magazin Heinrich Böll Stiftung za jugoistočnu Evropubroj 1 / 2009.

2 EDITORIAL

Može li kriza dovesti krizu u krizu? Znanstvenici i aktivisti za za-štitu okoliša već decenijima upozoravaju na to da gomilanje po-remećaja i zagađenja s jedne, a iscrpljivanje s druge strane imaju zapravo značenje duboke i sveobuhvatne krize, u kojoj je na kocki održanje životnih uvjeta, a možda čak i sam opstanak čovječan-stva. U tom nastojanju da se stvori svijest o krizi ometaju ih neka specifična svojstva tih prijetnji. Kada ih se pokuša dovesti u vezu sa životnom svakodnevicom, ti rizici se još uvijek doimaju kao ne-što apstraktno. Obzirom na to da su uzroci poremećaja u global-nom eko-sistemu višestruki i isprepleteni, običnom, ‘zdravom’ ra-zumu nije neposredno očevidno što je uzrok čemu, odnosno koji to postupci u svakodnevnom životu stvaraju posljedice koje prije-te našim životnim uvjetima. Ne pomaže mu iskustvo, jer radi se o prijetnjama koje će svoje posljedice − ako se ne varamo − pokazati tek nakon više godina, pa i decenija. Da bi se uopće sagledalo što je u pitanju, a pogotovu da bi se donijelo odgovarajuće odluke, treba se osloniti na znanstvena istraživanja i analize, koje moraju obuhvatiti ne samo cjelinu planeta Zemlja, nego i promjene koje se još nisu dogodile, ali ih se s nekom vjerojatnošću može oče-kivati. Sagledati, kvantificirati i sveobuhvatnom interpretacijom objasniti sve ekologijski značajne pojave na našem planetu prak-tički je nemoguće. Još je daleko teže davati sigurna dugoročna predviđanja; to nam dobro ilustrira meteorologija, koja nikada ne može sa savršenom točnošću proračunati sve promjene, premda im se može približavati s visokim stupnjem vjerojatnosti.

Nadolazećoj krizi još nedostaje ono što je tipično za svaku kri-zu: svijest da ovako više ne može, da ćemo ili propasti ili se izvući novim naporom, novim načinom djelovanja. Pa ipak, mnogi znaci

agenda za krizna i kritična vremena

Impresum

Izdavač: Heinrich Böll Stiftung, Ured za Bosnu i Hercegovinu

Čekaluša 42, Sarajevo

http://www.boell.ba/

Za izdavača: Mirela Grünther-Đečević

Glavni urednik: Srđan Dvornik

sdvornik@zamir.net

Konzultanti: Džemila Agić, Igor Matutinović

Dopisnici: Jelena Mićović, Zoran Oštrić

Oblikovanje: Jasna Goreta

Sadržaj

2 agenda za krizna i kritična vremena Srđan Dvornik

4 Doba preokreta Ralf Fücks

5 Blokirane reforme i neizvjestan razvoj Mirza Kušljugić

9 Kopenhagen: još uvijek daleko od klimatske pravde Vedran Horvat

10 Vijesti 10 Bosna i Hercegovina 12 Hrvatska 15 Srbija 17 regija

18 Kratke vijesti iz Hrvatske o radu udruga i građanskih inicijativa za okoliš

18 Kalendar događaja u Srbiji

19 Pregled značajnijih izvora na internetu

1/09.

Slika na koricama: Shutterstock

Svijest o još nedovoljno vidljivoj, potencijalnoj krizi mogla bi biti gurnuta u stranu sadašnjom akutnom ekonomskom krizom. Ali alternative ima. U krizi se pokazuje da se dosadašnji način postupanja ne može održati, pa zašto ne odabrati ono što će ujedno minimalizirati ekologijske rizike?

3UVODNIK 3

su prilično izvjesni. Može još biti diskusije u kojoj se mjeri atmos-fera zagrijava posljetkom ljudskog djelovanja, a koliko je možda riječ o neljudskim uzrocima ili nekom dugoročnom ciklusu, ali mogućnost da to činimo upravo mi, emitiranjem stakleničkih plinova, više se ne može odbaciti kao puka tlapnja. Može se još raspravljati i o tome koliko će to promijeniti klimu, u kojim roko-vima i s kojim posljedicama, ali nitko više nema osnova da tvrdi kako možemo mirno nastaviti kao dosad, jer nikakve opasnosti nema. Lagodnom pitanju “Što ako se bez potrebe gnjavimo, a sve to nema veze s ljudskim efektima, i možda uopće ne vodi težim poremećajima?” može se s punom uvjerljivošću odgovoriti protu-pitanjem: “A što ako do akutne krize ipak dođe, a mi to shvatimo prekasno, kada se više ništa ne bude moglo učiniti?”

Ako nešto treba učiniti danas da se naša djeca i unuci ne bi teš-ko kajali sutra, potreban je i mnogo odgovorniji način donošenja političkih odluka, koji uzima u obzir posljedice što sežu daleko s onu stranu mandata demokratski biranih političara. Njih je na jedvite jade, korak po korak, prema takvoj odgovornosti gurala sve šira osjetljivost na tzv. postmaterijalističke vrednote (kao što su kvaliteta života i okoliša) u najrazvijenijim društvima, kao i sve uvjerljivije potkrijepljeni znanstveni izvještaji. Međutim, ta svijest o još nedovoljno vidljivoj, potencijalnoj krizi mogla bi biti gurnuta u stranu sadašnjom akutnom ekonomskom krizom. Su-očeni s padom ekonomskih aktivnosti, porastom nezaposlenosti, pa, posljedično, i porastom brige za materijalni standard, donosi-oci političkih odluka vraćaju se rastu kao jedinom spasonosnom sredstvu, a s njim i daljem iscrpljivanju kapaciteta Zemlje i novim prilozima prijetećoj promjeni klime.

Ekologijska kriza tako je bačena u krizu. Ali alternative ima. Upravo se u krizi pokazuje da se dosadašnji način postupanja ne može održati. Kad je već tako urgentno da se nađe nove načine zapošljavanja i nove poticaje zamahu ekonomske aktivnosti, zašto ne odabrati one koji će ujedno minimalizirati ekologijske rizike? Prelaz na nove načine proizvodnje, međutim, ne slijedi iz onakve ekonomske logike kakva vlada i danas. Nije dovoljno više rabiti obnovljive izvore energije, nego treba ekologijskim troškovima primjereno opteretiti one neobnovljive, koji za sobom ostavljaju dugoročno zagađenje. Nije dovoljno kvalitetnije zbrinjavati ot-pad, nego treba preći na ekonomiju koja ne proizvodi kratkotraj-na dobra za brzo odbacivanje u ime rasta prodaje umjesto razvoja kvalitete. U krajnjoj analizi, nužna je ipak duboka promjena cijele ekonomske paradigme. I to u praksi.

Te teške odluke još su daleko teže u zemljama ove regije, koje se bore s nerazvijenošću, posljedicama ratova i trajnim štetama loše tranzicije. Pokrećemo magazin agenda da bismo stvorili jedan od mnogih prijeko potrebnih prostora za produbljenu, kritičku javnu diskusiju o tim pitanjima. U njoj će se suočavati i različita po-dručja znanja i različiti načini djelovanja, uključujući znanstveno, praktično provedbeno i građansko aktivističko. Zajednički će im biti kritički odnos spram postojeće zbilje i odgovoran angažman za kvalitetan i slobodan život danas i sutra.

Srđan Dvornik

4 DOBA PREOKRETA

Ralf Fücks *

* Ralf Fücks je član Upravnog odbora Heinrich Böll Stiftung. Ovaj tekst preveden je iz publikacije Böll Thema koju objavljuje Heinrich Böll Stiftung, br. 1/2009. Članak je napisan 17. 4. 2009.

Postoje različite krize. Neke prođu ne ostavljajući traga, druge do-nose historijski rez. Nije potrebno biti posebno vidovit kako bi se pretkazalo da će sadašnji potres svjetske privrede ući u udžbenike historije kao doba preokreta. Gotovo 25-godišnji ciklus privred-nog rasta stigao je do svoga kraja; bio je to razvojni ciklus koji je skoro milijardu ljudi u nerazvijenim zemljama izvukao iz najgore bijede, dok je istovremeno na vrhu socijalne piramide došlo do basnoslovne akumulacije bogatstva − ne samo u ‘starom svijetu’, nego upravo i među novim bogatašima u Kini, Rusiji, Indiji ili Bra-zilu.

Pogonska snaga ovog ciklusa bila je globalna liberalizacija tr-žišta, nagli porast svjetske trgovine, ali u prvom redu grozničava ekspanzija financijskog sektora. Tamo se zarađivalo velik novac, tamo se pokretao veliki točak koji je svjetsku ekonomiju sada do-veo do ruba propasti. Do jučer, Wall Street i London City bili su dvostruko srce globalnog kapitalizma, a danas su epicentar krize.

Globalni slom izazvan je pucanjem mjehura tržišta nekretnina u SAD, na kojem su stvarane prividne vrijednosti na osnovu kojih su se uzimali dodatni krediti. S njim je kolabirao i model rasta koji je pokretalo širenje javnog i privatnog zaduženja.

Turbokapitalizam je prevršio mjeru. Prošla su vremena čude-snog umnožavanja kapitala kroz uvijek nove financijske proizvo-de. U budućnosti će se više raditi o proizvodnji korisnoga i o po-nudi usluga koje će predstavljati dodatnu vrijednost za potrošače, nego o tome da se špekulativnim poslovima u kratkom roku ste-kne bogatstvo. Ekonomski uzor budućnosti neće biti investicijski bankar, nego poduzetnik (ili poduzetnica) koji će dati svoj do-prinos društvenom napretku. Umjesto fiksiranja na kratkoročno uvećanje profita, radit će se o održivom povećavanju vrijednosti.

Kapitalizam budućnosti bit će moralniji − jer dugoročno gleda-no, samo odgovorno postupanje donosi blagostanje.

Doba preokretaŠto prolazi, a što novo nastaje?

Ono što trenutnu situaciju razlikuje od svih prethodnih potresa svjetske privrede jeste podudaranje ekonomske i ekološke krize. Nisu poremećene samo cirkulacija novca i robe; raspada se i ekosistem, od kojeg zavisi ljudski život na ovoj planeti.

GlOBalna PRaVIla Za GlOBalna tRžIšta

Tržišne privrede su sistemi koji ovise o mnogim preduvjetima. One zahtijevaju transparentnost, ograničavanje moći putem kon-kurencije, efikasno formiranje cijena, odgovornost vlasnika i rav-notežu između dobiti i rizika. Stave li se van snage ti mehanizmi kontrole i protuteže, sistem se raspada. A upravo to se dogodilo.

Kada je riječ o zakazivanju tržišta, onda se u istom dahu mora govoriti i o zakazivanju države. Jer, u nadležnosti države je da us-postavi red na tržištima, i upravo su vlade u toku konkurencije za lokacije otpustile iz svoje regulacijske nadležnosti cijela područja financijske industrije.

Van svake je pameti da svaki lijek mora proći skupe postup-ke za odobravanje i da svaki automobil mora dobiti prometnu dozvolu na osnovi tehničkog pregleda vozila, a da se financijski proizvodi, koji su u stanju da unište čitave nacionalne ekonomije, moglo staviti u opticaj a da nisu poduzete nikakve mjere protiv rizika. Kriza otkriva slabosti globalizacije: nedostatak globalne regulacije, izrazite neravnoteže u svjetskoj ekonomiji, neravno-mjerna raspodjela prednosti i rizika. Cijelim društvima koja su radom došla do skromnog blagostanja prijeti povratak u modus golog preživljavanja. Povratak u ekonomski nacionalizam (vulgo protekcionizam) samo bi pooštrio probleme. Deglobalizacija nije utopija, nego utvara. Ne samo zbog sa time povezanog gubitka blagostanja širom svijeta, nego i zbog toga što bi ekonomska fra-gmentacija raspirila politički nacionalizam − pozdrav iz 30-tih go-dina prošlog stoljeća.

Sada je potrebno više kooperacije i koordinacije. Vrlo je važ-no ojačati Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi mogli odigrati svoju ulogu globalnog vatrogasca. No, ni to nije moguće bez političkih reformi. Neizostavno je i ekonomskim sila-ma u usponu i zemljama u razvoju dati jednako pravo glasa u tim institucijama. Prošlo je vrijeme zapadne hegemonije nad svjet-skom ekonomijom. Moramo se naučiti da dijelimo moć i blago-stanje, kako bismo spriječili borbu sviju protiv svih.

Kriza nemilosrdno razotkriva i deficite Evropske Unije. Ima-mo domaće tržište i uglavnom jedinstvenu valutu, ali nemamo evropsku koordinaciju ekonomske i financijske politike. A evrop-ske nacionalne ekonomije su bezuvjetno povezane jedne sa dru-gima. Solidarnost sa zemljama kojima je voda došla do grla nije altruizam, već čin razuma.

Za to su potrebna i obavezujuća pravila koja će iznuditi fiskal-nu disciplinu i time spriječiti poreznu utrku koja bi opteretila za-jednicu. Ako Evropska Unija iskoristi šansu, iz krize će izaći oja-čana. Zakažu li evropske vlade, prijeti erozija zajednice i raspad eurozone.

