Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

27
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: Planiranje u cestovnom saobraćaju Tema rada: Parking prostor za prodručje grada Konjica Predmetni nastavnik: V. prof. Dr. Mustafa Mehanović Asistent: Student: Maja Lazarević Broj indeksa: 6616 Usmjerenje: Cestovni saobraćaj Godina studija: III Rezultat rada:

description

planiranje seminarski

Transcript of Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

Page 1: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:Planiranje u cestovnom saobraćaju

Tema rada: Parking prostor za prodručje grada Konjica

Datum: 16.06.2014.

Predmetni nastavnik: V. prof. Dr. Mustafa MehanovićAsistent:Student: Maja LazarevićBroj indeksa: 6616Usmjerenje: Cestovni saobraćajGodina studija: III

Rezultat rada:

Page 2: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................................2

1. Analiza postojećeg stanja...................................................................................................................3

2. Potreba za parking prostorom (stanicom/bazom)..............................................................................5

3. Lokacija i projektovanje parkinga.......................................................................................................8

3.1. Projektno vozilo.........................................................................................................................11

3.2. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila..............................................................................12

3.3. Grafička metoda za dimenzionisanje parking prostora..............................................................14

3.4. Definisanje ukupne površine parking prostora..........................................................................15

3.5. Projektovani parking..................................................................................................................16

4. Veza parkinga sa ostalim saobraćajnim sistemima...........................................................................17

5. Signalizacija na priključnoj raskrsnici................................................................................................18

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................20

LITERATURA..........................................................................................................................................21

1

Page 3: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

UVODTema seminarskog rada je “Parking prostoro za prodručje grada Konjica”. Oblasti koje su

obrađene u seminarskom radu su:

Analiziranje postojećeg stanja

Potrebu za parking prostorom (stanicom/bazom)

Lokacija i projektovanje parkinga (stanice/baze)

Veza parkinga sa ostalim saobraćajnim sistemom grada

Signalizacija na priključnoj raskrsnici

Vrši analiza postojećeg stanja posmatranog grada, u pogledu broja stanovnika, motornih

vozila, raspoloživih parking mjesta i slično, u cilju optimalnog proračuna parking mjesta

potrebnih za projektovati. Obrađuju se osnovni elementi parkirališta, te i sama njihova

projekcija, kao i povezanost projektovanog parkirališta sa ostalim saobraćajnim sistemom

grada sa definisanom saobraćajnom sigranlizacijom.

Cilj seminarskog rada jeste da se upozna sa načinom projektovanja parking prostora. Parking

prostor je veoma važan u današnje vrijeme, s obzirom da je zagušenje saobraćaja sve veće.

Optimalan broj parking mjesta na određenom područiju bi trebao da doprinese smanjenju

zagušenja ali također i poboljšanju prostornog i vizualnog uređenja grada. Izgradnja parking

mjesta, parking garaža zahtjeva veća novčana sredstva te samim time potrebno je projektovati

i graditi garaže i parkinge na osnovu potražnje, odnosno potrebe. Tako da je prije početka

izrade samog projekta parkinga potrebno ustanoviti potreban broj parking mjesta za određeni

grad ili područije.

2

Page 4: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

1. Analiza postojećeg stanjaPodručje općine Konjic nalazi se u jugozadadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Konjic je grad

koji se nalazi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i sjedište je istoimene opšine na

krajnjem sjeveru Hercegovine.

Opšina Konjic je teritorijalno najveća opšina i zauzima 1.386.6 km2 ili 2,60 % od teritorije

Bosne i Hercegovine, koju naseljava 34.500 stanovnika, naseljenih u 175 sela i naselja,

organizaovanih u 18 mjesnih zajednica.1 Opština Konjic se nalazi se na magistralnom putu

M-17 60 km udaljen od Sarajeva i 70 km od Mostara. Što se ostalih saobraćajnica tiče

kompletna opšina je povezana što lokalnim putevima i regionalnim putevima. Kroz opšinu

Konjic prolazi i željeznička pruga tako da je povezana direktno i sa morem. Obližnji gradovi

su Sarajevo, Jablanica, Mostar, Prozor-Rama i Fojnica.

