Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja
-
Upload
nihad-dzino -
Category
Documents
-
view
59 -
download
10
description
Transcript of Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja
UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:Planiranje u cestovnom saobraćaju
Tema rada: Parking prostor za prodručje grada Konjica
Datum: 16.06.2014.
Predmetni nastavnik: V. prof. Dr. Mustafa MehanovićAsistent:Student: Maja LazarevićBroj indeksa: 6616Usmjerenje: Cestovni saobraćajGodina studija: III
Rezultat rada:
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................................2
1. Analiza postojećeg stanja...................................................................................................................3
2. Potreba za parking prostorom (stanicom/bazom)..............................................................................5
3. Lokacija i projektovanje parkinga.......................................................................................................8
3.1. Projektno vozilo.........................................................................................................................11
3.2. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila..............................................................................12
3.3. Grafička metoda za dimenzionisanje parking prostora..............................................................14
3.4. Definisanje ukupne površine parking prostora..........................................................................15
3.5. Projektovani parking..................................................................................................................16
4. Veza parkinga sa ostalim saobraćajnim sistemima...........................................................................17
5. Signalizacija na priključnoj raskrsnici................................................................................................18
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................20
LITERATURA..........................................................................................................................................21
1
UVODTema seminarskog rada je “Parking prostoro za prodručje grada Konjica”. Oblasti koje su
obrađene u seminarskom radu su:
Analiziranje postojećeg stanja
Potrebu za parking prostorom (stanicom/bazom)
Lokacija i projektovanje parkinga (stanice/baze)
Veza parkinga sa ostalim saobraćajnim sistemom grada
Signalizacija na priključnoj raskrsnici
Vrši analiza postojećeg stanja posmatranog grada, u pogledu broja stanovnika, motornih
vozila, raspoloživih parking mjesta i slično, u cilju optimalnog proračuna parking mjesta
potrebnih za projektovati. Obrađuju se osnovni elementi parkirališta, te i sama njihova
projekcija, kao i povezanost projektovanog parkirališta sa ostalim saobraćajnim sistemom
grada sa definisanom saobraćajnom sigranlizacijom.
Cilj seminarskog rada jeste da se upozna sa načinom projektovanja parking prostora. Parking
prostor je veoma važan u današnje vrijeme, s obzirom da je zagušenje saobraćaja sve veće.
Optimalan broj parking mjesta na određenom područiju bi trebao da doprinese smanjenju
zagušenja ali također i poboljšanju prostornog i vizualnog uređenja grada. Izgradnja parking
mjesta, parking garaža zahtjeva veća novčana sredstva te samim time potrebno je projektovati
i graditi garaže i parkinge na osnovu potražnje, odnosno potrebe. Tako da je prije početka
izrade samog projekta parkinga potrebno ustanoviti potreban broj parking mjesta za određeni
grad ili područije.
2
1. Analiza postojećeg stanjaPodručje općine Konjic nalazi se u jugozadadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Konjic je grad
koji se nalazi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i sjedište je istoimene opšine na
krajnjem sjeveru Hercegovine.
Opšina Konjic je teritorijalno najveća opšina i zauzima 1.386.6 km2 ili 2,60 % od teritorije
Bosne i Hercegovine, koju naseljava 34.500 stanovnika, naseljenih u 175 sela i naselja,
organizaovanih u 18 mjesnih zajednica.1 Opština Konjic se nalazi se na magistralnom putu
M-17 60 km udaljen od Sarajeva i 70 km od Mostara. Što se ostalih saobraćajnica tiče
kompletna opšina je povezana što lokalnim putevima i regionalnim putevima. Kroz opšinu
Konjic prolazi i željeznička pruga tako da je povezana direktno i sa morem. Obližnji gradovi
su Sarajevo, Jablanica, Mostar, Prozor-Rama i Fojnica.
