STVARANJE INTEGRACIJA (evolucija od carinske do jedinstvene monetarne unije) Europska integracija omoguuje bolju alokaciju resursa unutar integriranog podruja, to dovodi do poboljanja blagostanja stanovnitva (bruto domaem proizvodu po stanovniku) u svim zemljama lanicama. Proces prilagodbe svake nove zemlje novim u integriranom podruju zahtijeva efikasnu ekonomsku politiku nove lanice. Ekonomski teoretiari istiu da koristi integracije za zemlje lanice mogu imati i neeljene uinke izvan podruja integracije, zbog uinka trgovinske diverzije (kako ju je Viner nazvao). Pitanje prirode te integracije i njezinih ciljeva, zbog ega slobodne, nezavisne i samostalne drave trebaju rtvovati znaajan dio nacionalne suverenosti u cilju stvaranja integracije s drugim zemljama slinih interesa. Integracija izmeu zemalja ima openiti cilj ostvariti korist za one zemlje koje ulaze u integracije. Ne moraju biti najveim dijelom ekonomske. One mogu biti i politike, obrambene (integrirane zemlje troe manje sredstava za vojne namjene) kao i socijalne. Nezavisno od ciljeva, udruivanje ima pozitivne i negativne ekonomske posljedice. Razmatrajui sve te injenice, 6 Europskih zemalja (Francuska, Zapadna Njemaka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg) potpisale su Rimski ugovor koji je postao osnovica svih kasnijih faza integracije. Rimski sporazum definirao je 3 primarna cilja: 1. stvaranje carinske unije, kojom bi se uklonile sve carinske barijere unutar Zajednice. Takoer, sporazum o zajednikoj vanjskoj carini, prema kojem sva dobra koja ulaze u EEC, bez obzira na mjesto ulaska, podlijeu jednakim trokovima i kontroli. S tim je u vezi donesen i dogovor o zajednikoj trgovinskoj politici prema treim zemljama. 2. Stvaranje jedinstvenog europskog trita (common market),tj. sporazum o pravima koja omoguavaju slobodu kretanja ljudi, dobara, usluga i novca unutar Zajednice. Zemlje lanice su morale razviti zajedniku politiku konkurentnosti prvo smanjivanjem, a potom potpunim eliminiranjem dravne pomoi nacionalnim industrijama, u svrhu izbjegavanja ekonomskih neravnotee, ukidanje monopola i kartela te harmoniziranja zdravstvenih i sigurnosnih standarda 3. Razvijanje zajednike poljoprivredne politike, koje bi omoguile garantirane cijene poljoprivrednicima, ime bi se stabiliziralo trite poljoprivrednih proizvoda i osigurale zalihe hrane CARINSKA UNIJA stvorena je 1968. godine sporazumom o zajednikoj vanjskoj carinskoj tarifi, ali nisu uklonjene necarinske barijere izmeu drava lanica. Razlike u tehnikim standardima i kontroli kvalitete, razliiti zdravstveni i sigurnosni standardi te razliite porezne stope. Sredinom 1970-ih inilo se da je ideja zajednikog trita neostvariva, jer su zbog recesije zemlje lanice ponovno poele tititi svoja nacionalna trita. ZAJEDNIKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA uz potporu fondova Zajednice, dovela do pretjerane proizvodnje europskih poljoprivrednika, koja je ne samo pokrila dotadanju manjkavu poljoprivrednu proizvodnju, ve stvorila i velike izvorne vikove, kojih se izvoz morao subvencionirati. Do 1980-ih je postalo jasno da je nuna hitna akcija da bi dolo do zaokreta europskog gospodarstva. JEDINSTVENO TRITE Program jedinstvenog trita, kao odgovor na jaku inozemnu konkurenciju- kako bi europska gospodarstva postala efikasnija i konkurentnija, a poduzea profitabilnija, napori su se usmjeravali na poticanje zajednikih istraivanja, promoviranje trans europskih korporativnih spajanja, i uklanjanje barijera trans europskom poduzetnitvu. 1984. godine Francuska i Njemaka odluile su ubrzati smanjenje kontrole na granicama i u lipnju 1985. prikljuile su se zemljama Beneluksa potpisivanjem Schengenskog sporazuma kojim su uklonjene kontrole na granicama. Taj je sporazum stupio na snagu u sijenju 1990., iako su planovi kasnili zbog problema uspostave kompjuteriziranog Schengenskog sustava. Sporazum iz Amsterdama 1995. godine, i druge zemlje potpisnice (Italija, Grka, Portugal i panjolska) su uklonile sve kontrole carina i putovnica. Unutar Schengenskog podruja omoguena je slobodna cirkulacija ljudi, uz primjenu zajednike politike prea azilantima i reima viza. Od sastanka u Bruxellesu u veljai 1985., Europsko vijee se usredotoilo na jedan od prvotnih ciljeva Europske zajednice stvaranje jedinstvenog trita, bez trgovinski barijera. Cilj Single European Act-a, koji je stupio na snagu u srpnju 1987., bio je uklanjanje preostalih necarinskih barijera u svrhu slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i novca do kraja 1992. godine. Te su barijere bile u 3 oblika: fizikom, fiskalnom i tehnikom. SINGLE EUROPEAN ACT SEA (1986) SEA dri se najznaajnijim i najuspjenijim korakom u procesu europske integracije nakon rimskih ugovora. Imao je mnoge dalekosene posljedice: - stvorio je jedinstveno, najvee trite i trgovinsko sredite u svijetu o mnoge interne kontrole dokumenata ili carina bile su ili ukinute ili svedene na minimun. o Banke i poduzea dobivale su ovlasti da posluju na cijelom podruju Unije

1

gotovo nita nije prijeilo rezidenta EU da ivi, radi, otvara bankovni raun, dobiva svoju mirovinu u bilo kojem dijelu Zajednice o protekcionizam je postao ilegalan, razbijeni su svi monopoli od snabdijevanja elektrinom energijom do telekomunikacija - institucije Zajednice postale su odgovorne za nova podruja, koja nisu bila prikrivena Rimskim ugovorima, poput zatite okolia, istraivanja i razvoja te regionalne politike - tubene zahtjeve rjeava Europski sud pravde (Court of Justice) koji je dobio nove obaveze, a osnovan je Sud prve instance prvostupanjski sud (Court of First Instance) s ciljem da razmotri sporne sluajeve i olaka teret Suda pravde, kao i Revizijski sud - legalni status sastancima efova vlada lanica, pod egidom Europskog savjeta, a dodatnu je snagu stekao i Savjet ministra i Europski parlament - legalnu je snagu stekla i Europska politika suradnja (koordinacija vanjskih politka) kako bi zemlje lanice mogle zajedniki razmatrati i formulirati ne samo vanjsku politiku, ve i pitanja obrane i sigurnosti - SEA je konano formulirala da su ekonomska i monetarna unija ciljevi EU, koji promoviraju koheziju lanica, to je kolokvijalni termin u EU za smanjivanje jaza izmeu bogatih i siromanih dijelova EU, ime valja eliminirati situaciju koja se meu ekonomistima poela nazivati Europa dvije brzine (two-speed Europe) - Najoitije barijere jedinstvenom tritu bile su carine i kontrola na granicama, koje su bile na snazi unutar internih granica Zajednice, unato sporazumu o carinskoj uniji iz 1968 - zemlje lanice su i dalje kontrolirale kretanje ljudi, a kontrola je naroito bila usmjerena na ilegalna useljavanja - u toj fazi jo uvijek su nacionale politike odreivale visinu poreza na dodanu vrijednost, troarina na alkohol, duhan i luksuzne proizvode, zahtijevale primjenu razliitih zdravstvenih standarda u praksi, kontrolu zabranjenih proizvoda te traile spreavanje irenja biljnih i ivotinjskih bolesti UTJECAJ INTEGRACIJA Ideja da bi se suverene zemlje udruile i formirale u jedinstvenu ekonomsku cjelinu nije nova. Prvi primjeri zabiljeeni su u Europi prije vie od stotinu i pedeset godina (Zollverein u Njemakoj), dok je moderni pristup regionalnim integracijama poeo nakon II svjetskog rata, s ciljem ubrzavanja obnove ratom razorenih europskih gospodarstava i eljom da se nadvladaju problemi ekonomske i politike dezintegracije koja je zadesila Europu tijekom tridesetih godina Glavni ciljevi koje su iznosili protagonisti ekonomske integracije Europe svodili su se na uvjerenje da e se stvaranjem proirenog trita ubrzati gospodarski rast, bee poveati ivotni nivo stanovnitva i smanjivati velike regionalne razlike u ivotnom standardu, a istodobno poboljati status Europe u svjetskim politikim i ekonomskim odnosima STVARANJE INTEGRACIJA U SVIJETU U Sjevernoj Americi, nakon pregovora SAD i Kanada su sklopili sporazum o slobodnoj trgovini. Stupio je na snagu 1. sijenja 1989 ime je stvoreno najvee slobodno trite na svijetu s otvaranjem gotovo 6 tisua km granice izmeu dvije zemlje. Omoguuje ne samo slobodnu razmjenu roba, ve i usluga i investicija. Sporazum je bio proiren i s Meksikom (North American Free Trade Agreement- NAFTA) koji je potpisan u kolovozu 1992. godine, a stupio je na snagu u sijenju 1994. godine. Time je stvoreno zajedniko trite za trgovinu robama i kapitalom, ali ne i slobodno kretanje ljudi. U jugoistonoj Aziji (ASEAN), zatim u ekonomskoj zajednici zapadno afrikih drava (ECOWAS), u sredinjoj i junoj Americi o