5DOBA PREOKRETA

DVOStRuKa KRIZa EKOnOmIjE I EKOlOGIjE

Ono što trenutnu situaciju razlikuje od svih prethodnih potresa svjetske privrede jeste podudaranje ekonomske i ekološke krize.

Nisu poremećene samo cirkulacija novca i robe; raspada se i ekosistem, od kojeg zavisi ljudski život na ovoj planeti. Promjene klime su siguran dokaz takve krize. Nestajanje zaliha nafte, izlov-ljenost mora, oskudica (pitke) vode i gubitak plodnih oranica do-datni su signali za uzbunu. Zbog toga i nema povratka k ekonom-skom rastu staroga tipa.

Paralele koje su dovele do ove dvostruke krize ekologije i eko-nomije su zapanjujuće. Obje počivaju na masivnim zajmovima na račun budućnosti: s jedne strane u obliku novčanih dugova koji-ma se financirala potrošnja, a s druge u obliku ekoloških dugova. U oba slučaja se radi o eksternalizaciji naknadnih troškova na te-ret budućih generacija: uživaj danas, plati sutra. Ovaj oblik po-gubne ekonomije dugova napokon mora prestati. To također zna-či: cijene moraju pokriti ekološke troškove, kako bi tržište moglo odaslati prave signale investitorima i potrošačima. Instrumenti za tako nešto su poznati: zovu se ekološki porez i smanjivanje emisi-ja CO2, koji se moraju knjižiti kao trošak preduzeća i potrošača.

Glede prijetećeg kolapsa biosfere, radi se ni o čemu manjem nego o zelenoj industrijskoj revoluciji: o skoku u povećanju efi-kasnosti resursa, sveobuhvatnom prelasku na obnovljive izvore energije, o razvoju nove generacije proizvoda i tehnologija koje ne ugrožavaju okoliš, prelasku na biološke sirovine i metode te izgradnji kuća koje postaju neto-proizvođačice energije. Drugim riječima: radi se o zelenom ekonomskom čudu koje u masovnim razmjerima donosi smislene poslove.

GREEn nEw DEal

Ogromne sume novca koje vlade sada širom svijeta ulažu u pokre-tanje konjunkture treba iskoristiti za polaganje temelja za održiv rast. Ako propustimo tu priliku, naći ćemo se u dvostrukoj zamci: bit ćemo u silnim dugovima koji će ograničiti mogućosti djelova-nja države upravo onda kada se ekološka kriza bude zaoštrila.

Investiranje u zelene tehnologije je obavezni program broj jedan. Obavezni program broj dva je investiranje u ljude, prven-stveno u odgoj, obrazovanje i profesionalnu kvalifikaciju. Time možemo ubiti više muha jednim udarcem: obrazovanje je ključ za jednake mogućnosti i društveni uspon, dakle za pravednije druš-tvo. A istovremeno ćemo osigurati da Evropa unatoč demograf-skim promjenama ostane kreativno, dinamično društvo koje će i ubuduće zadržati svoje bogatstvo.

Budemo li pametno postupali, iskoristit ćemo krizu za druš-tveni preokret prema ekologiji i pravednosti.

Bilo da to nazovemo “Green New Deal-om” ili Paktom za bu-dućnost, važno je da sada pokrenemo sve snage kako bismo kao društvo izašli iz krize jači i bolji nego što smo u nju ušli.

S njemačkoga prevela Alma Sukić

Ekonomski uzor budućnosti neće biti investicijski bankar, nego poduzetnik/poduzetnica koji će dati svoj doprinos društvenom napretku. Investiranje u zelene tehnologije je obavezni program broj jedan. Obavezni program broj dva je investiranje u ljude, prvenstveno u odgoj, obrazovanje i profesionalnu kvalifikaciju.

EnERGEtSKI POtEncIjalI I OSnOVnI POKaZatEljI

ElEKtROEnERGEtSKOG SEKtORa BIH

Preovladavajuće je mišljenje u Bosni i Hercegovini (BiH) da njen elektroenergetski sektor (EES) predstavlja značajnu, ako ne i najvažniju šansu za ekonomski razvoj. Obje entitetske vlade: Fe-deracije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS), u programima eko-nomskog razvoja za period 2006-2010. godina stavljaju fokus na investicione projekte u sektoru elektroenergetike. U političkom marketingu ovih projekata koriste se slogani: “razvojni projek-ti ove generacije’’, “razvojna šansa koja se ne smije propustiti’’ ili “najveći investicioni poduhvati u istoriji BiH’’. Reakcije stručnjaka iz elektroprivrednih kompanija1, medija i javnosti uglavnom nisu ništa manje euforične.

Činjenica je da BiH u odnosu na susjedne zemlje u regionu Ju-goistočne Evrope (JIE) ima komparativnu prednost za proizvod-nju električne energije, pa eventualno i za izvoz (za više informa-cija o EES zemalja JIE vidjeti studiju Međunarodne Agencije za Energetiku2). Ona je jedna od rijetkih zemalja (pored Bugarske, Rumunije i Kosova) koja ima i može i u budućnosti da ostvaruje suficit u elektroenergetskom bilansu. Ovakva pozicija BiH poslje-dica dvaju kontradiktornih faktora:

* Fakultet elektrotehnike, Univerzitet u Tuzli. Članak dovršen 20. 9. 2009.

1 Sve tri elektroprivredne kompanije u BiH u svojim razvojnim politikama definišu kao osnovni strateški cilj: “postizanje liderske pozicije u izvozu električne energije na regio-nalnom tržištu Jugoistočne Evrope’’.

2 “Energy in the Western Balkans − The Path to Reform and Reconstruction”, Interna-tional Energy Agency 2008.

Blokirane reforme i neizvjestan razvojElektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine

mirza Kušljugić*

Suštinski problem uticaja političkih aktera je nepoznavanje ili neprihvatanje koncepta upravljanja sektorom EES kao javnim dobrom. Energetski resursi pripadaju građanima, pa su i javna preduzeća obavezna da posluju na osnovu ovog principa

6 BLOKIRANE REFORME I NEIZVJESTAN RAZVOJ

BiH ima izuzetno nizak nivo potrošnje električne energije • po stanovniku od 2,180 kW/a pc u 2004. godini (u poređe-nju sa Makedonijom − 3,184, Hrvatskom − 3,327, Srbijom i Crnom Gorom − 3,998, Slovenijom − 6,835 ili članicama OECD-a − 8,204). Ova vrijednost je niža i od svjetskog pro-sjeka od 2,516 kW/a pc.BiH raspolaže značajnim i nedovoljno iskorištenim pri-• marnim energetskim resursima za proizvodnju električne energije: a) procijenjeni hidro potencijal iznosi 6.800 MW (od čega je iskorišteno tek 35%, što je najniža iskorištenost hidropotencija u Evropi), i b) procijenjene bilansne rezer-ve uglja iznose blizu 4,0 milijarde tona.

Dakle, trenutni kapacitet za proizvodnju električne energije za izvoz proizilazi i iz činjenice da BiH, kao ekonomski nerazvi-jena zemlja, ima veoma nizak nivo potrošnje električne energije po stanovniku. Neiskorišteni primarni energetski resursi pred-stavljaju samo komparativnu prednost, koju na budućem tržištu električne energije tek treba pretvoriti u konkurentsku prednost. Ovakvo stanje u raspravama o razvoju EES BiH nameće sljedeće razvojne dileme:

Da li treba forsirati proizvodnju električne energije za • izvoz, i na taj način investicijama u EES poticati ekonom-ski rast,ili razvijati energetski intenzivne industrijske proizvodnje, • koje će biti bazirane na korištenju tih novih količina elek-trične energije (pri čemu cijenu električne energije za ove industrije obično subvencionira cijelo društvo) i tako u energetskom lancu vrijednosti povećavati opšti ekonom-ski rast zemlje,ili pak posmatrati elektroenergetski sektor kao infrastruk-• turu potrebnu za ekonomski razvoj, koji ne mora biti bazi-ran na energetski intenzivnim tehnologijama.

Kako BiH nema strategiju energetike koja bi sadržala i analizu isplativosti izvoza značajnijih količina električne energije, za ilu-straciju navedenih dilema može poslužiti sljedeći navod iz stra-teškog dokumenta razvoja energetskog sektora FBiH:

‘’Pitanje izgradnje energetskih kapaciteta na ugalj za potrebe izvoza je strateško pitanje politike i ekonomije BiH/FBiH, te je ve-oma teško u ovom periodu na postojećim osnovama dati odgovor na njega. Jedno je sigurno, izvoz energije ima smisla, ako se njome raspolaže u obilju i u dovoljnim količinama za svoje dugoročne potrebe, i ako se ista može proizvesti i prodati postižući povratne opšte korisne društvene efekte. Sadašnji potencijali u navedenom smislu ne dokazuju opravdanost za takve postupke, izuzev što mogu pomoći prevazilaženju krajnje teškog socijalnog stanja u rudnicima uglja u FBiH, odnosno u društvu. Još niko nije na re-alnim, društveno mjerljivim i utemeljenim osnovama, izračunao stvarnu društvenu dobit od izvoza električne energije, koja će se sigurno sutra i u samoj FBiH/BiH, daleko više cijeniti. Za ovakve odluke potrebna je dugoročna energetska strategija, utemeljena na realnim društvenim osnovama...’’

ORGanIZacIja EES BIH

Da bi se moglo diskutovati o konceptu razvoja i analizirati stanje u EES BiH, potrebno je prije svega provesti analizu organizacione strukture EES i nadležnosti državnih institucija za definisanje ra-zvojnih koncepata, strategija i odgovarajućih politika.

Organizaciona struktura EES BiH uslovljena je posljedicama ratnih dešavanja i zasnovana je na de facto podjeli tog sistema. Trenutno u BiH javnu uslugu snabdijevanja potrošača električ-nom energijom ostvaruju tri javna elektroprivredna preduzeća (sa većinskim državnim vlasništvom):

Elektroprivreda BiH (EPBiH) sa sjedištem u Sarajevu,•

Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS) sa sjedištem u • Trebinju,Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne (EP-• HZHB) sa sjedištem u Mostaru.

Svaka od ovih kompanija u suštini ima geografski zaokružen monopol na snabdijevanje potrošača. Funkcije snabdijevanja i distribucije električne energije u Distriktu Brčko BiH obavlja lo-kalno komunalno distributivno preduzeće.

Funkciju prenosa električne energije u BiH obavlja jedinstvena prenosna kompanija ‘’Elektroprenos BiH’’, sa sjedištem u Banja Luci, a funkciju upravljanja sistemom Nezavisni Operator Siste-ma (NOS) sa sjedištem u Sarajevu.

Prema Ustavu BiH i ustavima entiteta FBiH i RS nadležnosti za EES imaju:

Ministarstvo Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MV-• TEO) BiH, koje je nadležno za obavljanje poslova iz nad-ležnosti države koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa, koordinacije djelatnosti i usklađivanje planova entiteskih tijela, vlasti i institucija na međunarod-nom planu u područjima energetike, zaštite životne sre-dine te razvoja i korištenja prirodnih resursa. Uz podršku Svjetske banke i Evropske Unije Ministarstvo je pokrenulo izradu Studije energetike BiH3 i Strategije energetike (u vrijeme pisanja ovog članka ‘’izrada’’ Strategije je u toku).Ministarstvo energetike i razvoja RS koje je nadležno za • oblast energetike u RS (www.vladars.net). Važeći planski razvojni dokument za EES u RS je ‘’Strategija razvoja ener-getike u periodu 2005-2010’’, koja je usvojena 1998. Federalno ministartsvo energije, rudarstva i industrije je • nadležno za oblast energetike u FBiH (www.fbihvlada.gov.ba). Važeći strateški planski dokument u FBiH je ‘’Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH’’,4 koji je usvojen 2008.

Iz opisanog stanja je jasno da je najveća institucionalna pre-preka provođenju reformi i sistematičnom koncipiranju razvoja EES BiH veoma složen odnos između nadležnosti pojedinih dr-žavnih institucija. U stvarnosti elektroenergetskim sistemom u BiH upravljaju entitetske institucije, dok je uloga državnog mi-nistarstva u procesu odlučivanja marginalna. Posljedica takvog stanja je i činjenica da u BiH postoje tri (sa tehničkog aspekta ne-logično organizovane) elektroprivredne kompanije, između kojih se ostvaruje minimalna razmjena energije i funcionalna koordi-nacija, što čini EES BiH kompleksnim i vjerovatno jedinstvenim u svijetu. Ako se tome doda i nekoordinirana aktivnost između ključnih državnih institucija nadležnih za energetiku (entitetskih vlada i ministarstava energetike), postoji opravdana sumnja da se nakon završetka izrade ‘’Studije energetskog sektora BiH’’ neće pristupiti izradi energetske strategije BiH.5

3 “Studija energetskog sektora u BiH”, projekt finansiran kreditom Svjetske banke, kon-zorcij: Energetski institut Hrvoje Požar - Hrvatska, Soluziona - Španjolska, Ekonomski institut Banja Luka, Rudarski Institut Tuzla, januar 2008.

4 “Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH”, Ekspertna

grupa Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, mart 2008. 5 Početkom 2009. na sastanku premijera entiteta sa predsjedavajućim Vijeća ministara dogovoreno je da se državna razvojna strategija BiH (a u okviru nje i strategija razvoja energetike BiH), koja je preduslov za korištenje prepristupnih fondova EU IPA, izradi kroz proces ‘’integracije’’ razvojnih strategija entiteta.