Slika 1. Grad Konjic

Broj stanovnika

Broj zaposlenih stanovnika

Broj nezaposlenih stanovnika

Broj penzionera

Studenti Učenici

34217 4435 3938 3250 850 2400

Tabela 1. Stanovništvo

Ukupan broj registovanih

Putnička Teretna Autobusi Priključna Ostala vozila

1 http://www.konjic.ba/index.php/o-opcini

3

Page 5: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

vozila vozila vozila vozila

6524 5453 880 34 72 53

Tabela 2. Registrovana vozila

Na osnovu podataka o broju stanovnika opšine, izračunat je stepen motorizacije i broj stanovnika na jedno putničko vozilo (PA) .

Stepen motorizacije = Broj stanovnika / Broj vozila

Stepen motorizacije = 34217 / 6524 = 5,25 ≈ 5 (stanovnika/putničko vozilo)

4

Page 6: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

2. Potreba za parking prostorom (stanicom/bazom)Potrebe za parkiranjem proističu iz činjenice da putnička vozila provedu više od 90 %

vremena u mirovanju. Da bi saobraćajni sistem funkcionisao, moraju se obezbjediti uslovi za

parkiranje vozila. Svako individualno putovanje započinje i završava se parkiranjem na

različitim lokacijama u gradu i u različitim vremenskim periodima dana. Lanac putovanja,

najčešće, započinje sa mjesta stanovanja do mjesta rada, trgovine i rekreacije, gdje je

neophodno obezbjediti i parking prostor.

U gradu Konjicu trenutno postoje dva parking područja:

PSC Partizanovo Garaža sa 85 parking mjesta, otvorena 24 h, kontinuiran video

nadzor i zaštitu,

parking područje u centru grada, kod tržnog centra Interex sa naplatnom rampom sa

75 mjesta za parkiranje.

Znači ukupan broj mjesta u gradu Konjicu jeste 160 mjesta za parkiranje.

Prema stepenu motorizacije – broj potrebnih mjesta za parkiranje u gradskom središtu

određuje se tako da se na 5 do 8 registriranih osobnih vozila osigura jedno mjesto za

parkiranje. Na osnovu predhodno navedenog dobijemo da je potrebno za 6,5 registrovanih

vozila obezbjediti jedno parking mjesto. Prema formuli:

Gdje je:

P – potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta u gradskome središtu

E – broj stanovnika grada

k – koeficijent koji ovisi o gradskim prilikama i kreće se u rasponu od 5 do 8

D – stupanj motorizacije (broj stanovnika na jedno vozilo ili broj vozila na 1 000 stanovnika)

5

Page 7: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

U našem slučaju imamo:

Dobijemo da je potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta u gradskome središtu P=192

mjesta za parkiranje, a trenutni broj u gradu Konjicu je 160, te se može zaključiti da je

potrebno projektovati jos 32 parking mjesta.

Problem parkiranja vozila javlja se na oba kraja jednog putovanja. To se naravno dešava na

različitim lokacijama gradskog područja i različitim vremenskim periodima tokom dana.

Dva najčešća kraja putovanja u gradu su mjesto stanovanja i druge aktivnosti (rad, trgovina,

rekreacija i sl.). Parkiranje uz stan je neminovnost i njegove razmjere se ne mogu umanjiti

mjerama selektivnog korištenja putničkog automobila. Parkiralište uz stan je sastavni dio tzv.

opreme stana pa treba da se gradi iz istih sredstava i pod ravnopravnim uslovima stavlja na

raspolaganje korisnicima.

Parkiranje uz druge aktivnosti je posljedica ličnog izbora korisnika te je moguće određenim

mjerama svesti zahtjeve na određeni nivo. Ova parkirališta po pravilu treba da obezbjedi

korisnik gradskog prostora i to na dva načina:2

izgradnjom parkirališta na sopstvenoj lokaciji pod unaprijed definisanim urbanističkim

uvjetima uz obavezu upravljanja, eksploatacije i održavanja;

izdvajanjem sredstava korisnika gradskog prostora na osnovu zakonskih propisa i

formiranjem fondova za izgradnju javnih parkirališta kojima upravlja posebna

komunalna služba grada.