2

POLJOPRIVREDNA POLITIKA PRINCIPI CAP-a CAP je od poetka zasnovan na 3 principa: uspostava jedinstvenog trita za poljoprivredna dobra; preferencija domae proizvodnje smanjenjem meunarodne konkurencije kroz zatitu; financijska solidarnost kao potpora poljoprivredi. JEDINSTVENO TRITE Slobodno kretanje poljoprivrednih proizvoda unutar Unije uklanjanjem zapreka konkurenciji, harmonizira zakonodavstva te funkcionira kao zajedniki sustav intervencije. Politika Zajednice je odreivanje razine cijena koja e postii navedene ciljeve, te omoguiti poljoprivrednicima povrate sukladne onima u drugim sektorima ekonomije. PREFERENCIJE ZAJEDNICE Unutar integriranog domaeg trita to se odnosi na zatitu od inozemnog konkurentskog uvoza in fluktuacija cijena na svjetskom tritu. Trine cijene su vie od onih na meunarodnim tritima, jer ih koristi Zajednica kao glavni instrument politike u svrhu ostvarenja specifinih ciljeva. FINANCIJSKA SOLIDARNOST Dijeljene trokova CAP-a meu zemljama lanicama i centralizacija nunih fondova. Kreiran je poseban fond- the European Agricultural Guidance and Guarantee Fund (EAGGF). Garancijski dio fonda financira politike intervencije CAP-a dok upravljaki sektor upravlja fondovima namijenjenim za politike strukturne reforme. Zajednica je posebnu panju posvetila problemima regionalne nejednakosti u poljoprivrednom sektoru zemalja lanica, povezanosti izmeu poljoprivrede i zatite okolia, kao i zatiti ruralnih podruja od depopulacije CJENOVNI MEHANIZAM CILJNA CIJENA The EU Council of Ministers of Agriculture odruje godinju ciljnu cijenu (target price, Pt poznato kao referentna cijena za govedinu, teletinu i vino, kao i prosjenu cijenu za duhan). To je maksimun ili gornji limit cijene za standardnu kvalitetu proizvodnje. Ciljna cijena je uobiajeno iznad svjetske cijene Pw, i ravnotene cijene na unutranjem tritu. Uz tu ciljnu cijenu doi e do vika domae ponude i rizika inozemne konkurencije, to moe smanjiti trine cijene, te oslabiti ciljeve Zajednice INTERVENCIJSKA CIJENA Dozvoljeni minimum ili donja granica fluktuacije trinih cijena je intervencijska cijena Pi, poznata kao osnovna cijena (npr. za svinjsko meso), uz koju Zajednica zadrava pritisak na domau ponudu otkupom vikova. CAP fiksira raspone dozvoljene fluktuacije s intervencijskom cijenom Pi kao najniom granicom uz koju proizvoai oekuju sigurnu prodaju svoje proizvodnje. REFERENTNA CIJENA Inozemna trgovina igra samo sporednu ulogu. Tako najnia interna cijena za uvoz iz nelanica poznata kao referentna cijena (treshold price) za voe, povre, vina i riblje proizvode, svinjetinu, jaja i meso peradi koja je fiksirana na ili malo iznad ciljne cijene UVOZNA TAKSA Najnia cijena uvoza (transport, skladitenje i ostalo) je rastua cijena do razine ciljne cijene uveane za iznos uvozne takse Pt-Pw koja se rauna dnevno, i uvodi se na ukupni uvoz bez obzira na izvoz i trokove ponude. VARIJABILNA TAKSA Tako se na uvoz zaraunava varijabilna taksa, koja djeluje kao carina izjednaavajui minimalnu svjetsku cijenu s fiksnom domaom ciljnom cijenom. Ako domaa cijena raste iznad ciljne cijene, uvoz postaje konkurentan, ulazi na trite i zadrava domae cijene stabilnima na referentnoj cijeni. CAP osigurava potroaima da trine cijene nikada ne prelaze referentnu cijenu. 2003. na CAP je otpalo 46% prorauna EU, dok su ukupni trokovi dosegli neto iznad 47 milijardi eura. Izdaci EU za poljoprivredu se kontinuirano smanjuju u odnosu na GDP od 0,57% (EU 12 GDP) u 19901992 na 0.47% (EU15GDP) u 2000-2002. Agenda 2000. formulirala je ciljeva poljoprivredne politike EU: - poboljati konkurentnost poljoprivrede EU bez subvencija - ouvati razinu dohotka poljoprivrednika i stabilnost - ouvanje okolia - poboljati kvalitetu poljoprivredne proizvodnje - pojednostaviti i decentralizirati CAP Zbog smanjenja slubenih trinih cijena i poveanja direktne pomoi, direktna je pomo inila 70% trokova CAP-a u razdoblju 2000-2002. Tradicionalne mjere CAP-a, ako pomo izvozu ili formiranje zaliha, inile su samo 14,5% trokova u razdoblju 2000-2002, u odnosu na 22% u razdoblju 1995-1997 MJERE IZRAVNE DOHODOVNE POTPORE Iako je mehanizam trinih cijena glavna poluga putem koje se odravaju dohoci poljoprivrednika, ipak se u veini zemalja OECD-a podrka daje i poljoprivrednicima izravno, putem davanja u novcu iz nacionalnog prorauna. Koriste se mnoge mjere izravne dohodovne podrke koje ukljuuju dopunsko plaanje proizvoaima, koji su subvencionirani na bazi proizvodnje, plaanja po glavi stoke ili povrini zemljita, kompenzacije za gubitak dohotka (zbog sue ili poplave

3

ili privremenog snienja cijena), plaanja za povlaenje zemljita iz tekue poljoprivredne proizvodnje ili preuzimanje alternativnih aktivnosti i podrku domainstvima s niskim dohocima. NACIONALNA POTPORA ZA POLJOPRIVREDU- smanjuju se nacionalne potpore za poljoprivredu tijekom devedesetih godina Njemaka, Italija, Austrija, Finska i Grka, dok je poveanje vidljivo kod Irske i Portugala SAPARD MJERE (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) Poboljanje struktura za kvalitetu, veterinarske i zdravstvene kontrole, za kvalitetu hrane i zatite potroaa. Uspostavljanje grupa proizvoaa. Uspostava i revidiranje zemljinih knjiga. Tehnika pomo za mjere pokrivene Planom ruralnog razvoja. DODATNE MJERE Sufinanciranje prateih mjera samo djelomino odgovaraju potrebama NMS-a. Zemlje kandidati se suoavaju s bipolarnom strukturom farmi s mnogo malih posjeda na jednoj strani te velikih farmerskih struktura na drugoj (bivi dravni posjedi). Mali posjedi, koji proizvode za vlastitu potronju, ali ipak prodaju velik dio svoje proizvodnje, mogu se zaviti u komercijalno isplative jedinice. Meutim, trini dio njihove proizvodnje e biti ugroen konkurentskim pritiscima, jer e se razlika poveati nakon pristupanja EU. Da bi se ublaila ruralne tranzicijske probleme, Komisija je predloila niz moguih akcija unutar ruralnog razvoja, posebnim mjerama za male farme pomo po nultoj stopi (flat ride aid). Isplate pomoi su uvjetovane podnoenjem poslovnog plana koji pokazuje buduu ekonomsku isplativost. Privremena dohodovna pomo. INDUSTRIJA EU Navedeni podaci jasno govore o snaenju konkurentske sposobnosti EU na svjetskom, globalnom tritu koje osjetno nadmauje glavne konkurente, SAD i Japan. Ulazak novih 75 milijuna potroaa u krug EU 2004. jo e vie poveati konkurentsku sposobnost EU na svjetskom tritu. CASE STUDY: AIRBUS Airbus industije bile su stvorene poetkom 70-ih godina, nakon to je potpisan francusko-njemaki sporazum (1969) kome je prethodio sporazum iz 1967. koji je ukljuivao i engleske proizvoae. Postupno se stvorila multinacionalna kompanija u kojoj 37,9% vlasnitva imaju Francuzi (Aerospatiale), 37,9% Nijemci (danas Daimler-Chrysler Corporation), 20% Englezi (BA) i 4,2% ponjolci (banka Casa of Spain). Zajedniko poduzee odluilo je da se partneri specijaliziraju (za krila, motore, navigacijske instrumente, itd.), pri emu francuski Aerospatiale sastavlja avion. Taj specifini oblik korporacije unutar EU pokazao se izvanredno uspjenim. Godine 1970. proizvoai aviona unutar EU pokrivali su svojom proizvodnjom manje od 15% domaeg trita. Meutim, ve 1982. s proizvodnjom Airbus-a tipa A-300 i A-310, pokrivali su 52% potreba trita EU. U 90-im godinama otili su u osvajanje i svjetskog, pa je Airbus 1997 dosegao 41.5% podmirenja svjetskog trita putnikih mlaznih zrakoplova (ameriki je Boeing drao preostalih 58.5%). Na poetku 21. stoljea ta su se dva diva konano izjednaila s ueem na svjetskom tritu. Tome pridonose iznimni rezultati u razvoju novih modela. Tako je A-330 dvomotorni mlazni putniki zrakoplov za krae udaljenosti s 330 mjesta, A-340 je etveromotorni mlanjak za velike distance sa 250-250 sjedala. u nekim od tih modela Airbus ve sada ima vie vrstih ugovora za isporuku nego Boeing. Tako se jedna korporacija proizvoaa iz 4 zemlje, nastala na malim poduzeima, koja su postojala u prolosti, uspjela afirmirati i osvojiti vodeu poziciju na globalnom tritu. RANG LISTA USPJEHA GOSPODARSTVA U EU 1 4 Irska, Finska, Danska, vedska; 5 8 Velika Britanija, Nizozemska, Grka, Austrija, 9 12 Belgija, panjolska, Portugal, Francuska, 13 14 Italija, Njemaka

4

HRVATSKA POLJOPRIVREDA I EU GLOBALIZACIJA: brz protok privatnog kapitala, ideja, tehnologije, roba i usluga u svijetu. Proces globalizacije zapoeo je: poslije II svjetskog rata sporazumima iz Bretton Woodsa; postupnim razvojem bescarinskih trita u zapadnoj Europi; zamah industrijalizacije u Aziji i informatika tehnologija; financijski tokovi od 1993 udvostruili; opseg trgovine je danas 15 puta vei nego 1950; izravna strana ulaganja porasla su u posljednjih 25 godina 25 puta. PREDNOSTI GLOBALIZACIJE Globalizacija je stvorila goleme pozitivne pomake. Svjetski BDP (u dolarima iz 1990. po stalnoj kupovnoj moi) poveao se 6 puta od 1950. Opseg izvoza proizvedenih dobara porastao je u istom razdoblju gotovo 30 puta. Realni prihodi u zemljama u razvoju danas su 50% vei nego prije 15 godina. Stopa siromatva u Aziji prepolovljena je u proteklih 20 godina. GLOBALIZACIJA DONOSI ODREENI RIZIK Nisu sve zemlje u stanju iskoristili pogodnosti koje se nude: pokretljivost kapitala rizik od gubitka povjerenja ranjivost slabih financijskih sustava. Lakoa elektronskog prijenosa pranje novca, ali i poveani kriminal. Sve vei broj meunarodnih spajanja i drugih stratekih poslovnih saveza trai nove definicije relevantnog trita kako bismo mogli ocijeniti da li na njemu postoji neka monopolistika mo. POLJOPRIVREDNA REFORMA U KONTEKSTU WTO Dva aspekta: globalno okruenje i okruenje EU. Regulacija WTO odnosno globalno okruenje. Urugvajska runda GATT-a poljoprivreda je bila glavna tema. CILJ: slobodna svjetska trgovina poljoprivrednim proizvodima s ogranienjima subvencija i drugih protekcionistikih mjera koje bi trebale biti podvrgnute stroim meunarodnim pravilima. urugvajska runda: pribliiti domae cijene svjetskim. Zahtjev: daljnja akcija snienja visoke razine protekcionizma i pomoi. Potpisan sporazum (Marrakesh 15. travnja 1994):mjere koje su predviene da smanje protekcionizam. Ukupna reforma politiki osjetljive svjetske trgovine moe se uspjenije provesti, ako se provede reforma svjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima. Pristup tritu poljoprivrednih proizvoda: ureen prema reimu samo carine. Veina carina za poljoprivredne proizvode bit e sniena u prosjeku za 36% u sluaju razvijenih zemalja te za 24% u zemljama u razvoju. Sniavanje carina: u razdoblju od est godina u razvijenim zemljama , a vie od deset godina u zemljama u razvoju. Sporazum o poljoprivredi (l.4) . lanice ne bi trebale zadrati, pribjei ili vratiti se bilo kojoj vrsti mjera za koju se trailo konvertiranje u redovne carine. TOTAL AMS TOTAL AGGREGATE MEASUREMENT OF SUPPORT Total AMS je instrument kojim se kvantificira agregatna vrijednost domae potpore ili subvencije koje se izdvaja za svaki poljoprivredni proizvod. Razvijene zemlje obvezale su se da e smanjiti ukupni AMS za 20% kroz 6 godina. Za zemlje u razvoju obvezno smanjenje iznosi 13% za razdoblje do 10 godina. Najnerazvijenije zemlje nisu obvezne na bilo kakvo smanjivanje. Domae mjere potpore s minimalnim uinkom na trgovinu iskljuene su iz obvezatnih smanjenja. Isto se odnosi i na direktne dohodovne potpore proizvoaima koje ne potiu proizvodnju. Druge mjere trebaju se ukljuiti u obvezna snienja ukupnog AMS-a. Subvencionirani izvoz treba smanjiti: za 21% u 6 godina (u razvijenim zemljama), a zemlje u razvoju u razdoblju od 10 godina. Izdaci prorauna za izvozne subvencije moraju se smanjiti za 36% (za bazu se uzima razdoblje 1986/90) AGRARNA POLITIKA EUROPSKE EKONOMSKE ZAJEDNICE EUROPSKE UNIJE (CAP)- kreiran 1962- zapadna Europa imala je deficit u poljoprivrednim proizvodnima. Mehanizam CAP-a: podrka unutranjim cijenama i dohocima; carinska zatita; razliite varijable pomou (kompenzacijska plaanja). Osnovni cilj CAP-a: osigurati opskrbu hranom Europsku zajednicu (samodovoljnost) i odgovarajui standard ivota poljoprivrednog stanovnitva. Poljoprivredna proizvodnja se udvostruila u minulih 40 godina, dok se broj zaposlenih u poljoprivredi vie nije prepolovio. Glavni problemi CAP-a: visoke unutarnje cijene u EU. Sustav potpore poljoprivredi- poticao intenzifikaciju primijenjene proizvodne tehnologije. Proizvodnja je rasla bre od potronje, pa je Europska unija postala neto suficitno podruje). Takav je razvoj stvarao velike zalihe skupih poljoprivrednih proizvoda, ije je odravanje postalo sve skuplje. FINANCIRANJE ZAJEDNIKE AGRARNE POLITIKE: Europski agrarni fond (EAGGF) koji se sastoji: iz sektora garancije- Guarantee Section (iji je zadatak financiranje upravljanja tritem, on uzima 90% sredstava). Sektora orijentacije (Guidance Section), koji je upravljao i financirao zajednike trokove poboljanja strukture poljoprivrede. SREDSTVA EUROPSKOG AGRARNOG FONDA kontinuirano su se poveavala, poevi od 1962. (sa skromnih 29 milijuna obraunskih jedinica, na 20.5 milijardi ECU-a 1985; dostiu 28.2 milijarde ECU-a u 1988). (62% udio sredstva fonda u proraunu EZ-a)