Slika 1. Grad Konjic
Broj stanovnika
Broj zaposlenih stanovnika
Broj nezaposlenih stanovnika
Broj penzionera
Studenti Učenici
34217 4435 3938 3250 850 2400
Tabela 1. Stanovništvo
Ukupan broj registovanih
Putnička Teretna Autobusi Priključna Ostala vozila
1 http://www.konjic.ba/index.php/o-opcini
3
vozila vozila vozila vozila
6524 5453 880 34 72 53
Tabela 2. Registrovana vozila
Na osnovu podataka o broju stanovnika opšine, izračunat je stepen motorizacije i broj stanovnika na jedno putničko vozilo (PA) .
Stepen motorizacije = Broj stanovnika / Broj vozila
Stepen motorizacije = 34217 / 6524 = 5,25 ≈ 5 (stanovnika/putničko vozilo)
4
2. Potreba za parking prostorom (stanicom/bazom)Potrebe za parkiranjem proističu iz činjenice da putnička vozila provedu više od 90 %
vremena u mirovanju. Da bi saobraćajni sistem funkcionisao, moraju se obezbjediti uslovi za
parkiranje vozila. Svako individualno putovanje započinje i završava se parkiranjem na
različitim lokacijama u gradu i u različitim vremenskim periodima dana. Lanac putovanja,
najčešće, započinje sa mjesta stanovanja do mjesta rada, trgovine i rekreacije, gdje je
neophodno obezbjediti i parking prostor.
U gradu Konjicu trenutno postoje dva parking područja:
PSC Partizanovo Garaža sa 85 parking mjesta, otvorena 24 h, kontinuiran video
nadzor i zaštitu,
parking područje u centru grada, kod tržnog centra Interex sa naplatnom rampom sa
75 mjesta za parkiranje.
Znači ukupan broj mjesta u gradu Konjicu jeste 160 mjesta za parkiranje.
Prema stepenu motorizacije – broj potrebnih mjesta za parkiranje u gradskom središtu
određuje se tako da se na 5 do 8 registriranih osobnih vozila osigura jedno mjesto za
parkiranje. Na osnovu predhodno navedenog dobijemo da je potrebno za 6,5 registrovanih
vozila obezbjediti jedno parking mjesto. Prema formuli:
Gdje je:
P – potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta u gradskome središtu
E – broj stanovnika grada
k – koeficijent koji ovisi o gradskim prilikama i kreće se u rasponu od 5 do 8
D – stupanj motorizacije (broj stanovnika na jedno vozilo ili broj vozila na 1 000 stanovnika)
5
U našem slučaju imamo:
Dobijemo da je potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta u gradskome središtu P=192
mjesta za parkiranje, a trenutni broj u gradu Konjicu je 160, te se može zaključiti da je
potrebno projektovati jos 32 parking mjesta.
Problem parkiranja vozila javlja se na oba kraja jednog putovanja. To se naravno dešava na
različitim lokacijama gradskog područja i različitim vremenskim periodima tokom dana.
Dva najčešća kraja putovanja u gradu su mjesto stanovanja i druge aktivnosti (rad, trgovina,
rekreacija i sl.). Parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmjere se ne mogu umanjiti
mjerama selektivnog korištenja putničkog automobila. Parkiralište uz stan je sastavni dio tzv.
opreme stana pa treba da se gradi iz istih sredstava i pod ravnopravnim uslovima stavlja na
raspolaganje korisnicima.
Parkiranje uz druge aktivnosti je posljedica ličnog izbora korisnika te je moguće određenim
mjerama svesti zahtjeve na određeni nivo. Ova parkirališta po pravilu treba da obezbjedi
korisnik gradskog prostora i to na dva načina:2
izgradnjom parkirališta na sopstvenoj lokaciji pod unaprijed definisanim urbanističkim
uvjetima uz obavezu upravljanja, eksploatacije i održavanja;
izdvajanjem sredstava korisnika gradskog prostora na osnovu zakonskih propisa i
formiranjem fondova za izgradnju javnih parkirališta kojima upravlja posebna
komunalna služba grada.
