vezana uz bioraznolikost svakako je
ona Alberta Einsteina koji je rekao: „Kada
s lica Zemlje nestanu sve pčele, čovje-
čanstvu preostaje još svega četiri godine
života”. Naime, pčele oprašuju 80% cvjet-
nih biljaka, a njihovi plodovi čine trećinu
onoga što mi jedemo (jabuke, rajčice
itd.). Tijekom 2006. godine zamijećeno je
značajno odumiranje pčelinjih kolonija, a
ono je u Europi dosegnulo čak 50% posto-
jeće populacije. Niti četiri godine kasnije
znanstvenici nisu uspjeli razjasniti razloge
ovako dramatičnog nestajanja pčela koje
bi za čovječanstvo moglo imati značajne
posljedice.
izvor brojnih dobara koje su nužno potrebne čovječan-
stvu; iz prirode uzimamo hranu, lijekove, građevni ma-
terijal. Čista voda, nezagađeni zrak, plodno tlo…stvari
su bez kojih nas na ovome svijetu ne bi još dugo bilo.
No ipak, bioraznolikost i očuvanost prirode zahvaljujući
ljudskim aktivnostima sve je manja.
Nemogućnost očuvanja biora-znolikosti te sve veće odumiranje broj-
nih vrsta diljem svijeta, razlozi su što je
UN 2010. godinu proglasio Međunarod-
nom godinom biološke raznolikosti. Do
sada Međunarodna zajednica nije uspje-
la ostvariti ciljeve koji su određeni na Me-
đunarodnoj konvenciji o bioraznolikosti.
Nezainteresiranost ljudske populacije za
očuvanjem toliko bitne svjetske biološke
raznolikosti objašnjava se time da čovjek
nije u mogućnosti spoznati važnost “do-
bara” koje su stalno prisutne i stalno do-
stupne…voda, zrak, nezagađeno i plod-
no tlo, brojne biljke i životinje…oduvijek
su tu pa pretpostavljamo da će zauvijek
i ostati tu, zaboravljajući pri tome da s
njihovim nestajanjem polako nestaje-
mo i mi.
Povodom Međunarodne go-dine biološke raznolikosti i Svjetskog
dana biološke raznolikosti, Ministarstvo kulture zajed-
no s partnerima, Državnim zavodom za zaštitu prirode,
UNDP-om te GEO časopisom
priprema brojna događanja.
22.svibnja u Zagrebu, na po-
dručju parka Maksimir, Savice
i špilje Veternica u PP Med-
vednica, održat će se cen-
tralna proslava kroz brojne
zanimljivosti kao što su radi-
onice, igraonice za najmlađe
(potraga za blagom pod nazi-
vom “Uhvati bioraznolikost”),
izrada kućica za ptice i šišmi-
še. Prikazivat će se i prigodni
fi lmovi te će se organizirati i
stručna vođenja s ekspertima
iz određenog područja (špilja
Veternica), odnosno stručnja-
cima za fl oru i faunu.
Također u razdoblju od
21. do 22. svibnja Ministarstvo kulture u suradnji s naci-
onalnim parkovima i parkovima prirode RH organizirat
će dane “otvorenih vrata”. Posjetitelji će moći besplatno
uživati u ljepotama naših zaštićenih područja, uz orga-
nizirana stručna vođenja, te brojne druge zanimljivosti.
d, do kraja o kraja estati i do ati i do 50% 50%
ikosti !sti !
Odumiranje vrsta na
Zemlji, zahvaljujući
našim djelatnostima,
1000 je puta veća od
prirodne.
Hoće li nestati?
Kada su prije nešto više od pola stoljeća motor-
ne pile „ušle u šumu“ i revolucionarno, do ne-
slućenih razmjera povećale učinke, drastično
se promijenio i život šumskih radnika. S tehno-
loškom revolucijom došla je i bolest „bijelih prstiju“, va-
zoneuroza, kao posljedica vibracija koje su proizvodile
te prve, velike i nezgrapne pile. Nije bilo šumskog rad-
nika koji bi, radeći s motornom pilom, dočekao punu
mirovinu, nego su redovno odlazili ranije pobijeljenih
dlanova (kao posljedice vibracija) i nesposobni da više
rade takve i slične poslove.
Otad su se motorne pile usavršavale, proi-
zvođači su ulagali ogromna sredstva u dizajn, zaštitu,
smanjenje štetnih učinaka. Reklamni posteri i kalendari
s ljepoticama pojedinih proizvođača naprosto vas po-
zivaju da uzmete motorku u ruku, jer to je ono pravo!
Ipak, vibracije su, makar svedene na značajno nižu ra-
zinu, ostale! I unatoč modernim zaštitnim rukavicama
i dalje štetno utječu na zdravlje radnika. Kako i koliko i
što se sve u Hrvatskim šumama u okviru zaštite na radu
poduzima kako bi se radnici zaštitili, tema je (spomenu-
tog) višegodišnjeg istraživanja u Koprivnici.
- Prva ispitivanja u koprivničkoj Upravi provedena
su još 2003., potom 2005. i 2006. te prošle i ove 2010.
godine, najprije na manjem broju pila (2005. na 195
pila), a kasnije na blizu svih 270 pila koje su u upotre-
bi. Mjerenja jačine vibracija vršena su i na radilištima
prilikom uzgojnih radova, zatim na sječi. Rezultat toga
je ova „podebela“ knjiga s rezultatima, što je ujedno i
pokazatelj koliko ozbiljno pristupamo tome problemu,
govori Josip Žgela.
I dobro da je tako, jer približavanjem datuma ulaska
Hrvatske u EU primiče se i vrijeme podržavanja europ-
skih standarda u svim sferama pa tako i u primjeni usta-
ljenih europskih normi i dosegnute razine zaštite na
radu.
-Zakonska je obveza ispitivanje razine vibraci-
ja na sredstvima s posebnim opasnostima u koja spa-
daju i motorne pile, kaže dr. sc. V. Goglia iz Zavoda za
procesne tehnike Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na
to obvezuje niz akata; Zakon
o zaštiti na radu, Pravilnik o
listi strojeva i uređaja s pove-
ćanim opasnostima, konačno
i Pravilnik o zaštiti radnika
od rizika zbog izloženosti vi-
bracijama na radu. Mjerenja
razine vibracija na prihvatnim
ručkama motornih pila u Hr-
vatskim se šumama provode
već više od 30 godina, daka-
ko, uz stalni napredak razine
zaštite. Mjerenja se provode, navodi dr. Goglia, u skladu
s odredbama nacionalnih i međunarodnih normi, napo-
se HRN ISO 5349-1 te HRN ISO 7505.
Odredbom Europske komisije utvrđene su dvi-
je razine vibracija (za ruke): niža, upozoravajuća (2,5m /
s2) koja kad se prijeđe zahtijeva donošenje plana djelo-
vanja na smanjenju vibracija i druga, granična (5 m / s2).
Vrijeme prilagođavanja tim vrijednostima za zemlje EU
je četiri godine, do 2014. To vrijedi i za Hrvatsku, s tim
zaštita na radu MJERENJE RAZINA VIBRACIJA
U RADU S MOTORNOM PILOM
I u sferi zaštite na raI u sferi zaštite na rmoramo biti spremmoramo biti sprem
Prelaze li vibracije
u radu s motornom
pilom granične
(dozvoljene) veličine
i koliko su još uvijek
opasne po zdravlje
radnika? Reguliraju li
naši normativni akti
to pitanje u skladu s
europskim standardima?
Koliko je za cijelu
problematiku važna
dobra organizacija
radilišta i je li na tom
planu potrebno nešto
mijenjati, neka su od
pitanja kojima se bavi
sveobuhvatna analiza
razine vibracija koju su
na području koprivničke
Uprave šuma, na uzorku
oko 270 motornih
pila, napravili dr. sc.
Vlado Goglia sa Zavoda
za procesne tehnike
Šumarskog fakulteta u
Zagrebu i rukovoditelj
Odjela zaštite na radu
koprivničke Uprave,
Josip Žgela.
88 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
Pripreme za mjerenja na Pripreme za mjerenja na terenima koprivničke Upraveterenima koprivničke Uprave
Na uzgojnim radovima- V. Goglia i J. Žgela mjere Na uzgojnim radovima- V. Goglia i J. Žgela mjere učinke i jačinu vibracijaučinke i jačinu vibracija
Pratili su se i uspoređivali rezultati kod Pratili su se i uspoređivali rezultati kod prerezivanja trupacaprerezivanja trupaca
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 9
što je za djelatnost šumarstva i poljoprivrede određeno
da se u granične okvire razina vibracija mora uklopiti do
2012. godine.
Mjerenja u koprivničkoj Upravi, gdje se snimao cijeli
radni dan, učestalost pojedinih radnji i njihovo trajanje,
dovela su do spoznaje da su ekvivalentne doze vibracija
veće od upozoravajućeg (2,5m / s2), a negdje i od granič-
nih veličina!
Napravljena je i analiza učinaka pojedinih pila za čitav
njihov radni vijek! Ustanovljeno je nešto zanimljivo. Veći
broj problematičnih pila polučio je znatno veći učinak
(5000 do 9000 kubika) od propisanog za životni vijek pile,
premda vremenski one još nisu bile za otpis! Manji broj
pila je predložen za rashod, dok su druge različitim po-
pravcima i pravilnim održavanjem ostale u upotrebi.
To znači, kategoričan je ing. Žgela, da se nešto
mora mijenjati u organizaciji rada na radilištu. Preven-
tivno se već nešto poduzimalo; organizacijom grupno-
ga rada nastojalo se osigurati ravnomjerno opterećenje
radnika na sječi i izradi. Isto tako, mora se voditi računa o
odabiru motorne pile, jer visina vibracije mora biti važan
kriterij. Znači, na uzgojnim radovima treba upotrebljavati
pile nižih razina vibracija, nešto jače na kresanju, a najjače
pile pri obaranju stabala.
Dr. Goglia dodaje kako je jednostavno predvidjeti da
će 10 % radnika iz grupe kod koje je npr. izmjeren ekviva-
lent 14m/s2, za dvije godine imati bolest „bijelih prstiju“,
odnosno oboljeti od vazoneuroze.
Zanimljiv je i još više upozoravajući podatak Hrvat-
skog zavoda za javno zdravstvo da je od svih profesional-
nih oboljenja blizu 14% nastalo kao posljedica izloženosti
vibracijama.
Još se jedna značajna promjena dogodila tijekom po-
sljednjih desetak godina; do 2001. se kao procjena opa-
snosti i posljedica pretjeranih vibracija uzimala najizraže-
nija os, a od tada se opasnost procjenjuje prema ukupnoj
razini vibracija.
na radu radu premni za EU!mni za EU!
Unatrag 25 godina granični ekvivalent
vibracija stalno je snižavan, nekako
proporcionalno tehnološkom razvoju,
manjim pilama s boljom zaštitom. Tako
su se granične veličine spuštale od
početnih 25 m / s2 na 15 m /s2 pa na 12 i
sada na 5 m /s2.
Prema statističkim podacima u SAD-u je
opasnosti oboljenja od vibracija izloženo
oko 2 milijuna ljudi, u V. Britaniji 1,5
milijuna.
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: Arhiva
uređivanje šuma
Šume gospodarske jedinice „Crni lug“ Šumarije
Crni lug (delničke podružnice) nalaze se u za-
padnom dijelu Gorskog kotara. Na zapadu GJ
graniči s privatnim posjedima naselja Razloge,
Okrug i Biljevina te šumama Nacionalnog parka Risnjak.
Na jugu i jugozapadu graniči sa šumama GJ „Oštrac“
(Šumarija Lokve), „Suha Rečina“ (Šumarija Crni lug) i
„Delnice“ (Šumarija Delnice), dok na sjeveroistočnom
dijelu graniči sa šumama GJ „Brod na Kupi“ (Šumarija
Delnice), u manjem dijelu s privatnim posjedom sela
Podgora. Unutar gospodarske jedinice ima i enklava
privatnih šumoposjeda.
Reljef je tipičan za predjele
visokog krša (ima vrtača, manjih
zatvorenih uvala, grebena i poje-
dinačno glavica). Najniža kota na-
lazi se na 550 metara nadmorske
visine, a najviša u odjelu Tisovac
na 1172 metra. Viši vrhovi su Veliki
Tomac s 1038 m, Kaličak 1063 m i
Polakovac s 965 m.
Na području GJ teku tri potoka;
ponornice Velika Voda, Bijela Voda
i Ponikva.
Područje gospodarske jedinice pripada gorskom
(montanom) pojasu. Zbog velike razvedenosti reljefa i
različitosti tipološkog sastava, granica između pojedi-
nih vegetacijskih zona je neznatna. Prevladavaju biljne
zajednice pretplaninske šume bukve, varijanta s jelom,
šuma bukve i jele, šuma bukve i jele facijes s velecvjet-
nim kukurijekom, šuma bukve i jele facijes s milavom,
šuma jele s rebračom.
U povijesti, ove šume su
od 1671. bile većim dijelom
u vlasništvu krčkih knezova
Frankopana. Poslije njihove
pogibije pripadale su di-
nastiji Habsburgovaca. Od
1872. do 1945. u vlasniš-
tvu su njemačkih knezova
Thurn-Taxis. Poslije 1945. po-
staju općenarodna imovina.
Manji dio ovih šuma bile su
zemljišne zajednice koje su
isto tako Zakonom iz 1947.
proglašene općenarodnom imovinom kojom
je upravljala tadašnja općina Delnice.
Prva Osnova gospodarenja za ovu GJ
izrađena je 1889. Revizija je izvršena 1900.
kad je sastavljen i plan gospodarenja ovim
šumama u naredna dva desetljeća. Tom pri-
godom bio je predložen i prihvaćen način
gospodarenja kao njemačkim jednodobnim
sastojinama. Sve to u cilju da se mješovite
sastojine jele i bukve vremenom pretvore u
čiste jelove sastojine sa što većom drvnom
masom. No, unatrag svih ovih stotinjak go-
dina pokazalo se da se
unutar krša ne može
tako gospodariti. U pred-
viđenom roku od 20 go-
dina izostalo je prirodno
pomlađivanje pa se nisu
mogle vršiti predviđene sječe kao
u jednodobnim šumama. Uslijed
takvog načina gospodarenja, u
ovim šumama je došlo, do pomanj-
kanja tanjeg debljinskog razreda te
do gomilanja zrele i prezrele drvne mase.
Poslije II. svjetskog rata 1947. i 1948. izvršena je brza
inventarizacija ovih šuma prigodom koje su korišteni
postojeći elaborati i nacrti na temelju kojih je zadržana
postojeća gospodarska podjela i planirani radovi u GJ.
To je bila ujedno i opća osnova sječa koja je bila i temelj
za planiranje radova sve do nove Osnove gospodarenja
koja je izrađena 1957.
Naredne Osnove gospodarenja za GJ „Crni lug“ izra-
đene su za razdoblja: 1957.-1966., 1970.-1979., 1980.-
1989. i 1990.- 1999.
Površina gospodarske jedinice iznosi 2620 ha.
Ima 72 odjela, a prosječna površina odjela je 35,69 ha.
Za razdoblje od 2010. do 2019. drvna zaliha izno-
si 1.106.792 m3, desetgodišnji prirast 198.320 m3 i etat
229.955 m3.
Etat je propisan na osnovu stvarnog stanja sastoji-
ne (stanja prirodnog pomlađivanja, kvalitete sastojine,
strukture drvne zalihe, zdravstvenog stanja, količine sa-
nitara, stanja tla, zrelosti sastojine…) i ciljeva koji se žele
postići gospodarenjem. Glavni cilj je povećanje drvne
zalihe po hektaru prema normalnoj, sječa prezrelih sta-
DELNICE / GOSPODARSKA
JEDINICA CRNI LUG
Prva Osnova Prva Osnova gospodarenja za gospodarenja za Crni lugCrni lug izrađena izrađena je još 1889.!je još 1889.!
Šume gospodarske
jedinice „Crni lug“
Šumarije Crni lug
(delničke podružnice)
nalaze se u zapadnom
dijelu Gorskog kotara.
U povijesti su od
1671. većim dijelom
u vlasništvu krčkih
knezova Frankopana.
Poslije njihove pogibije
pripadale su dinastiji
Habsburgovaca, a
od 1872. do 1945. u
vlasništvu su njemačkih
knezova Thurn-Taxis.
Pripadaju gorskom
pojasu gdje su najviši
vrhovi Tisovac na 1172m,
Veliki Tomac s 1038 m,
Kaličak 1063 m.
Površina gospodarske jedinice
iznosi 2620 ha. Ima 72 odjela.
Za razdoblje od 2010. do 2019.
drvna zaliha iznosi 1.106.792 m3,
desetgodišnji prirast 198.320 m3 i
etat 229.955 m3.
Povjerenstvo na terenu Povjerenstvo na terenu u GJ „Crni lug“u GJ „Crni lug“
Piše: Vesna Pleše
Foto: B. Pleše
šumske opasnosti
bala jele s povećanjem prirasta crnogorice, iniciranje pojave mladog
naraštaja te proširenje postojećih grupa. Ukupno se sječe 115 posto
prirasta, dok intenzitet sječa iznosi 20,8 posto.
Osnovom su propisani i radovi biološke obnove šuma: njega
pomlatka i mladika na 42 ha, čišćenje sastojine na 174 ha, doznaka
(glavni prihod) 2452 ha, čuvanje šuma 2200 dana po radniku, projek-
tiranje i izgradnja šumskih prometnica 0,50 km, održavanje šumskih
prometnica 68 km.
Cilj gospodarenja ovim šumama određen je i propisan Zakonom
o šumama. Šume se moraju održavati i obnavljati tako da se trajno
osigurava: postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje općeko-
risnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te korište-
nje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava
njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja,
vitalnost i potencijal, da ispune trenutno, ali i u budućnosti bitne
gospodarske, socijalne i ekološke funkcije kako na lokalnoj tako i na
globalnoj razini.
Dvodnevnim radom u uredu i na terenu 14. i 15. travnja struč-
no povjerenstvo u sastavu Igor Hasl, predsjednik, te članovi Josip
Crnković i Damir Moćan, pregledalo je Osnovu gospodarenja za GJ
„Crni lug“ te donijelo određene prijedloge i primjedbe.
Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospo-
darstva upućen je zahtjev za odobrenjem navedenog dokumenta s
rokom valjanosti od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2019.
U radu Povjerenstva sudjelovali su Boris Pleše i Tomislav Kuzele iz
Odjela za uređivanje šuma Delnice te Zvonimir Pršle, Dražen Tomić,
Đoni Čop i Goran Malnar (Šumarija Crni lug).
Uobičajeni (nepraktični) na-
čini vađenja (čupanje pin-
cetom, premazivanje uljem
i koječim drugim) nisu više
potrebni. Postoji posve jednostavan
način vađenja koji je iznimno učinko-
vit. Uvjet je da se krpelj nije predubo-
ko ubušio, dakle, da mu barem pola
tijela viri.
Krpelja koji se ubušio treba po-
klopiti prstom (kako je prikazano na
slici). Blago ga pritisnemo i vrtimo pr-
stom. Nakon manje od minute vrtnje
krpelj je živ i u jednom komadu vani!
Tko ne vjeruje, neka slobodno prvom
prilikom provjeri.
Ovaj vrlo jednostavan i nadasve
učinkovit način prenio nam je kolega
Vjekoslav Jozić, revirnik u Šumariji
Cerna.
SAVJETI
Kako se Kako se riješiti riješiti krpelja?krpelja?Krpelji su neželjeni suputnici
na šumskim putovima, a
najviše se javljaju u proljeće.
Katkada ih primijetimo još na
odjeći i odstranimo ih, no koji
put se ubuše u kožu. Tada ih
na razne načine pokušavamo
ukloniti, no nerijetko to
ne uspijemo u potpunosti.
Ostane, naime, krpeljevo rilce
zabijeno pod kožom.
Šume u GJ „Crni lug“Šume u GJ „Crni lug“
Piše: Darko Posarić
Foto: D. Posarić
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 11
Nakon izlaska iz šume- Nakon izlaska iz šume- krpelji na hlačamakrpelji na hlačama
Pritisnuti prstomPritisnuti prstom
Krpelj na kožiKrpelj na koži
ne su osobe. Spontane su, lako komuniciraju, imaju mnogo samopo-
uzdanja, lako se nametnu kao vođe. Iskreni su prijatelji. Obožavatelji
su sporta, imaju smisao za humor. Privlači ih novinarstvo i književnost.
Osim bijelog, kod nas raste i crveni glog, ali i crni, koji je vrlo rijedak
i uspijeva u Baranji i uz rijeku Dunav.