5

Sredstva u proraunu za provoenje zajednike agrarne politike poveavaju se i nakon reforme 1992. godine. Neto trokovi CAP-a (tada iznose 35,2 milijarde ECU-a), u 1995. 36 milijardi ECU-a, 1998. dostiu 44 milijarde ECU. Od ukupnog EU budeta u 1998.-81 milijardu ECU, na sektor Garancije 40,9 mlrd. ECU, a sektor Upravljanja 4,4mlrd. Prema studiji CARPE (Common Agricultural and Rural Policy for Europe) predviaju se silne promjene u iduih desetak godina. Blizu 90% svih sredstava CAP-a davalo se za trinu podrku i direktnu pomo poljoprivrednoj proizvodnji , a 10% za ruralni razvoj. Prema CARPE-u za stabilizaciju trita davalo bi se manje od 15% sredstava prorauna EU do 2008. Vei dio sredstava izdvajalo bi se: za zatitu okolia u poljoprivredi, za poticaje strukturalnim promjenama u poljoprivredi, za prijelaznu pomo procesu prilagoavanja poljoprivrede novim uvjetima. Iz nove strukture utroka sredstava jasno je da e budua agrarna politika EU sve vie sredstava usmjeravati na infrastrukturu poljoprivrede. 1962. u strukturi izdataka Fonda ita su imala uee od ak 97.3%, a meso i jaja 2.7%. 80-ih godina dolazi do pomicanja u strukturi sredstava Fonda od biljne proizvodnje k stoarstvu. Posebno se stimulira proizvodnja mesa i jaja. Obrnuto, opadaju poticaji proizvodnji mlijeka. Zakljuujemo: s najviim postotkom participiraju ita, meso i jaja. Kod stoarskih je proizvoda stupanj zatite vii nego kod mediteranskih proizvoda poput voa, povra, vina i duhana. HORIZONTALNE STRUKTURALNE MJERE EU (cilj 5a): poboljanje uvjeta u kojim su poljoprivredni i umarski proizvodi proizvedeni, preraeni ili utreni. Ove mjere predstavljaju opciju za zemlje lanice. Specifini ciljevi- zatita okolia, zatita ivotinja (animal welfare) ili poetak rada mladih farmera. Tako pomo mladih farmerima ukljuuje poetnu premiju i pomo u investiranju. Cilj: dovesti farme pod menadment mladih farmera, koji se mogu prilagoditi novim uvjetima u poljoprivredi. U razdoblju od 1987. do 1991. sekcija fonda za upravljanje (Guidance) odobrila je pomo mladim farmerima u iznosu od 84.5 milijuna ECU-a. Od tih sredstava najvie je dodijeljeno francuskim farmerima (42 milijuna ECU-a), a slijedi panjolska sa 17 milijuna, Belgija 2,9 milijuna, dok je u ostalim zemljama lanicama pomo iznosila ispod 2 milijuna ECU-a prosjeno godinje. PROCJENA PODRKE PROIZVOAIMA (PSE) indikator koji govori kolika je godinja novana vrijednost bruto transfera od potroaa i poreznih obveznika u cilju podrke poljoprivrednim proizvoaima. PSE ukljuuje i podrku trinim cijenama (MPS Market Price Support) kao i budetska plaanja proizvoaima. Cjenovna trina podrka je indikator godinje novane vrijednosti kojom se transferiraju sredstva od potroaa i porezni obveznika ka poljoprivrednim proizvoaima. Mjere- kojima se premotavaju razlike izmeu razine domaih cijena i cijena na granici za specifine poljoprivredne proizvode. Vidljivo je takoer, da iako se PSE u svim zemljama OECD-a smanjuje, ipak je cjenovna trina podrka ostala glavni oblik podrke poljoprivredi u veini zemalja. Kako je podrka PSE od 1986-88 do 1996/98 smanjena od 42% na 32% pokazuje se da su te subvencije najvie smanjene kod proizvoda koji su imali visoku stupanj podrke proizvodnji (ria, mlijeko, ovje meso, ostala ita, penica i eer). Proizvodi koji su bili slabije subvencionirani, vuna i govedina, doivjeli su u 90-tim godinama poveanje podrke. Iznimku ini proizvodnja kukuruza (gdje se stupanj podrke prepolovio i piletina), budui da je u tim proizvodima bio najbri tehnoloki progres,, koji je omoguio smanjivanje trokova proizvodnje po jedinici proizvoda. Neto manje smanjenje subvencija pokazuju uljarice, svinjsko meso i jaja, takoer zbog napretka tehnologije proizvodnje u tim djelatnostima. SADANJE STANJE I PROBLEMI SUVREMENE HRVATSKE POLJOPRIVREDE Ekonomsko znaenje poljoprivrede Hrvatske je relativno malo. Unato njezinom smanjenju udjela u GDP-u on jo uvijek iznosi 8%. Prije procesa privatizacije u Hrvatskoj je bilo oko 400 drutvenih poljoprivrednih poduzea i kombinata. Modeli transformacije u privatno vlasnitvo jo nisu sasvim razraeni. 1985 do 1997 poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj smanjila se za ak 20% (odnosno 1995-7 prema 19857). Pad u stoarstvu broj goveda smanjio se ak za 43%, a broj svinja za 35%. Pad proizvodnje penice za 30% i kukuruza za 23% u istom vremenskom razdoblju svjedoi kako je taj pad proizvodnje uzrokovan smanjivanjem inputa smanjio ponudu poljoprivrednih proizvoda. Rastui deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednim proizvodima. U Hrvatskoj poljoprivredi dominiraju manji posjedi. Mala veliina posjeda prisilila je poljoprivrednike da obavljaju i dodatnu djelatnost kako bi mogli uzdravati svoje obitelji. Gospodarstva seljaka radnika (part-time farming) karakteristino je za ovaj segment malog poduzetnitva (rauna se da je sada blizu 80% svih posjeda part-time). U proraunu Republike Hrvatske sredstva poticaja poljoprivredi iznose ispod 2% (razdovblje 1995-97). EU sa razvijenijom poljoprivredom izdvajala i do 60% svog prorauna za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji. Postotak izdvajanja ispod uea poljoprivrede u formiranju BDP-a. IZVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA IZ HRVATSKE POKAZUJE SVE ZNAKOVE POSUSTALOSTI: u trogoditu 1993/5 izvozili smo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 713 milijuna $, u trogoditu 1997/99 izvoz svega 723 milijuna $, smanjivao se izvoz prehrambenih proizvoda, a poveanje je rezultanta poveanog izvoza pia i duhana. UVOZ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA POKAZUJE TENDENCIJE POVEANJA: iznosio je 793 milijuna $u trogoditu 1993/95, u trogoditu 1997/99 bio je milijardu $, povean uvoz hrane (gotovo se udvostruio!) te uvoz sirovina poljoprivrednih porijekla. U zadnje 3 godine Hrvatska izvezla poljoprivrednih proizvoda za 2,2 milijarde $, a uvezla za ak 3 milijarde $. Platili smo inozemstvu 800 milijuna $ na raun svog prehrambenog deficita. MEUNARODNA RAZMJENA HRVATSKE I EU PO SEKTORIMA STANDARDNE MEUNARODNE TRGOVINSKE KLASIFIKACIJE (SMTK): deficit se u razmjeni sa zemljama EU-e poveavao sve do 1997. Izvoz

6

Hrvatske u EU se smanjivao (s 2.407 mil. USD u 1990. na 2.1 milijardu USD u 1999. godini), a uvoz je biljeio kontinuirani rast sve do 1997. Deficit se poveao. Visok deficit prehrambenih proizvoda s zemljama EU. U razmjeni s tranzicijskim zemljama Europe suficit, koji se poveao u 1998. Komparativne prednosti preteito u razmjeni s istonoeuropskim tranzicijskim zemljama. Manje od petine odlazi na trite EU i vrijednost izvoza se smanjuju u 1998. Ulazak u EU potencirati e ove nepovoljne tendencije. NEOPHODNO: dinamizirati rast poljoprivredne proizvodnje, dugorono poveanje investicija u poljoprivredu. DETERMINANTE ULASKA FDI (PROFIT, TRITE I OSVAJANJA): nekoliko glavnih determinanti koje su znaajne za donoenje odluke o izravnom ulaganju u neko gospodarstvo: ekonomske, politike, institucionalne i ostale odrednice. GLAVNE EKONOMSKE ODREDNICE FDI - prirodni resursi FDI: cijene prirodnih dobara usporeene sa svjetskim tritima, infrastruktura - trite FDI: nominalni BDP; BDP per capita, prijanji FDI, realna nadnica, trokovi proizvodnje, transportni trokovi, infrastrukturne carine i ostale uvozne restrikcije, domae investicije. - efikasnost FDI: inflacija, teaj, realna nadnica, kamatna stopa, profitabilnost domaih investicija, prijanji FDI - institucionalni faktori: vlasnika politika, kontrola cijena, izravan pristup tritu specifine kontrole sektora porezi, potrebe izvrdbe, poticaji stranim ulaganjima, meunarodni trgovinski ugovori, zatita intelektualnog vlasnitva, potrebe zatite okolia Potencijalni investitori analiziraju veliinu i kupovnu snagu trita zemlje u koju ulau, a posebice se razmatra brzina rasta nacionalnog dohotka. Priljev FDI u EU se znaajno poveao u posljednjem desetljeu. Utjecaj na inozemna ulaganja razlike u korporativnim porezima izmeu zemalja partnera. Ostaje injenica da je troak radne snage osobito znaajan kod radno intenzivne proizvodnje. Velik znaaj pridaje se i prirodnim resursima zemlje u koju se ulae. Nadalje, potencijalni investitori loe ocjenjuju drave s visokim postotkom poduzea u dravnom vlasnitvu, stoga su tranzicijske zemlje s uspjenim procesom privatizacije privukle vie stranih ulaganja. Ocjena povoljne klime za ulaganje rezultat je mnogobrojnih imbenika. Niti jedan pojedinani faktor ne moe se izdvojiti kao presudan, ve investitori sve vie pristupaju ponderiranju brojnih faktora, na temelju kojih se donosi kljuna odluka. Prema EBRD privatizacijskom indeksu Hrvatska u cjelini ocjenjena loije od veine tranzicijskih zemalja Srednje Europe (indeks 3,7) U Hrvatsku tek treina FDI ula kao kupovina ili pripajanje postojeih poduzea, a u svijetu je to ak 75% (podaci za cijelo razdoblje 1995-2000). M&A ulaganje u svijetu dosee ak 81,4% cjelokupnog plasmana FDI u razdoblju 19992000. U Hrvatskoj u ukupnoj strukturi taj iznos jo uvijek vrlo skroman. U PRVOM VALU INVESTICIJSKIH PROMOCIJSKIH POLITIKA, ZEMLJE SU JEDNOSTAVNO LIBERALIZIRALE SVOJE FDI REIME: smanjene su prepreke pritoku FDI; pojaani standardi u tretiranju inozemnih ulagaa i ojaavanju funkcioniranje trita. U SLJEDEEM VALU FDI PROMOCIJSKE POLITIKE IDU U PRAVCU JAANJA MARKETINGA VLASTITE ZEMLJE: takvi su pristupi izraeni i kroz osnivanje nacionalnih promocijskih agencija; u 2001. godini u svijetu je postojalo ak 160 takvih nacionalnih agencija (WIR 2001). Uspjeh takvih proaktivnih napora zavisio je na kraju o kvaliteti FDI determinanti. Trea generacija investicijskih promocijskih politika poduzima openito osiguranje okvira za aktivni pristup prema privlaenju FDI. Cilj je sueljavanje lokacijskih prednosti zemlje sa mobilnim konkurentskim prednostima poduzea. Takva strategija moe biti od koristi ako zemlja moe odrediti specifine nie (clustere) koji su izgraeni na temelju konkurentskih prednosti odreene zemlje. U dananjem globaliziranom svijetu, postoji visoka konkurencija u pogledu privlaenja visoko kvalitetnih FDI po zemljama. Zemlje su sve vie pod pritiskom potrebe njegovati diferencirane i efikasne clustere koji e nuditi prepoznatljive lokacijske i druge prednosti inozemnim investitorima. OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREUJU ZAKONOM O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU. U Hrvatskoj je 2,020.000 milijuna ha obradivih pvrina (oranice, vonjaci, vinogradi i livade). 78% zemlje je u privatnom vlasnitvu, a 22% zemlje je u dravnom vlasnitvu. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU- prvi Zakon stupio je na snagu u srpnju 1991. godine i nije sadrvao odredbe o raspolaganju poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave. Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljitu preciznije je ureen postupak za koncesiju, darovanje, prodaju, zakup i slunost plodouivanja poljoprivrednog zemljita. Odluku o raspisivanju javnog natjeaja za prodaju zemljita u vlasnitvu drave: do povrine 10,50 ili 100ha po estici donose opine i gradovi uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, iznad 100ha povrine odluku donosi Ministarstvo poljoprivrede i umarstva. Problemi: Odluke o raspisivanju javnog natjeaja za zakup dravnog zemljita sputaju se sa upanijske razine na opinsku, ili gradsku. Nedostatak: svaka opina mogla bi voditi drukiju politiku, vee su mogunosti zloporabe i subjektivnih odluka opinskih i gradskih elnika, iako je potrebna suglasnost MP