7BLOKIRANE REFORME I NEIZVJESTAN RAZVOJ

REFORma EES u BIH I SPORaZum O EnERGEtSKOj ZajEDnIcI

Premda su reforme EES u BiH inicirane početkom 2001. godine sa ciljem prilagođavanja sektora konceptu organizacije koji je baziran na liberalizaciji i uvođenju tržišta, najznačajniji korak u dinamizaciji potrebnih reformi predstavlja potpisivanje Sporazu-ma o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope (SEZ), 25. oktobra 2005. godine; potpisnice su: Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Rumunija, Srbija, Crna Gora i UNMIK u ime Kosova prema rezoluciji UN 1244. SEZ predstavlja pravni okvir za pro-ces koji je započeo 2003. godine kao inicijativa Pakta stabilnosti, a zasnovan je na Atenskom memorandumu, kojim su se zemlje potpisnice obavezale na sprovođenje reformi u sektoru električne energije i gasa i na formiranje regionalnog tržišta za ove energen-te. Sporazum obavezuje zemlje potpisnice i na implementaciju acquis communautaire EU u sektorima energije, ekologije, kon-kurencije, energetske efikasnosti i energetskih usluga i promocije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, odnosno na poštovanje odgovarajućih direktiva EU (www.energy-community.org). Za ze-mlje kandidate za članstvo u EU u procesu monitoringa napret-ka u provođenju pred-pristupnih reformi obavezno se analizira i provođenje preuzetih obaveza iz SEZ. Stoga Sporazum predstav-lja najvažniji međunarodni pravni okvir za planiranje razvoja i funkcionisanje EES u BiH.

BiH je ratifikovala SEZ 1. 7. 2006. godine. Do sada su u prila-gođavanju EES BiH zahtjevima Sporazuma provedene sljedeće početne reforme:

Osnovane su regulacione komisije: državna DERK (• www.derk.ba), FBiH - FERK (www.ferk.ba) i RS - RERS (www.reers.ba) sa podijeljenim nadležnostima u regulaciji EES u BiH. I po ovakvoj organizaciji regulatornih tijela BiH je specifična u regionu.Usvojeni su osnovni dokumenti koji regulišu EES.• Započet je proces restrukturiranja sektora, koji je posebno • složen u FBiH zbog restrukturiranja rudnika uglja i njiho-vog povezivanja sa EP BiH.Nezavisni operator sistema je preuzeo dužnosti koordina-• cije upravljanja sistemom BiH unutar Evropske elektroe-nergetske mreže UCTE.Od 1. 8. 2008. godine svi potrošači osim kategorije doma-• ćinstava imaju pravo na sticanje statusa kvalifikovanog kupca (trgovanja na tržištu električne energije).

Međutim, u posljednje tri godine evidentan je zastoj u provo-đenju reformi, a u posljednje vrijeme i blokada rada institucija na državnom nivou: Elektroprenosa BiH, DERK-a i NOS-a, tako da trenutno BiH ne ispunjava mnoge od zahtjeva koje postavlja SEZ.

StRatEGIjE I PlanOVI RaZVOja EES u BIH

Zbog toga što je javni dio EES-a u BiH organizovan u tri elektro-privredna preduzeća, kojima većinski upravljaju dva entiteta, nije iznenađujuće da BiH nema jedinstveni plan razvoja EES. Planovi razvoja elektroprivreda u BiH uglavnom se svode na planove re-vitalizacije postojećih i izgradnju novih proizvodnih objekata, bez međusobne koordinacije prioriteta razvojnih projekata. Nezavi-sni operator sistema je usvojio indikativni plan izgradnje novih objekata za period 2010-2019. (vidi www.nosbih.ba), koji u suštini predstavlja ‘’zbir’’ prijedloga koje su dostavile tri elektroprivrede i nezavisni proizvođači. Analiza indikativnog plana jasno pokazuje da većina predloženih novih proizvodnih objekata neće biti izgra-đena u planskom periodu.

Detaljnija analiza razvoja proizvodnje - izgradnje novih elek-trana - urađena je u ‘’Studiji energetskog sektora BiH’’ u kojoj je korištenjem softverskog paketa WASP određivana njihova eko-nomska opravdanost za analizirani vremenski horizont razvoja proizvodnje do 2020. godine. U studiji su analizirani sljedeći po-tencijalni proizvodni objekti koje su dostavile pojedine elektro-privrede:

1. TE na postojećim rudničkim lokalitetima (ukupne snage 1,530 MW):

• EP BiH: TE Tuzla, G7 (450 MW) i G8 (450 MW), TE Ka-kanj, G8 (450 MW)

• EPRS: TE Gacko, G2 (330 MW), TE Ugljevik, G2 (300 MW)

2. TE na novim rudničkim lokalitetima (ukupne snage 1,750 MW):

• TE Stanari (410 MW), grupa EFT • EPBiH: TE Bugojno, G1 (350 MW), Tuzla B (500 MW), Ka-

mengrad (215 MW) • EPHZHB: TE Kongora, G1 (275 MW)3. Hidroelektrane: • EPRS ukupnog kapaciteta 746 MW (od kojih je najzna-

čajnija HE Buk Bijela) • EPBiH ukupnog kapaciteta 654 MW. • EPHZHB ukupnog kapaciteta 252 MW • HE Bjelimići 100 MW i pumpna elektrana Glavatičevo

600 MW, prema samoinicijativnoj ponudi kompanije In-trade Energija.

Ukupna vrijednost potrebnih investicionih sredstava za realiza-ciju predloženih projekata (čiji je kapacitet manji od predloženoga u indikativnom planu) prema trenutnim cijenama procjenjuje se na cca 12-13 milijardi.

U pomenutoj studiji analizirani su potencijali za proizvodnju električne energije i iz obnovljivih izvora:

Bosna i Hercegovina nema strategiju energetike koja bi sadržala i analizu isplativosti izvoza značajnijih količina električne energije

foto

: Ian

Bri

tton

, CC

Fre

eFot

o

8 BLOKIRANE REFORME I NEIZVJESTAN RAZVOJ

Iz malih hidroelektrana (snage ispod 5 MW) kapaciteta: u • RS 212 MW i u FBiH 177 MW.Iz vjetroelektrana: (do 2015. godine) kapaciteta do 600 • MW.

Premda je analiziran potencijal za projekte energetske efika-snosti, u institucijama vlasti, javnosti i u stručnoj zajednici ovo područje još nije privuklo interes koji zaslužuje. To potvrđuje i činjenica da BiH još nema funkcionalnu Agenciju za energetsku efikasnost niti prateće fondove podrške za projekte iz ove oblasti.

analIZa Stanja I PROcjEna tREnDOVa RaZVOja EES BIH

Reforma EES u BiH još nije završena. Tako se EES BiH može sma-trati tipičnim sektorom u tranziciji. Za potpunu implementaciju reformi i postavljanje temelja za sistematičan razvoj EES u BiH identifikovane su sljedeće ključne barijere:

Ne postoji jedinstveni državni akcioni plan za implemen-• taciju reformi.Postoji veliki nesklad između međunarodnih obaveza i ad-• ministrativnih kapaciteta na državnom nivou za praćenje njihove realizacije.Na nivou BiH ne postoje zakon o energiji niti zakon o efi-• kasnom korištenju energije, čije usvajanje predstavlja me-đunarodnu obavezu BiH.Na nivou BiH ne postoji Agencija/Centar za energetsku • efikasnost, čije uspostavljanje je takođe međunarodna obaveza BiH.Na nivou BiH se ne prikuplja energetska statistika.• Mehanizam za osiguranje energetskog bilansa na nivou • BiH ne postoji.

Nabrojane prepreke, u situaciji odsustva političke volje za sin-hronizovani razvoj EES, značajno otežavaju izgradnju funkcional-no integrisanog i efikasnog EES.

Dosadašnja aktivnost lokalnih političkih aktera uglavnom je bila usmjerena na nove investicije u proizvodne objekte, a da prethodno nisu definisani prioritetni projekti i dinamika njihove izgradnje. Istovremeno, njihova aktivnost na provođenju reformi u sektoru je zanemariva. Sve ovo u javnosti izaziva sumnje u pra-ve namjere političke elite i smanjuje podršku reformama i razvo-ju. Kao ilustracija neutemeljenog pristupa razvoju sektora može se navesti i jedna od netačnih paradigmi, koje su kreirali lokalni političari i mediji, da je BiH izuzetno bogata ugljem kao primar-nim energetskim resursom i da taj sektor stoga predstavlja veliki izvozni potencijal. Ovo možda kratkoročno i jeste tačna konsta-tacija (zbog trenutnog deficita električne energije u regionu JIE), ali dugoročno je veoma upitna polazna strateška osnova, zbog činjenice da je ugalj u BiH uglavnom niskokvalitetni lignit, čije je iskorištavanje sa ekološkog aspekta veoma skupo.

Suštinski problem uticaja političkih aktera na reformske pro-cese predstavlja nepoznavanje ili pak neprihvatanje koncep-

Jedna je od netačnih paradigmi, koje su kreirali lokalni političari i mediji, da je BiH izuzetno bogata ugljem kao primarnim energetskim. Ovo je dugoročno veoma upitna polazna strateška osnova, jer je ugalj u BiH uglavnom niskokvalitetni lignit, čije je iskorištavanje sa ekološkog aspekta veoma skupo

ta upravljanja sektorom EES kao javnim dobrom. Po konceptu javnog dobra energetski resursi pripadaju državi, odnosno nje-nim građanima. Stoga su i javna preduzeća, kojima je povjere-no upravljanje energetskim resursima, obavezna da posluju na osnovu ovog principa. Isto važi i za ministarstva i vlade, koji u ime građana u javnim preduzećima ostvaruju funkciju nadzora. To od upravljačkih struktura u sektoru zahtijeva transparentnost u radu i izgradnju što je moguće šireg društvenog konsenzusa oko razvojnih projekata.

Zbog svega navedenog neizvjestan je nivo investicija u EES u BiH koji će u narednom periodu biti realizovan. Izgradnja svih ‘’planiranih’’ novih proizvodnih objekata u EES BiH do 2020. ne samo da zahtijeva za BiH ogromna finansijska sredstva nego bi rezultirala proizvodnim kapacitetima koji bi pored pokrivanja vlastite potrošnje omogućavali izvoz u iznosu preko 10 TWh (što približno predstavlja ukupnu trenutnu potrošnju BiH). Da li će izvoz tolikih količina električne energije biti moguć odrediće regi-onalno tržište JIE, koje će nakon provedenih reformi biti potpuno liberalizovano i integrisano u tržište EU. Na takvom tržištu elek-trične energija proizvedena u BiH uglavnom iz termoenergetskih kapaciteta na lignit susretaće se sa znatnom konkurencijom.6

Nadu da će se u EES uvesti više sistematičnosti daje činjeni-ca da je BiH pristupanjem Energetskoj zajednici prihvatila niz standarda i obavezujućih procedura EU u energetskom sektoru. Naravno da uvođenje sistematičnosti u pristup planiranju razvoja zavisi od efikasnosti implementacije preuzetih obaveza. Među-tim, trenutno prihvatanje duha SEZ i obaveza koje proističu iz njega, među političkim elitama ne samo u BiH nego i u čitavom regionu nije naročito veliko.

6 M. Kušljugić, A. Kovačević, “Izgradnja velikih termoenergetskih kapaciteta za tržište električne energije Jugoistočne Evrope’’, stručno savjetovanje povodom 50 godina rada TE Tuzla “Novi investicioni ciklus u JP Elektroprivreda BiH u svjetlu trendova izgradnje novih termoenergetskih postrojenja u široj okolini i Europi’’, 24. 9. 2009.

9KOPENHAGEN: JOŠ UVIJEK DALEKO OD KLIMATSKE PRAVDE

Vedran Horvat *

* Heinrich Böll Stiftung Zagreb

Bili smo, čini se, duboko u krivu onda kada smo se, nakratko za-čarani pobjedom Obaminog zelenog plana, na trenutak ponadali da bi moglo doći do obnove globalne solidarnosti, i to upravo na području borbe protiv klimatskih promjena. Sada, mjesec dana prije početka konferencije UN o klimatskim promjenama u Kope-nhagenu (COP 15), sve govori u prilog tome da će letovi tisuća i tisuća delegata prema Kopenhagenu biti (uz nove emisije stakle-ničkih plinova) pucanj u prazno za jedne, a potvrda vlastite domi-nacije za druge. Ovi potonji su, dakako, oni koji će predstavljati interese bogatih industrijskih zemalja, ionako ‘najzaslužnijih’ za štetne posljedice klimatskih promjena koje sada svi osjećamo, i koje sada punom nogom koče proces koji nas je mogao približiti onome što zovemo ‘klimatska pravednost’. Novi klimatski spo-razum koji se očekuje kao rezultat konferencije u Kopenhagenu, koji će označiti tzv. razdoblje post-Kyoto, proći će ili pasti na trima kritičnim pitanjima − na postotku smanjenja stakleničkih plinova razvijenih industrijaliziranih zemalja, na usporavanju rasta emisi-ja rastućih ekonomija te na iznosima financiranja koji su potrebni zemljama u razvoju da smanje emisije i prilagode se klimatskim promjenama, a izdvojit će ih razvijene zemlje. Pa iako oni skloni ‘wishful thinkingu’ namjerno ne uzimaju o obzir moguću propast ovog skupa, trenutni dokazi na stolu potkrepljuju upravo takav scenarij.