Glogom, čija je ljekovitost otkrivena u 19. stoljeću, liječe se
mnoge bolesti. Najučinkovitiji je u liječenju slabosti srca, jer ga jača,
kod nervoze, kod iscrpljenosti, slabog raspoloženja. Naročito olakšava
tegobe kod proširenog srca i angine pectoris.
Gloginje, plodovi gloga, jestive su u sirovom obliku, a najukusni-
je su poslije mraza. Plod je izrazito bogat vitaminom C, vitaminom B,
provitaminom A te važnim fl avonoidima. Plodovi se mogu koristiti u
džemovima, marmeladama i sirupima.
U Hrvatskoj, ali i nekim drugim zemljama, postoji cijeli niz na-
selja čiji je naziv izveden od imenice glog: Stari Glog, Novi Glog, Glo-
govac, Glogovica, Glogovec, Glogovnica...Glogovnica je i ime rijeke,
desne pritoke rijeke Česme. I prezimena ljudi u Hrvatskoj imaju izvede-
nicu po glogu, npr. Glogovac..
Jedno je od najljepših sta-
bala i grmova, u proljeće je
prelijep sa svojim bijelim cvje-
tovima kojima cvate, a u kasnu
jesen po prekrasnim crvenim
bobicama i plodovima kojima
su ukrašene njegove „trnovite“
grane. Ima i ukrasnih vrsta glo-
gova koji su posađeni i ukraša-
vaju drvorede naših gradova.
Raste po rijetkim šikarama i živicama, na sunča-
nim padinama te u listopadnim i borovim šu-
mama.
Povijesno, u nekim mitologijama starih naroda vjerovalo se u zaštitna svojstva nekih stabala te
njihovo korištenje u ljekovite svrhe. Jedno od takvih sta-
bala je i glog. Vjerovalo se da je glog zaštitnik zdravlja,
da ga se boje svi demoni i bolesti koje borave na stablu.
Onaj tko noći pod glogom, bit će zdrav!
Glog se u narodnoj magiji koristio u ritualima za
povećanje plodnosti, štitio je od munja, gromova i pri-
rodnih katastrofa. Od njega su se u prošlosti izrađivali
čarobni štapovi i štapići kojima su se ubijali vampiri.
Amajlije izrađene od gloga bile su među najmoćnijima.
Onaj tko zasadi glog, donijet će mu bogatstvo i napredak.
Cvijećem gloga ukrašavali su se dvorovi za vrijeme
vjenčanja, a glogovo cvijeće nosile su na glavi djeveruše.
Prema keltskom horoskopu, rođeni od 13. svib-
nja do 9. lipnja pripadaju znaku gloga. Osobe rođene u
tom znaku su karizmatične, kreativne i prepune novih
ideja. Vrlo su talentirane, lako se prilagođavaju svakoj
novoj situaciji. Lako utječu na druge ljude i suosjećaj-
drveće naših šuma GLOG / ISTINE,
LEGENDE, VJEROVANJA
Bijeli glog (Crataegus
laevigata), koji obično
još nazivaju bijeli trn ili
bijela drača, većinom
je osrednji grm ili pak
stablo visine do pet
metara. Drvo mu je
tvrdo i žilavo. Kora
mu je glatka, sivo
pepeljaste boje, a grane
su ispunjene trnjem
dužine do 1,5 cm.
Listovi su mu trokrpasti
i peterokrpasti, s donje
strane plavkasto-
zeleni, s gornje strane
tamnozeleni i sjajni,
nalikuju listovima
hrasta samo su znatno
manji. Bijeli cvjetovi
sakupljeni su u bijele
kitice, s dužim i kraćim
peteljkama. Cvjetovi
mirišu na med, a
plodovi koji sazrijevaju
u jesen male su okrugle
bobice crvene boje.
Tko noći pod Tko noći pod glogom, glogom, bit ćebit će zdrav! zdrav! Prema keltskom horoskopu, rođeni
od 13. svibnja do 9. lipnja pripadaju
znaku gloga. Takve su osobe
karizmatične, kreativne i prepune
novih ideja. Vrlo su talentirane,
lako se prilagođavaju svakoj novoj
situaciji. Lako utječu na druge ljude
i suosjećajne su osobe.
1212 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
Glog - dijelovi biljkeGlog - dijelovi biljke
Plodovi glogaPlodovi gloga
Enovrati glog Enovrati glog (Crataegus monogyna)(Crataegus monogyna)
Piše: Vesna Pleše
Foto: Arhiva
crna gora
Ukupna površina Crne Gore iznosi 1.381.200
ha, a na šume i šumska zemljišta otpada
743.609 ha ili 54 posto. Gotovo 60 posto
stanovništva vezano je za selo i prostore
koji su bogati šumama.
Šume u državnom vlasniš-
tvu zauzimaju površinu od
500.041 ha ili oko 67%, a šume
u privatnom vlasništvu 243.568
ha ili blizu 33%. Ukupna drvna
zaliha procjenjuje se na oko 72
milijuna m3, od čega crnogorice
29,5 milijuna m3 ili 41 posto i
bjelogorice 42,5 milijuna m3 ili
59 posto. Ukupni prirast procje-
njuje se na blizu 1,5 mil. kubika,
a planirani godišnji etat na 815.697 m3.
Na gospodarske šume otpada 347.581 ha ili 81
posto, na zaštitne 66.283 ha ili oko 16 posto te na na-
cionalne parkove 12.975 ha ili 3 posto.
Gledano prema nadmorskoj visini, šume se dije-
le na tri osnovna tipa: mediteranske, gorske (radi se
o mješovitim šumama bjelogorice u kojima kao vrste
prevladavaju hrast i grab) te na planinske (pojas bu-
kovih i crnogoričnih šuma).
Vodeću ulogu u procesima upravljanja šumskim
resursima u ovoj zemlji ima Ministarstvo poljopri-
vrede, šumarstva i vodoprivrede. U organizacijskom
smislu sektor šumarstva podijeljen je na tri odsjeka:
Odsjek za strateško planiranje,
Odsjek za planiranje i monito-
ring i Odsjek za inspekcijske
poslove.
Uprava za šume organ
je državne uprave nadležan
za gospodarenje šumama i
to sukladno važećem Zakonu
o šumama. Gospodari šuma-
ma u državnom vlasništvu, ali
obavlja i stručne poslove veza-
ne uz gospodarenje šumama
u privatnom vlasništvu (planiranje, doznaka, zaštita
šuma i sl.). U organizacijskom smislu Uprava za šume
podijeljena je na 15 regionalnih jedinica i Centralnu
upravu (Direkciju u Pljevljima). Nadležnosti Uprave za
ŠUMARSTVO CRNE GORE
Crna Gora jedna je od jedna je od najšumovitijih zemalja najšumovitijih zemalja EuropeEurope
Jedna od najšumovitijih Jedna od najšumovitijih
država Europe je Crna država Europe je Crna
Gora. Po vrijednosti Gora. Po vrijednosti
šumskih površina, šumskih površina,
očuvanosti, uređenosti, očuvanosti, uređenosti,
raznovrsnosti, ali i raznovrsnosti, ali i
načinima gospodarenja, načinima gospodarenja,
šume ove male zemlje šume ove male zemlje
na jugoistoku Europe na jugoistoku Europe
među najkvalitetnijima među najkvalitetnijima
su u Europi. Od bivših su u Europi. Od bivših
jugoslavenskih jugoslavenskih
republika šumom republika šumom
je bogatija samo je bogatija samo
Slovenija, a na Slovenija, a na
europskoj razini europskoj razini
Švedska i Finska. Po Švedska i Finska. Po
stupnju šumovitosti, uz stupnju šumovitosti, uz
skandinavske zemlje, u skandinavske zemlje, u
samom je europskom samom je europskom
vrhu sa površinom od vrhu sa površinom od
0,9 ha po stanovniku.0,9 ha po stanovniku.
m, Nacionalna šumarska inventura dio
je FODEMO projekta koji financiraju
Vlade Crne Gore i Luksemburga
sa 600.000 eura, a fokusira se na
izgradnji državnog zakonodavstva
te političkog okvira za gospodarenje
šumama.
Piše: Vesna Pleše
Foto: I. Kodžoman i arhiva
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 13
Karta Crne GoreKarta Crne Gore
Kanjon TareKanjon Tare
14 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
šume su: unapređivanje uzgoja, zaštita i iskorištavanje
šuma, adekvatna njega, obnavljanje i podizanje sastoji-
na, izdvajanje sjemenskih sastojina (zdravstveno stanje
šuma, opskrbljivanje sjemenom i sadnim materijalom),
vođenje izvještajno-prognozne službe, planiranje gos-
podarenja šumama (kroz izradu općih i posebnih osno-
va gospodarenja, izvedbenih projekata te programa i
planova pošumljavanja krša), doznaka stabala, vođenje
evidencije i baze podataka za šumarstvo, stručna ospo-
sobljavanja...
Zanimljivo je da se šume u državnom vlasniš-
tvu (po gospodarskim jedinicama) daju na korištenje
privatnim šumarskim poduzećima putem ugovora, a
na temelju raspisanog natječaja na rok od 7 do 15 go-
dina. Za korištenje šuma plaća se koncesijska naknada.
Visinu naknade utvrđuje Vlada Crne Gore, vodeći raču-
na o drvnoj zalihi, vrstama drveća, uvjetima korištenja
šume (izgrađenost šumskih prometnica) u GJ. Svrha
svakog takvog dugoročnog ugovora za korištenje
šuma je reali zacija utvrđenog plana sječa te izgradnja
šumskih prometnica u GJ koja se dobije na korištenje.
Za utvrđeni etat od 6000 m3
brutto drvne mase, šumarsko
poduzeće obvezno mora imati
zaposlenog jednog inženjera
šumarstva i dva šumarska teh-
ničara te do osam radnika KV
šumarske struke.
I dok se danas vodi raču-
na da se šumama, tim nacio-
nalnim bogatstvom zemlje
racionalno gospodari, u proš-
losti i nije bilo tako.
Posljedice lošeg gospo-darenja u prošlom stoljeću
osjećaju se i danas. Prema ne-
kim podacima, do 1933. nije se
u šumama vršila doznaka. Sje-
ča se obavljala stihijski, sjekla
su se najkvalitetnija stabla.
Sličan trend gospodarenja
šumama zadržan je i poslije
II. svjetskog rata, kad su se u
vrijeme obnove ondašnje dr-
žave i povećane industrijali-
zacije sjekli najvrjedniji šumski kompleksi. U razdoblju
od 1947. do 1951. sjeklo se u Crnoj Gori oko 1.200.000
m3 godišnje. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća oko
900.000 m3 godišnje i na toj razini zadržao se sve do
osamdesetih godina. Za primjer 1989. etat je dosegao
razinu od 800.000 m3. Poslije 1989. sječe su smanjene te
se sada godišnje siječe oko 700.000 m3.
Trenutno su najveći problem održivog šumar-
stva u Crnoj Gori nelegalne sječe, posebice na granici
sa Kosovom i Albanijom. Kako je Crna Gora i potpisnica
rezolucije o borbi protiv nelegalnih sječa, konferenci-
je koja je na tu temu održana u St. Peterburgu u Rusiji
2005., preuzela je obvezu borbe protiv te pošasti kako
na državnoj tako i na regionalnoj razini. Ključni dopri-
nos u rješavanju ove problematike trebaju dati nadlež-
ne inspekcijske službe Crne Gore.
Uz nelegalne sječe veliki problem predstavljaju
šumski požari. Osim što prijete uništavanju šuma, ugro-
žavaju i poljoprivredne kulture, naseljena mjesta i ljud-
ske živote.
U posljednjih petnaestak godina evidentirano je
preko 1500 većih šumskih požara, pri čemu je uništeno
preko 15000 ha šume te oko 1.300.000 m3 drvne mase.
Prema procjenama stručnjaka Uprave za šume, najviše
je bilo opožareno područje šuma u Pljevljima, Mojkov-
cu i Beranama.
Kako je Crna Gora država izvanrednih prirod-
nih ljepota, a strateški opredijeljena za razvoj turizma
i organske poljoprivrede, prioritet joj je očuvanje eko-
loških, krajobraznih, socijalnih, zdravstvenih te ostalih
funkcija šuma koje su od velikog značenja za budući
razvoj ove male, ali lijepe zemlje. Stoga su prioriteti os-
posobljavanje stručnih službi za zaštitu šuma od poža-
ra, ali i daljnja ulaganja u suvremenu nabavu opreme
za gašenje požara, opreme za video nadzor, izgradnje
promatračnica i sl.
Pravo bogatstvo ove zemlje je i u raznolikoj ve-
getaciji. Tu raste oko 3200 biljnih vrsta što predstavlja
1,2 posto biljnih vrsta ukupne svjetske fl ore. Po tom bo-
gatstvu nalazi se ispred mnogih europskih zemalja kao
što su Italija, Grčka, Španjolska, Portugal, Velika Britani-
ja, Austrija, Njemačka i sl. U Crnoj Gori je zaštićeno oko
8 posto područja, a ustanovljena su i četiri nacionalna
parka (NP Durmitor, NP Lovćen, NP Biogradska gora i NP
Skadarsko jezero). Od ukupno 3200 biljnih vrsta zaštiće-
ne su 52 biljne vrste.
Bogatstvo drvenastih biljaka procjenjuje se na ne-
koliko stotina vrsta šumskog drveća. Među njima je ve-
liki broj endemičnih i zaštićenih vrsta.
Proglašenje Crne Gore ekološkom državom
1991. g. dalo joj je smjernice budućeg razvoja kao
društva koje se opredijelilo za održivi razvoj i zaštitu
prirodnog okoliša. Taj prirodni okoliš, uz neizmjerno bo-
gatstvo šuma, može se još bolje iskoristiti korištenjem
sporednih šumskih proizvoda.
Crna Gora raspolaže sa značajnim površinama na-
puštenog šumsko-poljoprivrednog zemljišta te šum-
skog zemljišta s kojim se neadekvatno gospodari,
odnosno na kojem se u stvarnosti ne stvara nikakav
prihod. Tako neiskorištena zemljišta mogla bi se zahva-
ljujući odličnoj klimi ubuduće koristiti za razvoj voćar-
stva kao značajne grane gospodarstva (sadnjom raznih
voćki, počevši od maslina i nara na jugu zemlje, do bo-
rovnica na sjeveru). Tu su i mogućnosti korištenja gljiva
i ljekovitog bilja.
Uz šumarstvo, kao jedna od važnijih djelatnosti je i
lovstvo, a zadatak je šumskih uprava i lovačkih društava
da vode brigu o toj djelatnosti na način da brinu o nji-
hovom održivom korištenju.
Korištenje biomase za dobivanje energije predstav-
Trenutno najveći
problem održivog
šumarstva u Crnoj Gori
su nelegalne sječe,
posebice na granici sa
Kosovom i Albanijom
Crnogorski zvončićCrnogorski zvončić
Kučki KomKučki Kom
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 15
na izgradnji državnog zakonodavstva te po-
litičkog okvira za gospodarenje šumama.
Rezultati dobiveni ovom inventurom
koristit će se između ostalog za dugoročna
planiranja u šumarstvu; za donošenje pla-
nova Uprava za šume na lokalnoj razini; kao
podloge za donošenje prostornih planova
koji uz šumarstvo vode računa i o razvoju
poljoprivrede i turizma; kao osnova za pra-
ćenje promjena u pokrivenosti šumama te
korištenja tih šuma; za planiranje dugoroč-
nih investicija u šumarstvu i sl.
Prema izvješću resornog Ministar-stva u 2009. je realizirano nekoliko projekata:
- započelo se s projektom Nacionalne šu-
marske inventure,
- napravljena je funkcionalna analiza in-
stitucija u području šumarstva,
- usvojen je nacionalni akcijski plan za
borbu protiv bespravnih aktivnosti u šumar-
stvu,
- započeo je pilot projekt „Planiranje gos-
podarenja šumama na općinskoj razini“,
- realizirane su aktivnosti na uspostavi i
proizvodnji sjemena,
- nastavljeno je sa stručnom obukom u
primjeni GIS-a u šumarstvu,
- osnovano je oko 13 udruga privatnih
šumovlasnika i dodijeljena su 39 certifi kata,
- donijet je nacrt Zakona o šumama...
Vezano uz aktivnosti na gospodarenju
šumama, dano je na korištenje oko 349.840
m3 bruto drvne mase putem koncesija;
Info
Površina šuma 743.609 ha;
u državnom vlasništvu oko 67%,
u privatnom vlasništvu blizu 33%.
Drvna zaliha oko 72 milijuna m3,
planirani godišnji etat na 815.697 m3.
Gospodarske šume 81 posto,
zaštitne oko 16 posto,
nacionalni parkovi 3 posto.
obavljena je inventura na oko 60.985 ha;
napravljene su posebne gospodarske osno-
ve za 13 GJ; posađeno je 1.515.000 komada
sadnica na oko 680 ha; u rasadnicima Upra-
ve za šume proizvedeno je 891.650 komada
sadnica..
Kroz međunarodnu suradnju reali-zirani su ili se radi na projektima “Fodemo“
(zajednički projekt s Luksemburgom vezan
uz razvoj šumarstva u Crnoj Gori); s Norveš-
kom projekt pod nazivom „Turizam zasnovan
na prirodnoj baštini“; s Finskom „Primjena
GIS-a u šumarstvu“; sa Svjetskom bankom
projekti vezani uz upravljanje šumama i kon-
trolom bespravnih sječa u zemljama Europe i
sjeverne Azije; s američkim veleposlanstvom
u Podgorici projekt „Zeleni telefon za zelene
šume“.
lja daljnji vid korištenja šumskih resursa, ali
na način da bude prihvatljiv u ekološkom,
ekonomskom i sociološkom pogledu.
Novom šumarskom politikom koju je usvojila Vlada Crne Gore u travnju 2008.
defi nirana je Nacionalna šumarska inventura
kao dugoročno rješenje kojom će se zemlja
pripremati za ulazak u europske integracije,
uključujući i implementaciju Natura 2000.
Nacionalna šumarska inventura dio je FODE-
MO projekta koji fi nanciraju Vlade Crne Gore
i Luksemburga sa 600.000 eura, a fokusira se
Pogled na ŠtavnuPogled na Štavnu
16 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
parkovi
Europski dan parkova proglasila je Federacija
nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Fede-
ration) s ciljem podizanja vrijednosti europskih
zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u
provedbi svojih ciljeva. Prvi je puta obilježen 1999. go-
dine kada su organizirane različite aktivnosti u zaštiće-
nim područjima na prostoru Europe. Datum 24. svibnja
izabran je kao spomen na proglašenje prvih europskih
parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj 1909.
godine. Ova internacionalna inicijativa pokrenuta je
s ciljem promocije zaštite i rada nacionalnih parkova,
parkova prirode, rezervata biosfere i Natura 2000 loka-
liteta. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna 2002. po-
tvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se
obavezuje na promociju zaštite krajobraza, upravljanje
i planiranje te organizaciju europske suradnje o pitanji-
ma krajobraza. EUROPARC Federacija trenutačno broji
441 člana iz 36 zemalja Europe.
U Hrvatskoj su stalne članice EUROPARC Fe-
deracije Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Paklenica,
Kornati i Krka.
Zaštićena područja na prostoru Europe, dakle na-
cionalni parkovi, parkovi prirode i rezervati biosfere
predstavljaju bitnu ulogu u zaštiti prirode na „starom
kontinentu “. Europa je sve više urbanizirana, sa svojih
oko 750 milijuna stanovnika izgradnja i širenje grado-
va i sela neizbježno je. Zaštićena područja posljednja
su utočišta mnogim vrstama životinja, ali i biljkama. Na
prostoru europskog kontinenta još jedino se u šumama
srednje i istočne Europe mogu sresti krupne životinje
kao što su medvjed, vuk, ris i sl. Hrvatska na svu sreću
još uvijek spada među zemlje s relativno dobro očuva-
nom bioraznolikosti.
Nacionalni parkovi Hrvatske, koji su u članstvu
EUROPARC Federacije, zaista su ogledni primjeri zašti-
ćenih područja. Nacionalni park Plitvička jezera najsta-
riji je nacionalni park u Hrvatskoj, a svoje proglašenje
dočekao je 8.travnja 1949. godine. Plitvička jezera geo-
loški su i hidrološki fenomen. Brojna jezera i slapovi čine
ovaj park jedinstvenim u Europi. No, nije samo voda
ono što čini bogatstvo ovoga područja, već i bogata
fl ora i fauna. Sačuvane stare šume bukve i jele dom su
mnogim životinjskim vrstama pa se i najveći europski
sisavac –medvjed– često ovdje može susresti.