7

Mnoge opine ne raspolau ni podacima ni strunjacima koji bi to provodili.

8

Prednosti pri prodaji ili zakupu imat e obiteljska poljoprivredna gospodarstva (okrupnjavanje zemljita kako bi dobili poticaje). Kriteriji za dodjelu zemlje: uz cijenu vaan je program razvoja koji nudi ponua, kakvom mehanizacijom raspolae ima ili agro-strunjaka itd. KONCESIJE NA 99 GODINA ILI POSTOJEI MODEL NA 30 GODINA? Oekuje se da predlagatelj Zakona poue prijedlog o koncesiji na zemlju u trajanju od 99 godina i zadri se na 30 godina. Prednost pri davanju koncesije imat e dosadanji korisnici zemljita koji imaju ve sklopljen ugovor o koncesiji sa dravom. Oni koji se natjeu za zemlju morat e prije toga platiti sve dugove dravi, koncesijsku naknadu ili zakupninu. Neplatie su bivi kombinati i druge pravne osobe. PRIMJER MOSLAVKE IZ KUTINE Ima koncesiju na 760 ha dravne zemlje i ne plaa koncesijsku naknadu. Kada je ila u pretvorbu tvrtka je imala 4000 ha zemlje, koju je dovela u obradivo stanje s investicijom od 8,5 milijuna DEM. No, zemlju je morala isknjiiti iz pretvorbene bilance. U 1998. godini, potpisuje ugovor o koncesiji na 1900 ha od te zemlje, od ega je u koncesiji 780 ha, a ostatak pod upanijskim zakupom (preostala zemlja je pod travnjacima). Problem: odbijaju platiti koncesijsku naknadu, trae od drave da im prizna vrijednost ulaganja koje je po raunici dostatno za 30 godina koncesijske naknade.

9

FDI FDI = investiranje u potpuno novi pogon (greenfield investment). Spajanje domaeg pogona s postojeom tvrtkom u inizemstvu. GLOBALIZACIJA I FDI - Greenfield ulazak- poduzee ki ima kapital firme za izgradnju podrunice. - Akvizicija- vremenska uteda- brzi ulazak na trite I izvori kapitala - U okviru multilateralnih trgovinskih sporazuma (WTO) zemlje su uklonile barijere FDI DETERMINANTE ULASKA FDI (PROFIT, TRITE, OSVAJANJE) Glavne determinante znaajne za donoenje odluke o fdi u gospodarstvo: ekonomske, politike, institucionalne i ostale odrednice. (vidi shemu) GLAVNE EKONOMSKE ODREDNICE FDI - prirodni resursi FDI: cijene prirodnih dobara usporeene sa svjetskim tritima, infrastruktura - trite FDI: nominalni BDP; BDP per capita, prijanji FDI, realna nadnica, trokovi proizvodnje, transportni trokovi, infrastrukturne carine i ostale uvozne restrikcije, domae investicije. - efikasnost FDI: inflacija, teaj, realna nadnica, kamatna stopa, profitabilnost domaih investicija, prijanji FDI - institucionalni faktori: vlasnika politika, kontrola cijena, izravan pristup tritu specifine kontrole sektora porezi, potrebe izvrdbe, poticaji stranim ulaganjima, meunarodni trgovinski ugovori, zatita intelektualnog vlasnitva, potrebe zatite okolia EFEKT PRELIJEVANJA SPILLOVER - Bacwards linkages inozemna podrunica nabavlja robe i usluge od domaeg sektora - Forward linkages- inozemna podrunica prodaje robu ili usluge domaim poduzeima - Efekt ugledanja- reproduciranje tehnolokih inovacija MNC poveava se produktivnost lokalnog poduzea - Ino poduzee trenira lokalne zaposlenike UINAK FDI - Vertikalni model- razlike u plaanju relativnih faktor pokretaka snaga MNEs - Horizontalni model- vanost trade-off-a izmeu blizine trita i koncentracije proizvodnih dijelova. - FDI mogu promijeniti strukturu zaposlenosti u zemlji domainu i alokaciju faktora - Direktni uinak-ino proizvodnja moe zamijeniti poetnu nacionalnu proizvodnju-smanjivanje posla u zemlji. - prijenos proizvodnje u inozemstvo Godinja stopa poveanja tog pritoka kapitala je u trogoditu 1996/2000, dosegla 39,7% godinje (prema 23 u prethodnom desetljeu). Meutim, u 2001. godini po prvi put nakon 1990. dolazi do smanjenja priljeva i odljeva FDI, prvih za 41,1% a drugog za 39%, to je odraz svjetske recesije nakon 2000. godine. Ta je tendencija nastalvjena i do 2003. godine, kada je FDI pritok smanjen za 31% u usporedbi s 2001. godinom iznosio je 560 milijardi USD POVEANJE NETO ODLJEVA FDI IZ EU Godinji pritok FDI u EU poveao se sa 78,5 milijardi USD poetkom 90-tih na 565,7 milijardi USD na prijelazu stoljea (poveanje 7,2!). Odljev sredstava iz EU poveao se za 6,2 puta, sa 107,2 na 666,6 milijardi USD PRITOK FDI U HRVATSKU (TOKOVI) U Hrvatsku je od 1990. do 2001. uloeno oko 6,7 mlrd. USD inozemnih izravnih ulaganja. Prosjean priljev po stanovniku bio je istom razdoblju 1.488 USD. FDI PO DJELATNOSTIMA- telekomunikacije, novano posredovanje, farmaceutska industrija, nafta i plin, cement i ostalo ZEMLJE PREMA PRIHVATU FDI/STAN- vie od 750$/STAN (eka i Estonija), 500-750 $/stan (Hrvatska, Latvija i Maarska), 250-500 $/stan (Slovenija, Litva, Poljska), do 250 $/stan (Albanija, BIH, Bugarska, Makedonija, Rumunjska, Slovaka) FDI su prvenstveno u funkciji maksimiziranja prihoda imaoca kapitala!! NEGATIVNI IMBENICI HRVATSKE KAO PRIMATELJA FDI: umjerena konkurentnost, korupcija, mnogolana koalicijska vlada, dubina ekonomskih tekoa, nedovoljno razvijena infrastruktura FDI U SLOVENIJI: rastua razlika izmeu priljeva i odljeva direktnih inozemnih investicija; krpanje dravnog prorauna, restriktivno slovensko zakonodavstvo.

10

JAVNI DUG I BUDETSKI DEFICIT DEFINICIJA - Ukupna vrijednost nagomilanih zajmova to ih je uzela drava- Samuelson - Javni dug = unutarni dug + vanjski dug - javni dug vs. vanjski dug - mjeri se postocima od GDP-a - moe se smatrati i izvanrednim prihodom drave - maksimalna doputena razina javnog duga 60% - regulirana je Sporazumom u Maastrichtu - tri faze nastanka: emisija, amortizacija, konverzija - govorei o visini vano je razlikovati optimalnu i gornju granicu javnog duga - javni dug pozitivan poticaj na gospodarski rast NAINI FINANCIRANJA I STRUKTURA Razlika od drave do drave. Slui za pokrivanje budetskog deficita. Financira se putem dravnih vrijednosnih papira (dravnih jamstava, obveznica). Plasman na primarna i sekundarna financijska trita. Refinanciranje javnog duga. RAZLIITOST FINANCIRANJA JAVNOG DUGA PO ZEMLJAMA EU: - Primarno trite svih vrijednosnih papira Austrija, Belgija, Francuska, Grka, Italija, vedska - Primarno trite samo za obveznice finska, Irska, Nizozemska, panjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo - Luksemburg na primarno trite se plasira javni dug - Ne koriste usluge primarnog trita Danska i Njemaka JAVNI DUG U EU U EU javni dug ima tendenciju pada unazad nekoliko godina. Doputena razina je 60% GDP-a. 2003. javni dug u EU 70% GDP-a. Unazad 10 g. javni je dug oscilirao od 76,1 % - 69,5%. Najvia razina izmeu 1995-1998. Postoji pitanje kako e se novo proirenje odraziti na razinu javnog duga. Nove zemlje lanice uglavnom imaju viu razinu javnog duga nego to je prosjek EU. Iako razina javnog duga pada, postoji mogunost njegovog ponovnog rasta. Taj bi rast mogao dovesti do pada proizvodnje to bi moglo ugroziti konkurentnost gospodarstva EU na svjetskom tritu. Razloge treba traiti u novim proirenjima. Nove lanice bi trebale pomoi starima lanicama svojim gospodarskim uzletom kako bi to lake prebrodile proirenje. BUDETSKI DEFICIT to imaju zajedniko? Mala pekara u etvrti Charlottenbourg u Berlinu, uitelj stranih jezika u institutu Jozef Stefan u Sloveniji, inenjer istraiva na Tehnolopkom Sveuilitu u Krakowu, Lisabonska eljeznike stanica Orijent svi oni primaju financijsku pomo iz budeta EU. Daleko najvei dio godinjeg budeta EU je namijenjen za dobrobit ljudi i zajednica diljem Europe. POVIJEST BUDETA EU Od kada je uspostavljen 50-ih godina prolog stoljea budet EU je proao kroz mnoge promjene. 1965. godine nekoliko organizacija (ECSC, EEC, EAEC) spojilo je svoje budete u jedan nazvan ECSC operativni budet. Financiran je prilozima zemalja lanica, a odlukama iz 1988. i 1994. uveden je sistem vlastitih izvora, najnovija odluka iz 2000. godine. TRI NAJVANIJE INSTITUCIJE: 1. EUROPSKA KOMISIJA- jedna od 5 temeljnih i najvea institucija u EU, koja ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole. Sastavljena je od 20 lanova iji mandat traje 5 godina. 2. EUROPSKI PARLAMENT- predstavniko tijelo svih stanovnika EU, zastupnici se biraju izravnim glasanjem, a broj zastupnika pojedine zemlje razmjeran je njenom broju stanovnika (trenutno 626 zastupnika). On razmatra prijedloge Komisije, imenuje i razrjeuje lanove Komisije, podjela ovlasti u donoenju godinjeg prorauna (sa Vijeem EU) 3. VIJEE EU- najvanije tijelo EU koje donosi odluke (vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija). lanovi Vijea su resorni ministri zemalja lanica. Svaka zemlja lanica predsjeda Vijeem 6 mjeseci. BUDET ZA 2003. GODINU Rashodi 90,6 milijardi eura (77,8 milijardi eura pomo zemljama lanicama 86%). Najvei priamoci pomoi: panjolska 20.4%, Francuska 16,9%, Italija 13,5%, Njemaka 13,5%, V.Britanija 7,8%, Grka 6,2%, Portugal 6,1%). BUDET ZA 2004. GODINU Rashodi 109 milijardi eura uglavnom su financirani vlastitim sredstvima lanica koja ne smiju prijei 1,27% od GNP EU(2003. 1.02% GNP) BUDETSKI PRINCIPI GLAVNE FAZE BUDETSKE PROCEDURE Budetska procedura je regulirana lankom 272 EEC Ugovora i traje od 1.9. do 31.12 u godini koja prethodi budetkoj godini.