2 http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf

6

Page 8: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

Pošto su najveće gustine atraktivnih urbanističkih sadržaja locirane u centralnoj zoni grada, to

se i najveća koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a istovremeno su u

toj zoni i najmanje mogućnosti da se obezbjede potrebni kapaciteti. Također, u istoj zoni se

javljaju istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike područja i za posjetioce bez značajnih

mogućnosti kombinovanog korištenja istih kapaciteta parkiranja.3

Često je jedino moguće objektivno rješenje da se korištenje putničkih automobila ograniči,

odnosno, potencijalni korisnici usmjere na druge vidove kao što je javni gradski prijevoz.

Što se tiče vremenske koncentracije mirujućeg saobraćaja saglasne su aktivnostima uz koje se

zahtjevi javljaju. Međutim, vršni periodi mirujućeg saobraćaja su pomjereni u odnosu na

vršne periode tekućeg saobraćaja.

Slika 2. Usporedni prikaz vremenske raspodjele mirujućeg i tekućeg saobraćaja u centru grada

Očigledno je da se najveće opterećenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja u periodu

smanjenog obima tekućeg saobraćaja. Slično tome, najveće opterećenje kapaciteta parkiranja

uz stanovanje javlja se tokom noći.

Najvažniji pokazatelji koji se koriste kao numerički indikatori funkcionalnih karakteristika su:

srednje vrijeme zadržavanja na parkiralištu (časova/vozilu) i koeficijent dnevne izmjene

(vozila/mjestu/dan).

3 http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf

7

Page 9: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

3. Lokacija i projektovanje parkingaNa slici 3. je prikazano odabrano područje za projektovani parking i označeno je žutom

bojom. Crvenom bojom su označena dva već postojeća parkinga u gradu i ona su sasvim

dovoljna za taj dio grada. Nova lokacija parkinga se nalazi u blizini bolnice, stadiona i

autobuske stanice što će pozitivno uticati i na posjetioce grada Konjica ali i na građane jer

više neće morati dugo pješačiti kao što je to bio slučaj kada su samo imali parkinge s druge

strane Neretve.

Slika 3. Parking područja grada Konjica

8

Page 10: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

Postupci procesa projektovanja:

1) Dobijanje lokacije i urbanističko – tehničkih uslova za parking-garažu

U ovom materijalu sadržani su: planirani broj mjesta kao i osnovni tehnički uslovi koje

projektovani objekat mora da zadovolji. Posebno značajan podatak u urbanističko –

tehničkim uslovima je saobraćajno – tehničko rješenje veze parking garaže sa uličnom

mrežom.

2) Osnovna namjena parking-garaže

Pri razradi ovog postupka potrebno je utvrditi osnovni dominantni motiv parkiranja, od čega

će dalje zavisiti tehnološka rješenja unutrašnjih komunikacija i veza sa spoljnom mrežom,

3) Ispitivanje terena

Ovdje je potrebno izvršiti ispitivanje nosivosti terena, vodopropustljivost, kao i stabilnost

terena. Od ovih ispitivanja zavisiće izbor materijala za obradu podloge.

4) Izrada optimalnog rasporeda mjesta za parkiranje.

Radi maksimalnog iskorišćenja ponuđene lokacije potrebno je izvršiti izbor optimalnog

rasporeda mjesta za parkiranje. Prilikom ovog rada potrebno je:

Usvojiti dimenzionalne karakteristike mjesta za parkiranje na osnovu usvojenog

“tipskog“ vozila (“fantom“ vozila)

Izbjegavati nepogodne nagibe i oštre uglove

Odabrati najpovoljniji ugao parkiranja, imajući pri tom u vidu da je dvoredno upravno

parkiranje najekonomičnije

Obezbijediti unutrašnji režim kretanja vozila i pješaka

Potrebno je obezbijediti dovoljan broj glavnih i rezervnih izlaza

Obezbijediti protivpožarnu zaštitu

Računati sa mogućnošću dvonamjenske funkcije u ratnim uslovima, kod parking

garaža kao skloništa.

9

Page 11: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

5) Uklapanje u okolinu – ambijent

Potrebno je odrediti arhitektonsko – gradjevinsko rješenje i zadovoljiti sve postavljene uslove

iz prethodnih tačaka.