Nacionalni park „Paklenica“ samo je nešto malo
mlađi od Plitvica, a nacionalnim parkom proglašen je
19. listopada 1949. godine. Područje Nacionalnog par-
ka Paklenica odlikuje iznimna raznolikost geomorfološ-
kih oblika. Kanjon Velike Paklenice duljine je 14 km, a ši-
rine 500-800 m. U svom najužem dijelu širok je svega 50
m. S obje strane kanjona uzdižu se vertikalne stijene, od
kojih su neke više i od 700 m (Anića kuk). Kanjon Male
Paklenice skromnijih je razmjera te bujica koja njime
teče znatno je slabija. Dug je 12 km, a širok 400-500 m.
U svom najužem dijelu je širok tek 10 m, dok se okolne
stijene uzdižu do visine od 650 m. Prijelaz između ka-
njona Velike i Male Paklenice čini izrazito nepristupačan
krški prostor kamenjara i kukova. Na području ovog
Nacionalnog parka nalaze se i najviši vrhovi planine
Velebit, Vaganski vrh sa svojih 1757 m n/v i Sveto brdo
1752 m n/v.
Nacionalni park „Krka“ proglašen je zaštićenim
područjem 1985. godine i sedmi je po redu nacional-
ni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju jezera
i slapova, a najpoznatiji je svakako Skradinski buk (46
m) koji je ujedno i najveća sedrena barijera u Europi. U
parku se posebno ističu i dva kulturno povijesna spo-
menika: Franjevački samostan na otoku Visovcu i ma-
nastir Krka, a u nizu slikovitih naselja na području parka
najzanimljiviji je Skradin, gradić zaštićen kao spomenik
kulture. Posljednji hrvatski nacionalni park koji je član
UZ EUROPSKI D
Ima li igd
Ovogodišnja tema
Europskih dana
parkova izravno je
povezana uz Svjetsku
godinu bioraznolikosti
kojom je proglašena
2010. godina.
“Bioraznolikost i ljudi:
mjesto za prirodu?”,
naslov je pod kojim
će se u Europi
24. svibnja obilježiti
Dan nacionalnih
parkova, parkova
prirode i zaštićenih
područja.
U Hrvatskoj su stalne članice EUROPARC
Federacije Nacionalni parkovi Plitvička jezera,
Paklenica, Kornati i Krka.
Najpoznatiji slap NP Krka svakako je Skradinski
buk (46 m) koji je ujedno i najveća sedrena
barijera u Europi.
Plitvička jezeraPlitvička jezera
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 17
EUROPARC Federacije jesu Kornati, jedini morski park u
nabrojanom društvu. Nacionalnim parkom proglašen je
1980. godine, a uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hri-
di. Kopneni dio parka čini tek nešto manje od ¼ ukupne
površine, dok je sve ostalo morski ekosustav. Značajna
je i morska fauna ovoga prostora, a najpoznatiji su zasi-
gurno koralji. Od 56 vrsta koralja u Jadranu na području
Kornata pridolaze 22 vrste odnosno 39% od ukupnog
broja u Jadranskom moru.
Na području Republike Hrvatske 305 lokaliteta na-
lazi se pod jednim od devet kategorija zaštite. Najviše
je spomenika parkovne arhitektute (135) te spomenika
prirode (103). Zaštićena područja zauzimaju 5 124 km2
što iznosi 9,5% kopnenenog područja Hrvatske.
Prve ideje zaštite prirode u Hrvatskoj javljaju
se krajem 19. stoljeća. Tako je u Zakonu o lovu iz 1893.
prvi put normirana zaštita ptica pjevica, a 1900. do-
nesen je Zakon o zaštiti špilja. Već 1893. osniva
se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih
jezera i okolice. Hrvatsko prirodoslovno druš-
tvo i Hrvatsko planinarsko društvo radili su na
provedbi zaštite područja od posebne prirodne
vrijednosti, što je 1928./29. dovelo do proglaše-
nja Nacionalnih parkova Plitvička jezera, Bijele
stijene, Štirovača i Paklenica. Nažalost, iz novča-
nih razloga ti su parkovi postojali službeno samo
jednu proračunsku godinu. Zakon o zaštiti spo-
menika kulture i prirodnih rijetkosti donesen je
1945. g. Godinu dana kasnije, temeljem tog za-
kona, osnovan je u Zagrebu Zemaljski zavod za
zaštitu prirodnih rijetkosti NRH. U proteklih pre-
ko 50 godina mijenjali su mu se status i naziv, a
2003. godine ušao je u sastav Ministarstva kultu-
re RH gdje se nalazi i danas.
KI DAN PARKOVA, 24. SVIBNJA
i igdje još mjesta Na području Republike
Hrvatske 305 lokaliteta
nalazi se pod jednim od
devet kategorija zaštite.
Najviše je spomenika
parkovne arhitekture (135)
te spomenika prirode
(103). Zaštićena područja
zauzimaju 5.124 km2 što
iznosi 9,5 % kopnenog
područja Hrvatske.
za prirodu?!Piše: Irena Devčić Buzov
Foto: B. Meštrić i arhiva
PaklenicaPaklenica
Skradinski buk, KrkaSkradinski buk, Krka
Pejzaži koji će vas dočekati u proljeće na ovom
mediteranskom otoku zeleni su pašnjaci na ko-
jima krave i ovce slobodno pasu, bogate rije ke
koje „nose“ stare kamene mostove i teku kroz
šume borova noseći sa sobom otopljene snjegove s
obližnjih vrhova na koje je čučnula magla. Autobusom
obilazim otok od sjevera prema centralnom dijelu. Pro-
ljetni je dan i gusta se magla spustila na šume i pro-
planke. Zbog velike količine vlage magla je na Korzici
česta pojava u svim godišnjim dobima osim ljeti. Tada
se temperature dižu preko 30 stupnjeva, a turisti najče-
šće posjećuju južni dio otoka koji se ponosi svojim pje-
ščanim plažama i turističkim odredištima. Najpoznatiji
je Ajaccio, rodno mjesto Napoleona Bonapartea, dok je
najzanimljiviji Bonifacio, smješten na visokoj hridi nad
morem.
Korzika ima drugačije nasljeđe od ostatka
Francuske jer talijanski je utjecaj ovdje bio dominantan
kroz povijest i zadržao se u načinu života i jeziku. Stari
korzikanski jezik mješavina je francuskog i talijanskog
i govore ga stari, ali i mlađi Korzikanci. Nastoji se saču-
vati pa su tako svi putokazi i tekstovi na otoku dvoje-
zični-francuski i korzikanski. Hrana koje se ovdje jede
raznolika je: ribe morske i riječne, divlja svinja, sirevi pa
razna punjena tijesta kao što su cannelloni, porijeklom
iz Italije, a desert će često biti od kestena, nude se i piva
od kestena ili od makije. Nacionalni liker također je od
šumskih plodova, kestena ili drugih bobica.
Šuma je uvijek bila izvor života na Korzici. Naj-
češće vrste Pinus pinaster i kestenove šume tradicio-
nalno se koriste u proizvodnji namještaja. Takozvani
briketi od ostataka drva ili granja danas se najčešće
upotrebljavaju u toplanama na biomasu. Jedna takva
toplana, koju smo posjetili, primjer je privatno javnog
poduzetništva, a toplom vodom koja nastaje grije se
4 000 potrošača. Korisnici su im sve javne ustanove u
blizini te 80 posto građana tog područja. Zimi proizvo-
de grijanje, a ljeti hlađenje, neprofi tna su organizacija
i godišnje prerade 8.000 tona drva. Državnim šumama
na Korzici, kao i u cijeloj Francuskoj, gospodari Offi ce
national des Forets ili Nacionalni ured za šume, dok pri-
vatnim posjedima mogu upravljati asocijacije šumopo-
sjednika. Kako su na Korzici privatni posjedi manji od
25 ha, ne moraju imati programe gospodarenja. Postoji
jedinstven primjer udruživanja malih šumoposjednika
u općini Castagniccia koji su izradili program i smjerni-
ce gospodarenja za regeneraciju svojih šuma. Njihov
primjer obuhvaća održive metode izvlačenja drva iz
šume putem plastičnih kanalica pa se ne oštećuje tlo,
a sva granjevina i otpad iz šume reciklira se ili ponovno
koristi u prehrani stoke ili za grijanje. Šuma Vizzavona
sve nas je očarala svojom ljepotom-slapovitom rijekom,
snježnom planinom, bogatstvom borova, sveprisutnim
Pinus laricio, Pinus pinaster te cedrovima i jelom na
1500 metara nadmorske visine. Multifunkcionalnost
prostora i resursa je ono što se nastoji postići njezinim
upravljanjem. „Škola u šumi“ za edukaciju školske djece
odavno je prisutna u šumskim rezervatima na otoku. Uz
postavljene oznake zaustavit će se grupa djece kojima
„šumski nastavnik“ zaposlen u rezervatu objašnjava pri-
sutne fenomene šumskih ekosustava.
Korzika je poznata po ekološkom uzgoju i pro-
izvodnji u poljoprivredi i šumarstvu. Veliki broj malih
proizvođača ima neki od europskih eko certifi kata, a
proizvode brašno od kestena, med od makije, ekološke
marmelade od šumskih plodova, meso od životinja koje
se hrane makijom, prirodnu kozmetiku, naročito sapu-
ne i ulja, sireve i sočne klementine. Sezonsko i lokalno,
to je moto korzikanskih proizvođača!
korzika KORZIKA IZBLIZA
Šuma je oduvijek Šuma je oduvijek bila značajna za bila značajna za život naživot na Korzici Korzici
Korzika je zeleni otok
neobične ljepote,
zaboravljena oaza
netaknute prirode
i tradicije. Od svoje
francuske obale
udaljena je čak osam
sati plovidbe, dok joj je
talijanska obala nešto
bliža. Okupan dubokim
modrim morem, otok je
prepoznatljiv po visokim
snježnim vrhovima koji
se protežu njegovim
središtem. Najviši je vrh
Monte Cinto (2 700 m),
što je samo malo niže od
poznatog nam Triglava,
a more je od njega
udaljeno tek nekoliko
kilometara. Jedna
trećina otoka proglašena
je nacionalnim parkom,
a ostalo su parkovi
prirode i rezervati.
Na Korzici privatni posjedi manji od 25 ha ne
moraju imati programe gospodarenja.
Eko proizvodnja obuhvaća brašno od kestena,
med od makije, ekološke marmelade od šumskih
plodova, meso od životinja koje se hrane
makijom, prirodnu kozmetiku, naročito sapune i
ulja, sireve i sočne klementine
Piše: Ana Fornažar, dipl. ing. šum.
Foto: A. Fornažar
1818 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
Luka u Luka u BastijiBastiji
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 19
Naš smo izlet okončali u najvećoj luci Ba-
stiji na sjeveru otoka. Sa svojih 60 000 stanovnika
Bastia je drugi najveći grad na otoku, prva veza
sa svijetom i pristanište velikih brodova koji će
zasjeniti njezin najveći trg, San Nicolas. Za njega
Bastinjani kažu da je najveći trg u Europi, a krasi
ga veliki kip Napoleona Bonapartea. Grad se diči
svojim morem i suncem potrošenim fasadama
ispred kojih kaktusi jedini prkose oštrom vjetru.
Viex port ili Stara luka danas je turističko srce gra-
da sa malim restoranima i kafi ćima te brojnim usi-
drenim brodicama. Tu iznad je katedrala St. Jean
Baptiste, a iza nje živopisna tržnica i ribarnica na
Place du Marche. Podne obilježava žustra zvonja-
va s katedrale, a lokalni trgovci već polako spre-
maju svoje voće, sireve i cvijeće za sutradan.
mehanizacija RASCO D.O.O.
KALINOVAC
Predstavljen Predstavljen ARMARM sustav sustav za praćenje i upravljanje za praćenje i upravljanje transportnim sredstvimatransportnim sredstvima
U kalinovačkoj tvrtki RASCO je krajem
ožujka stručnjacima iz Hrvatskih
šuma predstavljen sustav praćenja i
upravljanja transportnim sredstvima
i procesima rada, nazvan ARM sustav
(Advanced Road Management). Radi
se o sustavu, kako je rekao Ivan Hodić,
rukovoditelj Razvojne službe Hrvatskih
šuma, koji se temelji na mogućnostima
satelitskog praćenja vozila i radnih
strojeva, satelitske navigacije u čiji se
operativni centar slijevaju, obrađuju i
distribuiraju potrebne informacije.
Dva tjedna kasnije, 14. travnja, u okvi-
ru Dana otvorenih vrata, tradicionalnog oku-
pljanja poslovnih partnera i prezentacije novih
strojeva i opreme i uvođenja modernih tehno-
logija, ARM sustav je prikazan i predstavnicima
tvrtki iz vodoprivrede te poduzeća koja se bave
komunalnom djelatnošću. Tom prilikom pre-
zentiran je i rad kosilica i održavanje bankina,
čiji su učinci praćeni ARM sustavom.
Tvornica komunalne opreme RAS-
CO i Hrvatske šume imaju ugovor o
dugoročno-tehničkoj suradnji pot-
pisan još 2002. godine, temeljem
kojega službe razvoja obiju tvrtki među-
sobno surađuju u razvoju i implementaciji
novih strojeva i uređaja, kazao je uvodno
predsjednik Uprave RASCA Frane Franiče-
vić. Nakon toga su stručnjaci iz informatič-
ke službe multimedijskom prezentacijom,
radno nazvanom „Optimalizacija transporta
u Hrvatskim šumama sustavom ARM“, prika-
zali kako funkcio nira ARM sustav i na
konkretnom primjeru, u praksi, u radu
kamiona s dizalicom iz Hrvatskih šuma.
Tvrtka RASCO d.o.o. iz Kalinovca,
koja ove godine obilježava 20 godina
postojanja i uspješnog rada, već pet
godina radi na razvoju sustava inte-
gralnog praćenja transporta, optimiza-
cije, uštede i kontrole, a sve je počelo
korištenjem GPS-a koji omogućuje da
se u svakom trenutku vidi gdje se nala-
zi koje vozilo.
Važno je i to, rečeno je, što u Hr-
vatskim šumama već postoji značajan
broj terenskih računala s GPS uređa-
jem koji se koriste kod primanja drvnih
sortimenata i pomoću kojih se mogu
pozicionirati sva skladišta. Isto tako,
Hrvatske šume imaju i digitalne karte
šuma kojima gospodare, s unesenim
cestama, što svakako može pridonijeti
bržem uvođenju ovoga sustava.
Što bi bili najveći efekti uvođenja
ARM sustava u praćenje transporta u
Hrvatskim šumama? Ponajprije pove-
ćanje iskorištenja postojećih kapacite-
ta time što bi se pokušala organizirati
povratna tura, tako da se kamion ne
vraća prazan; otvorenost sustava i za
vanjske prijevoznike; mogućnost pro-
širenja sustava i na druge radne stro-
jeve; kontrola putem izvještajnih listi. A sve
bi trebalo rezultirati smanjenjem troškova
(posebno goriva).
Stručnjacima iz Hrvatskih šuma također
je na terenima Šumarije Đurđevac pred-
stavljena samohodna sitnilica AHWI RT 400,
snažni stroj zahvata 2,6 m koji se može kori-
stiti u različitim uzgojnim radovima (za pri-
premu staništa, uspostavu šumskog reda,
izradu prosjeka)
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: M. Mrkobrad
Pogled na Bastiju, drugi Pogled na Bastiju, drugi po veličini grad Korzikepo veličini grad Korzike
Šumskim pokrovom dominiraju bor i kestenŠumskim pokrovom dominiraju bor i kesten
Nadzornici u nacionalnom parkuNadzornici u nacionalnom parku
S predstavljanja ARM sustava u RASCUS predstavljanja ARM sustava u RASCU
Sitnilica AHWI u raduSitnilica AHWI u radu
20 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Najslavnije dane Palmira je doživjela za vrijeme
vladanja kraljice Zenobie koja je čak uspjela
poraziti rimsku vojsku, no Rimljani su se ubr-
zo ponovno organizirali te dotukli odmetnu-
tu kraljicu, nakon čega je uslijedila propast grada. Danas
se među brojnim ruševinama ističe hram boga Bela, ko-
jeg se smatra ekvivalentom grčkom Zeusu ili rimskom
Jupiteru. Impresivna je i glavna ulica dugačka kilome-
tar, a omeđuju je antički stupovi skoro cijelom dužinom,
gdje se usput mogu naći još i amfi teatar, agora, Diokle-
cijanovo kupatilo te izvrsno očuvani tetrapilon.
Alep je sljedeći grad koji sam posjetio i koji me
se posebno dojmio, jer nisam vidio mjesto gdje se bolje
ujedinjuje arapsko i europsko! Alepom dominira stara
citadela na brdu, koja je prvi puta izgrađena u 4. st. pr.
Kr., no današnji objekti su puno ranijeg datuma. Odmah
do citadele je stari Souq koji za razliku od onoga u Da-
masku nije imao znatnijih preinaka, tako da se ovdje još
uvijek mogu vidjeti Karavansaraji, stara skladišta gdje
se roba dopremala karavanama
deva. Sa sjeverne strane nalazi
se velika džamija, no nije toliko
zanimljiva kao Umayyad u Da-
masku.
No s obzirom da se bližio
Božić, a Alep ima za arapske ze-
mlje poprilično veliku kršćansku
zajednicu koja broji 25 posto
stanovništva, ja sam svoj nos za-
bio u kršćansku četvrt, po mome
mišljenju najzanimljiviji dio gra-
da. Labirint starih ulica daje
ovome mjestu jednu posebnu
atmosferu zbog koje sam razmi-
šljao kako bi bilo dobro ovdje ži-
vjeti. Rimokatolička katedrala je
najupečatljivija zgrada u cijeloj
četvrti i za Božić je bila skromno
ukrašena, no to nije umanjivalo
bliski istokbliski istok TAJANSTVENI BLISKI ISTOK (2)
Povijesna Palmira, mirPovijesna Palmira, miAlep i glamurozni i skuAlep i glamurozni i sku
Jedna od
najzanimljivijih
turističkih točaka
Sirije svakako je
Palmira koja se nalazi
na tri sata vožnje
od Damaska, a
predstavlja ruševine
grada iz antičkoga
doba koje spadaju
među bolje očuvane
rimske ruševine u
svijetu. Smještena
u srcu pustinje te sa
arapskom tvrđavom
koja nadgleda cijeli
krajolik sa prvoga
brda, Palmira
ima nevjerojatnu
fotogeničnost zbog
koje mnogi turisti
pohode ovo mjesto
uživajući u bogatoj
kulturnoj i povijesnoj
ostavštini.
Piše: Goran Vincenc
Foto: G. Vincenc
Selo Bcharre u Selo Bcharre u dolini Qadishadolini Qadisha
sastoji od norija iliti ogromnih vodenih kotača koje je
pokretala riječna struja. Kotači bi se poput mlinskih kola
okretali noseći vodu na vrh gdje bi se praznili u sustav
akvedukta koji je vodu dalje odvodio u gradska doma-
ćinstva.
No okolica Hame još je zanimljivija pa tako u blizi-
ni nalazimo Apameu, još jedne rimske ruševine koje bi
vjerojatno bile top turistička destinacija da nema veli-
čanstvene Palmire.
U blizini se nalazi još par starih tvrđava koje su svoj
obol dale u križarskim ratovima i sa jedne i sa druge
strane, no jedan dvorac se ovdje posebno ističe. Riječ je
o Krak de Chevalier, utvrdi koju su izgradili Križari kako
bi lakše kontrolirali put od mora prema unutrašnjosti Si-
rije. Ovaj dvorac iz snova jedan je od najočuvanijih sred-
njovjekovnih dvoraca u svijetu i sigurno jedna od naj-
zanimljivijih turističkih atrakcija ove zemlje. Nakon što
su Križari izgubili i posljednju bitku, posljednjih je 200
Križara napustilo Svetu zemlju baš iz Krak de Chevaliera
Libanon - Veze između Libanona i Sirije uglavnom
funkcioniraju pomoću taksija, tako da smo od Hame do
Tripolija stigli za otprilike 2 sata. Sam Tripoli, iako vrlo
star, nema nekih zanimljivosti, tek citadelu iz 12. st. koja
nije impresivna. No, u blizini se nalazi dolina Qadisha sa
velikim brojem samostana uklesanih u stijeni što pred-
stavlja idealan izlet u prirodu. Na samom rubu doline se
a, miroljubivi miroljubivi i skupi Bejrut..kupi Bejrut..
njenu ljepotu, kao ni magičnu privlačnost ovoga dijela
grada.