11

FAZE: preliminirani nacrt budeta usvojen od Komisije u 5 mjeseci i poslan budetskim autoritetima (Vijee Parlament) ne kasnije od 15.6; uspostavljanje preliminarnog nacrta budeta od strane Vijea i slanje Parlamentu u prvoj polovici 9 mjeseca; Prvo itanje u Parlamentu u 10. mjesecu (za amandmane je potrebna apsolutna veina lanova), Drugo itanje u Vijeu (tijekom treeg tjedna u 11. mjesecu) i ukoliko cijeli budet nije odbaen od strane Parlamenta, Vijee ima zadnju rije u kategoriji Rashodi Takav preliminarni nacrt budeta se vraa Parlamentu oko 22.11. Drugo itanje u Parlamentu i usvajanje budeta za slijedeu godinu. Predsjednik Parlamenta proglaava budet usvojenim. U izvanrednim okolnostima Komisija moe predloiti tijekom godine rebalans budeta tako da podnese preliminarni nacrt izmjenjenog budeta. FINANCIRANJE BUDETA EU: vlastiti izvori, razliite takse, prihodi od administrativnih djelatnosti, kamate na zakanjela plaanja i kazne, vikovi iz prethodnih godina. Stavka vlastiti izvori je najvanija i sadri: carine na poljoprivredne proizvode; carine na uvoz ostalih roba iz zemalja nelanica; porez na dodanu vrijednost (VAT, trenutno iznosi 0,5% od ukupnih sredstava); izvor sredstava baziran na GNP-u (postotak koji svaka zemlja izdvaja od ukupnog GNP-a, trenutno iznosi 1,27%) Rashodi budeta EU: podijeljeni su u 6 kategorija: 1. Europski parlament, 2. Vijee EU, 3. Komisija EU, 4. Sud pravde, 5. Sud revizora, 6. Ekonomski i socijalni odbor BUDETSKA KONTROLA 1. INTERNA KONTROLA- svaka institucija ima svoje interne kontrolore koji nadgledaju prihode i rashode 2. VANJSKA KONTROLA OD SUDA REVIZORA- nezavisna vanjska kontrola (ne mogu nametati sankcije) 3. RAZRJEENJA OD EUROPSKOG PARLAMENTA- predstavlja politiki aspekt vanjske kontrole provedbe budeta BUDETSKA DISCIPLINA lanak 104 Ugovora obavezuje zemlje lanice da izbjegavaju nedozvoljeni budetski deficit. Dva kriterija: 1. Odnos deficita prema GDP-u (ne smije biti vii od 3%), 2. Odnos duga prema GDP-u (ne smije prelaziti 60% vrijednosti). Vijee odluuje da li nedozvoljeni deficit postoji na osnovi miljenja Komisije i Ekonomskog i financijskog odbora. Ukoliko deficit postoji, vijee daje rok dravi od 4 mjeseca da poduzme korektivne akcije, a ako je deficit i dalje prisutan Vijee 1 mjesec nakon toga daje obavijest da smanji deficit. Najkasnije 2 mjeseca nakon obavijesti Vijee namee sankcije zbog nepotivanja budetske discipline. Interval od otkrivanja nedozvoljenog deficita i nametanja sankcija ne smije biti dulji od 10 mjeseci. Sankcije su predviene u formi beskamatnog depozita kod Komisije i sadre: 1. fiksnu komponentu od 0,2% GDP-a, 2. varijabilnu komponentu (1/10 razlike izmeu prekoraenja i dozvoljenog deficita od 3% GDP-a) Svake slijedee godine Vijee moe intenzivirati sankcije zahtijevajui dodatni depozit (ukupni depoziti ne smiju prekoraiti 0,5% GDP-a). Vijee moe odluiti da depozit pretvori u kaznu ako nedozvoljeni deficit nije ispravljen u roku od 2 godine. Vijee takoer moe odbaciti sve ili neke sankcije. Depoziti koji su pretvoreni u kaznu se ne vraaju. Kamate na depozite koji su kod Komisije se raspodijeljuju izmeu drava lanica u proporciji prema njihovom udjelu u GNP-u. Mjere Komisije prema dravama lanicama: 1. 24.20.2002. procedura prema Portugalu. 2. 19.11.2002. procedura prema Njemakoj, 3. 2.4.2003. procedura prema Francuskoj NACRT BUDETA ZA 2005. Pokriva 25 drava lanica kroz cijelu godinu. Komisija predloila nacrt budeta od 114,2 milijarde eura. Max. rashodi u 2005. zbog novih lanica 117,2 milijarde eura (poveanje prema 2004. za 5,2%). Financiranje vlastitim sredstvima do max. 1,08% GNI od budeta U-25 Rashodi: poljoprivreda 50,7 mlrd. eura, strukturne mjere 42,4 mlrd eura, unutarnje politike 8,95 mlrd eura, vanjska pomo- 5,2 lrd eura, administrativni trokovi 6,36 mlrd eura. Toka-eksterna odgovornost: aktivnosti komisije moda budu ule u aktivnu fazu pregovaranja s Hrvatskom NOVI FINANCIJSKI OKVIR 2007-2013 Prioriteti: promoviranje odrivog razvoja, razvoj konkurentnosti i zapoljavanje, odriva organizacija i zatita prirodnih resursa, dravljanstvo, sloboda, sigurnost i pravednost, EU kao globalni partner

12

CILJEVI MONETARNE UNIJE Monetarna kriza u svjetskim razmjerima zapoela je 70-ih godina. Poetkom 70-ih rastui pritisak na dolar i opi egzogeni okovi i neravnotea na svjetskom tritu (naftni embargo) uzrokovali su razliito kretanje stopa rasta inflacije po zemljama to je povratno uzrokovalo este promjene teajeva putem devalvacija i revalvacija. Kao odgovor na takvu situaciju sklopljen je u okviru Meunarodnog Monetarnog Fonda, 1971. godine Smithsonianski sporazum, prema kojem su granice doputene fluktuacije ostalih valuta u odnosu na dolar poveane. P-Werner predloio plan za eliminaciju intra-teajnih turbulencija u EU (Wernerov plan, koji je EU usvojila 1971. godine),a predcialo se da monetarna unija zaivi 1980. godine. Kako 70-ih godina dolazi do monetarne krize u svijetu Wernerov plan nikada nije ostvaren, pa do ostvarenja monetarne unije u Europi dolazi tek nakon tri desetljea. U 1972. godini, u Baselu je dogovoreno da se granice meusobne fluktuacije valuta estorice zemalja lanica ograniene na 2,25% taj europski dogovor poznat je pod nazivom zmija u tunelu RAZVITAK MONETARNE UNIJE 1979. godine kada je rezolucijom Europskog vijea uspostavljen Europski Monetarni Sustav- EMS(European Monetary System) , koji je predstavljao temelj suradnje i kontrole valutnih teajeva sve do uspostave monetarne unije. Taj je sustav baziran na fiksnom, iako fluktuirajuem teaju relativno prema centralnom valutnom standardu, European Currency Unit-ECU. Osnovni instrument EMS-a za odreivanje teajeva izmeu valuta zajednice bio je mehanizam valutnih teajeva ERM( Exchange Rate Mechanism). Tako su teajevi izmeu europskih valuta oscilirali od niske do visoke toke prije nego to je zatraeno od vlada da interveniraju kada su prekoraeni limiti. EMS nije bio potpuno istovrstan sistemu fiksnih teajeva. Poravnanje teajeva bilo je neophodno budui da su razliite nacionalne monetarne politike uzrokovale razliite stope rasta, inflacije i nezaposlenosti, to je povratno vodilo pomicanju krivulja ponude i potranje za razliitim valutama. EMS je bila nekakva hibridna kombinacija fiksnog i plutajueg teaja. Mehanizam valutnih teajeva EMS temeljio se na ECU-u, kao denominatoru za utvrivanje pariteta valuta zemalja lanica, s ogranienim fluktuiranjem sredinjeg deviznog teaja valute sudionice, meusobno i u odnosu na ECU, a fluktuacije su iznosile +/- 2,25%. Ako je na financijskom tritu ERM valuta imala tendenciju da se kree izvan odreenih margina, od zemlje se oekivalo da intervenira, mjerama monetarne ili fiskalne politike kako bi se teaj zadrao unutar margina. Politika prilagodbe je imala tendenciju da bude simetrina: od zemalja se oekivalo da pomognu jedna drugoj direktnom intervencijom na inozemnom tritu (kupnjom ili prodajom valute, sve dok se teaj izmeu dvije valute ne vrati unutar margina). ECU stupa na snagu u oujku 1979. godine. Devizni teajevi bili su fiksirani, ali platna bilanca nije automatski odreivala monetarnu politiku. Sve zemlje lanice zajednice automatski su postale lanice EMS-a ali ne ERM-a- panjolska se prikljuila u ERM 1989. godine, Engleska u 1990. i Portugal u 1992., dok je Grka odluila da ostane izvan. Iako je EMS pomogao da EU postigne rastuu monetarnu stabilnost, ipak je u mnogim zemljama lanicama stabilnost na financijskom tritu i zatita od pekulativnih napada odravana uz pomo kontrole kapitala. Godine 1991. u nizozemskom gradiu Maastrichtu donesena je odluka stvoriti Europsku monetarnu uniju s vlastitom jedinstvenom valutom. Stvoriti europsku centralnu banku. Sporazumom iz Maastrichta (1992) programirane su 3 faze procesa dostizanja EMU: - prva faza (1990-1993)- sve valute zajednice prikljuuju se ERM pod jednakim uvjetima. Zemlje lanice bile su dune usvojiti mjere za osiguranje liberalizacije trita kapitala i financijskih trita. Drugi vaan zadatak bila je to vea koordinacija ukupne ekonomske politike, posebno monetarne i fiskalne, kako bi se postigla to vie jedinstvena i stabilna monetarna politika - druga faza (1994-1998): 1994 osnivanjem Monetarnog instituta (EMI)sa sjeditem u Frankfurtu pretea Europske centralne banke (ECB). Dvije zadae EMI: pripreme za poetak tree faze,, to ukljuuje stvaranje Europskog sustava centralnih banaka (ESCB) i ECB, te koordinaciju i monetarne politike zemalja lanica tijekom prijelaznog razdoblja (nacionalne sredinje banke i dalje zadravaju autonomiju u provoenju monetarne politike) - trea faza (1999) odvijala se u dva dijela: prema ugovoru iz Maastrichta uspostavlja se Monetarna unija. Sloboda nad monetarnom politikom, je suena za zemlje lanice, budui da njihovo gospodarstvo treba zadovoljiti zadane kriterije kako bi zemlja ula u monetarnu uniju. Poetak EMU- sijeanj 1999. godine, kada je odlueno u skladu s maastricht kriterijima, koje zemlje e sudjelovati u EMU, odnosno u mehanizmu deviznih teajeva ERM II. Maastricht ugovor, stvorio je europsku i monetarnu uniju (EMU), uspostavljajui Europsku Centralnu Banku (ECB), koja je potpuno neovisna o ekonomskoj politici zemalja lanica i Bruxellesa. ECB i sredinje banke zemalja lanica jednim se imenom zovu Europski Sustav Centralnih Banaka (ESCB). est lanova Izvrnog odbora ECB-a, zajedno s guvernerima drugih centralnih banaka zemalja lanica sainjavaju upravljaki savjet Governing Council ECB-a; no nijedna od tih banaka kao i nijedna od organa koji donose odluke ne prima upute od drugih organa IZVRNA TIJELA ECB-a