No, pored toga, dva su bitna ugla iz kojih možemo pokušati dati odgovore na ova pitanja; jedan je vezan uz pitanje klimatske pravednosti i ravnopravnog podnošenja tereta (“burden shar-ing”), a drugi, nimalo manje važan − uz demokratičnost cijelog procesa odlučivanja na sastanku vladinih i međunarodnih dele-gata na konferenciji.

Eu KORaK naPRIjED, GREšKa, unaZaD

Novi dogovor o klimi, koji bi trebao zamijeniti Protokol iz Kyota (1997.) nakon 2012. godine, tako će vrlo vjerojatno ostati tek veli-ka globalna predstava s brojnim simulacijama pozitivnih ishoda, no bez pravog rezultata. Prije godinu dana na istoj konferenciji u Poznanu skupili su oni koji se nadaju pravednom i održivom dogovoru dovoljno dokaza da povjeruju kako će SAD sa Obamom tokom ove godine konačno pripomoći zemljama Europske Unije da nagovore ostatak razvijenih zemalja na značajnije redukcije i na ulaganje daleko većih iznosa u adaptacijske fondove.

Stoga nije bila očekivana rezerva − ako ne taktički potez - na koju se nailazi sada, na kraju čak i među zemljama EU, koje su na globalnom planu donedavno najviše napora same poduzimale u smjeru drastičnijeg smanjenja emisija. Europska komisija tako sada i sama potkopava moguće dogovore svojom projekcijom da bi se do 2020. godine najviše redukcija emisija trebalo dogoditi − ne u EU - već upravo u zemljama u razvoju, ili bolje reći, ekono-mijama u usponu (poput Brazila, Kine i Indije). Radi se, drugim riječima, o golemom koraku unazad i odustajanju od vodstva koje je EU bila potkrijepila i iznosima predviđenima za adaptacijske fondove, koji su sada naglo smanjeni. Ilustracije radi, Svjetska je banka na pripremnim razgovorima u Bangkoku tokom listopada predstavila studiju prema kojoj je zemljama Juga samo za prila-gođavanje klimatskim promjenama godišnje potrebno oko 100 milijardi dolara (do 30% tog iznosa bila je spremna uložiti sama Europska Unija).

HajDE VI PRVI

Europska Unija bila je - naglasimo: bila je - spremna smanjiti emi-sije i za 30% do 2020. godine u slučaju da zemlje u usponu također poduzmu proporcionalno slične poteze. No, sada se (opet) govo-ri drukčijim jezikom, a iznosi s kojima su spremne pomoći troš-kove adaptacije zemalja u razvoju i rastuće ekonomije daleko su manji. Pa iako su već u Bangkoku početkom listopada Norveška i Japan najavile ozbiljne napore na ublažavanju tj. smanjenju emi-sija, najrazvijenije industrijalizirane zemlje Europske unije i dalje oklijevaju to učiniti. Tako je sve jasnije da borba protiv klimatskih promjena, ako je to ikadato i bila, više nije mjesto globalne soli-darnosti (što je lako mogla postati), već upravo suprotno − kon-kurencije najjačih svjetskih privreda s onima koje ih žele uskoro zamijeniti; instrument kojim se ‘legitimno’ i ‘moralno’ želi uspori-ti uspon ekonomija u razvoju.

Kopenhagen: još uvijek daleko od klimatske pravde

U očekivanju 15. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama u Kopenhagenu

Iako su posljedice klimatskih promjena neupitne, politička instrumentalizacija više je nego dvojbena: stvarna opasnost promjena klime i dalje nikoga ne zanima; cijeli diskurs kontaminiran je partikularnim ekonomskim interesima koji pitanja financiranja adaptacije ili trgovine emisijama reduciraju na osnaživanje jačih i slabljenje slabijih

foto

: Ian

Bri

tton

, CC

Fre

eFot

o

10 KOPENHAGEN: JOŠ UVIJEK DALEKO OD KLIMATSKE PRAVDE

Iako su posljedice klimatskih promjena neupitne, politička in-strumentalizacija više je nego dvojbena. Pritom se lako iščitava da stvarna opasnost klimatskih promjena i dalje nikoga ne zani-ma; cijeli diskurs toliko je kontaminiran partikularnim ekonom-skim interesima koji pitanja financiranja adaptacije ili trgovine emisijama reduciraju na osnaživanje jačih i slabljenje slabijih. O tome govori i gotovo nikakav napredak u pregovorima od po-sljednje konferencije u Poznanu; a već i sada duboko potkopani pregovori u Kopenhagenu vrlo bi vjerojatno mogli biti promašaj. Tako će i EU postaviti svoju ljestvicu daleko ispod potrebnih 40% smanjenja stakleničkih plinova unutar Unije, koje zagovara Fri-ends of the Earth International, s ciljem da držimo planet ispod 2 Celzija globalnog zagrijavanja, što osigurava koliko-toliko pri-hvatljivu budućnost za dolazeće generacije, izložene utjecaju kli-matskih promjena.

mRšaVa šanSa Za HaPPy EnD?

Drugi moment također je kritičan. Sporazum u Kopenhagenu mora se dogoditi kako bi dokazao i da globalni demokratski su-stav može stvoriti konsenzus o nečemu što se pokazuje kao javni interes (globalni), i gdje zemlje članice UN-a svoje partikularne (nacionalne) ambicije moraju staviti u drugi plan. Međutim, i sama financijska kriza pokazala je koliko su ovakvi scenariji danas neizvedivi; tim više što je u slučaju ovih pregovora demokratski deficit očevidna činjenica. Pregovori između vladinih delegacija odvijaju se u izuzetno zatvorenom procesu, uz tek povremeno izvještavanje javnosti, dok ekološke organizacije koje rade na pitanjima klimatskih promjena vrlo često budu ostavljene pred zatvorenim vratima, bez stvarnog utjecaja na tijek pregovora. Ra-skorak između samog procesa pregovora i utjecaja brojnih tran-snacionalnih akcija na samom skupu izuzetno je velik, i to uvijek umanjuje demokratski legitimitet odluka.

No, prostora za ugodno iznenađenje možda još ima, i možda se na putu od Kyota, Balija, Poznana preko Kopenhagena na kraju ipak možda nađemo u budućnosti kao odredištu s koncentraci-jom od 350 ppm** i samo dvije tone emisija CO2 po glavi stanovni-ka do 2050 godine. Prostora ima ako oni koji planiraju doći u Ko-penhagen, a ne vratiti se praznih ruku, zaista odluče izvući najviše moguće iz pregovora i dogovoriti sporazum koji u iduće dvije go-dine treba usvojiti, ratificirati i pokrenuti širom svijeta. No, pored Kine i Indije, koje sada pokazuju daleko više volje za te procese, za kormilo tog procesa moraju stati i EU i SAD − bez njih, pravog dogovora post-Kyoto neće biti. Njihov izostanak bio bi poguban za novo upravljanje klimatskim promjenama. Impulsi potrebni za takav završetak još nisu prisutni u samom procesu, no moguće je da oni okupljeni uistinu shvate da se radi o posljednjoj šansi i ne napuste Kopenhagen, kao što su napustili Bangkok, s gorkim oku-som u ustima. Tim više, uspjeh u Kopenhagenu, ma koliko daleko od klimatske pravde, bit će slađi jer će značiti uspješno hvatanje posljednjeg vlaka za klimatski održivu budućnost.

** parts per million - milijuntih dijelova

vijesti

Bosna i Hercegovina

uStaVnI SuD BIH uKInuO “lIjanOVIćEV” ZaKOn

Sarajevo, 25. 9. 2009. - Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo je u cijelosti zakon o zaštiti domaće proizvodnje, poznat kao “Lija-novićev” po tome što se za njega svojevremeno jako zalagao upra-vo vlasnik mesne industrije iz Širokog Brijega. Sud je ocijenio da je donošenjem tog zakona povrijeđen Ustav BiH. Ustavni je sud u julu, odmah nakon prihvaćanja zakona u parlamentu, donio privremenu mjeru kojom je obustavio njegovu primjenu dok ne ocijeni jesu li njegove odredbe suprotne ustavu BiH i međunarod-nom sporazumu o slobodnoj trgovini na području jugoistočne i srednje Evrope (CEFTA). Zakon je zapravo onemogućio primjenu ugovora o zoni slobodne trgovine u srednjoj Evropi (CEFTA), jer je predviđao ponovno uvođenje carina na meso i mlijeko te mli-ječne i mesne proizvode koji se u BiH uvoze iz susjednih zemalja. Hrvatska je već bila zaprijetila vlastima BiH da će, ako taj protek-cionistički zakon stupi na snagu, biti prisiljena uvesti protumjere. Članovi Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine su prije donošenja konačne odluke pokušali dovesti krave pred sjedište Ustavnog suda BiH u Sarajevu kako bi i na taj način zatražili da zakon stupi na snagu, ali policija je kamion natovaren kravama zaustavila podalje od sjedišta Ustavnog suda, s obrazloženjem da se protest zabranjuje jer ugrožava dignitet suda. Predsjednik udruženja koje okuplja poljoprivrednike iz BiH Miro Pejić kazao je da je svrha bila da se skrene pažnju na probleme što ih imaju domaći proizvođači hrane te zatražiti da im država napokon po-mogne. Za Udruženje poljoprivrednika razlog za protest je bila i činjenica da su se inozemni suci, koji su također u sastavu Ustav-nog suda BiH, tek tada upoznali s cijelim problemom i to samo dva dana prije nego što su se o njemu očitovali. Pejić je ustvrdio da BiH sada trpi samo štetu zbog slobodnog uvoza iz Hrvatske i Srbije.

BlOKaDa ElEKtROPREnOSa I DaytOnSKI SPORaZum

Sarajevo, 25. 9. 2009. (Hina) - Ambasadori zemalja članica uprav-nog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC) oštro su upozorili vlasti Republike Srpske da pokušajem uništenja državnog podu-zeća za prenos struje osporavaju Daytonski sporazum. Ambasa-dori PIC-a smatraju da potezi srpskog entiteta u vezi s blokadom “Elektroprijenosa” štete interesima građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine te su istaknuli da postupci vlade Republike Srpske prijete odgodom ispunjenja pet ciljeva i dvaju uvjeta po-trebnih za preobrazbu ureda visokog predstavnika u ured EU-a u BiH. “Potvrdili su da bi takvo osporavanje općeg okvirnog spo-razuma ugrozilo vjerodostojnost BiH kao moguće članice EU-a i NATO-a”, navodi se u saopćenju dostavljenom iz ureda visokog predstavnika. Ambasadori PIC-a smatraju da je direktno ospora-vanje Daytonskoga mirovnog sporazuma i to što je vlada RS-a od-bacila autoritet visokog predstavnika i dala nalog Službenom listu RS-a da ne objavljuje odluku visokog predstavnika od 18. 9. 2009. kojim je deblokiran rad “Elektroprijenosa”. Ambasadori Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije, Sjedinje-nih Američkih Država i Švedske kao predsjedateljice Evropskom

11VIJESTI

unijom te diplomatski predstavnici Evropske komisije i Turske pozvali su vladu RS-a da preispita odluke o povlačenju iz “Elek-troprijenosa”, koji upravlja elektroenergetskom mrežom u BiH. To poduzeće je bojkotom predstavnika RS, koja je jedan od dio-ničara, dovedeno na rub gašenja iako na računu ima 150 miliona maraka.

- OHR očekuje da će se Vlada Republike Srpske, kao jedan od vlasnika ove kompanije, konačno aktivno uključiti u rješavanje nakupljenih problema. Približavanje isteka mandata generalnog direktora Elektroprijenosa Dušana Mijatovića prijetilo je daljnjim pogoršanjem situacije u ovoj kompaniji i potencijalno ugrožavalo kontinuitet snabdijevanja električnom energijom građana BiH. Stoga je, prije isteka mandata generalnog direktora, visoki pred-stavnik Valentin Inzko donio odluku da mu produži mandat i time osigura kontinuiran rad kompanije, rekao je direktor komunikaci-ja u Uredu visokog predstavnika.

OBjaVljEn 29. BROj REVIjE FOnDEKO SVIjEt

Udruženje za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvaliteta ži-vota FONDEKO predstavilo je 15. 10. 2009. novi, 29. broj svojeg časopisa Fondeko svijet. U tom povodu su održani “FONDEKOVI eko-susreti, na kojima se osim o novom broju časopisa govorilo i o ostvarivanju Štokholmske konvencije u Bosni i Hercegovini. Predstavljen je i projekt Farmaceutskog fakulteta “Postojani or-ganski polutanti u rijekama Bosne i Hercegovine”.