Okolica Alepa također je zanimljiva. Oko sat vre-
mena vožnje od grada nalazi se bazilika Sv. Šimuna,
fenomenalne ruševine originalne crkve iz 5. st. koja je
podignuta na mjestu gdje je sv. Šimun držao svoje pro-
povjedi. Smještena na vrhu brda
i okružena prekrasnim krajoli-
kom bila je mjesto propovjedi
osebujnom svecu koji je propo-
vijedao sa 18 metara visokog
stupa punih 40 godina i po tome
bio svjetski priznat još za svoga
vremena. Kada je umro 459. go-
dine, bio je vjerojatno najpozna-
tija ličnost toga vremena, stoga
su mu sljedbenici u čast podigli
baziliku čiji je centralni objekt
bio njegov stup.
Dvorci i ruševine - Hama je
grad smješten na rijeci Orontes,
nedaleko od najplodnije doline
Bliskog istoka, Al Ghab. Grad je
zanimljiv po tome što su lokalni
stanovnici izgradili vrlo produk-
tivan sustav vodovoda koji se
Beirut je i više od bilo
čega što smo očekivali,
a glamur i atmosfera u
noćnim klubovima je
nešto što se ne može
doživjeti ni u priznatim
svjetskim prijestolnicama
zabave kao što su Los
Angeles ili London.
Broj 161 Broj 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 2121
Ekstremi Bejruta – Ekstremi Bejruta – džamija i božićno drvcedžamija i božićno drvce
Šetalište Corniche u BeirutuŠetalište Corniche u Beirutu
Bazilika Sv. ŠimunaBazilika Sv. Šimuna
Prizor iz Prizor iz PalmyrePalmyre
Rod pitomi kesteni (Castanea) obuhvaća
približno deset vrsta listopadnoga drveća,
rjeđe grmlja, iz porodice bukovki (Fagace-
ae) rasprostranjenih pretežito u umjerenom
području sjeverne polutke (jugoistočni dio Sjeverne
Amerike, južna Europa, sjeverozapadna Afrika, zapad-
na i istočna Azija). Krošnja im je uglavnom široko zao-
bljena i izrazito gusta, a kora debla tanka te u starijoj
dobi uzdužno izbrazdana. Pupovi su pokriveni s 3-4
ljuskice, a vršni (terminalni) pup obično nije razvijen.
Listovi su naizmjenični, jednostavni, plojka većinom
eliptično duguljasta, sa zaobljenom, srcolikom ili kli-
nastom osnovom. Ušiljenog su vrha, grubi, no pravil-
no napiljena ruba s mnoštvom usporednih postranih
žila s nitastim završecima. Cvjetovi su jednodomni:
muški u dugačkim uspravnim i valjkastim resama sa
šesterodijelnom čaškom i 10-20 prašnika, a ženski pri
dnu muških gornjih resa, rijetko u zasebnim resama.
Potonji su najčešće po 3 u bodljikavom ovoju (kupu-
li, ježici), sa 7-9 tučaka i šesterodijelnom plodnicom.
Cvjetaju kasno, poslije listanja te rađaju gotovo svake
godine. Plod je krupan kesten smeđe boje, sa svijetlo
obojenom ovećom osnovom, a u bodljikavoj ježici na-
laze se zajedno 1-3 ploda. Zrela ježica puca na 2-4 dije-
la. Zbog jestivoga ploda, europski, američki, japanski i
kineski kesten kao najznačajniji (četiri glavne vrste), a
i neki drugi, kultiviraju se u mnogo varijeteta i forma.
nalazi i Bcharre, rodno mjesto Khalila Gibra-
na, pisca svjetske slave koji je napisao pozna-
to djelo Prorok.
No naravno, najzanimljivije mjesto
u Libanonu svakako je glavni grad Beirut.
Grad koji je, na žalost, svjetsku slavu dobio
zbog uličnih okršaja kršćana i muslimana, je
prema onome što pišu i objavljuju New York
Times i CNN „broj jedan“ za noćni provod u
svijetu! Stoga smo se u to odlučili uvjeriti u
najluđoj noći u godini, na Silvestrovo. Bei-
rut je i više od bilo čega što smo očekivali,
U umjerenom području
sjeverne polutke
(jugoistočni dio Sjeverne
Amerike, južna Europa,
sjeverozapadna Afrika,
zapadna i istočna Azija)
raste približno deset vrsta
pitomog kestena, pretežito
listopadnoga drveća,
rjeđe grmlja, iz porodice
bukovki (Fagaceae)
22 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Dvorac Krak de ChevalierDvorac Krak de Chevalier
Citadela u AlepuCitadela u Alepu
a glamur i atmosfera u noćnim klubovima je
nešto što se ne može doživjeti ni u priznatim
svjetskim prijestolnicama zabave kao što su
Los Angeles ili London.
Osim noćnih provoda, Beirut je i ogro-
mno gradilište te se grad obnavlja nevjero-
jatnim tempom. Iako su rane rata vidljive na
svakom koraku, nova, moderna arhitektura
niče tik do ruševina čineći Beirut grad nevje-
rojatnih ekstrema.
Lokalno stanovništvo se najradije opušta
uz dugo šetalište uz more, Corniche, dok su
restorani i šoping najbolji u Hamri. Glamuro-
zni butici su naravno u centru, blizu Trga mu-
čenika, dok je noćni život rezerviran za četvrt
Gemmayzeh.
No, Beirut je isto tako jako skup, stoga
nam je tri dana bilo maksimum koji smo mo-
gli izdržati, a da drastično ne promijenimo
budžet puta. No, u Beirut se svakako treba
vratiti, samo malo debljih novčanika.
Stablo pitomoga Stablo pitomoga kestena na osamikestena na osami
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 23
Cvatnja tek u lipnju-Listovi su naizmjenični, jed-
nostavni, duguljasto kopljasti, šiljastoga vrha, krupno
nazubljenoga ruba, zeljasti do polukožasti. Odozgo
su tamnozeleni, goli i sjajni, odozdo svjetliji, perasto
mrežaste nervature, s 12-20 parova žila. Dugi su 12-20
cm, široki 3-6 cm, s peteljkom dugom 1,5-2,5 cm. Zup-
ci imaju tanki, nitasti vrh usmjeren prema vrhu plojke.
Listovi u jesen poprimaju
žućkastosmeđu boju. Muški
cvjetovi su u skupinama od
po 3 i više, skupljeni u usprav-
ne rese dugačke 12-30 cm, a
pri njihovoj osnovi smješteni
su ženski cvjetovi, katkada i
muški, sa zakržljalim tučkom.
Muški su cvjetovi građeni
od zelenkastoga, uglavnom
četverodijelnoga perigona.
Ženski cvjetovi skupljeni su u
grupicama po 3, tvore tročla-
ne paštitce koji se nalaze u za-
jedničkom omotaču (kupuli),
imaju šesterodjelan perigon.
Cvjetovi se pojavljuju tek po-
četkom lipnja kada su listovi
već potpuno razvijeni. Plodo-
vi su sjajnosmeđi kesteni različitog oblika dugi 2-3 cm,
polukuglasti ili zaobljeno plosnati i obično širi nego
duži. Imaju kožastu lupinu i vršni čuperak koji potječe
od sasušenoga perigona. Smješteni su po jedan do tri
u velikom ježolikom tobolcu (ježici). Dozrijevaju počet-
kom listopada.
Europski pitomi kesten (Castanea sa-tiva) je listopadno drvo južne Europe, Krima,
Kavkaza, Male Azije, sjeverne Afrike. Raste u
kulturama gotovo u cijeloj srednjoj Europi,
posebice u južnoj Njemačkoj i Švicarskoj, a na
sjever nerijetko pridolazi do južne Skandina-
vije. Najviše ga ima u južnoj Europi i Sredoze-
mlju. Smatra se da mu je pradomovina Mala
Azija, a još u doba stare Grčke rasprostranjen
je u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Ima bujnu i ve-
liku okruglastu krošnju, dosegne visinu do 30
m i znatan prsni promjer (čak i do 3 m), a sta-
rost veću od 500 godina. Kora mu je u mladosti
glatka, maslinastosmeđa, sa svijetlim lenticela-
ma, kasnije smeđesive boje, debela i uzdužno
ispucala. Korjenski sustav je dubok, sa žilom
srčanicom i jakim postranim dubokim žilama.
Izbojci su srednje debeli, uzdužno bridasti, cr-
venkastosmeđi do sivosmeđi, pokriveni sitnim
dlačicama i mnoštvom bijelih lenticela. Na sta-
rijim grančicama nalaze se brojni kratki izbojci.
Pupovi su spiralno razmješteni, dugački oko
8 mm, jajasti, tupoga vrha, zbijeni, s 2-3 gole,
sjajne i crvenkastosmeđe ljuskice. Vršni pup u
jesen odumire, a zamjenjuje ga gornji, nešto
veći postrani pup. Od izbojka su postrani pupo-
vi koso otklonjeni.
mala enciklopedija šumarstvaPitomi kesteniPitomi kesteni (Castanea)(Castanea)
Piše: Ivica Tomić
Foto: Arhiva
Dijelovi biljkeDijelovi biljke
Duguljasto kopljasti listovi Duguljasto kopljasti listovi nazubljenoga rubanazubljenoga ruba
Sjajnosmeđi plodoviSjajnosmeđi plodovi
Šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena-
Stanište europskoga pitomoga kestena su područja
s vlažnom klimom, dugim vegetacijskim razdobljem
(6-7 mjeseci) i blagom jeseni, bez ranih jesenskih i ka-
snih proljetnih mrazeva. Uglavnom su to mediteranska
i submediteranska područja, no dolazi i u unutrašnjosti.
U Hrvatskoj se kestenove šume (uređajni razred kesten)
prostiru na oko 15.000 ha (53 % državno i 47% privat-
no vlasništvo), a sudjeluju s manje od 1 posto ukupne
obrasle površine. Najveće šumske površine na kojima
raste pitomi kesten nalaze se na sisačkom, karlovačkom
i zagrebačkom području “Hrvatskih šuma”. Sastojine s
manjim površinama rastu na buzetskom, požeškom i
koprivničkom području. Mješovita šuma hrasta kitnjaka
i pitomoga kestena (Querco-Castanetum sativae) izgra-
đuje najveće komplekse na Zrinskoj gori, Medvednici i
u ostalom gorju sjeverozapadne Hrvatske. Kestenove
šume nalaze se iznad Kastva (u blizini Rijeke i Opatije),
a njihovi ostaci na Cresu i Krku. Ima ga primiješanog
u toplijim šumama hrasta medunca te u gorskoj šumi
bukve. Možemo reći da pitomi kesten u našoj domovini
raste kao šumsko drvo u većini naših krajeva, posebice
vinorodnim, od sjevernih pa do kvarnerskoga područ-
ja (marun), od Hrvatskoga zagorja, Podravine (kostanj)
i Slavonije (kesten) do padina Učke (čuveni lovranski
marun). U svim kestenovim sastojinama prisutan je rak
kestenove kore čiji je uzročnik gljiva Cryphonectria pa-
rasitica koja ugrožava stabla i uzrokuje njihovu fi ziološ-
ku slabost. Zbog propadanja kestena većina sastojina
izgubila je tipičan fl orni sastav i strukturu, što je pove-
zano s mijenjanjem vegetacije i načinom gospodarenja.
Tako je danas kod nas vrlo malo sačuvanih kestenika
koji su zadržali prirodnu strukturu. Stoga je, uz kitnjak
i kesten značajan udio bukve i običnoga graba, vrsta
koje znatno popunjavaju praznine nastale sušenjem
kestena.
Među najkorisnijim šumskim vrstama-Europ-
ski pitomi kesten je brzorastuća vrsta kojoj je vrhunac
prosječnoga prirasta oko 35. godine, dok je, primjerice,
za hrast oko 120., a za bukvu oko 90. godine. Uspijeva
na suhom, izrazito kiselom tlu bez vapna i ne podnosi
veću vlagu. Najbolje raste na plodnim, dubokim, rastre-
sitim i umjereno vlažnim tlima, najčešće u nižim položa-
jima. Jedna je od najkorisnijih i ekonomski najznačajni-
jih vrsta šumskoga drveća, a za razliku od drugih vrsta
od njega se mogu upotrijebiti svi dijelovi: drvo, plod, list
U Hrvatskoj se kestenove šume (uređajni razred
kesten) prostiru na oko 15.000 ha (53 % državno
i 47% privatno vlasništvo), a sudjeluju s manje
od 1 posto ukupne obrasle površine.
Pitomi kesten jedna je od najkorisnijih i
ekonomski najznačajnijih vrsta šumskoga drveća.
Za razliku od drugih vrsta, od njega se mogu
upotrijebiti svi dijelovi: drvo, plod, list i cvijet, a
cijenjena je medonosna i dekorativna vrsta
Višestoljetni orijašiVišestoljetni orijaši
Japanski kesten (Castanea crenata)Japanski kesten (Castanea crenata)
2424 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
zbog ploda najviše uzga-
jaju u Japanu, ali i istočnoj
Kini i Tajvanu, a križa se i s
drugim vrstama kestena.
U nas se najstariji nasadi
japanskoga kestena nalaze
nedaleko od Petrinje.
Obični američki ke-sten (Castanea denta-ta) je do 30 (45) m visoko
drvo istočnoga dijela Sje-
verne Amerike, koje je ne-
kada na tom prostoru bilo
u sastavu prostranih šuma.
Zbog različitih bolesti,
posebice raka kestenove
kore, posljednjih je deset-
ljeća broj stabala znatno
smanjen. Izbojci i pupovi
su najčešće goli. Listovi su
s duguljasto lancetastom
plojkom, čunjaste baze,
goli, dugi 14-20 cm, široki
7-10 cm te prosječno ne-
što kraći i širi od pitomoga
kestena. Prije otpadanja
izrazito požute. U ježici je
2-3, rjeđe 5 kestena, uglav-
nom širih od svoje visine.
Otporni su na nisku tem-
peraturu i do -20 stupnje-
va Celzijevih.
Kineski kesten (Castanea mollissima) je drvo
sjeverne i zapadne Kine, djelomice i Koreje. Znatno je
proširen u Aziji i Americi, a uzgaja se i na europskom
kontinentu, budući da je otporan prema bolestima. Ši-
roke je krošnje, izbojci su fi no pustenasti, pupovi dla-
kavi. Listovi su eliptično duguljasti, na osnovi zaobljeni,
s dlakavom peteljkom, odozdo sivo pustenasti, dugi
10-22 cm, široki 4,5-8 cm. U ježici su smještena 2-3 ke-
stena debela 2-3 cm (neke sorte i do 4 cm u promjeru).
Plodovi su slatki i značajan su izvor hrane za divlje živo-
tinje). Ima velik broj odlika i forma, a postoje i križanci
s drugim kestenima. Otporan je na niske temperature
kao japanski i američki kesten.
U svim kestenovim
sastojinama prisutan
je rak kestenove kore
čiji je uzročnik gljiva
Cryphonectria parasitica,
koja ugrožava stabla
i uzrokuje njihovu
fiziološku slabost.
i cvijet. Njegovo drvo je vrlo traj-
no, lako obradivo, dobrih meha-
ničkih svojstava i stoga je dobra
sirovina za građevinarstvo, drvnu
industriju (tanin) i zanatstvo (po-
kućstvo, bačve, vinogradski kolci
i dr.). Plod ima veliku hranjivu i
dijetetsku vrijednost budući da
sadrži vitamine i minerale, škrob
(usporediv s krumpirom), šeće-
re, masti, bjelančevine, organske
kiseline i celulozu. Od plodova
se proizvodi kvalitetno brašno, a
kuhani i pečeni vrlo su ukusni te
služe za pripremu pirea, juha te
kao dodatak različitim slastica-
ma i jelima. S obzirom na kasnu
cvatnju odlična je ispaša za pčele
i cijenjena medonosna biljka, a
kestenov med je vrlo ljekovit jer
pomaže kod gastritisa, štiti jetru i
pridonosi boljoj cirkulaciji. Pitomi
kesten je vrlo dekorativna vrsta
drveća, osobito ako je na osami
ili u rijetkom sklopu, jer do izra-
žaja dolazi njegova velika krošnja
sa snažnim i čvrstim granama. U
parkovnim nasadima uzgaja se
zbog svog izrazito lijepog vanj-
skog izgleda (habitusa).
Japanski kesten (Casta-nea crenata) je osrednje ili manje drvo gorskih po-
dručja Japana i Južne Koreje koje naraste u visinu od 10
do 15 m. Izbojci su u početku fi no dlakavi, kasnije goli,
pupovi dlakavi. Listovi su slični onima od pitomoga
kestena, no neznatno manji, eliptično duguljasti, dugi
do 20 cm, široki 3-5 cm. Plojka je na osnovi zaobljena ili
srcolika, odozdo žljezdasta. Cvjetovi su dugi 7-20 cm. U
ježici je smješteno 2-3, rjeđe 5 kestena koji su debeli 2-3
cm. Može izdržati nisku temperaturu i do -15 stupnjeva
Celzijevih. Ovaj kesten ima više odlika i forma koje se
Rak kestenove kore-uzročnik gljiva Rak kestenove kore-uzročnik gljiva Cryphonectria parasiticaCryphonectria parasitica
Šuma američkoga kestena (Castanea dentata)Šuma američkoga kestena (Castanea dentata)
Mlada kestenova stablaMlada kestenova stabla
Kineski kesten Kineski kesten (Castanea mollissima)(Castanea mollissima)
Broj 161 Broj 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 2525
Žuta šumarica (Anemo-
ne ranunculoides) je
šumska zeljasta trajnica
iz porodice žabnjaka
(Ranunculaceae), rasprostranje-
na na području gotovo cijele
kontinentalne Europe, rijetko
u Mediteranu, a nalazimo je u
Sibiru i na Kavkazu. Stabljike su
gole ili neznatno dlakave, a rastu
iz vodoravnog, valjkastog i sme-
đeg podanka (rizoma). Prizemni
list nedostaje ili se razvija jedan
trodijelni na dugačkoj peteljci.
Režnjevi su duboko usječeni,
izduženo jajasti ili duguljasto
lancetasti, na rubu krupno napi-
ljeni. Ovojni listovi s peteljkama
smješteni su u pršljenu od po tri
lista, koji su duboko, do osnove
trodijelni.
Sjajnožuti cvjetovi - Cvjeto-
vi su pojedinačni ili po dva zajed-
no (rijetko u skupinama s 3 do 5 cvjetova), s 5-8 latica sjaj-
ne žute boje. Listići cvjetnog omotača imaju široko jajasti
oblik, dugi su 10-15 mm i 8-10 mm široki, u promjeru 1,5
do 2,5 cm, na dugačkim i dlakavim peteljkama. S vanjske
su strane prekriveni s prileglim dlačicama srebrnaste boje.
Mnogobrojni žuti prašnici višestru-
ko su kraći od listića cvjetnog omo-
tača. Cvijet sadrži mnoštvo gusto
dlakavih plodnica s po jednim
sjemenim zametkom, vrat tučka
je kos, kukasto povijen. Cvatnja je
između ožujka i svibnja. Plodovi su
jednosjemeni oraščići dugi 4-5mm,
gusto obrasli kratkim dlačicama.
Od nizinskih područja do gorskoga pojasa-Žuta šumarica
raste u umjereno vlažnim ( mezo-
fi lnim) listopadnim šumama, od
nizinskih područja do gorskoga
pojasa. Nerijetko je nalazimo u
poplavnim šumama, zatim u šumi
hrasta kitnjaka i običnoga graba
(Querco carpinetum), na izrazito
humoznom tlu slabe do vrlo slabe
kisele reakcije. Osim toga, raste
u gorskoj (montanskoj) bukovoj šumi (Fagetum monta-
num), na jako humoznom tlu, izrazito kisele do bazične
reakcije, u ovisnosti o geološkoj podlozi.
U šumi lužnjaka i običnoga graba- Ova zeljasta
biljka u Hrvatskoj raste u sloju prizemnoga rašća u tipičnoj
šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Qu-
ercetum roboris typicum), koja dolazi na gredama i sušim
terenima s optimalnim staništem u Posavini i Podravini.
Pojavljuje se zajedno s običnom šumaricom (Anemone ne-
morosa), zlaticom (Ranunculus fi caria), šumskom ljubicom
(Viola silvestris), šumskim šašem (Carex silvatica), kaćuno-
vicom (Helleborine latifolia), blaženkom (Geum urbanum)
i dr. Sloj prizemnoga rašća nije osobito bogat s obzirom
na broj vrsta, a pokriva 25-80 posto površine. Pretežit broj
vrsta je iz reda Fagetalia i sveze Carpinion betuli illyricum.
Dekorativna i medonosna biljka- Kao dekora-
tivna vrsta, žuta šumarica se često uzgaja u vrtu dajući
mu svjež izgled. Otporna je na niske temperature, pre-
življavajući tako i najhladnije zime. Voli zasjenjena mje-
sta i stoga je treba zaštititi od izravne sunčeve svjetlosti.