13

Postoje dva izvrna tijela ECBN-a koja su odgovorna za pripremu i implementaciju jedinstvene monetarne politike: Upravno vijee ECB-a i Izvrni odbor. Tree izvrno tijelo ECB-a je (the General Council) Upravno vijee ECB se sastoji od: 6 lanova Izvrnog vijea i guvernera sredinjih banaka Euro-podruja (12 guvernera u 2003. godini). Upravnim vijeem i Izvrni odborom predsjeda predsjednik ECB-a, ili potpredsjednik u njegovoj odsutnosti. Odgovornosti Upravnog vijea su: usvajanje smjernica i donoenje odluka nunih za osiguranje izvrenje zadaa povjerenih Euro sustavu; formiranje monetarne politike euro-podruja LANAK 12.1. STATUTA ECB-a formuliranje monetarne politike euro podruja; donoenje odluka o srednjoronim monetarnim ciljevima, kljunim kamatnim stopama i rezervama ponude u eurosustavu; upravno vijee e donijeti nune smjernice za implementaciju tih odluka OPE VIJEE ECB-a ine predsjednik i potpredsjednik ECB-a te guverneri sredinjih banaka svih zemalja (15 u 2003; 25 nakon proirenja 1. svibnja 2004). To vijee e postojati tako dugo dok sve lanice ne prihvate Euro kao svoju valutu. Ope vijee nije odgovorno za monetarnu politiku euro-podruja ve izvrava zadatke naslijeene od Europskog Monetarnog Instituta (EMI)4 koje se i dalje moraju precizno izvoditi dok sve lanice ne prihvate Euro KORISNE POUKE IZ PRIMJERA GRKE: Grka je postala 12. lanica EURO zone 1.1.2001. Da bit to postigla Grka je provela itav niz mjera, od kojih posebno istiemo: devalvaciju grke drahme 16.3.1998. za 12.3%.Time je smanjena dotadanja precijenjenost pogoranja tekue bilance plaanja. Smanjenje proraunskih izdataka (za 1% GDP-a) to je dovelo do znaajnog poveanja pritoka inozemnog kapitala (FDI), kao i smanjivanja kapitalnih stopa. Priljev inozemnog kapitala donosio je pritisak na inflaciju, to je bilo sterilizirano itavim nizom mjera monetarne politike. Ipak, pritisak je bio toliki da je drahma u razdoblju 1998-2000. malo revalvirala, tako da ju u ukupni devalvacijski uinak do 1.1.2001. bio svega oko 6%. Primjer Grke naspodsjea da ulazak u sustav EURO-a mora biti popraen vrstom odlunou provedbe strukturalnih reformi i ubrzanjem fiskalne konsolidacije. Mogunost koritenja irokih granica unutar ERM II se pokazala bazvrijednom za glatko usmjeravanje valute prema zavrnoj stopi konverzije. iroke margine teaja (band) su takoer olakale antiinflacijsku politiku vlade. Meutim, moe doi do diskretne prilagodbe centralnog pariteta i, uz zvjet da su podrane vjerodostojnim politikama, moe se njima uspjeno upravljati, ak uz snane tokove kapitala i valutne pekulacije. Objavljivanje krajnje stope konverzije mnogo prije samog uvoenja eura je postupak u stabilizaciji valute. To dalje doprinosi glatkoj konvergenciji ostalih valuta (npr. Nominalne kamatne stope) MEHANIZAM DEVIZNIH TEAJEVA II Prije pridruivanje nema slubenih ogranienja to se tie izbora sustava deviznih teajeva, uz iznimku euroizacije, koja je izriito zabranjena. Pri pridruivanju, nova zemlja lanica mora shvatiti da je njena politika deviznih teajeva zajedniki interes svih lanica. Nakon pridruivanja, iako se nuno odmah, od pridruenih drava se oekuje prikljuivanje ERM-u II. Stabilni, ali prilagodljivi centralni odnosi prema Euru. Granice fluktuacije (fluctuation bands) su od +/- 15% oko sredinje stope, iako se u pojedinom sluaju, mogu dogovoriti i ue granice fluktuacije, od one slubeno dogovorene, ako su podrane slubenim intervencijama i financiranjem. Nova zemlja lanica se moe prikljuiti ERM-u II na svoj vlastiti zahtjev u bilo koje vrijeme nakon pristupanja, ovisno o dogovoru o sredinjem paritetu i veliini ogranienja fluktuacije. Meutim, ECB moe zaustaviti intervencije, ako prosudi da te akcije ometaju ostvarenje primarnog cilja stabilnih cijena.

14

MEHANIZAM Makroekonomski ega:

pomaci,

od

UINAK Promjena reima politike mijenja postojee signale i pravila politike Niska nominalna kamatna stopa; uinak na cijene imovine, ali dispariteti realnih kamatnjaka

Kratkorone prilagodbe na novo stanje plitike

Usvajanje pristupa politike makroekonomske stabilnosti

Mijenja ponaenje financijskih trita

vlade

i

Trite rada i njegova transformacija, od ega: Sustav kontole nadnica

Vie zapreka prilagodbama djeluje na trite rada Utjecaj na fleksibilnost nadnica i raspon kratkoronih prilagodbi Utjee na srednjoroan raspon prilagodljivosti trita rada s obzirom na probleme konkurentnosti Oblikuje dugoroan potencijal za prilagodbu ekonomske ponude Otvaranje trita restrukturiranje ubrzava

Moblinost- geografska, prema sektoru i zaposlenju Regulativne i institucije koje utjeu na trite rada Inducirani uinci na ekonomsku strukturu Regionalna specijelizacija prema djelatnicima Koncentracija usluga financijskih

Mjeavina centripetalnih i centrifugalnih NEG posljedica Smanjuje granice posredovanja; poveava potrebna sredstva za likvidnost, ali i ponudu rizinog kapitala

UTJECAJ NA KOHEZIJU Utjee na sve lanice EMU-a, ali prostorni utjecaj je nesiguran; ovisi o eljama i mogunostima za prilagodbom Regije ranije sklone inflaciji se suoavaju s pregrijevanjem ekonomije. Pozitivno za manje uspjena podruja, ali poveava vjerojatnost ekonomske neravnotee Naglaeno za zemlje koje najvie moraju mijenjati, s potrebom za uenjem ekonomskih politika; rizici Balassa-Samuelson efekta za kohezijske zemlje Stvara probleme za najmanje fleksibilna regije. Moe poveati nezaposlenost u slabijim regijama Potencijalno opasno za podruja s krutim sustavima i uzrokuje probleme socijlne kohezije (insiders i outsiders) Ukljuuje pritisak od migracija; moe uzrokovati odljev (priljev) mozgova. Mogue poveanje neravnotee unutar zemalja Suprotno za manje razvijena gospodarstva kojima nedostaje obuka, posebno gdje se prakticira de-facto regulacija Mogua prijetnja manje konkurentnim podrujima, vjerojatno poveanja dispariteta Favorizira glavne regije, ali nudi mogunosti podrujima s niskim trokovima. Sveukupno, nesiguran Podruja sa slabim financijskim sektorima gube aktivnosti. Sveukupno, uinak nesiguran

Autori su pronali grupu zemalja s niskom slinou obje rasta cijena i GDP-a. U tu grupu zemalja svrstali su eku, Litvu i Slovaku. Druga grupa ukljuuje EU zemlje i Estoniju, Latviju i Sloveniju. S obzirom na GDP rast u ovu grupu zemalja ulaze i Danska, Irska, Maarska, Bugarska, Finska i Nizozemska (meutim ta je grupa zemalja imala iskustvo s razliitim rastom cijena u odnosu na euro podruje. Autori su u svojoj studiji procijenili korelaciju okova ponude i potranje izmeu EURO podruja i zemalja pristupnica najnovijeg proirenja u periodu izmeu 1993/95 i 2002. godine. Dokazali su da je korelacija oka potranje zemalja pristupnica s euro podrujem obino nia od korelacije oka ponude. Pronali su da su od naliziranih zemalja Poljska i Maarska imale najviu korelaciju oka ponude, to se objanjava znaajnim pritokom inozemnih direktinih ulaganja po stanovniku tih zemalja kao i vrlo znaajnim trgovinskim odnosima s EU zemljama. Stoga neke zemlje, poput Maarske, nee imati vee gubitke od asimetrinih poslovnih ciklusa dok bi za neke druge (Litvu i Slovaku), s niskom korelacijom oka ponude, brzo kretanje u monetarnu uniju moglo imati tetne uinke za te zemlje.

15

MONETARNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE IRSKA MONETARNA POLITIKA Instrument makroekonomske politike; ukljuuje regulaciju ukupne ponude novca, kamatne stope, deviznog teaja i uvjeta kreditiranja. Kreira i provodi ju sredinja banka neke drave. NEZAVISNOST SREDINJE BANKE Neovisna od politikog utjecaja. Prema analizama i dokazima, samo neovisna sredinja banka moe odravati cjenovnu stabilnost CILJEVI MONETARNE POLITIKE: 1. likvidnost privrede, 2. uspostava monetarne ravnotee izmeu ukupne novane ponude i potranje, 3. stabilnost domaeg novca i njegovog deviznog teaja VRSTE MON. POL. Ekspanzivna= u vrijeme recesije ( + Ms - i' + C, + I + BDP) Recesivna = u vrijeme inflacije ( - Ms + i' - C, - I - BDP ) INSTURUMENTI MON. POL. 4 glavna instrumenta: 1. operacije na otvorenom tritu, 2. politika refinanciranja (diskontna politika), 3. politika obveznih rezervi, 4. selektivna kreditna politika MONETARNA POLITIKA EU 1.1.1999. Europska centralna banka provodi jedinstvenu monetarnu politiku na podruju eura. Listopad 1998. god. Savjet Guvernera prihvaa monetarnu politiku i predstavlja ju u javnost. Mnogi izazovi pred provoenje monetarne politike CILJEVI I ZADAVI MON. POL. EU: 1. stabilnost cijena, 2. visoka razina zaposlenosti, 3. neinflacijski rast, 4. visoka razina konkurentnosti u ekonomskom ostvarenju ECB U PROVOENJU MON. POL. KORISTI: 1. Operacije na otvorenom tritu ( glavne operacije refinanciranja, dugoronije opr. Ref., operacije finog prilagoavanja, strukturalne operacije); 2. ustaljene pogodnosti kreditiranja banaka od strane ECB; 3. Politiku rezerve likvidnosti KORISTI OD CJENOVNE STABILNOSTI Cilj: izbjei inflaciju i deflaciju. 1. ljudi lake uvide promjene u realnim cijenama; 2. kreditori mogu biti sigurni da e cijene ostati stabilne pa nee traiti premiju na rizik od inflacije; 3. inflacija utjee kao porez na gotovinu smanjuje kuansku potranju za gotovinom UINCI MON.POL, U 5 GODINA SAMOSTALNOSTI: monetarna politika susrela se sa velikim izazovima. 19992000- god utrostuenje cijena nafte, deprecijacija eura, 2001. porast cijena hrane, srednjorona rjeenja uspostavljena inflacija na samo 2% CASE STUDY IRSKA STRUKTURNI FONDOVI EU Za pomo regijama Europe koje zaostaju u razvoju. Kako bi smanjile rizik: - ERDF Europski fond za regionalni razvoj - ESF Euroski socijalni fond - EAGGF - poljoprivreda - FIFG - ribarstvo KOHEZIJSKI FOND- utemeljen Maastrichtskim sporazumom. Pomo dravama iji je BNP ispod 90% prosjeka EU. Portugal, panjolska, Grka, Irska IRSKA U EU Pristupila 1973., zajedno s Danskom i UK. Mala, nerazvijena zemlja na rubu Europe. Danas: drugi po visini BDP per capita u EU, stopa nezaposlenosti 4,5% (meu najniima). Irski BDP per capita = 120% prosjeka EU. BDP je vei od BNP za 17% - utjecaj direktnih stranih ulaganja. Porez na korporacijsku dobit = 12,5%. UK vie nije dominantni trg. Partner. Smanjena stopa nezaposlenosti. Pozitivna trgovinska bilanca. Udio duga u BDP- 32%. Irci imaju Nacionalni plan razvoja za period 2000-2006. 57 milijardi eura na infrastrukturu, obrazovanje radne snage, poboljanje konkurentnosti, poboljanje socijalne ukljuenosti i ravnomjerniju podjelu koristi od rasta. KORITENJE SREDSTAVA IZ FONDA: - STRUKTURNI- 2000-2006 3.35 milijardi eura, 40% na poboljanje infrastrukture, razvoj ljudskih resursa - KOHEZIJSKI- prvo financiranje 1993-1999. Irskoj 1.5 milijardi eura (9%); 2000-2006 2%-6%; krajem 2003 Irska prestala zadovoljavati uvjete za koritenje sredstava iz Kohezijskog fonda. Od 1973: stanovnitvo poveano za skoro milijun. BNP per capita povean tri puta u realnim uvjetima; novi profit izvoza 70% kemikalije i raunala; loe: cijene novih kua poveale se preko 20 puta. IRSKA I EMU: od 1.1.1999. lanica EMU. U svibnju 1998. ispunila je uvjete za ulazak - 1. stabilnost cijena, mjerena prema stopi inflacije u 3 zemlje lanice s najmanjom inflacijom - 2. kamatne stope blizu kamatnih stopa u zemljama s najmanjom inflacijom - 3. deficit koji ne prelazi 3% GDP-a, javni dug koji ne prelazi 60% GDP-a - 4. stabilnost teaja nacionalne valute u najmanje 2 godine