Fondeko svijet je naučno-popularna revija koja izlazi od 1997. godine.

http://www.fondeko.ba/index.html

cEntaR Za RaZVOj I PODRšKu u tuZlI PROIZVODI BIODIZEl OD

KORIštEnOG jEStIVOG ulja

Proizvodnja biodizela iz korištenog jestivog ulja u Bosni i Herce-govini pokrenuta je po prvi put u Tuzli u proljeće 2009., a idejni nosilac i pokretač je organizacija Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla. Biodizel je pogonsko gorivo koje ima manju emisiju štet-nih gasova od običnog dizela. Upotreba 1 tone biodizela doprino-si smanjenju 2,16 tona ili 50% karbon dioksida (CO2). Poznato je da sagorijevanje fosilnog goriva u vozilima (nafta i njeni derivati) proizvodi velike količine karbon dioksida, koji pomaže stvaranju

efekta staklenika (zarobljavanja toplote), što je jedan od osnovnih uzroka promjena klime. Centar za razvoj i podršku očekuje da će za 12 mjeseci imati prikupljeno oko 72.000 litara korištenog jesti-vog ulja, od toga proizvedeno 72.000 litara biodizela, smanjenu emisiju CO2 za 155 tona i otvorena nova radna mjesta. Proizvod-nju biodizela CRP realizuje u partnerstvu sa tvornicom kolača Gu-sto e Sapore i preduzećem Gradski i prigradski saobraćaj Tuzla. Gusto E Sapore će, koristeći svoju distributivnu mrežu, prikupljati korišteno jestivo ulje koje će biti prerađeno u biodizel u namjen-ski napravljenom i nabavljenom postrojenju. Tako proizvedeni biodizel, Gradski i prigradski saobraćaj Tuzla će koristiti u odre-đenim autobusima kao pogonsko gorivo. Projekat finansiraju or-ganizacije iz Velike Britanije The Carbon Neutral Company Ltd., Waterloo Foundation i Mercy Corps.

više o projektu:http://www.crp.org.ba/index.php?option=com_

content&view=article&id=189

OKRuGlI StO “Sa OBRaZOVnIm SIStEmOm DO ODRžIVE

EnERGEtSKE POlItIKE u BIH”

23. 10. 2009. organiziran je okrugli sto sa ciljem da se predstavni-cima škola, vlastima, firmama, NVO i medijima iznesu iskustva Eletrotehničke škole iz Tuzle vezana za primjenu solarne energi-je za zagrijavanje tople vode i proizvodnju električne energije u okviru redovne praktične nastave. Diskutovalo se o mogućnosti-ma uključivanja resornih ministarstava u ovu problematiku, kao i proširenju ovih aktivnosti u drugim sličnim obrazovnim instituci-jama. Svi učesnici su bili saglasni da obnovljivi izvori moraju biti dio nastavnog programa, a da se u to moraju uključiti i resorna ministarstva i privredni sektor.

Više informacija:www.etstuzla.edu.ba; www.ekologija.ba

uZ PODRšKu REPuBlIKE SlOVEnIjE u REGIOnu PODIjEljEnO

16.000 štEDnIH SIjalIca

Dok zemlje EU u nastojanju da ublaže klimatske promjene i sma-nje troškove za energiju teže potpunoj zamjeni običnih sijalica sa žarnom niti štednim sijalicama, zemlje u regionu ne preduzimaju skoro ništa.

Pozitivan primjer je projekat “Slovenska razvojna pomoć“, koji je podržalo Ministarstvo inostranih poslova Republike Slovenije i Holding „Slovenske elektrane”, koji ima za cilj da u zemljama Za-padnog Balkana predavanjima i podjelom štednih sijalica unapri-jedi javnu svijest o energetskoj efikasnosti i neophodnosti racio-nalnog korištenja energije.

Slovenački Center za uravnotežen razvoj - VITRA je uz podršku partnerskih organizacija: Udruženje Mladi i igra, Subotica - Srbi-ja, Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle i Centra za menadžment, razvoj i planiranje, Doboj - Bosna i Hercegovina i Expedito, Boka Kotorska - Crna Gora, u ove tri zemlje tokom ljeta organizirao pre-davanja i podijelio 16.000 štednih sijalica, u vrijednosti 88.000 €.

Zahvaljujući angažmanu partnerskih organizacija ove štedne sijalice su stigle direktno do građana. Sijalice su dijeljene građa-nima po urbanim i ruralnim naseljima u regionu, institucijama, udruženjima, školama i obdaništima. Npr. kod podjele štednih si-jalica penzionerkama u Tuzli okupilo ih se oko 250 i predsjednica udruženja je za medije izjavila: „Ova akcija je za naše članice, od kojih 70% prima penziju u visini 150 €, dobitak na Bingu”.

Zemlje ovog regiona koje nisu članice EU ne podliježu obave-zama EU, ali građani regiona su pokazali veliko interesovanje za fo

to: I

an B

ritt

on, C

C F

reeF

oto

12 VIJESTI

zamjenu običnih sijalica štednima. Našim predstavnicima vlasti i NVO preostaje da organiziraju više sličnih projekata.

više o projektu: www.vitra.sl; www.ekologija.ba; www.expedition.org

PREZEntIRanI REZultatI IStRažIVanja O žIVOtnOj SREDInI S

OSVRtOm na ZaPaDnI BalKan

Sarajevo 29. 10. 2009.: Na nivou regiona zapadnog Balkana samo 11% građana zadovoljno je kvalitetom životne sredine - rezultat je u Sarajevu prezentiranog Izvještaja istraživanja o životnoj sredini koje je na teritoriji Bosne i Hercegovine s osvrtom na Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju naručio pokret BELLS. Goto-vo 70% građana u BiH, kao mjere koje bi dale najviše rezultata u zaštiti okoliša, predlaže oštro kažnjavanje zagađivača, edukativne programe i rigorozno insistiranje na poštivanju zakona. Ispitanici u svim zemljama složni su i u tome da je zaštita životne sredine važna za proces pridruživanja EU. U odnosu na BiH, 67,2% ispi-tanika reklo je da je to izuzetno važno. Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti iz cijelog regiona su saglasni da je pitanje životne sredine od izuzetnog značaja za proces pridruživanja Evropskoj Uniji. Istraživanje je pokazalo da je saobraćaj najveći zagađivač u regionu. Slijedi potom komunalna infrastruktura i komunalni ot-pad, pa kotlarnice i grijanje na čvrsto gorivo, ali i velika privredna preduzeća i domaćinstva te sami građani.

Aleksandra Knez-Milojković, regionalna koordinatorica po-kreta BELLS, navela je za primjer Crnu Goru, koja je od Evropske Unije dobila zadatak da odgovori na 4.000 pitanja, 3.600 pitanja odnosi se na zaštitu životne sredine. Ona je također dodala da se ne izdvaja dovoljno sredstava za rješavanje problema, i to zato što problem zaštite okoliša nije uvažen kao prioritet; to je ujedno i opća slika istraživanja.

Ovo, do sada jedinstveno istraživanje provedeno je u periodu juli-septembar paralelno u cijelom regionu, sa ciljem da problem zaštite životne sredine bude priznat kao jedan od najvažnijih za priključenja BiH Evropskoj Uniji.

Informacije o pokretu BELLS i istraživanju: www.bellsmove-ment.org; www.ekologija.ba; www.ekapija.ba

pripremili: Džemila Agić i Srđan Dvornik

Hrvatska

ROcKwOOl u IStRI - tRI GODInE GRađanSKE aKcIjE

Građanska kampanja protiv tvornice kamene vune Rockwool Adriatic, kod mjesta Potpićan u općini Pićan, traje već tri godine. Okolno stanovništvo, udruga “Naša zemlja” i drugi, stalno upozo-ravaju na dim i neugodan miris. U rujnu ove godine iznesena je i optužba da tvornica zagađuje vodu u okolnim bunarima.

Prosvjedi su počeli u rujnu 2006., odmah nakon početka grad-nje. Nekoliko prosvjednih skupova okupilo je 1000 do 1500 ljudi, a podrška dolazi iz cijele Istre i van nje. Prosvjedi zasad nisu uspjeli, jer tvornica je dobila potrebne dozvole, a inspekcije, nakon 2007., nisu ustanovile nepravilnosti.

Rockwool International, kompanija sa sjedištem u Danskoj i s 23 tvornice u svijetu, odabrala je ovu lokaciju u slabo napučenoj unutrašnjosti Istre 2005. g. zbog niza pogodnosti: blizu su plino-vod i željeznica, lokalna radna snaga je kvalitetna i jeftinija nego u

Italiji, a blizu je veliko tržište sjeverne Italije. Istarska županija jef-tino im je prodala zemljište, a Ministarstvo gospodarstva odobrilo status povlaštenog investitora. Napravljena je Studija utjecaja na okoliš i “odrađena” javna rasprava, na uobičajen način: šira jav-nost nije ni znala, organiziran je izlet za nekoliko odabranih do sličnog pogona u Njemačkoj.

Nepovjerenje u tvornicu dobilo je snažnu potvrdu u rujnu 2007., kada se saznalo za dvije prekršajne prijave, zbog kršenja Zakona o otpadu, te zbog ispuštanja dimnih plinova bez pročišćavanja; nešto što se u Njemačkoj ili Danskoj vjerojatno ne bi usudili. Slič-ni problemi negativnog utjecaja tvorničkih postrojenja na okoliš postoje i drugdje u Hrvatskoj, ali zbog težih lokalnih ekonomskih i socijalnih prilika ne dolazi do tako snažnog i upornog otpora.

povezniceVelik broj tekstova naći ćete na sljedećim istarskim portalima:www.labin.comwww.barkun.hrFacebook grupa:http://www.facebook.com/group.php?gid=6010983923Blogovi prosvjednika:http://www.anti-rockwool.bloger.hr/http://smilovic.bloger.hr/Službeni sajt kompanije Rockwool u Hrvatkoj:http://www.rockwool.hr

OBIljEžaVanjE “tjEDna mOBIlnOStI” u HRVatSKOj

U cijeloj se Europi već 20-ak godina obilježava 22. rujan kao “Dan bez automobila”. Posljednjih su godine događanja proširena u “Tjedan mobilnosti”, što postaje povod za brojne prateće aktivno-sti posvećene okolišu, prirodi i zdravlju. Ove godine obilježen je u više od 2000 europskih gradova; među njima i 27 hrvatskih. Treba međutim primijetiti da se u Hrvatskoj uglavnom radi o manjim prigodnim i promotivnim akcijama, dok u strategiji i dnevnoj politici lokalne vlasti ne nastoje stvarno ograničiti broj motornih vozila na ulicama.

U Zagrebu je udruga Zelena akcija organizirala prosvjednu po-vorku 18. rujna, ukazujući posebno na neprihvatljivu gradnju nove privatne podzemne garaže u najstrožem centru, u okviru kontro-verznog projekta “Cvjetni prolaz”. Tribina o prometnoj strategiji grada Zagreba održana je 21. rujna. Predavači su bili kvalitetni, ali stavovi poznati sa niza sličnih sučeljavanja. Bitnih promjena nema: Zagreb danas ima više automobila i više parkirnih mjesta u centru nego dvaput veći Beč.

Udruga Prijatelji životinja je 18. rujna organizirala drugi ZeGe-Vege festival održivog življenja, na središnjem Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Sudjelovalo je 40-ak izlagača uz popratni program. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva održana je promocija Vi-deo priručnika za energetsku djelotvornost. Raznih akcija bilo je i u drugim gradovima.

povezniceEuropski tjedan mobilnosti - pregled svih aktivnosti:http://www.mobilityweek-europe.org/Car-free movement - kretanje bez automobila (članak na wi-

kipediji)http://en.wikipedia.org/wiki/Car-free_MovementNew Mobility Agenda - nova agenda za mobilnost (međuna-

rodna mreža osnovana 1996. - članak na wikipediji)http://en.wikipedia.org/wiki/New_Mobility_AgendaZeGeVege - Festival održivog življenjawww.zegevege.com

13VIJESTI

DRaVa I muRa - najVEćE ZaštIćEnO RIjEčnO PODRučjE u

EuROPIIzvanredna vijest za hrvatske stručnjake, lokalno stanovništvo i organizacije civilnoga društva koji se bore za zaštitu rijeka Drave i Mure, stigla je 17. rujna ove godine. U Barču u Mađarskoj za-jedničku sjednicu su održale vlade Hrvatske i Mađarske, donijevši niz važnih odluka. Odluka o uspostavi prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, u kojem će zaštita bioraznolikosti dobiti primat u odnosu na sve druge svrhe, ostala je u masovnim medijima u pozadini. Riječ je o revolucionarnom zaokretu hrvat-ske politike, nakon 25 godina kontroverzi. Pod zaštitu je stavljeno 500 kilometara toka rijeka i oko 630.000 hektara površine. Svjetski fond za divljinu (WWF) čestitao je objema vladama.

Hrvatska je na gornjem toku svojeg dijela Drave do početka 1980-ih sagradila tri hidroelektrane, te je počela planove za grad-nju sljedeće (Đurđevac odnosno Novo Virje), i još tri nakon toga. Riječ je o hidroelektranama na nizinskoj rijeci, s velikim akumu-lacijama, koje značajno utječu na okoliš. Zbog toga se Mađarska usprotivila tim planovima. Na negativni utjecaj promjene nivoa podzemnih voda, koji može dovesti do sušenja hrastovih šuma, a posebno čuvene šume Repaš, upozorili su hrvatski šumari. Orni-tolozi ukazuju na golem značaj ovog područja za više od 250.000 ptica močvarica. Već 1980-ih stvorene su prve udruge za zaštitu okoliša u Podravini, koje su se kasnije povezale u “Dravsku ligu”, uz sudjelovanje međunarodnih udruga Euronatur i WWF, te niza stručnih udruga i lokalnih i regionalnih vlasti.