Medonosna je biljka koja tijekom ožujka upotpunjava
pčelinju ishranu.
U raznim tipovima šuma, od nizina do subalpsko-
ga pojasa, pojavljuje se trolisna šumarica (Anemone
trifolia), karakteristična po trodijelnim listovima čiji su
segmenti široko lancetasti i napiljeni. Cvjetovi su bije-
le, rjeđe crvenkaste boje, a prašnice (antere) su bijele ili
plavičaste.
šumska fl ora ZELJASTE BILJKEZELJASTE BILJKE
Žuta šumaricaŽuta šumarica (Anemone ranunculoides)(Anemone ranunculoides)
Ova zeljasta biljka iz
porodice žabnjaka
kod nas raste u sloju
prizemnoga rašća u
tipičnoj šumi hrasta
lužnjaka i običnog
graba (Carpino betuli-
Quercetum roboris
typicum)
Žuta šumarica
rasprostranjena je na
području gotovo cijele
kontinentalne Europe,
rijetko se javlja u
Mediteranu, a nalazimo
je u Sibiru i na Kavkazu.
Piše: Ivica Tomić
Foto: Arhiva
U šumskoj sastojiniU šumskoj sastojini
Trolisna šumarica( Anemone trifolia)Trolisna šumarica( Anemone trifolia)
Trodijelni režnjeviti listoviTrodijelni režnjeviti listovi
Sjajnožuti cvjetoviSjajnožuti cvjetovi
26 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 27
Starogrčki vojni liječnik Dioskurid koji je prak-
ticirao i u Rimu za vrijeme cara Nerona, ko-
ristio je veprinu u liječenju bubrežnih i uri-
narnih bolesti, dok Plinije opisuje ljekovitu
i prehrambenu vrijednost njenih mladih izdanaka.
Od nje su se radile metle pa je po tome dobila i ime
metlika. Kako raste i u okolici Veprinca, malog mje-
sta na Učki, mjesto je po njoj dobilo ime.
Trajni je zimzeleni polugrm, naraste od 30 do
90 cm visine. Stabljika joj je drvenasta, razgranjena,
obrasla nepravim listovima (fi lokladijama), koji su
kožasti, tvrdi i ovalni, dugi do 2,5 cm, prema vrhu uši-
ljeni i bodljikavi. Cvate u rano proljeće sitnim i neuglednim
zelenkasto bijelim cvjetićima. Plodovi su joj kuglice crvene
boje, promjera oko jednog cm. Imaju slatkasto meso i obič-
no po dvije velike, ovalne, s jedne strane spljoštene, tvrde i
bjelkaste sjemenke. Bobe ostaju na biljci i tijekom zime.
Stanište: raste na toplim, sunčanim kamenjarima, ka-
menim obroncima, u svijetlim toplim listopadnim primor-
skim šumama, šikarama, makijama, a često je nalazimo i do
1000 metara nadmorske visine.
Branje: u rano proljeće ili jesen, vadi se korijen biljke
iz zemlje, očisti se i nareže na kockice ili štapiće. Suši se na
toplom i prozračnom mjestu.
Ljekovite tvari: sadrži eterično ulje, ruskozid, vitamin
P, treslovinu, smolu, holin, šećer, kalije-
ve soli, fi tosterol i sl.
Liječenje: - pojačava izlučivanje
mokraće, izaziva pojačano znojenje,
pomaže u liječenju kožnih bolesti, u
lije čenju žutice, učinkovita je kod artriti-
sa, gihta i reumatizma, kod arterioskle-
roze, tumora prostate, kod poremećaja
cirkulacije u šakama i stopalima.
Posebno je učinkovita u liječenju
vena na nogama te teških i umornih
nogu kod osoba koje puno stoje.
Ruscorectal lijek, koji se izrađuje od
korijena ove ljekovite biljke, službena
medicina koristi za liječenje proširenih
i ulceroznih vena, venske insufi cijencije,
otvorenih rana, edema, upale vanjskih i
unutarnjih hemeroida.
Narodna medicina na Zapadu ve-
prinu preporučuje u liječenju bolesti
krvnih žila, urinarnog sustava, kože,
edema, dijabetesa, upale pluća, slabe
cirkulacije, tromboze, udaraca i sl.
Čaj: dvije jušne žlice suhog korijena veprine moči
se jedan do dva sata u 2 do 3 dl vode. Poslije toga čaj
se nakratko prokuha te se pusti odstajati jedan sat i
procijedi se. Po potrebi se može zasladiti i medom.
Pije se u malim gutljajima dvije do tri šalice dnevno
prije jela.
Prašak: osušeni korijen biljke usitni se u prah i
posipa po oboljelim mjestima (uglavnom na koži ili
kod pojave hemeroida).
Mast: se radi od 1 dl tinkture veprine, 200 g svinj-
ske masti ili lanolina. Dok se mast pomalo topi, u nju
treba ulijevati tinkturu, uz stalno miješanje, sve dok
ne prestane ishlapljivati alkohol. Gotovu mast treba
maknuti sa strane da se malo ohladi i još vruću uliti u
pripremljenu ambalažu.
Namazati oboljela mjesta jednom do tri puta
dnevno.
Tinktura: 200 g opranog i očišćenog korijena
treba sitno izrezati. Preliti litrom 60 postotnog alko-
hola i držati na toplom mjestu do tridesetak dana. Po-
slije toga tinkturu treba procijediti te uzimati tri puta
dnevno po 10 do 15 kapi uz malo vode i čaja.
Osim u ljekovite svrhe, veprina se može koristiti i
za jelo i to proljetni izdanci koji nalikuju na šparoge.
Kod nas se za jelo beru u nekim dijelovima Istre i Dal-
macije. O upotrebi izdanaka za jelo pisao je već i Plini-
je, u prvom stoljeću prije naše ere. Sjemenke veprine
nekad su se koristile kao nadomjestak za kavu.
ljekovito biljeVeprina, Veprina, lijek za lijek za venevene
Veprina (Ruscus
aculeauts L.)
poznata je i po
nazivima oštrolisna
kostrika, ježevina,
metlika, mišji trn,
veprinac, leprina,
čeprljika.
Trajni je zimzeleni polugrm, naraste od 30
do 90 cm visine. Stabljika joj je drvenasta,
razgranjena, obrasla nepravim listovima
(filokladijama), koji su kožasti, tvrdi i ovalni,
dugi do 2,5 cm, prema vrhu ušiljeni i bodljikavi.
VeprinaVeprina
Veprina - dijelovi biljke Veprina - dijelovi biljke
Piše: Vesna Pleše
Foto: Arhiva
U Turopolju, koje se smatra kolijevkom drvene
crkvene arhitekture u Hrvatskoj, do danas se
sačuvalo desetak drvenih crkava, a najpo-
znatije među njima nalaze se u Velikoj Mlaki i
Buševcu. U karlovačkom Pokuplju nekoć je također bilo
mnoštvo drvenih crkvica, no od njih je na tom području
do danas sačuvana samo jedna, u selu Goljaku kraj Dra-
ganića. Dvadesetak drvenih crkava sačuvalo se uz donji
tok rijeke Kupe, a među njima očuvanošću izvornog
izgleda ističu se one u Lijevim Štefankima i Starom Bro-
du. Južno od Kupe bilo ih je nekada također mnogo, no
većina ih je stradala u ratovima. Ostale su tek dvije pra-
voslavne crkve u Donjem Selištu i u Majskim
Poljanama. Tri drvene crkvice stoje uz rijeku
Savu nedaleko Siska. Sve tri su izvana ožbuka-
ne, a najvrjednija je ona u Boku Palanječkom,
bogato oslikana i opremljena vrijednim inven-
tarom. I u krajevima sjeverno od Save bilo je
mnogo drvenih crkava, no ondje je tradicija
njihovog podizanja u drvu rano zamrla pa ih je
do danas ostalo tek pet.
Seoski majstori - Pri gradnji drvenih cr-
kava korištene su iste građevinske tehnike kao
pri podizanju seoskih drvenih kuća. Masivne
hrastove grede polagane su na temelje od
kamena ili opeke, a zemljani pod prekrivan je
opekom ili drvenim daskama. Stijene su slaga-
ne od tesanih ili piljenih planki koje su vodo-
ravno polagane jedna na drugu i međusobno
povezivane drvenim klinovima. Krov se pokri-
vao šindrom od hrastovih ili borovih daščica, a
ponekad se njome oblagala i sjeverna strana crkve, naj-
više izložena kiši i vjetru. Krovište je bilo strmo kako bi
se s njega što brže ocijedila kiša ili kliznuo snijeg. Tornjić
nad pročeljem također je bio obložen daskama ili šin-
drom, a na njegov vrh uz križ se često stavljao i pjetlić
od kovanog željeza.
Unutrašnjost svojih crkava narod je opremao sam,
uz pomoć župnika koji su ponekad od majstora naruči-
vali oltare, kaleže, misale i drugu opremu, dok su plemi-
ći i imućni pojedinci darivali različite umjetnine. U neke
crkve postavljani su jednostavni i skromni oltari pučkih
majstora, dok su za druge izrađivani oltari bogato ukra-
šeni pozlaćenim rezbarijama i kipovima. Pučke izrade
bile su škrinje i ormarići u koje se spremao sitni inven-
tar. Među najstarijom sačuvanom opremom su zvona i
kaleži od kovine koji svjedoče o starosti crkve za koju su
napravljeni.
Ravne drvene stropove, oplate stijena, pjevališta i
propovjedaonice oslikavalo se temperom. Na njima su
prikazivani sveci i prizori iz njihova života, ali i cvijeće,
plodovi, ptice te različiti stilizirani biljni motivi. Oslika-
vali su ih putujući slikari, domaći priučeni majstori koji
su poznavali ikonografi ju i tehnički su vladali zanatom,
no njihove rustične slike odišu simpatičnom naivnošću
i nespretnošću.
Stilska obilježja drvenih crkava različita su i
ovise o vremenu u kojem su nastale. Najstarije sačuva-
ne crkvice potječu još iz 17. stoljeća, a podizane su za
mali broj domaćinstava ili za seljake koji su obrađivali
vinograde po brežuljcima. Sastoje se od male četvrtaste
prostorije koja završava svetištem, a prekrivene su če-
drvo za sva vremenadrvo za sva vremena DRVENE CRKVE U HRVATSKOJ
Drvene crkDrvene crpučkog sapučkog saU središnjoj Hrvatskoj sačuvano je
četrdesetak drvenih crkava koje zbog
svojeg izvornog izgleda, rustikalne
gradnje i sačuvanog inventara
predstavljaju dragocjene primjerke
pučkog sakralnog graditeljstva. Njihov je
nastanak povezan s provalama Osmanlija
na hrvatsko tlo. Nakon što je osmanska
vojska porušila i oštetila mnoge zidane
crkve, osiromašeno stanovništvo podizalo
je nove, od drvenih oblica i planki do
kojih je bilo lako doći. Gradili su ih
domaći majstori oslanjajući se na vlastita
iskustva i znanja, koristeći pri tom svoje
jednostavne drvodjelske alate. Tradicija
podizanja crkava od drva održala se u
seoskim sredinama još dugo nakon odlaska
Osmanlija, sve do sredine 20. stoljeća.
2828 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
Sv. Juraj - Lijevi ŠtefankiSv. Juraj - Lijevi Štefanki
Sv. Ivan - Stara DrenčinaSv. Ivan - Stara Drenčina
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 29
tveroslivnim šatorastim krovićem. Kasnije su
crkvama dodavana predvorja čije su se stra-
nice po potrebi mogle otvoriti, kako bi puk
okupljen ispred crkve mogao pratiti obred. U
predvorja su se smještali oltarići i pokretne
propovjedaonice, a nad njima su bila pjevali-
šta poduprta drvenim stupovima.
Razdoblje baroka donosi promjene koje
se krajem 17. i tijekom 18. stoljeća pomalo
uvlače u seoske sredine. Pojavljuju se vi-
soki retabl oltari pa se niski ravni strop nad
svetištem mora povisiti izgradnjom korita-
stih svodića s ravnim tjemenom. No, tlocrt,
konstrukcija i način gradnje crkvica ostaju
gotovo nepromijenjeni, jer se seoski tesari
ustrajno drže otprije usvojenih oblika. Novi
tip pročelja s meko oblikovanim nadvojima
nad širokim dvokrilnim vratima i prozorima
pojavljuje se krajem 18. stoljeća.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća tradicionalne tesarske alate zamjenjuju pile
koje omogućuju precizniju obradu drva,
ukrašavanje i rezbarenje dasaka. Na zabate
se urezuju vitice, rozete, rombovi i trokuti
koji su često obojeni. Pred pročelja se po-
stavljaju trijemovi, čiji su stupovi često pro-
fi lirani, a daske između njih ukrašene rezba-
rijama. Sve se više rezbare i drvene površine
u unutrašnjosti.
Pravoslavno stanovništvo koje je doselilo na Kordun i Baniju za vrijeme tur-
skih ratova gradilo je svoje crkve od drva.
Podizane su na osamljenim mjestima izvan
naselja, a za vrijeme crkvenih slavlja narod
se okupljao na otvorenom prostoru oko
njih. Poput katoličkih crkava i one
su imale visok četveroslivni krov s
pokrovom od šindre i drven tornjić
nad ulazom. Na njihovo oblikova-
nje utjecala je barokna umjetnost
Zapada, no zadržale su temeljna
obilježja organizacije prostora koja
je propisivao istočni crkveni obred.
Od mnoštva pravoslavnih drvenih
crkava na području Korduna i Banije
do danas se sačuvala samo jedna, u
Donjem Selištu pokraj Gline. U Majs-
kim Poljanama stoji zidana crkva
čijim pročeljem dominira upečatljiv
drveni zvonik obložen šindrom pa
se smatra “poludrvenom”.
U okolici Grubišnog Polja saču-
vane su dvije pravoslavne crkve gra-
đene kanatnom tehnikom. Njihova
nosiva konstrukcija sastoji se od dr-
venih stupova, greda i kosnika, dok
je prostor između njih ispunjen pleterom i
premazan blatom, nakon čega su zidovi ož-
bukani i obijeljeni.
Većini drvenih crkvica podignutih
nakon odlaska Osmanlija, do danas se za-
meo svaki trag. One koje su preostale bile
su mnogo puta obnavljane, dograđivane i
mijenjane pa su izgubile svoj izvorni oblik. U
nestručnim obnovama skidane su sa stijena
i stropova oslikane oplate čime su nepovrat-
no uništeni stoljetni tragovi pučkog stvara-
laštva, a stari inventar zamijenjen je novim
bez vrijednosti. Dotrajale crkve su rušene, a
ne crkve, dragocjeni ostaci rkve, dragocjeni ostaci og sakralnog graditeljstvaakralnog graditeljstva
Presveto Trojstvo – Gladovec PokupskiPresveto Trojstvo – Gladovec Pokupski
Rođenje Presvete Rođenje Presvete Bogorodice – Bogorodice –
Mali ZdenciMali Zdenci
Sv. Petar - GradecSv. Petar - Gradec
Sv. Josip – Cerje LetovanićkoSv. Josip – Cerje Letovanićko
Piše: Lara Černicki
Foto: L. Černicki
30 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Pojedini primjerak divljači, par ili
grupa, živi na određenoj površi-
ni - svome teritoriju. Tu površi-
nu stalno zauzima, po pravilu je
brani od pripadnika iste vrste. Nikada je
ne napušta, ako je ne izgubi od pripad-
nika iste vrste ili iz drugih razloga. Svaki
teritorij dlakave divljači, ali i pernate koja
ide pješke, protkana je nizom krivudavih i
isprepletenih staza prometnica kojima se
vlasnik (ili vlasnici) kreće.
Mnogi primjerci dlakave divljači zbog
svojih životnih potreba idu s danjih i noć-
nih staništa obično istim putem, često i u
točno određeno vrijeme. Idu u potragu za
hranom, do kaljužišta, pojila, solila, hrani-
lišta, traže partnera za parenje... Pri tome
koriste prolaze, premete, staze i prelete.
U prometnice spadaju i staze kojima se divljač kreće kada obilježava
teritorij, što je svojstveno, primjerice, gra-
bežljivcima. S druge strane, pojam terito-
rijalnosti u zečeva nije tako razvijen kao
u grabežljivaca. Tako se događa da staze
nisu vlasništvo samo jednog zeca, nego ih
koristi više njih.
Poznavanje tih prometnica divljači
važno je za lovce. Olakšava lov, ali i daje
sliku stanja i navika divljači, što je važno i
za mjere uzgoja i zaštite.
U šumi i na polju odaje ih ugažena
trava i usjevi, a ponegdje se na goloj ze-
mlji može vidjeti otisak noge, izmet, trag
mokraće, ispala dlaka ili perje, odbačeni
rogovi... Zečje staze, primjerice, u višim
Poznavanje
prolaza, premeta,
staza i preleta
važno je za lovce.
Olakšava lov, ali i
daje sliku stanja i
navika divljači, što
je važno za mjere
uzgoja i zaštite
na njihovim mjestima podignute su nove, zidane. Za one koje nisu
bile srušene država nije odveć marila, već ih je najčešće prepuštala
brizi samih župljana. Razvaljena vrata i otvoreni prozori godinama
su mamili provalnike koji su iz njih pomalo odnašali njihovo blago,
a kroz zapuštena krovišta kiša je rastakala ono što je preostalo. Na
žalost, nekoliko veoma vrijednih crkava uništeno je za vrijeme Do-
movinskog rata.
Dugo vremena drvene su crkve bile
zanemarivane, sve dok
prije desetak godina
nije započela njiho-
va ozbiljnija obnova.
Za neke crkve taj je
spas stigao prekasno,
jer su u međuvreme-
nu nestale, dok su na
drugima počinjene
nepopravljive štete.
Ipak, zahvaljujući zala-
ganju konzervatorske i
restau ratorske službe,
ali i entuzijazmu samih
župljana, na svima
su popravljena stara
i trošna krovišta pa je
barem njihova unutrašnjost zaštićena od daljnjeg propadanja. Poje-
dine crkve su već potpuno obnovljene, dok drugima tek predstoje
opsežni konzervatorski i restauratorski radovi.
Sv. Andrija-BrezineSv. Andrija-Brezine
Sv. Petar i Pavao – Sv. Petar i Pavao – Bok PalanječkiBok Palanječki
Sv. Barbara – Sv. Barbara – Velika MlakaVelika Mlaka
3030 Broj Broj 161 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME
SrnjakSrnjak
zeljastim biljkama teško se uočavaju. Izgledaju
kao duboki tuneli. Zečevi održavaju svoje staze
u dobrom stanju pa ih koriste poljske koke i dru-
ga sitna divljač.
Prometnice mogu biti dugačke neko-liko stotina metara i više kilometara, ovisno o
vrsti divljači. Često se razdvajaju, križaju i spa-
jaju. Gdje ima prometnica najbolje se vidi kada
snijeg pokrije zemlju. Obično
se događa da se staze dvaju ili
više vrsta divljači spajaju i na
pojedinim mjestima i prekri-
vaju. Na stazu srneće divljači,
primjerice, može se nadoveza-
ti zečja staza.
Mnoge ljudske staze i ce-
ste u planini nastale su proširi-
vanjem prometnica koje je divljač sto-
ljećima koristila pri prelasku s jednog
grebena na drugi.
Prometnice papkaste divljači se
najbolje vide na rubovima šuma, iz
čijeg zaklona izlazi na hranu na livade, pašnjake i po-
lja. Uopćeno se može reći da su najizrazitije prometni-
ce načinjene u blizini izvora hrane. Kada idu iz šume, u
početku su široke i dobro utabane, poslije se sužavaju i
granaju na puno stazica koje se dalje gube.
Po prometnicama je grupa divljači ili došla do izvo-
ra hrane ili svaki primjerak za sebe. One nisu iste cijele
godine. Mijenjaju se u odnosu na godišnje doba, nazoč-
nost i dostupnost hrane, mjesta gdje ima vode i drugo.
Primjerice, zimi mnoge vrste divljači zauzimaju tzv. zim-
ska staništa i izbjegavaju mjesta s dubokim snijegom,
vjetrovita, mrazišta i sl.
Divljač, koja živi na poljima ili se samo hrani na
njima, ide na pojedine usjeve kako dospijevaju, a u vri-
jeme žetve na one koji preostaju, odnosno na strništa.
Ptice vodarice letjet će zimi na one koje još nisu zamr-
znule. Na kraju će joj preostati tekuće vode, iako se i one
mogu smrznuti.