Postupak dimenzionisanja površine jediničnog elementa (jedno tipsko vozilo) obuhvata:

obilježja jediničnog elementa (ugao parkiranja, način ulaska/izlaska, prioriteti)

optimizacija načina kretanja

postupak dimenzionisanja (rastojanje između vozila u redu i širina prolaza)

definisanje karakterističnih položaja vozila (označiti ih sa tačakama npr. 1,2,3...)

širina dijela jediničnog elementa

dužina jediničnog elementa

širina prolaza

površina jediničnog elementa

specifična površina elementa.

10

Page 12: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

3.1. Projektno voziloZa funkcionalno projektovanje parkirališta neophodno je definisati početne uslove koje

obuhvataju mjerodavno, odnosno, projektno vozilo, gabarite i projektne širine.

Projektno vozilo je onaj tip hipotetičnog vozila čija težina, dimenzije i karakteristike kretanja

se koriste za uspostavljanje osnovnih elemenata projekta cesta (pruga), ulica i raskrsnica

takvih da one mogu zadovoljiti vozila ovoga tipa.

Velike razlike u dimenzijama vozila nameću potrebu da se kao mjerodavno projektno vozilo

za parkiranje usvoji fiktivni tip koji svojim konturnim dimenzijama reprezentuje najmanje

85% sastava voznog parka. S obzirom da se u Konjicu kao i u čitavoj BiH uglavnom vozaju

automobili europskog porijekla njegove dimenzije su prikazane na slici 4:

Slika 4. Projektno vozilo4

Podaci o projektnom vozilu:

Dužina vozila 4700 mm

Širina vozila 1750 mm

Visina vozila 1500 mm

Međuosovinski razmak 2700 mm

Prednji prepust 850 mm

Zadnji prepust 1150 mm

Vanjski radijus prohodnosti 8520 mm

Unutrašnji radijus prohodnosti 7720 mm

4 http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf

11

Page 13: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

3.2. Dimenzionalne karakteristike tipskog vozila

Slika 5. Projektno vozilo

L – dužina fantom vozila, L = 4,7 m

B – širina fantom vozila , B = 1,75 m

R - spoljni gabaritni poluprecnik okretanja R = 8,52 m

R1 – zadnji gabaritni poluprecnik okretanja R1 = 7,72m

r – unutrašnji gabaritni poluprecnik okretanja r = 5,99 m

l – osovinski razmak, l = 2,815 m

l1 – prednji prepust l1 = 0,85 m

l2 – zadnji prepust l2 = 1,15 m

O – centar okretanja fantom vozila

12

Page 14: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

Tabela 3. Dimenzionalne karakteristike jednog mjesta za parkiranje

Slika 5. Prikaz dimenzionalnih karakteristika mjesta za parkiranje

D1-polovina dubine manipulativne površine 3,86 m

L – dubina boksa , tj. dužina vozila 4,700 m

B – širina mjesta za parkiranje 1,75 m

B1 – ukupna širina mjesta za parkiranje

B1 = B + 2 x Z1 = 1,75 m + 0,4 m = 2,15 m

c – ivična zaštitna zona 0,2 m

Z– zaštitna zona 0,5 m

m – radijus zaštitne zone 0,2 m

13

Page 15: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

3.3. Grafička metoda za dimenzionisanje parking prostora

Slika 6. Grafički prikaz širine prolaza

Proračun širine prolaza:

14

Page 16: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

3.4. Definisanje ukupne površine parking prostoraUkupna širina parking baze jednaka je zbiru manipulativne površine i dvostruke dubine boksa

mjesta za parkiranje i dvostruke čeone zaštitne zone i dvostruke ivične zaštitne zone.

Proračun ukupne širine parking baze, ukupne dužine parking baze i ukupne površine parking

baze se računa na sljedeći način:

15

Page 17: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

3.5. Projektovani parking

Slika 7. Projektovanje parkinga

Ovaj parking prostor nije direktno povezan sa ulicom višeg ranga, ulica dvosmjerna i spada u

kategoriju sabirnih ulica tj. ulica nižeg ranga gdje se nerazvijaju veće brzine kretanja

motornih vozila. Parking je povezan sa glavnom gradskom saobraćajnicom koja vodi u centar

grada, koja se sa jednim krajem nadovezuje na magistralni put.