Sada se čeka još službena potvrda UNESCO-a, da bi Drava i

Mura slijedeće godine i službeno postale dio svjetske mreže “re-zervata biosfere”. Velik problem i dalje su neadekvatni projekti re-gulacije toka, zbog čega ekologisti optužuju Javno poduzeće “Hr-vatske vode”, te prekomjerna i često protupropisna eksploatacija šljunka i pijeska.

poveznicePortal za ornitologe i sve ljubitelje ptica:http://www.wwfptice.hrUdruga “Kneja”, Čekovec:http://www.kneja.hr

SPalIOnIca OtPaDa IlI nOVca?

Grad Zagreb poslao je u rujnu 2009. na javni uvid Plan gospodare-nja otpadom za razdoblje 2009.-2015. U višegodišnjim prosvjedi-ma protiv spalionice snažno su se angažirali stanovnici područja Resnika i četvrti Peščenica-Žitnjak, gdje je predviđena lokacija spalionice, udruge lokalnih proizvođača povrća, UZOR i Zelena akcija, stranka Zelena lista i drugi. Nevolja je za grad Zagreb i ta što je Zagrebačka županija odbila u prostorni plan uvrstiti lokaci-ju za odlagalište šljake iz spalionice.

Od svih hrvatskih regija, jedino je Zagreb donio odluku o grad-nji spalionice. To je povezano i s već izgrađenim pročistačem ot-padnih voda, koji je predmet kritike zbog koncepcije (preveliki kapacitet, oborinske vode pomiješane s kanalizacijskima) i pretje-ranih troškova. Goleme količine mulja, nastale radom pročistača,

14 VIJESTI

danas se odlažu i čekaju spaljivanje. Prvi planovi o gradnji spalio-nice otpada u Zagrebu bili su napušteni početkom 1990. godine, pod snažnim pritiskom javnosti.

Zelena akcija upozorava da je spalionica najskuplje i za okoliš najštetnije rješenje, koje se u naprednijim zemljama napušta. S druge strane, grad Zagreb ulaže tek simbolične svote u recikliranje i kompostiranje otpada. Brojni gradovi recikliraju više od 50 posto (što je minimum koji EU propisuje za 2020. g.), a najnapredniji prihvaćaju i koncepciju “Nula otpada”. Za preostali otpad bila bi dovoljna mehaničko-biološka obrada (kao u Dresdenu, gradu ve-ličine Zagreba), nasuprot spalionici koja stvaranjem dimnih pli-nova i šljake samo “premješta” problem.

povezniceZanimljiva mapa 50 štetnih projekata u srednjoj i istočnoj Eu-

ropi, među koje je uvrštena i zagrebačka spalionica:http://www.bankwatch.org/billions/index.htmlMeđunarodna mreža “Zero Waste”:http://www.zerowaste.org/http://www.grrn.org/zerowaste/Priručnik za gospodarenje otpadom “Nula otpada” (pristupa-

čan u pdf-u)http://www.zelena-akcija.hr/content/view/669/406/lang,hr/Protiv Spalionice - sajt Udruge za zaštitu okoliša Resnikhttp://www.protivspalionice.org/

KOntROVERZE OKO ZaBRanE PušEnja

Nakon snažnog lobiranja i mobilizacije javnosti od strane vlasni-ka kafića i pušača, Hrvatski sabor je nakon pet mjeseci primjene ublažio zakon kojim je bilo zabranjeno pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, osim psihijatrijskih ustanova. Od 9. listopada, ponovo je dozvoljeno pušenje u lokalima u kojima se ne poslužuje hrana, uz strože propise o ventilaciji. Hrvatska je prva europska zemlja koja je poništila jednom donesenu zabranu pušenja u ugo-stiteljskim objektima.

U Hrvatskoj pušači čine 30% stanovništva, a od posljedica pu-šenja umire 10.000 ljudi godišnje. Hrvatska je postepeno pooštra-vala propise, slijedeći trendove razvijenih zemalja i preporuke Eu-ropske konvencije o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvo-da. Potpuna zabrana pušenja u ugostiteljskim lokalima, donesena uz snažno zalaganje ministra zdravstva Darka Milinovića, izazvala je burnu javnu kontroverzu. Vlasnici kafića i restorana tvrdili su da im je dramatično pao promet i da manjim lokalima prijeti pro-past. Ministar Milinović upleo se i u neke druge kontroverze i su-kobio s novom predsjednicom vlade Jadrankom Kosor, Podržava-telji zakona bili su neorganizirani i mnogo manje aktivni, tako da je interes javnog zdravlja i zaštite nepušača gurnut u pozadinu.

povezniceZabrana pušenja − članak na hrvatskoj wikipediji:http://hr.wikipedia.org/wiki/Zabrana_pušenjaZabrana pušenja: Da, ali uz prateće mjere − stav stranke Zelena

lista:http://www.zelena-lista.hr/index.php?option=com_content&

task=view&id=69&Itemid=1

ZElEna aKcIja PRED SuDOm: POKušaj ZaStRašIVanja

Skromni performans, koji su aktivisti Zelene akcije izveli pred zgradom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i pla-niranja u Zagrebu još 12. ožujka ove godine, mogao bi uroditi dramatičnim posljedicama. Upozorili su na konkretan problem: reciklažna dvorišta u gradu Zagrebu, odbijaju primiti ambalažni

otpad od boja i lakova, iako su na to obavezni po Zakonu o otpa-du, donesenom 2004. g. Od pedesetak starih metalnih i plastičnih kanti napravljen je znak u obliku upitnika, koji je stajao nekoli-ko sati. Inspekcija zaštite okoliša je nakon toga, valjda prvi put u ovih pet godina, izvršila inspekcijski nadzor i ustanovila da grad Zagreb, “snosi odgovornost za nepotpunu provedbu Zakona o ot-padu”.

Pola godine kasnije saznalo se da je Ministarstvo pokrenulo prekršajnu prijavu protiv Zelene akcije i njenog predsjednika, smatrajući da je performans bio “odlaganje opasnog otpada u okoliš”. Moguće su kazne od 350.000 do 800.000 kuna za udrugu, te od 50 do 100.000 kuna za njenog predsjednika Tomislava To-maševića.

Šokiranost i ogorčenje izrazile su mnoge organizacije u Hrvat-skoj i u inozemstvu. Europska mreža udruga okolišnih pravnika “Justice and Environment” smatra da ovakvim postupkom Repu-blika Hrvatska krši odredbe Aarhuske konvencije, što bi moglo dovesti i do međunarodnog pravnog postupka..

U srpnju ove godine, Hrvatski sabor je unatoč prosvjedima pri-hvatio promjenu zakona o otpadu, kojim se omogućuje uvoz opa-snog otpada u Hrvatsku. U rečenici “Dopušten je uvoz neopasnog otpada (...)” (čl. 47, t. 3) ispuštena je riječ “neopasnog”; doduše, uz pretpostavku da se uvezeni otpad “materijalno oporabljuje”*. Da-nas se za dvije trećine posebnog otpada u Hrvatskoj ne zna gdje završava.

Dr. sc. Robert Faber upozorava na poznate slučajeve upleteno-sti mafije u poslove oko ilegalnog “zbrinjavanja” opasnog otpada u Europi. Radi li se ovdje o preventivnom zastrašivanju?

Ured za udruge Vlade RH pokušao je posredovati, ali Ministar-stvo je odbilo odustati od progona.

U siječnju iduće godine Zelena akcija slavi 20 godina postoja-nja. Nadajmo se da to neće biti i posljednja godišnjica.

povezniceAkcija održana 11. ožujka: http://www.zelena-akcija.hr/content/view/922/406/lang,hr/Vijest o tužbi MZOPU protiv Zelene akcije:http://www.zamirzine.net/spip.php?article8211Posljednji članak na sajtu Zelene akcije:http://www.zelena-akcija.hr/content/view/991/406/lang,hr/Članak Roberta Fabera:http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/gospodaranje-otpa-

dom-olaksavanje-uvoza-otpada-i-zastrasivanje-udrugaPriopćenje Ministarstva zaštite okolišahttp://www.mzopu.hr/default.aspx?id=8524

Zoran Oštrić

* Po zakonskoj definiciji (čl. 3, t. 9) “oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe” (propisan pravilnikom koji donosi ministar)

15VIJESTI

Srbija

PROIZVODnja StRujE IZ KOmunalnOG OtPaDa u užIcu

Užice, 15. septembra 2009. (izvor Beta) - Elektroprivreda Srbije (EPS) i grad Užice planiraju da u tom gradu izgrade elektranu za proizvodnju struje iz komunalnog otpada na užičkoj deponiji Du-boko.

Memorandum o izgradnji elektrane-energane koji su potpisali EPS i grad Užice predviđa izgradnju spalionice na deponiji Dubo-ko, koju će moći da koristi 370.000 stanovnika iz devet opština i gradova Zlatiborskog okruga.

Kako je rečeno novinarima prilikom obilaska lokacije na ko-joj će biti izgrađena elektrana, izgradnjom tog postrojenja, koje će kao gorivo koristiti čvrst otpad, količina otpada na deponiji Duboko će se smanjiti i rok trajanja deponije produžiti za oko 35 godina na 50 godina.

Trebalo bi da deponija Duboko počne da radi u maju sledeće godine, predviđeni rok trajanja je, prema Studiji o izvodljivosti, iz-među 12 i 15 godina, a moguće je da bi bio i kraći zbog povećanog priliva otpada, rečeno je novinarima.

Gradnjom elektrane-energane otvara se mogućnost spaljiva-nja otpada sa šireg područja koje bi moglo da obuhvati Kraljevo i Kruševac sa okolnim opštinama, navodi se u informaciji za medi-je povodom postpisivanja memoranduma.

Koje su mere predviđene za zaštitu od dodatnog aero-zagađe-nja nažalost nije rečeno.

IZGRaDnja POStROjEnja Za PREčIšćaVanjE OtPaDnIH VODa

Novi Sad, 15. septembra 2009. (izvor Beta) - U fabrici za proizvod-nju kvasaca Fermin iz Sente do kraja godine biće završena izgrad-nja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pogonom za proizvodnju električne energije, najavili su danas predstavnici kompanije.

Kako se navodi u saopštenju Pokrajinskog sekretarijata za in-formacije, sagovornici su se složili da je izgradnja ovog postroje-nja izuzetno važna za sve druge fabrike u Senti i stanovnike Sente, jer će doprineti očuvanju zdrave životne sredine i prirodnih resur-sa, kao što je reka Tisa.

Pajtić je ocenio da je ovakva vrsta projekata veoma značajna za Vojvodinu, jer je reč o spoju najmodernije tehnologije sa efika-snom zaštitom životne sredine i korišćenjem obnovljivih izvora za dobijanje energije.

SRBIja I RuSIja POtPISalE SPORaZum O IZmEštanju OtPaDa

Beč/Beograd, 15. septembra 2009. (izvor Beta) - Srbija i Rusija potpisale su danas u Beču ugovor kojim će do kraja 2010. godine 3,5 tona nuklearnog goriva iz Vinče biti izmešteno u Rusiju, izja-vio je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.

Đelić je u telefonskoj izjavi agenciji Beta iz Beča rekao da je budžet tog ugovora 25 miliona dolara i precizirao da je reč o “uku-pno 3,5 tone istrošenog nuklearnog goriva koje će biti prvo upa-kovano, tretirano i izmešteno i vraćeno u Rusiju do kraja sledeće godine”.

“Danas imamo veoma povoljne vesti iz Beča. Srbija i u dome-nu nuklearne bezbednosti rešava nagomilane probleme i sledeće godine Srbija će se konačno skinuti sa liste zemalja koje bi mogle biti predmet nuklearnog terorizma”, rekao je Đelić koji učestvuje na zasedanju Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

On je zahvalio dosadašnjem generalnom direktoru IAEA Mo-hamedu el-Baradeju i ruskom premijeru Vladimiru Putinu na do-prinosu u cilju potpisivanja tog ugovora.

16

IZ REKa KOD PIROta IZVađEnO OKO 200 KuBnIH mEtaRa SmEća

Pirot, 17. septembra 2009. (izvor Beta) - Više od 200 kubnih me-tara smeća je izvađeno tokom čišćenja korita Gradašnicke reke i Nišave, kao i Zavojskog jezera, koje je organizovalo društvo sport-skih ribolovaca “Pastrmka”.

“U koritima Gradašničke reke i Nišave uzvodno od grada vadili smo raznovrstan otpad, nalazili leševe uginulih životinja, name-štaj, belu tehniku, brojne predmete od metala... Nišava je mešta-nima pojedinih sela uzvodno od grada postala prava mini depo-nija i smetlište za odlaganje smeća”, rekao je Milan Jenačković, rukovodilac projekta.

“Sve što je u protekla dva meseca prikupljeno od otpada kami-onima smo vozili na deponiju, stalno apelujući na građane da se vodi računa o životnoj sredini i da ne stvaraju divlje deponije gde stignu”, rekao je on.