Divljač se nekim prometnicama služi duže, nekima
kraće pa i samo nekoliko dana. Neke prometnice kori-
sti često, neke rijetko. Postoji li na uobičajenom putu
divljači prepreka, pronaći će divljač u njoj prolaz - otvo-
reno mjesto gdje može proći. Takve prepreke su guste
živice, ograde, plotovi, gusto žbunje uz rub šume, ceste
ili pruge, cestovni ili željeznički nasipi, propusti ispod
cesta ili pruga.
Sitna divljač češće koristi prolaze od krupne, koja
je viša na nogama, pa može prekoračiti ili preskočiti
mnoge prepreke. Ako se želi da, primjerice, jeleni uđu
u neki ograđeni prostor, onda se načine umjetni prola-
zi - uskočišta. Lovočuvari i lovci moraju obratiti posebnu
pozornost na prolaze, jer tu krivolovci često postavljaju
omče i druge lovke.
Prolazi koji vode preko cesta i željezničkih pruga
opasni su za divljač i mnoga stradavaju pod kotačima. Naj-
veći gubici su tamo gdje su ceste presjekle stanište i uobi-
čajene prometnice divljači. U ukupnim gubicima divljači,
stradanje u prometu može biti najveća stavka.
U lovački naprednim zemljama se tra-
že i nalaze rješenja za smanjenje promet-
nih nesreća i gubitaka divljači. Jedan na-
čin je da se ogradama ili drugačije divljač
spriječi da izlazi na cestu, a drugi je prav-
ljenje propusta i “nadvožnjaka” za divljač.
Premet je prometnica divljači po kojoj
se ona premeće, prelazi s jednog terena
na drugi. Primjerice, s jedne strane brda
na drugu, iz šume u polje i obratno, iz
šume preko čistine pa opet u šumu... U
planini je to najlakši teren, jer i dobri pe-
njači i skakači, kao što je divokoza, štede
energiju. Premeti vode do hrane, vode i
drugih mjesta važnih za divljač u tijeku dana i noći. Postoje
i premeti (i staze) za bijeg, ali i do ljetnih i zimskih staništa
u sezonskim seobama.
Staze za bijeg su i ljudske tvorevine gdje je lakše
kretanje i oslobađanje od progonitelja. Zec u bijegu, pri-
mjerice, koristi ceste, pruge, seoske putove, staze, tragove
lovstvo PROMETNICE DIVLJAČI
Kojim se putovima Kojim se putovima kreće divljačkreće divljač
U lovački naprednim
zemljama se traže i nalaze
rješenja za smanjenje
prometnih nesreća i
gubitaka divljači. Jedan
od načina je pravljenje
propusta i “nadvožnjaka” za
divljač.
Broj 161 Broj 161 •• svibanj 2010. svibanj 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 3131
Piše: Zoran Timarac
Foto: Z. Timarac
Smeđi medvjedSmeđi medvjed
U lovački naprednim
zemljama se traže
i nalaze rješenja za
smanjenje prometnih
nesreća i gubitaka
divljači.
32 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
saonica, skija ili bježi u naseljena
mjesta i tu se oslobađa pasa koji
ga gone.
Premeti jelenske i srneće
divljači najčešće se nalaze na
rubovima šuma prema polju
ili kakvoj većoj šumskoj čistini.
Te vrste divljači izlaze na pašu
gotovo uvijek na istom mjestu,
ali se vraćaju po pravilu drugim
putem.
Slično je i kod divljih svinja,
ali lovci trebaju biti oprezni kod
utvrđivanja ulaznih i izlaznih tra-
gova. Divlje svinje su oprezne i
skoro redovno se jedan do dva
puta vraćaju nazad u šumu, dok
se ne odluče ići dalje. Zato treba
pogledati tragove podalje od
šume, kako bi se vidjelo jesu li
izlazni ili ulazni.
Težak i komotan smeđi
medvjed drži se svojih stal-
nih premeta koji su uvjetovani
konfi guracijom terena. Lako se
poznaju po tome što medvjed
utaba šumsku stelju ili travu, a
negdje se vidi i otisak šape. Neki
ribolovP
okrajina Katalonija pri-
pada tzv. sušnoj Špa-
njolskoj. No, unatoč
tome, to je područje
jedno od najzanimljivijih za
sportski ribolov. Ovdje protječe
najduža tamošnja rijeka, 952
km dugi Ebro, vodom najboga-
tija rijeka Iberijskog poluotoka.
Ta branama ispresijecana rijeka
postala je posljednjih desetak
godina vodeća ribolovna de-
stinacija za mnoge ribolovce iz
cijelog svijeta, a prije svega za
one iz Njemačke i Velike Brita-
RIJEKA EBRO U
ŠPANJOLSKOJ IZAZOV
ZA RIBOLOVCE SVIJETA
Tamo gdje su somovi od 20-ak Tamo gdje su somovi od 20-ak kg skoro svakodnevni ulov!kg skoro svakodnevni ulov!Ekipa ribolovaca iz Hrvatske provela je nezaboravan tjedan na rijeci Ebro u Kataloniji, u
Španjolskoj, svjetski poznatoj destinaciji i jednom od najpopularnijih mjesta za lov soma i smuđa.
Divlja svinjaDivlja svinja
Piše: Siniša Slavinić
Foto: S. Slavinić
nije. Razlog? Kapitalni somovi,
smuđevi i šarani! Povoljna klima,
topla voda, omogućili su brz rast
ovih riba i ribolov tijekom cijele
godine. Zato su na obali Ebra,
pogotovo oko grada Ribo Roja
d’Ebro, nikli brojni kampovi za
ribolovce te iznajmljivanje broj-
nih apartmana u samom mjestu.
Paradoksalno je da do prije tridesetak godina u Ebru
nije uopće bilo soma. A onda je
neki Nijemac, iz čiste znatiželje,
u rijeku pustio tridesetak ovih
riba. I tako je krenula cijela priča.
Danas je Ebro postao najbolja
svjetska voda za ribolov na ovu
veliku ribu. Primjerci teški do
30 kg česta su lovina i love se
«kao kederi» pa se tek primjerci
teži od 40 kg računaju kao «neki
ulov», a ulovi primjeraka od 70 i
više, pa i preko 100 kg bilježe se
svaki mjesec.
Ovogodišnju sezonu na Ebru otvorila je hrvatska ekipa.
Redakcijska ekipa mjesečnika za
sportske ribolovce «Ribiči & ribe»,
Hrvoje Horvat i Siniša Slavinić iz
Bjelovara te Božo Povijač iz Malog
Bukovca, provela je nezaboravan
tjedan u ribolovu na krupne smu-
đeve i somove na Ebru. Vodič im je
bio jedan od najboljih tamošnjih
ribolovnih vodiča, Saša Valentić,
El Sale, inače naše gore list, Osje-
čanin koji već desetak godina živi
u Španjolskoj i vodi ribiče iz cijelog
svijeta po Ebru.
I što da vam pišem. Ribolov
na rijeci divova bio je iznad očeki-
vanja. Uz obilje smuđeva ekipa je
ulovila i dva iznad prosječna soma.
Božo Povijač jednog od blizu 40
kg, dok je najvećeg na ovom putu
ulovio Siniša Slavinić, teškog 50 kg.
Na Ebru se somovi i smu-đevi love umjetnim mamcima.
Blinka se iz čamca, teškim, robu-
snim priborom, sa štapovima te-
žine bacanja i preko 100 grama,
s velikim rolama na kojima je
namotana upredenica promjera
0,35 mm s komadom najlona
(promjera 0,70 mm) na kraju ko-
jeg se veže varalica. Uglavnom
pola sata pa i više. Ribolovca već
od samog bacanja sve boli, a po-
slije uspješnog savladavanja ribe
u tijelu drhti svaki mišić. To je pra-
vi naporni rad, ali i užitak.
Smuđeva ima toliko da ko-
made teške od 1 do 3 kg nije
problem uloviti. Riba se poslije
vaganja i mjerenja vraća natrag,
ako je ribolovci ne žele spremiti
za jelo u kampu.
Cijene u Španjolskoj su veo-
ma pristupačne. Cijena godišnje
dozvole za ribolov i za pet dana
ribolova na Ebru košta 38 eura.
S. Slavinić na Ebru sa „svojim“ primjerkom somaS. Slavinić na Ebru sa „svojim“ primjerkom soma
tar ili se čamcem lagano spušta
nizvodno i blinka s njega ili jed-
nostavno trola. Ebro teče mirno
i snažno, a na pozicijama ispod
brane prosto dere. Dubine rijeke
su i do 9 metara. Somovi se zna-
ju skrivati odmah ispod velikih
brana, gdje u dubinama između
kamenih gromada čekaju hra-
nu koju nosi struja. Uglavnom
komade ili cijele smuđeve koje
su iznad usisale turbine brane i
«samljele».
Borba sa velikim somo-vima je nezaboravna. Traje i po
se lovi silikoncima (shedovima) s
teškim jigg glavama (50-60 gra-
ma) ili velikim žlicama u mirnijim
dijelovima Ebra. Hrvatska ekipa
na ovom je putu imala priliku
testirati žlice specijalno izrađe-
ne za ovo putovanje, karlovačke
IDRE, koje za sada imaju radno
ime «Ebro». Te su se varalice po-
kazale veoma učinkovite, što po-
tvrđuje i ulovljeni som od 40 kg.
Više je načina blinkanja
na Ebru. Ili se s čamcem ukotvi
na jednom mjestu i pretražuju
se dubine rijeke metar po me-dobri medvjeđi premeti poznati
su od davnina. Medvjed se služi
i ljudskim stazama i cestama za
svoje premete.
Vuk ljeti izbjegava ljud-ske staze i putove, a zimi rado
koristi ljudske prtine, tragove
kola, saonica i skija u snijegu.
Postoje gotovo stalna mjesta
preko kojih se vukovi prebacuju.
Obično je to na sastavcima pla-
ninskih potoka gdje se sustižu
razni pravci ili na velikim liva-
dama ili pašnjacima koji leže na
planinskim tromeđama.
Premeti vukova mogu biti
lokalnog i šireg značaja. Prvi su
u okviru lovnog rejona usamlje-
nog vuka, para ili čopora. Drugi
su za prebacivanje iz jedne obla-
sti u drugu u vrijeme nedostatka
hrane, praćenje divljači s ljetnih
staništa na zimska ili praćenje
stada ovaca u nomadskom pa-
šarenju.
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 33
Izložba fotografi ja Zvonimira Ištvana
(1966.), šumara i upravitelja repaške Šuma-
rije, u salonu prekrasne šumarijske zgrade,
upotpunila je obilježavanje obljetnice, za-
pravo i puno više, dočarala je sliku ruralnoga
podravskoga kraja. Već dokazani i nagrađivani
umjetnik fotografi je, u nekoliko je desetaka
fotografi ja tematski posloženih pod motom
Fototrag-od korijena do krošnje, ostavio trajni
dokument o svakodnevici Prekodravlja, dok
njegovim fotografi jama defi liraju ostaci panja
u Dravi, suncokreti, mravi, težaci u polju..
„Zvonimir Ištvan pokazuje svoju vrsnoću
u detaljima, poput upletene ženske pletenice,
zrelog klasa i „komornika“ cvrčka na njemu u
odori od baršuna, mimikrirane bube na ljubi-
častom cvijetu... piše u predgovoru kataloga
izložbe Božica Jelušić. Kadefno žuti i šafransko
zagasiti hrastovi samo su jednom u godini baš
obljetnice
Goste, bivše upravitelje Šumarije
te predstavnike društvenog i jav-
nog života pozdravio je voditelj
koprivničke Uprave Mirko Kova-
čev, rekavši da su šume u podravskom kra-
ju oduvijek imale osobito značenje te da je
šumarstvo i prije utemeljenja Šumarije u
ovom kraju bilo važna djelatnost, ne samo
s gospodarskom nego i sociološkom i eko-
loškom dimenzijom. Podsjetio je i da su se
ovdje odvajkada okupljali umjetnici koji su
u svojim djelima živjeli sa šumom, među
inima i veliki slikari naive Kovačić i Veče-
naj. Samu Šumariju Repaš, njenu povijest
i prve djelatnosti (pepelaranje) predstavi-
la je revirnica Mirjana Molvarec. Šumarija
danas gospodari s 4.200 ha vrijed nih sa-
stojina hrasta lužnjaka s etatom od blizu
20.000 kubika i ima 29 zaposlenih, a gos-
podari i s lovištem Repaš.
65 GODINA
ŠUMARIJE REPAŠ
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA / ZVONIMIR IŠTVAN
Šumarstvo je bilo značajno Šumarstvo je bilo značajno za razvoj ruralnoga za razvoj ruralnoga PrekodravljaPrekodravljaPrigodnom svečanošću u okviru koje
je u zgradi Šumarije postavljena
izložba fotografi ja dipl. ing. šum.
Zvonimira Ištvana, u Repašu je 23.
travnja obilježena 65.godišnjica
osnutka repaške Šumarije (Uprava
šuma Koprivnica).
Književnica i pjesnikinja podravskoga
kraja Božica Jelušić Kranželić nadahnuto je
podsjetila što je institucija Šumarije značila
za ruralno područje Prekodravlja i Podravine,
posebno se osvrnuvši na izložbu fotografi ja
repaškoga šumara Zvonimira Ištvana Od kori-jena do krošnje koja je „umjetnički nadahnuta
posveta našem kraju, zemlji, ljudima…“
I službeno otvarajući izložbu, član Uprave
HŠ-a Damir Felak kazao je da su šumari čuva-
li, sačuvali i sustavno uzgajali ove šume kakve
su danas i koje možemo svakomu pokazati.
Iskorištavanje drva tek je jedan segment uku-
pne djelatnosti šumarstva, no niti ono, pod-
sjetio je, kao ni danas aktualna proizvodnja
biomase nisu neograničeni.
Od korijena do krošnjeOd korijena do krošnje
takvi, kaže ona, kao na nekoj holandskoj pej-
zažnoj razglednici, a mi možemo samo uživati
u jednom takvom sretnom trenutku fotograf-
skog „ulova“.
A pogled s Repaškog mosta u vrijeme na-
bujale Drave ili pak kad vodostaj padne, otkri-
va šljunčane otoke i čudne kontrasne zone vo-
da-šljunak-pijesak i budi uspomene, posebno
domaćim ljudima, „zavičajnicima“, kako kaže
Jelušić.
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: M. Mrkobrad
S obilježavanja obljetnice S obilježavanja obljetnice repaške Šumarijerepaške Šumarije
ŽeteliceŽetelice
SjećanjeSjećanje
Ručak u poljuRučak u polju
nove knjige
Ova je knjiga rezultat 20-godišnjih istraživanja
i snimanja fl ore. Knjiga će nesumnjivo biti
od koristi i u izobrazbi šumarskih tehničara,
inženjera agronomije, farmaceuta, biologa
i svih ljubitelja prirode koji bi htjeli saznati nešto više
o drvenastim biljkama s kojima se susreću. Također se
navode i niži taksoni od vrste (podvrste, varijeteti, for-
me, križanci), kao i neki uzgojeni taksoni (kultivari) koji
daju kompletniju sliku varijabilnosti i primjene neke
biljne vrste.
U ovome udžbeniku prikazan je samo osnovni
dio sveukupnoga drvenastoga bilja Hrvatske, a u okviru
varijabilnosti vrste navedeni su i neki manje značajni i rje-
đi taksoni. Osim toga, prikazane su i neke najčešće i najra-
sprostranjenije strane (alohtone) vrste drveća i grmlja kako
bi se dobio što cjelovitiji prikaz najznačajnijih drvenastih vr-
sta hrvatske fl ore. Ukupno je detaljno obrađeno 183 vrste,
a još je djelomično obrađeno 175 vrsta.
Budući da su slikovni prikazi u boji (621 slika) te
osim habitusa prikazuju i neke druge detalje (izbojak,
list, cvijet, cvat, češer, plod i dr.), moći će se na vrlo jed-
nostavan način doći do točne determinacije. Na kraju
knjige nalazi se kazalo znanstvenih imena, istoznačnica
(sinonima) i narodnih imena.
Također se u pripremi nalazi i udžbenik Šumsko zeljasto bilje Hrvatske. S te dvije knjige bit će obrađen
veliki broj biljnih vrsta i nižih taksona koje se danas
mogu sresti na području Republike Hrvatske, čime će se
značajno popraviti stanje u prisutnosti takve literature
na hrvatskome jeziku.
Ovaj udžbenik nikako nije i ne predstavlja sve ono
što bi trebao sadržavati udžbenik o šumskome drveću
i grmlju. On predstavlja botanički priručnik za studen-
te i priručnik za praktičare šumarske ili neke druge
biološke struke, gdje se vrlo brzo može doći do točne
determinacije vrsta i nižih taksona, osnovnih saznanja
o rasprostranjenosti, staništu, morfološkim značajka-
ma, biologiji vrste, varijabilnosti vrsta i mogućnostima
njihovoga uzgoja i primjene. Sasvim sigurno će naći
svoju primjenu i izvan granica Hrvatske, što će donekle
opravdati znatna ulaganja svih sponzora koji su bili an-
gažirani oko njegovoga tiskanja.
U poplavi prijevoda strane stručne literature iz ovo-
ga područja, bitna je značajka ove knjige što je ona dje-
lo domaćih autora. (i. f.)
„Let leptira ogulinskim krajolicima“„Let leptira ogulinskim krajolicima“„Eto, leptir dođe
I do mosta plava
Gdje u ponoru
Đula spava“
PROF. DR. SC. JOZO FRANJIĆ
I DOC. DR. SC. ŽELJKO ŠKVORC
LJILJANA IVKOVIĆ
Šumsko Šumsko drveće i grmlje drveće i grmlje
HrvatskeHrvatskeKnjiga prof. dr. sc.
Joze Franjića i doc.
dr. sc. Željka Škvorca,
Šumsko drveće i grmlje Hrvatske, prvenstveno
je udžbenik
koji će poslužiti
izobrazbi studenata
Šumarskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
(prvostupnika,
magistara-inženjera
šumarstva i urbanoga
šumarstva, zaštite
prirode i okoliša,
magistara struke i dr.).
Ovo je jedan od 40-ak stihova
iz slikovnice Let leptira ogu-
linskim krajolicima, autorice
Ljiljane Ivković, odgajateljice
predškolske djece, inspiriranih pričama
velike Ogulinčanke (i Slavonkobrođan-
ke) Ivane Brlić Mažuranić. Lj Ivković
(usput i suradnica u našem časopisu!)
očito zna sve o dječjoj duši, dječjem
poimanju, ali i Ogulinu, gdje je rođena
i čije je krajolike s toliko ljubavi predsta-
vila. Slikovnicom defi liraju poznati liko-
vi i događaji iz Ivaninih priča, iz povijesti
grada, a djeca mogu neke crteže i sama
bojati!
Ova prva slikovnica ogulinskoga
kraja u Zagrebu je predstavljena 22.
ožujka u Knjižnici i čitaonici Bogdana
Ogrizovića u Preradovićevoj 5, gdje je
pred brojnom publikom naratorica bila
Lejdi Oreb, uz dojmljiv nastup kazališne
grupe Jaglac DND-a Ogulin. Likovni dio
ove „male knjižice za male“ napravile
su Alenka Goldner Sučić, profesorica li-
kovne kulture i Branka Lovrović i sama
odgojiteljica. Izdavač je Matica hrvatska
Ogulin. (m)
Prva slikovnica
ogulinskog kraja
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 35
gacka
Voda u ličkom kraju oduvijek
je imala posebno značenje, ne
samo zbog toga što ona znači
za biološki opstanak čovjeka i
svih živih bića, već i zbog ljepote i mira
koji donosi ljudima koji žive uz rijeku.
Stoga je i otvaranje multimedijalnog
centra prilika da svi koji se odluče po-
sjetiti Liku, Otočac i Gacku, priču o vodi
čuju upravo ovdje i to na najbolji mogući
način. Isto tako da se upoznaju kako je
dosad u sklopu projekta realizirano niz
aktivnosti poput radionica za edukaci-
ju lokalnih poduzetnika i stanovnika o
razvoju održivih turističkih djelatnosti,
čišćenja lokaliteta i postavljanja eduka-
tivnih panela uz rijeku, izrade turističkih
mapa i biciklističkih karata te izdavanja
dvojezičnog “Vodiča za dobro upravlja-
nje vodom”.
PROJEKT „SVAKA KAP JE
VAŽNA – RIJEKA GACKA“
Rijeka GackaRijeka Gacka kao kao
U sklopu projekta „Svaka
kap je važna – rijeka
Gacka“, koji su pokrenuli
Program Ujedinjenih
naroda za razvoj (UNDP)
i Coca-Cola u Hrvatskoj,
u suradnji s lokalnom
zajednicom, u Otočcu je
24. ožujka predstavljen
novi sadržaj - otvoren je
multimedijalni centar u
sklopu Hrvatskog centra
za autohtone vrste riba
i rakova krških voda.