2 http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf
6
Pošto su najveće gustine atraktivnih urbanističkih sadržaja locirane u centralnoj zoni grada, to
se i najveća koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a istovremeno su u
toj zoni i najmanje mogućnosti da se obezbjede potrebni kapaciteti. Također, u istoj zoni se
javljaju istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike područja i za posjetioce bez značajnih
mogućnosti kombinovanog korištenja istih kapaciteta parkiranja.3
Često je jedino moguće objektivno rješenje da se korištenje putničkih automobila ograniči,
odnosno, potencijalni korisnici usmjere na druge vidove kao što je javni gradski prijevoz.
Što se tiče vremenske koncentracije mirujućeg saobraćaja saglasne su aktivnostima uz koje se
zahtjevi javljaju. Međutim, vršni periodi mirujućeg saobraćaja su pomjereni u odnosu na
vršne periode tekućeg saobraćaja.
Slika 2. Usporedni prikaz vremenske raspodjele mirujućeg i tekućeg saobraćaja u centru grada
Očigledno je da se najveće opterećenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja u periodu
smanjenog obima tekućeg saobraćaja. Slično tome, najveće opterećenje kapaciteta parkiranja
uz stanovanje javlja se tokom noći.
Najvažniji pokazatelji koji se koriste kao numerički indikatori funkcionalnih karakteristika su:
srednje vrijeme zadržavanja na parkiralištu (časova/vozilu) i koeficijent dnevne izmjene
(vozila/mjestu/dan).
3 http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf
7
3. Lokacija i projektovanje parkingaNa slici 3. je prikazano odabrano područje za projektovani parking i označeno je žutom
bojom. Crvenom bojom su označena dva već postojeća parkinga u gradu i ona su sasvim
dovoljna za taj dio grada. Nova lokacija parkinga se nalazi u blizini bolnice, stadiona i
autobuske stanice što će pozitivno uticati i na posjetioce grada Konjica ali i na građane jer
više neće morati dugo pješačiti kao što je to bio slučaj kada su samo imali parkinge s druge
strane Neretve.
Slika 3. Parking područja grada Konjica
8
Postupci procesa projektovanja:
1) Dobijanje lokacije i urbanističko – tehničkih uslova za parking-garažu
U ovom materijalu sadržani su: planirani broj mjesta kao i osnovni tehnički uslovi koje
projektovani objekat mora da zadovolji. Posebno značajan podatak u urbanističko –
tehničkim uslovima je saobraćajno – tehničko rješenje veze parking garaže sa uličnom
mrežom.
2) Osnovna namjena parking-garaže
Pri razradi ovog postupka potrebno je utvrditi osnovni dominantni motiv parkiranja, od čega
će dalje zavisiti tehnološka rješenja unutrašnjih komunikacija i veza sa spoljnom mrežom,
3) Ispitivanje terena
Ovdje je potrebno izvršiti ispitivanje nosivosti terena, vodopropustljivost, kao i stabilnost
terena. Od ovih ispitivanja zavisiće izbor materijala za obradu podloge.
4) Izrada optimalnog rasporeda mjesta za parkiranje.
Radi maksimalnog iskorišćenja ponuđene lokacije potrebno je izvršiti izbor optimalnog
rasporeda mjesta za parkiranje. Prilikom ovog rada potrebno je:
Usvojiti dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje na osnovu usvojenog
“tipskog“ vozila (“fantom“ vozila)
Izbjegavati nepogodne nagibe i oštre uglove
Odabrati najpovoljniji ugao parkiranja, imajući pri tom u vidu da je dvoredno upravno
parkiranje najekonomičnije
Obezbijediti unutrašnji režim kretanja vozila i pješaka
Potrebno je obezbijediti dovoljan broj glavnih i rezervnih izlaza
Obezbijediti protivpožarnu zaštitu
Računati sa mogućnošću dvonamjenske funkcije u ratnim uslovima, kod parking
garaža kao skloništa.
9
5) Uklapanje u okolinu – ambijent
Potrebno je odrediti arhitektonsko – gradjevinsko rješenje i zadovoljiti sve postavljene uslove
iz prethodnih tačaka.