16

EUROSUSTAV: Primarni cilj: odranje stabilnosti cijene. Ostali ciljevi: 1. implementacije jedinstvene monetarne politike; 2. voenje deviznih operacije; 3. voenje i dranje slubenih stranih rezervi zemalja lanica; 4. voenje platnog prometa. Eurosustav redefinirao ulogu NCB CENTRALNA BANKA IRSKE Ima nadzornu ulogu u cijelom Eurosustavu preko svog guvernera koji je lan Savjet Guvernera. Podruja djelovanja CBI u zajednikoj monetarnoj politici: 1. savjetuje i informira guvernera, vri analize kretanja u Eurosustavu te tako nadopunjuje analize ECB; 2. formira makroekonomske modele koji pomau u formulaciji monetarne politike; 3. stvara potporu meu stanovnitvom kako bi podrali ciljeve i politike Eurosustava. Preko CBI se ostvaruju ciljevi zajednike monetarne politike. U takvom sustavu CB Irske i dalje: zadrava registar irskih dravnih obveznica te isplata dividendi i isplata dohodaka na registrirane udjele; takoer prua usluge poravnanja rauna kreditnih institucija; nadgleda platni promet OPERACIJE NA OTVORENOM TRITU Obavljaju se tjedno preko standardiziranih tendera (rok dospijea 2 tjedna) ili mjeseno (rok dospjea 3 mjeseca). Provode se preko CBI koja: skuplja ponude te ih transferira ECB; informira kreditne institucije o rezultatima; prima kolaterale i prua likvidnost. Financijskim institucijama omoguuje pristup trajno raspoloivim eskontnim zajmovima ECB. Dri minimalne rezerve kreditnih institucija. Preko nje se vode sve operacije meu suprotnim stranama te definira kriterije i obveze kreditnih institucija. Predvia i analizira likvidnost te o tome obavjetava ECB FINANCIJSKA STABILNOST CBI analizira, procjenjuje i nadzire cjelokupni financijski sustav Irske te prouava financijsko stanje kreditnih institucija. Odgovornost CB Irske za financijsku stabilnost sustava ukljuuje: 1. nadgledanje stabilnosti monetarnog sustava; 2. briga o infrastrukturi financijskog sustava; 3. nadgledanje financijskog sustava kao cjeline; 4. voenje slubenih financijskih operacija u izvanrednim okolnostima; 5. poveanje efikasnosti financijskog sustava. Nadzire kreditne institucije i definira kriterije koje moreju ispuniti. Izvjetava ECB o odgovarajuim sredstvima koji se koriste kao koleterali u kreditnim operacijama: utuivi instrumenti duga i utuiva i ne utuiva sredstva vana za nacionalni financijski sustav.

17

FISKALNA POLITIKA EUROPSKE MONETARNE UNIJE OPENITO O EUROPSKOJ MONETARNOJ UNIJI Europsku moneratnu uniju ine 12 zemalja koje su lanice EU koje su prvo uvele euro kao bezgotovinsku zajedniku valutu, a od 1.1. 2002. godine i u gotovinskom obliku kao kovanice inovanice. Tih 12 zemalja su: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal i panjolska. Da bi neka zemlja pristupila EMU mora zadovoljiti kriterije koji su odreeni u Maastrichtu 1992. g. I zapisani su u Povelji o Europskoj uniji. Glavni kriteriji koje neka zemlja treba zadovoljiti su: 1. INFLACIJSKI KRITERIJI- stopa inflacije ne smije biti za vie od 1.5 postotnih bodova iznad procjeka triju zemalja s najniom inflacijom 2. FISKALNI KRITERIJI- deficit prorauna konsolidirane ope drave ne smije prelaziti razinu od 3% BDP-a, a ukupni javni dug ne smije biti vii od 60% BDP-a ili ako prelazi tu granicu mora opadati i pribliavati se toj vrijednosti zadovoljavajuim ritmom 3. TEAJNI KRITERIJ- lanica EU mora barem tijekom dvije godine sudjelovati u Europskom teajnom mehanizmu, to znai da teaj njezine valute prema euru mora fluktuirati unutar doputenih granica koje su postavljene na +/- 15% u odnosu na sadanji paritet. 4. KAMATNI KRITERIJ- dugorone kamatne stope ne smiju za vie od dva Europsko vijee je 18.6.2004. prihvatilo Deklaraciju o stabilnosti i ugovoru o razvoju (SGP) koja je naglasila da su dva glavna oslonca ekonomske i fiskalne politike Europske zajednice i pripadajuih zemalja lanica rastui potencijal razvoja i osiguravanje vrstih budetskih pozicija. Sadanje priopenje Komisije na tragu je tvrdnje Europskog vijea da zemlje lanice oekuju prijedloge Komisije vezane uz jeanje i pojanjenje primjene doneene Deklaracije. Izgraena na idejama koje su sadrane u prolom izvjeu Javnim financijama u Europskoj zajendici, objavljenom 24.6.2004., Deklaracija orijentira zemlje lanice u njihovim prijedlozima o buduem ustrojavanju i funkcioniranju europskog fiskalnog sustava. Treba neprestano nadzirati fiskalnu disciplinu koja je potvrdila svoju efikasnost i omoguiti njeno rigorozno provoenje. U tom kontekstu odredbe ugovora, ukljuujui referentne vrijednosti postavljene kao limit mogueg vladinog deficita i duga u vrijednosti od 3 do 60% BDP-a, i dalje ostaju vrst temelj i sidro fiskalnog sustava. Poveanje deficita treba izbjegavati a kad se i dogodi, trenutano ga ispravljati, doprinosei tako ouvanju stabilnosti cijena i odravanju javnih financija. Fiskalni sustav je skup zajednikih pravila koje treba jednoliko primjenjvati u svim zemljama lanicama. S obzirom da Europsku zajednicu ini 25 zemalja lanica koje odlikuje znaajna heterogenost i raznolikost te, uzimajui u obzir iskustvo prikupljeno tijekom 5 godina lanstva u Europskoj monetarnoj uniji, postalo je jasno da e samo zajendiki sustav, temeljen na jaem naglaavanju ekonomske razboritosti svojih pravila, vie odgovarati ekonomskim raznolikostima uzdz Europske zajednice. Dakle, cilj je bolje ekonomski poduprijeti postojei sustav i tako ojaati njegov kredibilitet (vjerodostojsnost) i provedbu. Drugim rijeima ne treba inzistirati na poveanoj krutosti ili fleksibilnosti postojeih pravila ve na njihovoj boljoj djelotvornosti. Temeljem gore navedenog, ovo izvjee, kao prvo, ispituje kako moe fiskalni sustav, a posebno Stabilnost i dogovor o razvoju, odgovoriti na nedostatke pokazane do sada kroz preporuke o jaem naglaavanju potrebe ekonomskog razvoja i ouvanju odravanja javnih financija. Drugo, ovo izvjee pokazuje kako bi bolje povezivanje insturmenata ekonomske uprave Europske zajednice moglo unaprijediti doprinos fiskalne politike ekonomskom rastu i dovesti do bre realizacije Lisabonske strategije. Tree, izvjee sugerira mogue poboljanje u funkcioniranju sustava. Mjere koje bi trebale ojaati poziciju dogovora o stabilnosti i razvoju: - Nadzor rasta stope oba tekua dugovanja (deficit prorauna i ukupni javni dug), faktora koji utjeu na njihovu srednjeronu i dugoronu dinamiku kao i njihovo kontrolirano praenje i odravanje - Odreivanje srednjoronih ciljeva kontrole deficita dravnog budeta metodologijom blizu ravnotee ili s malim vikom treba prilagoditi individualnim specifinostima pojedinih zemalja lanica. - Valoriziranje ekonomskih prilika i stope razvoja pojedinih lanica tijekom primjene mjera smanjenja prevelikog deficita. - Preuzimanje pravovremenih akcija za korigiranje neadekvatnog budetskog planiranja Nadzor Europske zajendice nad fiskalnom politikom pojedinih lanica podrazumijeva, u irem kontekstu, osim provoenja potrebne financijske discipline i definiranje ispravnih prioriteta koji vode k ekonomskim reformama, konkurentnosti, inovativnosti te jaanju privatnog ulaganja i potronje. Realizacija obveza, definiranih kako samim sustavom Europske zajendice tako i mnogim naknadnim uputama i preporukama, moe se poboljati i na razini pojedine zemlje lanice i na razini same zajednice u cjelini ispunjenjem slijedeih uvjeta: 1. bolje definiranje uloge pojedinih nacionalnih institucija 2. poveanje efikasnosti procedura donoenja budeta na razini zemalja lanica 3. ukljuivanje svih relevantnih nacionalnih subjekata Problemi fiskalne politike: 1. Prekomjerni deficit u Europi izmeu 70-tih i 80-tih godina doveo je do poveanja javnog duga

18

2. 3. 4. 5. 6.