Ovaj centar jedinstveno
je i referentno mjesto
u Europi, s osnovnim
ciljem nekomercijalnog
uzgoja autohtonih riječnih
pastrva namijenjenih
poribljavanju rijeke
Gacke. A pitoreskni gradić
na Gackoj, Otočac, tako
postaje turistička meka
za sve ljubitelje prirode,
turiste pustolovnog duha,
ali i referentno mjesto
za razne stručne i
edukativne skupove.
Projekt „Svaka kap je
važna – rijeka Gacka“
pokrenut je 2007. godine
od strane Programa
Ujedinjenih naroda za
razvoj (UNDP) i Coca-Cole
u Hrvatskoj, u suradnji
s lokalnom zajednicom.
Njegov temeljni cilj
je unaprijediti razvoj
održivog turizma u toj
regiji, koja svoju ponudu
zasniva na brojnim
očuvanim prirodnim
bogatstvima, osobito
vodi. Rijeka Gacka
izabrana je zato što je
dio vodnog sustava koji
napaja hrvatsku obalu
i dio otoka, kao i zbog
čistoće vode, potencijala
za razvoj kontinentalnog
ekoturizma te bogatstva
kulturne baštine i
prirodnih ljepota.
Gacka Gacka Od svoga izvora Tonković vrilo, rijeka Gacka
se polako, u dužini od 61 kilometra, spušta kroz Gacko
polje primajući brojne pritoke. Bistra i iznimno čista (pit-
ka) voda obogaćena je iznimnom fl orom i faunom gdje
uz rijeku raste 25 različitih biljnih vrsta, od mahovina i
algi do stabljikastog bilja. Od 17 vodenih životinjskih vr-
sta tu žive potočna pastrva (Salmo trutta), kalifornijska
pastrva, štuka, čik, lipljen i druge.
Gacka teče relativno sporo, voda je ljeti prosječne
Multimedijalni centar postat će središ-
nje mjesto okupljanja različitih obrazov-
nih i znanstvenih institucija, kao i turista
koji žele saznati više informacija o samoj
rijeci te aktivnostima unutar projekta, ista-
knuo je prilikom otvaranja centra Sandro
Baričević, direktor za odnose s javnošću
Coca-Cole za regiju Alpe i Jadran.
Otvaranje multimedijalnog centra još
je jedan važan dio u turističkom mozaiku
rijeke Gacke, iako su primarna svrha Cen-
tra znanost i očuvanje gačanske pastrve.
Ovaj centar je konkretan primjer promi-
šljenog upravljanja rijekom Gackom i nje-
zinim najvažnijim resursom, autohtonom
pastrvom. Centar je već postao važno
odredište za školske izlete i organizirane
turističke grupe, nadovezao se Alessandro
Fracassetti, v. d. stalnog predstavnika UN-
DP-a u Hrvatskoj.
turistička mekaturistička mekaPiše: Miroslav Mrkobrad
Foto: V. Pleše
temperature 10,8° a zimi 7,9° Celzija. Dubina se kreće od
jednog do 10 metara na najdubljim dijelovima. Rijeka
obiluje podvodnim speleološkim nalazištima i vrelima, a
Majerovo vrelo se speleološki smatra najbogatijim.
Turizam se na području Gacke počeo razvijati u dru-
goj polovici XX. stoljeća, kada počinje gradnja turističkih
objekata uz rijeku. Na sve veću popularnost Gacke utje-
cala su, i utječu, Plitvička jezera, koja posjećuje veliki broj
turista koji usput, putujući prema Plitvicama, „otkrivaju“
i Gacku.
36 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Dan planeta zemlje 22. travnja zagrebačka je
Uprava šuma zajedno s gradom V. Goricom
obilježila akcijom čišćenja šume od velikog
otpada na širem području grada. U akciji je
sudjelovalo 50-ak radnika Šumarije V. Gorica (koja se
tradicionalno ističe ovakvim akcijama) s dva kamiona
tvrtke VG Čistoća i Matra (I. Matkovića) s dva utovariva-
ča te samoutovarnim kamionom.
-Cilj ove akcije je saniranje divljih odlagališta na
dvije lokacije u gospodarskoj jedinici Šiljakovačka Du-
brava, u blizini sela Velika Buna, objasnio je upravitelj
Šumarije V. Gorica Zoran Bumber. No problem je, kaže
on, što bi se nakon što mi ovo smetlište očistimo mo-
gao naći netko tko će ovdje ponovo dovoziti smeće! To
treba pokušati spriječiti.
Stare gume, frižideri, perilice, građevni otpad, samo
su dio širokog „popisa“ različitih vrsta otpada koji se go-
dinama odvozio u šumu, također i svojevrsno mjerilo
svijesti i savjesti ljudi koji šumu i dalje smatraju priklad-
nim mjestom za svoj stari frižider i ostali otpad! Samo
na jednom mjestu, u odsjeku 200, bilo je toliko otpada
da su utovarivač i samoutovarni kamion imali što raditi
cijelo dopodne. Radnici Šumarije su na drugoj lokaciji
skupljali pojedinačni otpad po šumi i iznosili ga na ce-
stu kako bi ga kamioni odvezli na odlagalište.
Prema procjenama, u ovoj akciji je iz šume odveze-
no blizu 300 tona smeća! (m)
otpad ZAJEDNIČKA AKCIJA ŠUMARIJE ZAJEDNIČKA AKCIJA ŠUMARIJE
I GRADA VELIKA GORICAI GRADA VELIKA GORICA
Do kada će Do kada će šuma šuma za neke biti za neke biti odlagalište otpada!odlagalište otpada! Dvije akcije čišćenja šume od krupnog
otpada i svakojakog smeća, u Šumarijama
Velika Gorica i Slavonski Brod, podsjetile
su na razinu (još uvijek) prevladavajuće
svijesti kako je šuma bogomdano mjesto za
stare frižidere, gume, peći i ostalo što nam
više ne treba. To je tako jer sankcija, čak i da
se nekoga uhvati u trenutku kada iskrcava
smeće, zapravo nema!
Na području Šumarije Slavon-
ski Brod (UŠP Nova Gradiška)
organizirana je akcija saku-
pljanja otpada u gospodar-
skoj jedinici „Južni Dilj“, na području
općine Podrckavlje. Glavni nositelji ak-
cije bili su upravitelj Šumarije, dipl. ing.
Dean Pinjuh i načelnik općine Miroslav
Bjelobrk. Sudjelovali su radnici zaposle-
ni na uzgajanju šuma, članovi Lovačke
udruge „Dilj“ iz Podcrkavlja te nekoliko
općinskih predstavnika. Na učinkovit
način očišćeno je nekoliko divljih odla-
gališta smeća (deponija) uz ceste prema
selima Dubovik i Oriovčić. (t)
SLAVONSKI BROD
Protiv divljih deponijaProtiv divljih deponija
Šumarima je osnovni posao gospoda-
renje šumama koje im je povjerila država.
No s vremena na vrijeme, posebno pri-
godom obilježavanja nekih važnih dana
i datuma (Dan planeta zemlje, Dan zašti-
te okoliša i slični), šumari nađu vremena
pozabaviti se i čišćenjem šume od smeća
kojim nesavjesni građani danima i godi-
nama zatrpavaju šumu! Možda ne bi bilo
loše da u suradnji s lokalnom zajednicom
u gradovima, selima, ta akcija poprimi šire
razmjere, jer teško je povjerovati da posto-
ji i jedna uprava šuma koja se ne susreće s
ovim problemom!
U akcijuU akciju
S akcije čišćenje šume S akcije čišćenje šume oko V. Goriceoko V. Gorice
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 37
smotra DRŽAVNO NATJECANJE I SMOTRA RADOVA UČENIKA U OBRAZOVNOM DRŽAVNO NATJECANJE I SMOTRA RADOVA UČENIKA U OBRAZOVNOM
SEKTORU ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA, KARLOVAC, 28.-30. TRAVNJASEKTORU ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA, KARLOVAC, 28.-30. TRAVNJA
Uz dvodnevno druženje i nova
poznanstva, učenici iz 27
škola nadmetali su se u Kar-
lovcu u više kategorija i po-
kazali zavidno znanje i vještinu.
U natjecanju za zanimanje šu-marski tehničar učenici četvrtih ra-
zreda su nakon strukovnog dijela (den-
drometrija – izmjera stabala u sastojini;
dendrologija – determinacija vrsta dr-
veća i grmlja; test znanja iz strukovnih
Budući šumari i drvodjelci Budući šumari i drvodjelci pokazali zavidno znanje i pokazali zavidno znanje i vještinu!vještinu!
Šumarska i drvodjeljska
škola Karlovac bila je od
28.-30. travnja domaćin
Državnog natjecanja i
smotre radova učenica i
učenika u obrazovnom
sektoru šumarstva,
prerade i obrade drva
na kojem je sudjelovalo
27 škola iz cijele
Hrvatske. Svečano
otvorenje dvodnevne
smotre održano je u
Gradskom kazalištu
Zorin dom.
najbolji su bili: 1. Krešimir Čaljkušić (Obrtna tehnič-
ka škola Split), 2. Kristina Miletić (Drvodjelska škola
Zagreb), 3. Josip Jarić (Drvodjelska škola Vinkovci),
4. Pavao Timko (Drvodjelska škola Zagreb), 5. Martina
Zagorac (ŠIDŠ Karlovac), 6. Margareta Kovačević (ŠIDŠ
Karlovac)
Istovremeno je u arboretumu škole postavljena
izložba učeničkih radova na temu «Tradicijske drvene
kuće naših krajeva». U smotri su sudjelovali učenici
drugog ili trećeg razreda zanimanja stolar te učenici
trećeg ili četvrtog razreda zanimanja drvodjeljski teh-
ničar dizajner.
Uz natjecanje, učenici su 29. travnja imali priliku
na zajedničkom izletu posjetiti turistički biser Slunja,
Rastoke.
sadržaja) pokazali svoje znanje na poligonu u ruko-vanju motornom pilom natječući se u pet kategorija
prema pravilniku Hrvatskih šuma (okretanje vodilice
i namještanje lanca motorne pile, kombinirani pre-
rez trupca, podsijecanje stabla, potpiljivanje stabala,
obaranje na balon, prerez trupca na podlozi)
U strukovnom dijelu najbolje rezultate su polučili:
1. David Janeš (Šumarska i drvodjeljska škole Karlo-
vac), 2. Dario Kramarić (Srednja škola „I. Trnskoga“, H.
Kostajnica), 3. Matej Josipović (ŠIDŠ Karlovac). Oni su
primili zlatne medalje, vrijedne nagrade te stekli pra-
vo na direktan upis na Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu (uvjet; položena Državna matura).
Zanimljivo je bilo i drugog dana na poligonu
škole, a u rukovanju motornom pilom nakon odrađe-
nih pet disciplina najuspješniji su
bili: 1. Matej Josipović, 2. David
Janeš, 3. Stjepan Lončarević, svi
iz Šumarske i drvodjeljske škole
Karlovac!
U natjecanju za zanimanje stolar učenici trećih razreda od-
mjeravali su znanje i vještinu u:
pripremi proizvoda (izrada crteža
i sastavnice elemenata sa čistim
i krojnim mjerama); izradi uratka
ručnim, ručnim mehaniziranim
alatima i strojevima; u testu zna-
nja iz strukovnih sadržaja.
Najuspješniji su bili: 1. Sanjin
Žigulić (Strojarsko brodograđev-
na škola za industrijska i obrtnička
zanimanja Rijeka), 2. Tomislav To-
mašić (Drvodjelska škola Zagreb),
3. Mario Basar, (ŠIDŠ Karlovac)
Za zanimanje drvodjeljski tehničar dizajner natjecali su
se učenici četvrtih razreda (dizaj-
nerski dio, konstrukcijski dio, test
znanja iz strukovnih sadržaja), a
Piše: Đurđica Janjanin
Foto: O. Vlainić
Pred početak natjecanja Pred početak natjecanja šumarskih tehničarašumarskih tehničara
Stolari na djelu – strojna obradaStolari na djelu – strojna obrada
S natjecanja drvodjeljskih S natjecanja drvodjeljskih tehničara-dizajneratehničara-dizajnera
Okretanje vodiliceOkretanje vodilice
S otvorenja u Zorin domuS otvorenja u Zorin domu
38 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
Dosadašnji predsjednik karlovač-
kog ogranka HŠD-a Oliver Vlainić
na redovitoj je izbornoj Skupšti-
ni, 12. ožujka u Lovačkom domu
Muljava, na kojoj je obilježeno još jedno
uspješno četverogodišnje razdoblje, ponov-
no izabran za predsjednika ogranka. Za do-
zabava i blagdanskih domjenaka. Broj člano-
va se od 2006. godine s 293 povećao na 349,
čime je postao najbrojniji među 19 ogranaka
HŠD-a. U prostorijama unajmljenim od UŠP
Karlovac posjeduje i knjižnicu sa sve većim
fondom knjiga i časopisa, većinom stručnih,
iako su zastupljena i druga područja.
Na Skupštini je verifi ciran program rada
za 2010. godinu kojim će se nastaviti konti-
nuitet aktivnosti iz prethodnih godina. Zna-
čajniji dio programa je sudjelovanje u svim
procesima bitnima za struku poput restruk-
turiranja Hrvatskih šuma i proglašenja eko-
loške mreže Natura 2000. Ogranak će raditi
na izradi i izdavanju monografi je povodom
50 te obljetnice osnutka Šumskoga gospo-
darstva Karlovac, a spomen obilježjima odat
će počast znamenitim i zaslužnim šumarima.
Gost Skupštine bio je predsjednik HŠD-a
Petar Jurjević koji je pohvalio rad ogranka i
zaželio uspješan rad i u budućnosti. (O.V.)
13 članova, Nadzorni odbor od
četiri člana, Sud časti s tri člana i
sedam predstavnika za Skupšti-
nu HŠD-a.
U svome izvješću o radu u razdoblju od
2006.-2009. dosadašnji (i sadašnji) predsjed-
nik ogranka O. Vlainić podsjetio je čime se
sve Društvo bavilo. Osim redovitih godišnjih
okupljanja članova ogranka na izvještajnim
skupštinama, rad je obilježio niz aktivnosti
koje su uključivale stručna predavanja za
svoje članove (u posljednje vrijeme pogoto-
vo za ovlaštene inženjere), okrugle stolove o
pitanjima bitnima za šumarstvo, radne akcije
na različitim područjima, stručne ekskurzije i
izlete. Tako su karlovački šumari posjetili Vin-
kovce, Slavonski Brod, Zagreb i Varaždin te
boravili u Bosni i Hercegovini (dva puta), Ma-
kedoniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Austriji i Nje-
mačkoj. Sudjelovali su u promociji šumar-
stva u okviru raznih akcija (Dani hrvatskoga
šumarstva, Europski tjedan šuma, likovne
kolonije i foto izleti), surađivali s drugim
ograncima na društvenom i sportskom pla-
nu, tiskanju knjiga i prospekata, šumarskih
info
Od rujna 2008. do rujna 2009., navodi on, broj umirovljenika
povećao se za 33.000! To je opasno, jer „se povećava broj onih koji
žive od državnog proračuna, a smanjuje broj onih koji stvaraju
nove vrijednosti“. Slanjem u prijevremenu mirovinu ne samo da
će stalno biti više umirovljenika nego je to normalno, nego se kod
dijela njih stvara „nervoza i povrijeđenost“.
I sad zanimljiv podatak: onih koji su otišli s punim radnim sta-
žom i godinama života samo je 18% od ukupnog broja umirovlje-
nika! I oni su materijalno najviše zakinuti jer primaju „za oko 35%
umanjene mirovine“
A evo i trenutne „krvne slike“ penzionerske populacije Hrvatske
koja također otkriva dosta zanimljivosti.
- U Hrvatskoj je ukupno 1.162.000 penzionera (2009.) što je
2,9% više nego 2008.
- Od toga je, naravno, najviše redovnih umirovljenika, 1.080.000,
(porast 1,9%);
- Hrvatskih je branitelja umirovljenika, 65.000 (porast 16%); -
Umirovljenika pripadnika BiH Vijeća obrane je 6.300 (porast 85,2% !);
- Umirovljenika klasifi ciranih kao „vojni“ je 10.900 (3,9% manje
nego 2008.).
„Vidljiv je enormni porast Hrvatskog vijeća obrane od čak
85,2%, i to 10 godina nakon završetka rata“, zaključuje Markić. (m)
IZBORNA SKUPŠTINA
HŠD-A KARLOVAC
Oliver Vlainić i dalje predsjednikOliver Vlainić i dalje predsjednik
UmirovljeniciUmirovljeniciU broju 159 pisali smo na ovome mjestu o
umirovljenicima, odlasku u mirovinu, saznali da se
u nekim europskim državama radi duže (Norveška,
muškarci do 67 godina) te da se produženje radnoga
staža priprema i kod nas. Razlog je vrlo jednostavan:
oni što rade ne mogu „naslagati“ toliko novca za
mirovine sve brojnije armije penzionera. Koliko je
to točno, saznajemo iz teksta mr. sc. Roka Markića
objavljenog u Umirovljeničkom listu u broju za veljaču.
predsjednike su izabrani Tomislav Kranjčević
i Dubravka Rade Jagaš, novi tajnik je Alen Sa-
maržija, dok je Vesna Rukavina i dalje blagaj-
nica ogranka koji posao obavlja još od 1996.
godine. Izabran je i novi Upravni odbor od
S izborne SkupštineS izborne Skupštine
U prašumi Čorkova uvalaU prašumi Čorkova uvala
Sajam je nastojao objediniti naj-
značajnije gospodarske djelatnosti
koje čine okosnicu ukupnog razvoja
Hrvatske, ruralni turizam sa svojom
najatraktivnijom ponudom; lovom
LOREKO
2. Sajam Loreko u Bjelovaru2. Sajam Loreko u BjelovaruZavršen je Sajam lova, ribolova, ekologije i ruralnog turizma,
LOREKO, koji je od 7.- 9. svibnja po drugi put održan na
sajamskom prostoru u Gudovcu, kod Bjelovara.
Na štandu hrvatskih šumaNa štandu hrvatskih šuma
kotlića i ribljeg paprikaša, priređe-
na je izložba žive divljači i konja, a
bila je organizirana i biciklijada iz
središta Bjelovara kao promotor
razvoja biciklističkih staza u turi-
stičkoj ponudi Bjelovar-
sko-bilogorske županije.
Bili su priređeni i okrugli
stolovi i predavanja iz lov-
stva, ekološke proizvod-
nje, šumske biomase i dr.
Na sajmu su tradicio-
nalno sudjelovale i Hrvat-
ske šume, Uprava šuma
Bjelovar, koje su svojih
20-ak kvadrata izložbe-
nog prostora tematski i
vizualno te reklamnim
i promotivnim materijalima pri-
lagodile svojoj lovno-turističkoj
i ugostiteljskoj ponudi (Lovačka
kuća Babinac sa lovištima Pisanič-
ka Bilogora i Žabljački lug-Česma),
ekologiji i zaštiti okoliša te nad-
zornoj stanici u proizvodnji eko
hrane.
Sajam lova, ribolova, ekologije
i ruralnog turizma svečano je otvo-
rio ministar turizma Damir Bajs.
i ribolovom, ekološkom proizvod-
njom i ponudom izvornih hrvatskih
proizvoda kao i korištenja obnovlji-
vih izvora energije. Pored opreme za
lov i ribolov, predstavljana je najsu-
vremenija oprema za zaštitu okoliša
i gospodarenje otpadom, priređena
je izložba terenskih vozila te natje-
canje u off roadu na sajamskom
poligonu, natjecanje u streljaštvu
i streličarstvu, u kuhanju lovačkog
zdravi život
Većina se ljudi boji dozvoliti drugima,
čak i voljenoj osobi, da doznaju što
oni misle i osjećaju o važnim osob-
nim pitanjima. Nedostatak samo-
pouzdanja, skrivena kivnost, bolna sjećanja
i tajne želje su česta svojstva ljudi, ali malo
je parova koji znaju pomoći jedan drugome
u prihvaćanju i razrješavanju tih snažnih, ali
skrivenih osjećaja.
Većina parova ne provede zajedno ni
30 minuta tjedno dijeleći i izmjenjujući me-
đusobno svoje intimne osjećaje. Onda nije
čudno da odnosi postaju monotoni i neinte-
resantni. Umjesto da istražuju svoje osjećaje,
mnogi parovi smatraju da znaju što osjeća
njihov partner, dok se u stvarnosti svaki od
njih boji to zapitati jedan drugoga. Da bi
ostala uzbudljiva, vibrantna, jaka i duboko
poštena, za ljubav je od vitalne važnosti -
međusobno iznošenje svojih osjećaja.