16

Page 18: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

4. Veza parkinga sa ostalim saobraćajnim sistemimaTokom analize postojećeg stanja utvrdili smo vezu parkinga pječačkim stazama. Nadalje

ćemo definirati vezu parkinga sa cestovnom infrastrukturom što je prikazano na slici 8.

Slika 8. Veza parking sa cestovnom infrastrukturom

17

Page 19: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

5. Signalizacija na priključnoj raskrsniciPri projektovanju signalizacije uključena je vertikalna i horizontalna u vidu znakova za

regulisanje brzine kretanja vozila te druge saobraćajne signalizacije u vidu preventivnih

izbočina za smanjivanje brzine.Svrha same signalizacije jeste da omoguči lakše regulisanje

saobraćaja,te smanje mogućnosti nastanka saobraćajne nesreće.Za dodatnom signalizacijm

nema potrebe.

Saobraćajna infraskrutkura na ovom području se sastoji od:

Putevi,

Pješačke staze,

Mostovi,

Željeznička stanica,

Autobuska stanica,

Taksi štandovi i sl.

Raskrsnice su mjesta presjecanja ili povezivanja dvije ili više saobraćajnice. One predstavljaju

uska grla u saobraćaju odnosno otpor u saobraćajnoj mreži. Projektovanje raskrsnice se vrši

na osnovu saobraćajnih tačaka. Postoji više faktora koji utiču na sigurnost odvijanja

saobraćaja na jednoj raskrsnici :

uslovi i stanje kolovoza (ugao ukrštanja, zone preglednosti, stanje kolovoza, uređaji za

usmjeravanje...),

od saobraćajnih uslova (brzina, veličina i regulisanje),

od individualnih faktora (ponašanje vozača, tehnička ispravnost, vrsta vozila).

Najuobičajnije forme raskrsnica u jednom nivou su:

pravougla i ukrštanja pod kosim uglom,

‘’T’’ – raskrsnica,

‘’Y’’ – raskrsnica,

zvjezdaste raskrsnice i

kružne raskrsnice.

18

Page 20: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

Dobro projektovane raskrsnice su preduslov da nesmetano odvijanje saobraćaja sto utiće na

nivo usluge na datim saobraćajnicama.

Slika 9.broj konfliktnih tačaka na raskrsnici u jednom nivou

Slika 10. Broj konfliktnih tačaka na raskrsnicama

19

Page 21: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

ZAKLJUČAKProblem utvrđivanja potrebe za parking prostorom je veći ukoliko je sam grad veći, veći broj

stanovnika, razvijenost javnog prijevoza također utiče na potrebu za parking prostorom.

Potrebno je izabrati dobru lokaciju za parking, koja mora biti blizu užeg gradskog područija i

da se pješačenje svede na što je moguće manju udaljenost.

Jako ubrzan porast motorizacije sa sobom nosi velike probleme, a jedan jeste svakako

problem parkiranja, odnosno saobraćaja u mirovanju. Taj problem za sobom nosi i niz drugih

kao što su dodatno zagađivanje okoliša i potrošnja goriva vozila koja traže mjesto za

parkiranje. Nedostatak uređenih mjesta za parkiranje vozila također ima za posljedicu često

ostavljanje vozila na površinama namjenjenim za kretanje pješaka, što primorava pješaka da

se kreću operativnom površinom kolovoza, dovodeći se na taj način u opasnost.

U ovom radu nastojalo se prikazati postojeće stanje, te potreba za parking mjestima u gradu

Konjicu. Identifikovana je pogodna lokacija za parking mjesto, te prikazan način

projektovanja površine za parkiranje vozila na osnovu usvojenog tipskog vozila.

Problem neće biti u potpunosti riješen ali će zasigurno doprinijeti boljem uređenju

saobraćajnog sistema tako što će smanjiti zagušenja i gužve kao i ukloniti automobile sa

trotoara.

20

Page 22: Maja Lazarevic Seminarski Iz Planiranja

LITERATURAMehanović, M.: Planiranje u javnom gradskom prometu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, 2013.

Internet izvori:

http://www.konjic.ba/index.php/o-opcini

http://www.gf.unsa.ba/portal/saobracajnice/parking.pdf

21