fiskalna tednja u kasnim 80-tim i 90-tim fiskalni kriteriji dogovoreni u Maastrichtu nametnuli su dodatnu fiskalnu disciplinu fiskalno uravnoteenje u Europi teko se provodilo zbog sporog rasta i visoke nezaposlenosti dugotrajni problemi fiskalne politike jo nisu definirani starenje populacije dovelo je do velikih kratkoronih buduih obaveza morovinskog sustava i velikih kratkoronih obveza zdravstvenog sustava 7. ostala dugorona problematika: fiskalno optereenje zbog prekomjernog socijalnog i zdravstvenog osiguranja 8. Jo uvijek limitirana privatizacija javnog sektora u Europi 9. gore navedeni dugoroni problemi su izraeniji u Europi nego u Americi 10. u Americi se provodi reforma zdravstvenog i socijalnog sustava FISKALNA POLITIKA U NJEMAKOJ U proraunu se jasno vide tragovi ekonomske stagnacije koja je prisutna u Njemakoj gotovo tri godien. Ova je situacija uzrokovana nedostacima u prikupljanju poreza na strani prihoda i dodatnim teretom na rashodnoj strani prorauna. Zbog toga je vlada promjenila svoje fiskalne ciljeve. Sada je primarni cilj uravnoteiti proraun ope drave u to je krae mogum vremenu. Stoga je konsolidacijski postupak federalne vlade predstavljen s jedne strane, opsenim paketom strukturnih reformi, a s druge strane poticajima fiskalne politike da prevlada slabost u ekonomskoj aktivnosti. U proraunu za 2004 godinu, neto zaduenje e se smanjiti za gotovo etvrtinu u usporedbi s 2003 godinom i iznosit e manje od 30 bn eura. Osnovni princip prorauna za 2004 godinu, na strani rashoda ograniiti rast potronje i smanjenje financijske pomoi, a na strani prihoda stabilizirati prihode od poreza sprijeavanjem zlouporabe poreznog sustava i nezakonitog rada kao i ograniavanjem poreznih povlastica i posebnih poreznih aranmana. Prijedlog prorauna za 2004 godinu koji je donesen 17.listopada 2003. godine predstavlja kljuni element vladinog moderinizacijskog programa koji sadri i konsolidacijske mjere i predpostavke za razvoj. Njime se predviaju: - ograniavanje subvencija za gorivo koritno u poljoprivredi, smanjenje tarife za putne trokove, naputanje polugodinjeg pravila otpisa vrijednosti, proirenje osnovice za PDV i zabrana premija kod imovinskih poreza - takoer se predvia da se 1.1.2004.g. zapone s poreznom reformom predvienom za 2005 g. Reforma e imati pozitivan uinak na ponudu, npr, smanjenje osnovne stope poreza na 15% e ohrabriti osobe sd niim dohotkom da vie rade Smanjenje subvencija u sljedeih nekoliko godina e poveati tednju i prihode i time smanjiti neto zaduenje. Predvia se reforma poreza na promet i integracija naknada za nezaposlenost i socijalnih naknada. Uinci provedbe ove reforme trebali bi se pokazati u 2004. godini. Porez u svom sadanjem obliku nije funkcionirao kao stabilan i produktivan izvor prihoda za lokalne vlasti, a istovremeno se i poveala utaja poreza. Reformom e se stabilizirati prihodi namjenjeni lokalnoj vlasti. Prihodi koji e se prikupiti primjenom tog poreznog oblika e ii direktno lokalnim upravama tako to e se dio uzeti sredinjoj i regionalnoj vladi. Prihodi od PDV- a namjenjeni lokalnoj vlasti nee se poveavati. Osnovne stope poreza na prihod kompanija biti e smanjene. Prihod lokalnih vlasti e se poveati sa 2.5 bn eura u 2004. na vie od 3 bn eura u 2005. godini. Strukturalni problemi lokalne vlasti osim reformom poreza na promet pokuavaju se rijetiti i zakonom o modernim uslugama na tritu rada. Zakonom bi se spojila naknada za nezaposlenost i socijalna naknada koje se daju nezaposlenima koji su sposobni raditi. Time e se smanjiti pritisak na financijske lokalne vlasti za 2 bn eura u 2004 i otprilike 2.5 bn eura u 2005. g. To znai da e lokalne vlasti imati velike koristi od reforme. Na specijalnom sastanku vijea za financijsko planiranje odlueno je da se od 2002 g. Pone primjenjivati zakon o proraunskim principima, koji se trebao primjenjivati od 2005. g. Njime se nastoji smanjiti neto zaduivanje s ciljem postizanja proraunske ravnotee. Vijee ima centralnu ulogu u nastojanju da osigura zadovoljavanje proraunske discipline izdavanjem preporuka pogotovo za sline rashode u proraunu sredinje i regionalne vlasti. Vijee takoer nadgleda da li proraun sredinje, regionalne i lokalne vlasti slijedi odredbe lanka 104 Ugovora Europske zajednice i Europskog pakta za stabilnost i razvoj. Ako se ukae potreba, vijee proporuuje mjere za zadovoljavnej proraunske discipline. Svrha reforme strukture je da se ubrza proces odluivanja i donoenja odluka na nacionalnoj razini radi poveanja efikasnosti i transparentnosti, te jasne politike odgovornosti. Kljuni problemi su redefiniranje zadataka zakonodavne vlasti, ubrzavanje zakonodavne procedure, te ispravljanje negativnih trendova u zajednikom financiranju. Europski pakt za stabilnost i razvoj centralni je element koordinacije fiskalne politike u europi. Ima odluujuu slogu u meusobnom pribliavanju izmeu zemalja lanica i pomae odravanju stabilnih uvjeta koji osiguravaju rast i zaposlenost. U svojoj osnovi Paktom se utjee i na ciklina kolebanja. Ispunjavanje obveza iz Pakta za stabilnost i razvojostaje glavni cilj Njemake fiskalne politike. Meutim, stagnacija ekonomske aktivnosti koja je prisutna ve tri godine i slabi ekonomski rast u 2003. g. Natjerali su Njemaku vladu da kao glavni cilj postavi smanjenje deficita ispod 3% BDP-a u 2004.g. Kako bi to ispunila vlada smatra da je nuno za gospodarski rast provesti treu fazu porezne reforme predviene za 2005 u 2004 g. To treba uzeti u obzir s struktunim reformama na tritu rada i u sustavu socijalne reforme. Vlada je prihvatila paket strukturnih reformi koje su u skladu s

19

preporukama Ekonomske politike u periodu od 2003-2005.g. Ukljuuju reformu trita rada, reforme socijalnih osiguranja i reforme financija lokalne uprave. 21.1.2002. g. ECOFIN Vijee potvrdilo je postojanje deficita od 3.5% BDP u 2002.g. i predloila mjere za njegovo smanjenje. Glavni element tih prijedloga su mjere za smanjenje deficita zua 1% BDP u 2003.g. Njemaka vlada se obvezala da e: - smanjiti budetski deficit u 2004. za 0.6 postotnih poena - smanjiti budetski deficit u 2005. za 0.5 postotnih poena i vie kako bi se deficit smanjio ispod preporuka predvienih u Maastrichtoskom sporazumu - nastaviti konsolidaciju u tom smejru do 2005 i poslije i u tom periodu smanjiti cikliki deficit za minimalno 0,5 postotnih poena godinje - locirati dodatne prihode od vie nego oekivanog ekonomskog raste u svrhu smanjenja deficita FISKALNA POLITIKA MAARSKE Najvaniji je cilj fiskalne politike da se postepeno smanje deficit i djelokrug vlade. Smanjenje centralne i redistribucijskih omjera otvara vie prostora privatnom sektoru i pomae poboljanju konkurentnosti ekonomije. Kako bi se to ostvarilo, vlada je u listopadu 2003. odluila da se za 10% i &% smanji mandatno osoblje u ministarstvima i ostalim institucijama. Lokalne vlade moraju nai rjeenje za poveanje plaa tako da raspodjele svoja srdstva. Vlada je takoer najavila reforme u javnoj administraciji, socijalnom i zdravstvenom sustavu te visoku obrazovanju. Plan za 2004 g. Je da se deficit smanji za vie od 1%, a od 2005 se planira smanjivati za 0,5% GDP-a godinje. Opi dravni bruto dug u odnosu na GDP je u periodu od 2003 do 2004 bio vei od 59%. Zbog smanjenja deficita i poboljanja primarne bilance, opadajui trend omjera duga e se nastaviti i u 2005.g. Do 2008. opi dravni bruto dug bit e ispod 54% GDP-a. Od 2004 usporit e se rast prihoda domainstava zbog politike prihoda koja je usmjerena na koordinaciju produktivnosati i porasta dohotka u srednjoronom razdoblju. Kao rezultat boljih eksternih uvjeta, poboljat e se profitabilnost tvrtki tako to e poveati vlastite izvore namijenjene investiranju., Zbog poveanja EU transfera, koji e se udvostruiti od ove godine, eksterni uvjeti e imati sve veu ulogu u financiranju investicija. Maarska takoer oekuje da e se ponovno poveati volumen stranih direktnih investicija, djelomino kao rezultat pristupanja EU, a djelomino kao posljedica globalnog oporavka. Ipak, to takoer zahtijeva aktivnu ulogu vlade pokraj znaajnog pada u kratkoronim kamatnim stopama tijekom sljideeg perioda. Vlada namjerava smanjiti trokove rada, prvenstveno smanjenjem doprinosa poslovvaca koji e uzrokovati direktni gubitak u budetskim prihodima, ali e dugorono gledano imati indirektno pozitivan efekt zbog poveanja zaposlenosti i ekonomskog rasta. Vlada nadalje pridonosi da e poveaju investicijske namjere poduzetnika tako to ubrzava i pojednostavljuje regulativne procedure te smanjuje porez lokalnog biznisa. Vrlo vaan izbor poveanja korporativnih investicija je pritjecanje direktnih investicija iz raznih razloga, a ne samo zbog privatizacije. Kako bi se smanjile regionalne razlike Vlada e opseno razvijati prometnice, pritom se ne misli samo na autocest, koje vode u nerazvijene ragije drave. Na taj e se nain proiriti strane investicije jer e se koristiti jeftina i dostupna radna snaga u tim podrujima. To se moe nadopuniti s podupiranjem trening programa ciljanih zvanja. Smanjenju regionalnih razlika pridonosi takoer i promjena strategije. Potrebno je ne samo ciljati na velike multinacionalne kompanije, nego i na manje investitore. Najvaniji cilj amandmana o porezu na dohodak je harmonizacija poreznog optereenja u odnosu na razliite vrste dohodaka te ograniavanje mogunosti za utaju poreza. Porezne stope su pale s 20-30-40% 2003.g. na 18-26-38% Promjene u porezu na dobit te na dividende su namijenjene poboljanju konkurentnosti te harmonizaciji dunosti vezanih uz pristupanje EU. Prema tome, porezna stopa je smanjena sa 18% na 16%, dok se u sluaju offshore tvrtki, tvrtki koje se nalaze u Maarskoj zato to je u njoj nii porez, poveao sa 3% na 4%. Promjene u porezu na dodanu vrijednost ukljuuju znaajnu rekonsturkciju u sistemu stopa poreza na dodanu vrijednost, reklasifikaciju odreenih proizvoda i usluga te preinaenje sistema poreza na dodanu vrijednost u skladu s uredbama EU. Porezna stopa od 0% je poveana na 5%, stopa od 12% je poveana na 15%, a stopa od 25% je ostala nepromijenjena. Dugoroni program modernizacije poreza ukljuuje slijedee ciljeve: - izraziti smanjenj poreznog optereenja poduzea i kuanstava - porezni bi sistem trebao pruiti poticaje za djelovanje ekonomije,m stimulirati tednju i investicije te ojaati mogunosti zemlje da privue i zadri investicije. U okvir programa modernizacije poreznog sistema ukljuit e se odreeni principi u obliku specifinih mjera. Te e se mjere poeti provoditi 2005., a one su: - jaanje nautralnosti poreznog sistema - Smanjenje ukupnog poreznog optereenja poduzea na dugoronoj bazi - Potpuno smanjenje porezne stope poreza na dodanu vrijednost - Smanjenje tereta socijalnog osiguranja Rashodna struktura GDP-a e se promijeniti u korist Maarske u nekoliko slijedeih godina, a investicije i izvoz bi opet mogli postati glavni pogon razvoja. Kao zemlja lanica, Maarska je prihvatljiva za transfere iz budeta EU te isto tako mora pridonijeti budetu Unije. Iako je, sa stajalita Vlade, pridonoenje budetu Unije dodatna odgovornost, ipak to ima puno vie prednosti, pritom se misli na direktne i indirektne utjecaj fondova Unije. EU transferi e unaprijediti razvoj mearske ekonomije te e zajedno s

20

drugim ciljevim aimati vrlo vanu ulogu u sve brem razvoju Maarske kako bi uhvatila razvijenu Europu. Iznosi tih fondova Unije e se postupno poveavati izmeu 2004. i 2008.g. to predstavlja daljnji potencijalni rast maarske ekonomije. Prema osnovnom scenariju, na temelju makroekonomskih uvjeta, fiskalni bi kriteriji za pristupanje EU mogao biti ispunjen do 2008.g., ukljuujui i inflacijski kriterij pa bi Maarska mogla prilino bezopasno prihvatiti euro 2010.g. Ako uvjeti ispadnu povoljniji, a inflacija jo bre padne, prihvaenje eura bi se moglo dogoditi ve 2009.g. Prognoza koju su pripremili Europska Komisija i OECD u prljee 2004.g. pokazuje povoljne eksterne uvjete, iako obje internacionalne organizacije istiu da su probubljenje i trajnost oporavka jo uvijek nesigurni.

21