Postupak dimenzionisanja površine jediničnog elementa (jedno tipsko vozilo) obuhvata:
obilježja jediničnog elementa (ugao parkiranja, način ulaska/izlaska, prioriteti)
optimizacija načina kretanja
postupak dimenzionisanja (rastojanje između vozila u redu i širina prolaza)
definisanje karakterističnih položaja vozila (označiti ih sa tačakama npr. 1,2,3...)
širina dijela jediničnog elementa
dužina jediničnog elementa
širina prolaza
površina jediničnog elementa
specifična površina elementa.
10
3.1. Projektno voziloZa funkcionalno projektovanje parkirališta neophodno je definisati početne uslove koje
obuhvataju mjerodavno, odnosno, projektno vozilo, gabarite i projektne širine.
Projektno vozilo je onaj tip hipotetičnog vozila čija težina, dimenzije i karakteristike kretanja
se koriste za uspostavljanje osnovnih elemenata projekta cesta (pruga), ulica i raskrsnica
takvih da one mogu zadovoljiti vozila ovoga tipa.
Velike razlike u dimenzijama vozila nameću potrebu da se kao mjerodavno projektno vozilo
za parkiranje usvoji fiktivni tip koji svojim konturnim dimenzijama reprezentuje najmanje
85% sastava voznog parka. S obzirom da se u Konjicu kao i u čitavoj BiH uglavnom vozaju
automobili europskog porijekla njegove dimenzije su prikazane na slici 4:
Slika 4. Projektno vozilo4
Podaci o projektnom vozilu:
Dužina vozila 4700 mm
Širina vozila 1750 mm
Visina vozila 1500 mm
Međuosovinski razmak 2700 mm
Prednji prepust 850 mm
Zadnji prepust 1150 mm
Vanjski radijus prohodnosti 8520 mm
Unutrašnji radijus prohodnosti 7720 mm
4 http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf
11
3.2. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila
Slika 5. Projektno vozilo
L – dužina fantom vozila, L = 4,7 m
B – širina fantom vozila , B = 1,75 m
R - spoljni gabaritni poluprecnik okretanja R = 8,52 m
R1 – zadnji gabaritni poluprecnik okretanja R1 = 7,72m
r – unutrašnji gabaritni poluprecnik okretanja r = 5,99 m
l – osovinski razmak, l = 2,815 m
l1 – prednji prepust l1 = 0,85 m
l2 – zadnji prepust l2 = 1,15 m
O – centar okretanja fantom vozila
12
Tabela 3. Dimenzionalne karakteristike jednog mjesta za parkiranje
Slika 5. Prikaz dimenzionalnih karakteristika mjesta za parkiranje
D1-polovina dubine manipulativne površine 3,86 m
L – dubina boksa , tj. dužina vozila 4,700 m
B – širina mjesta za parkiranje 1,75 m
B1 – ukupna širina mjesta za parkiranje
B1 = B + 2 x Z1 = 1,75 m + 0,4 m = 2,15 m
c – ivična zaštitna zona 0,2 m
Z– zaštitna zona 0,5 m
m – radijus zaštitne zone 0,2 m
13
3.3. Grafička metoda za dimenzionisanje parking prostora
Slika 6. Grafički prikaz širine prolaza
Proračun širine prolaza:
14
3.4. Definisanje ukupne površine parking prostoraUkupna širina parking baze jednaka je zbiru manipulativne površine i dvostruke dubine boksa
mjesta za parkiranje i dvostruke čeone zaštitne zone i dvostruke ivične zaštitne zone.
Proračun ukupne širine parking baze, ukupne dužine parking baze i ukupne površine parking
baze se računa na sljedeći način:
15
3.5. Projektovani parking
Slika 7. Projektovanje parkinga
Ovaj parking prostor nije direktno povezan sa ulicom višeg ranga, ulica dvosmjerna i spada u
kategoriju sabirnih ulica tj. ulica nižeg ranga gdje se nerazvijaju veće brzine kretanja
motornih vozila. Parking je povezan sa glavnom gradskom saobraćajnicom koja vodi u centar
grada, koja se sa jednim krajem nadovezuje na magistralni put.