Sekretar Udruženja “Pastrmka” Marjan Ćirić rekao je da i pored akcije ima dosta problema sa meštanima pojedinih sela na obalama Nišave. “Dešava se da očistimo jednu od deponija, a da se odmah na isto mesto i sa mostova u pojedinim selima sipa smeće u reku i to gotovo u isto vreme dok su radnici na terenu”, rekao je Ćirić.

InVEStIcIjE u EnERGEtIKu VEćE OD 9 mIlIjaRDI EVRa

Majdanpek, 14. septembra (Tanjug) - U narednih šest-sedam go-dina Srbija će uložiti više od devet milijardi evra u sektor energe-tike i rudarstva, bilo iz budžeta ili zajedno sa strateškim partneri-ma, najavio je danas ministar rudarstva i energetike Petar Škun-drić. On je, prilikom razgovora s rukovodstvom Rudarsko-topio-ničarskog basena Bor u Majdanpeku, rekao da će samo investicije u razvoj rudnika vezanih za energetiku, odnosno u nove kopove lignita, biti 600 do 700 miliona evra, jer su one potrebne za nove termoelektrane “Kolubara B” i “Nikola Tesla 3”.

nOVa ERa OSVEtljEnja

Evropski zvaničnici očekuju uštedu od pet milijardi evra godišnje kada sva domaćinstva u zajednici zamene klasične sijalice šted-ljivim sijalicama CFL. Ovaj ekološki entuzijazam izgleda ne dele baš svi EU potrošači i poneki političar, kao na primer Vaclav Klaus, predsednik Češke i poznati protivnik ekoloških promena, koji na-ređenje EU smatra manipulacijom slobodama građana i apelovao je na građanje da snabedeju „starim, poštenim sijalicama“.

Da mnogi osećaju otpor prema ovoj regulativi pokazuje i či-njenica da je u poslednja dva meseca u nekim prodavnicama u EU prodaja „starih“ sijalica skočila i za čak 150 odsto. Da „nove“ i štedljive sijalice imaju i svoje loše strane pokazuje i činjenica da su udruženja za zaštitu potrošača u EU tražila da se osigura slo-bodno snabdevanje ljudi koji su posebno osetljivi na hladno sve-tlo sijalica CFL sa diskontinuiranim spektrom.

Pa ipak, šire gledano, zamenom klasične, nama toliko drage sijalice, za CFL štedi se između 70 i 77 odsto energije. EU zvanič-nici kažu da će se zbog uvođenja novih mera emitovati 15 miliona tona ugljen-dioksida manje.

Da li je ova mera samo jedna od prvih u nizu ograničenja slo-boda građana zarad spasenja naše planete? Očigledno je potrebno mnogu više informacija u široj javnosti o globalnom zagrevanju Zemlje kako bi se izbio vetar politikantskim delovanjima sličnim onim Vaclava Klausa i prevazišao otpor prema novom u javnosti.

BuDI I tI OZOnE-FRIEnDly POtROšač

Beograd, 16. septembra (Eco-nec) Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Vlade Republike Srbije saopštilo je da Srbi-

VIJESTI

ja obeležava međunarodni Dan zaštite ozonskog omotača, čime se pridružuje obeležavanju tog značajnog datuma, preko Ozon-ske kancelarije u okviru ovog Ministarstva, zajedno sa 194 države potpisnice Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača i Mon-trealskog protokola o supstancama koje ga oštećuju.

Kroz akciju “Budi i ti ozone–friendly potrošač“ javnost i potro-šači će biti obavešteni o problemu oštećenja ozonskog omotača, kao i posledicama koje ono može izazvati.

Potrošači će biti informisani da na tržištu postoje proizvodi koji ne sadrže supstance koje oštećuju ozonski omotač, a biće promovisan i izbor tih proizvoda.

Planirano je sinhronizovano sprovođenje akcije postavljanjem informativnih pultova od 12 do 18 časova, na centralnim trgovima u deset gradova u Srbiji: Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Kruševcu, Pančevu, Šapcu, Zrenjaninu, Novom Pazaru i Kikindi.

Ozonska kancelarija i Ministarstvo pozivaju sve građane da se odazovu akciji i posete informativne štandove, gde mogu saznati kako mogu postati ozone–friendly potrošači. Tema ovogodišnjeg međunarodnog Dana zaštite ozonskog omotača je “Univerzalno učešće: Zaštita ozonskog omotača ujedinjuje svet“.

OKRuGlI StO na tEmu „ZElEnO u POlItIčKOm SPEKtRu

SRBIjE“

(JM 3.10.) Na skupu u organizacije Fondacije Heinrich Böll uče-stvovali je oko 40 predstavnika zelenih političkih organizacija i NVO-a. Uvodno izlaganje je dao predsednik mađarskih zelenih (LMP), Kristòf Szombati pod naslovom „Politics can be different“ ukazujući upravo na potrebu saradnje zeleno orijentisanih partija sa nevladinim sektorom. U diskusiji je primećeno da ovaj prostor u političkom spektru Srbije nije popunjen, ali da novi i veoma restriktivni zakon o političkim partijama predstavlja prepreku u političkom konstituisanju stranaka zelene političke orijentacije. U novembru će biti organizovan nastavak okruglog stola.

GREEn nEw DEal na wEB-PORtalu E-nOVIna

(JM, 19. 10.) Prvi deo teksta Green New Deal − Na putu ka novom zelenom dogovoru objavljen je 19. 10. na web-portalu e-novine. O klimatskoj i ekonomskoj krizi kao transatlantskom izazovu strateški dokument sastavili su Hilary French, Michael Renner i Gery Gardner iz Instituta „Worldwatch“ u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll. Dosadašnji komentari čitalaca su uglavnom veoma pozitivni.veza sa E-novinama:http://www.e-novine.com/drustvo/31208-Green-New-Deal.htmlverzije na nemačkom i engleskom:http://www.boell.de/oekologie/marktwirtschaft/green-new-de-al6656-6722.htmlhttp://www.boell.de/downloads/oekologie/green_new_deal_oeko_band3.pdfhttp://www.boell.de/downloads/ecology/Green_New_Deal.pdf

RuSKI PREDlOG EVROPSKOG SIStEma BEZBEDnOStI

(Blic, 21. 10.) Novi evropski bezbednosni koncept, a koji je ru-ski predsednik Dmitrij Medvedev ponudio 20. 10. i u Beogradu, u suštini je predlog po kome nijedna država ili organizacija poput NATO ne bi trebalo da ima isključivo pravo da održava mir i sta-bilnost u Evropi i šire. Ruski predlog sastoji se iz četiri osnovna dela. Ovaj koncept, prema dostupnim informacijama, mogao bi da podrazumeva i formiranje zajedničkog raketnog odbrambe-nog sistema na kontinentu, i to je odredba iz četvrtog dela ruskog

17VIJESTI

predloga koji se bavi merama protiv svih oblika pretnji zajedničkoj bezbednosti, kao što su terorizam, organizovani kriminal i slično.

mIlER: GaSPROm ulažE 25 mIlIOna EVRa u BanatSKI DVOR

(BlIc, 21. 10.)

Ruski “Gasprom” će uložiti više od 25 miliona evra u izgradnju podzemnog skladišta gasa Banatski dvor, izjavio je danas u Beogra-du predsednik UO “Gasproma” Aleksej Miler. “Ako se govori o Ba-natskom dvoru, Gasprom će uložiti više od 25 miliona evra”, rekao je Miler novinarima, prenose ruske agencije. Što se tiče investicija u deo gasovoda “Južni tok” kroz Srbiju, Miler je rekao da će te cifre biti određene tek posle razrade tehničko-ekonomske osnove projekta.

OD RuSIjE StIžE mIlIjaRDa DOlaRa

(Borba, 21. 10) Rusija će Srbiji odobriti kredit od najviše milijardu dolara za finansiranje budžetskog deficita (200 mil.) i infrastruk-turne projekte (800 mil.), izjavio je juče ruski ministar finansija Aleksej Kudrin. Očekuje se da će ovaj novac biti primenjen u pro-jektima gde su uključene i ruske kompanije.

PEtIna FIRmI PlanIRa Da OtPušta RaDnIKE

(Blic, 21.10) U naredna tri meseca čak 19,2 odsto firmi u Srbiji pla-nira da otpusti radnike, pokazala je anketa Ekonomskog instituta rađena u septembru, a objavljena u biltenu “Makroekonomske analize i trendovi” (MAT).

POSlE 18 GODIna POnOVO VOZ OD BEOGRaDa DO SaRajEVa

(Bata/Blic, 21.10) Novi železnički red vožnje, kako je saopštilo juče javno preduzeće „Železnice Srbija”, biće uveden od 13. decembra ove godine. Sa „Željezničkom upravom BiH“ su se „Železnice Srbi-je“ dogovorile da će novim redom vožnje ponovo biti uspostavlje-na redovna železnička linija između Beograda i Sarajeva.

PRVI muZEj ROmSKE KultuRE

(Blic, 21. 10.) Prvi Muzej romske kulture u jugoistočnoj Evropi koji se nalazi u prizemlju zgrade u Ruzveltovoj ulici 41-43 otvoren je 22. 10. u 18 časova. „Pisana kultura Roma“ postavka je koja će u narednih šest meseci predstaviti prve knjige, tekstove, prevode Biblija i rečnika na romskom jeziku.

EcOFaIR POD ZnaKOm REcIKlažE

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić otvo-rio je u Beogradu šesti Međunarodni sajam zaštite životne sredine − Ekofer koji je održan od 14. do 16. 10. 2009. godine. U okviru sajma organizovana je i regionalna konferencija o ‚‚Primeni siste-ma upravljanja otpadom i dijalogu između privrede i države i ovoj problematici na putu ka Evropskoj uniji”. Prvi put je i velik broj NVO iz oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine predsta-vio svoje programe i projekte. U isto vreme je u hali 1 Beogradskog sajma održan i Međunarodni sajam Energetike. (JM)

Jelena Mićović

regija

REGIOnalna KOnFEREncIja „EnERGIja, EnERGEtSKa

EFIKaSnOSt I žIVOtna SREDIna“

Podgorica, oktobar 2009. - U organizaciji NVO Green Home, od 2. 10. do 4. 10. 2009. godine održana je Regionalna konferencija „Energija, energetska efikasnost i životna sredina“.

Cilj konferencije bio je podsticanje efikasnijeg korišćenja ener-gije i promocija upotrebe obnovljivih izvora energije u zemljama regiona (Bosna i Hercegoviona, Srbija, Hrvatska i Crna Gora), a sve sa ciljem što većeg stepena očuvanja životne sredine. Učešće u radu konferencije uzelo je oko 70 predstavnika NVO-a, državnih institucija, lokalne samouprave i poslovnog sektora.

Na konferenciji je ocijenjeno da unapređenje energetske efika-snosti (EE) predstavlja prioritet za sve zemlje regiona. Problemi promocije i primjene mjera EE jako su slični u regionu i vezani su uglavnom za nedostatak političke volje za njenu odlučnu pri-mjenu. U tom cilju je neophodno jačanje institucionalnih okvira, podizanje svijesti javnosti, prevazilaženje zakonskih, institucio-nalnih, finansijskih i tehnoloških barijera u primjeni energetske efikasnosti.

Izražena je zabrinutost planiranim aktivnostima za izgradnju hidroenergetskih objekata, termoelektrana i nuklearnih elektrana u regionu i traženo puno poštovanje standarda EU prilikom pla-niranja i izgradnje pomenutih energetskih objekata. Potrebno je učiniti maksimalne napore kako bi se evidentan konflikt između zaštite životne sredine i postrojenja za proizvodnju energije sveo na minimalnu mjeru, a svi negativni uticaji izgradnje energetskih objekata smanjili.

Nakon Regionalne konferencije formirana je e-mail grupa „Balkan Energy NGO Group“, koja omogućava pristup svim za-interesovanim organizacijama iz regiona, a čiji je cilj međusobna podrška, razmjena ideja i informacija koje se tiču energetske efi-kasnosti i obnovljivih izvora energije.