Za početak je od pomoći procjena
strahova koji stoje na putu iskrene otvorene
komunikacije. Za neke je ljude strah da će
biti odbijeni primarna psihička smetnja, to
jest zapreka. Neki strahuju ako bi ih partner
u potp unosti upoznao da bi to za njih bilo
ponižavajuće ili da bi ih dovelo do toga da
se osjećaju inferiorni. Oni koji očajnički traže
ljubav, pa ju konačno pronađu, mogu otkriti
novu brigu - strah da će tu ljubav izg ubiti i
ponovno se sami suočiti sa životom. Zadrža-
vanje za sebe takvih osjećaja stvara teret za
osobu i za njen odnos prema partneru, jer
takvo ponašanje potkopava samopouzda-
nje i sposobnost davanja i primanja ljubavi.
Kad dvoje ljudi krije svoje osjećaje, odnosi
su osuđeni na dosadu i kronično nezadovolj-
stvo. Umjesto da jasno izraze svoje potrebe,
parovi počinju manipulirati, međusobno se
zastrašivati ili stvarati osjećaj krivnje jedan u
drugo me. Ljubavne avanture sa strane ili ra-
stava partnera nisu rijetki nakon toga.
Kako svladati strah od vlastitog “otva-
ranja” pred partnerom, strah koji blokira
istinsku komunikaciju? Strahove valja iskaza-
ti, iznijeti na vidjelo. Valja uspostaviti atmos-
feru emotivnosti, obostrane pažnje, obzira,
sigurnosti i povjerenja koja će omogućiti i
vama i vaš em ljubavnom partneru da prihva-
tite i da uživate u riziku vlastitog otkrivanja,
da bez straha otkrijete skrivene dijelove svo-
je ličnosti i da razvijete nove osjećajne veze.
Otvoren i istinski iskren razgovor pomoći će
vam da otkrijete svoju hrabrost prema vla-
stitoj ranjivosti, da slobodno iznesete svoje
nesigurnosti i patnje, da strpljivo podnašate
konfl ikte i nesuglasice, a isto tako i da dijelite
svoje snove i nadanja. Valja držati na umu da
je vlastito otvaranje bitno za razvoj ličnosti i
intimnosti, ali to je proces kojeg treba pažlji-
vo provoditi. Potpuna otvorenost može koji
put nametnuti nerealan standard na ljubav
i brak. Kazati da muž i žena ne smiju imati
nikakvih tajni među sobom i da je potpuna
iskrenost uvijek najbolja politika, ne uzima
u obzir prirodnu ljudsku potrebu za određe-
nim zonama svoje privatnosti.
Ako se ne osjećate ugodno ispovijedati
partneru svoje seksualne doživljaje iz svojih
prijašnjih veza, nema razloga da ih otkriva-
te! Također, ne postoje obaveze da otkriva-
te svoje seksualne fantazi je ili tajne za koje
osjećate da su previše osobne prirode da bi
ih podijelili čak i sa svojim bračnim partne-
rom. Intimnost ne znači da morate baš sve
kazati osobi koju volite.
Otvaranje sebe mora biti učinjeno na si-
guran način i u mjeri koja odgovara situaciji.
Postoji nekoliko osnovnih pravila ko-
jih se treba držati ako se želi postići emotiv-
na sigurnost i povjerenje za vrijeme otvo-
renog razgovora među partnerima. Dakle,
prije nego pokušamo razgovor “iz srca”, oba
partnera moraju međusobno postići neke
suglasnosti, sporazumni do govor. Neki od
tih dogovora mogu biti slijedeći (dobro je
pročitati ih naglas prije početka razgovora):
obećavam da te neću nikad prekidati u raz-
govoru; obećavam da neću prekinuti naš od-
nos, niti emotivno, niti fi zički. Neću te odbiti,
bez obzira što želiš u razgovoru podijeliti sa-
mnom; učinit ću da se osjećaš siguran (sigur-
na) izraziti svoje najintimnije osjećaje. Ostat
ću otvoren (otvorena) za tebe; bez obzira što
god kažeš, to neće nikad biti upotrijebljeno
protiv tebe ili upotrijebljeno kao povod za
kasniju svađu; ja ću biti odgovoran (odgo-
vorna) za svoje emocije i neću te optuži vati
za to kako se osjećamo; voljet ću te bez ika-
kvih uvjeta; slažem se da se u nečemu može-
mo i ne slagati. Svaki od nas dozvolit će dru-
gome njegove osjećaje i mišljenja; slažem se
da svaki naš otvoren razgovor završi barem s
jednim osjećajnim zagrljajem (upamtite: pet
zagrljaja dnevno čini savjetnika za bračna pi-
tanja besposlenim!)
Ako se odlučite na jedan važan, sadr-
žajan i otvoren razgovor sa svojim partne-
rom, potrebno je misliti na još jedan faktor,
koji na prvi pogled izgleda nevažan, a nije. Vi
trebate stvoriti i odgovarajuće okolne uvjete
za takav razgovor, a to znači isključiti telefon
i osigurati da vas nitko sa strane ne može
ometati.
Upravo kao i za program održavanja fi -
zičke kondicije tako i ovdje - tri puta tjedno
po pola sata ugodnog razgovora je mini-
mum koji je potreban za održavanje dobrih
ljubavnih odnosa, dok jedan čitav sat takvog
druženja jednom tjedno ili jednom u dva
tjedna omogućit će još veću intimnost s va-
šim životnim partnerom.
Obostrano otvaranje svojeg vlastitog
unutrašnjeg života omogućit će vama i oso-
bi koju volite da bolje razumijete jedan dru-
goga, da bolje razumijete želje i nastojanja
partnera i da osjetite njegovu podršku.
KAKO POBOLJŠATI KVALITETU INTIMNOSTI?
Otvoren i iskren Otvoren i iskren razgovor može ojačati razgovor može ojačati odnos muškarca i ženeodnos muškarca i ženeMožete li vi i vaš bračni partner ili vaša djevojka (dečko) slobodno
otkriti jedan drugome tko ste u stvari i što u stvari želite - bilo da je to
dobro ili loše, bilo da su to vaše jakosti ili slabosti, nade i strahovi, uspjesi ili
porazi? Za mnoge parove je u najboljem slučaju uvjetno DA, međutim
za druge je odgovor NE.
Postoje neka priznanja koja mogu prije
ozbilj no nauditi ljubavnim odnosima
(ili čak dovesti do njihova prekida),
nego da ih ojačaju. To je, na primjer,
priznanje neke avanture od jedne noći,
koja u biti nema nikakvih daljnjih,
kasnijih posljedica.
Piše: Dr. Ivo Belan
Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME 39
40 Broj 161 • svibanj 2010. HRVATSKE ŠUME
dječji kutak
-Lisica je lukava. Ona može prevariti ježa, gurne ga
u malo vode i pojede (Antonija 5,6 god.)
- Lija jede skakavce, miševe, zečeve, ptičja jaja na
zemlji. Jede koke i patke (Ivana 7 god.)
- Lija se šulja i lovi (Vjeko 4,3 god.)
- Mama lija i tata lisac se zajedno brinu za svo-
ju djecu. Lisice iskopaju sebi jamu u zemlji za kuću
(Maja 4 god.)
– Lisica ima dugo tijelo pokriveno krznom. Leđa su
joj crvena i smeđa, a noge crne. Naraste do pola me-
tra. Ima dugačak rep oko 40 centimetara. Lovci je love
zbog krzna. (Gabriela 7 god.)
- Jako je opasno kada su lisice bolesne i kad im
se vidi pjena na ustima. Tada su one bijesne, a bo-
lest se zove bjesnoća. Ne smijemo dirati takve životi-
TKO TO IDE / LISICA
Kod moje bake lisica je pojela Kod moje bake lisica je pojela četiri kokoši!četiri kokoši!
Pripremila: Ljilja Ivković
Hrvatske šume
nastavljaju suradnju
s dječjim vrtićima
„Sesvete“ iz Sesveta,
„Josipdol“ iz Josipdola,
„Ivana Brlić Mažuranić“
iz Sl. Broda, i „Šumska
jagoda“ iz Zagreba,
s novim programom
koji je opet osmislila
naša suradnica, i sama
odgojiteljica, Ljiljana
Ivković. Projekt je
jednostavno nazvan
„TKO TO IDE“, a cilj ove
suradnje i dalje je i uvijek
isti: djecu od najranijeg
doba učiti kako i zašto
voljeti šumu i prirodu
i kako ih čuvati. Šuma
ima svoje stanovnike,
šumske životinje i
ptice. Kako one žive,
što rade, što vole, kako,
naposljetku izgledaju,
saznat ćete od naših
dječjih suradnika (dakako
uz pomoć njihovih
vrijednih odgajtelja!)
koji će vam kroz naredne
brojeve našeg časopisa
reći što misle o vuku,
lisici, medvjedu, fazanu,
vjeverici i ostalim
stanovnicima šume!
Evo priče o lisici.
- Lija se šulja, po noći, ide u kokošinjac i jede
male piliće. Ima malo smeđu, a malo narančastu
dlaku. (Daniel R., 6 god.)
- Lisica je lukava, opasna i jako slična vuku. Ima
kitnjast rep i malo drugačiju njušku. Jede koke i
živi u šumi. (Jakša M., 6 god.)
- Lisica je uvijek lukava i sve krade. Kada se rodi
mala beba ona je isto narandžaste boje kao mama
i tata. (Juraj K., 5,5 god.)
- Lisica ima malo bijeli rep i malo naranča-
sti, a šape su joj cijele narandžaste. Boji se lju-
di zato jer misli da će je uloviti. Ona lovi zečeve.
(Sabina J., 6 god.)
- Lisica ima boju krzna bijelu i narančastu.
Bijela je polarna lisica, a narančasta je obična.
(Ema F., 5,5 god.)
(DV Šumska jagoda, Zagreb)
nje, čak ni uginule, već zovemo odrasle i lovce.
(Petra 6 god.)
- Ima i sasvim bijelih lisica, ali one žive jako
daleko u hladnijim zemljama. (Lovro H. 6 god.)
(Mravci iz OŠ pri Specijalnoj bolnici
Krapinske toplice).
Lovro Hrvoj, OŠ Kr. TopliceLovro Hrvoj, OŠ Kr. Toplice
Antonija Hršak OŠ Kr. TopliceAntonija Hršak OŠ Kr. Toplice
-Lisica jede kokoši i živi na hladnom. Jako smrdi.
(Ivi K., 6. god.)
- Vidjela sam lisicu kako trći preko ceste. Narančaste
je boje. (Ivona F., 6. god.)
- Da bi uhvatila ježa, ona se po njemu pomokri i zu-
bima zarije u trbuh. (Pavo T., 5. god.)
- Kod moje bake lisica je pojela 4 kokoši u dvorištu.
(Laura V., 6. god.)
- Lisica jede ptičja jaja koja ispadnu iz gnijezda.
(Nika B., 6. god.)
- Lisica hoda po janjičima kad ju love lovački psi da
zamijene svoj trag i miris. (Paula, 4. god.)
(DV I. B. Mažuranić, Sl. Brod).
Danijel Radojčević, DV Šum. jagodaDanijel Radojčević, DV Šum. jagoda
Livija Puškar DV Šum. jagodaLivija Puškar DV Šum. jagoda
Leon Matičević, 5,5 g.- DV Sl. BrodLeon Matičević, 5,5 g.- DV Sl. Brod
Korina Jurišinac 5g.- DV Sl. Brod Korina Jurišinac 5g.- DV Sl. Brod
Naslovna stranica:
Crveni tepih pred šumomŽeljko Gubijan
Zadnja stranica:
Proljetno ogledaloZvonimir Ištvan
Mjese nik »Hrvatske ume«Izdava : »Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb
Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti
Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad
Novinari: Irena Dev i -Buzov,Antun Z. Lon ari , MiroslavMrkobrad, Vesna Ple ei Ivica Tomi
Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,Ivan Hodi , Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKri mani , eljka Bakran
Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb
tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101
e-mail: [email protected]@hrsume.hr
Uredni tvo se ne mora uvijekslagati s mi ljenjem autorateksta.
Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik
Priprema i tisak:
Bistranska 19Zagreb
Naklada: 6200
CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;
etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .
najavljujemo u šumskom miljeu
Iz ureda Vlade RH potvrđeno je da će pre-
mijerka Jadranka Kosor biti pokroviteljica
29. svjetskog prvenstva šumarskih radnika
koje će se od 23.-27.rujna održati na jezeru
Jarun u Zagrebu. Nakon što je riješen taj važan
segment organizacije ove svjetske promocije
šumarstva, u toku je rješavanje i drugih važnih
detalja.
Pred potpisivanjem je ugovor sa tvrtkom
ŠRC Jarun o korištenju prostora za održavanje
prvenstva, a u završnoj je fazi i odabir idejnog
rješenja jumbo plakata za prvenstvo. Također,
traže se radnici zaposleni u Hrvatskim šumama
koji govore neke od (rijetkih) stranih jezika koji
bi bili domaćini nekima od sudionika. Nakon
provedenog natječaja odabran je i hotel u ko- Praznik rada, 1. svibnja, Šumarija Pi-
tomača iskoristila je za organizaciju
malog happeninga u šumi, druženje s
likovnim umjetnicima Podravine i bliže
okolice, na tradicionalnoj 7. po redu likovonoj
koloniji „Babičanka“, u idiličnom okruženju lo-
vačke kuće Babičanka, u šumi na padinama Bi-
logore, „negdje“ između Kloštra i Pitomače!
-Šuma je doživljaj sam po sebi, inspiracija
za umjetnike, mjesto za odmor, za uživanje u
svako godišnje doba. Ranije smo ove susrete
organizirali zimi, pod „bijelim pokrivačem“. Prije
dvije godine susrete s umjetnicima pomaknuli
smo u proljetni termin i to se pokazalo dobrim.
Zeleno okruženje nova je inspiracija našim sli-
karima, od kojih neki ovamo dolaze već godina-
ma, govori upravitelj Šumarije Željko Kovačev.
Otvorene radionice na kojima se okuplja-
ju umjetnici poznate su i popularne u svijetu pa
LIKOVNA KOLONIJA BABIČANKA / LIKOVNA KOLONIJA BABIČANKA /
ŠUMARIJA PITOMAČAŠUMARIJA PITOMAČA
Slikari u šumi, Slikari u šumi, šuma na platnušuma na platnu!!
i kod nas (sličnu suradnju s umjetnicima
koji rade u drvu ima i Šumarija Krapina!).
Koristi od ovakvog druženja su mnogostru-
ke. Tu se susreću poznati akademski umjet-
nici, samouki slikari, početnici i tu se u za-
jedničkom radu podiže estetska razina djela.
Važna je i uloga Šumarije koja na taj način
pridonosi podizanju opće kulturne i estetske
razine sredine; slike ostaju u Šumariji, priređu-
ju se izložbe.
Tako će i nakon ovog proljetnog okupljanja
slikara u fundusu Šumarije ostati 20-ak novih
djela u različitim tehnikama, od grafi ka i pastela
do ulja na platnu i staklu. Nakon izložbe u Šu-
mariji, one će krasiti zidove i prostore zgrada
drugih šumarija i poslovnih partnera.
Na 7. likovnoj koloniji sudjelovali su: Gor-
dana Ćurik, Jaroslava Lulić (Virovitica), Božidar
Puškaš (ak. slikar iz Pitomače), Stjepan Ivanec
(Kladare), Petar Petrović,
Franjo Mihočka, Ivana Kranželić (Đurđe-
vac), Slavica Pantelić, Nadica Markov (Ferdinan-
dovac), Martina Fuk, Ivan Kančal, Mato Zeman
(Klošar Podravski), Ivan Derežić-Bazara, Darko
Domitrović-Miki (Pitomača).
Ukupnom dobrom ozračju 7. likovne ko-
lonije pridonijela je, uz prelijepi proljetni dan,
kažu sami umjetnici, odlična organizacija cijele
akcije u kojoj je sudjelovalo tehničko osoblje
Šumarije.
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: M. Mrkobrad
Piše: Miroslav Mrkobrad
Foto: Arhiva
U SUSRET 29. SVJETSKOM U SUSRET 29. SVJETSKOM
PRVENSTVU ŠUMARSKIH RADNIKA PRVENSTVU ŠUMARSKIH RADNIKA
U ZAGREBU (23.-27. RUJNA)U ZAGREBU (23.-27. RUJNA)
Premijerka Jadranka Kosor Premijerka Jadranka Kosor pokroviteljica prvenstva!pokroviteljica prvenstva!
Natjecanje je održano u mjestu Otepää
koje je centar zimskog turizma u Estoniji, osobi-
to nordijskog skijanja. Na programu je bilo pet
disciplina: obaranje stabla (obarala su se stabla
smreke u dovršnom sijeku u šumi), okretanje
vodilice, kombinirani prerez, prerez na podlozi
i kresanje grana.
U seniorskoj konkurenciji je među 84 na-
tjecatelja svjetski prvak postao Talijan Johann
Raffl iz južnog Tirola s osvojenih čak 1619 bodo-
va. U ekipnoj konkurenciji je na opće odušev-
ljenje pobijedila domaća ekipa Estonije (4764
bodova).
Kako je s toga natjecanja za naš časopis
izvije stio Ratko Matošević, rezultat je svojevr-
sno iznenađenje, jer ni Johann Raffl , niti eston-
ska ekipa nisu bili favoriti. No, pokazalo se da su
razlike vrlo male i da su mjesta na vrhu određi-
vale male pogreške.
S 4.138 bodova Hrvatska je momčad
osvojila 21. mjesto (od 28 ekipa), što je
na razini njihovih najboljih rezultata. Da,
napravljeno je nekoliko nepotrebnih po-
grešaka, što je hrvatske sjekače stajalo
mjesta u zlatnoj sredini. U pojedinačnom
plasmanu Ilija Šarić zauzeo je 35. mjesto
(1491 bod), Franc Žalac 61. (1388 bodova),
a Niko Lukač 72. (1259 bodova). Najbolji
pojedinačni rezultat po disciplinama je,
u jakoj konkurenciji, ostvario Ilija Šarić, 7.
mjestom u obaranju stabla, gdje ga je od
savršenog obaranja dijelilo samo 7,5 cm.
Voditelj ekipe bio je Željko Sučić, a tehnič-
ki vođa Marinko Matešić. Juniorsko je na-
tjecanje također pokazalo da težište u bu-
dućim pripremama treba staviti na mlade
natjecatelje, kako bi se uspješno obavila
smjena generacija.
Treba reći da je organizacija natjecanja
bila odlična, uz neke napretke u tehnologiji
(elektronsko mjerenje i digitalni instrumenti).
U okviru natjecanja je održana 1. skupština
Međunarodne asocijacije prvenstava šumskih
radnika (IALC) koje će voditi brigu o daljnjim
natjecanjima. U okviru više tijela Skupštine,
predstavnik Hrvatske (Ratko Matošević) je iza-
bran u tehnički komitet prvenstava.
Rezultati, pojedinačno: 1.Johann Raffl
(Italija), 1619 bodova, 2. Anders Olesk (Estoni-
ja) 1608, 3. Wolfgang Heidemann (Njemačka)
1608.
Ekipno: Estonija 4.764, 2. Italija 4.706,
3. Njemačka 4.682.
jem će biti smješteni sudionici i gosti, „Hotel I“.
Paralelno teku i tehničke pripreme pa je na redu
seminar za suce koji će voditi natjecanje.
Toliko o dosadašnjim pripremama, a mi
nastavljamo s prikazom nekih od dosadašnjih
svjetskih prvenstava.
Vraćamo se četiri godine unazad, u 2006.,
na 27. natjecanje koje je održano u Estoniji
(Otepää), od 15.- 20. kolovoza. Na njemu je su-
djelovalo više od stotinu natjecatelja iz 28 ze-
malja, među njima i Hrvatske, koju su predstav-
ljali trojica prvoplasiranih s državnog prvenstva
2005. u Karlovcu i to: Franc Žalac (Bjelovar), Ilija
Šarić i Niko Lukač (Vinkovci).
Hrvatska ekipa u Estoniji Hrvatska ekipa u Estoniji
Časopis za popularizaciju šumarstvaČasopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480
Manje pepelnice i gubaraManje pepelnice i gubara 2 2
Ima li mjesta za prirodu?Ima li mjesta za prirodu? 16 16
KorzikaKorzika 1818
Drvene crkveDrvene crkve 2828
SirijaSirija 20 20
broj
161Godina XIV.,
Zagreb
svibanj
2010.