16
4. Veza parkinga sa ostalim saobraćajnim sistemimaTokom analize postojećeg stanja utvrdili smo vezu parkinga pječačkim stazama. Nadalje
ćemo definirati vezu parkinga sa cestovnom infrastrukturom što je prikazano na slici 8.
Slika 8. Veza parking sa cestovnom infrastrukturom
17
5. Signalizacija na priključnoj raskrsniciPri projektovanju signalizacije uključena je vertikalna i horizontalna u vidu znakova za
regulisanje brzine kretanja vozila te druge saobraćajne signalizacije u vidu preventivnih
izbočina za smanjivanje brzine.Svrha same signalizacije jeste da omoguči lakše regulisanje
saobraćaja,te smanje mogućnosti nastanka saobraćajne nesreće.Za dodatnom signalizacijm
nema potrebe.
Saobraćajna infraskrutkura na ovom području se sastoji od:
Putevi,
Pješačke staze,
Mostovi,
Željeznička stanica,
Autobuska stanica,
Taksi štandovi i sl.
Raskrsnice su mjesta presjecanja ili povezivanja dvije ili više saobraćajnice. One predstavljaju
uska grla u saobraćaju odnosno otpor u saobraćajnoj mreži. Projektovanje raskrsnice se vrši
na osnovu saobraćajnih tačaka. Postoji više faktora koji utiču na sigurnost odvijanja
saobraćaja na jednoj raskrsnici :
uslovi i stanje kolovoza (ugao ukrštanja, zone preglednosti, stanje kolovoza, uređaji za
usmjeravanje...),
od saobraćajnih uslova (brzina, veličina i regulisanje),
od individualnih faktora (ponašanje vozača, tehnička ispravnost, vrsta vozila).
Najuobičajnije forme raskrsnica u jednom nivou su:
pravougla i ukrštanja pod kosim uglom,
‘’T’’ – raskrsnica,
‘’Y’’ – raskrsnica,
zvjezdaste raskrsnice i
kružne raskrsnice.
18
Dobro projektovane raskrsnice su preduslov da nesmetano odvijanje saobraćaja sto utiće na
nivo usluge na datim saobraćajnicama.
Slika 9.broj konfliktnih tačaka na raskrsnici u jednom nivou
Slika 10. Broj konfliktnih tačaka na raskrsnicama
19
ZAKLJUČAKProblem utvrđivanja potrebe za parking prostorom je veći ukoliko je sam grad veći, veći broj
stanovnika, razvijenost javnog prijevoza također utiče na potrebu za parking prostorom.
Potrebno je izabrati dobru lokaciju za parking, koja mora biti blizu užeg gradskog područija i
da se pješačenje svede na što je moguće manju udaljenost.
Jako ubrzan porast motorizacije sa sobom nosi velike probleme, a jedan jeste svakako
problem parkiranja, odnosno saobraćaja u mirovanju. Taj problem za sobom nosi i niz drugih
kao što su dodatno zagađivanje okoliša i potrošnja goriva vozila koja traže mjesto za
parkiranje. Nedostatak uređenih mjesta za parkiranje vozila također ima za posljedicu često
ostavljanje vozila na površinama namjenjenim za kretanje pješaka, što primorava pješaka da
se kreću operativnom površinom kolovoza, dovodeći se na taj način u opasnost.
U ovom radu nastojalo se prikazati postojeće stanje, te potreba za parking mjestima u gradu
Konjicu. Identifikovana je pogodna lokacija za parking mjesto, te prikazan način
projektovanja površine za parkiranje vozila na osnovu usvojenog tipskog vozila.
Problem neće biti u potpunosti riješen ali će zasigurno doprinijeti boljem uređenju
saobraćajnog sistema tako što će smanjiti zagušenja i gužve kao i ukloniti automobile sa
trotoara.
20
LITERATURAMehanović, M.: Planiranje u javnom gradskom prometu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, 2013.
Internet izvori:
http://www.konjic.ba/index.php/o-opcini
http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf
21