Finansijsku podršku u organizaciji Regionalne konferenci-je „Energija, energetska efikasnost i životna sredina“ omogućila je Fondacija Institut za otvoreno društvo − predstavništvo Crna Gora.

više informacija na: www.greenhome.co.me

Sanja Svrkota

foto

: A. S

ejm

enov

ić

18 KRATKE VIJESTI

Kratke vijesti iz Hrvatske o radu udruga i građanskih inicijativa za okoliš

30. lipnjaMinistarstvo zaštite okoliša doniralo je ukupno 2,7 milijuna kuna za 51 projekt nevladinih organizacija (udruga).http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=8357

8. kolovozaOpćinsko vijeće općine Pićan najavilo je podizanje kaznene prijave protiv odgovornih osoba u Ministarstvu zaštite okoliša zbog nepravilnosti pri izdavanju dozvola i suglasnosti za rad tvornice kamene vune Rockwool.http://www.labin.com/web/vijest.asp?id=7774

12. kolovozaZapočeto rušenje dviju zgrada na Cvjetnom trgu. Neuspjeh dvogodišnje kampanje Zelene akcije i Prava na grad.http://pravonagrad.org/sutnjom-ministarstva-kulture-do-rusenja-povijesne-bastine/

15.-22. kolovozaU Solarnoj akademiji Zelene akcije na Šolti održana međunarodna Klimatska konferencija za mlade.http://www.zelena-akcija.hr/content/view/974/1/lang,hr/

27. kolovozaZelena akcija otvorila radionicu u kojoj korisnici mogu sami popravljati bicikle i naučiti potrebne vještine.http://www.zelena-akcija.hr/content/view/975/1/lang,hr/

3. rujnaAktivisti Istraživačko-edukacijskog centra Caput Insulae sa Cresa spasili tijekom ljeta deset bjeloglavih supova, kojima je prijetila smrt. http://www.supovi.hr/index.php?page=novostiAko želite posvojiti bjeloglavog supa:http://www.supovi.hr/index.php?page=formular-posvajanje

3. rujnaU Rijeci osnovana udruga za promicanje solarne energije “Solarni klaster”.http://www.ekokvarner.hr/content/view/60/66/lang,hr/

9. rujnaEuropska banka za obnovu i razvoj traži dodatnu javnu raspravu o gradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom u opčini Kaštijun, Istra. Građanska inicijativa “NE Kaštijun” djeluje od kraja 2007.http://www.zelena-istra.hr/?q=hr/node/467http://www.ne-kastijun.org/

9. rujnaObjavljeno mišljenje Europske komisije: današnje upravljanje donjim tokom rijeke Drave nije u skladu sa standardima EU. http://www.zelena-akcija.hr/content/view/979/1/lang,hr/

11-12. rujnaU okviru festivala “Zagrebi!”, održan u klubu Močvara u Zagrebu, održani su okrugli stolovi o održivom razvoju Jadrana i o obnovljivim izvorima energije.http://energetika-net.hr/ekologija/vijesti/6879

http://www.zagrebi.com/

14.-19. rujnaDrugi internacionalni Dark Sky Kamp o svjetlosnom onečišćenju održan u Parku prirode “Lastovsko otočje”.http://www.sunce-st.org/eko.php?category=projekti&blob_id=718&lang=hr

16-22. rujnaObilježen Europski tjedan kretanja (pogledajte posebni članak!)17. rujnaVlade Mađarske i Hrvatske potpisale sporazum o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere Drava-Mura-Dunav, najvećeg zaštićenog područja u Europi. (vidi članak) 18. rujnaU Zagrebu održan Drugi ZeGeVege festival održivog življenja.http://www.zegevege.com/

23. rujnaGrupa udruga objavila kako su prikupili 27.000 potpisa za zabranu plastičnih vrećica.

http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1253695111&archive=&start_from=&ucat=2&Zašto ne plastične vrećice?http://www.kneja.hr/modules/news/article.php?storyid=103

23. rujnaObjavljeno da Zelenoj akciji prijeti kazna do 800.000 kuna zbog performansa. (Vidi članak!)1. listopada“Kravlji prosvjed” na području Jakuševca, u organizaciji njemačke skupine Reinigungsgesellschaft, protiv privatizacije javnih prostora u korist krupnog kapitala (osobito u slučaju Zakona o golfu).http://www.zelena-akcija.hr/content/view/990/1/lang,hr/

1. listopadaUdruga Kneja prevela je na Hrvatski film Store Wars (Ratovi samoposluga), video o problemima zatrovane i umjetne hrane u našim trgovinama. Možete ga pogledati na:http://www.kneja.hr/modules/news/article.php?storyid=105Ovo je posljednji u nizu prevedenih filmova, koji možete pogledati na sajtu Kneje.

1-4. listopadaU Zagrebu obilježeni Svjetski dan vegetarijanstva, Svjetski dan farmskih životinja i Svjetski dan životinjahttp://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=1580O boravku u Zagrebu Jensa Holma, koji je promovirao brošuru “Stočarska industrija i klima”: http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/mesom-po-klimi#news_view

4. listopadaIz Rijeke se otisnula jedrilica sa posadom volontera, članova Solarnog klastera. Tijekom 20 dana obići će Dalmaciju, promovirajući korištenje solarne energije.http://www.ekokvarner.hr/content/view/64/66/lang,hr/Prikaz predavanja u Zadru:http://www.ekozadar.org/index.php?section=cover&article_id=158

8. listopada Nacionalni park “Sjeverni Velebit” među 22 europske turističke destinacije koje su primile nagradu za Europsku destinaciju izvrsnosti. http://press.croatia.hr/priopcenja_za_javnost/objava.aspx?id_objava=2597

8. listopadaStanovnici iz okolice tvornice kamene vune Rockwool u Potpićnu (Istra) prosvjedovalo blokadom pješačkih prijelaza na cesti Labin-Pazin. To je jedan u nizu prosvjeda. (Vidi članak!)http://www.labin.com/web/vijest.asp?id=8382(Na sajtu labin.com, tag “Rockwool”, možete naći najviše informacija.)

10. listopadaProsvjed udruge “Prijatelji životinja” protiv korištenja divljih životinja u cirkusima.http://prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=1587

10.-11. listopadaDrugi Eko-fest - Smotra ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske, na Trgu bana Jelačića u Zagrebuhttp://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/na-trgu-bana-jelacica-otvoren-2.-eko-fest.html

12. listopadaZelena akcija prosvjeduje zbog prijedloga promjene Zakona o genetski modificiranim organizmima, kojima se otvaraju vrata sijanju GMO usjeva u Hrvatskoj.http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=8024

14. listopadaEuropska komisija objavila Izvješće o napretku Hrvatske (“Progress Report”) u procesu priključenja EU.Cjelokupni izvještaj (pdf, engleski):http://delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=2046Poglavlje 27 - okoliš (prijevod na hrvatski)http://www.mzopu.hr/doc/PR_2008_Okolis.pdf

15. listopadaU Erdutu, na 4. forumu ekoloških novinara, donesena odluka o formiranju Mreže ekoloških novinara jugoistočne Europe. http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1255705992&archive=&start_from=&ucat=2&Blog “Okolišno novinarstvo”

http://okolisnonovinarstvo.blogspot.com/Međunarodna federacija ekoloških novinarahttp://www.ifej.org/

16. listopadaZelena akcija apelira na saborske zastupnike da odbace Prijedlog strategije energetskog razvoja.http://www.zelena-akcija.hr/content/view/995/1/lang,hr/

Kalendar događaja u Srbiji

3. oktobraOkrugli sto u organizaciji hbs-a na temu „Zeleno u političkom spektru Srbije“ (vidi vesti)

14.-16. oktobraMeđunarodni sajam zaštite životne sredina Ecofair u Beogradu (vidi vesti)

14.-16. oktobraMeđunarodni sajam energetike u Beogradu

16.-18. oktobraSeminar hbs-a sa Zelenom Omladinom: „Velika škola za „male” političare”

20. novembraPoseta Medvedeva Srbiji (vidi vesti)

2.-4. novembraOmnibus za demokratiju - ulična akcija hbs-a u Beogradu

6. novembraRomi u Srbiji - Između diskriminacije i integracije (konferencija u organizaciji „Danasa“)

8. novembraDebata: ”Svet u senci - Život gastarbajtera u Nemačkoj” (u organizaciji hbs-a u okviru manifestacije Dani Nemačke)

13.-15. novembraDrugi seminar hbs-a sa Zelenom Omladinom: „Velika škola za „male” političare”novembarFollow-up okruglog stola u organizaciji hbs-a na temu „Zeleno u političkom spektru Srbije“

22. decembraDruštvena korporativna odgovornost u Srbiji (konferencija u organizaciji „Danasa“): Da li postoji istinsko održivo poslovanje bez društvene odgovornosti?

19EDITORIAL

Pregled značajnijih izvora na internetu o pitanjima okoliša u Hrvatskoj*

VijestiEkologija.hr − Slobodna komunikacijska platforma za suradnju i razmjenu informacija o zaštiti okoliša, prirode i društvenoj pravdi. Sustav “Otvorenog izdavaštva” (“Open publishing”):http://ekologija.hr/

Alert − nezavisni magazin za okoliš:http://www.alertonline.org/magazine/

H-alter − Novine H-rvacke ALTER-native. “Ekologija” je jedna od kategorija:http://www.h-alter.org/

ZaMirZine − Novine za civilno društvo i urbanu kulturu. “Okoliš” je jedna od kategorija:http://www.zamirzine.net/

Energetika-Net − Portal koji, uz ostalo, donosi mnoge vijesti iz ekologije i obnovljivih izvora energije:http://energetika-net.hr/

Mnoge vijesti iz zemlje i svijeta donosi sajt udruge “Kneja”:http://www.kneja.hr

te također i udruge “Kameleon”:http://www.udruga-kameleon.hr

udrugeDonosimo mrežne adrese nekih udruga i mreža udruga za okoliš u Hrvatskoj. Navedeni su samo sajtovi koji su “živi”, donose vijesti o aktivnostima i druge sadržaje (ažurirano početkom listopada 2009.). Najbogatiji sadržaj donose sajtovi udruga “Kameleon”, “Kneja”, “Prijatelji životinja”, “Zelena akcija” i “Zelena Istra”.

Zeleni forum − mreža udruga građana/ki koje se javno zalažu za zaštitu prirode i okoliša u RH:http://www.zeleni-forum.org/

Mreža zelenih telefona Hrvatske:http://www.zeleni-telefon.org/

Inicijativa “Pravo na grad” − Kampanja protiv prekomjerne ekonomske eksploatacije prostora na području grada Zagreba (protiv projekta “Cvjetni prolaz”), koju su pokrenule organizacije civilnoga društva s područja mladih i nezavisne kulture:http://pravonagrad.org/

Udruga za zaštitu okoliša Barbarinac (otočić u Kaštelanskom zaljevu, na kojem se nalazi napuštena tvornica “Salonit”):http://www.barbarinac.hr/main.htm

BIUS - Udruga studenata biologije (Zagreb):http://www.bius.hr/

Brodska ekološka udruga ZEMLJA (Slavonski Brod). Aktivna prvenstveno u obrazovanju i zaštiti prirode:http://www.beuz.hr/

Eko centar Caput Insulae (Beli na otoku Cresu); Istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode. Temeljna djelatnost: integralna zaštita bjeloglavih supova:http://www.supovi.hr/

Centar za kompost Osijek − Udruga koja popularizira proizvodnju prirodnog gnojiva kompostiranjem:http://www.kompost.hr/

DOOR − Društvo za oblikovanje održivog razvoja. Multidisciplinarna grupa stručnjaka, koja promiče održivi razvoj, posebice u energetici:http://www.door.hr/

Ecologica − Organizacija za održivi razvoj. Djelovanje usmjereno je na analizu politike, izobrazbu i javno zalaganje na području zaštite okoliša, poljoprivrede i održivog ruralnog razvoja:http://www.ecologica.hr/o-nama.aspx

Eko Kvarner − Udruga za zaštitu okoliša i prirode i promicanje održivog razvoja:http://www.ekokvarner.hr

Eko-Zadar − Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane i zaštite okoliša:http://www.ekozadar.org/

Eko art centar “EIA” − Udruga za ekologiju i kulturu (Bale). Članica Global Ecowillage Network:http://www.eia.hr/

“Franjo Koščec” − Udruga za zaštitu i unapređenje okoliša (Varaždin):http://www.franjo-koscec.hr/

Greenergo − Udruga za razvitak i promicanje ekološki prihvatljivih izvora energije i promicanje korištenja ekoloških vozila:http://www.greenergo.hr

Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju:http://www.hsuse.hr/

Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša. Cilj udruge je da u provedbi zaštite prirode i okoliša dominiraju praktična stručna znanja i profesionalnost:http://www.huszpo.hr/

Kameleon − udruga za etiku i kreativnost medija. Ekologija je među glavnim područjima interesa:http://www.udruga-kameleon.hr

Kneja − Društvo za kulturu i suživot s prirodom (Čakovec). Sajt je oblikovan kao portal i donosi brojne vijesti iz svijeta:http://www.kneja.hr

Lijepa naša Neretva − Udruga Lijepa naša za Dubrovačko-neretvansku županiju. Koncipirano kao blog, koji vodi predsjednica udruge Ana Musa:http://lijepa_nasa.bloger.hr/

Prijatelji životinja - udruga za promoviranje prava životinja i vegetarijanstva. Također ima i aktivnosti o okolišu i održivom razvoju općenito:http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php

Sunce − Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj (Split):http://www.sunce-st.org/index.php?lang=hr

Udruga oboljelih od karcinoma Sisak − blog:http://uoks.blog.hr/

Zelena akcija − Najjača udruga za okoliš u Hrvatskoj, članica Friends of the Earth i partnerica WWF-a:http://www.zelena-akcija.hr/

Zelena Istra − Udruga građana za zaštitu okoliša i prirodnih bogatstava te društvenu pravednost:http://www.zelena-istra.hr/

Zeleni Osijek − Udruga za zaštitu prirode i okoliša:http://www.zeleni-osijek.hr

ZEUS: Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar (Donja Dubrava). Bavi se ponajviše zaštitom rijeke Drave:http://www.senjar.hr

ZMAG: Zelena mreža aktivističkih grupa − udruga koja okuplja organske vrtlare, praktičare primjenjivih energetskih tehnologija i ekološkog graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače i ekološke aktiviste:http://www.zmag.hr

(pozivamo čitaoce da nam jave i o drugim izvorima na internetu koje smatraju značajnima)

* u sljedećim brojevima magazina objavljivat ćemo slične podatke o ostalim zemljama u regiji

20 EDITORIAL